PROJEKTI ISKORIŠTENJA OTPADNIH KONDENZATA U ... otpadnih... · U pogonima TETO Zagreb i TE Sisak – Toplinarstvo Sisak su tijekom 2013. godine izvedeni projekti sakupljanja i ponovne

PROJEKTI ISKORIŠTENJA OTPADNIH KONDENZATA U TERMOELEKTRANAMA-TOPLANAMA HEP DD

Damir Kopjar, Ines Šimunović Kosić

Damir Surko, Ivana Roksa

1

SADRŽAJ

UVOD

TEHNOLOŠKI PROCES TETO ZAGREB

KEMIJSKA TEHNOLOGIJA I RJEŠENJE PONK TETO ZAGREB

TEHNOLOŠKI PROCES TOPLINARSTVO SISAK

KEMIJSKA TEHNOLOGIJA I RJEŠENJE POVRATA KONDENZATA TE SISAK

EKONOMSKI EFEKTI PROJEKATA POVRATA KONDENZATA

ZAKLJUČAK

2

UVODNE NAPOMENE

U pogonima TETO Zagreb i TE Sisak – Toplinarstvo Sisak su tijekom 2013. godine izvedeni projekti sakupljanja i ponovne obrade otpadnih kondenzata kojima su se ostvarile značajna pogonska tehnološka i ekološka poboljšanja i ekonomske uštede.

Procesni otpadni kondenzati koji su se prije ispuštali u odvodnju se sada prikupljaju, analizira se njihova kvaliteta i transportiraju se na ponovnu obradu i korištenje u sustavima proizvodnje električne i toplinske energije.

Ovo su prvi projekti iskorištenja otpadnih kondenzata i njihove toplinske energije u termoelektranama-toplanama HEP, a godišnje ekonomske uštede se u ova dva projekta procjenjuju na ukupno oko 7 milijuna kuna.

3

4

TEHNOLOŠKI PROCES TETO ZAGREB TOPLINSKA SHEMA

5

TEHNOLOŠKI PROCES TETO ZAGREB OTPADNI KONDENZATI TETO ZAGREB

PROCESNI KONDENZATI –

KOMPENZACIJSKI SPREMNIK 500 M3

KONTINUIRANO ODMULJIVANJE BUBNJEVA KOTLOVA

KONTINUIRANO ODSOLJAVANJE BUBNJEVA KOTLOVA

VANJSKA ODVODNJAVANJA KOTLOVSKIH I TURBINSKIH PAROVODA

KONDENZATI PARNIH ZAGRIJAČA ZRAKA I VODE ZA GRIJANJE

PROSJEČNA UKUPNA KOLIČINA 40 T/H

ZAULJENI KONDENZATI –

SPREMNIK NEČISTOG KONDENZATA 200 M3

KONDENZATI MAZUTNOG I ULJNOG GOSPODARSTVA

PODNE GRIJALICE SPREMNIKA MAZUTA

ŠTEDNE GRIJALICE SPREMNIKA MAZUTA

DOGRIJAČI MAZUTA

PROSJEČNA UKUPNA KOLIČINA 10 T/H

PROJEKTNO RJEŠENJE – OBRADA OTPADNOG

KONDENZATA

DO 2013. SU SE KONDENZATI KORISTILI ZA DOPUNU VRELOVODA, A

VIŠAK SE ISPUŠTAO U SUSTAV ODVODNJE

BILANCA VODA TETO ZAGREB POKAZUJE PROSJEČNI GODIŠNJI

GUBITAK KONDENZATA OD 400.000 M3

PROSJEČNO OPTEREĆENJE 50 T/H; VRŠNO OPTEREĆENJE SUSTAVA JE 85

T/H

PROJEKT PONK KAPACITETA 85 T/H

REALIZACIJA TIJEKOM IZGRADNJE NOVE KPV 3

6

TEHNOLOŠKI PROCES TETO ZAGREB TEHNOLOŠKO RJEŠENJE PONK

TEMPERATURA

KONDENZATA ATMOSFERSKI SPREMNIK;

