PROIVZODNJA SILAŽNOG KUKURUZA U PODUZEĆU ŠIRJAN …

PROIVZODNJA SILAŽNOG KUKURUZA U PODUZEĆUŠIRJAN D.O.O. U 2014.

Vukoić, Ivan

Undergraduate thesis / Završni rad

2015

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Križevci college of agriculture / Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:476845

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-01

Repository / Repozitorij:

Repository Križevci college of agriculture - Final thesis repository Križevci college of agriculture

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:476845

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.vguk.hr

https://repozitorij.vguk.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/vguk:140

https://dabar.srce.hr/islandora/object/vguk:140

REPUBLIKA HRVATSKAVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

Ivan Vukoić, student

PROIZVODNJA SILAŽNOG KUKURUZA U PODUZEĆUŠIRJAN D.O.O. U 2014.

Završni rad

Križevci, 2015.

REPUBLIKA HRVATSKAVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

Ivan Vukoić, student

PROIZVODNJA SILAŽNOG KUKURUZA U PODUZEĆUŠIRJAN D.O.O. U 2014.

Završni rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

1. dr. sc. Renata Erhatić, v. pred. - predsjednik/ca povjerenstva2. dr. sc. Vesna Samobor, prof.v.s - mentor/ca i član/ica povjerenstva3. mr.sc. Vlado Kušec, v. pred. - član/ica povjerenstva

Križevci, 2015.

SADRŽAJ

1.UVOD……………………………………………………………….……….….…….1

2. PREGLED LITERATURE………………………………………………….....…..3

2.1. Morfologija i biologija kukuruza…………………………………….....……3

2.2 Korištenje kukuruza……………………………………………………..….….5

3. MATERIJALI I METODE RADA………………………………………...…..….7

3.1. Obrada tla……………………………………………………………....…….12

3.2. Gnojidba……………………………………………………………......….…13

3.3 Sjetva………………………………………………………………………….14

3.4 Njega i zaštita………………………………………………….…….....…..…15

3.5 Siliranje kukuruza………………………………………………….....…..…15

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA………………………………………….....…….17

4.1. Klima…………………………………………………………………........…..17

4.2. Tlo……………………………………………………………………...…..…..18

4.3. Vlaga………………………………………………………………………..….19

4.4. Opis hibrida…………………………………………………………..…….….19

4.5. Prinos kukuruza…………………………………………………….....……...20

4.6. Sklop kukuruza………………...……………………………………..…...….21

5. ZAKLJUČAK………………………………………………………….........……..22

6. LITERATURA………………………………………………………….…........…23

7. SAŽETAK………………………………………………………………..……...…24

1

1. UVOD

Kukuruz je danas prva kultura našeg podneblja, kako po površinama, tako i po

zastupljenosti u hranidbi domaćih životinja. Životinjama se daje kao prekrupljeno suho

zrno, prekrupljeno zajedno s klipom, silirano zrno, silirano zrno i kao cijela biljka

kukuruza. U ljudskoj prehrani kukuruz nalazimo pretežito kao kukuruzno brašno, gris,

kruh, pahuljice, ulje, alkohol i bezalkoholna pića, a nalazimo ga i u raznim farmaceutskim,

kozmetičkim, kemijskim, tekstilnim i drugim proizvodima.

Svi dijelovi biljke kukuruza mogu se iskoristiti, dijelom u prehrani ljudi i industriji, a cijela

stabljika s listom i klipom za silažu ili hranidbu domaćih životinja u zelenom stanju. Zrno

kao osnovna sirovina u pripravljanju koncentrirane stočne hrane ima izuzetno veliku

važnost jer sadrži od 70 do 75% ugljikohidrata, oko 10% bjelančevina, oko 5% ulja,

oko15% mineralnih tvari, oko 2.5% celuloze. U prehrani ljudi zrno kukuruza koristi se za

pripravljanje kruha, a kakvoća mu se popravlja dodatkom pšeničnog brašna, za

pripravljanje žganaca, kokica,jede se pečen i kuhan, proizvode se različite industrijske

prerađevine koje se koriste za prehranu ljudi, u farmaceutskoj i kemijskoj industriji, za

proizvodnju ulja, alkohola itd… Klica kukuruza sadrži oko 30% vrlo kvalitetnog ulja za

ljudsku prehranu (Pucarić i sur., 1997.).

