PROGRAM ARHITEKTONSKOG NATJEČAJA ZA IDEJNO RJEŠENJEGRADSKE KNJIŽNICE I MULTIMEDIJALNOG KULTURNOG CENTRA U LABINU

Labin, kolovoz 2007.

Naručitelj izrade ProgramaGrad Labin - Gradsko poglavarstvoTitov trg 52 225 Labin+385 52 856 444

Izrađivač ProgramaPlatforma 9,81 – Institut za istraživanja u arhitekturiJakova Gotovca 110 000 Zagreb+385 1 4635 881

Radni timvoditelj projekta : Azra Suljić, dipl.ing arh., ovlašteni arhitekt

autor koncepta programa :Marko Sančanin

suradnici:Marko Salopek, aps.arhitektureIrena Bastijanić, aps.arhitekture

Stručni suradniciASK Atelier d.o.o. : konzervatorski uvjetiSlaven Delalle, dipl.ing arh. : scenska i kazališna tehnika

Program je izrađen u okviru projekta „Novi svjetionici hrvatskog Jadrana“ i „Labin : Podzemni grad“Projekte je financiralo Ministarstvo vanjskih poslova kraljevine Nizozemske.

Zagreb, 06.rujna 2007.

Platforma 9,81 – Institut za istraživanja u arhitekturi Marko Sančanin, predsjednik

A TEKSTUALNI DIO

1. UVOD2. CILJEVI NATJEČAJA3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA LABINA (SNGL broj 15/04. i 04/05.)4. PODACI O PROSTORU

4.1 Položaj u gradu4.2 Postojeće stanje

4.2.1 Granica šireg obuhvata4.2.2 Postojeća izgradnja za prenamjenu4.2.3 Komunalna infrastruktura 4.2.4 Prometna infrastruktura4.2.5 Zelenilo

5. RJEŠENJE O ZAŠTITI KULTURNOG DOBRA RUDARSKO-INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA ' PIJACAL' (23/03/2007)

6. PROGRAMSKE SMJERNICEUVOD : Smjernice za razvoj kulturnih sadržaja na lokaciji „Pijacal“ – Multimedijalni

kulturni centar6.1 Zona obuhvata6.2 Urbanistički parametri6.3 Parkovna površina

6.3.1 Značenje6.3.2 Korištenje i oblikovanje6.3.3 Vegetacija

6.4 Način i uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu6.5 Posebni uvjeti

6.5.1 Konzervatorska studija Podlabina6.5.2 Ostali uvjeti

7. PROJEKTNI PROGRAM7.1 Gradska knjižnica

7.1.1 Programske i oblikovne smjernice7.1.2 Smjernice za uređenje interijera7.1.3 Iskaz površina prema funkcionalnim cjelinama

7.2 Multimedijalni kulturni centar7.2.1 Programske i oblikovne smjernice 7.2.2 Tehnički opis polivalentnog prostora 7.2.3 Iskaz površina prema funkcionalnim cjelinama

7.3 Smjernice za anketni urbanistički koncept cjeline zone obuhvata

B FOTODOKUMENTACIJA

C GRAFIČKI DIO1. POLOŽAJ LOKACIJE U ŠIREM GRADSKOM PROSTORU – ORTOFOTO 1 : 10 0002. IZVOD IZ PPU-A GRADA LABINA - Korištenje i namjena površina 1 : 25 0003. IZVOD IZ KATASTRA

3.1 Katastar - položaj 'Pijacala' u gradskoj cjelini Podlabina 1 : 1 0003.2 Katastar - položaj objekata na 'Pijacalu' 1 : 1 000

4. ARHITEKTONSKI SNIMAK PROSTORA KNJIŽNICE I RUDARSKOG KUPATILA

D UVJETI RASPISA NATJEČAJAI. OPĆI UVJETIII. DOKUMENTACIJAIII. ROKOVIIV. NAGRADEV. OCJENJIVAČKI SUDVI. SADRŽAJ NATJEČAJNOG RADA

a CRTEŽb TEHNIČKI OPIS

VII. PRIJEDLOG ANKETNOG URBANISTIČKOG KONCEPTA CJELINE ZONE OBUHVATAVIII. OPREMA NATJEČAJNOG RADAIX. KRITERIJI ZA RAD OCJENJIVAČKOG SUDAX. ZAVRŠNE ODREDBE

A TEKSTUALNI DIO

Poglavarstvo Grada Labina svojim zaključkom Klase: 022-05/07 – 01/2-224, Urbroj: 2144/01-01-07-1 od 11. srpnja 2007. godine i izmjenom citiranog zaključka Klase: 022-05/07-01/2-261 , Urbroj: 2144/01-01-07-1 od 06. kolovoza 2007. godine utvrdilo je Program za provedbu ARHITEKTONSKOG NATJEČAJA ZA ANKETNO RJEŠENJE RUDARSKOG KOMPLEKSA 'PIJACAL' I IDEJNO RJEŠENJE GRADSKE KNJIŽNICE I MULTIMEDIJALNOG KULTURNOG CENTRA U LABINU. Program natječaja je u skladu sa odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture i urbanizma, Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) i Razreda arhitekata HKAIG („Narodne novine“ broj 112/06.) te je Odbor za natječaje pri Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu - Razred arhitekata, temeljem članka 27. stavak 4. citiranog Pravilnika dodjelio registarski broj 24-07-LB-A.

1. UVOD

Odsjek gradske uprave za gospodarenje prostorom Grada Labina pokrenuo je inicijativu za pripremu dokumentacije za prenamjenu građevnog sklopa bivšeg rudarsko-industrijskog kompleksa na lokaciji „Pijacal“. U novoj višenamjenskoj građevini bit će smješteni knjižnica i multimedijalni kulturni centar, a u završnoj fazi cijeli se kompleks planira prenamijeniti u kulturno-turistički javni sadržaj. U suradnji sa predstavnicima Poglavarstva Grada Labina, djelatnicima Gradske knjižnice Labin i drugim društveno-kulturnim organizacijama, objedinjene su potrebe budućih korisnika koje su iskazane u projektnom programu.

Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Labina (SNGL broj 15/04. i 04/05.) prostor 'Pijacala' kao dio urbane cijeline Podlabin stavljen je pod preventivnu zaštitu dok je rješenjem Ministarstva kulture rješenjem Klase: UP-I-612-08/06-01/157, Urbroj: 532-04-01-1/4-06-2 od 23. ožujka 2006. godine ovaj prostor i službeno dobio status kulturnog dobra. Konačnim prijedlogom Urbanističkog plana uređenja Labin i Presika određeno je da će se radi dobivanja što kvalitetnijeg rješenja za uređenje gradskih površina unutar rudarsko-industrijskog kompleksa 'Pijacal', njihovo oblikovanje i prenamjenu raspisati javni arhitektonski - urbanističko natječaj.

U svrhu razrade arhitektonskog programa 09/05/2007 održana je radionica sa predstavnicima lokalnih društveno-kulturnih organizacija i članovima Poglavarstva Grada Labina.

2. CILJEVI NATJEČAJA

Osnovni cilj natječaja je odabir kvalitetnog oblikovnog, funkcionalnog i ekonomičnog rješenja prenamjene, kojim će se zadani sadržaji objediniti unutar postojećeg arhitektonskog okvira i doprinijeti kvaliteti života i podizanju standarda i kulturnog centraliteta Labina u lokalnom, regionalnom i makroregionalnom smislu. Karakteristika prostora koji neposredno okružuje 'Pijacal' je visok stupanj urbaniteta, koji proizlazi iz planirane strukture naselja Podlabin. Graditeljski sklop za prenamjenu na Pijacalu dio je vrijednog rudarskog naslijeđa i nositelj identiteta grada i mikroregije, te centar gravitacije za cca 12 000 stanovnika, koji će ovim projektom postati žarište gradskih zbivanja za cijelo područje Labinštine.

3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA LABINA (Službeni NGL broj 15/04)

Prema grafičkom prikazu PPU 4.1 Korištenje i namjena površina – Površine za razvoj i uređenje predmetna se lokacija nalazi u zoni izgrađenog dijela građevnog područja( Izrađivač plana : Arhitektonski fakultet, Zagreb – Zavod za urbanizam , prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu). U nastavku dajemo izvod iz tekstualnog dijela Prostornog plana uređenja Grada Labina:

Smjernice točke 3.2 Korištenje i namjena površinaOsnovna namjena i korištenje prostora temeljena je na obvezama iz Strategije RH koja među ostalim teži turizmu kao jednoj od osnovnih gospodarskih djelatnosti uz izbjegavanje monofunkcionalnog turističkog razvoja, te razvoja nove kvalitete turističke ponude, i predviđenom restrukturiranju proizvodnje u skladu sa svjetskim trendovima za informatičko i znanstveno-tehnološko društvo sutrašnjice.

Smjernice točke 3.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastruktureMeđu planiranim građevinama za kulturne i ostale javne sadržaje u Labinu se predviđaju Muzej rudarenja, Glazbena škola, te kazališta i scenski prostori.Smjernice točke 3.2.4 Uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada LabinaGrad Labin bi trebao transformirati svoj industrijski razvojni put u postindustrijsku fazu u kojoj će nove tehnologije potiskivati tradicionalnu proizvodnju. Prostori nekadašnjih pogona mogu se transformirati za novu proizvodnju, ali se neki predviđaju za rekonstrukciju u društvene, kulturne i javne sadržaje (prostor 'Pijacala').Predlaže se prenamjena rudarskih podzemnih prostora u posebnu kulturnu i javnu namjenu (Labin – podzemni grad). To se odnosi naročito na onu industrijsku arhitekturu koja ima posebne oblikovne kvalitete.

Smjernice točke 4.7 KulturaRealizaciji građevina iz ćlanka 114. Odredbi obavezno prethodi raspisivanje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Smjernice točke 6.2.5 Posebne mjere zaštite kulturnog dobraDio Podlabina sa rudarsko-industrijskom cjelinom koji je ovim Planom predložen za stavljanje pod preventivnu zaštitu obuhvaćen je Urbanističkim planom uređenja Labina u kojem će se definirati mogući zahvati u prostoru.Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Labina unutar ovog prostora nije moguća nikakva interpolacija novih građevina, kao ni bilo kakvi zahvati na originalnoj konstrukciji i oblikovanju. Do donošenja Plana moguće su samo rekonstrukcije postojećih objekata unutar postojećih gabarita /bez izmjene originalnog oblikovanja/ uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela.

4. PODACI O PROSTORU

4.1 POLOŽAJ U GRADU

Područje bivšeg rudarsko-industrijskog kompleksa građevina namijenjenog za prenamjenu nalazi se na zapadnom rubu Grada Labina, u jugozapadnom dijelu Podlabina, sjeverno od povijesne starogradske jezgre na brdu, i 5 km sjeverozapadno od mora.Prometna dostupnost u širem smislu moguća je s juga, gdje prostor tangira spoj na županijsku prometnicu za Pulu. Sa istočne strane pristup je Rudarskom ulicom, koja vodi do Trga labinskih rudara. Čitav prostor karakterizira ortogonalna matrica, stambeno zoniranje i neposredna blizina javnih sadržaja grupiranih oko nekadašnjeg glavnog gradskog trga - osnovna i srednja škola, vrtić, crkva. Reafirmacija tog dijela grada, koji je nekada imao adekvatni javni prostor, sa svim komplementarnim funkcijama, a koje je u međuvremenu grad znatno prerastao, dogodit će se uvođenjem novih javnih sadržaja, revaloriziranjem prostora ugaslog rudnika, pridavanjem odgovarajuće važnosti tom prostoru sa centralnom pozicijom u gradu, povezivanjem sa Gornjim Labinom, te otvaranjem zapadne fronte Podlabina koju predviđa Urbanistički plan uređenja Labina i Presike.

