V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

PROS

INAC

201

0.

ISS

N 1

331-

1476

12

Vrijeme ono dospjelo jeda se svjetlo rodilo je...Djeva Ëista, Majka milau jasle ga postavilameu dvije nijeme æivineda mu ondje druæbu Ëine.

Sv. Ivan od Kriæa (†1591.)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn

12PROSINAC

ISSN 1331 - 1476

Nada ljudi i neba»ovjek je biÊe koje se nada. Bez nade nema normalna æivota. Ona je prijeko potrebna ne samo u sluËajevima kad nam je ugroæena opstojnost nego i u svagdanjem æivotu. Uz vjeru i ljubav jedna je od triju bogoslovnih kreposti. Utemeljena je na Bogu i na njegovoj svemoguÊnosti, a vjerujemo da ju Bog, po svom Duhu, izlijeva u naπa vjerniËka srca. I kad se sve Ëini bezizlaznim, u istinskom vjerniku nada ostaje. ”Dokle god diπem, nadam se”, zapisao je rimski govornik Ciceron i time istaknuo πto je bitno za naπ æivot i Ëega se kao ljudi nikad ne smijemo odreÊi. ©to bismo, naime, bez nade koja nas podræava u æivahnosti i iz koje izviru hrabrost, neustraπivost i snaga u svagdanjem æi votu kako bismo mogli izdræati?!

Usprkos tome, uslijed svega πto se zbiva meu nama u posljednje vrijeme i nevolja koje nas pogaaju, nada u nama kao da pomalo plasne. Gubimo sigurnost, ne vidimo ponekad izlaza i pribojavamo se za svoju buduÊnost. Meutim, Apostol poziva da u nadi ust-rajemo i u nevoljama ”jer znamo: nevolja raa postojanoπÊu, postojanost prokuπanoπÊu, prokuπanost nadom.

Nada pak ne postiuje” (Rim 5, 3-5). Ona nije skrivanje od æivotnih poteπko-Êa ili bijeg od æivota, nego zahtijeva suoËenje sa stvarnim poteπkoÊama Ëovje-ka i druπtva u kojemu æivimo. Tako postaje moÊnom snagom preobrazbe pojedinca i cjelokupna druπtva, u strplji-vu i postojanu zalaganju za izgradnju boljega i pravednijeg svijeta.

Splitsku crkvicu Gospe od DobriÊa resi drevna slika Gospe s Djeteteom. Na njoj ima i jedan neobiËan prizor: mali Isus u MajËinu naruËju bez jedne je papuËe. Kad se Majka Isusova, navodno, trgnula Ëuvπi rijeËi starca ©imuna, da je njezin Sin postavljen “na propast mnogima u Izraelu i za znak osporavan“ (Lk 2,34), pala mu je s noge, a na MajËinu licu ostale su zabrinutost i bol. U donjem desnom kutu na slici na grËkom piπe: Majko i Kraljice, ti si nada ljudi i neba. BuduÊi da je nakon ovozemaljskog æi vota preπla u nebesku slavu, Majka Gos podinova postala je nadom svih vjernika. I dalje nastavlja pomagati potrebnima i na ovoj zemlji ”svijetli putujuÊem narodu Boæjemu kao znak pouzdane nade i utjehe” (Svjetlo nar-odâ, 68). Kao takva ona nam je i kroz doπaπÊe najizvrsniji uzor iπËekivanja Isusova roenja kako bismo se obnovili u vjeri, ojaËali u nadi i zagrijali u krπÊanskoj ljubavi za æivot koji je pred nama.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

M 12_10.qxd 1 11/16/10 6:53 PM

362 - ”MARIJA” 12/2010.

Sveta Obitelj - bazilikaZa apostolskog pohoda ©panjolskoj, Benedikt XVI. predsjedao je 7. stude-noga posveti crkve sv. Obitelji u Barceloni, koju je u toj prigodi progla-sio i manjom bazilikom, a projektirao ju je sl. Boæji A. Gaudi. I oltar i crkva, kao i tolike srednjovjekovne katedrale, koje su duboko oznaËile povijest i izgled glavnih europskih gradova, upuÊuje na pravo svetiπte, Nebo, i svo-jom arhitekturom poziva na sveopÊe bratstvo. U Sv. Obitelji, naime, Benedikt XVI. otkrio je teoloπki pojam Crkve: slavljenje euharistije i πtovanje. Zato unutra nema kipova, slika ni poboËnih kapela, jedino oltarni prostor s oltarom, sjediπte s ambonom i tri slike: kriæ, bl. Djevica Marija i sv. Josip. S posvetom zapoËinje novo razdoblje neobiËne bazilike, u kojoj Êe se ubuduÊe naglaπavati duhovna protega i pozivati na tiπinu i sabranost, jer Êe prostor pred oltarom iza apside biti rezerviran za molitvu. (Z)

Vojno hodočašće u LurdKonferencija meunarodnoga vojnog hodoËaπÊa, koja okuplja 16 zemalja stal-nih i 50 zemalja pridruæenih Ëlanica, odræana je od 11. do 15. listopada u Moussy-le-Vieuxu kraj Pariza. Na njoj je zakljuËeno da se iduÊe hodoËaπÊe u Lurd odræi od 17. do 24. svibnja u znaku OËenaπa i pod geslom Sjedinjeni u jednom Ocu i jednoj molitvi. Hrvatska strana preuzela je obvezu sudjelovanja vojnika i policajaca u podizanju i aktiv-nostima vojnog kampa te meunarodnom osiguranju, a orkestar HV i klapa Sv. Juraj sudjelovat Êe u viπe sluæbenih aktivnosti. Kao i svake godine uz meunarodni dio programa, Hrvatska Êe organizirati i nacionalni program koji obuhvaÊa pokorniËko bogosluæje, kriæni put i nacionalnu misu pred πpiljom. (IKA)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”Poguban i ateistiËan”Tako se izrazio talijanski katoliËki

pisac V. Messori o nedavno snimljenu filmu Lurd, o kojemu se toliko govorilo, a njegovo gledanje savjetovao je i tali-janski Kinematografski katoliËki cen-tar. Austrijski reæiser J. Hausner tvrdi: ”Zanimalo me istraæiti Ëudesa... »udo

je proizvod sugestije?” GovoreÊi o filmu, dnevni talijanski list Messaggero podsjeÊa, suprotno onome πto je tvrdio

Emil Zola u djelu Lurd napisanu g. 1894., da se Ëudesa dogaaju i da je

LijeËniËki ured u Lurdu jedan od najoz-biljnijih koji postoje da u to uvjere.

Samo tijekom g. 2009. prijvaljeno mu je 37 sluËajeva o ozdravljenjima koja

se trenutaËno prouËavaju.(MdD)

M 12_10.qxd 2 11/16/10 6:53 PM

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 12/2010. - 363

Arhitekt A. Gaudí blaženi 2016?Osim πto je projektirao crkvu sv. Obitelji u Barceloni, Antonio Gaudí sjedinjavao je razdvojene obitelji, lijeËio bolesti, obraÊao na krπÊanstvo, nalazio radna mjesta... Za to postoje brojna svjedoËan-stva na svih pet kontinenata, koja su prikupljena za njegovo proglaπenje blaæenim. Predstavnici udruge izrazili su nadu da bi mogao biti proglaπen blaæenim g. 2016., za 90. obljetnicu svoje smrti. (Z)

Treći susret bolničara u LurduPod geslom BolniËar i hodoËasnik s Marijom i Bernardicom od 11. do 13. veljaËe 2011. u lurdskom svetiπtu upri-liËuje se III. meunarodni susret bol-niËara. Na I. susretu g. 2004. i na II. susretu g. 2007. uvidjela se potreba zbliæavanja bolniËarstva s karizmom dra-govoljstva. Za III. susret poÊi Êe se od toga da smo mi hodoËasnici koji smo doπli zajedno s ostalim hodoËasni cima slaviti blagdan Gospe Lurdske i sudjelo-vati u slavlju Svjetskoga dana bolesnika. Æeli nam pomoÊi da se bolje vidimo kao hodoËasnici i posluæitelji bolesne i nes-posobne braÊe, koji su i sami hodoËa-snici. Taj duhovni rad vodi nas razvija-nju smisla za prihvaÊanje, sluæenje, zajedniπtvo i dijeljenje. (W)

Gospa - veza s anglikancimaU talijanskom mjestu Nettuno, 60-ak km od Rima, posebno se Ëasti Gospa od Milosti, koje se blagdan slavi prve svi ba njske nedjelje. U Ipswichu, engle-skom gradu nedaleko od Londona, πto-vao se viπe od 400 godina njezin kip, sve do g. 1538., koji je g. 1550. odatle tajanstveno prispio u taj talijanski gra-diÊ. Uzrok tome bilo je odvajanje Engle ske Crkve od Rima, uslijed Ëega je nastao progon svih koji su se priznavali katolicima. Uslijed nereda u vatri je tre-bao zavrπiti i kip Gospe od Milosti.

Sve tiπte u kojemu se Ëastio sruπio je g. 1538. T. Cromwell, savjetnik Henrika VIII., ali je Ëudotvorni kip sakrio u pri-vatnu kapelu na svom imanju u Londo-nu. Kad je ruπilaËko nasilje za Eduarda VI. zauzelo maha, u bojazni da kip ne bude uniπten, neki pomorci povezli su ga u Italiju. Stavili su ga na brod koji je trebao doÊi u Napulj, ali je usred oluje pristao kraj Nettuna. Nakon πto su htjeli krenuti dalje, nevrijeme je izvrnulo brod, a pomorci su se naπli neozlijeeni na obali, pitajuÊi se kako se to moglo dogoditi. Sjetili su se Gospina kipa u brodu i uvjerili se da ih je Gospa Ëude-sno spasila. I to su prihvatili kao znak da Gospa æeli ostati u tom mjestu. I ponude je domaÊem puku, koji je, sav sretan, u procesiji ponese i smjesti u obliænju kapelu. Na to se more umiri i pomorci nastave put prema Napulju, a u novo svetiπte nastave pristizati hodo-Ëa snici. God. 1914. napravljeno je novo, veliko svetiπte i na glavni oltar stavljen kip Gospe od Milosti. Sva ta povijest u novije doba znanstveno je potvrena, a to je za obnove 1959. potvrdio i sam kip. U Ipswichu su i dalje nastavili πto vati Gospu od Milosti, a na mjestu njezina svetiπta nedavno je postavljen bron Ëani kip, rad kipara R. M. Mellam phyja, koji se g. 1975. nadah-nuo na kipu iz Nettuna. Ispod kipa stavljena je i ploËa s kratkom povijeπÊu. Danas je puk Ips wi cha i Nettuna pove-zan upravo preko Gospe i nada se da Êe ih ona ujediniti u istoj Crkvi. Te veze iπle su sve do bratimljenja dvaju gradiÊa g. 2005., kad je izaslanstvo Bratovπtine “Gospe od Milosti” s upra-viteljem sve tiπta iz Nettuna iπlo u Ipswich, gdje je boravilo Ëitav tjedan kao njihov gost. Vrhu nac je bio kad je u anglikanskoj æupnoj crkvi æupnik iz Nettuna slavio sv. misu, prvi katoliËki sveÊenik nakon odvajanja Anglikanske Crkve 1538. godine. (Z)

M 12_10.qxd 3 11/16/10 6:53 PM

p a p a o m a r i j i

364 - ”MARIJA” 12/2010.

Draga braÊo i sestre, 8. prosinca slavimo jedan od najljepπih blagdana bl. Djevice Marije: svetkovinu njezina bezgreπnog zaËeÊa. Ali πto znaËi da je Marija “Bezgreπna”? I πto nama kaæe taj naslov? Prije svega osvrnimo se na biblijske tek-stove danaπnjeg bogosluæja, osobito na veliku “fresku” treÊeg poglavlja Knjige Postanka i na izvjeπtaj o Navjeπtenju iz Lukina Evanelja. Nakon iskonskoga gri-jeha, Bog se obraÊa zmiji, koja predstav-lja Sotonu, proklinje ju i dodaje obeÊanje: “Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, / izmeu roda tvojeg i roda njezina: / on Êe ti glavu satirati, / a ti Êeπ mu vrebati petu” (Post 3,15). To je navjeπtaj odmazde: Sotona u poËeci-ma stvaranja kao da ima viπe uspjeha, ali Êe doÊi sin jedne æene koji Êe mu satrti glavu. Tako Êe, po æeninu rodu, pobijediti sam Bog. Ta æena je Djevica Marija, od koje je roen Isus Krist koji je, svojom ærtvom, jednom zauvijek porazio starog napasnika. Zbog toga je, na toli-kim slikama ili kipovima Bezgreπne, ona predstavljena kako svojom nogom satire zmiju.