U Hrvatskoj u hranidbi stoke kukuruz se najčešće koristi kao silaža cijele biljke i po tom

ima karakter voluminoznog krmiva. Za spremanje i uskladištenje silažnog kukuruza koriste

se objekti različite izvedbe, koje se zajednički nazivaju silosima.

U proizvodnji se u koriste hibridi koji nastaju križanjem određenih linija, zbog te

specifičnosti ne može se koristiti sjeme merkantilnog kukuruza jer prinosi mogu podbaciti i

50 %, pa je i ekonomski vrlo interesantna proizvodnja sjemenskog kukuruza jer je cijena i

desetak puta veća od merkantilnog.

U Hrvatskoj se kukuruz sije na oko 250000 ha, a prosječni je prinos 8 t/ha. Površine

zasijane kukuruzom stalno se povećavaju jer mnoge zemlje žele same proizvesti dovoljno

kukuruza i prirodi po hektaru stalno se povećavaju.

2

Tablica 1. Proizvodnja kukuruza za zrno u Republici Hrvatskoj u 2014.

Proizvodna godina Površina zasijana

kukuruzom ( ha )

Prosječni prinos

kukuruza ( t/ha )

Ukupna

proizvodnja

kukuruza ( t )

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

308 500

297 000

350 000

305.103

299.161

288.365

252.567

7,98

7,3

6,2

5,7

4,3

6,5

8,1

2.641.462

2.168.000

1.920.000

1.726.688

1.290.970

1.865.960

2.031.517

Izvor: Državni zavod za statistiku RH (http://www.dzs.hr/)

Po zasijanim površinama kukuruz je treća svjetska kultura, sije se na oko 130 milijuna

hektara. Najveće površine zasijane kukuruzom imaju SAD,Kina,Brazil,Mexico.

Osnovni cilj istraživanja je utvrditi prinos silažnog kukuruza iz FAO grupe 600 na temelju:

analize tla, klimatskim prilikama, pravilne agrotehnike i vlage silažnog kukuruza tokom

siliranja.

3

2. PREGLED LITERATURE

2.1. Morfologija i biologija kukuruza

Korijen

Korijen kukuruza je žiličast, a s obzirom na vrijeme formiranja, karakter rasta i ulogu u

životu biljke razlikujemo pet tipova korijena: primarni, bočni i mezokotilni klicin korijen,

te podzemni i nadzemni nodijalni korijen(slika 1.). Najveći dio korijenovog sustava

kukuruza seže udubinu preko 60 cm, a u širinu 105 cm (Zovkić, 1981).

Na njegov razvoj utječu osobine tla,klimatski uvjeti, gnojidba i dr. Korijen kukuruza

apsorbira velike količine vode, ali se u uvjetima potpune zasićenosti tla vodom slabo

razvija (zbog nedostatka kisika koji je nužan za disanje korijena). U uvjetima niske

vlažnosti tla korijenov sustav prodire znatno više u dubinu i širinu, ali su njegova ukupna

masa i apsorbirajuća površina manji nego u uvjetima optimalne vlažnosti tla (Gagro,

1997).

Slika1.Korijen kukuruza (izvor:http://passel.unl.edu)

Stabljika

Stabljika kukuruza je uspravna, cilindričnog oblika, sastavljena od nodija i internodija,a

može narasti čak do 7 m visine (u našim uvjetima maksimalno 3 m). U pazuhu lista na

stabljici nalaze se pupovi iz kojih se u središnjem i vršnom dijelu biljke oblikuju klipovi.

Od njih se obično razvije manji broj klipova, jer veći broj klipova biljka ne može ishraniti

zbog čega oni odumru (Gagro, 1997).

4

Slika 2. Stabljika kukuruzaFoto: Ivan Vukoić

List

Listovi kukuruza se dijele na klicine listove, listove stabljike i listove omotača klipa.

Listovi stabljike se još zovu i pravi listovi, a sastoje se od lisnog rukavca i lisne plojke.

Razvijaju se na nodijima stabljike, pa je broj listova stabljike jednak broju nodija. Na

mjestu gdje rukavac prelazi u plojku nalazi se mali izraštaj koji se zove jezičac (ligula), a

plojka prema rukavcu formira roščiće (auriculae). Lisna plojka je izdužena, s izraženim

glavnim nervom koji prolazi sredinom plojke gdje formira žlijeb koji omogućava listovima

sakupljanje vode, njezino usmjeravanje prema stabljici i slijevanje stabljikom prema

korijenu(Gagro, 1997).

