Upload
buithien
View
233
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
POLITEHNIKA PULA
VISOKA TEHNIČKO-POSLOVNA ŠKOLA s p.j.
PULA
MIRJANA SUŠILOVIĆ
PROJEKT IZRADE VODIČA
KROZ UPRAVU GRADA GAREŠNICE
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI RAD
Pula, 2014.
2
POLITEHNIKA PULA
VISOKA TEHNIČKO‐POSLOVNA ŠKOLA s p.j.
PULA
PROJEKT IZRADE VODIČA
KROZ UPRAVU GRADA GAREŠNICE
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: Dr. sc. KlaudioTominović
Studentica: Mirjana Sušilović
Broj indeksa:
Smjer: Kreativni menadžment u procesima
Pula, 2014.
3
Sadržaj
1. UVOD ........................................................................................................................ 5
1.1. Opis i definicija problema ...................................................................................... 5
1.2. Cilj i svrha ............................................................................................................... 6
1.3. Hipoteza ................................................................................................................. 6
1.4. Metode rada .......................................................................................................... 6
1.5. Struktura rada ........................................................................................................ 7
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ............................. 8
2.1. Pojam i definiranje projekta .................................................................................. 8
2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta ................................................... 12
2.3. Upravljanje projektom ......................................................................................... 14
2.4. Procesi upravljanja projektom ............................................................................ 15
2.5. Životni ciklus projekta .......................................................................................... 16
2.5.1. Inicijacija projekta......................................................................................... 17
2.5.2. Planiranje i organizacija projekta ................................................................. 18
2.5.3. Realiziranje projekta ..................................................................................... 19
2.5.4. Evaluiranje i zaključivanje projekta .............................................................. 19
3. PROJEKT IZRADE VODIČA ....................................................................................... 21
3.1. Grad Garešnica .................................................................................................... 21
3.2. Od ideje do plana izrade ...................................................................................... 25
3.3. Planiranje projekta .............................................................................................. 28
3.3.1. Terminski plan .............................................................................................. 29
3.3.2. Troškovi izrade .............................................................................................. 31
4
3.3.3. Sudionici u izradi ........................................................................................... 32
3.3.4. Procjena i upravljanje rizikom ...................................................................... 35
3.4. Provedba projekta ............................................................................................... 38
3.5. Zatvaranje projekta ............................................................................................. 40
4. PREDSTAVLJANJE PRIJEDLOGA NACRTA VODIČA ................................................... 41
5. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE I VODIČ KAO WEB APLIKACIJA .................... 44
5.1. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje vodiča .............................................................. 44
5.2. Vodič kao web aplikacija ..................................................................................... 45
6. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 47
7. PRIJEDLOG TEMA ZA DALJNJA POBOLJŠANJA INFORMIRANJA .............................. 48
8. LITERATURA ............................................................................................................ 51
POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 54
5
1. UVOD
U Hrvatskoj je građanima Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu što se ogleda u pravu na samostalno obavljanje poslova od
lokalnog značaja, samostalno uređenje unutarnjeg ustrojstva i djelokrug tijela lokalnih
jedinica kao i samostalno upravljanje vlastitim prihodima. Jedinice lokalne samouprave
su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne) samouprave županije.
Njihov djelokrug propisan je zakonom. Općine i gradovi obavljaju poslove od
lokalnog značaja kojima se ostvaruju potrebe građana.To su poslovi koji se odnose na
uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno
gospodarstvo, briga o djeci, socijalna skrb, kultura, sport, zaštita potrošača,
protupožarna i civilna zaštita i dr.
Lokalna samouprava je razina vlasti koja je najbliža građanima. Cilj svake
jedinice lokalne samouprave je zadovoljenje zahtjeva, potreba i očekivanja građana
kao i osiguranje i stalno unapređenje kvalitete života u lokalnoj zajednici. Suradnja
građana i lokalne samouprave uvelike utječe na kvalitetu rada uprave. Otvorenost
uprave prema javnosti, pružanje potrebnih informacija olakšava građanima
ostvarivanje osnovnih prava kao i svakodnevnih životnih potreba i interesa.
1.1. Opis i definicija problema
Građani u ostvarivanju svojih prava, potreba i interesa susreću se sa složenom
administracijom kao i pogrešnim ili nedovoljnim informacijama. Obavljanje određenih
poslova u službama lokalne vlasti za većinu građana nije nimalo jednostavno jer teško
pronalaze osobu ili službu zaduženu za rješavanje njihovih problema. Osim
nezadovoljstva radom uprave kod građana se često javlja i averzija prema upravnim
službama i njihovim zaposlenicima.
Osiguranjem i pružanjem potrebnih informacija na način prilagođen
karakteristikama lokalne samouprave, strukturi stanovništva, lakše bi se prevladali
problemi s kojima se susreću građani kao korisnici javnih usluga pa i uprava kao njihov
pružatelj.
6
1.2. Cilj i svrha
Svrha izrade specijalističkog diplomskog rada je pronaći jednostavan i
prihvatljiv način informiranja građana pružajući im potrebne informacije o gradskim
službama, njihovom obimu nadležnosti i odgovornosti u samoupravnom djelokrugu s
ciljem izrade vodiča za građane koji će im pomoći u boljem razumijevanju organizacije
gradske vlasti i njene uprave te bržem i lakšem ostvarivanju njihovih prava i rješavanja
potreba.
1.3. Hipoteza
Primjena znanja projektnog menadžmenta i vještina u projektnim aktivnostima,
neovisno o veličini projekta, omogućuje njegovu uspješnu provedbu i završetak samog
projekta u zadanom vremenskom roku.
1.4. Metode rada
U izradi specijalističkog diplomskog rada korištene su sljedeće metode:
a) Metoda analize ‐ metoda analize je postupak znanstvenog istraživanja i
objašnjenja stvarnosti putem raščlanjivanja složenih misaonih tvorevina na
njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i izučavanje svakog dijela za
sebe i u odnosu na druge dijelove, odnosno cjeline.
b) Metoda sinteze ‐ metoda sinteze predstavlja postupak istraživanja i objašnjenje
stvarnosti jednostavnih misaonih tvorevina u složenije na način da se povezuju
elementi, procesi i odnosi u jedinstvenu cjelinu u kojoj su dijelovi povezani.
Metodom sinteze proces teorijskog znanja kreće se od posebnog ka općem.
c) Metoda kompilacije ‐ metoda kompilacije predstavlja postupak u kojem se
preuzimaju tuđi rezultati znanstvenoistraživačkog rada. Kompilacija kao
rezultat korištenja kompilacijske metode u kombinaciji s drugim znanstvenim
metodama, može biti dobra ukoliko ima što veći osobni pečat autora
7
kompilatora te ukoliko se korektno i na uobičajeni način citiraju preuzeti
rezultati znanstvenoistraživačkog rada.
d) Metoda deskripcije – metoda deskripcije je postupak jednostavnog opisivanja
ili ocrtavanja činjenica, procesa i predmeta u prirodi i društvu te njihovih
empirijskih potvrđivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja ili
objašnjavanja1.
Uz navedene znanstvene metode na klasičan način se istraživanjem odgovarajuće
pisane literature prikupljali podaci i dolazilo do određenih spoznaja.
1.5. Struktura rada
Specijalistički diplomski rad se sastoji od šest poglavlja: Uvod, Pojam i obilježja
projekta i projektnog menadžmenta, Projekt izrade vodiča za građane, Predstavljanje
prijedloga nacrta vodiča, Vodič kao web aplikacija, Zaključak i Prijedlog tema za daljnja
poboljšanja informiranja.
U uvodnom dijelu dati su opis i definicija problema, cilj i svrha rada, utvrđena je
hipoteza, metode koje su korištene prilikom izrade rada i struktura rada. Drugo
poglavlje obuhvaća teorijske osnove o projektu, projektnom menadžmentu i
upravljanju projektima. Glavni dio rada su treće i četvrto poglavlje u kojima se opisuje
sam početak projekta izrade vodiča kroz faze do njegovog nacrta prijedloga. U petom
poglavlju opisuje se izrada dopunjenog i izmjenjenog izdanja vodiča i mogućnost izrade
vodiča u elektronskom obliku (web aplikacija). Šesto poglavlje je zaključak i predstavlja
sintezu cjelokupnog rada, temeljen na spoznajama do kojih se došlo pri izradi rada.
Sedmo poglavlje donosi nove prijedloge za daljnja poboljšanja informiranja. Na kraju
rada je popis literature, slika tablica.
1 Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog dijela, 4. izdanje,
Rijeka, Ekonomski fakultet u Rijeci, 2000., str. 327.
8
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG
MENADŽMENTA
Današnje doba globalizacije, brzi razvoj tehnologija, dinamični razvojni procesi,
zahtijevaju od poslovnih subjekta, da bi ostvarili svoje ciljeve, prilagođavanje
zahtjevima i potrebama tržišta odnosno potrebama kupca kao i određenu razinu
projektnog pristupa. Tako projekt predstavlja sredstvo kojim se te promjene na najbrži
i najefikasniji način mogu implementirati, a projektni menadžment postaje središnji
model upravljanja promjenama.
Projekti se u osnovi razlikuju od klasičnog načina poslovanja organizacija, a
upravljanje njima ima svoju posebnost te omogućavaju svakoj organizaciji orijentaciju
na izvršenje projekata koji su u suglasnosti s osnovnim strateškim ciljem poslovanja.
Posljednjih 50‐ak godina razvile su se brojene tehnike i alati projektnog
menadžmenta s ciljem što jednostavnijeg i uspješnijeg upravljanja projektima.
Projektni menadžment nastao je u drugoj polovici 20‐tog stoljeća uslijed razvoja
tehnologije, globalizacije tržišta i konkurencije. Razvijen je uglavnom iz vojnih
projekata, građevinarstva. Posljednjih godina mnogi se poslovni sustavi transformiraju
iz klasičnih organizacija u moderne projektne organizacije. Može se reći da projektni
menadžment predstavlja temeljni skup znanja i vještina današnjeg modernog
poslovanja. Projektni menadžment, učinkovitim upravljanjem projektima omogućuje
bolju kontrolu i korištenje ograničenih resursa te predstavlja nadzirani način rada
kojim se brzo odgovara na promjene u tržišnim uvjetima i na pojavljivanje novih
strateških mogućnosti.
2.1. Pojam i definiranje projekta
9
Iako pojam projekta vežemo za novije doba, za projekte se može reći da
postoje oduvijek, a njihova spontana upotreba od početka najranijih vremena ljudske
civilizacije, o čemu svjedoče i spomenici iz tih vremena, kao nevjerojatna postignuća
ljudske ruke, što izaziva divljenje i zaključak da projekti nisu ljudima novost. Zadnjih
dvadesetak godina projekti su u svijetu učinili čuda osobito u području informacijskih
tehnologija. Projekt je aktivnost koju organizacija ne obavljaju stalno, svakoga dana,
veće se takve djelatnosti obavljaju povremeno, prema potrebi što ih čini jedinstvenim i
vremenski ograničenim. Jedinstven znači kako je proizvod ili usluga na neki način
različit od sličnih proizvoda ili usluga izvedenih do sada, a privremen znači kako je svaki
projekt definiran svojim početkom i završetkom. Danas u teoriji i praksi postoje brojni
načini definiranja projekta.
Definicije projekta mogu se podijeliti na one koje projekt određuju kao
vremenski i ciljno usmjereni proces i na one koji naglašavaju ulogu ili namjenu
projekta. Među definicijama susreću se međunarodne, dogovorene definicije i one
koje postavlja struka u opsežnoj stručnoj literaturi vezanoj uz projekte i projektni
menadžment2.