Evanelist Luka, naprotiv, predstavlja nam Djevicu Mariju kako prima navjeπtaj od nebeskoga glasnika (usp. Lk 1,26-38). Ona se pojavljuje kao ponizna i istinska kÊi Izraelova, pravi Sion u kojem se Bog æeli nastaniti. Ona je izda-

nak iz kojega se treba roditi Mesija, pravedni i milosrdni Kralj. U jednostav-nosti nazaretskog doma æivi Ëisti “osta-tak” Izraela, iz kojega Bog æeli preporo-diti svoj narod, kao novo stablo koje Êe raπiriti svoje grane po cijelome svijetu, pruæajuÊi svim ljudima dobre plodove spasenja. Za razliku od Adama i Eve, Marija ostaje poslu πna volji Gospodnjoj, iz dubine svoga biÊa izgovara svoj “da” i potpuno se stavlja na raspolaganje boæanskom planu. Ona je nova Eva, prava “majka svih æivih”, tj. svih onih koji po vjeri u Krista dobivaju æivot vjeËni.

Dragi prijatelji, koje li beskrajne rado sti imati za majku Mariju Bezgreπnu! Svaki put kad osjeÊamo svoju krhkost i navoenje na zlo, moæemo se obratiti Njoj i naπe srce prima svjetlo i utjehu. I u æivotnim iskuπenjima, u olujama koje nam kolebaju vjeru i nadu, sjetimo se da smo njezina djeca i da su korijeni naπe opstojnosti duboko u beskrajnoj Boæjoj milosti. Iako je izloæena negativ-nim utjecajima svijeta, sama Crkva nalazi uvijek u njoj zvijezdu koja Êe joj se pomoÊi usmjeriti i slijediti smjer koji joj je pokazao Krist. Marija je, naime, Majka Crkve, kao πto su to sveËano pro-glasili papa Pavao VI. i Drugi vatikan-ski sabor. Dok, stoga, zahvaljujemo Bogu za taj divan znak njegove dobro-te, povjerimo Bezgreπnoj Djevici svako-ga od nas, naπe obitelji i zajednice, Ëitavu Crkvu i cijeli svijet. I ja Êu to uËiniti, prema tradiciji, ovog popodne-va podno kipa Njoj posveÊena na ©panjolskom trgu.(Iz nagovora uz molitvu Aneo Gospodnji, 8. prosinca 2009.)

BENEDIKT XVI.

Radost je imati za

majku Bezgrešnu Mariju!

M 12_10.qxd 4 11/16/10 6:53 PM

Moli onoga koji se od tebe rodiO, preËista, Bog te je htio bez grijeha od prvog trenutka tvoga æivota, tako da bi mogla satrti glavu zmiji koja je prevarila ljudski rod; moli od onoga koji se porodi od tebe i spasi ljude da nas oslobodi od strasti koje kaljaju duπu i tijelo, i da πtiti svoju Crkvu od raskola i podjela; i mi Êemo veliËati njegovu slavu, sada i uvijeke. Amen.(Iz sirijsko-maronitskog Ëasoslova za blagdan Bezgreπnog zaËeÊa)

Moli onoga koji se od tebe rodiO, preËista, Bog te je htio bez grijeha od prvog trenutka tvoga æivota, tako da bi mogla satrti glavu zmiji koja je prevarila ljudski rod; moli od onoga koji se porodi od tebe i spasi ljude da nas oslobodi od strasti koje kaljaju duπu i tijelo, i da πtiti svoju Crkvu od raskola i podjela; i mi Êemo veliËati njegovu slavu, sada i uvijeke. Amen.(Iz sirijsko-maronitskog Ëasoslova za blagdan Bezgreπnog zaËeÊa)

M 12_10.qxd 5 11/16/10 6:53 PM

k r o z o v a j m j e s e c

366 - ”MARIJA” 12/2010.

Kad se majstor ili umjetnik hvataju nekog posla, svoju umjeπnost pokazuju koriπtenjem materijala. S obiljem sredsta-va i materijala, mnogi bi znali sagraditi neko zdanje, ali se pravi majstor pokaæe po nadahnuÊu u radu sa skromnim materijalom, uspijevajuÊi i od njega uËi-niti izuzetno djelo. Jednako tako pravi umjetnik i majstor pokazuje se na djelu i time πto zna napraviti djelo bez velikih ostataka ili otpadaka. UmijeÊe je imati dobru procjenu, te ne ostaviti viπka ni manjka materijala.

BOG UMJETNIK Bog je veliki umjetnik koji radi na pose-ban naËin, jer je njegovo umjetniËko djelo sasvim posebno: æivo. Radi se o ljudskom biÊu, jer on je umjetnik æivota. A tehnika su i naËin izrade sljedeÊi: Bog priskrbljuje Ëovjeku ”graevinski”, tj. izvorni umjetniËki duhovni materijal. Potom, ne ugrauje ga Bog izravno u cijelosti nego, nakon poËetnog daha æivota, daje zadaÊu Ëovjeku samostalno ga ugraditi u sebe. I pri toj izradi ima razliËitih rezultata, ovisno kako tko uspije u ostvarenju Boæjeg plana. A konaËni cilj je ugraditi πto je moguÊe viπe ponuenih sastavnih dijelova, Ëime se pokazuje prava spo-sobnost i vjernost Bogu. Brojni ljudi najËeπÊe odbacuju dobar dio Boæje ponude, bilo da se radi o planu ili o materijalu. Jer i oni koji su prihvatili

Boæji umjetniËki, duhovni materijal, pozvani su prilikom ureenja dræati se predvienog plana i staviti svaki komadiÊ ili kamenËiÊ mozaika na svoje mjesto. Djelo koje na takav naËin izie i iz Boæjih ruku uvijek je poloviËno, nedoreËeno, premda ga Gospodin nije htio takvim. Jednako tako nije rijetkost vidjeti i loπu i neprepoznatljivu izradu, kao πto ima ljudi koji krivo zamijeπaju boje ili na neprimjeren naËin pomijeπaju kamenËiÊe te usprkos dobru materijalu zakaæe izvedba. Istina je kako je Ëovjek slika Boæja, ali je trajno u izvedbi, nikad do kraja dovrπena. Jer Gospodin je njemu samo-me stavio u ruke materijal da je sam izrauje i izradi, sukladno danu predloπku, kao πto se djeci daje puzzle slagalica sa slikom u pozadini. I dok Ëovjek slaæe, dotle sam Bog bdije i skrbi o njemu, ËineÊi sve kako bi uspio. No, odluËujuÊi slagati po svome, Ëovjek zanemaruje dotiËni predloæak. Nije, stoga, Ëudo kad se dogodi da ima viπka sastojaka, tj. materijala, kao i to da onaj ugraeni ne bude sloæen prema predloπku, nego nasumce i ukrivo.

MARIJA UMJETNICA Marija je doista bila remek-zamisao nebeskog Umjetnika koji ju je odvijeka zamislio, tj. predodredio za posinstvo, odnosno za suradnju u svome planu spasenja. No Marija za Boga nije ostala samo ideja, zamisao, kao πto ni Boæji plan za Mariju nije ostao tek ideja. Od trenutka kad se u Bogu rodila zamisao, tj. od trenutka kad ona u njemu postoji, a vidjeli smo da zamisao o spasenju postoji odvijeka, ona nikad nije apstrak-tna. Njegov naum nije tek jedna od toli-

Remek-odgovorna Božji plan

M 12_10.qxd 6 11/16/10 6:53 PM

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 12/2010. - 367

moguÊnosti, nego je sve djelatno i aktiv-no u Ëinu postojanja. Tako i ljubav Boga prema Ëovjeku nema granica, πto se oËi-tuje ponajprije u Bezgreπnoj Djevici. U ljubavi prema Ëovjeku, pokazanoj i ostvarenoj najprije u onoj koja Êe biti sluæbenica njegove ljubavi, Bog prelazi granice boæanstva i dolazi u susret Ëovjeku. Zato pomaæe Mariji doÊi do potpunog ostvarenja, do krajnjih granica ljudskosti, te, zahvaljujuÊi njezinoj surad-nji, postaje Ëovjekom i spasiteljem ljudi. Njegova ljubav prema svijetu nije samo neodreena moguÊnost, nego konkretan Ëin uvremenjenja i uprisutnjenja u ljud-sku povijest. Snagom njegove prisutnosti Marija zatim prelazi granice ljudskosti i ostva-ruje se potpuno u odnosu s njime. Ona aktivno, kao prava umjetnica, surauje u provedbi Boæjeg plana postajuÊi i ostajuÊi Bezgreπna Djevica. Boæja ljubav u njoj nije ostala na razini nedoreËene moguÊnosti, nego se ostvarila u potpu-nosti potpuno se aktualizirajuÊi. U njoj se ona do te mjere u-Ëinila da nije osta-lo niπta πto nije bilo Bogom dotaknuto i Bogu posveÊeno. U njoj nije bilo niËe-ga πto Boga nije do kraja primilo, nije bilo pore biÊa koja nije bila Bogom proæeta, natopljena, ispu njena. U njoj nije bilo ni manjka ni viπka ”materijala”, nego je potpuno i savrπeno ispunjenje svega πto je Bog æelio. Zato je Bogu trebalo jedno takvo PreËisto Srce u kojem bi se u-Ëinio, postao Ëin i stvar-nost i za Ëovjeka, na naËin na koji je Ëin ljubavi u sebi, meu osobama Trojstva. To je bio vrhunac Boæje umjetnosti, Ëemu je Marija dala svoj obol, suraujuÊi æivotom u izradi remek-djela Boæje ljubavi. Ivan BODROÆIΔ

kih moguÊnosti, nego uvijek i konkretna odredba i izbor jednog plana oko Ëijeg se izvrπenja on osobno zauzima. Zato se sam Bog zauzeo za Mariju æeleÊi njezinu suradnju u svome planu. Zauzeo se time πto joj je dao milost, pa zato za nju na poseban naËin vrijedi kako ju je izabrao prije postanka svijeta da bude sveta i neporoËna pred njim. I kao πto boæanska ljubav meu osobama Presv. Trojstva nikad nije apstraktna, nikad nije samo moguÊnost, nego stvarna i potpu-na konkretizacija ljubavi do krajnjih gra-nica. Ona je Ëista aktualnost, potpuno ostvarenje, πto bi filozofi rekli actus purus. U njoj nema neostvarene

M 12_10.qxd 7 11/16/10 6:53 PM

m i d a n a s i o v d j e

368 - ”MARIJA” 12/2010.

Studeni i prosinac dva su zadnja mjese-ca. U njima zavrπava stara i zapoËinje nova liturgijska godina. Kroz njih se u katoliËkom bogosluæju i molitvama isprepliÊu razmiπljanja o poËetku i zavr-πetku, bolje reËeno o kraju i poËetku æivota ljudskoga i povijesti ËovjeËjega spasenja. U studenome svetkovinom Svih Svetih i Duπnim danom (koji se u mnogim krajevima produljuje u osminu molitvenih spomena pokojnih), a i Slu-æbom rijeËi posljednjih nedjelja liturgij-ske godine, Crkva nam pred oËi srca i duπe stavlja zavrπne Ëlanke Vjerovanja: opÊinstvo svetih, oproπtenje grijeha, uskrsnuÊe tijela i æivot vjeËni, da bi kroz doπaπÊe ta divna simfonija doæi-vjela uspon u drevnom zazivu punu Ëeænje: Marana tha - Doi, Gospodine Isuse (Otk 22, 20)! I ovim æelimo dopri-nijeti tome, u krπÊanskoj tradiciji vrlo preporuËenu, razmiπljanju: o posljed-njim stvarima.Adam i Eva iz Edena su protjerani na “zemlju koja raa korovom, znojem i suzama”, a sa zemlje ih opet smrt tjera u neko maglovito i magliËasto, nepoznato “mjesto”: podzemlje! Dakle, Ëovjek se od trenutka svog postanka, kad “vidje Bog i bijaπe veoma dobro”, kreÊe sila-znom putanjom, kao u neka kvoj “suprotnoj reinkarnaciji”. I tako sve do Isusovih “silazaka” (“kenoza”): u utjelov-ljenju, pa u onom “ponizi sam sebe postavπi ... posluπan do smrti, smrti na

kriæu” (Fil 2, 7-8), i - konaËno - u onom “saπao nad pakao” - u podze mlje. Ali “zato Bog njega preuzvisi” (Fil 2, 9). A po njemu i svakoga od nas, jer je on naπ Put i jedini put: “Nitko ne dolazi Ocu, osim po meni” (Iv 14, 6). I zato: “Hvala Bogu koji nam daje pobjedu” (1Kor 15, 57)!