TEMPERATURA CCA 80 – 90 0C

IONSKI IZMJENJIVAČI TEMP. < 45 0C

1. HLAĐENJE DODATNOM VODOM U KOMPAKT IZMJENJIVAČU DO 65 0C

2. HLAĐENJE BUNARSKOM VODOM U KOMPAKT IZMJENJIVAČU DO 45 0C

KEMIJSKI SASTAV KONDENZATA

OSNOVNA ZAGAĐENJA SU SADRŽAJ Fe , SiO2 I NH3OH

FILTRACIJA NA PATRONSKOM FILTERU

IONSKI IZMJENJIVAČI PONK: KATIONSKI + ANIONSKI

PRIKLJUČENJE NA MIJEŠANI IONSKI IZMJENJIVAČ RADNE LINIJE KPV

7

8

1962

PROJEKT REKONSTRUKCIJE KPV TETO ZAGREB TEHNOLOŠKO RJEŠENJE PONK

- Dotrajalost opreme

- Poboljšanje tehnoloških, ekonomskih i ekoloških parametara

9


Parametar Projektiranje KPV

pH 7,3-7,5

λ (µS/cm) 375-500

m-alkalitet (mval/l) 3,4-4,2

Ukupna tvrdoća (mval/l) 3,9-5,5

Karbonatna tvrdoća (mval/l)

3,4-4,2

Nekarbonatna tvrdoća (mval/l)

0,0-2,0

Ca-tvrdoća (mval/l) 2,0-3,2

Mg-tvrdoća (mval/l) 0,9-2,1

Cl- (mg/l) 8,0-17,0

KMnO4 (mg/l) 0,12-3,50

SiO2 (mg/l) 4,0-8,9

Fe (mg/l) 0,006-0,012

Na (mg/l) 12,3

Značajke kvalitete VISOKOTLAČNI

KOTLOVI >68 bar

UT (mval/l; °nj) 0

Fe (μg/l) 20

Cu (μg/l) 3

SiO2 (μg/l) 20

Na (μg/l) 10

χ (μS/cm) 0,2

OT (mg/l KMnO4) 5

O2 (μg/l) 10

Izbor tehnološkog postupka demineralizacije vode rađen je na osnovu analize sastava sirove bunarske vode i zahtjeva za kakvoćom napojne vode za visokotlačne generatore pare u TE TO Zagreb u skladu sa VGB smjernicama

10


KPV 3x 120m³/h PONK 1 x 85 m³/h Pogon za demineralizaciju kao i pogon za čišćenje kondenzata je projektiran u tri procesne faze: -Filtracija -Kationska izmjena -Anionska izmjena Automatski rad

11

1962 2014



PONK

IZMJENJIVAČ TOPLINE DODATNA VODA/KONDENZAT

IZMJENIVAČ TOPLINE SIROVA VODA/KONDENZAT

PATRONSKI FILTAR

KATIONSKI IZMJENJIVAČ

ANIONSKI IZMJENJIVAČ

ZAJEDNIČKI ELEMENTI SA POSTOJENJEM ZA

DEMINERALIZACIJU

MIJEŠANI IZMJENJIVAČ

SPREMNIK DEMINERALIZIRANE VODE

STANICA ZA REGENERACIJU

SPREMNIK ZA ISPIRANJE SMOLE

OPSKRBA PROCESNOG ZRAKA

NEUTRALIZACIJA OTPADNIH VODA

SPREMNIK ZA KEMIKALIJE

12

OSNOVNA OPREMA POSTROJENJA ZA OPBRADU NEČISTOG KONDENZATA


TEMPERATURA

KONDENZATA ATMOSFERSKI SPREMNIK;

TEMPERATURA CCA 80 – 90 0C

IONSKI IZMJENJIVAČI TEMP. < 45 0C

1. HLAĐENJE DODATNOM VODOM U KOMPAKT IZMJENJIVAČU DO 65 0C

2. HLAĐENJE BUNARSKOM VODOM U KOMPAKT IZMJENJIVAČU DO 45 0C

13

14



KEMIJSKI SASTAV KONDENZATA

OSNOVNA ZAGAĐENJA SU SADRŽAJ Fe , SiO2 I NH3OH

FILTRACIJA NA PATRONSKOM FILTERU

IONSKI IZMJENJIVAČI PONK: KATIONSKI + ANIONSKI

PRIKLJUČENJE NA MIJEŠANI IONSKI IZMJENJIVAČ RADNE LINIJE KPV

15

PROCES I OPREMA PONK

PROCES I OPREMA PONK

TEHNOLOŠKI PROCES TETO ZAGREB TEHNOLOŠKA SHEMA PONK

18

- uzorci: 2 (iz spremnika kondenzata i na ulazu u patronski filtar)