Neke definicije projekta:
Vodeća organizacije za projektni menadžment ‐ PMI definira projekt kao vremenski
određeno nastojanje da se proizvede jedinstven proizvod, usluga ili rezultat.
Tako je prema Tominoviću3 projekt cjelovito usmjereno, jednokratna, relativno
nova i kompleksna namjera, produkt ili cjelovitost međusobno povezanih aktivnosti
čije je trajanje vremenski ograničeno. Prema Haucu4 pod projektom se podrazumijeva
zaključni proces oblikovanja i izvođenja određenih aktivnosti koje su međusobno
logički povezane u postizanju internih i eksternih namjenskih ciljeva i odgovarajućih
2 Hauc A., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P.Consult, Zagreb, 2007.,str.22. 3 Tominović, K,: Projektni menadžment ‐ predavanja, Visoka tehnička poslovna škola, Pula,
2012. 4 Hauc A., Organiziranje projekata, Informator, Zagreb, 1982.,str. 43.; preuzeto iz: Cetinski, V.,
Perić, M., Projektni menadžment, Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka, 2006., str. 15.
10
internih i eksternih objektnih ciljeva, tako da se postepeno dobiva konačni cilj
projekta.
Sukladno Zakon o javno‐privatnom partnerstvu5, projekt se definira kao:
„Niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju određenim redoslijedom radi
postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i određenih
financijskih sredstava.“
Pojednostavljeno se može reći da se projekt smatra jednokratnim procesom
koji je ciljno usmjeren, koji ima određeni početak i završetak i koji zahtjeva organizaciju
izvođenja dok se ne postigne zadani i konačni cilj.
Na temelju prethodno navedenih definicija mogu se zaključiti glavne
karakteristike projekta. Projekt je6:
• privremeni proces s unaprijed definiranim početkom i krajem, znači vremenski
ograničen,
• jednokratan proces, svaki sa svojim jedinstvenim ciljem i namjerom,
• usmjeren proces određenom, prethodno definiranom cilju,
• za rezultat ima jedinstven proizvod ili uslugu,
• ima vlastiti budžet,
• transformira postojeće, neželjeno stanje u željeno buduće,
• sadrži utvrđen raspored obavljanja aktivnosti, odnosno faze razvoja koje čine
životni ciklus projekta,
• prezentira sposobnost sponzora i projektnog menadžera.
Projekti se obavljaju na svim organizacijskim razinama te mogu uključivati od
jedne do nekoliko stotina osoba i imati rok od nekoliko tjedana do nekoliko godina.
Oni su sredstvo kojim se pokušava svladati jaz između postojećeg (neželjenog) i
5 Narodne novine, Zakon o javno‐privatnom partnerstvu. Zagreb: Narodne novine d.d., broj
78/12, 2012. 6 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.,
str. 32.
11
budućeg (željenog) stanja. Projekti su općenito mogući u sljedećim mogućim
situacijama7:
• razvoj novog proizvoda ili usluga,
• promjene u organizacijskog strukturi ili pri rasporedu zaposlenika,
• usvajanje razvoja novog informacijskog sustava,
• konstituiranje novog pogona ili tvornice,
• uvođenje nove organizacijske kulture,
• implementiranja nove poslovne procedure ili procesa.
Projekte možemo razlikovati ovisno o industrijskog grani, ciljevima, mjestu
izvođenja, veličini, načinu financiranja, prema ekonomskoj efikasnosti, stupnju
tehnologije, stupnju konkretizacije i učestalosti ponavljanja, trajanju te odnosu prema
procesima u poduzeću, a svi projekti dijele jednu zajedničku karakteristiku, a to je –
pretakanje ideja i djelatnosti u nove tvorevine. Uvijek prisutan element rizika i
nesigurnosti pokazuje da gotovo nikada događaji i aktivnosti unutar jedne cjeline
(projekta) ne mogu biti predviđeni s apsolutnom sigurnošću. Za neke vrlo kompleksne i
napredne projekte i sama mogućnosti izvođenja i završetka projekta ne može biti
predviđena. Cilj vođenja projekta je da finalni, konačni rezultat zadovolji sponzora
projekta ili kupca, odnosno naručioca, u određenom (zadanom) vremenskom okviru i
unutar predviđenih troškova.
Može se zaključiti da svi projekti imaju:
• Cilj (poslovni rezultat)
• Vrijeme (početak i završetak)
• Troškove (budžet)
• Kvalitetu (zahtijevanu)
Karakteristike ciljeva projekta su:
• S‐Specific (određeni)
7 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.,
str. 33.
12
• M‐Measurable (mjerljivi)
• A‐ Assignable (dodjeljivi)
• R‐Realistic (realistični)
• T‐Time related (vremenski određeni)
Za mnoge su organizacije projekt i sredstvo putem kojega će oni odgovoriti na
izazove tržišta, a na koje ne bi mogli odgovoriti normalnim organizacijskim
operacijskim limitima8.
Svaki projekt započinje idejom i željom za promjenom i stvaranjem nečeg
novog. On se ostvaruje prema zadanom planu s raspoloživim resursima u određenom
vremenu. Na kraju izvođenja bilo kojeg projekta krajnji rezultat mora biti stvaranje
usluge ili proizvoda kojeg možemo vrednovati.
2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta
Projektni menadžment, posljednjih godina, postaje značajna, ako ne i ključna,
funkcija svakog kvalitetnog menadžmenta i ostvarivanja profitabilnosti. Danas je
gotovo nezamislivo da se u svim sferama poslovnog i osobnog djelovanja ne koristi bar
dio projektnog menadžmenta. Veliki broj stručnjaka slaže se s činjenicom da dobar
projektni menadžment u tvrtkama može biti presudan za uspješnost upravljanja,
djelovanja i razvoj. O kvalitetnom projektnom menadžmentu ovisi uspjeh poduzeća, te
njihov opstanak u dinamici i konkurentnosti tržišta.
Projektni menadžment je područje koje se konstantno razvija te gura poslovne
organizacije na što brže prilagođavanje izazovima iz okoline. Bez obzira nastoje li
zadržati osvojene pozicije ili im je imperativ rast, sve organizacije nailaze na
konstantne promjene. Projektni menadžment omogućuje kontinuirano prilagođavanje
tržištu u skladu s vizijom i misijom same organizacije, te one organizacije koje rabe
načela projektnog menadžmenta u stanju su, ne samo smanjiti troškove, već i na
najbolji način reagirati na trendove i izazove tržišta na kojem djeluju. Promjene, 8 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.,
str. 34.
13
inovacije i razvoj temelj su opstanka na tržištu, ali i ključne odrednice projektnog
menadžmenta, koji prema Omaziću i Baljkasu9 označuje primijenjeno znanje, vještine,
alate i tehnike na projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi
postavljeni pred projekt od strane interesno – utjecajnih skupina.
Prema Tominoviću10 projektni menadžment je sustavni i sistematski pristup
efikasnom menadžmentu putem optimizacije veza, informacija, odluka, dokumentacije
i aktivnosti u svim fazama projektnog ciklusa odnosno procesa izrade i realizacije
projekta.
Srž samog projektnog menadžmenta obuhvaća planiranje, organiziranje,
praćenje i kontrolu svih aspekata projekta, te motiviranje svih uključenih ljudi za
postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i
drugih zadanih parametara izvedbe.
Projektni menadžment u žarište stavlja ljude, učenje, timski rad, rad na daljinu,
holistički pristup i proaktivnu kontrolu. Projekti djeluju kao mehanizmi za učinkovito i
efikasno uvođenje novih proizvoda i usluga s ciljem zauzimanja najbolje moguće
tržišne pozicije. Bez adekvatnog projektnog menadžmenta vrlo je teško, ako ne i
nemoguće, dugoročno opstati na modernom tržištu, jer je životni ciklus čak i
najkompliciranijih proizvoda, kao i usluga, sve manji.
Shvaćanje značenja projektnog menadžmenta u modernom poslovanju ne bi
smjelo biti ograničeno samo na profesionalce koji se bave projektnim menadžmentom
ili postati privilegij onih industrija koje su prirodno projektno orijentirane. Ono se ne
tiče samo srednje razine menadžmenta, iz koje se najčešće regrutiraju projektni
menadžeri, već cijele organizacije. Razlog tome je što projektni menadžment stavlja
cijeloj organizaciji na raspolaganje snažne alate za poboljšanje vlastite izvedbe te
olakšava bitne funkcije kao što su planiranje, vođenje, implementacija i kontrola, te
adekvatna uporaba resursa i zaposlenih.
9 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.,
str. 43. 10 Tominović, K,: Projektni menadžment ‐ predavanja, Visoka tehnička poslovna škola, Pula,
2012.
14
Razvoj tehnologije, poboljšava tehnike i procese projektnog menadžmenta,
omogućujući menadžerima konstantno obnavljanje proizvodnih programa i njihovu
prilagodbu uvjetima koji vladaju na tržištu u cilju smanjenja rizika i nesigurnost, te
povećanja postizanja rezultata u zadanim vremenskih rokovima i uz predviđeni trošak.
Projektni menadžment za cilj ima voditi projektni tim kroz sve faze životnog
ciklusa projekta, kako bi se organiziranjem ljudskih, materijalnih i financijskih resursa
postigli zadani ciljevi u određenom razdoblju te postiglo zadovoljstvo svih sudionika u
projektu11.
2.3. Upravljanje projektom
Upravljanje projektima je primjena znanja, vještina, alata i tehnika u projektnim
aktivnostima da bi se ispunili projektni zahtjevi. Upravljanje projektom provodi se
primjenom i uklapanjem upravljačkih procesa, inicijacije, planiranja, izvršenja, nadzora
i kontrole te zatvaranja projekta. Osoba zadužena za postizanje ciljeva projekta naziva
se upravitelj projekta ili rukovoditelj projekta (eng. Project Manager).
Upravljanje projektom uključuje:
• Utvrđivanje projektnih zahtjeva,
• Postavljanje jasnih i ostvarivih ciljeva,
• Uspostavu ravnoteže između, suprotstavljenih zahtjeva za kvalitetu, doseg,
vrijeme i troškove,
• Prilagodbu specifikacija, planova i pristupa interesima i očekivanjima različitih
zainteresiranih strana‐dionika (eng. Stakeholders)
Pojam „upravljanja projektom“ se ponekad primjenjuje na organizacijski i
upravljački pristup rukovođenju projektima i operacijama koji zapravo predstavlja
„upravljanje s pomoću projekata“ ili „upravljanje putem projekata“ (eng. Management
by projects), Unatoč tome što se radi o usvajanju i primjeni postupaka upravljanja
11 Cetinski, V., Perić, M., Projektni menadžment, Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka, 2006., str. 22.
15
projektom na upravljanje organizacijom, pojmovi nisu sinonimi, a pristup ovakvog
upravljanja organizacijom nadilazi standarde upravljanja projektom.
2.4. Procesi upravljanja projektom
Prema PMI12 standard upravljanja projektom precizira sve procese koji se
koriste pri upravljanju projektom. Standard definira pet glavnih grupa procesa koji se
provode za upravljanje bilo kojim projektom.
• Grupa procesa započinjanja (eng. Initiating Process Group) – definira i odobrava
projekt ili fazu projekta.
• Grupa procesa planiranja (eng. Planning Process Group) – definira i istančava
svrhu, planira smjer i akcije za postizanje cilja i dosega.
• Grupa izvršnih procesa (eng. Executing Process Group) – koordinira ljudske i
druge resurse u svrhu provedbe plana
• Grupa upravljačkih procesa (eng. Monitoring and Controlling Group) – mjeri i
prati napredak radi uočavanja odstupanja od lana s ciljem poduzimanja
korektivnih akcija
• Grupa završnih procesa (eng. Closing Process Group) formalizira prihvaćanje
proizvoda, usluge ili rezultata i dovodi do završetka projekta ili faze projekta.