STAROZAVJETNO “CARSTVO SJENA”Manje je Ëudno da su ljudi stoljeÊima æivjeli u uvjerenju kako je Zemlja “ravna ploËa” i da se Sunce oko nje vrti - jer takav je naπ vidni dojam i danas, nego da su sinovi izraelskog naroda kroz mnoga stoljeÊa svoje povijesti, æiveÊi u teokratskom druπtvu, naglaπavajuÊi iznimnu obdarenost Boæjeg izabranja, blizine i brige, te vjeru i iskustvo da ih Gospodin “nosi

Eden i had -podzemlje i limb

Sretan BoæiÊæeli

Uredniπtvo ”Marije”

M 12_10.qxd 8 11/16/10 6:53 PM

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 12/2010. - 369

u naruËju”, i da su mu oni “predraga svojina mimo sve narode” (Izl 19, 5), ipak kroza sve to vrijeme æivjeli s vrlo labavom vjerom u besmrtnost, koja im je bila neπto mutno i neja sno, jedva nadvisujuÊi poimanja starih Grka i Rimljana. Biblija tako govori o podze-mlju i carstvu sjena, a tek je u 2. st. prije Kristova roenja, u vrijeme Ma kabejaca, ta vjera bitno porasla, pa u tim knjigama moæemo uoËiti naroËi-te naglaske s ciljem uvjeravanja i dokazivanja: da plemeniti Juda nije vjerovao da Êe pali vojnici uskrsnuti, ne bi dao da se za njihove grijehe pri-nose ærtve okajnice.Usput se prisjeÊamo da su onu razinu grËko-rimskog vjerovanja u carstvo sjena bili Ëudesnom (r)evolucijom, osamdese-tih godina, dosegli Ëak i jugoslavenski komunisti, kad su se smjerno klanjali Titovim “sjenama”!

NOVOZAVJETNI “LIMB”Joπ je teæe razumjeti da su krπÊani kroz mnoga stoljeÊa “smjeπtali” nekrπtenu djecu u neko sliËno magliËasto podze m-lje ili carstvo sjena - u limb! Skru πe no priznajem da mi je i pakao teπko pojmiti i prihvatiti, jer se pitam kako je moguÊe da Bog zanavijek odbaci ijednog Ëovjeka, biÊe koje je iz ljubavi stvorio i u koje je zaljubljen, pa Ëak i u sluËaju kad Ëovjek njega, svoga Stvori te lja i Otkupitelja, u tragiËnoj zloupotrebi slo-bode svoje odbaci. (Ili to, zapravo, sam Ëovjek odbacuje Boga?!) Ali, oslobodi me, Boæe, greπnih primisli! Valja nam se zakloniti u zavjetrinu otajstva. Ima i puno “manjih” istina koje na ovoj zemlji ne moæemo pojmiti ni razumjeti, a pogotovo onih najveÊih. Tako, npr., zar

je moguÊe razumjeti da se u zametku pod Marijinim srcem krio i Bog, pa je Efeπki sabor g. 431. potvrdio da je ona Bogorodica? Pred tim otajstvima vjere ponizno prigibam glavu i poboæno izriËem: “Vjerujem, Gospodi ne, pomozi mojoj nevjeri!”No, kad je rijeË o “limbu”, od malih sam nogu, uza sav strah Boæji i zazira nje od svakoga krivovjerja, osjeÊao organsko odbacivanje limba kao “stranog tijela” u organizmu Crkve i njezine vjere, pa i kad sam o tome uËio u bogosloviji i dok sam Ëitao skolastiËke opπirne prouke o toj “vjerskoj istini” stavljenoj pod sitno-zor “znanosti” i seciranje “logiËnosti”.To mi je “mjesto”, ni vruÊe ni hladno, ni ljubavi ni mrænje, ni muke ni blaæenstva izazivalo predodæbu nekoga vlaæna i mraËna podruma u kojem se Ëeka - niπta. Ne znam zaπto, ali me je podsjeti-lo na - hladetinu! Ako se s razlogom kaæe da protivnost ljubavi nije mrænja nego ravnoduπnost, onda je doista neka-kav “bezbojan i ravnoduπan limb” ne samo neshvatljiva i sablaænjiva protiv-nost Boæjoj naravi, nego baπ straπna uvreda ljubavi Boæjoj!Kako je moguÊe da se u krπÊanskoj tra-diciji - npr. - stoljeÊima betlehemsku djecu, koju je dao poklati suludi Herod, svake godine 28. prosinca slavi kao svece muËenike, a u isto vrijeme zakljuËavaju se rajska vrata npr. djeci koju su pomorili njihovi roditelji uz lijeËnikovu pomoÊ. Oni im nisu dopu-stili da dou u zemlju æivih, a potom im Bog ne bi dopustio da dou u vjeËni æivot! Oni prvi dosudili su im smrt - legalno, a onda su im bogoslovci dosudili drugu smrt - skolastiËki razu-mno i obrazloæeno!

M 12_10.qxd 9 11/16/10 6:53 PM

m i d a n a s i o v d j e

370 - ”MARIJA” 12/2010.

RIJEČ S VRHANapokon je Papa razgovijetno ustvrdio da limb nikad nije bio definirani nauk Crkve. Bogu hvala! Ali golema je πteta uËinjena mnogim naraπtajima poboænih krπÊana, osobito krπÊankih æena, majki koje su gubile toliku tek roenu djecu nad kojom nisu smjele ni zaplakati jer su “otiπla u raj, meu anele gdje im je neusporedivo bolje nego da su ostala u ovim zemaljskim nevoljama”, ali su stoga morale uæasno patiti i neutjeπno plakati nad mrtvoroenom svojm dje-com, s kojom su, joπ neroenom, jedi-no one veÊ bile u vezi, a onda morale prihvatiti strahotnu poruku da ih viπe nikad neÊe moÊi dodirnuti, pomilovati ni poljubiti, pa niti osluhnuti, jer se u vjeËnosti nikako ne mogu naÊi na isto-me mjestu.“OËe, hoÊu da oni koje si mi dao budu gdje sam ja” (Iv 17, 24). Toj se Isusovoj volji moæe suprotstaviti samo slobodna ljudska volja. A volja nekrπtene male djece nije se ni na kakav naËin suprot-stavila toj Isusovoj volji. Dakle, gdje bi drugdje ta djeca uopÊe mogla biti nego tamo gdje je On - Isus?! Mislim da ovdje smijemo i trebamo uskliknuti: “To je vjera naπa, to je vjera Crkve; nju ispovi-jedamo i njome se diËimo u Kristu Isusu Gospodinu naπem!”Poznata je ona draæesna zgodica: Isus je pri jednom pregledu raja prigovorio KljuËaru zaπto je neke problematiËne tipove pustio unutra, a Petar se oprav-davao: “Pitaj svoju Majku. Nekima sam ja zakljuËao vrata, a ona ih je proπvercala kroz prozor!” Uvjeren sam da bi naπa Gospa cijeli golemi “limb”, kad bi ga bilo, u paketu provukla u raj!Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice prorokaNe koriste teoloπka samoponavljanja

bez æivotnog iskustva i pronicanja znakova vremena i ne koriste prop-ovjedniËki ”memoari” - prisjeÊanja

na propovijedi koje je propovjednik Ëitao. Trebaju snaæne osobe - liËnos-ti. Proroci. Nadahnuti Boæjom rijeËi,

natopljeni ljubavlju prema Bogu i Ëovjeku. Koji idu Kristovim stopama tako da se to Êuti. Koji se natjeËu s

Marijom da budu majke. Zato te zovemo kraljicom proroka. Takvih je ljudi bilo u starini, a ima ih, na neki

naËin, i meu nama. Stari proroci navjeπÊivali su dolazak Mesije,

danaπnji evangelizatori spremaju nas na Isusov konaËni, drugi dolazak.

U tome je tvoja sveta osoba,Marijo, imala uzviπen zadatak i

pomaæe dalje.

Miljenko MAJETIΔ

M 12_10.qxd 10 11/16/10 6:53 PM

s v j e d o Ë a n s t v o

Iznenadila meSvakog dana molio sam krunicu, tri-put dnevno Aneo Gospodnji - uju-tro, na podne i naveËer, utjecao se Gospi Ëesto za zagovor... Slavio sam s oduπevljenjem njezine blagdane, rado se zaustavljao pred njezi nim svetim slikama i kipovima u molitvi i sabranosti... I mislio sam da je to dovoljno, dok nisam ozbilj nije poËeo Ëitati Sveto pismo. Slika Gospe koju sam stekao iz njega nije se uvelike slagala s mojom. Poseg nete li za prva dva poglavlja iz Evan elja po Luki, uvjerit Êete se da Gos pa Ëesto nije onakva kakvom je za miπlja dosta ”poboæna” svijeta.ProËitao sam odlomak o Marijinu navjeπtenju (Lk 1, 26-30), zastao i razmiπljao nad proËitanim te sve viπe pronicao tijekom dana u evan e oski dogaaj. I bljesnuo mi je u novom svjetlu. Nazaretska Djevica doæivljava iznenadno vienje. Aneo dolazi k njoj. Kao Boæji glasnik, pre nosi joj Boæju poruku: zaËet Êe i ro diti Sina Boæjega! I ona ne samo da vjeruje Boæjoj rijeËi nego na nju i pristaje.Zadivile su me Marijina vjera i poni-znost. Posebno njezin spreman odgovor: ”Neka mi bude po tvojoj rijeËi!” ZadivljujuÊe je s kolikom vje-rom visi o Boæjoj rijeËi. Ako tako Bog kaæe, nema dvoumljenja, nego s mje-sta izvrπenje. ©to to znaËi za mene? ©to znaËi sluπati Boæju rijeË i odgovo-riti na nju? Neπto takvo ranije mi nikad nije padalo na pamet. Sveto pismo malo sam i Ëitao, a joπ manje njegove rijeËi pohranjivao u srce, o njima razmatrao i u æivot provodio.

A Marija je sluπala Boæju rijeË, vjero-vala joj i u æivot je provodila. Tada sam shvatio da sam joπ uvijek daleko od Marijina duha.Moæe li se takav vjernik ponositi svo-jom poboænoπÊu prema Gospi i reÊi da je istinski ljubi? Njoj se treba joπ viπe pribliæiti: viπe sluπati i Ëitati Boæju rijeË, pohranjivati je u svoje srce, o njoj razmiπljati i u æivot je provoditi. Baπ kao πto je i Marija Ëinila. To Êe nas iz dana u dan Ëiniti doliËnijom Marijinom djecom, kruni-ca Êe nam postajati draæa, Gospine slike i kipovi govorit Êe nam o njoj viπe, njezini blagdani bit Êe za nas dani osvjeæenja u vjeri i nama duhovno korisniji.©.

M 12_10.qxd 11 11/16/10 6:53 PM

372 - ”MARIJA” 12/2010.

Prva scena u kojoj Evanelje po Luki predstavlja Marijin lik jest njezin susret s anelom Gabrijelom koji je pozdravlja rijeËima „Zdravo milosti puna. Gospodin s tobom!“ (Lk 1, 28), te joj navijeπta da Êe zaËeti po Duhu Svetomu i roditi sina Isusa Krista. U tom se dogaaju, kao znak Marijina pouzdanja i vjere u Boæju rijeË, osobito istiËe njezin odgovor: „Neka mi bude po tvojoj rijeËi“ (Lk 1, 38), koji se Ëesto pjesniËki navodi i u latinskom obliku kao Marijin „Fiat“. Tim svojim pozitivnim odgovorom na Boæju milost i izabranje Marija stoji pred nama kao lik potpune vjernice koja se Ëitavim svojim biÊem predaje Boæjoj volji.