- učestalost: min. 1 x dnevno

- određivanje: T, χ, UT, Si, Fe, Cu (povremeno), ulje, pH, p-vrijednost, m-vrijednost, N2H4,

19

KONTROLA KVALITETE KONDENZATA

SPREMNIK ČISTOG KONDENZATA

ANIONSKI I MIJEŠANI IZMJENJIVAČ

NAPOJNA VODA ZA KOTLOVE

- uzorci: 2 (AI, MI)

- učestalost: tijekom rada min 1x dnevno

- određivanje: χ, UT, Si, Fe, pH

- uzorci: napojne i kotlovske vode


- određivanje: χ, UT, Si, Fe, pH, p- vrijednost, N2H4

20

KEMIJSKI PROCES TE TO ZAGREB

pH

Fe mg/l

NH3

mg/l

SiO2

mg/l

Projektirano PONK

9,2 0,05 0,50 0,03

Probni pogon PONK

8,0-9,0 0,03 – 0,36 0,20 – 0,560 0,01 – 0,15

PROJEKTIRANI PARAMETRI KONDENZATA I PARAMETRI U RADU

KVALITETA DEMINERALIZIRNE VODE

VGB >65 bar

χ (μS/cm) (25°C) AI <5

SiO2 (μg/l) AI <20

χ (μS/cm) (25°C) MI <0,2 <0,2

SiO2 (μg/l) MI <10 <20

Na (μg/l) ≤2 <10

Fe (μg/l) <5 <20

UT (°nj) 0 0

KEMIJSKI PROCES TE TO ZAGREB

22

TEHNOLOŠKI PROCES TOPLINARSTVO SISAK

Centralni toplinski sustav (CTS) grada Siska ponešto se razlikuje od sličnih sustava u gradu Zagrebu i Osijeku.

Toplina se srednje-tlačnom pregrijanom parom iz TE-Sisak, a u iznimnim slučajevima iz Energane u bivšoj Željezari i INA RNS, provodi magistralnim parovodima do četiri glavne toplinske stanice u Gradu. Tek iza tih glavnih stanica toplina vrelovodima dobavlja potrošačima. Razlog tome je industrijsko nasljeđe u kojemu se dio parne potrošnje velikih tvornica, misli se na Željezaru i Rafineriju koristio i za grijanje Grada. Ovakav pristup je u fazi izgradnje povoljniji od vrelovoda, ali je kasnije u korištenju opterećen značajnim toplinskim gubicima.

Obzirom da je prelazak sa magistralnih parovoda na magistralne vrelovode skup, sadašnji toplinski konzum ne daje isplativost takvom ulaganju, neprestano se traže novi načini smanjivanja gubitaka na sustavu.

Popravljena je toplinska izolacija na parovodima, razvodima i u toplinskim stanicama, zamijenjeni su svi kondenzatni sklopovi na parovodima. Na pojedinim dionicama dograđeni su parovodi manjeg kapaciteta za optimalniji rad izvan ogrjevne sezone.

2011.g. je odlučeno da se napravi novi korak u smanjivanju gubitaka na parnom dijelu CTS i nakon izrade studije opravdanosti krenula je etapna (3 godišnja) izgradnja sustava za povrat parnog kondenzata iz svih glavnih toplinskih stanica na mjesto proizvodnje pare. Sve do izgradnje ovog sustava manjom količinom parnog kondenzata samo su se nadopunjavali vrelovodni sustavi, preostali dio se nakon hlađenja ispuštao u kanalizacijski sustav što je bilo vrlo neracionalno.