Prema Tominović13 može se shematski prikazati interakcija procesa upravljanja
projektima.
12 Project Management Institute, A Guide to the Project Management Body of Knowledge,
Third Edition (PMBOK Guide), Project Management Institute, Newtown Square, 2004. 13 Tominović, K,: Projektni menadžment ‐ predavanja, Visoka tehnička poslovna škola, Pula,
2012.
16
Slika 1: Procesi upravljanja projektima
Izvor: Tominović K.(2011), Projektni menadžment – predavanja. Politehnika Pula, Pula
Grupe procesa međusobno su povezane rezultatima koje proizvode. Izlaz jedne
grupe postoje ulazni podatak druge grupe. Veze između središnjih grupa (planiranje,
izvršenje, upravljanje) međusobno su isprepletene. Osim toga, grupe procesa nisu
diskretne, nego se preklapaju. Grupe procesa nisu faze projekta. U velikim projektima
koji se dijele u faze ili potprojekte svaka od navedenih grupa procesa bude ponavljana
za svaku fazu, odnosno potprojekt.
2.5. Životni ciklus projekta
Iz definicije projekta vidljivo je da je to događaj koji je vremenski ograničen,
dakle projekt se rađa, živi i umire. Poput svih pojava, sustava ili stvari i projekt ima
životni ciklus koji se sastoji od određenog broja projektnih faza. Karakteristične faze
razvoja projekta, nazivaju se i fazama životnog ciklusa projekta. Za uspješno
realiziranje i postizanje ciljeva projekta, potrebno je kvalitetno i efikasno upravljati
svakom pojedinom fazom životnog ciklusa projekta. Podjela životnog vijeka projekta
na faze omogućuje lakšu kontrolu nad projektom i bolju raspodjelu sredstava i radne
snage.
17
Različiti autori različito definiraju faze kroz koje se provode projekti. Ovisno o
vrsti projekta, ali i samom autoru, javljaju se razlike u pojmovnim i klasifikacijskim
detaljima definiranja projektnih faza. Ipak, sve se te faze mogu svesti na četiri
osnovne14:
• iniciranje i aktiviranje realizacije projekta;
• planiranje i organizacije logistike projektne realizacije;
• organiziranje i vođenje projektne realizacije;
• evoluiranje i zaključivanje realizacije projekta.
2.5.1. Inicijacija projekta
Inicijacija i aktiviranje projekta je prva projektna faza pa u njoj nastaje ideja i
potreba za pokretanjem nekog projekta. Da bi se pokrenuo projekt, mora postojati
dobar razlog koji proizlazi ili iz želje za promjenom ili stvaranjem nečeg novog. U toj se
fazi otkriva i definira problem koji bi se kroz ostale faze trebao riješiti. To je vjerojatno
najvažnija faza u cijelom životnom ciklusu upravljanja projektom s obzirom da se u njoj
donosi odluka o prihvaćanju i izvođenju projekta, odobravaju ideje za razradu te
osiguravaju resursi za njihovo izvođenje. U ovoj su fazi informacije najoskudnije, a rizik
i neizvjesnost projektne realizacije najveći15. Brojne su aktivnosti koje se izvode u fazi
inicijacije i aktivacije projekta, ali će se za potrebe ovoga rada grupirati u četiri
temeljne skupine, a to su16:
• definiranje projekta;
• formiranje projektnog tima;
• izrada studije izvodivosti,
• selekcija projekta.
14 Zekić, Z., Projektni menadžment ‐ upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski fakultet
Rijeka i Conefing grupa, Rijeka, 2010., str. 12. 15 Zekić, Z., Projektni menadžment ‐ upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski fakultet
Rijeka i Conefing grupa, Rijeka, 2010., str. 105. 16 Buble, M., Projektni menadžment, Minerva d.o.o., Dugopolje, 2010., str. 13.
18
Definiranje projekta – prva etapa u okviru koje treba utvrditi sve ono što treba uraditi
da se započne s radom na projektu uključujući i rizike kojima se izlaže izvođenje
projekta. U tom kontekstu potrebno je odrediti ciljeve koji se trebaju postići te resurse
koji će se koristiti u procesu ostvarivanja tih ciljeva.
Formiranje projektnog tima – projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi
posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju određenih ciljeva. U toj interakciji oni
nastoje povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju,
koordinaciju, rješavanje problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad
učinkovitom timu jedan je od najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom
projektnom menadžeru.
Studija izvodivosti – da bi se neka ideja mogla realizirati u stvarni projekt, nužno je
ispitati njenu izvodivost na osnovu koje će se odlučivati izvesti li projekt ili ne.
Selekcija projekta – je proces sustavnog vrednovanja projekta ili grupe projekta te
izbor onog od njih koji najbolje ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije
je odluka o tome koja od alternativa uz najmanje troškove i rizike najviše koristi.
Za uspješnost samog projekta itekako je važan dobar početak, dobar start pa
tako i izrada prijedloga projekta kao dokumenta čiji je sadržaj različit od organizacije
do organizacije, ovisno o tome koje su informacije nužne za donošenje odluke o
pokretanju projekta. Prijedlog projekta u literaturi se navodi kao Projektna povelja17 i
predstavlja ključni dokument faze inicijacije18.
2.5.2. Planiranje i organizacija projekta
Planiranje projekta kao druga projektna faza ima zadatak definirati strategiju i
načine rješavanja problema definiranog u prethodnoj fazi te podrazumijeva skup
17 Project Management Institute, A Guide to the Project Management Body of Knowledge,
Third Edition (PMBOK Guide), Project Management Institute, Newtown Square, 2004. 18 Pašić, D., 2009., Faze upravljanja projektom: pokretanje ili osmišljavanje, Pogled kroz prozor,
http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/01/25/faze‐upravljanja‐projektom‐pokretanje‐
ili‐osmisljavanje/, (16.12.2013.)
19
aktivnosti koje se moraju izvesti kako bi se isporučio neki proizvod ili usluga zadanih
karakteristika. U fazi planiranja određuje se što je potrebno napraviti, tko će to uraditi,
kada i na koji način, gdje i kako će to uraditi.
Planiranje se radi u svrhu19:
• određivanje ciljeva projekta;
• definiranja projektnog obuhvata;
• uspostavljanja koraka koji se trebaju poduzeti kako bi se postigli ciljevi projekta;
• identificiranja i procjene projektnih rizika;
• optimalizacije resursa;
• određivanja troškova projekta te
• definiranja načina kontrole i praćenje izvedbe projekta.
2.5.3. Realiziranje projekta
Realiziranje projekta je treća projektna faza, koja se može podijeliti u dvije
podfaze:
• izvođenje projekta
• uvođenje projekta
U podfazi izvođenja projekta, projekt se realizira i provodi prema pravilima (planu)
utvrđenim u prethodnoj fazi, pridržava se dogovorenih rokova i troškova. Druga
podfaza realiziranja projekta je uvođenje rezultata dobivenih projektom u postojeći
sustav20.
2.5.4. Evaluiranje i zaključivanje projekta
Evaluiranje i zaključivanje projekta je završna projektna faza u kojoj se prate
rezultati dobiveni projektom, ali i njegovim uvođenjem u sustav kako bi se uklonili
19 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb,
2005., str. 201. 20 Cetinski, V., Perić, M., Projektni menadžment, Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka, 2006., str. 32.
20
eventualni nedostaci nastali ili nepažnjom kroz prethodne tri faze ili zastarijevanjem
projekta.
Tijekom evaluacije provjeravaju se rezultati projekta u usporedbi s planiranim
rezultatima te se mjeri:
• efikasnost projekta,
• zadovoljstvo klijenata,
• poslovni uspjeh,
• kvaliteta te
• budući uspjeh.
Svaki projekt je onoliko dobar (ili loš) koliko se upotrebljava njegov projektni
proizvod tako da bi se svaki sustav trebao usmjeriti na zadovoljavanje kupčevih
potreba i želja jer s njegovim potrebama i željama projekt započinje pa bi njima trebao
i završiti. U ovoj fazi projekt „živi“ pa se neprestano prate njegovi učinci i po potrebi
ispravljaju greške ili se pokreće novi projekt ako se zaključi da je izvorni zastario.
Sam razvoj projekta kroz životni ciklus po fazama, ovisi o prirodi i
specifičnostima samog projekta pa se tako i razlikuju u literaturi i praksi nazivi
pojedinih faza, gdje se neke faze objedinjuju, druge se dopunjavaju određenim
aktivnostima kako bi se što vjernije prikazao stvarni projekt21.
21 Cetinski, V., Perić, M., Projektni menadžment, Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka, 2006., str. 33.
21
3. PROJEKT IZRADE VODIČA
3.1. Grad Garešnica
Garešnica je gradsko naselje u Bjelovarsko bilogorskoj županiji. Treće po veličini
naselje u županiji, prostire se na površini od 204 km2, s ukupno 10 466 stanovnika,
prema popisu iz 2011. godine. Regionalno pripada Moslavini, nalazi se podno
obronaka Moslavačke gore. Garešnica je raštrkano naselje koje se razvilo uz cestovne
putove te se na svojoj periferiji stapa sa svoja dvadeset tri prigradska naselja.
Odredbama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj utvrđen je Grad Garešnica kao jedinica lokalne samouprave u sastavu BBŽ‐e.
Samoupravni djelokrug Grada određen je Ustavom i zakonom, a podrobnije se uređuje
Statutom Grada Garešnice.
Grad Garešnica u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od lokalnog
značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili
zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na uređenje
naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo,
briga o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje
prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području i ostale
poslove sukladno posebnim zakonima. Poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada
detaljnije se uređuju odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika u skladu sa zakonima
i Statutom.
Tijela Grada Garešnice su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Gradsko vijeće je
predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru
djelokruga Grada te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonima i Statutom.
Gradsko vijeće donosi: Statut Grada, Poslovnik o radu, odluku o uvjetima, načinu i
postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada, proračun i odluku o
izvršenju proračuna, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna, odluku o
privremenom financiranju, odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina
Grada Garešnice čija ukupna vrijednost prolazi 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka
22
ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju
pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000
kuna, odluku o promjeni granice Grada Garešnice, uređuje ustrojstvo i djelokrug
upravnih odjela i službi, osniva ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za
obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za
Grad, daje prethodne suglasnosti za statute i druge opće akte ustanova ai trgovačkih
društava u vlasništvu Grada, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije
propisano, donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama
lokalne samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom, raspisuje lokalni referendum,
bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, bira i razrješava
predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća, donosi odluku o kriterijima, načinu
i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja, imenuje i razrješuje i
druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog
vijeća, donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i
podzakonskim aktima22.
Gradsko vijeće Grada Garešnica ima 17 vijećnika od kojih jedan pripadnik
srpske nacionalne manjine. Mandat vijećnika traje četiri godine, počinje danom
konstituiranja Gradskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike
Hrvatske o raspisivanju izbora. Djelokrug, sastav, način i postupak donošenja akata,
postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od
značaja za rad Gradskog vijeća detaljnije se uređuje Poslovnikom Gradskog vijeća.
Gradonačelnik je Izvršno tijelo Grada. Zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti.
Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom
djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Gradonačelnik u
obavljanju izvršne vlasti: priprema prijedloge općih akata, izvršava i osigurava izvršenje
općih akata Gradskog vijeća, utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenja proračuna,
upravljanja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u
skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća, odlučuje o
stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Garešnice čija pojedinačna
22 Službeni glasnik Grada Garešnica, Statut Grada Garešnica. Garešnica, broj 3/09, 2011.
23
vrijednost ne prelazi 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja
prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a
najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i
provedeno u skladu sa zakonskim propisima, upravlja prihodima i rashodima Grada,
upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada, donosi
pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada, daje suglasnost za pravilnike o
unutarnjem redu ustanova u vlasništvu Grada, imenuje i razrješava pročelnike
upravnih tijela, imenuje i razrješava unutarnjeg revizora, utvrđuje plan prijema u
službu u upravna tijela Grada, predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i
dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz
samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni
Gradu, nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima
državne uprave, daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni
predlagatelji, obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora, obavlja i
druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.
Gradonačelnik ima dva zamjenika. Gradonačelnik i njegovi zamjenici biraju se
na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. Mandat gradonačelnika i
njegovih zamjenika traje četiri godine, a mandat im prestaje danom stupanja na
dužnost novog gradonačelnika i njegovih zamjenika.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Garešnice koji su
utvrđeni zakonom i Statutom te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom
prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela grada. Upravna tijela se ustrojavaju kao
upravni odjeli i službe. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog
natječaja imenuje gradonačelnik. Upravna tijela u okviru svog djelokruga neposredno
izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata grada. Upravna tijela
samostalna su u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno
obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su gradonačelniku. Grad Garešnica
ima dva odjela i to: Upravno odjel za gospodarstvo, stambeno komunalnu djelatnost i
financije i Upravni odjel za društvene djelatnosti i opću upravu.
24
Grad Garešnica u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje
djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području
komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, a za koje je zakonom utvrđeno da se
obavljaju kao javna služba. Za obavljanje tih djelatnosti osnivaju se trgovačka društva,
javne ustanove, vlastiti pogoni i druge pravne osobe. Grad je osnovao dva trgovačka
društva i tri javne ustanove.
Radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim
poslovima, na području Grada Garešnice, osnivaju se mjesni odbori kao oblici mjesne
samouprave. Mjesni odbori osnivaju se za pojedina naselja ili više međusobno
povezanih manjih naselja, na području Grada Garešnice ima 19 mjesnih odbora. Mjesni
odbor je pravna osoba. Njegova tijela su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća
mjesnog odbora. Članovi vijeća biraju se na vrijeme od četiri godine, a postupak izbora
uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća te odgovarajućom primjenom
odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne
samouprave.
Zakonima i ostalim propisima dobro je određen i opisan djelokrug poslova koje
obavlja grad kao jedinica lokalne samouprave za potrebe svojih građana kao i gradska
tijela koja ih obavljaju. Djelokrug poslova podložan je zakonskim promjenama, a
unutarnje ustrojstvo grada također se mijenja uglavnom nakon lokalnih izbora, kada se
pojedini odjeli i službe ili ukidaju ili osnivaju, no time se ne mijenja djelokrug poslova
tih tijela, nego se oni samo raspoređuju na druga tijela ili službe.
Brojnim propisima osigurava se javan i transparentan rad grada kao jedinice
lokalne samouprave, bilo da se radi o objavljivanju donesenih akata u službenom
glasilu, oglasnoj ploči, internetskoj stranici, informiranju građana putem tiska, medija
kao i ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama, koje omogućava i osigurava
Zakon o pravu na pristup informacijama.
Iako zakonska regulativa jasno određuje djelokrug poslova, a i sami akti Grada
detaljnije ih opisuju, a gradska uprava svoj rad nastoji što više približiti svojim
građanima, postavlja se pitanje da li su građani dovoljno informirani kako bi što
jednostavnije mogli obaviti poslove ili dobiti potrebne informacije u gradskoj upravi.
25
Gradska uprava Grada Garešnice zadužena je da kontinuirano, putem svojih
aktivnosti i usluga unapređuje kvalitetu života i rada u Gradu Garešnica svim svojim
građanima putem pružanja izvrsnih usluga, omogućavanja participacije u odlučivanju,
odgovornom upravljanju javnim dobrima, efikasnim i transparentnim radom gradske
administracije, kako bi Garešnica bio grad ugodnog života i rada.
3.2. Od ideje do plana izrade
Cilj svake jedinice lokalne samouprave, neovisno o njenoj veličini, geografskom
položaju, etničkom i političkom sastavu kao i drugim karakteristikama pa tako i Grada
Garešnice, je osigurati što bolje usluge svojim građanima te promovirati efikasnu,
aktivnu i inovativnu lokalnu samoupravu. Način na koji će gradska uprava pružiti
administrativne usluge od iznimne je važnosti jer kroz način pružanja usluga građani
vide ne samo svoj grad, nego i cjelokupan javni sektor pa i šire. Za efikasan način
pružanja usluga važna je dostupnost informacija na jednostavan i građanima i njihovim
potrebama prilagođen način. Mnogi će se zapitati zašto toliko pozornosti pružanju
informaciju u vremenu razvijenih informacijskih tehnologija, kada su informacije
dostupne putem raznih aplikacija, internetskih stranica i slično. Postoje neke
specifičnosti pojedinih gradova i općina pa tako i Grada Garešnica. Grad Garešnica
obuhvaća ruralno područje, gdje se većina stanovnika bavi poljoprivredom, to je
uglavnom radno aktivno stanovništvo koje često obavlja poslove i koristi
administrativne usluge u gradskoj upravi, no uglavnom njihovo informatičko znanje pa
i pristup informacijskim tehnologijama je malo, a u pojedinim naseljima gotovo i ne
postoji. Specifičnost gradske uprave Grada Garešnica je i u tome što je smještena u
istoj zgradi s ostalim službama kao što je Porezna uprava, Ispostava BBŽ‐a, Ured za
katastar, Ispostava ureda državne uprave u BBŽ, Općinski sud, poljoprivredna
inspekcija i dr. što itekako otežava i zbunjuje građane u obavljanju poslova u gradskoj
upravi. Prilikom posjete samoj zgradi može se vidjeti protok građana koji zahtijevaju
pružanje određenih usluga, traže savjet ili informaciju. Nezadovoljstvo se može čuti od
većine osoba koji provode sate šetajući se oko zgrade i pokušavaju pronaći pravu
osobu koja je zadužena za rješavanje njihovih problema.
26
Nažalost velika većina građana napustit će zgradu nezadovoljna i frustrirana jer
će se morati vratiti drugi dan i ponovo se suočiti s istim problemima. Istodobno se s
druge strane zaposlenici gradske uprave žale na gubljenje vremena jer moraju
usmjeravati izgubljene građane u odgovarajuće službe, pa tako često dolazi do situacija
gdje se raspravljaju s građanima o nemogućnosti razmjena informacija među službama
ili o zahtjevima građana, njihovim žalbama i odlukama. U složenom administrativnom
okruženju građani se često osjećaju bespomoćno suočeni sa zaposlenicima gradske
uprave uglavnom iz razloga što su pogrešno informirani. Uočivši problem promatrajući
svakodnevno razne situacije, ali sa stajališta zaposlenika gradske uprave i specifičnosti
radnog mjesta u uredu gradonačelnika, javila se zamisao kako i na koji način osigurati
građanima potrebne informacije kao i ideja o izradi vodiča za građane. Ured
gradonačelnika izuzetno je frekventno mjesto, što se tiče posjete građana u traženju
određenih informacija. Ta okolnost iskorištena je za ispitivanje građana, odnosno
provođenja intervjua o uočenom problemu. Da bi od početne zamisli došli do
konkretne ideje, u vremenskom periodu od pet mjeseci, intervjuirano je osamdeset
ispitanika, putem pitanja koja su sadržavala uočeni problem oko informiranja kako bi
se bolje razumjelo mišljenje, stavovi pa i percepcija intervjuiranih o samoj temi,
odnosno problemu.
Intervju je po određenim pitanjima dao sljedeće rezultate:
1. Pitanje – Jeste li upoznati s poslovima koje Grad obavlja na temelju
zakonodavnog okvira?
Iz odgovora na ovo pitanje saznali smo da više od polovice ispitanika nije upoznato u
potpunosti s poslovima koje Grad obavlja na temelju zakonodavnog okvira, dok je
ostalima uglavnom poznato.
2. Pitanje – Poznajete li nadležna tijela ili službe zadužene za određene poslove u
Gradu?
Iz odgovora koje smo dobili može se zaključiti da je većina građana djelomično
upoznata s nadležnošću poslova po službama i tijelima, da se za određene informacije
snalaze uz pomoć prijatelja ili poznanika koji su već obavljali određene poslove ili rade
u tim isti službama.
27
3. Pitanje – Jeste li dovoljno informirani o poslovima koje obavlja Grad za građane
na temelju dostupnih informacija?
Dobili smo odgovore iz kojih se može zaključiti da dostupne informacije ne informiraju
dovoljno o poslovima koje obavlja Grad. Isto tako je zaključeno da ne informiraju na
jasan i razumljiv.
4. Pitanje – Mislite li da bi informiranje putem info pulta, vodiča ili sl., doprinijelo
boljem razumijevanju poslova Grada, a samim tim i boljem snalaženju pri
obavljanju poslova s vaše strane?
Dobiveni odgovori upućuju na to da bi većini pomoglo informiranje putem vodiča, no
isto tako i putem vodiča i info pulta.
Tijekom razgovora kreirana su i druga potpitanja koja se odnose na problem
informiranja i nesnalaženja iz kojih pa i svega gore navedenog možemo zaključiti da je
ideja izrade vodiča opravdana i prihvatljiva.
Za pokretanje nekog projekta mora postojati dobar razlog, kao što se u
literaturi može pročitati da razlozi za pokretanje proizlaze iz želje za stvaranjem nečeg
novog ili želje za promjenama. U osmišljavanju i pokretanju projekta glavnu ulogu imat
će začetnik ideje, inicijator samog projekta, onaj komu je ta ideja „pala na pamet“, tko
je prepoznao potrebu za takvim projektom. Zato je potrebno, prije donošenja same
odluke o pokretanju projekta samu ideju prezentirati mogućim zainteresiranim
stranama.
Ideja o izradi vodiča i rezultati intervjua, predstavljeni su zaposlenicima gradske
uprave i čelnim ljudima Grada te ja kao takva naišla na pozitivnu reakciju i
odobravanje, što je značilo donošenje odluke o pokretanju projekta. Donošenje odluke
o pokretanju ne znači strogo formalnu proceduru ni izradu projektne dokumentacije,
zbog same prirode i specifičnosti projekta kao i načina organizacije, no da bi vodič kao
takav i nastao nije dovoljno imati samo dobru ideju, nego je osim ideje važno napraviti
dobar plan izrade vodiča. Kao što japanska poslovica kaže: “Onaj koji vidi tri dana
unaprijed bit će bogat tri stotine godina.“
Vodič će se raditi kao projekt sukladno pravilima projektnog menadžmenta.
28
3.3. Planiranje projekta
Zašto projekt i zašto primjena projektnog menadžmenta? Uglavnom se
projektni menadžment povezuje s velikim projektima koji zahtijevaju velika financijska
sredstva, određen oblik vođenja projekta, projektne timove. No neovisno o veličini
samog projekta primjenom pravila projektnog menadžmenta smanjit će se rizik i
nesigurnost u njegovoj provedbi, a samim tim i povećati vjerojatnost postizanja
zadanog cilja u planiranom vremenskom periodu i uz predviđen trošak.
Izrada vodiča jednostavan je i mali projekt. Njegovim završetkom ne ostvaruje
se profit, nego se stvara nešto novo, što prije nije postojalo. Projekt izvodi tim, kojeg
čine začetnici ideje izrade vodiča, s uključivanjem vanjskih suradnika, a sam projekt je
prigoda za pokazivanje inventivnosti svih sudionika u projektu. Za njegovo provođenje
nije potrebno formirati poseban veliki projektni tim, ovaj projekt izvodi tim od tri
člana.