Cvijet

Kukuruz je jednodomna (monoecijska) biljka, čiji su ženski i muški cvjetovi razdvojeni u

posebne cvati. Muški cvjetovi skupljeni su u cvat metlicu, koja se nalazi na vrhu stabljike.

Ženski cvjetovi skupljeni su u cvat, koja se naziva klip i nalazi se u pazuhu listova. Katkad

se u metlici mogu formirati dvospolni cvjetovi (radnozrele sorte poodrijetlom sa sjevera).

4


List









Cvijet





4


List









Cvijet





5

Plod

Plod kukuruza je zrno, a ono se sastoji od tri dijela: omotača, endosperma i klice. Omotač

štiti endosperm i klicu od štetnih utjecaja. U edospermu se nalazi škrob, a klica se sastoji

od klicinog korijenčića, stabljike, listića i štitića (Zovkić, 1981).

Slika 3. Zrno kukuruzaFoto: Ivan Vukoić

2.2. Korištenje kukuruza

O načinu korištenja kukuruza ovisi i vrijeme berbe:

Suho zrno: kad vlaga padne ispod 30 % (25-28 %) najpovoljnije trenutak za berbu. Ako je

berba u zrnu, dosušujemo ga na13 % vlage, a u berbi u klipu sušenje se obavlja prirodnim

putem

Silaža cijele biljke: najpogodniji trenutak jest faza voštane zriobe kad u zrnu ima 30-35 %

vlage

Vlažno zrno ili klip: bere se u trenutku fiziološke zrelosti kada završi nakupljanje suhe

tvari – vlažnost zrna od 30-40 %.

Prinosi kukuruza mogu znatno varirati jer ovise o mnogo čimbenika,no kreću se u

proizvodnji zrna 8-15 t/ha, a prinosi su silažne mase40-70 t/ha.

Gotlin i Pucarić (1980.) utvrđuju da kod hibrida FAO grupa 200 - 600 pada prinos zrna s

odgodom sjetve,primjećuju da su raniji hibridi tolerantniji na kasne rokove sjetve. Dolazi

do smanjenja prinosa kod sjetve 17. – 19. svibnja u odnosu na prinose u optimalnom roku

sjetve od 15.– 21. travnja, te su oni iznosili 7 % kod FAO 200, 12 % kod FAO 400 i 19 %

kod FAO 600. Kod sjetve 1.– 5. lipnja u odnosu na optimalni rok sjetve prinos je bio niži

26 % kod FAO 200, 40 % kod FAO 400 i 52 % kod FAO 600.

6

Slika 4. Berba kukuruza u zrnu i klipuFoto: Ivan Vukoić

Slika 5. Siliranje cijele stabljike kukuruzaFoto: Ivan Vukoić

6



6



7

3. MATERIJALI I METODE RADA

Opis poduzeća

Širjan d.o.o je poduzeće osnovano 1991. godine. Bavi se isključivo poljoprivrednom

proizvodnjom (stočarstvom, ratarstvom te prometom i trgovinom). Poduzeće je nastavak

dugogodišnje tradicije proizvodnje visoko kvalitetnih grla stoke koja su tijekom 70-ih i 80-

ih godina osvajala razna priznanja. Od 1991.počinje se isključivo baviti tovom junadi te s

proizvodnjom preko 10000 grla jedan je od vodećih proizvođača u Republici Hrvatskoj.

Poljoprivredne površine u vlasništvu poduzeća

Poduzeće posjeduje 1000ha poljoprivrednog zemljišta u svom vlasništvu te jednako toliko

u višegodišnjem zakupu. Zemljišta se nalaze u Koprivničko-križevačkoj,Ličko-senjskoj te

u Zagrebačkoj županiji. Neke od zemljišnih površina su bila zapuštene dugi niz godina te

je na tom području izrasla šikara i visoko raslinje koje se trebalo krčiti da bi se ponovo

mogle vratiti te površine u funkciju. Prije su te površine bile korištene pašnjake, livade i

oranice.

Objekti za tov junadi

Što se tiče stočarskog djela gospodarstvo posluje na tri lokacije:

a) Kusijevec, farma Kusijevec, udaljena je 15 km od Križevaca

b) Brinje, farma Vodoteč, udaljena 135 km od Zagreba

c) Ivanić Grad, farma Donji Šarampov, udaljena 30 km od Zagreba.

U Kusijevcu je i najviše objekata od kojih se čak tri koriste kao „karantena“ za novo

pristiglu telad. Kapacitet farmi se kreće od 500 do 1000 i valja naglasiti da ne postoje

vezovi već je slobodni način držanja.