4.2 POSTOJEĆE STANJE

4.2.1 GRANICA ŠIREG OBUHVATAŠiri prostor unutar kojega je dio obuhvat natječaja zauzima cca 0,2 ha.Prostor koji okružuje postojeću izgradnju koja se zadržava i prenamjenjuje obuhvaća k.č.br. 882, k.č.br. 883/10, k.č.br. 883/11, k.č.br. 883/12, k.č.br. 883/13, k.č.br. 883/15, k.č.br. 883/17, k.č.br. 883/26, dio k.č.br. 883/1, te k.č.br. 883/16, k.č.br. 883/18, k.č.br. 883/27, k.č.br. 876, k.č.br. 877, k.č.br. 878, k.č.br. 883/8, k.č.br. 883/9 i k.č.br. 881/7 sve k.o. Novi Labin. Na tom području dograđeno je i sagrađeno više građevina različitih namjena koje svojim oblikovanjem narušavaju povijesni identitet cjeline, te postaju predmet uklanjanja.

4.2.2 POSTOJEĆA IZGRADNJA ZA PRENAMJENUNa k.č.br. 880 k.o. Novi Labin izgrađen je izvozni toranj, na k.č.br. 881/4 k.o. Novi Labin «lamparna», na k.č.br. 881/1 k.o. Novi Labin «kupatila», na k.č.br. 881/6 k.o. Novi Labin prostor unutar zgrade «Direkcije» poznata pod nazivom «mramorna dvorana» (buduća gradska knjižnica), a na k.č.br. 881/5 k.o. Novi Labin preostali dio upravne zgrade bivšeg IUR-a «Direkcija».

4.2.3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Na predmetnom području izvedeni su vodovi komunalnih instalacija (voda, kanalizacija, električna struja, telefon), ali kao privremeno rješenje za potrebe novih namjena koje su se desile na prostoru 'Pijacala' nakon zatvaranja rudnika.4.2.4 PROMETNA INFRASTRUKTURAPredmetna lokacija se nalazi na kraju puta k.č.br. 1188 k.o. Labin do kojeg se dolazi sa Trga labinskih rudara i županijske ceste za Pulu.

4.2.5 ZELENILONa parceli se vrijedno zelenilo nalazi južno od objekata koji se prenamijenjuju, a radi se o nekoliko stabala murve (bijeli dud, lat. morus alba).

5. RJEŠENJE O ZAŠTITI KULTURNOG DOBRA RUDARSKO-INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA „PIJACAL“

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO KULTURE

UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE Klasa: UP_lo -612-08/06-06/0157 Urbroj.: 532-04-01-1/4-05-2 Zagreb, 23. ožujka 2006.

Ministarstvo kulture na temelju članka 12. stavak l. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 69/99, 151/03, 157/03), rješavajući po prijedlogu Konzervatorskog odjela u Puli donosi

RJEŠENJEl. Utvrđuje se da Rudarsko-industrijski kompleks "Pijacal" u Podlabinu u Labinu na k.č.: 866/6 (zk.ul. 538), 86711 (zk.ul. 512), 86712 (zk.ul. 595), 870 (zk.ul. 631), 871 (zk.ul. 589), 872/1 (zk.ul. 700), 87212 (zk.ul. 704 ), 87213 (zk.ul. 596), 873/1 (zk.ul, 548) 87312 (zk.ul. 639), 874 (zk.ul. 581), 875 «zk.ul. 566), 876 (zk.ul. 567), 877 (zk.ul. 567), 878 «zk.ul. 583), 879 (zk.ul. 586), 880 ((zk.ul. 526), 881/1 (zk.ul. 541), 88112 «zk.ul. 433), 88113 (zk.ul. 484 ), 881/4 (zk.ul. 542),88115 (zk.ul. 540), 881/6 (zk.ul. 551), 881n (zk.ul.

582), 883/1 (zk.ul. 526), 8U12 ((zk.ul. 371), 88313 (zk.ul. 569), 88314 (zk.ul. 565), 883/5 «zk.ul. 433), 883/6 (zk.ul. 661), 88318 (zk.ul. 526), 88319 (zk.ul. 526), 883110 (zk.ul. 526), 883/11 (zk.ul. 526), 883/12 (zk.ul. 568),883/13 (zk.ul. 526), 883/14 (zk.ul. 526),883115 (zk.ul. 526),883116 (zk.ul. 583),883/17 (zk.ul. 526), 883/18 (zk.ul. 567), 883/19 «zk.ul. 566), 883120 «zk.ul. 581), 883121 (zk.ul. 581), 883122 (zk.ul. 669), 883123 (zk.ul. 526), 883124 (zk.ul. 639), 883125 (zk.ul. 548), 883126 (zk.ul. 534), i 883128 (zk.ul. 526) k.o. Novi Labin, ima svojstvo kulturnog dobra.

2. Prostome međe kulturnoga dobra iz točke l. izreke ovoga rješenja određene su katastarskim česticama iz točke l. ovog Rješenja. Katastarski izvadak s ucrtanim prostornim međama sastavni je dio ovog rješenja.

3. Utvrđuje se sljedeći sustav mjera zaštite kulturnog dobra iz točke l. ovog rješenja:

- Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru iz točke l. i unutar prostornih međa iz točke 2. izreke ovog rješenja mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. - Vlasnik (Imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo. - Predmetno kulturno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu određenu od nadležnog tijela. Namjenu i način uporabe predmetnog kulturnog dobra odrediti će nadležno tijelo. - Predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36.- 40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

4. Predmetno kulturno dobro s prostornim međama iz točke 2. izreke ovoga rješenja upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara, a upis će se objaviti u "Narodnim novinama" .

5. Ovo će se rješenje dostaviti nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u zemljišnim knjigama.

6. Žalba ne odgađa izvršenje ovoga rješenja.

Obrazloženje

Rudarsko-industrijski kompleks .Pijacal" smješten je uz prometnicu Pula-Rijeka, u dijelu sjevernog podnožja brežuljka na kojem je labinski Stari grad. Izgradnja kompleksa započela je u razdoblju od 1938. do 1942. godine. Uvjetovala je izgradnju urbanističke cjeline Pozzo Albona ili Pozzo Littorio (današnjeg Podlabina), zadnjeg od 12 posve novih gradova, planski izgrađenih prema tada najvišim svjetskim standardima funkcionalističkog oblikovanja. Novi grad je dobio ime upravo po prvoj građevini izgrađenoj u rudarskoindustrijskoj jezgri, godine 1938., oknu ugljenokopa na industrijskom trgu tzv. 'Pijacalu'.

Izvozni toranj nad oknom, tzv. šoht s "toplom vezom" i podzemne jamske prostorije na nivou hodnika Krapanj na k.č. 880 k.o. Novi Labin registrirano su kulturno dobro Rješenjem Konzervatorskog odjela u Rijeci KI.UP/I-612-08-99-06/46, Ur.br. 2170-532-99-2 od 29. travnja 1999. godine i upisani u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem 439.

Pozzo Littorio uz Rašu, te Carboniu na Sardiniji bio je najvažniji ugljenokop na "nacionalnom teritoriju" tadašnje talijanske vlasti. Regulacijski plan novog grada koji

nastaje oko rudarsko-industrijske zone izradio je Eugenio Montuori. Osim izvornog plana Podlabina i makete izrađene prema regulacijskom planu, koja tek u manjem dijelu definira izgled industrijskih građevina, nema saznanja o točnom vremenu nastaka ili autoru pojedinih građevina iz prve rudarsko-industrijske faze kompleksa. Na regulacijskom planu i maketi, iako ponešto različito u odnosu na izvedeno stanje osim šohta, vide se arhitektonski sklop zgrade uprave s centralnom garderobom rudara i kupaonama, zgrade izvoznog stroja, kompresorske stanice, trafostanice, te dvije industrijske hale. Tijekom talijanske vlasti labinski rudnik administrativno potpada pod ugljenokop u Raši. Nakon 2. svjetskog rata je pod upravom poduzeća Istarski ugljenokopi ,,Raša", sve do 1988/89. godine kada je zbog nerentabilnosti rudnik zatvoren. Od vremena nastanka do danas, rudarsko-industrijski kompleks 'Pijacal' se adaptira, dograđuje i nadograđuje, a nakon zatvaranja rudnika i prenamjenjuje. Tijekom procesa privatizacije 90-ih godina 20. stoljeća, cijeli kompleks se ne samo intezivno transformira, nego i devastira, u skladu s potrebama brojnih novih vlasnika. U halama se podižu međukatne konstrukcije koje zasijecaju izvorne visine otvora. Izvorni otvori zgrada se često negiraju i otvaraju novi, potpuno neprihvatljivih oblika. Nestaju elementi izvorne stolarije i bravarije. U industrijskim dvorištima interpoliraju se recentne građevine. Dvorišta se pretrpavaju i različitim pomoćnim skladištima, krupnim otpadom i građevinskim materijalom, dok se okućnice posve osobno interpretiraju. Većina prostora u zgradama koristi se za poslovne namjene, a van funkcije ostaju jedino šoht s toplom vezom i centralna garderoba s kupaonom. Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, do tada kompletno sačuvana strojarska postrojenja rudnika, režu se i prodaju u staro željezo. Tada je uništen i veći dio arhive SO-godišnjeg djelovanja labinskog rudnika, uključujući najvjerovatnije i izvornu dokumentaciju iz vremena gradnje rudarsko-industrijskog kompleksa za talijanske vlasti. Ipak, bez obzira na navedene transformacije i devastacije bivši rudarsko-industrijski kompleks 'Pijacal' i dalje je čitka urbanistička jedinica Podlabina, koja specifičano dominira u tkivu labinskog donjeg, novog grada.

Osim šohta s toplom vezom i podzemnih jamskih prostorija, čine ga arhitektonski sklop upravne zgrade s centralnom garderobom rudara i kupaonom, lamparnom, kemijskim laboratorijem, elektroradionom, prostorom strojne obrade i skladištern, te ambulantom i mrtvačnicom, zatim glavni i pomoćni izvozni stroj, stara i nova trafostanica, kompresorska stanica, zgrada hladnjaka, skladište pijeska i tehničkih plinova, bravarija, stolarska radiona, te nešto sjevernije i termocentrala. Arhitektonski i oblikovno se posebno ističu upravna zgrada, zgrada izvoznog stroja i termocentrala. Upravna zgrada, dio je izvornog arhitektonskog sklopa za administrativnu upravu rudnika i prostora ulaska i izlaska rudara iz okna. Izvedena je u opeci i betonu, s ravnim krovom i ožbukanim pročeljima. Prema kompoziciji različitih arhitektonskih volumena i oblikovnim elementima kao što su tanki okviri u žbuci oko prozora, dimenzije otvora i njihov raspored, može se pretpostaviti da je dio Montuorijevog projekta oblikovanja Podlabina. Unutrašnjost zgrade je modernistički opremljena (drvene stubišne ograde, obloge zidova, popločenja). Danas je nadograđena. Zgrada izvoznog stroja je samostojeća građevina pravokutnog tlocrta, natkrivena ravnim krovom, pročelja izvedenih u fasadnoj opeci, s kamenim sokIom, "na špic" slaganih krupnih i grubih kamenova. Gabaritno i oblikovno markantni dio zgrade s velikom halom, izvorno jednoetažnim prostorom, a danas podjeljenim na tri etaže, ima na zapadnom i istočnom pročelju niz dominantnih visokih armirano-betonskih snažnih polustubova. Oni su okvirni nosači konstrukcije ispunjene opekom, koji ka vrhu zgrade gotovo skulpturaIno ojačavaju. Kroz dva poteza uskih otvora na južnom pročelju su nekad prolazila čelična užad kojima su od izvoznog stroja, do kolutura izvoznog tornja, metalne konstrukcije visine 25 m, podizani ispuštani liftovi u oknu za transport rudnika i ugljena. Zgrada termocentrale, izvorno je bila samostojeća građevina, pravokutnog tlocrta. U elevaciji se ističe zapadni potez zgrade koji je cijelom dubinom prostora povišen. Termocentrala je kompletno izgrađena od betona s karakterističnim okruglim otvorima u gornjoj zoni pročelja koji podsjećaju na Pulitzerov projekt termocentrale u Raši. Pokrivena je ravnim krovom. Toranj je kvadratnog tlocrta, ojačanih bridova, i prema vrhu se sužava. Toranj termocentrale je uz tzv. šoht i zvonik crkve Gospe Fatimske jedna od glavnih vertikala Podlabina. Izvorna unutrašnjost, iako u lošem građevinskom stanju, sačuvana je u visokom prostoru centralne garderobe rudara i kupaona. Sačuvano je 39 postolja za

tuševe, kabine, opločenje zidova. Na .Pijacalu" su djelomično sačuvane i tračnice za rudarske vagonete. Cijeli rudarsko-industrijski kompleks je ograđen decentno izvedenim zidom.