Planiranje predstavlja jednu zaokruženu cjelinu, postupak koji će se odvijati i
tijekom faze provedbe projekta, a rezultat planiranja je plan projekta. Hoće li taj plan
biti samo jednostavan popis aktivnosti i rokova ili složeni dokument, ovisi o samom
projektu.
Svaki projekt, neovisno o njegovoj veličini vodi se na temelju plana s jasno
definiranim ciljem što članovima tima i suradnicima na projektu omogućuje uvid u to
kako i na koji način ostvariti zacrtane ciljeve. Cilj ovog projekta je izrada vodiča za
građane, svrha projekta je jedan od načina rješavanja uočenog problema. Krajnji
rezultat projekta je povećanje zadovoljstva građana što je ujedno i interes Grada kao
glavnog sponzora projekta.
U fazi planiranja određuje se što je potrebno napraviti, u kojem vremenskom
periodu, tko će to uraditi i na koji način, gdje i kako vodeći se prema cilju koji je
određen u fazi iniciranja – razradi ideje. Potrebno je planirati način prikupljana
podataka, odnosno pisanog materijala za izradu sadržaja vodiča, pronaći potrebna
financijska sredstva te vanjske suradnike koji će pomoći u izradi.
Prema veličini i organizacijskoj strukturi gradske uprave te poslovima koji se u
njoj obavljaju za sadržaj vodiča potrebno je prikupiti informacije iz pojedinih odjela po
29
radnim mjestima uz pomoć određenih službenika koji bi bili ujedno i vanjski suradnici
na samom projektu. Osim određenih službenika gradske uprave, kao vanjski suradnici
u izradi projekta sudjelovali bi predstavnik mjesne samouprave, predstavnik građana,
akademski slikar ili grafički dizajner.
Osim planiranja opsega posla, njegovim raščlanjivanjem na pojedine aktivnosti,
potrebno je i planirati troškove na projektu i način financiranja istog. Procjena
potrebnih financijski sredstava određuje se na broju primjeraka vodiča, što bi za prvo
izdanje bilo dvjesto primjeraka, temeljeno na broju kućanstava kojima bi takav vodič
bio od koristi, kao i na veličini samog vodiča, odnosno broju stranica, u skladu s
organizacijskom strukturom i djelokrugom poslova gradske uprave, tako bi vodič bio
izrađen na trideset stranica s osnovnim standardom kvalitete izrade. Provedba
projekta financirala bi se sredstvima iz proračuna Grada, većim dijelom i sredstvima
sponzora. Interes Grada za financiranje ovog projekta prije svega je u boljem
informiranju građana, a samim tim povećanjem njihovog zadovoljstva kao korisnika
usluga Grada. Za sponzorirana sredstva svakom sponzoru omogućit će se reklamni
prostor u samom vodiču.
3.3.1. Terminski plan
Terminski plan obuhvaća aktivnosti na projektu, opis tijeka, vremenskog
rasporeda i zaduženja za pojedine projektne aktivnosti. Terminski plan ili plan
provedbe (plan rada) sadrži informacije i objašnjenja svake od planiranih aktivnosti.
Trajanje aktivnosti izražava se u tjednima, s naglašenim početkom i završetkom
projekta.
Početak projekta je predstavljanje ideje o izradi vodiča mogućim sponzorima.
Aktivnost obuhvaća vrijeme od dva tjedna gdje će se čelnicima Grada, predstavnicima
mjesnih odbora, udrugama građana, gospodarstvenicima i široj javnosti predstaviti
ideja izrade vodiča. S aktivnošću predstavljanja same ideje preklopit će se druga
aktivnost, a to je izbor suradnika na projektu.
Za sam projekt potrebno je formirati tim, no zbog njegove veličine i
jednostavnosti to je manji tim od tri člana, no za uspješnu provedbu projekta, osim
30
tima potrebni su i vanjski suradnici na projektu, ljudi posebnih stručnih znanja i
vještina ili iskustva.
Treća aktivnost obuhvaća prikupljanje pisanog materijala za sadržaj vodiča, od
zakona, propisa, internih akata, primjerima iz prakse i dr. Gdje će uz nositelja izrade
projekta pojedini suradnici iz svojih područja prikupiti potrebne informacije i
materijale, u vremenskom periodu od dva tjedna.
Četvrta aktivnost, po opisu najsloženija, koja i nosi sam cilj izrade projekta je
obrada prikupljenog materijala, razrada i formuliranje podataka za sadržaj vodiča. Sam
nositelj izrade uz pomoć određenih suradnika u periodu od pet tjedana obradit će
potreban materijal i formulirati sadržaj. Povremeni sastanci sa suradnicima bit će
ujedno i način kontrole provođenja same aktivnosti. Ta aktivnost preklopit će u
manjem dijelu s trećom.
Zatim slijedi predstavljanje sadržaja vodiča sponzorima putem prezentacija u
vremenu od tjedan dana, gdje će povratne reakcije biti način kontrole razvoja projekta.
Predstavljanje sadržaja javnosti, šesta je aktivnost, gdje će se kroz javne tribine i
prezentacije građani upoznati sa samim projektom, a njihovo reakcija i mišljenje, kao
ciljne skupine kome je i namijenjen sam vodič, pomoći će u ocjenjivanju samog
sadržaja. Za tu aktivnost planirano je vrijeme od tjedan dana.
Posljednja, sedma aktivnost, je pisanje i izrada sadržaja samog vodiča i
priprema za tisak, u vremenskom periodu od 2 tjedna.
Važno je pratiti odvijanje pojedinih aktivnosti i pridržavati se vremenskog
plana, kako bi se na vrijemo moglo reagirati i završiti projekt u zadanom roku. Popis
aktivnosti prikazat će se u gantogramu zbog lakšeg upravljanja samim zadacima.
Gantogram se vrlo jednostavno čita pa svi oni koji sudjeluju u izradi projekta mogu
lako doći do informacija o aktivnostima na projektu, jer su aktivnosti prikazane na
jasan način po logičnom slijedu, a sve s ciljem da ne dođe do zastoja u njihovom
provođenju. Gantrogam omogućuje pronalaženje trenutačnog stanja projekta,
odnosno aktivnosti te vrijeme potrebno za dovršenje pojedinih aktivnosti i dovršenje
samog projekta. To je najjednostavniji način za prikazivanje informacija o projektu.
Jedan od nedostataka gantograma je ograničenost sadržaja poruke, što se može
ublažiti umetanjem stupaca različitih boja, naglašavanja bitnih događaja simbolima, te
31
što se teško prikazuje međuovisnost dviju aktivnosti. Gantogram kao grafički prikaz
terminskog plana, danas je jedna od najkorištenijih metoda te se u praksi primjenjuje
često, što zbog jednostavnosti crtanja i čitanja, davanja jasne slike projekta kao i
cjelokupnog pregleda projektnih aktivnosti23.
Za ovaj projekt izrađen je gantogram (Slika 2: Gantogram) prikazujući pojedine
aktivnosti kroz određeno vremensko razdoblje.
Slika 2: Gantogram
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
‐ Početak projekta
1. Predstavljanje ideje sponzorima
2. Izbor suradnika
3.Prikupljanje pisanih materijala za
sadržaj vodiča
4.Razrada i formatiranje podataka za
sadržaj vodiča
5. Predstavljanje sadržaja sponzorima
6. Predstavljanje sadržaja javnosti
7. Pisanje i izrada vodiča
AktivnostTjedan
Izvor: Izradio autor
3.3.2. Troškovi izrade
Da bi se projekt proveo potrebna su određena financijska sredstva. Projekt će
se financirati iz proračuna Grada i sredstvima sponzora. Pri izradi samog plana nužno je
napraviti točnu procjenu troškova za izvođenje projekta. Troškovi su izdaci, odnosno
rashodi koje je moguće predvidjeti tijekom provedbe projekta, oni trebaju biti
razuman odraz aktivnosti provođenja projekta.
Troškovi na ovom projektu raščlanjuju se na:
• Troškove tiska
• Ostale troškove
23 Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb,
2005., str. 207‐208.
32
Troškovi tiska obuhvaćaju tiskanje vodiča u 200 primjerak, primjerak po 35,00 kuna,
što bi ukupno iznosilo 7.000,00 kuna. Ostali troškovi obuhvaćaju korištenje ureda,
uredskog materijala, računala, fotokopirnog aparat, printera, putne troškove. Ostali
troškovi se financijski po jediničnim cijenama ne iskazuju, jer će se aktivnosti vezane za
provođenje projekta odvijati u prostorima Grada, kao i korištenje potrebnih uređaja i
materijala, što će omogućiti Grad kao glavni sponzor.
Tako bi prihodi iznosili 7.000,00 kuna, od čega 4.000,00 kuna iz proračuna
Grada, a 3.000,00 kuna od sponzorskih sredstva. Procjena troškova tiska (7.000,00
kuna) napravljena je na temelju proučavanja cijena na tržištu. Analizom ponuda,
potreba, cijene i kvalitete, izabrana je ponuda za tiskanje priručnika tiskare iz
Garešnice, od 35,00 kuna po komadu odabrana je kao najpovoljnija. (Slika 3: Prikaz
troškova tiskanja vodiča)
Slika 3: Prikaz troškova tiskanja vodiča
Izvor: Izradio autor
3.3.3. Sudionici u izradi
Za izradu svakog projekta potrebni su ljudi koji će na njemu raditi. Uglavnom za
izradu projekata formiraju se timovi koji će raditi na projektu. Za izradu ovog projekta
nije planirano formiranje velikog projektnog tima zbog same specifičnosti i veličine
33
projekta. Ujedno se postavilo, pitanje da li tim ili samo pojedinac koji djeluje
samostalno u izvršavanju projekta. Jedan od obilježja projektnog menadžmenta je
timski rad na projektu, a kako se izvršenje ovog projekta u određenoj mjeri temelji i na
primjeni pravila projektnog menadžmenta, logičan je slijed osnivanje tima. Kod
pojedinca koji djeluje samostalno na projektu jedan od nedostataka je i nedovoljna
organiziranost kao i neostvarivanje sinergijskog efekta koji se postiže u tim, a i
upravljanje projektima definira se kao primjena znanja, vještina, alata i tehnika kroz
projektne aktivnosti da bi se ostvarili projektni ciljevi24. Sva ta potrebna znanja i
vještine, bez obzira na veličinu projekta rijetko može imati samo jedna osoba.
Za izvršavanje projekta izrade vodiča formiran je tim koji se sastoji od tri člana,
te imenovan voditelj tima, a to su ujedno i sami začetnici ideje odnosno iniciranja
projekta. To su pojedinci različitih osobina, potreba i stručnosti. Iako se danas mnogo
govori i piše o načinu formiranja tima, izboru članova, vodeći računa o brojnim
karakteristikama međuljudskih odnosa, ovaj tim je formiran od ljudi kojima je ideja
izrade projekta, kao i ostvarenje zadanog cilja, zajednička karakteristika i osnovni
motiv, što će u samoj provedbi projekta pokazati je li dovoljno. Članovi tima
zaposlenici su gradske uprave Grada Garešnice, no rad na projektu i sam projekt
izdvojen je iz njihovog djelokruga rada i radnog vremena, ne pripada njihovoj
organizaciji gradske uprave. Grad nije u potpunosti izdvojen iz projekta, kao jedan od
sponzor njegova podrška se sastoji ne samo od financiranja određenih troškova, nego i
omogućavanja uvjeta za rad timu na projektu (osiguranje prostora za rad, potrebnog
materijala, uređaja i dr.). Za izradu projekta nije dovoljan samo tim, nego su potrebni i
vanjski suradnici, ljudi koji posjeduju određena znanja, vještine odnosno kompetencije.