MARIJIN PRVI ČIN VJERENo, premda je Marijin „Fiat“ doista kruna njezina pouzdanja u Boga, ipak nije njezin prvi Ëin vjere. Kada joj je, naime, aneo Gabrijel uputio svoj pozdrav, evanelist Luka Marijinu reak-ciju opisuje ovako: „Ona se smete i stade razmiπljati kakav bi to bio pozdrav“ (Lk 1, 29). Prema tome, prvi lik vjernice koji nam u Mariji pokazuje evanelje po Luki, jest lik osobe koja je smetena i koja razmiπlja. Marijina vjera nije neπto hladno, slijepo i nepromiπljeno. Ona poËiva na osobnom potresnom i zbu njujuÊem iskustvu susreta s Bogom koje traæi svoje razum-sko utemeljenje.

„I staderazmišljati...“(Lk 1, 29)

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

SliËnim rijeËima o Marijinu vjerniËkom stavu Luka govori joπ dva puta u opisi-ma Isusova djetinjstva. Najprije, kad se u Betlehemu pastiri dolaze pokloniti novoroenom djetetu koje leæi u jasla-ma, Luka zakljuËuje: „Marija u sebi pohranjivaπe sve te dogaaje i prebiraπe ih u svom srcu“ (Lk 2, 19), a zatim na samu kraju opisa Isusova dje-tinjstva, i to neposredno nakon πto su ga Josip i Marija nakon tri dana traæenja naπli u hramu, stoji reËenica: „A majka je njegova briæno Ëuvala sve ove uspo-mene u svom srcu“ (Lk 2,51). Ukupno, dakle, evanelist Luka tri puta pred svoje Ëitatelje predstavlja lik Marije koja u svojoj nutrini razmatra dogaaje koji se tiËu nje i njezina boæanskog sina. U tim razmatranjima primjeÊuje se stano-vita postupnost.

NJEZIN OSOBNI ODNOSU prvom sluËaju predmet je Marijina razmiπljanja anelov pozdrav koji se tiËe

M 12_10.qxd 12 11/16/10 6:53 PM

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

”MARIJA” 12/2010. - 373

njezina osobnog odnos s Bogom. To se dogaa u trenutku dok joπ nije ni zaËela ni rodila Boæjega sina. No, kako je veÊ tada nazvana „punom milosti“ ona ostaje zateËena i ne dohvaÊa odmah Ëitavo znaËenje toga pozdrava. Zato je stala razmiπljati. No, kakvo je to razmiπljanje? U izvornom grËkom tekstu na tom mje-stu stoji jedna rijeË koja je uπla i u danaπnji hrvatski jezik, a to je rijeË „dija-log“. GrËka reËenica, naime, retka koji smo naveli u naslovu glasi: „kai dielogi-zeto“, πto upuÊuje na to da Marijino razmiπljanje o anelovu pozdravu nije bio neki unutarnji monolog, to jest raz-govor koji poËinje i zavrπava sa samim sobom, nego dijalog u kojem Marija svoja æivotna iskustva suoËava s Boæjom objavom koja joj se upravo dogaa. U tom smislu Marija je na neki naËin pre-teËa velikih bogoslovaca, poput sv. Augustina koji je izrekao glasovitu reËe-necu „credo ut intelligam, intelligo ut credam“ („vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao“) ili sv. Anzelma Kenterberijskog koji je govorio o „vjeri koja zahtijeva razum“ (fides quaerens intellectum).Osim u teologiji kao znanosti, taj Marijin stav odraæava se i u krπÊanskoj umjet-nost u kojoj se scena Navjeπtenja pone-kad prikazuje tako da aneo Ga bri jel kada dolazi u Nazeret zatjeËe Ma riju kako sjedi u kuÊi s knjigom u ruci.

ČUDESNI DOGAĐAJI ŽIVOTAU drugoj zgodi, kada razmiπlja o Ëudesnim dogaajima svoga æivota, Marija viπe nije sama. Tu su Josip, novoroeno dijete Isus i pastiri koji su se doπli pokloniti. Uz to, Marija je veÊ obogaÊena i susretom sa svojom

roakinjom Elizabetom, majkom Ivana Krstitelja. No, svi ti veliki dogaaji odvi-jaju se u krajnjoj jednostavnosti, i moæda je to razlog πto evanelist Luka, govoreÊi o Marijinu razmiπljanju, ovaj put upotre-bljava rijeË srce koje oznaËuje najintimni-ji dio Ëovjeka u kojem ga u potpunosti poznaje samo Bog. Premda je, naime, u betelehemskoj πtali okruæena druπtvom Bogu otvorenih i jednostavnih ljudi, Marija je meu njima jedinstvena i nepo-novljiva. Stoga, spominjuÊi njezino srce Luka istiËe posebnost njezina odnosa s Bogom. Samo Bog zna πto se dogaa u Marijinoj nutrini, a jednako tako ona sama moæe spoznati svoje mjesto i ulogu u Boæjem planu spasenja jedino u dijalo-gu s Bogom.

BOGATSTVO NOVIH ISKUSTAVAKada treÊi put evanelje govori o Marijinu unutarnjem æivotu, opet se koristi rijeË srce u koje se Marija povlaËi okruæena drugim ljudima i obogaÊena novim iskustvima. Nakon πto je s Josipom naπla dvanaestogodiπnjeg Isusa u hramu, kako razgovara s nauËiteljima koji su bili „zaneseni njegovom razumnoπÊu i odgovorima“ (Lk 2, 47), slijedi pak najdulje razdoblje Isusova æivota o kojem evanelje jednostavno πuti. To izaziva mnoga pitanja, a postoje i razliËite teorije koje bi htjele ispuniti tu ”prazninu” u evaneoskim izvjeπtajima. No, bez obzira πto se dogaalo i gdje je sve Isus kroz to vrijeme bio, Lukina reËenica: „A majka je njegova briæno Ëuvala sve ove uspomene u svom srcu“ (Lk 2, 51) svjedoËi kako se najvaæniji dogaaji ljudskog æivota zapravo dogaaju u dubini ljudskoga srca.Domagoj RUNJE

M 12_10.qxd 13 11/16/10 6:53 PM

o t a Ë k a z r n c a

374 - ”MARIJA” 12/2010.

U bogoslovnim spisima I. DamaπËan sko-ga saËuvane su i tri homilije o usnu Êu (koimesis) presv. Bogoro dice. U tim govorima kao u jezgri sadr æan je i nauk o onom πto je uslijedilo nakon Marijine smrti, tj. da je Marija, ka ko Êe kasnije Crkva definirati, “po zavrπetku svoga zemaljskog æivota du πom i tijelom uzne-sena u nebesku sla vu”. Poput ostalih otaca IstoËne Crkve i I. DamaπËanski zastupa zamisao da je Marija preminula naravnom smrÊu. Njezina smrt ili usnuÊe bili su preduvjet njezine nebeske prosla-ve. I u tome zavrπnom dogaaju ljud-skog postojanja Marija je slijedila svoga Sina, koji je prekoraËio prag smrti i otvorio nam vrata æivota. “Kako je izvor æivota preko smrti dospio u æivot? Zaπto se ona, koja je po roenju nadiπla prirodne zakone, sada njima podlaæe te se djeviËansko tijelo podlaæe smrti? Potrebno se osloboditi onoga πto je smrtno da bi se obuklo u besmrtnost, buduÊi da ni sam Gospodar naravi nije izmaknuo smrti. On je zapravo umro u tijelu da bi svojom smrÊu uniπtio naπu smrt. Da bi propadljivost zamijenio s nepropadljivoπÊu, da bi iz smrti provre-lo uskrsnuÊe.” I. DamaπËanski tumaËi to ovako: Iako put do proslave prolazi preko smrti, to je u sluËaju Majke Isusove imalo neobi-Ëan ishod u odnosu na sudbinu ostalih ljudskih stvorenja. Iako se - po onda π-

njem ustaljenu miπljenju - Marijina duπa odvojila od njezina neoskvrnjena tijela, kako je to zahtijevala sama ljudska narav, to tijelo nije ostalo u grobu. Iako je Marijino tijelo pohranjeno u grobu kao i sva druga smrtna tjelesa, ipak to pre sveto tijelo, koje je dalo æivot samo-me Sinu Boæjemu nije ostalo u posjedu smrti, niti je bilo podloæno raspadljivosti.“Zapravo kao πto je njezino djeviËanstvo ostalo netaknuto u Ëasu (Isusova) roenja, jednako je tako njezino tijelo, i poslije smrti, bilo saËuvano od propadlji-vosti i preneseno u bolje i savrπenije prebivaliπte, gdje viπe nije bilo podloæno smrti i gdje ostaje u sve vjekove.”OslanjajuÊi se na biblijske tekstove i upotrebljavajuÊi biblijsku tipologiju, I. DamaπËanski navodi niz razloga zbog kojih je svrsishodno da tijelo bl. Djevice Marije ne istrune u grobu. »injenicu neraspadljivosti bogoslovac izvodi iz Ëinjenice Marijina djeviËanstva u Ëasu Isusova djeviËanskog roenja, koje je za svete pisce bilo dokaz Isusova boæanskog sinovstva. To je bilo ne samo dostojno, nego je imalo znaËaj neophodne nuæde zbog iznimne Marijine uloge u otajstvu utjelovljenja Sina Boæjega.“Trebalo je da ona koja je u trenutku roenja saËuvala svoju neoskvrnjenost, poslije smrti saËuva svoje tijelo od neras-padljivosti. Bilo je dostojno da ona koja

Ivan Damaščanski o Marijinu usnuću

M 12_10.qxd 14 11/16/10 6:53 PM

o t a Ë k a z r n c a

”MARIJA” 12/2010. - 375

je u svom krilu nosila Stvoritelja dok je bio Dijete, boravi u nebeskom prebivaliπtu. Bilo je svrsishodno da Majka Boæja postane dionica dobara svojega Sina i da je sve stvorenje slavi kao majku i sluæbenicu Gospodnju.“I. DamaπËanin ne objaπnjava kako se zapravo dogodio Marijin prijelaz, kako je njezino tijelo osloboeno raspadlji vosti preπlo u nebesku slavu. On se ograniËuje na datosti sadræane u apokrifnim spisima. Svoju je pak misao usredotoËio na bogo-slovne i duhovne oznake toga otajstva.

“NEBA I ZEMLJE ONA JE SPONA...”U tom surjeËju Marija je predstavljena kao biÊe koja povezuje Boga s Ëovje-kom, kao ljestve izmeu neba i zemlje. “Danas je Krist napravio sebi æivotne lje-stve kojih podnoæje poËiva na zemlji i kojih vrhunac dosiæe nebesa. Na njima se Bog odmara. One su slika Jakovljeva vienja. Po njima je Krist siπao na zemlju, pojavio se na zemlji i boravio meu ljudima.”Starozavjetni ulomak u kojem je opisan prizor o Jakovljevu snu posluæio je I. DamaπËaninu da svojim vjernicima pro-tumaËi pojam Marijine posredniËke uloge.“Kako πto je Jakob promatrao nebo koje je po ljestvama bilo sjedinjeno sa zemljom i kao πto je vidio kako aneli silaze i uzlaze po tim ljestvama..., na isti naËin i ti postade posrednica i ljestve preko kojih je Bog siπao k nama, da bi obukavπi krhkost naπe naravi tu narav k sebi pripojio. Tako zapravo napravi od Ëovjeka duh sposoban da vidi Boga i da sjedini ono πto bi razjedinjeno.” Velika je moÊ koju I. DamaπËanski pri-pisuje Marijinoj posredniËkoj ulozi u

otajstvu spasenja ljudskog roda. Marijina uloga bila je posebno uËinkovita da bi smo primili plodove Kristova utjelovlje nja. Sva dobra spasenja doπla su nam po Isusu, Boæjem i Marijinu Sinu. Ona nam je dala zalog æivota, od nje smo primili klicu besmrtnosti. Ona je postala za nas posrednica svih doba-ra u njoj je Bog postao Ëovjekom i Ëovjek Bogom.