Eksploatacija ugljene rude na širem području Labina započinje još polovicom 17. stoljeća, a u kontinuitetu je traje oko 200 godina, do 90-ih g. 20. stoljeća. Otvaranja rudnika u starijoj i mlađoj povijesti na širem području grada, te izgradnja i zatvaranje rudnika u samom gradu, intezivno, slojevito i kompleksno utječu na formiranje i funkcioniranje suvremenog grada Labina sve do danas. U prvom industrijskom razdoblju, u doba talijanske vlasti, u rudniku osim stanovništva iz cijele Istre rade i rudari iz Italije, a nakon 2. svjetskog rata i iz cijele Jugoslavije, što se direktno odražava na značajna demografska kretanja. U gradu gotovo da nema obitelji u kojoj netko od predaka ili ukućana nije radio u rudniku, a u rudarskim nesrećama stradavaju mnogi rudari. Za talijanske vlasti među rudarima jak je sindikalni i antifašistički pokret, pa mnogi rudari postaju borci NOB-a. Nakon 2. svjetskog rata rudnik u Labinu kao dio Istarskih ugljenokopa postaje okosnica gospodarskog i društvenog razvoja cijele poslijeratne općine Labin, koju do 90-ih godina 20. stoljeća osim grada Labina čine i područja današnjih općina Raša, Kršan, Pićan i Sv. Nedjelja. Rudnik uvjetuje razvitak industrije, infrastrukture, školstva, zdravstva, kulture itd.

Iz navedenog je jasno da se radi o industrijskom kompleksu koji ima ne samo vrijedan arhitektonski i urbanistički, već i presudan povijesni, te memorijalni i simbolični značaj i za grad Labin i za cijelo šire područje Labinštine. S druge strane, s obzirom na interes kapitala za atraktivan urbanistički prostor na području grada, predstavlja i jedno od najugroženijih područja cjelovito osmišljenog projekta Podlabina.

Na osnovu predočene dokumentacije i iznesenih činjenica Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, imenovano rješenjem Klasa: 612-08/02-01/234, Urbroj: 532-IO-III-02-20 od 2. travnja 2002., na osnovu članka 5. Pravilnika o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 20. prosinca 2005. utvrdilo je da Rudarsko-industrijski kompleks "Pijacal" u Podlabinu u Labinu, na ILč. 866/6, 86711, 86712, 870, 871, 872/1, 87212, 872f3, 873/1 87312, 874, 875, 876, 877, 878, 879, 880, 881/1, 88112, 881f3, 881/4, 881/5, 88116, 881n, 88311, 88312, 88313, 88314, 883/5, 883/6, 88318, 88319, 883/10, 883/11, 883112, 883/13, 88311"; 883/15, 883/16, 883/17, 883/18, 883/19,883120, 883121), 883122, 883123,883124,883125,883126, i 883128 k.o. Novi Labin, ima svojstvo kulturnog dobra u smislu članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se sukladno članku 12. stavak 4. istog Zakona određuje njihov upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Sukladno članku 12. stavak 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, točkom 3. izreke ovog rješenja, utvrđen je sustav mjera zaštite, a točkom 4. obveza upisa predmetnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Sukladno odredbi članka 12. stavak 2 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, točkom 5. izreke ovog rješenja, određuje se obveza dostavljanja rješenja nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u zemljišnim knjigama.

Sukladno članku 12. stavak 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

Iz navedenih razloga riješeno je kao u izreci. Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba ministru kulture u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja. Žalba se predaje ovom tijelu neposredno ili šalje poštom preporučeno, a može se izjaviti i u zapisnik. Na žalbu se sukladno članku 7. stavku l. točka 19. Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine" broj 8/96, 77/96, 13 II97 i 68/98), ne plaća upravna pristojba.

6. PROGRAMSKE SMJERNICE

UVOD : Smjernice za rszvoj kulturnih sadržaja na lokaciji „Pijacal“ – Multimedijalni kulturni centar

Po uzoru na suvremena kulturološka, sociološka i urbanistička istraživanja te arhitektonske analize suvremenih prostora kulture, obzirom na istarski i makroregionalni kulturni i ekonomski kontekst Grada Labina te nakon provedene radionice na kojoj su učestvovali istaknuti labinski društveni i kulturni radnici, predlažemo 10 smjernica koje određuju programsku i funkcionalnu tipologiju kompleksa kulturnih sadržaja na lokaciji 'Pijacal' sa posebnim naglaskom na zgradu «kupatila» u kojoj će se smjestiti novi multimedijalni centar. Budući ove smjernice određuju i ukupnu razvojnu kulturnu strategiju grada Labina (koja je još uvijek u formiranju), visoko će se cijeniti arhitektonska rješenja koja će kvalitetno interpretirati i nadograditi ove smjernice.

1) Multimedijalni kulturni centar u odnosu na položaj Labina u hijerarhiji gradova i naselja regije : Multimedijalni kulturni centar ( u nastavku teksta MKC) biti će regionalno kulturno žarište. Zbog veličine prostora centra potrebno je o regionalnoj važnosti centra razmišljati kao o njegovoj primarnoj namjeni. Tako sadržaji i programi centra moraju zadovoljiti potrebe šire regije te se u ukupnoj ponudi istarske kulture pozicionirati kao specifični. Arhitektonski program za novi centar stoga mora, osim visoke razine tehničke opremljenosti i prostorne fleksibilnosti, omogućiti i duži boravak kulturnih proizvođača različitih profila. Stoga je potrebno predvidjeti i minimalne smještajne kapacitete unutar prostora samog centra.

2) Odnos MKC-a prema ostalim društveno-kulturnim institucijama u Labinu : Multimedijalni kulturni centar nije u hijerarhiji iznad lokalnih kulturnih institucija (Pučko učilište, gradska knjižnica, muzeji i galerije). Njima je centar infrastrukturni resurs čija tehnička opremljenost omogućava lokalnim institucijama realizaciju zahtijevnijih programa različitog žanra. U arhitektonskom i tehničkom smislu, ovo zahtijeva visok stupanj opremljenosti i fleksibilnost prostora za brzu izmjenu prema različitim potrebama.

3) Programska tipologija MKC-a : Zbog kulturnih promjena kroz koje prolazi društvo, uloga centra je u poticanju korisnika na samostalnu kulturnu djelatnost. Takvo usmjerenje označava produkcijsku funkciju centra. U arhitektonskom smislu to znači da će radionički sadržaji biti kvalitetno zastupljeni. Uz produkcijsku funkciju važan je i smještajni kapacitet za goste (umjetnike, kulturnjake). Ovakav „artist in rezidens“ program uobičajen je europski standrard. Također je namjena centra da osigura visoku razinu produkcije različitih izvedbenih umjetnosti i dr. prezentacijskih formata. U arhitektonskom smislu to označava potrebu za kvalitetnom polivalentnom dvoranom sa gledalištem. Tako je programska tiplogija centra produkcijsko-prezentacijska.

4) Upravljačka logika MKC-a : Model upravljanja centrom uvelike će odrediti i model korištenja. O njemu će ovisiti uspjeh centra da uskladi svoju lokalnu i regionalnu funkciju. Novi tip kulturnog pogona, usmjeren je podjednako koprodukciji sa vanjskim proizvođačima koliko i na samostalnu proizvodnju. Radni prostori namijenjeni su vanjskim korisnicima koji će privremno djelovati u centru do završetka njihovih projekata. Ovo nas upućuje na rješavanje minimalnih potreba stalno zaposlenih te na izdašno i fleksibilno osiguravanje privremenih radnih prostora.

5) Prostorna tiplogija i fleksibilnost MKC-a : Potrebno je naglasiti da se fleksibilnost postiže kroz jednostavnost. Korištenjem modularnih (pregradnih-nosivih) elemenata moguće je postići takve odnose među

prostorima koji omogućavaju nesmetano odvojeno korištenje te prožimanje ili spajanje prostora prema zahtjevima korisnika. Posebno se to odnosi na centralni prostor kupatila koji mora funkcionirati kao velika dvorana za koncerte kao i više manjih prostora za manja događanja, prezentacije i radionice. Tehnička opremljenost mora biti provedena u svim dijelovima prostora.

6) Kulturna logika kompleksa na «Pijacalu» : Promjene koje u kulturnu proizvodnju unose novi životni stilovi, načini informiranja i obrazovanja te izmještanje gospodarstva prema tercijarnom sektoru, uvelike određuju kulturnu logiku centra. Dok je sa jedne strane usmjerenje na regionalni i makroregionalni kulturni krug potaknuto inovativnim kulturnim praksama, ono je također podržano opredjeljenjem labinštine prema profiliranju turističkog proizvoda. Takav se profil može tražiti u specifičnom tipu kulturnog turizma koji u spoju rudarskog spomeničkog nasljeđa i inovativne kulture može biti izuzetan društveni i gospodarski potencijal. Prijedlozi sadržaja i programa za ukupni kompleks treba biti zasnovan na podjednakoj svijesti o dva kulturna resursa.

7) Ekonomska logika kompleksa na «Pijacalu» : Ekonomska logika programa mora biti usmjerena na samoodrživost kompleksa. To znači da sadržaji koji će se predlagati moraju podjednako zadovoljavati kulturni profil kao i potrebu da prostorni resursi samostalno privređuju. Dva su načina na koji programeri-projektanti mogu zadovoljiti ove potrebe : usmjeriti se na kombinirane uslužne sadržaje te na ukupnu fleksibilnost prostora (pogotovo kulturnog centra) koji će tako u vrijeme kada se ne koriste za javne kulturne sadržaje moći iznajmljivati za različite namjene (od sportsko-rekreativnih aktivnosti do simpozija i kongresa).

8) Knjižnica i MKC u informatičkom dobu: Informatičko opismenjavanje i novo medijsko stvaralaštvo u kulturi usko je povezano sa tehnološkim napretkom kroz koje prolazi društvo. Zbog toga je prilikom projektiranja potrebno obratiti pažnju na sljedeće : 1- projekt za gradsku knjižnicu mora predvidjeti tehnološke promjene koje će utjecati na prostor knjižnice,načine korištenja građe i samostalnog stvaralaštva korisnika. 2 - projekt multimedijalnog centra mora zadovoljavati tehničke uvjete za kulturno-umjetničko izražavanje i edukaciju na polju novih medijskih kultura. 3 - knjižnica i centar u budućnosti moraju moći funkcionirati kao komplementarna cjelina. Zato je potrebno sadržaje koji se nadopunjuju i preklapaju (multmedijalni odjel knjižnice i srodni sadržaji za multimedijalno arhiviranje i edukaciju u centru) projektirati tako da tvore logičnu funkcionalnu cjelinu. Stoga je potrebno na kontaknoj zoni između dva prostora predvidjeti mogućnost nesmetanog unutrašnjeg povezivanja.