Suradnici u izradi projekta su službenici gradske uprave, po specifičnosti radnog mjesta
(određenog znanja) iz svakog odjela po jedan, predstavnik mjesne samouprave,
odnosno jednog mjesnog odbora, predstavnik građana, akademski slikar ili grafički
dizajner.
24 PMI rječnik, 2013., http://pmi.cikac.com/, (17.12.2013.)
34
Osim podjele zadataka među članovima tima, važno je odrediti i zadatke
suradnicima. Tako su službenici iz gradske uprave zaduženi za prikupljanje i obradu
pisanog materijala o poslovima i djelokrugu njihovog odjela,odnosno radnog mjesta,
dostavljanje istog timu (odnosno voditelju tima), na njegovo traženje prema ukazanoj
potrebi. Predstavnik mjesnog odbora, kao najbliži kontakt samoj ciljnoj skupini i
određenim problemima, dostavlja informacije o istom, nositelju izrade projekta.
Uključivanje javnosti putem predstavnika građana u izradu projekta od izuzetne je
važnosti za sam projekt i njegovu prezentaciju krajnjim korisnicima. Za izradu
naslovnice vodiča, grafički dizajn, stiliziranje teksta angažirat će akademski slikar ili
grafički dizajner.
Komunikacija između članova tima i suradnika na projektu odvijat će se putem
telefona, elektroničke pošte te na sastancima koji će se održavati prema potrebama
projekta i na poziv voditelja tima. Može se reći da se projekti ostvaruju na sastancima,
prije svega zato što je to jedan od najboljih načina za razmjenu informacija i donošenja
bitnih odluka, jedino mjesto gdje tim stvarno postoji i radi zajednički kao tim. Važnost
sastanka je u tome što omogućava uočavanje problema, nadzor napredovanja, što je
ujedno i kontrola provedenih aktivnosti kao i informiranje o projektu da bi se uvidjelo
kako napreduje u skladu s očekivanjima te da li je potrebno poduzeti određene akcije i
radne zadatke dodijeliti članovima tima. Mnoga timska obilježja poput interakcije,
kreativnosti, motivacije ili međuljudskih odnosa, upravo na sastanku dolaze do punog
izražaja. Zato se kaže da je sastanak izlog timskih obilježja25.
Osim tima i vanjskih suradnika koji rade na projektu, važnu ulogu na projektu imaju i
zainteresirane strane, u ovom slučaju to su sponzori i javnost koji se uključuju u projekt
i na čije interese sam završetak projekta ima utjecaj.
Neovisno o samoj specifičnosti ovog projekta, važno je povesti računa o
upravljanju komunikacijama na projektu, koristeći određene alate i tehnike rada kao
što je planiranje komunikacija, uzimajući u obzir određena ograničenja i pretpostavke
(npr.geografska udaljenost), analiza komunikacijskih potreba, izbor tehnologije,
metode komuniciranja (sastanci, e‐mail i dr.). Uz određivanje načina komunikacije
25 Tudor, G., Srića, V., Menadžer i pobjednički tim, M.E.P., Zagreb, 2006., str. 139.
35
između članova tima, tima i vanjskih suradnika potrebno je pravovremeno prilagoditi
način komuniciranja sa svim zainteresiranim stranama, uključivati ih u sam projekt
kada je to moguće (putem obavijesti, plakatima, prezentacijama i sl.) jer o svemu tome
ovisi i krajnji rezultat projekta. Zato se od članova tima, prije svega voditelja očekuju
određena znanja i vještine, a prije svega upravo vještina komuniciranja.
Na slici (Slika 4: Organizacijska struktura projekta) je prikazana organizacija projekta
odnosno organizacijsku strukturu sudionika koji sudjeluju u samoj izvedbi projekta i
komunikacija između članova tima i suradnika
Slika 4: Organizacijska struktura projekta
Izvor: Izradio autor
3.3.4. Procjena i upravljanje rizikom
Rizik se prema definiciji rječnika PMI organizacije26 definira kao „neizvjestan
događaj ili stanje koje, ako se pojavi, ima pozitivan ili negativan utjecaj na ciljeve
projekta“. Iako sama faza planiranja projekta definira moguće rizike, a nama se čini da
naš projekt nije rizičan, da je sve jasno i pod kontrolom, uvijek postoje različite
neizvjesnosti i nesigurnosti kojima je izložen projekt. Postoji mogućnost da projekt
26 PMI rječnik, 2013., http://pmi.cikac.com/, (17.12.2013.)
36
neće ispuniti svoj cilj; kao što Murphyjev zakon kaže: „Ako nešto treba krenuti krivo,
tada će i krenuti.“ Zato je potrebno neovisno o vrsti projekta utvrditi rizike i njima
naučiti upravljati.
Jedan od osnovnih rizika pri izradi sadržaja vodiča je rizik samog završetka
projekta zbog izmjene određenih zakona ili statuta, akata, odnosno odluka, koje čine
sastavni dio materijala za formuliranje samog sadržaja vodiča.
U samoj fazi planiranja projekta izrade vodiča, uzimajući u obzir moguće rizike,
vremenski tijek pojedinih aktivnosti je dužeg trajanja, zbog opasnosti da projekt neće
biti završen u planiranom vremenu. Drugi mogući rizik je rizik troškova, zbog
mogućnosti odustajanja sponzora, čime bi troškovi projekta prerasli planirane.
Matrica rizika popunjena je s 3 potencijalna problema na projektu. To su
izmjena zakona ili statuta (A), izmjena unutarnjeg ustrojstva (B) i otkazivanje
sponzorstva (C). Izrađena je matrica rizika koja je vidljiva na slici (Slika 5: Matrica rizika
prije modifikacije rizika). Rizik A okarakteriziran je kao zeleni rizik srednjeg utjecaja i
male vjerojatnosti događanja. Za takav rizik nije potrebno raditi posebnu pripremu, a u
procjenu trajanja izrade vodiča moguće je uračunati dodatne dana (tjedne) za takvu
nepredviđenu situaciju. Rizik B okarakteriziran je kao žuti rizik srednjeg utjecaja i
srednje vjerojatnosti događanja. Žuti rizik potrebno je dodatno razmotriti i pretvoriti
ga ili u zeleni ili u crveni rizik. Ovaj rizik bit će pretvoren u zeleni rizik, jer njegovo
događanje može izazvati eventualno produženje projekta što se može uzeti u obzir kod
planiranja trajanja aktivnosti (Slika 6: Matrica rizika nakon modifikacije rizika). Kao i
kod rizika A, moguće je u plan trajanja izrade vodiča uzeti dodatno vrijeme za
nepredviđene rizike, a moguće je preklapanje aktivnosti tako da pisanje sadržaja
vodiča za dio koji nije potrebno mijenjati traje paralelno s prikupljanjem podataka za
dio koji je zahvaćen promjenama. Rizik C okarakteriziran je kao crveni rizik velikog
utjecaja i srednje vjerojatnosti događanja. Crveni rizici moraju biti uklonjeni prije
početka projekta. Vjerojatnost događanja ovdje nije moguće smanjiti, ali je moguće
smanjiti njegov utjecaj. Grad može garantirati pokrivanje financijskih sredstava do
određenog novčanog iznosa, ali može i financirati projekt do pronalaska novog
sponzorstva.
37
Slika 5: Matrica rizika prije modifikacije rizika
Izvor: Izradio autor
Slika 6: Matrica rizika nakon modifikacije rizika
Izvor: Izradio autor
38
3.4. Provedba projekta
Projekt izrade vodiča radi se na temelju plana s jasno definiranim ciljem i
određenim vremenskim periodom. U provedbi projekta određene su kontrolne točke
odvijanja pojedinih aktivnosti kako bi se znalo da li se projekt razvija prema utvrđenom
planu. Važno je imati povratne informacije o svakoj fazi projekta kako bi se precizno
definirali mogući problemi i pronašlo što bolje rješenje ne remeteći dinamiku samog
projekta.
Na slici (Slika 7: Procesi upravljanja projektom) je prikazano konceptualno rješenje
procesa izrade projekta vodiča za građane.
Slika 7: Procesi upravljanja projektom
Izvor: Izradio autor
Provedba projekta sastoji se od svih planiranih aktivnosti, odnosno procesa
upravljanja projektom koje su određene u samoj fazi planiranja projekta. Provedba
projekta započinje prvim radnim sastankom inicijatora ideje izrade projekta i suradnika
na projektu, formira se tim i imenuje voditelj tima, gdje će se upoznati sa samim
projektom za koji su angažirani, razlozima pokretanja projekta izrade vodiča za
39
građene, njegovom provedbom kao i detaljno objašnjenim ciljem projekta te opsegom
posla na samom projektu i njegovom raščlambom.
Na prvom se sastanku donosi terminski plan uz definiranje rokova završetka
pojedinih faza projekta i financijski plan te dodjeljuju zadaci članovima tima i
suradnicima. Potrebno je dogovoriti način komunikacije kao i vrijeme sljedećeg
sastanka, odnosno vremenski tijek održavanja sastanaka (npr. svaki tjedna). Za svaki
sastanak je bitno da se o njemu sastavlja zapisnik koji predstavlja određen način
kontrole i podsjetnik za dogovorene i provedene radnje na pojedinim aktivnostima.
Do drugog sastanaka tima i suradnika potrebno je prikupiti određeni materijala
(literatura, stručni radovi, zakonska regulativa i sl.), u skladu s dodijeljenim zadacima te
izraditi prvu grubu verziju materijala. Uključiti u rad suradnike koji će raditi na dizajnu i
naslovnici vodiča.
Na sljedećim sastancima, koji će se održavati sukladno planu, a po potrebi i
češće ako se pojave određeni problemi, svaki član tima kao i suradnici na projektu,
prezentirat će izrađene materijale, prema dodijeljenim zadacima, davati primjedbe i
sugestije, vršiti potrebne korekcije te odobrene materijale sažimati po pojedinim
sadržajnim cjelinama vodiča, objedinjavati u jednu cjelinu te izraditi odgovarajuću
završnu verziju uz eventualne primjedbe. Provesti aktivnost lektoriranja sadržaja te na
kraju kada je sadržaj napisan recenziranje sadržaja te izvršiti određeno korigiranje ako
je potrebno. Važno je da se aktivnosti i njihovo trajanje odvija u zadanim rokovima
prema utvrđenom planu.
Na predzadnjem sastanku, tim i suradnici na izradi projekta, predstavljaju
konačnu verziju obrađenog materijala za sadržaj vodiča, grafički dizajn izgleda
naslovnice i samog vodiča, odnosno verziju pripremljenu za tisak.
Zadnje aktivnosti na provedbi ovog projekta odnose se na pripremu
prezentacija. Sadržaj vodiča, projektni tim mora predstaviti prije svega sponzorima
putem prezentacije kako bi i oni mogli dati eventualne primjedbe prije samog tiska.
Isto tako potrebno je pripremiti prezentacije kojima će se projekt predstaviti javnosti.
Zadnji sastanka tima za provedbu projekta izrade vodiča za građene i suradnika na
projektu, održat će se nakon provedenih prezentacija, uz nazočnost sponzora. Voditelj
projekta tada će sve ukratko upoznati s konačnim rezultatom projekta, materijalom
40
pripremljenim za tisak, tijekom projekta, predstaviti rezultate rada te će se donijeti
zaključak da li je projekt završen u predviđenom roku.
U provedbi projekta osim sastanaka između članova tima i suradnika izuzetno
je važno održavati komunikaciju sa sponzorima, putem povremenih izvještavanja o
samom stadiju projekta, kao i uključivanje javnosti u zadnjoj, završnoj fazi izrade
projekta. Planirane aktivnosti na projektu sprovode se u djelo, prati se njihovo
odvijanje u odnosu na plan, prate se troškovi u odnosu na proračun, rješavaju i prate
problemi, kako bi projekt završio na vrijeme i postigao zadani cilj.