23

KARTA CTS

GRADA SISKA

24

KARTA PREDIZOLIRANE MREŽE CJEVOVODA ZA POVRAT KONDENZATA

25

TS-BRZAJ

TS-1 TS-2

TS-3

ENERGANA

TE-SISAK

TEHNOLOŠKI PROCES TOPLINARSTVO SISAK IZVORI PROCESNOG KONDENZATA

PROCESNI KONDENZATI – TOPLINSKE STANICE

• TS 1 (10 MWt)

• KOLIČINA 8 T/H

• TS 2 (8 MWt)

• KOLIČINA 6 T/H

• TS 3 (10 MWt)

• KOLIČINA 8 T/H

• TS BRZAJ ( 30 MWt)

• KOLIČINA 18 T/H

• UKUPNA KOLIČINA KONDENZATA 40 T/H

• UKUPNA GODIŠNJA KOLIČINA KONDENZATA 74.000 T

• UKUPNA GODIŠNJA KOLIČINA TOPLINE VRAĆENOG KONDENZATA DO 7.400 MWh

PROJEKTNO RJEŠENJE – OBRADA OTPADNOG KONDENZATA

•DO 2013. SU SE KONDENZATI KORISTILI ZA DOPUNU VRELOVODA, A VIŠAK SE ISPUŠTAO U SUSTAV ODVODNJE PREKO PRELJEVA SABIRNIH SPREMNIKA

•BILANCA VODA TOPLINARSTVO SISAK I TE SISAK POKAZUJE PROSJEČNU GODIŠNJU ISPORUKU OGRJEVNE PARE OD 130.000 M3 – PROSJEČNO OPTEREĆENJE ZIMI JE 30 T/H

•VRŠNO OPTEREĆENJE SUSTAVA JE 65 T/H

•PROJEKT PRIKUPLJANJA I TRANSPORTA KONDENZATA DO TE SISAK KAPACITETA 50 T/H

•REALIZACIJA OD 2011. DO 2013. GODINE U SKLOPU PROJEKATA TOPLINARSTVA SISAK

26

TEHNOLOŠKI PROCES TOPLINARSTVO SISAK TEHNOLOŠKO RJEŠENJE OBRADE KONDENZATA

GLAVNI DIJELOVI SUSTAVA :

• Podsustav za sakupljanje i pumpanje parnog kondenzata smješten u glavnim toplinskim stanicama

• Podsustav za transport povratnog kondenzata koji povezuje sve glavne toplinske stanice (TS) sa Energanom i TE-Sisak izgrađen od podzemnih predizoliranih čeličnih cjevovoda

• Podsustav za prihvat i obradu povratnog kondenzata u Energani i TE-Sisak

• Računalni sustav u dispečerskom centru sa mogućnošću bežične komunikacije s podređenim računalima u TS i mjerenjima u TE-Sisak

27

GLAVNI ELEMENTI SUSTAVA PRIKUPLJANJA KONDENZATA U GLAVNIM TOPLINSKIM STANICAMA:

• Toplinski izolirani sabirnik parnog kondenzata

• Frekventno upravljana pumpa za povrat kondenzata

• Lokalno računalo koje pomoću mjerenja razine u spremniku kondenzata, spremniku za nadopunu, tlaku u sustavu vrelovoda uz pomoć odgovarajuće složenog programa osim o povratu kondenzata, brine i o nadopuni vrelovoda. On uz komunikaciju s centralnim računalom, upravlja sustavom u pojedinoj toplinskoj stanici i bežično komunicira s centralnim nadzornim računalom u dispečerskom centru toplinarstva javljajući sve moguće promjene, ali i greške.

28

TEHNOLOŠKI PROCES TOPLINARSTVO SISAK TEHNOLOŠKO RJEŠENJE OBRADE KONDENZATA

PRIMJER RJEŠENJA SAKUPLJANJA I PUMPANJA KONDENZATA U TOPLINSKIM STANICAMA

29

TRANSPORT KONDENZATA OD TS U ENERGANU I TE-SISAK

• Radi se o 7 km predizoliranih podzemnih čeličnih cjevovoda koji povezuju glavne toplinske stanice sa proizvodnim objektima, Energanom i TE-Sisak, omogućuju transport povratnog kondenzata uz minimalne toplinske gubitke

• Predizolirani sustav posjeduje i daljinsku detekciju propuštanja pomoću tzv. „nordijskog čvora”.