POBOŽNOST PREMA DJEVICI MARIJIAko se spomen svetih slavi pohvalnim govorima, koliko viπe dolikuje slaviti i hvaliti izvor pravednosti i blago svetosti, pita se I. DamaπÊanski. I to ne da bi se nju slavilo nego da bi Krist preko nje bio hvaljen i ËaπÊen. U vezi s ËaπÊenjem svetih slika, u obrani svetih ikona on je naznaËio jasne oblike te poboænosti. ©to se pak tiËe ikona koje predstavljaju Bogorodicu, one zasluæuju posebno poπtovanje zbog uloge koju je Marija imala u povijesti spasenja.Po Kristovu utjelovljenju i Ëinjenici da je roen od Djevice Marije i Ëovjekom postao materija je uzdignuta te je za vjernika postala znak i djelotvorni sakra-ment susreta Ëovjeka s Bogom. Ivan je povlaπten svjedok ËaπÊenja slika, koje Êe do dana danaπnjeg ostati jedno od bit-nih oblika pravoslavnog bogoslovlja i duhovnosti. RijeË je ipak o obliku πtovanja koje pripada krπÊanskoj vjeri, vjeri u onoga Boga koji je postao tijelom i uËinio se vidljivim. To uËenje uklapa se u predaju Crkve, koje nauk o sakra-mentima predvia da materijalne tvari preuzete iz prirode mogu postati prije-nosnicima milosti po zazivu Duha Svetoga, uz ispovijedanje prave vjere.dar-ko

M 12_10.qxd 15 11/16/10 6:53 PM

376 - ”MARIJA” 12/2010.

„Prema svemu naπa knjiæevnost mora da se kreÊe dvama pravcima: ljubavlju prema Bogu, razumijevanjem Ëovjeka i spremanjem za vjeËnost.“ (Naπa knjiæevnost, Nedjelja, 2/1930, 16, 6). Tim rijeËima hrvatski pjesnik, pripovjedaË, dramatiËar, esejist, kritiËar i kulturni dje-latnik Ton Smerdel na neki naËin izrazio je sav svoj knjiæevni credo koji ga je pratio Ëitav æivot. Smerdel je roen 21. travnja 1904. u mjestu Silba na otoku Silbi, od oca Slovenca Jurja i majke Hrvatice Ljubice. Od njegove smrti proπlo je 40 godina, a svojim svestranim radom svrstao se meu istaknutije katoliËke knjiæevnike 20. stoljeÊa. Maturirao je g. 1924. u kla-siËnoj gimnaziji u Splitu. Poslije 4 godi-ne diplomira klasiËnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Kao profesor radi u zagrebaËkoj Dræavnoj gimnaziji i Nadbiskupskoj klasiËnoj gimnaziji, u gimnaziji u Bjeljinji, Skoplju i u FranjevaËkoj klasiËnoj gimnaziji u Sinju. Njegov prosvjetni rad potrajat Êe Ëetvrt stoljeÊa. Predavao je latinski, grËki, ruski i francuski jezik te povijest starog vijeka i prostoruËnog crtanja. Doktorira g. 1933., πto mu omoguÊuje da do poËetka 2. svjetskog rata predaje klasiËnu filologiju na Filozofskom fakul-tetu u Skoplju, odakle je, po nalogu bugarskih okupacijskih vlasti, protjeran skupa s obitelji.

JER DUŠA MI MLADA TOBOM SE ZANIJELATijekom gimnazijskih dana zabiljeæeni su njegovi prvi knjiæevni pokuπaji u πkolskim listovima. Ratno razdoblje bilo je izrazito plodno za njegov knjiæevni rad. Svoju prvu pjesniËku zbirku Iz moje korabljice objavljuje g. 1940., a poslije nje uslijedile su i druge, Drvorezi (1942.), Duπa u plamenu (1945.) i Epitaf (1964.). EsejistiËko-kritiËke radove obje-lodanjuje pod naslovima Susreti s knjiga-ma i piscima I (1943.), Borba za sklad (1944.), Susreti s knjigama i piscima II (1944.) i StvaralaËka radost (1945.). Po zavrπetku rata nekoliko godina predaje u Nadbiskupskoj klasiËnoj gimnaziji te u Leksikografskom zavodu. Zbog svoje zauzetosti u kulturi u politiËkom sustavu NDH nailazio je nakon rata na poteπkoÊe

Ti kao zvijezda nad mladošću

našom

d u π i d u π e h r v a t s k e

M 12_10.qxd 16 11/16/10 6:53 PM

d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 12/2010. - 377

pri zapoπljavanju. BuduÊi da je bio vrstan prevoditelj i poznavatelj klasiËnih jezika, objavljuje zbirke pjesama na latin-skom, Urna parcarum (1960.), Pontes lucentes (1962.), Cantilenae (1965.), Palmae solis almae (1966.) i Cantilenae cupressorum (1967.). »etiri godine prije smrti u vlastitoj nakladi objavljuje Roman o Giacomu Leopardiju. Mnogi su njego-vi prijevodi prisutni u razliËitim svjetskim pjesniËkim antologijama. Izmeu ostalog, prevodio je Pindara, Sapfu, Leopardija, Seferisa, Musaiosa i dr. Umire u Zagrebu 1970. godine.

PRED SLIKOM TVOJOM…Nekoliko svojih pjesniËkih radova Smerdel je posvetio upravo bl. Djevici Mariji: Razgovor s Madonom, Gospa od Spinuta, Molitva Bogorodici, Sklapam ruke. Pripadao je generaciji Milana PaveliÊa, Ljubomira MarakoviÊa, Petra Grkca, Mate UjeviÊa, Izidora Poljaka,–ure Sudete, Velimira DeæeliÊa ml. i drugih zauzetih katoliËkih knjiæevnika i kulturnih radnika. Suraivao je u veÊini vaænijih katoliËkih publikacija 30-ih godina 20. stoljeÊa, kao u Hrvatskoj Prosvjeti, LuËi, Hrvatskoj Straæi, Hrvatskoj reviji, Obitelji itd. Njegovi knjiæevni radovi takoer su objavljivani i u almanahu Selo i grad, zborniku hrvatskih katoliËkih pripovjedaËa SunËani vinograd, te u Hrvatskom æenskom listu Side KoπutiÊ. S velikim pouzdanjem Smerdel se Ëesto utjecao blaæenoj Djevici:O Ljiljane, iz nebeskog vrta krasni,o dane æeljni i uvijek jasni,grË nam boli sa usana posuπi,a na molbe naπe Ti se, Divna, ne ogluπi! (Sklapam ruke)

Sa svojim zaviËajem i vlastitom majkom Ton je bio povezan neraskidivim nitima, a bl. Djevica Marija u tom suglasju za nj je bila utjelovljenje vlastite majke: Marijo, ti si me ipak blago gledala.Ko majka moja nekoÊ ti si mi πaptala:Sluπaj, sinko, kroz suton zvona nade zvone! (Pjesma o Mariji)Pjesnika optereÊena nemirima i slutnja-ma u vremenima tragiËne hrvatske sud-bine Majka ne prestaje pratiti i tjeπiti:Tad se Ëini, Majko moja, da i molitve

nema,koja dignuti bi, osvjeæiti osjeÊanja moja

mogla.Onda samo k Tebi suzom svojom doem,da oæaren sa suncem oka Tvoga dignemi da reknem:- Gore, srce svoje na dlanu digni!U visine u nebeske visineiz zemaljske uzdigne nizine! (Molitva Bogorodici)Svjedoci smo vremena u kojem se vjer-nici, optereÊeni razliËitim bremenima suvremenosti, posebno utjeËu bl. Djevici Mariji kao i nekada. Uvidjevπi da svijet srlja u propast, Ton je zavapio i nad jaslicama novoroenog Isusa:Oh, noÊi, ti puna si istine i dubine rijeËi

na gori,pa uËini, da On se smiluje razbojnicima

nama,ljudima dvadesetoga vijeka,koji zbog koristi i vlasti prirodna palimo

blaga i bratu zalogaj krademo slatkii bosonogu ne damo obuÊu potrebnui djecu u utrobi Ëesto ubijamo herodskimuklo uz pomoÊ zakona i mode. (Vizija o jaslicama)

Darijo MARKOVIΔ

M 12_10.qxd 17 11/16/10 6:53 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

378 - ”MARIJA” 12/2010.

Naπa razmiπljanja usmjerena su oko pro-slave BoæiÊa, vaæna i draga blagdana. Djeca se raduju kolaËima, kiÊenju bora, kuglicama, prskalicama, jaslicama, slami-ci i malom Isusu bez kojega svega toga ne bi ni bilo. Jaslice u svemu tome pri-vlaËe najveÊu pozornost. I ucjepljuju se u duπu najmlaih, da ih pamte cijelog æivota. Kraj malog Isusa su Marija i Josip. Ima li ljepπeg primjera onih koji su rekli ”da” æivotu negoli njih dvoje?! Æivotu koji primamo, daru velikoduπna darivatelja. Prihvatili su ga i u nemogu-Êim okolnostima. Posebno Marija, poni-zna Gospodinova sluæbenica, koja se u potpunosti predala volji OËevoj, ona koja je pitala: ”Kako Êe to biti kad ja muæa ne poznajem?” (Lk 1, 34).

PITANJA KOJA SE NAMEĆUPreskoËimo 2010 godina, budimo tu danas. Koja se pitanja nameÊu danaπnjoj djevojci, supruænicima i majkama naπih dana pred neprocjenjivim darom æivota?Odgovorni roditelji u svojoj velikoduπnosti prihvaÊaju dar æivota i bore se sa zahtjevnostima roditeljskog poziva ili u svojoj razboritosti ustuknu pred darom æivota, a onda predbacuju sami sebi πto nisu rodili joπ koje dijete. Naizgled neodgovorni roditelji raaju i vjeruju Providnosti da ih neÊe napustiti, a oËekuju i od druπtva da se pobrine za darove æivotâ kojima nisu mogli odoljeti. Neodgovorni roditelji u svojoj egocen-triËnosti ne razmiπljaju uopÊe hoÊe li nas biti i tko Êe naseliti Lijepu naπu nakon nas. U luksuzno opremljenim stanovima

sve je na dohvat ruke njihovu æeljenu mezimcu, neizostavan je i kuÊni ljubi-mac s pedigreom i posebnom prehra-nom, dnevnim rasporedom πetnji koje upotpunjavaju viπak vremena... Neplodni parovi iscrpljeni su pretragama, hormo-nima i bezuspjeπnim pokuπajima da pod svaku cijenu dou do dara æivota...

ŠTO JE DAR?Pitamo li se, Ëime smo te darove novih æivota zasluæili, odnosno Ëime ih nismo zasluæili? Da bismo to rijeπili, zaustavimo se na pojmu dara. ©to je dar? Neka zasluga ili nagrada?! OdluËujem li ja o tome πto Êe mi netko darovati ili netko drugi? PlaÊa, nagrada, honorar, imaju svoje kategorije. Tako i dar.A πto je dar? Neπto πto zasluæujemo pa moramo dobiti ili ono πto dobivamo neoËekivano po ljubavi i milosru svoga darivatelja, njegovom slobodom, procje-nom i odabirom? Kako se odnosimo prema daru? Kako Êemo u ovom vreme-nu darivanja obradovati jedni druge? Kako izabrati dar? Da li izabrati ono πto ja volim ili ono πto ti voliπ? Mogu li ja tebi darovati neπto πto ja ne volim, a tebe to neizmjerno raduje? Ako mogu, dobro, rijeπila bih se neke suvi πne stvari i njome bih nekoga obrado vala! Mogu li ti kupiti ono πto se meni nikako ne svia, jedino zato jer ti to voliπ?Dar koji nekome uruËujem i moj je oda-bir. Æelim redovito da bude obostrano lijep i drag. I prepoznatljiva ukusa. Da ti, koji ga primaπ, u njemu prepoznaπ i mene, a ne samo sebe. Oni koji se vole, koji su spoznati i zavoljeni istim, lako pronalaze i primaju takve darove. Kad ih kupuju ne æale novac, a kad ih dobi-vaju njihovu veselju nema kraja. »uvaju ih kao dragocijen biser.

Nije li život dar?!