9) Rudarska baština i oblikovna poetika rekonstrukcije : Osim konzervatorskih smjernica koje ukazuju na stupanj zaštite objekata, potrebno je obratiti pažnju da se oblikovna poetika novog, stvara kritičkim vrednovanjem oblikovnih karakteristika postojećeg (talijanski racionalizam) ali i konstruktivne raznolikosti pojedinih objekata na kompleksu 'Pijacal'. Elementi eksterijera (fasadna plastika zgrade direkcije i lamprne ili konstrukcija kupatila i 'šohta') i interijera (klupe u svlačionicama kupatila, kamena obloga zidova „marmorne dvorane“ u knjižnici) zavređuju ovakav pristup. Također je potrebno u predlaganju sheme kretanja kroz cijeli kompleks (unutrašnja veza : šoht-lamparna-kulturni centar-knjižnica) nadovezati se na logiku funkcioniranja kompleksa kada su se njime kretali rudari te predložiti način održavanja memorije na bivše funkcije pojedinih prostora (po mogućnosti zadržati unutrašnju komunikaciju kroz cijeli kompleks te predložiti okvirni muzejsko-edukativni postav koji će biti reminiscencija na bivšu namjenu)

10) Logika faznosti u realizaciji kompleksa na 'Pijacalu' : Kompleks društveno - kulturnih sadržaja realizirat će se u fazama. Najprije će se realizirati knjižnica (radovi se planiraju za 2008.godinu). Uporedo je plan obnoviti rudarsko okno – „šoht“ koje će najprije funkcionirati kao ikonografski element kompleksa. U drugoj fazi planira se obnova kupatila sa mogućnosti nadovezivanja -spajanja sa gradskom knjižnicom. Uporedo sa kupatilom krenulo bi se intervencijama na vanjskim prostorima oko šohta i na južnoj strani kupatila koji će

početi funkcionirati kao vanjski javni prostori na koje će se širiti programi unutar samog kompleksa. Finalna faza započet će pretvaranjem lamparne u muzejsko – turistički sadržaj iz kojeg će se toplom vezom komunicirati do „šohta“ te spuštati na prvi podzemni nivo rudnika. Arhitektonski projekt cjeline kompleksa mora predvidjeti ovakvu faznost.

Pri izradi idejnog rješenja predmetnih građevina potrebno je zadovoljiti urbanističko-tehničke uvjete i program gradnje kako slijedi.

6.1 ZONA OBUHVATA

6.1.1. Obavezni dio natječajnog zadatkaZona obuhvata koja je predmet natječajnog zadatka sastoji se od k.č.br. 881/1, dijela k.č.br. 881/5 i k.č.br. 881/6.Ukupna površina obaveznog dijela iznosi 460 m2.

6.1.2. Obavezni dio natječajnog zadatkaUkupna, šira, zona obuhvata za koju se izrađuje neobavezni dio natječaja sastoji se od k.č.br. 882, k.č.br. 883/10, k.č.br. 883/11, k.č.br. 883/12, k.č.br. 883/13, k.č.br. 883/15, k.č.br. 883/17, k.č.br. 883/26, dio k.č.br. 883/1, te k.č.br. 883/16, k.č.br. 883/18, k.č.br. 883/27, , k.č.br. 876, k.č.br. 877, k.č.br. 878, k.č.br. 883/8, k.č.br. 883/9 i k.č.br. 881/7, dok k.č.br. 880, k.č.br. 881/4, k.č.br. 881/1, k.č.br. 881/6 i k.č.br. 881/5 sve k.o. Novi Labin. Površina šireg obuhvata iznosi cca 10 500 m2.

6.2 URBANISTIČKI PARAMETRIU granici obuhvata treba planirati knjižnicu i multimedijalni kulturni centar.

U skoroj budućnosti se namjerava urediti ukupan prostor dijela „Pijacala“ na kojem se planira sklop zgrada kulturnih i javnih sadržaja. Navedenim Prostornim planom uređenja propisano je prethodno raspisivanje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja te ja za potrebe programa natječaja potrebno detaljnije definirati namjenu i oblikovne smjernice cjeline prostora.

Raspisivač će pozdraviti natječajne prijedloge koji budu razmatrali i širi, neobavezni dio obuhvata u skladu sa programskim smjernicama. U neobaveznom dijelu natječajnog zadatka potrebno riješiti uređenje ulaznog trga i parka.Potrebno je izraditi cjeloviti prijedlog uređenja , koje podrazumijeva prenamjenu građevina i njihov međuodnos, rješenje kolnog prometa, rješenje pješačkih komunikacija i idejno hortikulturno rješenje parka.

6.3 PEJZAŽNA ARHITEKTURA (uz neobavezni dio natječajnog zadatka)

6.3.1 ZNAČENJEKultura vrta odnosno okoliša sastavni je dio javnih - kulturnih centara. Parkovna površina formira estetsku, ekološku i funkcionalnu poveznicu sadržaja u obuhvatu. Taj vanjski prostor ima dvostruku vrijednost: s jedne strane oblikovan je kreativnošću čovjeka, a s druge strane kreiran elementima prirode. Ima i odgojnu ulogu na svoje korisnike, a u njemu se kultura u užem smislu proširuje na kulturu života. Osim neformalne uloge, bitan je i kao formalna okosnica događanja na otvorenom, za koje mjesto događanja igra jednaku ulogu kao i samo događanje.

6.3.2 KORIŠTENJE I OBLIKOVANJEOkvirna površina otvorenih prostora šire zone iznosi 9 200m2, a sa servisnom cestom koja tangira južnu stranu obuhvata te koju je dozvoljeno koristiti za preijedlog prometnog rješenja, ukupna površina iznosi 10 500 m2.Osnovna je potreba da vanjski prostor bude u funkcionalno oblikovnom smislu ekstenzija unutarnjeg. Također je važno da se sklop zgrada nekadašnje upravne zgrade, kupatila, lamparne i izvoznog tornja, odnosno buduće knjižnice i kulturnog centra, te analizom utvrđenih popratnih sadržaja tretira kao jedinstvenu cjelinu. U tom smislu primjereno je za sve potencijalne aktivnosti predvidjeti vanjski prostor odgovarajuće obrade partera, infrastrukture i dimenzija. Parterne površine odmorišta, staza, okupljališta i sl. oblikuju se popločenjem ili sipinom cca 10% od ukupne površine parka. U obzir je potrebno uzeti aktivnosti koje uključuju masovni boravak, scenski prostor za izvedbene umjetnosti na otvorenom, sportsko-rekreacijske, te izložbene aktivnosti. Potrebno je vrednovati odnos prema zatečenoj i zaštićenoj rudarskoj baštini.

6.3.3 VEGETACIJAPostojeća vrijedna stabla murve (bijeli dud) nalaze se na parceli južno od objekata koji se prenamijenjuju.Treba obratiti pažnju na odnos i utjecaj pejzažnog konteksta na arhitektonsko urbanistički sklop, te postojeću vegetaciju vrednovati kroz vrijeme kao vrlo važan i nenadoknadiv faktor u njenom formiranju. Prilikom izbora nove vegetacije osnovni kriteriji su očuvanje ambijenta i autohtonost vrste. Uvođenje novog zelenila treba shvatiti kao sredstvo građenja i nadopunjavanja prostornih odnosa, a ne samo ozelenjavanje.

6.4. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA NA JAVNO-PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

(uz neobavezni dio natječajnog zadatka)

Kolni pristup moguće je rješavati s planiranih obodnih prometnica koje su smještene sa istočne i južne strane obuhvata. Promet u mirovanju rješava se na parceli. Potrebno je osigurati 20 PGM na 1000 m2 BRP-a, odnosno 20 PGM-a po sjedalu za zgrade kulturne i društvene namjene. Minimalno 5% odnosno PGM-a moraju biti osigurana za vozila invalida.Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu biti će moguć kada se izvedu vodovi komunalnih instalacija – odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe, telefona i plinske mreže.

6.5 POSEBNI UVJETI

6.5.1 KONZERVATORSKA STUDIJA PODLABINA

OPĆE SMJERNICE- restitucija i rekonstrukcija građevine ili dijelova građevine čije je povijesno stanje (izgled i obrada pročelja, pokrov, gabariti) narušeno neadekvatnim zahvatima- adaptacija i prenamjena u mjeri u kojoj ne narušavaju postojeći arhitektonsko-urbanistički integritet građevine i okoliša te osiguravaju bolje održavanje zgrade- zamjena i uvođenje nove, suvremenom načinu primjerene infrastrukture, ukoliko ne mijenja izgled građevine- obnova građevine može se realizirati isključivo kao cjelovit zahvat, bez parcijalnih rješenja- uklanjanje neodgovarajuće, nekvalitetne, degradirajuće dvorišne izgradnje- uređenje i održavanje javnih površina i prostora u skladu s karakterom povijesno stilskog okruženja- obavezan javni, arhitektonsko-urbanistički natječaj, za rješenje novog gradskog centra- zakonom propisanom postupku podliježu:

-svi građevni i obrtnički zahvati na pojedinačnim građevinama- urbana oprema – javna rasvjeta, raklame, ograda- uređenje javnih površina, parcela i dvorišta – hortikulturno i parterno- namjena i prenamjena- zahvati na komunalnoj infrastrukturi

Konzervatorska studija Podlabina iz 2004. valorizirala je na sljedeći način objekte rudarsko-industrijskog kompleksa na lokaciji Pijacal koji SE ODNOSE na obavezni dio natječaja :

BIVŠA UPRAVNA ZGRADA UGLJENOKOPA- izgradnja 1939-42.- nadogradnja 1959. dodatni kat- materijal - opeka, beton- pokrov - ravni krov- katnost - P+2, P+3- vrsta žbuke/boja - siva/oker/svjetlonarančasta žbuka- na fotografijama makete planiranog Podlabina, upravna zgrada ugljenokopa, zajedno s kupaonicama i rudara su nešto drukčije tlocrtne dispozicije; obzirom da je izgrađeni kompleks, oblikovnim elementima dosljedan oblikovanju drugih građevina Podlabina, za pretpostaviti je ipak da je i on dio Montuorijevog projekta (tanki okviri u žbuci oko prozora, format otvora i njihov raspored)

BIVŠA KUPATILA RUDARSKOG KOMPLEKSA- izgradnja 1939-42.- materijal - opeka, beton- pokrov - ravni krov- katnost - P+2- vrsta žbuke/boja - siva žbuka- potrebna hitna sanacija krova zbog urušavanja krovišta- središnji dio, ukupne visine cca 11m je jedan volumen bilateralno osvijetljen preko bočnih prozora s uzdignutim središnjim prostorom također s bočnim osvjetljenjem; sanitarije su smještene u dva uzdužna bočna krila visine jedne etaže- prilokom unutrašnjih intervencija (pregradnje i nadogradnje) potrebno je očuvati prostorne karakteristike centralnog prostora dok je u pokrajnjim prostorima moguće rušenje postojećih zidova ukoliko to ne narušava nosivu konstrukciju. Nadogradnje je poželjno rješavati laganim-montažnim pregradama.

Konzervatorska studija Podlabina iz 2004. valorizirala je na sljedeći način objekte rudarsko-industrijskog kompleksa na lokaciji Pijacal koji se NE ODNOSE na obavezni dio natječaja :

BIVŠA LAMPARNA- izgradnja 1939-42.- nadogradnja 1993. projekt uređenja kulturnog centra Labin Art Express- materijal - kamen, opeka, beton- pokrov - ravni krov- katnost - P, P+2- vrsta žbuke/boja - prizemlje u kamenu, siva žbuka- potrebna hitna sanacija krova zbog urušavanja- građena kao prostor pripreme, ulaza i izlaza iz rudarskog okna- AB konstrukcija, zapadna fasada s 4 velika otvora sa segmentnim lukovima umjesto ravnih nadvoja i nizom pravokutnih otvora pri vrhu, fiksno ostakljenih sa sitnim rasterom prozorskih stakala- prizemlje u kamenu- sačuvana su sva svojstva izvornih struktura u funkciji administrativne uprave rudnika i prostora ulaska i izlaska rudara u okno- danas je tu smješten kulturni multimedijalni centar i izložbeno galerijski prostor Labin Art Expressa, umjetničke udruge osnovane 1991.- povezana mostom sa ''šohtom''- u podrumski dio, bivšu mrtvačnicu ugljenokopa, ulazi se vanjskom rampom (mrtvačnica nije predmet prenamjene jer se nalazi u privatnom vlasništvu)

BIVŠI IZVOZNI TORANJ – ''ŠOHT''- izgrađen 1938.- rekonstrukcija 1972. remont okna i tornja bez većih zahvata- materijal - čelična konstrukcija- pokrov - ravni krov- visina - 25m- ''šoht'' odnosno izvozni toranj sa ''toplom vezom'' i podzemne jamske prostorije na nivou Krapanj sačuvali su sva osnovna svojstva izvornih struktura ''jame'', kao i prostora ulaska i izlaska rudara u okno- tlocrtne dimenzije su cca 10/15m, sa velikom koloturom na vrhu- hodnik Krapanj – Podlabin – Plomin u dužini cca 10km usječen je u monolitnoj stijeni s prirodnom ventilacijom, ventilacijskim uređajima i sisitemom odvodnje

22/03/2007. na temelju konzervatorske studije izdano je Rješenje o zaštiti kulturnog dobra rudarsko-industrijskog kompleksa ' Pijacal'.