30

PRIHVAT KONDENZATA U ENERGANI

• U Energani postoji izolirani spremnik za prihvat povratnog kondenzata, ali i sustav za reverznu osmozu koji obrađuje pitku vodu u demineraliziranu ukoliko kondenzata nema dovoljno za rad vršnog parnog kotla na minimumu kada je noću grijanje bitno smanjeno. Sustav je opremljen frekventno reguliranom pumpom koja povratni kondenzat prepumpava u napojni spremnik kotla. Naravno tu je i DCS za upravljanje i nadzor s svim potrebnim mjerenjima; količine, temperature, tlaka, topline, razine

31

RIJEŠENJE PRIHVATA I PRIPREME KONDENZATA U TE-SISAK

• U TE-Sisak je iskorišten postojeći spremnik od 100 m3, kojemu smo dodali pumpu koja automatski prepumpava kondenzat u napojni spremnik pomoćne kotlovnice u kojoj se proizvodi para za CTS. Tu se nalazi i kemijski laboratorij u kojemu redovito i sustavno provjeravamo kvalitetu uzorka povratnog kondenzata na svim ključnim mjestima sustava.

32

PODSUSTAV ZA UPRAVLJANJE I NADZOR • Centralni nadzorni sustav je dio složenijeg sustava za nadzor i upravljanje CTS-om i nalazi se

u dispečerskom centru HEP-Toplinarstva u Energani. Glavno računalo s SCADOM i GPRS komunikacijom sa podređenim računalima smještenim u glavnim TS, te mjerenjima u TE-Sisak omogućuje stalni uvid i kontrolu nad radom ovog sustava.

33

• REZULTATI PRIKUPLJANJA KONDENZATA ZA PRVA ČETIRI MJESECA KORIŠTENJA SUSTAVA U CTS GRADA SISKA

34

35

TERMOELEKTRANA SISAK

Proizvodna jedinica Gorivo Nazivno

opterećenje Toplinska

snaga goriva

Godina puštanja u

pogon

Blok A Parni kotao A1 LU / PP

210 MWel 274 MWtg

1970. Parni kotao A2 LU / PP 274 MWtg

Blok B Parni kotao B1 LU / PP

210 MWel 274 MWtg

1976. Parni kotao B2 LU / PP 274 MWtg

Pomoćna kotlovnica

Pomoćni kotao PK1

LU / PP 28 t/h 23 MWtg 1989.

Pomoćni kotao PK2

LU / PP 28 t/h 23 MWtg

Blok C Kombi-kogeneracijski blok (PLT i PAT)

PP 230 MWel / 50 MWt

457 MWtg (2014. -

planiran ulazak u pogon)

36

POVRAT KONDENZATA U TE SISAK

• mogućnost iskorištenja topline kondenzata i ponovnog korištenja kondenzata u TE Sisak

• izvedeno tehnološko rješenje:

– transport kondenzata u spremnik u staru KPV u TE Sisak

– svakodnevno praćenje kvalitete kondenzata laboratorijskim analizama

– spoj kondenzata na cjevovod napojne vode za pomoćnu kotlovnicu

– dodatne potrebe za vodom za rad pomoćne kotlovnice osigurane nadopunom iz spremnika demineralizirane vode

MOGUĆNOSTI - RJEŠENJA

37

ZAHTJEVI ZA KVALITETU NAPOJNE VODE

Značajke kvalitete KOTLOVI BLOKOVA A I B U TE SISAK 4 x 330 t/h (visokotlačni kotlovi)

POMOĆNI KOTLOVI U TE SISAK 2 x 28 t/h (kotlovi do 40 bar)

Fe (μg/l) 20 50

Cu (μg/l) 3 -

SiO2 (μg/l) 20 50

Na (μg/l) 10 -

χ (μS/cm) 0,2 6,0

OT (mg/l KMnO4) 5 10

UT (°nj) 0 0,1

O2 (μg/l) 10 50

- uzorci: 2 (iz cjevovoda i spremnika kondenzata)


- određivanje: T, χ, UT, org. tvari, Si, Fe, Cu (povremeno), pH, p-vrijed., m-vrijed., N2H4

38

KONTROLA KVALITETE KONDENZATA


KONDENZAT U TOPLINSKIM

STANICAMA HEP TO

NAPOJNA VODA ZA POMOĆNE KOTLOVE

- uzorci: min. 4 (TS1, TS2, TS3, Brzaj)