3.5. Zatvaranje projekta
Životni ciklus svakog projekta pa tako i projekta izrade vodiča, završava
zatvaranjem projekta, odnosno završavanjem svih projektnih aktivnosti. Kako bi se
projekt smatrao formalno zaključenim, potrebno je da zadaci i aktivnosti na projektu
budu završeni te ostvaren konačni rezultat. Zadnji sastanak tima sa sponzorima i
odgovarajućim interesnim sudionicima ujedno je i formalno zatvaranje projekta te
donošenje zaključka o njegovom uspjehu ili neuspjehu kao i analiza stvari koje su
prošle dobro ili krivo, analiza jakosti i slabosti projekta kao i procesa upravljanja
projektom.
Tijekom provođenja aktivnosti po pojedinim fazama nastali su i određeni
dokumenti, odnosno projektna dokumentacija. Tako je u fazi pokretanja nastao
projektni prijedlog, u fazi planiranja plan projekta, izračun troškova, bilješke i zapisnici
sa sastanaka kao i izvještaj voditelja tima o samom tijeku projekta. U slučaju ovog
projekta koji je manje složenosti, ne postoje propisani elementi dokumentacije.
Nastala dokumentacija poslužit će kao iskustvo u nekim drugim budućim
projektima.
41
4. PREDSTAVLJANJE PRIJEDLOGA NACRTA VODIČA
Na kraju same izvedbe projekta, prijedlog nacrta vodiča s osnovnim sadržajem i
prijedlogom izgleda naslovnice, prije stavljanja u tisak, potrebno je predstaviti
sponzorima, a zatim i široj javnosti. U Gradskoj upravi, tim koji je radio projekt,
predstavit će prijedlog nacrta vodiča s osnovnim sadržajem i prijedlogom izgleda
naslovnice gradonačelniku i njegovim suradnicima te zaposlenicima gradske uprave.
Važno je upoznati sponzore s osnovnim sadržajem, izgledom vodiča kao i mjestom u
vodiču gdje će se nalaziti njihove reklame, kako bi se dobile povratne informacije i
mišljenja te po potrebi napravile određene izmjene.
U takvim projektima potrebno je informirati i uključiti javnost u rasprave o
samom projektu. Uključivanje građana u lokalne aktivnosti, kao što je i projekt izrade
vodiča, dovodi do dugoročne koristi za Grad i njegov razvoj kao i postizanje zajedništva
sa svojim sugrađanima. Javnosti će vodič biti predstavljen po mjesnim odborima, a
građanima, kao krajnjim korisnicima samog vodiča, odnosno ciljnoj skupini zbog koje je
projekt i nastao, na sastancima putem prezentacija.
Sadržajno se vodič temelji na šest osnovnih poglavlja.
Prvo poglavlja opisuje pojam i djelokrug samog Grada kao jedinice lokalne
samouprave. Što je grad, njegove karakteristike od veličine, broja stanovnika i druge
posebnosti? Koji su poslovi Grada određeni zakonodavnim okvirom?
Drugo poglavlje govori općenito o tijelima Grada, od predstavničkog, izvršnog
upravnim tijela te trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojima je Grad osnivač.
Treće, četvrto i peto poglavlje opisuju pojedinačno djelokrug svakog tijela
posebno, s opisom i nazivom radnih mjesta te njihovim kontaktima.
Šesto poglavlje namijenjeno je odgovorima na najčešća pitanja koja su
prikupljena tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a ispostavilo se da ih građani
učestalo ponavljaju.
Vodič je pisan na jednostavan i razumljiv način, popularnim stilom, sadrži
brojne korisne informacije, telefonske brojeve, adrese kontakata koje koriste građani,
ne samo kontakte gradske uprave, nego i ostalih državnih tijela i ustanova čijim se
42
uslugama građani najčešće koriste kao što su Zavod za zapošljavanje, Zavod za
zdravstveno osiguranje, Općinski sud i dr.
Naslovnicu vodiča (Slika 8: Prijedlog naslovnice vodiča) izradio je akademski
slikar, koji je ujedno i vanjski suradnik na projektu. Osim izrade naslovnice, sa
suradnicima je osmislio dizajn ilustracija, slika i unutarnjih stranica vodiča.
Vodič je zamišljen ne samo da bude sadržajno koristan s brojnim podacima i
informacijama, nego i obogaćen zanimljivim ilustracijama koje ujedno čitatelja upućuju
na pojedine njegove dijelove pa se samim time olakšava i njegovo pretraživanje i
dolaženje do potrebnih informacija što je uostalom i bio cilj projekta izrade vodiča.
43
Slika 8: Prijedlog naslovnice vodiča
Izvor: Izradio autor
44
5. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE I VODIČ KAO WEB
APLIKACIJA
5.1. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje vodiča
Putem vodiča građanima će se pružiti potrebne informacije o poslovima
njihove gradske uprave kao i kontakti sa službama koje ih obavljaju. Uloga vodiča je
učiniti informacije što dostupnijim i razumljivijim građanima Grada Garešnica te
poboljšati opću informiranost.
Zbog stalnih izmjena, ne samo zakona nego i odluka koje donosi gradska
uprava, informacije o poslovima, djelokrugu, kontaktima podložne su čestim
izmjenama. Zato je potrebno prvo izdanje vodiča nadograđivati i mijenjati sukladno
promjenama informacija u obliku izmijenjenih i dopunjenih izdanja. Kako bi se
građanima pružile još kvalitetnije informacije svakako bi bilo dobro vodič proširiti i
sadržajno na područje kulture, sporta i obrazovanja u koje se mogu uključiti građani
kao i na informacije o ostvarivanju prava iz određenih područja djelokruga Grada.
Izrada novih izdanja sa svježim informacijama, projekt je koji zahtijeva drugačiji
način provedbe od prvotnog. Prije svega takav projekt trebao bi biti dio organizacije,
ne van nje, u ovom slučaju same gradske uprave, na kojem bi radili djelatnici u
formiranom timu s većim brojem članova, u suradnji s vanjskim suradnicima koji
posjeduju određena znanja i vještine, s većim proračunom, zbog povećanog broja
primjeraka i opsežnijeg sadržaja.
Osluškujući potrebe građana, potrebno je konstantno pratiti promjene te raditi na
izmjeni i proširenju izdanja vodiča, kako bi ga učinili što kvalitetnijim u pružanju
informacija, a samim time omogućili građanima što bolje korištenje mogućnosti koje
im se pružaju u Gradu Garešnica.
45
5.2. Vodič kao web aplikacija
U današnjem modernom vremenu, Internet je prestao biti stvar izbora i postao
je obvezan dio života većine ljudi. S razvojem informacijsko ‐ komunikacijske
tehnologije, padom cijena internetskog bandwidtha i memorija postali smo
internetsko društvo. U skladu s navedenim razvojem razvio se i World Wide Web. Sve
veći broj ljudi željene informacije pronalazi na internetskim stranicama ili u raznim web
aplikacijama. Internet je omogućio zbližavanje ljudi, brže širenje informacija,
kooperaciju ljudi s različitih krajeva svijeta i dr. Pristup zabavnim, ali i obrazovnim
sadržajima nikad nije bio jednostavniji, a Internet je moguće zamisliti kao jednu veliku
knjižnicu ili kino. Jedna od najznačajnijih prednosti Interneta je mogućnost izrade
vlastitih sadržaja koji automatski postaju dostupni svim ljudima koji imaju internetsku
konekciju. Krajem lipnja 2012. na svijetu je bilo više od 2 milijarde ljudi s internetskim
priključkom (2 405 518 376)27. To znači da više od trećine čovječanstva ima pristup
Internetu (34.4%). U Europi je taj postotak još veći i iznosi 63.2%. Ako se promatra
period od 2000. do 2012. može se izračunati porast broja ljudi s internetskim
priključkom, a on u Europi iznosi 393.4%!
U sve većem je porastu i broj pročitanih elektroničkih knjiga i broj ljudi koji
preferiraju iste ispred tradicionalnih papirnatih. Zato je kao mogućnost poboljšanja
ovog projekta potrebno navesti izradu elektroničkog oblika vodiča ‐ web aplikacije.
Iako je ranije u projektu navedeno da na području Grada Garešnice velik broj ruralnog
stanovništva i da Internet nije najbolji odabir medija za vodič, potrebno je predviđati
situaciju koja bi se mogla dogoditi kroz srednji ili kraći budući vremenski period. Kao
što je ranije i objašnjeno, broj ljudi s internetskim priključkom raste izuzetno brzo. U
Hrvatskoj je krajem lipnja 2010. bilo više od 2 milijuna korisnika Interneta (2 244 400)
što predstavlja više od 50% populacije28. Ako uzmemo podatak da je 2004. godine u
Hrvatskoj bilo milijun internetskih priključaka (1 014 000) lako možemo izračunati
porast veći od 50% u razdoblju od 2004. ‐ 2010. Prema svim navedenim podacima 27 Internet World Stats, 2012., http://www.internetworldstats.com, (03.12.2013.) 28 Internet World Stats – Croatia, 2010., http://www.internetworldstats.com/eu/hr.htm,
(03.12.2013.)
46
može se očekivati da će i Grad Garešnica slijediti neizbježan trend i da će se u jednom
trenutku pojaviti želja za elektroničkom inačicom vodiča. Vodič je zamišljen kao web
aplikacija (web stranica) s jednostavnim i preglednim sučeljem. Pronalaženje željenih
informacija bilo bi intuitivno i brzo, a same informacije bile lako razumljive i iskoristive.
Bilo bi moguće kontaktirati administratora web aplikacije s pohvalama i primjedbama
čime bi se omogućila interakcija korisnika i autora i olakšalo ispravljanje grešaka i
uvođenje poboljšanja.
Idejni prikaz web aplikacije vidljiv je na slici (Slika 9: Idejni prikaz web
aplikacije).
Slika 9: Idejni prikaz web aplikacije
Izvor: Izradio autor
47
6. ZAKLJUČAK
Svaki je projekt sam po sebi jedinstven, neovisno o veličini, složenosti, vremenu
trajanja, konačnom rezultatu, ostvaruje li dobit ili njime nastaje neka nova vrijednost.
Uspjeh ili neuspjeh projekta uvelike ovisi o upravljanju projektom, znanju i sposobnosti
sudionika izrade projekta. Važno je znati kako teoriju o projektima i projektnom
menadžmentu, kao i složenu metodologiju, pojednostaviti i prilagoditi samom projektu
i dovesti ga do uspješnog završetka.
Pri izradi ovog projekta koristila su se određena znanja i vještine projektnog
menadžmenta, prilagođeni specifičnosti samog projekta. Nijedan projekt ne radi se
radi samog sebe, nego radi postizanja određenog rezultata, odnosno stvaranja nove
vrijednosti, čemu doprinosi vođenje projekta, jasno definiran cilj i kreirana rješenja.
Na provedbi projekta izrade vodiča radio je tim s vanjskim suradnicima, primjenjujući
pravila i obilježja timskog rada, uvažavajući kompetentnost članova tima i vanjskih
suranika s jasno definiranom ulogom i zadaćom voditelja tima, kao i postignutog
sinergijskog efekta. Sama provedba odvijala se po planiranim aktivnostima od
njegovog samog osmišljavanja, odnosno ideje, do njegovog završetka, uz korištenje
određene dokumentacije prilagođene samom projektu (kao što je plan projekta,
zapisnici sa sastanaka, izvještaji po fazama te završni izvještaj). Iako se ne radi o
velikom projektu za čije izvođenje je potrebno duže vremensko razdoblje, između
pojedinih aktivnosti uspostavljene su kontrolne točke. Na taj način su na vrijeme
uočeni određeni problemi, donesena najbolja rješenja za njihovo rješavanje te nije
došlo do remećenja dinamike projekta, kao ni do povećanja planiranih troškova.