M 12_10.qxd 18 11/16/10 6:53 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 12/2010. - 379

A DAR ŽIVOTA?©to je s darom æivota?U ovo predboæiÊno doba pada mi na pamet Majka Isusova. Kad joj je ponu-e no da bude majkom Sina Boæjega, ona je pitala anela: ”Kako Êe to biti kad ja muæa ne poznajem?” (Lk 1, 34). Marija u meni budi neka pitanja. Pitaju li se tako danaπnje djevojke: Kako Êe to biti, kad ja sebe ne poznajem, a muæa joπ manje?! Pitaju li se oni koji darivaju svoje jajne stanice ili svoju spermu: Kako Êe to biti, kad ja muæa, æenu nemam? Moæemo li se u tim situacijama suobliËiti s Marijom? Ne! Ona se prepu-stila Boæjoj volji mimo svojih planova.U naπem sluËaju sasvim je suprotno: æelja da se Bog prilagodi volji nekog muπkarca, neke æene, i to na njemu neprimjeren i njega nedostojan naËin.A je li to i Boæja volja?!Stvaranje Ëovjeka ima svoju zakonitost koja je duæna strahopoπtovanja. Ona ukljuËuje sve okolnosti, pa i sam Ëin nastajanja. Moæe li Ëovjek svojevoljno, protiv Stvoriteljeve volje, sebi

prilagoenu Ëinu stvaranja, dati pravo darivanja æivota samo zato jer to æeli? Bilo je nemoguÊih situacija kroz povi-jest, kad su tolike ponizne sluæbenice Gospodnje u nadi protiv svake nade postale nositeljicama æivota, a da nisu ni u jednom trenutku praπinom prekrile slovo Boæjeg zakona.

SPREMNOST NA ČEKANJEVelikoduπni Stvoritelj ne mjeri naπom mjerom. On ima strpljenja s nama. A gdje je naπe strpljenje? Koliko smo spre-mni Ëekati njegov dar? Kako prepoznati njegov plan i njegove darove za nas? Æivot veÊ roen, ostavljen, napuπten, darovan od Stvoritelja obijesnu, nesretnu ili nezrelu djetetu, koje svakodnevno baca i mijenja igraËke. Djeca nisu igraËke, kao πto ni æivot nije igra, osim za one koji ga proigraju, pa i sami postanu igraËke u tuim rukama.Danas znamo kako nastaje æivot. Kori sti-mo li to znanje za æivot ili protiv nje ga? Je li Boæja dobrota poticaj da budemo poput Marije, odabrane nositeljice æivota, Ane ponizne moliteljice, Sare odabrane roditeljice, zahvalne Stvori telju za dar za koji se i On brine...? Nas svo-jom ljubavlju poziva, kad smo spremi da odgovorimo æivotu. U osluπkivanju pri-rodnog ritma plodnosti, supruænici odmjeravaju snage i okolnosti u kojima æive, predani Stvoritelju imaju dar slobo-de u velikoduπnu i razboritu odgovoru Gospodaru æivota.Marija je uzor kako se prihvaÊa æivot, uvijek sveti Stvoriteljev dar. S ljubavlju ga primajmo, radujmo mu se i zahvalno ga Ëuvajmo. Neka bude po volji Njegovoj.Danijela DE MICHELI VITTURI

M 12_10.qxd 19 11/16/10 6:53 PM

380 - ”MARIJA” 12/2010.

U 9. godini ostala je bez majke, ali je majku naπla u onoj koju nam je Gospodin ostavio s kriæa. Izabrala je du hovni poziv i otiπla u samostan milosrdnih sestara sv. Vinka Paulsko-ga. RijeË je o sv. Katarini Labouré (+1876.). Dok je u Parizu, u Rue du Bac, bila novakinja, u 24. godini æivota, u viπe navrata doæivjela je viπe razliËitih vie nja.

DJEVICA U BJELINIKatarini je 18. srpnja 1830. Gospa rekla da joj Bog æeli povjeriti posebno poslanje. Bude li imala povjerenja, dovest Êe ga do kraja. Zatim 27. stude-noga 1830. ima neobiËna vienja i priopÊenja. Svjesna je da je zadaÊa sestre milosrdnice sluæenje si ro-masima, a ne sanjanje. ©to je vidjela i Ëula, pripovijeda: ”Presv. Dje vica bila je na nogama, odjevena u bijelo, odije-lo boje bijele zore, a na njoj je bio i bijeli veo koji je dopirao do zemlje. Noge su bile poduprte na jednoj kugli. U rukama je dræala loptu koja se Ëinila kao globus. Ruke su joj bile uzdignute u visini grudi, a oËi uperene k nebu.Na svojim prstima nosila je prstenje ureπeno dragim kamenjem, iz kojega su isijavale zrake.U trenutku dok sam je promatrala, presv. Djevica spustila je oËi i pogleda-la me. »uo se glas koji mi je govorio: ‘Ova kugla koju vidiπ predstavlja cijeli svijet, i svakog pojedinca napose.’Meutim, nadodala je kako su zrake koje isijavaju iz dragog kamenja ‘sim-bol milostî koje prosipljem osobama koje mi ih traæe’.A onda se oblikovao ovalni okvir oko Gospine glave u kojemu su bile ispisa-

ne zlatnim slovima rijeËi: ‘O Marijo, bez gri-jeha zaËeta, moli za nas koji se tebi utjeËe-mo.’ A zatim se Ëuo glas koji mi je rekao: ‘Daj izraditi medaljicu s ovakvim prizorom. Svi koji je budu nosili, primit Êe velike milosti. Obilne Êe milosti biti za one koji je s pouzdanjem budu nosili.’UËinilo mi se da se slika okrenula i vidjela sam drugu stranu medaljice: slovo ‘M’ nad kojim se uzdizao kriæ, na pokrajnjem kraku. Ispod, dvaju srdaca (Isusovo i Marijino). Sve uokolo, 12 zvijezda.”

OSTVARENA ŽELJAKako je Gospa i zatraæila, Katarina je dala iskovati medaljicu. To je u lipnju 1832. odo-brio i pariπki nadbiskup De Quelen, iako niπta o vienjima nije znao. Svom duhovni-ku o. Aladelu, lazaristu, poruËila je Katarina kako je Gospa izrazila æelju da se osnuje posebno druπtvo kojega Êe Ëlanovi nositi medaljicu i preko nje promicati poboænost prema Bezgreπnoj. O svemu tome nitko

Odakle je i što je čud

M 12_10.qxd 20 11/16/10 6:53 PM

”MARIJA” 12/2010. - 381

niπta nije znao. Tajna o vienjima otkri-vena je tek nakon Katarinine smrti. Tako je nastala medaljica, koja je, zbog brojnih milosti koje je Gospa preko nje dijelila, kasnije prozvana Ëudotvornom. Ona pri-ziva otajstvo otkupljenja, ljubavi Srca Isusova i æalosnoga Srca Marijina, posred-niËku Marijinu ulogu, otajstvo Crkve, odnos izmeu zemlje i neba, zemaljskoga i nebeskog æivota. Crkva blagoslivlje takve predmete poboænosti pripominjuÊi kako oni sluæe da se u nama poveÊa pouzdanje u pomoÊ bl. Djevice Marije te upozorava vjerniËki puk da ne zaboravi da poboæ-nost prema Majci Isusovoj zahtijeva osobito svjedoËanstvo krπÊanskog æivota. Medaljica, dakle, nije neki talisman, nego predmet koji vjerni-ke potiËe da ponizno i uporno prianjaju uz krπÊansku poruku, ustrajnu i pouzda-nu molitvu te dosljedno æivljenje.Malo-pomalo Ëudotvorna medaljica osva-jala je svijet, a razvilo se i Druπtvo

Ëudotvorne medaljice, koje je aktivno i u Hrvatskoj. Dobilo je g. 1909. i papinsko priznanje te je na blagdan Gospe od »udotvorne medaljice 27. studenoga 2009. proslavilo svoju 100. obljetnicu. Nacionalni voditelj Druπtva Ëudotvorne medaljice za Hrvatsku je Leonardo Ljuljuraj, koji i danas nastavlja πirenje Ëudotvorne medaljice i poboænosti Bezgreπnoj preko nje meu Hrvatima.

CENTAR U HRVATSKOJDruπtvo Ëudotvorne medaljice me u -narodna je udruga koja za Hrva tsku ima svoje sjediπte u Zagrebu, Lazaris-tiËki centar, VrapËanska 114. Svrha mu je πirenje Ëudotvorne medaljice i poboænost Gospi preko nje. U nj se moæe uËlaniti svaki katolik. Koji to æele, mogu poslati svoje osobne podatke s adresom na LazaristiËki centar i poπtom Êe dobiti blagoslovljenu Ëudotvornu medaljicu s potrebnim uputama.Duænosti Ëlanova Druπtva Ëudotvorne medaljice su:- nositi Ëudotvnornu medaljicu;- svakog dana moliti: ”O, Marijo bez grijeha zaËeta, moli za nas koji se tebi utjeËemo!”- nedjeljom sudjelovati u misnom slav-lju i pristupiti na svetu priËest;- po uzoru na sv. Vinka Paulskoga, pomagati siromasima prema svojim moguÊnostima;- sudjelovati na susretima Druπtva Ëudotvorne medaljice;»lanovi pomaæu Druπtvo da moæe dje-lovati i darivati medaljicu onima koji su u materijalnoj neimaπtini, organizi-rati susrete i izdavati Ëasopis.K. JOLIΔ

dotvorna medaljica?

M 12_10.qxd 21 11/16/10 6:53 PM

r a z g o v a r a l i s m o

382 - ”MARIJA” 12/2010.

U Loretu kraj Ankone, u Italiji, nalazi se Gospina kuÊa. To je malo zdanje koje bi, prema predaji, bilo prebivaliπte, u Nazaretu, Marijinih roditelja, u kojem bi se Gospa rodila i rasla. Ta kuÊica, nave-liko ËaπÊena od poËetka krπÊanske povi-jesti, g. 1291. iznenada je nestala iz Nazareta, da bi se pojavila, nekoliko godina kasnije, na loretskom breæuljku. To je pobudilo Ëuenje, a stala su se zbivati i Ëudesa svake vrste. BuduÊi da se nije znalo protumaËiti kako je kuÊica stigla u Loreto, mislilo se da su je preni-jeli aneli. O. Giuseppe Santarelli, tali-janski franjevac kapucin i znanstvenik, povijesniËar i arheolog meunarodnoga glasa, posvetio je dobar dio svoga æivota istraæivanju tajanstvene kuÊice:- Povijest kaæe da se kuÊa iznenada poja-vila na ovome mjestu u noÊi izmeu 9. i 10. prosinca 1294. Da su je prenijeli aneli, ne moæemo znanstveno dokazati. Meutim, danas, nakon godina prouËava-nja, analiza, arheoloπkih istraæivanja naj-modernijim sredstavima, doπli smo dotle da kategoriËki moæemo potvrditi da je ovu upravo kuÊica koja je do kraja 13. st. ËaπÊena u Nazaretu kao Gospina kuÊa.- Zaπto je donesena iz Nazareta u Italiju?- Da se spasi od ruπenja. U drugoj polo-vici 13. st. na Palestinu je izvrπena muslimanska invazija i sustavno ruπila krπÊanska sveta mjesta. Netko, ljudi, aneli, ili ljudi sigurno s pomoÊu Nadnaravnoga, uspio je spasiti kuÊicu noseÊi je u Italiju.- Zaπto baπ u Italiju?- Ne znamo. Stari povjesniËari, vjernici naravno, govorili su da je ”po providno-

U Gospinoj kući

snom planu, Gospina kuÊa preπla iz zemlje Kristove u zemlju Kristova na mjesnika”.Prije negoli se zaustavila u Italiji, kuÊa je boravila i na drugim mjestima. Prema povijesnim istraæivanjima proizlazi da su je u svibnju g. 1291. drvosjeËe naπli na proplanku nedaleko od Trsata. Ondje je ostala tri i pol godine, a dogodila su se i mnoga Ëudesa. Zatim, iznenada kao πto je i doπla, nestade.Druga postaja bio je lokalitet u blizini loretske æeljezniËke postaje, koji je onda bio πuma, i zaustavila se ondje nekoliko mjeseci. Preπla je zatim na loretski bri-jeg, na njivu koja je bila u vlasniπtvu dvojice braÊe, koji su se neprestano svaali oko dijeljenja darova koje su hodoËasnici ostavljali. I kuÊa je, nakon malo, otiπla s te njive i zaustavila se nasred puta, koji je bio u opÊinskom

M 12_10.qxd 22 11/16/10 6:53 PM

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 12/2010. - 383

vlasniπtvu, upravo gdje se i sada nalazi. Odanle se nije viπe micala.- ©to je istraæivano dok je utvreno da je ta kuÊica upravo ona koja je neko vrijeme bila u Nazartu?- Obavljena su razliËita istraæivanja, povijesna i arheoloπka, a proveli su ih poznati uËenjaci, i u Loretu i u Nazartu gdje se ”sveta KuÊa” neko vrijeme nalazila. Sva su uvijek pokazivala da je predaja autentiËna, tj. da je loretska kuÊa ona koja je neko vrijeme bilau Nazaretu.Naravno, najvaænija istraæivanja su ona provedena u novije doba. Posebno u Nazaretu od g. 1955. do g. 1960. pod ravnanjem o. Belarmina Bagattija, jed-noga od najsjajnijih arheologa 20. stoljeÊa, i ona koja je proveo u Loretu arhitekt Nerio Alfieri, profesor arheolo-gije u Bologni.Istraæivanja prof. Alfierija pokazala su da je ova graevina puna apsurdnih anomalija, u potpunoj opreËnosti s graevinama ovoga podruËja i s urba-nistiËkim pravilima 13. stoljeÊa. KuÊa nema svojih temelja i uistinu je na putu. Sagraena je od samo tri zida, visoka oko 3 metra, od kamena, a zna se da na podruËju Marka nije bilo kamenoloma i da su sve graevine u ono doba raene od opeke.Nenormalno je da su jedina vrata, ona izvorna, usred duljega, a ne kraÊeg zida, kao u drugih kuÊa i kapela onog doba, i da su na sjeveru, izloæena jaku i Ëestu nevremenu, protiv svih graevnih mjesnih obiËaja. Nenormalno je da je jedini prozor okrenut prema zapadu, i time otvoren smanjenu svje-tlu, πto je protiv svakoga graevnog pravila toga vremena.