- po potrebi i uzorci iz izmjenjivača TS

- učestalost: min. 2 x tjedno - određivanje: T, χ, UT, Si, Fe, pH

- uzorci: 1 (napojne vode) - 2 uzorka kotlovske vode


- određivanje: χ, UT, Si, Fe, pH, p-vrijed., N2H4

39

KVALITETA POVRATA KONDENZATA

T °C

Χ µS/cm

UT °nj

OT (mg/l

KMnO4)

Si µg/l

Fe µg/l

Cu µg/l

Povrat kondenzata u TE Sisak

35 - 50 0,5 - 5,6 0,0 - 0,1 1,26 - 3,16 8 - 42 7 - 45 0

Χ µS/cm

UT °nj

Si µg/l

Fe µg/l

TS1 0,6 - 6,5 0,00 - 0,05 6 - 34 7 - 46

TS2 0,5 - 4,2 0,00 - 0,10 10 - 43 10 - 48

TS3 0,9 - 5,8 0,00 - 0,10 14 - 58 10 - 44

Brzaj 0,5 - 4,8 0,00 - 0,05 7 - 40 4 - 58 02./04.2014.

Kvaliteta kondenzata zadovoljava zahtjeve kvalitete napojne vode za pomoćne kotlove u TE Sisak

40


• izvedenim tehnološkim rješenjem ostvareno smanjenje količine demineralizirane vode potrebne za rad pomoćnih kotlova (PK) te smanjenje energije za grijanje napojne vode

• konačno rješenje

– korištenja kondenzata i u visokotlačnim kotlovima Blokova A i B te na Bloku C u TE Sisak

– transport kondenzata u Kemijsku pripremu vode na obradu

– korištenje topline kondenzata za zagrijavanje sirove vode za Kemijsku pripremu vode

MOGUĆNOSTI - RJEŠENJA

TEHNIČKO RJEŠENJE / PROJEKAT

41

KEMIJSKA PRIPREMA VODE U TE SISAK

2 x 65 m3/h

42


Postrojenje za predobradu sirove vode

43


Postrojenje za demineralizaciju

44


EKONOMSKA ANALIZA

BILANCA VODA POGONA

PRIKAZ IZRAČUNA CIJENE PROIZVODNJE DEMI VODE

PRIKAZ IZRAČUNA CIJENE TOPLINE KONDENZATA

EKONOMSKI EFEKTI PROJEKATA

45

Bilanca voda TE-TO Zagreb

Iscrpljena voda - bunari

Isporuka tehnološke pare

Dopuna vrelovoda

Ispušteno u GOK

Zahvaćena savska voda

Ispušteno u Savicu

Ispušteno u Savu

Isporuka Gradski vodovod Zagreb

Ispušteno u GOK

46

47

Bilanca voda TE-TO Zagreb

PREGLED ZAHVAĆENIH I ISPUŠTENIH VODA [m³]

GO

DIN

A

ISC

RPL

JEN

O IZ

BU

NAR

A

ISPO

RU

KA

TEH

NO

LOŠK

E PA

RE

DO

PUN

A VR

ELO

VOD

A

ISPU

ŠTEN

O U

SAV

ICU

S1

INTE

RN

I SU

STAV

OD

VOD

NJE

S

PRIK

LJU

ČK

OM

NA

JAVN

I SU

STAV

OD

VOD

NJE

K1

ZAH

VAT

RAS

HLA

DN

E VO

DE

SAVA

ISPU

ŠTEN

O U

SAV

ICU

S2

ISPU

ŠTEN

O U

SAV

U S

3

UK

UPN

O IS

PUŠT

ENO

R

ASH

LAD

NE

VOD

E

GR

ADSK

I VO

DO

VOD

SUST

AV J

AVN

E O

DVO

DN

JE

S4 (K

ušev

ačka

)

2010. 1.119.496 257.266 353.939 519.169 67.893.800 13.578.760 54.315.040 67.893.800 11.078 200

2011. 1.031.210 259.816 324.709 163.449 287.664 92.993.600 18.598.720 74.394.880 92.993.600 4.428 0

2012. 973.151 253.898 425.372 436.086 92.826.400 18.565.280 74.261.120 92.826.400 5.672 0

2013. 1.063.778 249.128 494.548 475.484 88.859.200 17.771.840 71.087.360 88.859.200 3.174 0