8

Poljoprivredna mehanizacija na OPG-u

Tablica 2. Traktori i namjena

MARKA KW NAMJENA

John Deere 7930 164 Obrada tla

John Deere 7530 134 Obrada tla, transport

John Deere 4755 112 Obrada tla, transport

Valtra T131 115 Obrada tla, transport

Valtra t120 85 Pomoćni radovi

Valtra T191 138 Obrada tla, baliranje

MasseyFerguson 8120 110 Baliranje

Massey Ferguson8250 152 Obrada tla, transport

MasseyFerguson 4370 80 Pomoćni radovi

MasseyFerguson 6480 108 Obrada tla, transport

Zetor 7340 57 Rad na farmi(mikser

prikolica)

Zetor 9540 69 Rad na farmi(mikser

prikolica)

Fendt 933 vario 246 Obrada tla

ClasAxion 820 146 Obrada tla

ClasAxion 950 287 Obrada tla

Casejx 109u 67 Pomoćni radovi, prskanje

CaseFarmall 55 66 Rad na farmi(mikser

prikolica)

CaseFarmal 55 66 Rad na farmi(mikser

prikolica)

Versatile 550 410 Obrada tla

Ursus 1634 118 Odvoz gnoja i gnojevke

Ursus 1614 116 Odvoz gnoja i gnojevke

Izvor: Ivan Vukoić

9

Tablica 3. Ostala mehanizacija

Mehanizacija zaobradu tla

Mehanizacija zamanipulacijustajskim gnojem

Ostala mehanizacija

Plug landsberg 4 JCB teleskopskiutovarivač

Kosilica za travu Fella 2,8 m

Plug landsberg 5 Utovarivač ManitouMLT 735

Sakupljač sijena Sip 3.5. m

Plug premetnjak 4brezde

Prikolica Joskin(12t) RotoprešaWelger


Prikolica Joskin(15t) Preša za kvader bale Vicon


Prikolica Minifex Silokombajn John Deere 8 redni

Rotodrljače Maschio 4 m Cisterna Joskin Silokombajn Krone Big X 700

Rotodrljače Maschio 5m Cisterna Joskin 18000 l Vučena prskalica Agromehanika3000 l

Tanjurača 48 diskova Cisterna Joskin 12500 Vučena prskalica Kverneland2800 l

Sjetvospremač 4,5 m Cisterna Joskin 14000 Rasipač mineralnog gnojivagnojiva Amazone-vučeni

Sjetvospremač 5 m Cisterna Creina 8000 l Rasipač mineralnog gnojivagnojiva Amazone-nošeni

Sijačica Gaspardo 8redova

Cisterna Creina 6000 l Mikser prikolica V-Mix plus

Sijačica Gaspardo 12redova

- Mikser prikolica Faresin

Sijačica gaspardo 33reda

- -

10

Slika 6. Traktor VersatileFoto: Ivan Vukoić

Slika 7. Traktor John Deere i prikolica za stajski gnoj JoskinFoto: Ivan Vukoić

10



10



11

Slika 8. Traktor Valtra i prskalica KvernelandFoto: Ivan Vukoić

Slika 9. Samohodni silokombajn KroneFoto: Ivan Vukoić

11



11



12

3.1.Obrada tla

Zadatak obrade tla je uništiti tratinu i dobiti čisto tlo za sjetvu kultura. Priprema tla za

sjetvu trebala bi osigurati zrnu kukuruza tvrdu posteljicu, kako bi doticaj s vlagom bio

dobar i stalan, i rahli pokrov kako bi nicanje bilo lako i brzo. To se može postići na način

da se po jesensko zimskom oranju, a po isteku zime, tlo prijeđe (zatvaranje brazde)blanjom

ili drljačom te se na taj način tlo poravna, a u isto vrijeme tako se sprječava gubitak

akumulirane zimske vode iz tla. Nakon toga prije sjetve tlo se pripremi za sjetvu jednim ili

sa dva prohoda drljače ili sjetvospremačem na dubinu na koju će se kasnije sijati.(Zimmer,

i suradnici., 1997.).