6.5.2 OSTALI UVJETIIdejno rješenje potrebno je izraditi u skladu sa slijedećim propisima i normama:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94 i N.N. 142/03)- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (N.N. 151/05)

7. PROJEKTNI PROGRAM 7.1 GRADSKA KNJIŽNICA7.1.1 Programske i oblikovne smjerniceProgram je sastavljen na osnovu Zakona o knjižnicama ('Narodne novine', broj 105/97. i 5/98.), te na osnovu Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj koje ovjerava

Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća. Program je prilagođen potrebama Gradske knjižnice Labin i procjenama o proširenju knjižničnog i drugog arhivskog fonda. Naposljetku je program usklađen sa planovima faznog razvoja javnih, kulturnih i turističkih sadržaja na lokaciji jugoistočne fronte bivšeg rudarskog kompleksa 'Pijacal'.

Adaptacija knjižnice u dijelu upravne zgrade bivše tvrtke 'Istarski ugljenokopi' – Mramorna dvorana sa pratećim prostorijama planira se u prvoj fazi prekvalifikacije jugoistočne fronte kompleksa 'Pijacal'. Knjižnica je samostalna institucija u gradskom vlasništvu. Ona stoga mora zadovoljiti standarde funkcioniranja kao samostalna cjelina. U narednoj fazi obnove kompleksa treba razmišljati o unutrašnjem povezivanju i programskom preklapanju knjižnice i ostatka kulturnih sadržaja u zgradi rudarskog kupatila (multimedijalni kulturni centar). Zbog toga rješavanje projektnog zadatka knjižnice treba usmjeriti ka inteligentnom programiranju kontaktne zone prema kupatilu. U budućnosti dva sadržaja moraju funkcionirati kao logična cjelina sa samostalnim i odvojenim funkcijama od kojih se neke preklapaju ili izravno povezuju.

1) knjižnicaINFORMANTIVNO-POSUDBENI PULT namijenjen je za 1-2 radna mjesta pomoćnih knjižničara zaduženih za zaduživanje i razduživanje građe te davanje osnovnih informacija, smješten je neposredno uz ulaz. Na pultu se predviđaju dvije konfiguracije kompjutora /ekran, kućište, ručni bar-code skener, tipkovnica, miš, printer i skener/. Police iza pulta služe za vraćene i rezervirane knjige. Uređaji za samozaduživanje i razduživanje građe smjestiti će se u blizini ulaza i pulta, kako bi bili lako pristupačni korisnicima. Garderobni ormarići za korisnike / za odlaganje predmeta i garderobe / namijenjeni korisnicima koji dulje borave u knjižnici, nalaze se u posebnoj prostoriji.

KOMPJUTORSKO PRETRAŽIVANJE FONDA predviđa 4 konfiguracije za pretraživanje fonda. Konfiguracija se sastoji od ekrana, kućišta, tipkovnice i miša. U blizini je obično smješten samostojeći info pult te info pult Europske unije.

ODJEL ZA ODRASLE služi slobodnom pristupu knjigama za odrasle. Police su visine 224 cm /6 ili 7 redova/. Sa obzirom na sadašnji broj svezaka za odrasle (oko 23 000) te procjenu godišnjeg povećanja fonda od 1300 svezaka potrebno je predvidjeti cca 120 dužnih metara polica.

ODJEL MULTIMEDIJE je suvremen oblik ponude korisnicima projektiran kao zaseban prostor. Obično je prostor odvojen pregradama koje se mogu po potrebi pomicati, a smješten je u centralnom dijelu knjižnice. Korisnici se u odjelu multimedije mogu koristiti svim vrstama elektroničke građe, za stolovima koji su projektirani tako da se s jednog mjesta mogu spojiti na sve ponuđene medije koje knjižnica čuva i nudi korisnicima. Odjel ima mjesto za pult informatora (kompjutor /ekran, kućište, ručni bar-code skener, tipkovnicu i miš/ te mrežni printer u boji).Pult je postavljen centralno te ima dobru kontrolu nad cijelim odjelom. Police za priručnike su kapaciteta cca 800 svezaka sa staklenim vratima.Stolovi u nizu /ukupno 10 radnih jedinica ili laptopa s priključkom za slušalice/ za rad na kompjutorima. Jedno radno mjesto treba predvidjeti s kompjutorom za slijepe i slabovidne osobe.

ODJEL AVE /audiovizualne i elektroničke/- GRAĐE Opremljen je policama za notnu građu kapaciteta 500 jedinica i neknjižnu građu: audio građu /vel.15/15 cm/, video građu /vel.15/20 cm/ i elektroničku građu /vel.20/20 cm/ . Svi mediji su na policama u svojim omotima i tako se zadužuju na posudbenom pultu.Predviđene police za AVE-građu su ukupnog kapaciteta cca 10 000 jedinica.- police za CD - 7 000 kom CD-a /vel.15/15 cm/- police elektroničke građe tj. DVD-a i igrica - 1 000 kom /vel.20/20 cm/ - police za video građu - 1 000 kom / vel.15/20 cm- police za notnu građu - 500 kom /vel.35/25 cm dužine cca 5m/

- preslušavanja audio građe i pregledavanje video građe s priključkom za slušalice moguće je na dva mjesta u odjelu / ploha minimalne vel.40/50 cm/.- pult informatora odjela ima kompjutor /ekran, kućište, bar-cod skener, tipkovnicu, miš i slušalice/.Odjel AVE građe moguće je projektirati uz ili zajedno sa odjelom multimedije

ODJEL ZA DJECU nalazi se u nastavku informativno-posudbenog pulta, a uglavnom je namjenjen djeci školskog uzrasta te je samo manji dio predviđen za korištenje predškolskog uzrasta. Sa obzirom na sadašnji broj svezaka za djecu (oko 5600) te procjenu godišnjeg povećanja fonda od 300 svezaka potrebno je predvidjeti cca 20 dužnih metara polica. - police za knjige su visine 195 cm /6 redova/ a njihov kapacitet je cca 12 000 svezaka ( cca 6 m dužnih)- police za priručnike sa staklenim vratima su kapaciteta cca 600 svezaka.- police za časopise su kapaciteta 30 dječjih časopisa.- stol za rad na kompjutorima, s dva radna mjesta, prilagođen je školskom uzrastu /dvije konfiguracije - ekran, kućište, tipkovnica i miš/.

2) čitaonica ČITAONICA je prostor u nastavku ulaznog prostora a predviđen je za kratko zadržavanje korisnika – čitača. - Stolovi i stolice / 6 kompleta / - Police za časopise i novine - Knjižnica nabavlja 30 naslova časopisa za odrasle u 40 primjeraka te 6 naslova dnevnih novina u 11 primjeraka . Ukupan kapacitet polica za časopice je 50 časopisa.

STUDIJSKA ČITAONICA ZA RAD S KNJIGAMA KOJE SE NE POSUĐUJU je prostor za tihi rad opremljen stolovima.

3) društveni prostori knjižniceVIŠENAMJENSKA DVORANA je odvojen prostor koji služi za pedagoško-animacijske aktivnosti / predavanja, promocije, projekcije, izložbe i slično, kapaciteta cca 50 posjetilaca. Istovremeno taj prostor služi i za kompjutorske radionice.- sklopive stolice ili stolice koje se mogu slagati jedna na drugu / 50 kom /- Radni stol s priključkom za kompjutor- Stolovi za rad na kompjutoru – predviđena je radna ploha za 8 konfiguracija za edukaciju i akcije koja se sastoji od ekrana, kućišta, tipkovnice, miša i skenera.Na zid se postavlja projekcijsko platno vel. 200/200cm a projektor je na stropu udaljen tri metra od platna. Prostoriju treba moći zamračiti. Na zidovima predvidjeti prostor za zvučnike i ormar za HI-FI uređaje.

IZLOŽBENI PROSTORIzložbe slika i ostalih izložbenih eksponata predvidjeti na slobodnim zidovima. Potrebno je predvidjeti način vješanja izložaka (šine, postamenti).

INTERNET KAFE je prostor predviđen za brzo pretraživanje informacija na internetu- 2 do 4 konfiguracije /ekran, kućište, tipkovnica i miš/ i - automati za piće, kavu i sendviće.- Stolovi i stolice za neformalno druženje, prvenstveno, tinejđera.- u prostoru predvidjeti plazma TV za prikazivanje aktualnih događanja.

4) prostori za organizaciju i koordinaciju rada knjižniceRADNI PROSTORI DJELATNIKA namijenjeni su optimalnom obavljanju knjižničarskog posla. Prostori djelatnika prožimaju se sa korisničkim prostorom ali je prostore nabave, tehničke službe i prostore voditelja knjižnice potrebno odijeliti.- radni prostor voditelja knjižnice opremljen je radnim stolom s kompjutorom, stolom za sastanke s djelatnicima, garderobom te zatvorenim i otvorenim policama.

- radni prostor za službu nabave i obrade opremljen je s 3 radna stola s kompjutorom, policama, matičnim katalogom s 80 kataloških ladica, stolom za fotokopirni uređaj i faks uređaj /mrežni printer i printer za signature/- radni prostor za tehničku obradu knjiga opremljen je s radnim stolom, ladičarom, policama i ormarima .- garderobne ormare za djelatnike rasporediti po prostorima- čajna kuhinja za djelatnike knjižnice- sanitarije djelatnika rješene su na jednom mjestuGOSPODARSKI PROSTORI služe spremanju građe, poslovima održavanja prostora te odlaganju otpada - spremište knjiga i ostale građe- spremište opreme (stolice, panoi, postamenti)- garderoba i sanitarije čistačica/tehničkog ososblja- kotlovnica- prostor za odlaganje smećaGospodarske prostore moguće je riješiti i u suterenskom dijelu objekta

5) ostali prostoriGLAVNIM ULAZOM predviđen je pristup u knjižnicu posmičnim vratima s uređajem kojim bi se štitilo neovlašteno iznošenje nezaduženog fonda knjižne i neknjižne građe. Trijem i vjetrobran osigurani su postojećim objektom te su adekvatnih dimenzija.

POMOĆNI PROSTORI KNJIŽNICESanitarni prostori korisnika knjižnice / M, Ž /Sanitarni prostori djelatnika, invalidnih osoba i djece

VANJSKI PROSTORI (neobavezni dio natječajnog zadatka)- prilazni trg i park treba projektirati u skladu sa cjelovitim rješenjem vanjskog prostora kompleksa „Pijacal“- parkiralište za autobus i automobile treba projektirati u skladu sa cjelovitim rješenjem vanjskog prostora kompleksa 'Pijacal' . Za potrebe knjižnice treba osigurati 4 PM te 1 PM za autobuse

7.1.2 Smjernice za uređenje interijera OSVJETLJENJEProstor mora biti prirodno dobro osvijetljen, sa što manje zidnih zapreka, jer je intencija suvremenog narodnog knjižničarstva što pregledniji, otvoreni prostor, kako bi se korisnici od samoga ulaska u knjižnicu brzo snalazili i usmjeravali prema željenim odjelima.Prirodno osvjetljenje je zenitalno. Lateralno osvjetljenje je isključeno jer je zgrada sa svih strana okružena (bivšom upravnom zgradom i bivšom zgradom kupatila).Umjetna zajednička rasvjeta treba biti riješena u svim prostorima knjižnice optimalnim rasporedom rasvjetnih tijelaPosebnu pažnju treba posvetiti individulnoj rasvjeti u radnim prostorima djelatnika knjižnice te u studijskoj čitaonici.