B U N A R S K A V O D A S A V S K A V O D A (rashladna) V O D O V O D

Bilanca voda TE Sisak

Zahvaćena savska voda

Rashladna voda:

ispušteno u Savu

Voda za tehnološke potrebe

Isporuka tehnološke pare za Toplinarstvo

Isporuka

Gradski vodovod Sisak

Ispušteno u Savu, otpadne vode

48

49

Bilanca voda TE Sisak G

odin

a

Uku

pno

zahv

aćen

a sa

vska

vod

a m

3

Uku

pno

ispo

ruče

na

voda

iz v

odov

oda

m3

Voda

za

tehn

ološ

ke

potr

ebe

m3

Ras

hlad

na v

oda

m3

Otp

adna

vod

a m

3

Uku

pno

ispu

šten

a ot

padn

a vo

da

m3

Ispo

ruka

tehn

ološ

ke

pare

par

e t

2011. 18.402.275 23.200 314.346 18.087.929 27.484 18.115.413 150.339

2012. 17.554.424 14.937 286.792 17.267.632 20.852 17.288.484 113.717

2013. 3.558.445 8.208 280.403 3.278.042 14.752 3.292.794 119.713

VRIJEDNOST KONDENZATA

• Troškovi proizvodnje demi vode

• Troškovi postrojenja

• Sadržaj topline kondenzata

Ekonomski pokazatelji vrijednosti kondenzata

• Naknade za korištenje voda u tehnološke svrhe (1,0 kn/t)

• Koncesijske naknade (0,5 kn/t)

• Naknade za odvodnju, pročišćavanje i razvoj (Grad Zagreb, 17,47 kn/t; faktor gubitaka 0,45)

Proizvodnja demi vode = 9,5 kn/t

• Amortizacija postrojenja (1,5 kn/t)

• Vođenje pogona i održavanje (2,0 kn/t)

• Utrošak kemikalija i električne energije (2,0 kn/t)

Troškovi postrojenja

= 5,5 kn/t

• Za temperaturu od 85 0C, i=358 kJ/kg (0,1 MWh/t)

• Cijena toplinske energije 40 EUR / MWh → 4 EUR/t

Sadržaj topline kondenzata = 30,0 kn/t

50

TE-TO ZAGREB

INVESTICIJA

5.000.000 kn

GODIŠNJA OBRADA

PONK 100.000 t

CIJENA KONDENZATA

45 kn/t

GODIŠNJA VRIJEDNOST KONDENZATA 4.500.00 kn

51

52

TOPLINARSTVO SISAK - TE SISAK

INVESTICIJA

7.000.000 kn

GODIŠNJI POVRAT

KONDENZATA U TE SISAK

PONK 75.000 t

CIJENA KONDENZATA

37,5 kn/t

GODIŠNJA VRIJEDNOST

KONDENZATA 2.800.000 kn

PROCJENA OPRAVDANOSTI INVESTICIJSKIH ULAGANJA

• U HEP-Proizvodnji, Pogon TE-TO Zagreb procjenjujemo da je vrijeme povrata uloženih sredstava oko 2 godine, ako u obzir uzmemo vrijednost kondenzata i vrijednost topline sadržane u njemu. Glavne uštede odnose na smanjivanje troškova za plaćanje naknade za pročišćavanje otpadnih voda koja se obračunava po važećim zakonskim propisima, ali se značajne uštede ostvaruju i na toplini kondenzata.

TE-TO ZAGREB

2 GODINE

• U HEP-Toplinarstvu, Pogon Sisak procjenjujemo da je vrijeme povrata uloženih sredstava oko 3 godine, ako u obzir uzmemo vrijednost kondenzata i vrijednost topline sadržane u njemu. Činjenica kako je ovo jedini takav cjelovit sustav u Hrvatskoj, bez obzira na očitu ekonomsku i ekološku dobit, važeće zakonodavstvo i postojeći sporazumi između Društava unutar HEP d.d. još uvijek ne uzimaju u razmatranje njen utjecaj na smanjenje gubitaka i troškova u parnim sustavima.

TOPLINARSTVO SISAK

3 GODINE

53

Documents

PROJEKTI ISKORIŠTENJA OTPADNIH KONDENZATA U ... otpadnih... · U pogonima TETO Zagreb i TE Sisak – Toplinarstvo Sisak su tijekom 2013. godine izvedeni projekti sakupljanja i ponovne