Predkultura je bilo tritikale. Na predviđenoj površini bilo je izvršeno duboko jesensko

oranje koje je omogućilo da se postigne mrvičasta struktura prilikom predsjetvene

pripreme tla, a ujedno se tako akumulirala i određena količina vode. Početkom travnja

kada se tlo dovoljno prosušilo bio je omogućen ulazak traktora u polje, izvršeno je

zatvaranje brazde tanjuračom. Neposredno prije same sjetve obavljena je predsjetvena

gnojidba i predsjetvena priprema tla rotodrljačom.

Slika 10. Tanjuranje tlaFoto: Ivan Vukoić

12

3.1.Obrada tla
















12

3.1.Obrada tla
















13

3.2. Gnojidba

Gnojidbu treba izvesti na taj način da se do 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva te oko 1/3

dušičnih gnojiva daje pred duboko oranje, a ostatak fosfornih i kalijevih gnojiva te 1/2 do

2/3 dušičnih gnojiva u pripremi tla za sjetvu (Vukadinović i Lončarić., 1997.)

Oranjem u jesen zaorno je organsko gnojivo u količini od 20 t/ha te NPK 7-20-30, gnojivo

s povišenim sadržajem fosfora.

Gnojidba kukuruza obavljena je u predsjetvenoj obradi tla vučenim rasipačem s dušičnim

gnojivom UREA (46% N) u količini 200 kg/ha, te miješanim gnojivom NPK (15×15×15) u

količini 200 kg/ha prilikom same sjetve putem deponatora gnojiva na sijačici.

Također treba naglasiti da je obavljena folijarna prihrana otopinom UREE pri visini

kukuruza od 10-15 cm. Preporučljiva koncentracija otopine uree za kukuruz iznosi 0,6-6%.

Prihrana je obavljena 5% otopinom.

Tablica 4. Gnojidba hibrida kukuruza

Izvor: Ivan Vukoić

ZAHVAT VRSTAGNOJIVA

KOLIČINA KOLIČINA

N

KOLIČINA

P2O5

KOLIČINA

K2O

Osnovnagnojidba

NPK 7-20-30 400 kg/ha 28 80 120

Predsjetvenapriprema

UREA 200 kg/ha 92 - -

U sjetvi NPK 15-15-15 200 kg/ha 30 30 30

Ukupnododano

800 kg/ha 150 110 150

14

Slika 11. Folijarna prihrana otopinom UREEFoto: Ivan Vukoić

3.3. Sjetva

Sjetva treba započeti kada se temperatura sjetvenog sloja podigne na 10 °C. Rana sjetva

treba imati niz prednosti. Njome se osigurava ranije klijanje i nicanje, bolje korištenje

zimske vlage, ranije metličanje, svilanje, cvatnja i oplodnja pa se izbjegavaju velike

vrućine i suh zrak u najosjetljivijim fazama razvoja kukuruza. Kukuruz ranije i potpunije

dozrijeva, a sve to utječe na povećanje količine i kakvoće priroda. (Zimmer, i suradnici,

2009.). Sjetva kukuruza obavljena je osmorednom sijačicom Gaspardo na dubinu 5-6 cm.

Sjetva je obavljena 15. travnja 2014. Za sjetvu su korišteni hibridi sjemenarske kuće KWS.

Zasijana je površina 50 ha s 2 hibrida iz FAO grupe 600.

Hibridi FAO grupe 600 su: MIKADO i KORIMBOS

Slika 12. Sjetva kukuruzaFoto: Ivan Vukoić

15

3.4. Njega i zaštita

Pod mjerama njege usjeva kukuruza podrazumijeva se niz agrotehničkih zahvata od sjetve

pa do berbe. Njima se nastoji usjevu osigurati što povoljnije uvjete tijekom vegetacije. Ako

smo sjetvu obavili u suho tlo, potrebno je odmah obaviti valjanje, da bi se uspostavio bolji

kontakt sjemena s tlom i omogućio kapilarni uspon vode do sjemena i tako ubrzalo i

izjednačilo klijanje i nicanje. Ako se stvori pokorica, treba je pravodobno suzbiti laganim

drljačama ili rotacijskim drljačama. Suzbijanje korova obvezatni je agrotehnički zahvat

njege(Gračan i Todorić, 1983).