ZAŠTITA OD VLAGE, SUNCA, ULIČNIH I DRUGIH ZVUKOVA se podrazumijeva pri izgradnji novih objekata. Kod adaptacije postojećih objekata zaštita se rješava u fazi glavnog projekta

FLEKSIBILNOST PROSTORA mora biti postignuta u dijelovima prostora. Mogućnost transformacije neophodna je u višenamjenskoj dvorani te u centralnom prostoru knjižnice-čitaonice

PROZRAČIVANJE Postojeće prirodno prozračivanje potrebno je dopuniti sustavom za dodatnu umjetnu ventilaciju i klimatizaciju.

KONSTRUKCIJA postojećeg objekta zadovoljava sve potrebe adaptacije. Sekundarne konstrukcije (pregrade) treba riješavati samo gdje je odvajanje prostora neophodno zbog optimalne funkcionalnosti.

NAMJEŠTAJ je jednostavan, najčešće modularan, svijetao i prozračan. Sugerira se upotreba svijetlih boja (drvo).Neka bude prikladan za masovnu/lokalu proizvodnju i otporan na habanje. Materijali u interijeru trebaju biti prilagođeni boravku većeg broja ljudi. a) čitaonica- police – unificirane (visinu odrediti prema tipu korisnika)- stolica tip1 – jednostavne, za prostor čitaonice- stolica tip 2 – udobnije, uz police s knjigama- stolica tip 3 – fotelje , za korisnike internet caffe-a- stol tip1 – za korisnike- stol tip 2 – za djelatnike knjižnice

7.1.3 Iskaz površina prema funkcionalnim cjelinama

1 KNJIŽNICA270m2

1.1 INFORMATIVNO-POSUDBENI PULT10m2

prostor za zaduživanje/razduživanje

1.2 ODJEL ZA ODRASLE 180m2

a referentna zbirka 120m2police za knjige i stolice za pregledavanje i odabir

b audiovizualna građa 20m2

police za cd-e, dvd-e, video, notni zapisic multimedijalni odjel40m2

pultom, stolovi, priključci za preslušavanje i pregledavanje audiovizualne građe

1.3 ODJEL ZA MLADEŽ 30m2

a mjesta za kompjutorsko pretraživanje fonda i korištenje internetab čitaonica

1.4 ODJEL ZA PREDŠKOLCE I UČENIKE NIŽIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE50m2

a dječji odjel20m2

prostor sa policama za knjige, priručnike, časopise; pultb odjel za djecu predškolskog uzrasta

20m2 pult, računala, dječja igraonica

c igraonica za bebe 10m2 ograđen prostor

2 ČITAONICA

50m2

2.1 ČITAONICA DNEVNOG I TJEDNOG TISKA20m2

prostor sa policama za novine i časopise, te udobnim stolicama i odgovarajućim stolovima

2.2 STUDIJSKA ČITAONICA ZA RAD S KNJIGAMA KOJE SE NE POSUĐUJU30m2

prostor za tihi rad stolovi, stolice

3 DRUŠTVENI PROSTORI 160m2

3.1 IZLOŽBENI PROSTOR50M2

3.2 VIŠENAMJENSKA DVORANA 90M2

za 100 ljudi, sklopive stolice, stol s priključcima

3.3 INTERNET CAFFEE20M2

internet na kovanice, stolovi, automati za piće i sendviče

4 PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KNJIŽNICE60m2

4.1 GARDEROBE I SANITARIJE DJELATNIKA 6m24.2 SOBA VODITELJA/RAVNATELJA12m24.3. RADNI PROSTOR ZA SLUŽBU NABAVE I OBRADE KNJIGA 20m24.4. RADNI PROSTOR ZA TEH. OBRADU 7m24.5 RADNI PROSTOR ZA DJELATNIKE 10m2 4.6 ČAJNA KUHINJA 5m2

5 GOSPODARSKI PROSTORI10m2moguće smještanje u podrum

5.1 SPREMIŠTE KNJIGA40m2

5.2 SPREMIŠTE OPREME10m2

5.3 PROSTOR ZA ODLAGANJE SMEĆA 5m25.4 GARDEROBA I SANITARIJE ČISTAČICA/TEHNIČKOG OSOSBLJA 5m5.5 KOTLOVNICA

6 OSTALI PROSTORI

6.1 ULAZ S GARDEROBOM6.2 TRIJEM I VJETROBRAN6.3 SANITARIJE

6.3.1 ZA DJECU6.3.2 ZA ODRASLE6.3.3 ZA INVALIDE

7 VANJSKI PROSTOR ( neobavezni dio natječajnog zadatka)

7.1 PRILAZNI TRG I PARK7.2 PARKIRALIŠTE ZA AUTOBUS I AUTOMOBILE

UKUPNO NETTO KORISNA POVRŠINA550m2

DODATAK ZA KOMUNIKACIJE I ZIDOVE 25% 110m2

UKUPNO BRUTTO 660m2

7.2 MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR7.2.1 Programske i oblikovne smjernice Program i oblikovne smjernice Multimedijalnog kulturnog centra određeni su prema suvremenim normama kulturnihi društvenih domova koji su ujedno i regionalna žarišta kulture. Podjednako su konzultirani suvremeni primjeri iz Europe kao i postojeći normativi kulturnih i društvenih

domova te različite ranije studije (posebno ističemo studiju Rogić/Mutnjaković : Centri kulture, domovi kulture i društveni domovi u SR Hrvatskoj, Zavod za kulturu Hrvatske, 1984.). Program također uzima u obzir stanje postojeće kulturne i društvene infrastrukture Labina i okolice.

Održana je radionica sa lokalnim kulturnim i društvenim djelatnicima te članovima poglavarstva Grada Labina. Cilj radionice je bilo definiranje programa u centru te njihov utjecaj na nekoliko razina, od gradske i lokalne do regionalne i makroregionalne. Također se raspravljalo o modelima ekonomske održivosti pa se dio programa razmatrao kroz potencijal centra da samostalno privređuje.

Ovako razmotren program treba gledati podjednako kao smjernice za oblikovanje multimedijalnog kulturnog centra i kao okosnicu kulturne razvojne strategije koja treba biti zastupljena i u razmišljanjima o ostaku sadržaja u dijelu rudarskog kompleksa koji predmet ovog natječaja.

Odlika kulture je njena dinamičnost i obilje različitih formi izražavanja. Arhitektura za kulturu mora postići funkcionalnost koja omogućuje ovu dinamičnost. Budući je namjera raspisivača ostvariti prostor kulturne inovacije ove smjernice predstavljaju samo okvir za inovativna arhitektonska rješenja. Ukoliko se predlože jasni argumenti, ocjenjivački sud će u obzir uzimati inovativna prostorna rješenja i prijedloge nadopuna programa.

1) Prostor za manja predavanja i projekcije Prostor je namijenjen za edukativne i kulturno-umjetničke programe. Gledalište treba dimenzionirati na 100 do 150 mjesta. Prostor posjeduje adekvatno audio-vizuelnu i drugu tehničku opremu. Budući se radi o prostoru koji je prikladan za korištenje i manjih grupa korisnika očekuje se njegova česta upotreba. Također je prostor dobro pozicionirati u kontaktnoj zoni prema knjižnici jer bi dio programa mogli sačinjavati knjižnični javni kulturni programi. Visina prostora nije definirana te minimalno mora iznositi 4m. Gledalište i mjesto za predavača dozvoljeno je smjestiti na istoj razini.

2) Prostor za izvedbe Prostor bi trebao služiti visokom standardu izvedbenih umjetničkih formi (kazalište, ples) opremljeno gledalištem sa 200 sjedaćih mjesta. Prostor mora moći udomiti velike scenske i glazbene priredbe ( koncerti i dr. multimedijalna događanja) koji zahtijevaju adekvatnu tehničku opremljenost i mogućnost velikog broja publike. Dimenzionirati dio prostora da može primiti 1500 stajaćih mjesta. Dvorana se mora moći transformirati u veliki izlagački prostor u kojeg se mogu smjestiti svi izlagački formati i multimedijalne izložbe.Također je važno predložiti načine kojima se dvorana može koristiti za druge aktivnosti koje su društvene namjene (sportska događanja ili manji kongresi) ili se iznajmljuju vanjskim korisnicima. Prostor savjetujemo smjestiti u centralnom dijelu zgrade kupatila te iskoristiti maksimalnu visinu prostora uz očuvanje njegove prostorne cjelovitosti. Prostor mora biti dovoljno prilagodljiv te imati mogućnost pregrađivanja laganim pregradama koje će omogućiti vizualno i zvučno odvajanje programa koji se budu održavali istovremeno.Detaljnije tehničke smjernice prostora date su pod točkom 7.2.2

3) Prostori za rad Prostori za rad podrazumijevaju 3 tipa prostora : a) praktikum/učionica je prostor namijenjen edukaciji i praktičnoj edukaciji. Potrebno je omogućiti prikladnu osvjetljenost prostora te fleksibilnost (pregrađivanje prostora na 2 dijela). Prostor je opremljen svim internet, AV i elektro priključcima. b) praktikum/umjetnički studio je prostor koji je uglavnom namijenjen umjetničkom stvaralaštvu (glazba, ples, vizualne umjetnosti, multimedija). Prostor zadovoljava uvjete dnevnog osvjetljenja (zenitalno ili sjeverno svjetlo). Prostor je opremljen svim internet, AV i elektro priključcima. Prostor se može pregraditi na 2 dijela.

c) arhiv i studijska čitaonica su prostori namijenjeni samostalnom studijskom radu. Predvidjeti stolove za čitanje i rad na kompjutoru – predviđena je radna ploha za 8 konfiguracija koja se sastoji od ekrana, kućišta, tipkovnice, miša i skenera.Prostor smjestiti u mirnijem dijelu zgrade i okogućiti dovoljno svjetla te punu tehničku opremljenost.4) Prostor za manje izložbeProstor je namijenjen izložbama koje su manjeg formata, informativnog karaktera i vrlo često su napravljene u suradnji sa lokalnim društvenim organizacijama i organizacijama koje okupljaju školsku dob. Nadalje, ovaj prostor se može osmisliti i kao prostor dijela zbirke gradskog muzeja rudarstva dok se ne krene sa realizacijom 3. faze u kojoj će ovu ulogu preuzeti lamparna, šoht i podzemni dijelovi rudarskog kompleksa. Potrebno je misliti o režimima dnevnog i umjetnog svjetla, dobroj tehničkoj opremljenosti te osnovnom načinu izlaganja. Visina prostora nije presudna i ona se može prilagoditi uvjetima zatečenog objekta (min 3,5 m)

5) Uredski prostori Tip centra koji je okvirno predložen na radionici jest kulturni pogon koji servisira lokalne društveno-kulturne organizacije jer one nemaju mogućnost produkcije tehnički zahtijevnijih programa. Također je važna odrednica centra proizvodnja kulturnih programa koji su namijenjeni široj regionalnoj i makroregionalnoj publici. Ovi programi su najčešće visoko stručni i profilirani programi za koje centar djeluje na koprodukcijskom modelu sa brojnim vanjskim suradnicima iz različitih polja kulturnog stvaralaštva.

a) zato su stalni uredski prostori u kojima se nalazi uprava centra i prostori za povremeni rad vanjskih suradnika smanjeni na minimum. Potrebno je predvidjeti 2-3 uredska prostora. Treba razmišljati da su ovi prostori smješteni u mirnijem dijelu, ali da imaju dobru komunikaciju sa glavnim prostorima centra. Također će smještaj odrediti uvjete dnevnog osvjetljenja. Tehnička opremljenost u potpunosti je provedena, a moguće je razmišljati o fleksibilnijim radnim prostorima koji se po potrebi mogu spojiti u jedan ili odijeliti laganim pregradama.

b) drugi tip uredskih prostora su tzv. servisni uredski prostori koji su namijenjeni organizacijama i projektima u kulturi koji će povremeno ili privremeno koristiti prostore do završetka projekta. Ovakvi prostori se pokazuju izuzetno praktični u uvjetima nepostojanja kulturnih politika i nestabilnog kulturnog tržišta kakavo je naše. Oni mogu pomoći u stabilizaciji novih tipova organizacija u kulturi koje svakako donose svježe kulturne forme. Prostorni aspekti ovih prostora slični su stalnim uredskim prostorima, ali se ovi prostori mogu rješavati u blizini centralnih sadržaja te je fleksibilnost (mogućnost odvajanja i povezivanja) više izražena. Potrebno je predvidjeti 3-4 uredska prostora ukupne površine

6) Smještajni kapaciteti Ovdje se misli na jedan od poznatih tipova „artist in residens“ programa. Potrebno je osmisliti kvalitetene smještajne kapacitete za 12 osoba te se odlučiti za tip smještaja koji je primjereniji standardu stanbenog prostora nego smještaju u hotelskoj sobi ( 3 manja apartmana). Važno je razmišljati o dnevnom osvjetljenju te prostore smještati u miriniji dio zgrade.