- I te anomalije...- Sve te anomalije nestaju ako se suoËe s rezultatima arheoloπkih istraæivanja u Nazartu. KuÊa u Loretu nema temelja jer su ostali u Nazartu. Ima jedino tri zida jej je bila prislonjena na πpilju izdublje-nu u litici, s kojom je tvorila jedinstven blok za stanovanje.Izvanredna prouka arhitekta Nannija Monellija iz g. 1982. pokazala je, kad bi se loretska kuÊa mogla prenijeti u Nazaret, sljubila bi se savrπeno s onim πto je dolje naeno. Mjere loretske kuÊice i raspon triju zidova savrπeno odgovaraju mjerama temelja koji se nalaze u Nazartu. Kamenje kojim su zidovi zidani tipiËno je palestinsko, a tako i tip zidanja.N. Monelli potanko je istraæio kamenje i pronaπao da je obraivano posebnom tehnikom onih palestinskih krajeva, vla-stitom nabatejskoj kulturi, tj. semitskog naroda koji je æivio na onim podruËji ma. RijeË je o obradi dlijetom, napra vom s okruglim æeljezom i tanju riÊem, i dru-gom alatkom, uvijek nabatejske pre daje, blizim i malo dubokim potezima, klesar-skim dlijetom sa πiljkom. Te teh nike potpuno su nepoznate na talijanskim podruËjima, osobito u Markama.Ja sam, zatim, posebo prouËavao i grafite koji se joπ uvijek mogu Ëitati na razliËitu kamenju ”svete KuÊe” u Loretu. Identificirao sam ih pedesetak. To su zna-kovi koji se pozivaju na judeokrπ Êan ske u Svetoj zemlji, posebno na one pronaene u Nazaretu. Te i tolike druge posebnosti navode na samo jedan zakljuËak: loretska kuÊa upravo je ona koja se do g. 1291. nalazila u Palestini i koja se od g. 1300. Ëastila kao Gospina kuÊa.R. ALLEGRI(”Madre e Regina”, 8-9/2010., str. 20-21.)

M 12_10.qxd 23 11/16/10 6:53 PM

m o j a d j e c a i j a

384 - ”MARIJA” 12/2010.

NaruËila sam da mi donesu mlijeko. I donijeli su ga, ali ono s visokim postot-kom masnoÊe. Namrgodila sam se:- Ne to, ja to ne troπim!- Nisi rekla koje, pa smo uzeli πto nam se Ëinilo najboljim.- Ali ja to ne koristim!- ©to Êemo sada? - A πto bi trebalo?»esto to tako ide. Ja reËem jedno, a oni naprave drugo. Ili ja naredim da urade, a oni ne naprave uz slijeganje ramena i ono: ”Nema veze, zaboravili smo!” Tako je bilo i sada.- Nema veze!- Ima veze! - dræim govor kako me ne razumiju, kako su neodgovorni, ne znaju kako se ne moæe tako æivjeti. Znam po pola sata razglabati i govori-ti. Govoriti sve dok ne shvatim da govorim u prazno i da me nitko æiv viπe ne sluπa jer se dogodi da najed-nom nikoga uza me nema, svi se razbjeæe. Ispadam im dosadna. Najlakπe je pustiti vodu niz livadu, a πto onda?! Ako ih ja sada od malih nogu ne uputim u æivot i ne nauËim nekim stvarima, nikad ih neÊe nauËiti. Tu je πkola, tu je ulica, tu je meumreæje, televizija, kolege i kolegi-ce... Svatko nosi sebe... Ako u kuÊi ne nauËe ono dobro, poπteno, plemenito, kako treba - gdje Êe ga nauËiti? Na ulici!? A tko uËi na ulici? UliËari, onaj tko nema roditelja, oca i majke! Ako moji imaju roditelje, s njima je svakog

dana i otac i majka, a izmeu njih i onih s ulice ne bude nikakve razlike, nisam li promaπila svoju majËinsku zadaÊu?! Kako doÊi pred Boga na kraju æivota i πto reÊi? Jesam li ih smje-la raati ako ih nisam bila spremna odgojiti?! Velikoduπno, ali odgovorno majËinstvo! Zato se hoÊe i u odgoju odreena strogoÊa, koliko god njima to ne bilo pravo!- Tako si im zanimljiva! - pecka Romeo.- E, ti se javi!- Da sam pametan, i ja bih postupio kao i oni, ali...- Ali, ali, ali... Izvoli, bjeæi i ti od mene! - uzvraÊam ja ljutita.Danas sam ratoborna, svi su mi se meu neprijatelje svrstali. Grizem, uje-dam, ubojita sam. Znam to, ali ono neπto u meni ne da mi da odustanem. Jednostavno nasrÊem!- Sve dok meni ne prekipi! - dolazi od Romea. PoznavajuÊi ga, popuπtam. ”Pametniji popuπta!”, kaæe naπ svijet. Popuπtam i ja. Stajem i razmiπljam. Kapitulirala sam! Ova bitka je zavrπena. Mirovat Êu! Skupljati snagu! Ona mi uvijek dobro doe. Tà majka sam i supruga. Uvijek u poslu i stisci. Nikad mira, a on mi je tako nuædan. Polako, do druge prigode...- Kad si nezahvalna! - Ëula sam to, ali ne znam od koga je doπlo. Od Romea? Ne, nije od njega, on u rukama dræi Bibliju i Ëita za sebe:O, Jahve, ne gordi se moje srceniti se oËi uznose.Ne idem za stvarima velikimni za Ëudima πto su iznad mene.Ne, ja sam se smirio,i upokojio duπu svoju...(Ps 131, 1-2)

Mlijeko

M 12_10.qxd 24 11/16/10 6:53 PM

Od djece? Ona su zaokupljena, igraju se. Nedostaje Emanuela. Evo je, upravo dolazi. Govori sama sa sobom:- ... Ne moæeπ ga uvijek pronaÊi. Zato su tu sveci, moj imenjak ... pa ruπi djeci ono πto su ona mukotrpno gradila. Ona se ljute.Odjednom Ëupanje, guranje, rat!- Dosta! - grmi Romeo, ali naπi ratnici ne obraÊaju na to pozornost.- Majko Boæja, tko Êe ih smiriti?! - munjevito traæim pomoÊ. - Polako, smirit Êe se! - tiho Êe Romeo.- »ekam uvijek, ali rijetko doËekam!- Mlado, zdravo, dobro jede i pije... Mora energiju u neπto utroπiti!U tom trenutku otkucava podne. Je li to glas Neba? Da! Zvoni i u mom srcu. Ustajemo i zajedniËki molimo.- Aneo Gospodnji navijestio Mariji... - predvodi moj Romeo, a mi u jedan glas odgovaramo. Jedno po jedno srce smi-ruje se u molitvi prisjeÊajuÊi se najveÊega dogaaja u povijesti ljudskog roda, najveÊega Ëuda koje se ikad dogo-dilo na ovoj zemlji, kad je Sin Boæji u krilu Marije Djevice Ëovjekom postao radi nas ljudi i radi naπega spasenja. Okupljeni smo ponovno u ljubavi i zajedniπtvu, u Ëemu nas utvruje i nebe-ska Majka privodeÊi nas svome Sinu. I na taj naËin uËvrπÊuje i nas u meusobnoj ljubavi i zajedniπtvu u sve dane æivota naπega.Moæe li vjernik u dane doπaπÊa imati divnijeg uzora od nje?! Kad je stari svijet iπËekivao Spasitelja do prije dvije tisuÊe godina, ona mu ga je donijela. Ona ga i danas donosi. Nudi nam ga svima, oso-bito o blagdanu BoæiÊa. Svake godine. Ne zaboravimo na to!R. T.

m o j a d j e c a i j a

M 12_10.qxd 25 11/16/10 6:53 PM

u k u t k u s m a r i j o m

386 - ”MARIJA” 12/2011.

Marijin hod k Elizabeti, u isto vrijeme oznaËava πto to znaËi primiti Isusa. Primiti Isusa znaËi: nositi ga drugome i sluæiti drugome. Marija ide pomoÊi Elizabeti u porodu. Luka kaæe da je bila oko tri mjeseca, to je toËno negdje joπ nakon poroda, jedno vrijeme. ©to znaËi primiti Isusa? Æeljeti da ga se donese drugome i sluæiti drugima! Tako da je Marija pravi primjer πto znaËi pri-miti Isusa. I mi se ovdje u njezinoj kuÊi moramo upitati: Jesmo li ga doni jeli dru-gima, djeci svojoj, braËnom dru gu, susje-dima, radnom mjestu, i drugo, koliko smo spremni sluæiti drugima? Primiti Isusa znaËi sluæiti. Sve je to veli-ki proces koji smjera konaËno prema tome da se mi jednoga dana rodimo od Boga, koji je radi nas ljudi i radi naπega spasenja siπao s nebesa i utjelovio se u Mariji Djevici i postao Ëovjekom.

ISTINSKO ROĐENJEMoæda je to najbolje rekao Ivan u pro-slovu svojega Evanelja, koji gleda ovu putanju RijeËi Boæje, Sina Boæjega, iz krila OËeva na ovu zemlju: U poËetku bijaπe RijeË koja je bila kod Boga, po kojoj je sve stvoreno, koja je osoba. Ona silazi na ovu zemlju i tu se raa, da bi svi koji ga primiπe, takoer doæivjeli jedno pravo roenje, da bi se rodili od Boga. A svima koji ga primiπe, koji vje-ruju u njegovo Ime, dade moÊ da posta-nu djeca Boæja (usp. Iv 1).

Da bi Ivan rekao kako se radi o istin-skom roenju, ne u fiktivnom, ne u pre-nesenom nekom roenju, on izriËito ela-borira razliku izmeu roenja biolo πkog i roenja od Boga, koji su roeni ne od tijela, ni od krvi, ni od volje muæa, nego od Boga. ©to znaËi nekoga roditi? Je li to fikcija? Je li oËinstvo i materinstvo samo misao-na imenica? Nekoga roditi znaËi dati mu svoj æivot, da isti æivot koji kuca u tebi poËinje kucati u jednome novom biÊu u kojem dosad nije kucao. I kad Ivan kaæe da smo roeni od Boga, onda je to najveÊa moguÊa realnost, onda se u ontoloπkom redu, u redu postojanja dogodilo roenje. Da bi to pokazao, Ivan upotrebljava dvi -je rijeËi za æivot: bios, kojim æivi Ëo vjek i koji se raspada, i zoe, kojim æivi Bog i koji se ne raspada. ©to se dogodilo u roenju? U nama je veÊ kucao “bi os” i on se raspada. U Ëasu kad smo ro eni od Boga, u nama je poËeo kucati “zoe”, novi puls, novo bilo. Pazite dobro, “zoe” kuca u Ocu, “zoe” kuca u Sinu i “zoe” je poËeo kucati u tebi.