Zaštita kukuruza protiv korova obavljena je u nakon sjetve, a prije nicanja s herbicidom

Lumax u količini od 2,5 l/ha. Lumax herbicid sadrži sljedeće djelatne tvari: mezotrion

(37,5 g/l), s-metolaklor (375 g/l) i terbutilazin (125 g/l), a koristi se za suzbijanje

najznačajnijih jednogodišnjih širokolisnih korova poput europskog mračnjaka

(Abuthilontheophrasti), lobode (Chenopodium album), limundžika

(Ambrosiaartemisiifolia), dvornike (Polygonumspp.), ščireva (Amaranthusspp.) i

najznačajnijih jednogodišnjih uskolisnih korova poput koštana (Echinochloacrus-galli),

muhara (Setariaspp.) i divljeg prosa (Panicumspp.). Poslije nicanja korišten je Motivel u

dozi 1 l ha-1 + Cambio u dozi od 2 l ha-1. Kultivacija nije obavljena.

3.5. Siliranje kukuruza

Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza (optimalna je 25

cm). Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na 40 cm ili čak više od tla,

umanjit će prinos silažne mase za otprilike 5%, a porast će njena probavljivost. Češće se

događa da je visina reza niža od optimalne. Tada sa prenisko odrezanom stabljikom

unosimo u silos čestice zemlje, time i uzročnike kvarenja.

Na kraju, potrebno je voditi računa i o dužini sječke. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i

sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije radnog stroja. Osim potpunog reza biljne

mase, za kvalitetu kukuruzne silaže važno je da je silokombajn opremljen procesorom za

rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna («corn-cracker»). Takva silažna

masa bolje se konzervira, životinje je bolje probave.

16

Košnja je obavljena silažnim kombajnom John Deere 7750, koji je imao uređaj za

drobljenje zrna (Corncreker) i adapter RU 600 Extra s 4 bubnja i zahvaćao je 8 redi

kukuruza. Vaganje uroda obavljeno je stacionarnoj kolnoj vagi na farmi . Uskladištenje

(utiskivanje) kukuruzne silaže počelo je 3., a završeno 29. rujna.

Slika 13. Siliranje kukuruza

Foto: Ivan Vukoić

17

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

4.1.Klima

Tablica 5. Mjesečne i godišnje oborine i srednje mjesečne temperature za 2014. u

Križevcima.

2014 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Oborinemm

61,0 157,6 14,7 56,5 118,2 99,4 120,6 98,6 196,7 139,4 53,7 56,0 1.172,4

Temp °C 4,4 7,5 14,7 17,2 19,1 24,3 25,5 23,8 19,2 17,2 7,3 1,7 11,8

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Iz tablice 4. je vidljivo da oborine nisu jednako raspoređene kroz cijelu godinu, najviše

oborina zabilježeno je u rujnu 196,7 mm, veljači 157,6 mm, listopadu 139,4 mm, te u

srpnju 120,6 mm. Najmanje oborina palo je u ožujku 14,7 mm.

Grafikon 1. Klimatski dijagram prema Walteru, Križevci 2014.

U 2014. godini prema zabilježenim podacima palo je 1.172,4 mm oborina što je svakako

iznad višegodišnjeg prosjeka. Srednja godišnja temperatura iznosi 11,8 °C .

0

10

20

30

40

50

60

17


4.1.Klima


Križevcima.


Oborinemm

61,0 157,6 14,7 56,5 118,2 99,4 120,6 98,6 196,7 139,4 53,7 56,0 1.172,4

Temp °C 4,4 7,5 14,7 17,2 19,1 24,3 25,5 23,8 19,2 17,2 7,3 1,7 11,8








2014.

17


4.1.Klima


Križevcima.


Oborinemm

61,0 157,6 14,7 56,5 118,2 99,4 120,6 98,6 196,7 139,4 53,7 56,0 1.172,4

Temp °C 4,4 7,5 14,7 17,2 19,1 24,3 25,5 23,8 19,2 17,2 7,3 1,7 11,8








020406080100120140160180200

temp °C

18

4.2 Tlo

Tablica 6. Analiza tla

pH u

Y1

hidrolit.

aciditeta

Doza

CaCO3

dt/ha

%

humusa

%

N

ukupnog

AL- metodom mg/100 g tla

H2O

1MKCl P2O5 Ocjena K2O

Ocjena

6,22

4,83 9,87 39,23 1,99 0,13 13,3

Slabo

opskrbljen 18,2

Dobro

opskrbljeno

Reakcija tla može biti neutralna, alkalna ili kisela, ovisno o tome koji ioni prevladavaju

u otopini tla. Ovo se svojstvo izražava sa pH vrijednostima, što predstavlja negativni

logaritam koncentracije H+ iona. Vrijednost pH iznosi 6,22 u H2O te 4,83 u 1MKCL-u.