7) Cafee – restoran Ovakvi prostori neizostavan su standard kulturnih prostora koji pretendiraju na regionalni i makroregionalni značaj. Premda su na globalnom tržištu već postali generički pa se uz njih pojavljuju i drugi komercijalni sadržaji, potrebno je predložiti prostor koji spaja lokalne specifičnosti labinštine i makroregionalni kulturni značaj centra. Tipologije prostora treba odrediti prema normativima za ovakve prostore i prema zadanoj kvadraturi.

8) Servisni prostori Na ove prostore obično otpada 30 % netto prostorne površine i oni se uglavnom dijele na komunikacije, sanitarije, održavanje i tehniku ( za potrebe

predavanja,izložbe,koncert,predstava), skladišne prostore (za potrebe predavanja,izložbe,koncert,predstava), garderobe i sanitarije osoblja. Prilikom dimenzioniranja ovih prostora treba paziti na funkcionalnost pojedinih prostora, ali je također važno uskladiti ove prostore sa ukupnom fleksibilnošću centralnog prostora. Inovativna tehnička rješenja mogu pomoći u zadovoljavanju funkcija i biti nadopuna, često krutoj, dispozicijskoj logici ovih prostora. Detaljnije tehničke smjernice ovih prostora date su pod točkom 7.2.2

9) Vanjski prostori (neobavezni dio natječajnog zadatka)- prilazni trg i park treba projektirati u skladu sa cjelovitim rješenjem vanjskog prostora kompleksa „Pijacal“- parkiralište za autobus i automobile treba projektirati u skladu sa cjelovitim rješenjem vanjskog prostora kompleksa 'Pijacal' . Za potrebe centra treba osigurati 12 PM te 1 PM za autobuse

7.2.2 Tehnički smjernice centralnog polivalentnog prostoraPROSTOR ZA IZVEDBE - SCENAPotrebno je osigurati prostor minimalnih dimenzija (16x16m) unutra kojeg će se smjesiti scena i gledalište za izvedbene umjetnosti. Mogućnosti dispozicije moraju biti višestruke kako bi se zadovoljile različiti odnosi publike i izvođača. Potrebno je projektirati sustav stropne nosive konstrukcije sa rasterom fiksnih točaka (9 do 16). Svaka točka je oslonac nosivosti 500 kg. Dio sustava su električni motori spojeni na točke rastera te se tako omogućava rad scenske tehnike. Gotova dimenzija sustava je 150 cm. Sustavom se upravlja sa jednog kontrolnog mjesta koje treba predvidjeti u prijedlogu. Cijeli prostor mora imati mogućnosti opskrbljivanja strujom od minimalno 60 kW.

Za scenu treba predvidjeti drveni pod (tip wooden sprung dance floor) , minimalno u dimenzijama scene. Veličina poda je modularna kako bi joj se mijenjao oblik i dimenzije. Ukupna konstrukcija poda je debljine od 10 – 25 cm.

SUSTAV ZAMRAČENJA se mora razraditi posebno. Potrebno je predložiti sustav zamračenja za centralni prostor velikog kupatila.

GLEDALIŠTEProjektirati teleskopsko gledalište za 200 sjedaćih mjesta. Razraditi mogućnosti postava gledališta za različite namjene :a) arena (publika sa 4 strane)b) U-forma (publika sa 3 strane)c) catwalk (publika sa 2 strane) d) dijagonala (publika sa 2 susjedne strane)e) klasična (publika sa jedne strane)

KONTROLA ZVUKA I SVJETLAKontrolu zvuka i svjetla rješavati je unutar samog prostora. Striktno odvajanje režijskog prostora od operatera zvuka i svjetla nije potrebno. Suvremeni standardi dozvoljavaju rješavanje ovih funkcija u jednom prostoru.

SERVISNI PROSTORIa) skladište, za kazališnu i koncertnu opremu (motori, truss, audio tehnika, rasvjetna tehnika, pristupna tehnika, spremište baletnih podova i rekvizite) trebalo bi iznositi cca 30% igraćeg prostora (ali izvan tog prostora, dakako). Skladište je smješteno u istoj razini kao i igraći prostor, a tovarni prilaz kamiona bi trebao biti na tom istom nivou. Ukoliko to nije moguće potrebno je predvidjeti rampu do 12% nagiba. Ukrcajna vrata barem 3 x 3 dimenzija nalaze se na fasadnoj stijeni.

b) radionica za tehničarec) Garderobe : dvije muške i dvije ženske, sa zajedničkim wc-om i tuševima. Tuševe je potrebno odvojiti od toiletta d) garderoba i sanitarije za tehničko osoblje (4-6 ljudi).e) prostorija za rasvjetnu tehniku (dimmeri, pojačala za svjetlo). Prostor treba biti dobro zvučno izoliran i smješten blizu scene.

Svaka dodatna analiza i razrada polivalentnog prostora (sa naglaskom na prilagodljivost različitim režimima korištenja) biti će posebno vrednovana.

7.2.3 Iskaz površina prema funkcionalnim cjelinama

1 PROSTOR ZA MANJA PREDAVANJA I PROJEKCIJE 200 m2

2 PROSTOR ZA IZVEDBE (KAZALIŠTE, PLES, KONCERT, MANJI KONGRESI) ( sa mogućnošću pregrađvanja) 600 m2

3 PROSTORI ZA RAD 360 m2 PRAKTIKUM/UČIONICA ( sa mogućnošću pregrađvanja) 120 m2PRAKTIKUM/UMJETNIČKI STUDIO : glazba, ples, vizualne umjetnosti, multimedija( sa mogućnošću pregrađvanja)

120 m2ARHIV I STUDIJSKA ČITAONICA 120 m2

4 PROSTOR ZA MANJE IZLOŽBE 120 m2

5 UREDSKI PROSTORI 125 m2STALNI UREDSKI PROSTORI (UPRAVA CENTRA) (2 x 25m2) 50 m2 SERVISNI UREDSKI (3 X 25) 75 m2

6 SMJEŠTAJNI KAPACITETI ( ARTIST IN RESIDENS) (3 apartmana za 12 osoba) 150 m2

7 CAFEE - RESTORAN 200 m2

UKUPNO PROGRAMSKI SADRŽAJI 1755 m2

8 SERVISNI PROSTORI (30 % netto prostora) KOMUNIKACIJASANITARIJEODRŽAVANJE/TEHNIKA (PREDAVANJA,IZLOŽBE,KONCERT,PREDSTAVA)SKLADIŠNI PROSTORI (PREDAVANJA,IZLOŽBE,KONCERT,PREDSTAVA)GARDEROBESANITARIJE

9 VANJSKI PROSTORI ( neobavezni dio natječajnog zadatka) PRILAZNI TRG I PARKPARKIRALIŠTE ZA AUTOBUS I AUTOMOBILE

UKUPNO NETTO KORISNA POVRŠINA 2280 m2

7.3 Smjernice za anketni urbanistički koncept cjeline zone obuhvata (neobavezni dio natječajnog zadatka)

Prijedlog rješenje cjeline zone obuhvata je anketnog tipa pa treba obratititi pažnju na programiranje kao i na oblikovanje cjeline. Prilokom rješavanja potrebno se oslanjati na povijesnu memoriju kompleksa, priložene konzervatorske smjernice i zaključke radionice koja je detaljno opisana u priloženoj programskoj čitanci. U rješavanju vanjskih prostora,

važno je obratiti pažnju na parter i hortikulturu. Rješenje je u toliko važnije jer će se logika rješavanja vanjskih prostora kasnije primjeniti i na ostatak vanjskih prostora u obuhvati kompleksa 'Pijacal'.

D UVJETI RASPISA NATJEČAJAI. OPĆI UVJETI 1.1. Raspisivač natječaja je Grad Labin – Gradsko poglavarstvo Grada Labina.

Provoditelj natječaja je Društvo arhitekata Istre.1.2. Svrha i cilj natječaja su dobivanje najpovoljnijega idejnog arhitektonskog rješenja

gradske knjižnice i multimedijalnog kulturnog centra, kao osnova za izradu projektne investicijsko-tehničke dokumentacije, te anketnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja rudarskog kompleksa 'Pijacal' u Labinu.

1.3. Natječaj je državni i anonimni, opći, jednostupanjski i projektni.Natječaj se provodi u skladu s člankom 2. točka 17. Zakona o javnoj nabavi

(«Narodne novine» broj 117/01. i 92/05.) i Uredbom o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti («Narodne novine» broj 14/02.)

1.4. Svaki natjecatelj, pojedinac ili grupa ima pravo sudjelovanja na natječaju samo jednim radom.

1.5. Članovi ocjenjivačkog suda, njihovi zamjenici, članovi tehničke komisije, tajnik, sastavljači natječajnog zadatka, kao i njihovi bliski srodnici i suradnici ne mogu sudjelovati na raspisanom natječaju.

1.6. Raspis i rezultati natječaja bit će objavljeni u Jutarnjem listu, Glasu Istre i Novom listu.

II. DOKUMENTACIJA 2.1. Raspisivač natječaja stavlja natjecateljima na raspolaganje sljedeću dokumentaciju:

1. PROGRAM ZA IZRADU NATJEČAJNOG RADA2. PROGRAMSKU ČITANKU3. GRAFIČKI PRILOZI

1. Područje obuhvata- Granice obuhvata (dwg) m 1 : 1000

2. Katastarska podloga M 1 : 10003. Orto-foto snimak - bliže i šire okruženje4. Fotografska dokumentacija (.jpg) vanjskih i unutarnjih prostora5. Arhitektonski snimak prostora knjižnice i rudarskog kupatila6. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Labina («Službene novine Grada Labina» broj 15/04. i 04/05.) koji sadrži:

- Odredbe za provođenje (.doc)- Detaljna namjena površina - Uvjeti gradnje i korištenja površina

7. Izvod iz Konačnog prijedloga Urbanističkog plana uređenja Labina i Presike (u tijeku je ishođenje suglasnosti na plan) koji sadrži:

- Odredbe za provođenje (.doc)- Detaljna namjena površina - Uvjeti gradnje i korištenja površina

Natječajna dokumentacija pripremljena je na digitalnom /CDROM/ mediju.

III. ROKOVI 3.1. Natječaj počinje 06. kolovoza 2007. / ponedjeljak/3.2. Natječajne podloge u digitalnom obliku mogu se naručiti i podići radnim danom od 08-15 sati u Odjelu za

gospodarenje prostorom Grada Labina, Titov trg 11, Labin, tel. 052/852-078 i 052/852-321 , fax 052/852- 269, uz uplatu od 200 kn na žiro račun Grada Labina broj : 2407000 – 1822200000, svrha doznake: «Natječaj – Gradska knjižnica u Labinu», s pozivom na broj : za fizičke osobe (22) 7803-JMBG, za pravne osobe (21) 7803 – MB.