Takav pristup i način rada doveo je do završetka projekta, što je rezultiralo izradom
vodiča za građane, odnosno ostvarenjem zadanog cilja u planiranom roku.
Na kraju se može zaključiti da primjena znanja, vještina, alata i tehnika
projektnog menadžmenta u projektnim aktivnostima, neovisno o veličini i složenosti
projekta, okruženju odnosno organizaciji u kojoj nastaje, omogućuje uspješnu
provedbu projekta, što dovodi do ostvarenja rezultata i samog cilja projekta.
48
7. PRIJEDLOG TEMA ZA DALJNJA POBOLJŠANJA INFORMIRANJA
GRAĐANA
Vodič za građane samo je jedno od mogućih poboljšanja informiranja građana.
Svima je poznata važnost kvalitetne informiranosti koja se ne odnosi samo na rad
lokalne samuprave, nego i na puno šire područje informiranosti. Kakav god bio način
informiranja, važno je informacije učiniti dostupnim, razumljivim i korisnim. Prateći
potrebe korisnika, društvene promjene, razvoj informacijsko ‐ komunikacijske
tehnologije neophodno je raditi na poboljšanju informiranja građana.
Uspostava info pulta jedan je od načina daljnjeg poboljšanja informiranja. Info
pult bi se nalazio na ulazu zgrade u kojem je smještena gradska uprava, bio bi lako
dostupan građanima i služio bi za pružanje informacija i usluga. Izgled info pulta mora
biti funkcionalan, kako bi omogućio izravan kontak osobe za pultom s građanima. Na
njemu bi bile police gdje bi građani mogli pronaći vodiče, razne brošure, info letke i sl.
Uz izdanje vodiča tiskali bi se i info letci, koji bi detaljnije razrađivali određene teme,
koje zahtjevaju više objašnjavanja zbog svoje složenosti.
Izgled i dizajn pulta osvježio bi prostor u kojem se nalazi te pružio ugodno
okruženje. Prostor bi ispunili i plakati na zidovima, koji bi zanimljivim ilustracijama
informirali o važnim temama kao što su ustrojstvo Grada, informacije o stipendijama,
kalendar kulturnih događanja i druge informacije. Izgled i dizajn info pulta, plakati na
zidovima i ugodno osoblje pružili bi novu sliku o gradskoj upravi i njihovim
zaposlenicima, a građanima omogućili lakše i jednostavnije informiranje.
Info pult je oblik jednostavnog, izravnog načina informiranja za sve posjetitelje
gradske uprave. Zbog svoje specifičnosti i većeg broja udaljenih, manjih mjesta od
sjedišta same gradske uprave, te slabe prometne povezanosti, trebalo bi uključiti
mjesnu samoupravu (mjesne odbore) u pružanje informacija svojim mještanima. Jedan
od načina je organiziranje zborova građana, u određenim vremenskim periodima, na
kojima bi se putem zanimljivih prezentacija pružile informacije o radu gradske uprave,
aktualnim temama, zakonskim promjena, pravima i obvezama, te podijelili info letci i
vodiči. Onima koji ne mogu doći do potrebnih informacija dolaskom u gradsku upravu,
ili putem korištenja informacijskih tehnologija, informacije treba dovesti do njih.
49
Uz starije građane, koji najčešće nisu u korak s novijim informacijsko –
komunikacijskim trendovima, potrebno je kao mjere poboljšanja uzeti i prilagođavanje
pružanja informacija građanima koji se u novim tehnologijama znatno bolje snalaze.
Razvoj Interneta doveo je do brojnih promjena poslovanja, ali i životnog stila, no
razvoj mobilnih tehnologija odveo je sve na još višu razinu. S povećanjem dostupnosti
mobilnog interneta i povećanjem njegove kvalitete (s naglaskom na 3G i 4G standard)
ljudi su prestali biti fizički ograničeni u pristupanju Internetu. Fiksna žičana linija do
mjesta stanovanja zamijenjena je mobilnim uređajem, koji je omogućio pristup
Internetu s gotovo svakog mjesta na svijetu. Mobilne aplikacije, ali i web aplikacije
kojima se pristupa kroz mobilni preglednik, predstavljaju rastući trend.
Izrada vodiča u obliku mobilne aplikacije predstavlja mjeru poboljšanja koja bi
poseban značaj mogla imati u budućnosti i među mlađim generacijama sklonijim
korištenju novih tehnologija. Nije teško zamisliti situaciju u kojoj bi se građanin našao
na putu u određenu instituciju grada, a da nije sasvim siguran što mu je potrebno i
kuda otići. Kako je mobitel uz njega, pristupom aplikaciji doći će do željenih informacija
na jednostavan način i u kratkom roku. Kako za izradu aplikacija najčešće nije potrebno
ulaganje u opremu (uz iznimku aplikacija za iPhone uređaje), razvoj najčešće ne
zahtijeva značajno financijsko ulaganje.
S više od 640 milijuna aktivnih mobilnih uređaja u srpnju 2012. godine, tržište
mobilnih uređaja jedno je od najbrže rastućih29. Uz rast tržišta uređaja, napredak u
području mobilnih tehnologija olakšao je razvoj i nastanak velikog broja mobilnih
aplikacija. Kao primjer se može uzeti Android Market koji je doživio sedmerostruko
povećanje broja ponuđenih aplikacija (sa 100 000 na 700 000 u razdoblju od 2011. do
2013. godine)30. Ovi podaci govore o brzini i širenju tržišta mobilnih aplikacija i jasno
29 iOS and Android Adoption Explodes Internationally, 2012. Dostupno na:
http://blog.flurry.com/bid/88867/iOS‐and‐Android‐Adoption‐Explodes‐Internationally,
(01.03.2014.) 30 Womack, B., Google Says 700,000 Applications Available for Android. Dostupno na:
http://www.businessweek.com/news/2012‐10‐29/google‐says‐700‐000‐applications‐
available‐for‐android‐devices, (01.03.2014.)
50
ukazuju na potrebu prilagođavanja načina informiranja dominantnim kanalima
komunikacije.
Mobilna aplikacija vodiča bila bi usklađena s web aplikacijom; sinkroniziralo bi
se ažuriranje jedne i druge, a obje bi sadržavale najnovije točne podatke značajno brže
od tiskanog izdanja vodiča, gdje je izmjena puno zahtjevnija. Pametno planiranje
budućih okolnosti, trendova i očekivanja od populacije kojoj je vodič namijenjen temelj
je za uspješno ostvarivanje ovog, ali i svakog drugog projekta.
Neovisno o načinu pružanja informacija, da bi se unaprijedila i poboljšala
komunikacija, potrebno je doći do povratnih informacija od samih krajnjih korisnika.
Potrebno je čuti njihovo mišljenje o dosadašnjem, trenutnom, kao i prijedlozima za
neke buduće oblike informiranja. Kontinuirano provođenje anketa i rezultati istih,
omogućili bi uvid u informacije o zadovoljstvu građana načinom informiranja. Tako bi
se dobili traženi odgovori o njihovim potrebama vezanim za dostupnost, način i
kvalitetu pružanja informacija.
51
8. LITERATURA
1) KNJIGE
(1) Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog dijela, 4.
izdanje, Rijeka, Ekonomski fakultet u Rijeci, 2000.
(2) Buble, M., Projektni menadžment, Minerva d.o.o., Dugopolje, 2010.
(3) Cetinski, V., Perić, M., Projektni menadžment, Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka,
2006.
(4) Covey, S., Sedam navika uspješnih ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.
(5) Goleman, D., Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.
(6) Hauc A., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P.Consult, Zagreb,
2007.
(7) Omazić, M.A., Baljkas, S., Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo d.o.o.,
Zagreb, 2005.
(8) Project Management Institute, A Guide to the Project Management Body of
Knowledge, Third Edition (PMBOK Guide), Project Management Institute,
Newtown Square, 2004.
(9) Seiwert, L.,J., Vremenski menadžment, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1999.
(10) Zekić, Z., Projektni menadžment ‐ upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet Rijeka i Conefing grupa, Rijeka, 2010.
(11) Tudor, G., Srića, V., Menadžer i pobjednički tim, M.E.P., Zagreb, 2006.
2) POTPISANI NAPISI
(12) Tominović, K,: Projektni menadžment ‐ predavanja, Visoka tehnička poslovna
škola, Pula, 2012.
3) ČLANCI
52
(13) Špundak, M., Upravljanje projektima – definicije i metodologije, Kvalifikacijski
doktorski članak, Zagreb, 2006.
4) PROPISI
(14) Službeni glasnik Grada Garešnica, Statut Grada Garešnica. Garešnica, broj 3/09,
2011.
(15) Službeni glasnik Grada Garešnica, Odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih
tijela Grada Garešnica. Garešnica, broj 1/11, 2011.
(16) Službeni glasnik Grada Garešnica, Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela
Grada Garešnica. Garešnica, broj 1/11, 2011.
(17) Narodne novine, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zagreb:
Narodne novine d.d., broj 33/01, 2008.
(18) Narodne novine, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi. Zagreb: Narodne novine d.d., broj 86/08, 61/11,
2008.
(19) Narodne novine, Zakon o javno‐privatnom partnerstvu. Zagreb: Narodne
novine d.d., broj 78/12, 2012.
5) INTERNET
(20) Internet World Stats, 2012., http://www.internetworldstats.com. [03.12.2013.]
(21) Internet World Stats – Croatia, 2010.,
http://www.internetworldstats.com/eu/hr.htm . [03.12.2013.]
(22) Pašić, D., 2009., Faze upravljanja projektom: pokretanje ili osmišljavanje,
Pogled kroz prozor, http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/01/25/faze‐
upravljanja‐projektom‐pokretanje‐ili‐osmisljavanje/. [16.12.2013.]
(23) Mišković, D. 2010., Evaluacija projekta „Mislim, djelujem, unapređujem“,
Istarska županija,
53
http://www.mladipula.org/fileadmin/korisnicka_mapa/OSTALO/MDU_ZAVRSN
A_EVALUACIJA_Miskovic.pdf. [04.12.2013.]
(24) Upravljanje projektima, 2012.,
http://www.svgroup.hr/SV‐Group/services/project‐managment/. [13.12.2013.]
(25) PMI Udruga Hrvatska, 2013., http://www.pmi‐croatia.hr/. [03.12.2013.]
(26) PMI rječnik, 2013., http://pmi.cikac.com/. [17.12.2013.]
(27) iOS and Android Adoption Explodes Internationally, 2012. Dostupno na:
http://blog.flurry.com/bid/88867/iOS‐and‐Android‐Adoption‐Explodes‐
Internationally . [01.03.2014.].
(28) Womack, B., Google Says 700,000 Applications Available for Android. Dostupno
na: http://www.businessweek.com/news/2012‐10‐29/google‐says‐700‐000‐
applications‐available‐for‐android‐devices . [01.03.2014.]
54
POPIS SLIKA
Slika 1: Procesi upravljanja projektima .......................................................................... 16
Slika 2: Gantogram ......................................................................................................... 31
Slika 3: Prikaz troškova tiskanja vodiča .......................................................................... 32
Slika 4: Organizacijska struktura projekta ...................................................................... 35
Slika 5: Matrica rizika prije modifikacije rizika ............................................................... 37
Slika 6: Matrica rizika nakon modifikacije rizika ............................................................. 37
Slika 7: Procesi upravljanja projektom ........................................................................... 38
Slika 8: Prijedlog naslovnice vodiča ................................................................................ 43
Slika 9: Idejni prikaz web aplikacije ................................................................................ 46