Prema tim podacima tlo možemo svrstati u kategoriju slabije kiselih tla. Na tlima koja

imaju pH u 1MKCL-u manji od 5,5 treba izvršiti korekciju kiselosti. Y1 iznosi 9,87 što

bi značilo da su nam potrebne niske doze materijala ( vapna ) za kalcifikaciju. Humus je

specifična tamna organska tvar, koja je nastala u procesima humifikacije tj. razgradnje

prvotne organske tvari mikrobiološkim putem i sinteze novih kompleksnih organskih

tvari. Humus ima veliko značenje u tlu, jer on pokazuje direktni utjecaj na rast i razvoj

biljaka, on je energetski izvor za čitav niz organizama tla, on vrši adsorpciju kationa

(važno kod gnojidbe) i popravlja čitav niz fizikalnih svojstava tla.

U analiziranom uzorku utvrđena je niska količina humusa, te je potrebno unošenjem

većih količina stajskog gnoja da se to svojstvo popravi. Ukupni dušik u tlu obuhvaća

sve oblike u kojima se dušik nalazi u tlu: pristupačne oblike (nitratni, amonijačni i

nitritni), te organski dušik koji biljke ne mogu direktno iskorištavati. Analiza dušika je

pokazala da u tlu ima 0,13% dušika što bi značilo da je tlo vrlo bogato dušikom. Fosfor

je biljci neophodan u svim životnim procesima, a naročito u procesima vezanim uz

iskorištavanje energije. Dobro opskrbljeno ratarsko tlo sadrži bar 11,1-25,0mg P2O5/100

g tla. U analiziranom uzorku utvrđena je 13,3 mg P2O5/100 opskrbljenost pristupačnim

fosforom, pa se to svojstvo treba popravljat fosfornim gnojivom. Dobro opskrbljeno

ratarsko tlo sadrži bar 5-50 mg K2O/100 g tla.

19

U analiziranom uzorku utvrđena je 18,2 mgK2O/100 g količina biljci pristupačnog

kalija, pa se to svojstvo ne treba popravljati zato što je takvo tlo je dobro opskrbljeno

pristupačnim kalijem.

4.3 Vlaga

Poljoprivrednim proizvođačima koji se bave stočarkom proizvodnjom u interesu je imati

što kvalitetniju silažu, pa ću podsjetiti na već poznate čimbenike koji utječu na prinos i

kvalitetu silažne mase: najpovoljniji period za siliranje čitave stabljike kukuruza treba

obaviti u vrijeme kad usitnjena silažna masa kukuruza ima vlažnost 65 do 70%.

Nalijevanje zrna još uvijek nije završeno: gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka i

mliječna (mliječna linija na 2/3 do 1/3 zrna). Tada je učešće zrna u silažnoj masi

optimalno, sadržaj šećera također, a probavljivost takve silaže najbolja.

Tablica 7. Udio vlage kod silažnog kukuruza

HIBRID VLAGA %

FAO 600

Mikado 68,92

Korimbos 69,34

4.4. Opis hibrida

Za proizvodnju silaže korištena su 2 hibrida sjemenarske kuće KWS FAO grupe 600.

MIKADO

Silažni hibrid (prinos svježe silažne mase preko 80 t/ha) razvijen je u suradnji s brojnim

njemačkim govedarskim farmama. Hibrid je natprosječnih prinosa kvalitetne cijele silaže

biljke. Zbog dobro i duboko razvijenog korijena izvrsno se nosi sa nedostatkom vlage u tlu

sa sušnim razdobljima i bez poteškoća održava efikasnost oplodnje i nalijevanja zrna na

visokom nivou. Odličan rani porast, dobro ukorjenjivanje, čvrsta i visoka stabljika koja

dugo zadržava(„staygreen“ efekt) uz erectum položaj listova daju mu odlične mogućnosti

za sjetvu silažnih usjeva u gustom sklopu. Klip je velik, položen srednje visoko, cilindrično

konusnog oblika i obično potpuno završen sa 16-18 redova zrna.

20

KORIMBOS

Habitus ovog hibrida je impresivan. Visina biljke od preko 3.5 m i krupnoća klipa stavljaju

ga kod proizvodnje silaže u prvi plan. Duboka zrna na debelom klipu poredana su 18 do 20

redova. Široki listovi su u gornjim etažama uspravno postavljeni pa omogućuju dobro

iskorištenje sunčeve svjetlosti. Zbog velike količine zelene mase koju formira i suhe tvari

koju stvara, ovaj hibrid povoljno reagira na pojačanu mineralnu i organsku gnojidbu.