Za sva ostala pitanja možete se obratiti tajnici Natječaja na tel. 052/852-078 ili 052/852-321 .

Natječajne podloge mogu se dobiti na uvid u županijskim i gradskim društvima arhitekata.

Polog će biti vraćen natjecateljima koji predaju rad u skladu s općim uvjetima natječaja.

3.3. Raspisivač će organizirati posjet prostoru u terminima 25.08. 2007. /subota / , 01.09.2007. /subota/ i dodatno 22. 09. 2007. /subota/ u vremenu od 09 – 14 sati

3.4. Rok za postavljanje pitanja je 28.09. 2007. /petak/. Natjecatelji dostavljaju pitanja na adresu Grad Labin - Odjel za gospodarenje prostorom, Titov trg 11, 52220 Labin ili putem e-maila anamarija.luksic@labin.hr.

3.5. Rok predaje natječajnih radova je 05. studeni 2007. /ponedjeljak/, do 15:00 sati. Radovi se predaju u prijemnu kancelariju u prizemlju zgrade gradske uprave Grada Labina, Titov trg 11, 52220 Labin, a mogu se slati i poštom ili brzom dostavom na istu adresu na koju se postavljaju pitanja s tim da i tada vrijedi naprijed navedeni rok .

Za radove koji se šalju poštom, vrijedi datum i žig na pošiljci.Svaki natjecatelj koji rad šalje poštom obavezan je o tome anonimnim

telegramom ili faxom na broj 052 / 852 269 do istog datuma i sata određenih kao rok predaje rada, obavijestiti Odjel za gospodarenje prostorom Grada Labina, Titov trg 11, 52220 Labin. U telegramu treba navesti broj pod kojim je pošiljka zaprimljena i

poštu kod koje je natječajni rad predan.

3.6. Rezultati natječaja bit će objavljeni do 20. studeni 2007 / utorak /

IV. NAGRADE 4.1. Ako do određenog roka prispije najmanje 7 radova koji su stručno elaborirani i odgovaraju Uvjetima Natječaja, Ocjenjivački sud se obvezuje dodijeliti sljedeće nagrade u točnom netto iznosu i rasporedu kako slijedi:

I. nagrada 60.000,00 knII. nagrada 36.000,00 knIII. nagrada 24.000,00 kn

Ukoliko stigne manji broj od tri ( 3 ) natječajn arada, koji su u skladu s Uvjetima natječaja, proporcionalno će se smanjiti broj i fond nagrada.

V. OCJENJIVAČKI SUD 5.1. Za ocjenu radova imenovan je Ocjenjivački sud u sastavu od sedam (7) članova:

1. Ester Miletić, dipl.ing.arh , predstavnik provoditelja, predsjednica ocjenjivačkog suda

2. Tulio Demetlika, gradonačelnik, predstavnik raspisivača3. Ljiljana Vale, zamjenica gradonačelnika, predstavnik raspisivača4. Dino Krizmanić, dipl.ing.arh., predstavnik provoditelja5. Damir Blažević, dipl.ing.arh., predstavnik raspisivača6. Azra Suljić, dipl.ing.arh., predstavnik provoditelja7. Jugo Jakovčić, predstavnik Konzervatorskog odjela u Puli

Zamjenici članovaRobert Dragogna, dipl.ing.arh., predstavnik provoditeljaAnamarija Lukšić, dipl.ing.građ., predstavnik raspisivača

Tehnička komisija1. Robert Dragogna, dipl.ing.arh.2. Vesna Sagaj, dipl.ing.arh

TajnikAnamarija Lukšić, dipl.ing.građ.

VI. SADRŽAJ NATJEČAJNOG RADA 6.1. CRTEŽ

Natjecatelj prema predloženim uvjetima treba izraditi idejno rješenje koje sadrži prikaze neophodne za potpuno razumijevanje njihovog prijedloga:6.1.1. IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE GRADSKE KNJIŽNICE LABIN mj

1:200od natjecatelja se očekuje da osiguraju prikaze koji su neophodni za potpuno razumijevanje njihovog prijedloga:

- tlocrte s prijedlogom unutrašnjeg uređenja knjižnice- karakteristične presjeke- prostorni prikaz - karakteristične detalje (nije obavezni dio natječajnog zadatka)

6.1.2. IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE SKLOPA KNJIŽNICEI MULTIMEDIJALNOG KULTURNOG CENTRA LABIN mj 1:200

- tlocrte - karakteristične presjeke- prostorni prikaz unutrašnjosti multimedijalnog kutlurnog centra- karakteristične detalje (nije obavezni dio natječajnog zadatka)

6.2. TEHNIČKI OPIS- maksimalno 10 kartica- tekstualno obrazloženje rješenja obzirom na širu i užu prostornu situaciju- opis prostorne organizacije, unutrašnjeg uređenja, oblikovno-funkcionalnih i tehničko-konstruktivnih karakteristika prijedloga- iskaz površina prema podjeli na knjižnicu i multimedijalni kulturni centar te

prema programu raspisa- umanjeni grafički prilozi

VII. PRIJEDLOG ANKETNOG URBANISTIČKOG KONCEPTA CJELINE ZONE OBUHVATA ( nije obavezan dio natječajnog zadatka)

- tlocrt / situacija VIII. OPREMA NATJEČAJNOG RADA 8.1. Svi grafički prilozi pod VI.a predaju se na najviše tri (3) kaširana panoa formata A1,

dimenzije 600x850mm. Odabir kompozicije i redoslijeda prezentacije je proizvoljan ukoliko sadrži sve priloge natječajnog rada. Panoe kaširati na kapafix debljine 10 mm. Natječajni rad se šalje u zapečaćenom omotu.

8.2. Tekstualni dio elaborata mora biti uvezan u formatu A4, u tri (3) primjerka.Uz tekstualni dio treba priložiti popis svih priloga natječajnog elaborata.

8.3. Grafičke i tekstualne prilozi koji se odnose na neobavezni dio natječajnog zadatka dozvoljeno je prezentirati zajedno sa obaveznim dijelom natječajnog zadatka.

8.4. Svi graficki i tekstualni prilozi predaju se na CD formatu radi lakšeg korištenja za potrebe izložbe. Sve grafičke priloge poslati u pdf formatu.

8.5. Svi se prilozi dostavljaju bez šifre, potpisa ili slično, jer će pri otvaranju biti označeni šifrom.8.6. Radu se mora priložiti tri (3) zapečaćene omotnice koje trebaju sadržavati ove podatke:

A) OMOTNICA S NATPISOM "AUTOR" 1) Isplata pojedincima- ime/imena autora s adresom i brojem telefona; JMBG broj i naziv porezne upravekojoj se plaća porez; broj i naziv banke, te broj žiro računa; vrsta poreznih obvezakoje treba podmiriti; podjela nagrada u postocima (potpisana od svih autora).Ukoliko je više osoba sudjelovalo u izradi natječajnog rada, sve osobe koje sunavedene na ovom formularu dužne su vlastoručno potpisati izjavu.2) Isplata na tvrtku- ime/imena autora s adresom i brojem telefona; naziv tvrtke, te broj žiro računai MB; izjava autora o isplati honorara na žiro-račun tvrtke potpisana od svih autora

B) OMOTNICA S NATPISOM "ADRESA ZA OBAVIJESTI"- ime, adresa, te broj računa na koji će se izvršiti povrat pologa,- izjava kojom se NE pristaje na objavu imena autora nakon završetka natječaja ako radnije nagrađen. Ako te izjave nema, smatrat će se da autor pristaje na objavu imena.

Napomena:Omotnice s nazivom AUTOR I ADRESA ZA OBAVIJESTI otvara Ocjenjivački sud.

C) OMOTNICA S NATPISOM "OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE"1. Uvjeti za "osobu ovlaštenu za projektiranje" s kojom se potpisuje ugovor oprojektiranju gradske knjižnice:- osnovni podaci o ponuditelju (nositelju izrade projektne dokumentacije)

- naziv, MB tvrtke,sjedište, odgovorna osoba, broj žiro-računa,

- izvod iz sudskog registra za djelokrug rada ponuditelja koji ne smije biti stariji od šest mjeseci od dana oglašavanja ovog Natječaja

- izjava o nekažnjavanju sukladno članku 37. stavak 4. točka 3. Zakona o javnoj nabavi («Narodne novine» broj 117/01. i 92/05.),

- dokaz o izvršenom plaćanju svih poreza i doprinosa ne stariji od 30 dana od dana oglašavanja ovog Natječaja,

- dokaz o financijskoj stabilnosti BON-1 za pravne osobe odnosno pregled primitaka i izdataka za fizičke osobe.

Svi navedeni dokazi prilažu se sukladno članku 37. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi («Narodne novine» broj 117/01. i 92/05.) kao izvornik ili ovjereni preslik.

Napomena:Omotnicu prvonagrađenog rada pod imenom OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE otvara Stručno Povjerenstvo za malu nabavu.

IX. KRITERIJI ZA RAD OCJENJIVAČKOG SUDA1. Usklađenost rada s uvjetima raspisa – u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga.2. Usklađenost rada sa programskim smjernicama3. Funkcionalno rješenje4. Oblikovno rješenje5. Usklađenost rada s konzervatorskim uvjetima iz programa natječaja

6. Ocjenjivački sud pozdravlja predlaganje programa i oblikovnih rješenja za neobavezne dijelova natječajnog zadatka te će ih razmatrati. U slučaju neodlučenog rezultata među uže izabranim radovima, ovi će se prijedlozi vrednovati u izboru prvonagrađenih radova.

X. ZAVRŠNE ODREDBE10.1. Predajom rada autori pristaju na uvjete ovog natječaja, na javno izlaganje i publiciranje rada. Natjecatelj je za svo vrijeme natječaja dužan držati svoj rad anonimnim sve do objave rezultata natječaja o nagrađivanju.

10.2. Raspisivač natječaja dodjelom nagrade stječe pravo da se nagrađenim radom koristi u cijelosti ili djelomično, prema preporukama Ocjenjivačkog suda.

10.3. Raspisivač natječaja obavezan je izradu sve daljnje dokumentacije potrebne za ishođenje propisanih odobrenja za prenamjenu postojećeg prostora u gradsku knjižnicu povjeriti autoru prvonagrađenog rješenja (idejni , glavni i izvedbeni projekt) . Ostali dijelovi prvonagrađenog rješenja i druge preporuke Ocjenjivačkog suda ( anketni dio natječaja) bit će podloga za provedbu urbanističko- arhitektonskog natječaja za širu zonu novog gradskog centra Pijacal sukladno odredbama Urbanističkog plana uređenja Labina i Presike , a raspisivač natječaja se obvezuje autora prvonagrađenog rada pozvati da sudjeluje u tom natječaju.

10.4. Iz ovog natječaja isključuju se radovia predani poslije roka navedenog u točki III.b koji ne sadrže priloge navedene u točki VI. i VIII.

10.5. Raspisivač i provoditelj natječaja priredit će katalog natječajnih radova te prirediti izložbu i javnu raspravu, najkasnije trideset (30) dana od konačne odluke Ocjenjivačkog suda. O datumu i mjestu održavanja izložbe i javne rasprave svi sudionici natječaja bit će obaviješteni objavom u tisku.

10.6. Natjecatelji, čiji radovi ne budu nagrađeni, dužni su ih podići u roku od 30 dana od završetka izložbe, za što mogu kontaktirati Tajnicu Natječaja, nakon čega provoditelj i raspisivač ne odgovaraju za iste.

10.7. Ovaj natječaj raspisan je u skladu s Pravilnikom o organizaciji i provođenju natječaja s područja arhitekture i urbanizma UHA-e („Narodne novine“ broj 112/06.) kojeg su se svi sudionici natječaja dužni pridržavati.

10.8. Svi sporovi koji bi mogli nastati iz ovog natječaja prvenstveno će se rješavati dogovorom ili arbitražom, a u slučaju da se ne riješe u nadležnosti su redovnog suda.

U Labinu, 06/09/2007.