Naglašene tolerantnosti na bolesti lista i stabljike, a povoljno reagira i dosta je tolerantan i

na jači napad štetnika i bolesti zrna te klipa.

4.5. Prinos kukuruza

Postignuti prinosi svježe silažne mase kretali su se od 65,0 t/ha do 70,0 t/ha , a sadržaj suhe

tvari iznosio je oko 30 %. Budući da je bila zasijana površina od 50 ha ukupno je

proizvedeno 3500 tona visoko kvalitetne silaže.

Grafikon 2. Prosječni urod silažne mase (kg /ha)

65000

70000

Mikado Korimbos

Prinos silaže

21

4.6. Sklop kukuruza

Međuredni razmak bio je standardnih 70 cm, a sijalo se na razmak unutar reda od 17 cm te

se pri sjetvi ostvarivao sklop od 80 000 zrna/ha.

Grafikon 3. Prosječni sklop biljaka po hektaru

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

Mikado Korimbos

Prosječni sklop

Prosječni sklop

22

5. ZAKLJUČAK

Poljoprivreda je tvornica pod vedrim nebom, ako stane, teško ju je ponovo pokrenuti.

Kukuruz je kultura koja u svojoj proizvodnji obuhvaća mnogo uvjeta koji su bitni kako bi

se proizveo visoki i stabilan prinos,visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki i

ekonomski prihvatljiv način. Pri proizvodnji kukuruza vrlo su i bitne i sve agrotehničke

mjere, a to su plodored koji je jedan od vrlo važnih uvjeta zatim gnojidba,obrada ,zaštita

od korova,bolesti i štetnika,selekcija,dorada sjemena,sjetva, njega usjeva itd..Površina na

kojoj je zasijan kukuruz iznosila je 5 hektara. Godina 2014. bila je izrazito kišovita. Samim

time bila je otežana sjetva , a još je teži bio proces spremanja silaže. No unatoč tome

ostvaren je prinos od 70000 kilograma po hektaru što je izrazito dobro.

23

6. LITERATURA

1. Gagro, M., (1997): Žitarice i zrnate mahunarke, Prosvjeta d.d. Bjelovar.

2. Gračan, I., Todorić, V. (1983): Specijalno ratarstvo, Školska knjiga-Zagreb.

3. Gotlin, J. A. Pucarić. 1981. Proizvodnja kukuruza u uvjetima kraških polja. Agronomski

glasnik

4. Pucarić, A., Ostojić, Z., Čuljat M.(1997):Proizvodnja kukuruza,Poljoprivredni savjetnik,

Zagreb.

5.Zimmer, R., Košutić, S., Zimmer, D., (2009):Poljoprivredna tehnika u ratarstvu,

Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

6. Zovkić I (1981) Proizvodnja kukuruza. Zadrugar, Sarajevo, 7-21.,

7. Vukadinović, V., Lončarić, Z. (1998): Ishrana bilja, poljoprivredni fakultet u Osijeku,

Osijek.,

8. Internet

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/kukuruz.pdfhttp

24

7. SAŽETAK

U ovome završnome radu obrađena je proizvodnja silažnog kukuruza. Za visoku

proizvodnju mesa potrebno je poznavati hranidbenu vrijednost silaže. Osim o suhoj tvari,

kvaliteta silažne mase ovisi i o učešću zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi treba

biti 40-50% zrna i 20-30% listova. Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi

računa o visini reza. Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku na 40 cm ili više, umanjit će

prinos silažne mase, ali će porasti njezina probavljivost. Pod proizvodnjom kukuruza

podrazumijeva se pravilna agrotehnika, a to su pravilan plodored, obrada i priprema tla,

gnojidba, sjetva, izbor sjemena za sjetvu, njega i berba kukuruza. Kod odabira hibrida

moramo voditi računa i o duljini vegetacije. Ukoliko odaberemo prerani hibrid, postići

ćemo manji prinos. Kod odabira prekasnog hibrida, kvaliteta silažne mase bit će niža radi

premalog učešća zrna.

U radu je opisana agrotehnika, mjere njege kao i proizvodni kapacitet hibrida FAO

skupine 600 koji su korišteni za proizvodnju silaže.

Ključne riječi: Kukuruz, agrotehnika, prinosi, FAO skupina.

Documents

PROIVZODNJA SILAŽNOG KUKURUZA U PODUZEĆU ŠIRJAN …