BRAĆA SMO ISUSOVAI ti Bogu moæeπ reÊi - tata, aba. I danas u hebrejskom postoje dvije rijeËi: otac - ab i tata - aba. Majka je em, a mama - im. ZnaËi, vidite, nema πale, nema prije-vare, nema fikcije, nema apstrakcije. U tebi realno tuËe puls koji tuËe u Sinu i koji tuËe u Ocu. I to vam je æivot vje Ëni. Æivot vjeËni nije neπto πto Êeπ ti na kraju dobiti, ako si bio dobar. Æivot vje Ëni je Ëinjenica da u tebi tuËe bilo, puls koji kuca u Ocu. Taj “zoe” ne moæe um rijeti, on je neraspadljiv. Bog ne moæe umrijeti.Zanimljivo je kako Ivan apostol, da bi pojaËao i potaknuo da se volimo meu-

Ovdje je Riječ tijelom postala (3)

M 12_10.qxd 26 11/16/10 6:53 PM

”MARIJA” 12/2010. - 387

u k u t k u s m a r i j o m

postanu djeca Boæja i koji su roeni od Boga. Ne moæeπ ti biti dijete Boæje ako nisi roen od Boga. Svi ljudi su stvoreni od Boga, svi ljudi su stvorenja Boæja. I zato Êe Ivan reÊi, pazite dobro taj termin razgraniËenja: “Predragi, sada smo djeca Boæja”, piπe krπÊanima, “i joπ se ne oËi-tova πto Êemo biti, al znamo kad se oËi-tuje bit Êemo njemu sliËni kao dijete ocu i gledat Êemo ga kao πto jest. Predragi vi ste djeca Boæja” (1 Iv 3). Vidite, zaπto Isus nije ostavio nekakve zapovijedi, nekakav kodeks ponaπanja? Pa zato, πto je sav kodeks sadræan u Ëinjenici da tako trebamo i æivjeti. Mi ne moæemo drukËije æivjeti nego kao djeca OËeva. Ne moæemo drukËije æivjeti. ZnaËi, vidite, tu je bit stvari. ZnaËi, zato smo doπli u Marijinu kuÊu kao djeca, roeni od Boga. U tome naπem roenju ona ima bitnu ulogu. Pavao je to rekao GalaÊanima, vrlo kratko ali jasno: “Kada doe punina vremena, odasla Bog Sina svoga, od æene bi roen ... da primimo posinstvo” (4, 4-5). ZnaËi naπe roenje je u direktnoj vezi sa æenom, s Marijom. Tako da smo tu kao njezina djeca koja se raduju, koja prepoznaju to sve i koja Êe otiÊi odavle s jednom novom svijeπÊu. Zato krπÊanstvo nije vjera u smislu reli-gije. To je nov naËin postojanja. To je neπto bitno u ontoloπkom redu, to je novi naËin postojanja. To ne znaËi sada: ti si sve isto, samo si joπ poboæan, kaæe. To nema veze. Ti si roen od Boga, pravo dijete Boæje, prava kÊi Boæja, pravi sin Boæji. I tako i trebaπ æivjeti na ovoj zemlji. I zato kaæe Pavao: “Mi se ne moæemo suobliËavati ovome svijetu!”Tadej VOJNOVIΔMeditacija u Marijinoj kuÊi u Nazaretu, u stu-denome 2005.

Prema snimci: Æelimir MIJAKOVIΔ

sobno, ima ovu argumentaciju:“Tko ljubi roditelja, ljubi i roe-noga” (1 Iv 5,1). Ti ljubiπ roditeljaBoga, kako onda ne ljubiπ roenogaod njega, od kojega si i ti roen?! Sve se to dogodilo i omoguÊeno je Kri-stovom mukom, smrÊu i uskrsnuÊem.I sad, kad ste dosljedni u evanelju, onda vidite da Isus svoje apostole nazi-va svojom braÊom tek nakon uskrsnuÊa. Nig dje nemate prije toga, nigdje. Prvi put Êe on reÊi u jednom evanelju, (Ivan, 20), Mariji Magdaleni: “Idi i reci mojoj braÊi” (Iv 20, 17). Jer sad su braÊa. To roenje omoguÊeno je njego-vom mukom, smrÊu i uskrsnuÊem.I mi smo prava braÊa s Isusom. I to opet nije neki epitet, neki ukrasni pri-djev ili imenica, nego smo prava braÊa s Isusom. Kao πto nije ni epitet, da je Bog naπ aba, tata, otac, jer prije ne bismo ni mogli moliti OËenaπ.

STVORENJA ILI DJECA BOŽJA?OËenaπ ne moæe moliti svatko. To mogu moliti samo djeca. Isto tako, nemojte se zavaravati nekim eufemizmom, da su svi ljudi djeca Boæja. Ne, svi ljudi su stvore-nja Boæja, a djeca Boæja su oni koji primiπe Krista i kojima dade moÊ da

M 12_10.qxd 27 11/16/10 6:53 PM

k a z a l o 4 8 . g o d i π t a

388 - ”MARIJA” 12/2010.

Aforizmi 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276, 316, 356, 396

Akademija, PAMI 3, 19, 43, 242Aljmaš 75, 275, 314Antić, fra Ante 155Babarović, don Ivan 268-269Barcelona 163Benedikt XVI. 3, 34, 43, 82, 107, 121,

163, 187, 202, 203, 204, 282, 283, 322, 323

Besmrtnost 333Bog 41, 58, 132, 226, 248, 292Bogdanić, don Niko 348-349Bogojavljenje 9Bogomolje 234Bolest 62, 70, 171, 211Borovo Naselje 74, 114Bosko, Don I. 83, 61BožiĆ 8, 9, 20-21, 29, 32Brak 75, 138, 275, 322Branitelji 344Brodsko Vinogroje 194Carigradski, German 214-215, 254Crkva 210, 248Czestochowa 83, 242, 322Čudotvorna medaljica 380-381Damaščanski, sv. Ivan 334-335, 374Dan bolesnika 2- čuvanja stvorenoga 282Darivanje 12Djeca 2, 22-23, 51, 184, 258, 298Dobrota 292Domovinski rat 345Duhovi 168Duhovna zvanja 150, 161, 266Duh Sveti 168, 192, 307Dulčić, Ivo 194Ekumenizam 122, 363Emancipacija 289Fatima 2, 43, 83, 202, 204, 283, 284Filatelija 43, 194Film 195, 262, 275, 302, 314Fond Gospe Sinjske 75, 243, 355Fortunat, sv. Venancije 54-55Franjo, sv. Asiški 26Gajić, Gordana 142-143Galović, Marko 22-23Godina, G. Voćinske 315, 354- svećenička 26-27, 66-67, 106-107,

146-147, 186-187, 201, 226-227, 230-231, 266-267, 270

Gospa, bombardirana 123, 203- crna 123, 282- Guadalupska 195, 262-263- Ilačka 302-303- Letnička 315- Loretska 123

- i film 195, 262, 275, 302, 314- i franjevci 114, 182-183- i glazba 235 - i korizma 86-87 - i križ 126- i molitva 166 - i nada 216, 361- i navještenje 306-307, 372, 386- i odgoj 178-179 - i radost 133, 312- i roditeljstvo 6- i salezijanci 60-61- i spasenje 287- i strah 133, 306- i svećenici 26, 123- i svetost 215 - i šutnja 166- i uskrsnuće 126- Kovčeg saveza 347- Kraljica Anđela 290- - Patrijarha 330- - Svih svetih 327- Majka 7, 95, 135, 313- - Milosrđa 140-141- - svećenika 124- odgojiteljica 46- pomoćnica 250- posrednica 255- posuda svetosti 326- pralik Crkve 94- službenica 95- sva sveta 286, 326, 335- u filmu 262-263- u likovnoj umjetnosti 242- u ocima v. Otačka zrnca- u Svetoj Zemlji 242- u Svetom pismu: 12-13, 52-53,

92-93, 132-133, 172-173, 212-213, 252-253, 292-293, 332-333, 372-373

- Utjeha žalosnih 210- Utočište grešnika 170- uznesena 244, 254, 324- uzor 272, 361- začetnica obnove 294- Zdravlje bolesnih 130- zvijezda jutarnja 90Marija Bistrica 35, 74, 75, 114, 155,

234, 275Marijafest 82Marijanska molitva 5, 45, 85, 125,

165, 204, 205, 245, 285, 325, 365Marijanski blagdani:- Blagovijest 112- Prikazanje BDM u hramu 352- - Gospodinovo 46, 52, 72- Srce Marijino 206-207- Velika Gospa 246-247

- od Puta 340 - Sinjska 148, 188, 228, 297- štovanje 268-269 Gospin plač 100-101, 155, 194Gradac/D. 354Grgec, Petar 96-97Grgur iz Toursa 14-15Grgur Veliki 94-95, 134-135Grubine 315Guadalupe 42, 202Habdelić, Juraj 34Hodočašće 241, 322, 323Hrana 293Hranilović, Jovan 216-217Hrvatska 88-90, 210Ikone 256Ilača 302-303, 314Invalidi 62Ispovijed 106Ivanković, Antun 302-303Izbjeglice 30Izbori 48, 50Jurčević, Petar 262-263(Kačić), Maja 62-63Kapucini 35, 355Karlić, fra Ivan 182-183 Kazna 225 Kljaković, Jozo 34Knjige 196Kokić, Aleksa 296-297Komušina-Kndžilo 314Kraljevstvo Božje 104Kretski, sv. Andrija 294-295Krist 248, 250Kršćanstvo 11, 41, 81Krunica 35, 282, 283, 322, 323, 251,

284, 300-301- obrazac 30-31, 70-71, 110-11, 150-

151, 190-191, 230-231, 270-271, 310-311, 350-351, 390-391

Kušnje 128, 129Litanije 10, 50, 90, 130, 170, 210, 250,

290, 320, 360Loreto 42, 163, 243, 322, 382Lujza, sv. Marillac 261Lurd 43, 44, 51, 62, 82, 115, 123, 154,

163, 235, 362, 363Ljubav 13, 15, 58, 98, 218, 226Majka 51, 142, 353- Terezija, bl. 308-309M a r i j a- Bezgrešna 55, 335, 364, 366, 392- Bogorodica 4, 6-7, 188- Djevica 135, 215- i Božja snaga 132- i Crkva 166-167, 175- i Elizabeta 164

M 12_10.qxd 28 11/16/10 6:53 PM

k a z a l o 4 8 . g o d i π t a

”MARIJA” 12/2010. - 389

Marijanski pjesnici 16-17- klapski festival 274- koncert napjeva 274- tekstovi Benedikta XVI. 4, 44, 84,

124, 164, 204, 244, 284, 324, 364Marijin dom 35- put 274- završetak života 174Marijina kuća 306, 346, 386- legija 75, 114, 234Marijino ime 174- majčinstvo 321- usnuće 295Mariologija 19, 122Marković, fra Ivan 148-149, 188-189,

228-229, 354Marto, bl. Franjo i Hijacinta 43, 83,

122, 283Mediji 190Međugorje 2, 75, 162, 234, 243, 314Milosrđe 140Misije 242, 301Mladi 2, 143, 304, 314Molitva 67, 90, 91, 102, 142, 204, 251,

266, 273, 300Molve 315, 355Morović 354Nagasaki 123, 203Nazaret 43, 306, 346, 382Nerežišća 108-109Nerođeni 354Obitelj 18-19, 58-59, 98-99, 138-139,

178-179, 218-219, 258-259, 282, 298-299, 338-339, 378-379

Oblati M. Bezgrešne 323Objava 226Obraćenje 256, 291, 393Obred 82Obrezanje 52Odgoj 64, 251, 281Ogledalo 196Opraštanje 312Origen 20Osijek 74, 114Osuđevo 315 Osvježenje 316Oštarije 222-223, 355Otac 144Otačka zrnca 14-15, 54-55, 94-95,

134-135, 174-175, 214-215, 254-255, 294-295, 334-335, 374-375

Pakao 196Pavelić, Milan 16-17Pobačaj 144Pobožnost 181- listopadska 313Pokora 276

Pomoćnik 186 Poslušnost 258, 384Post 102Postira 194Posudba 356Pouzdanje 331Primjer 251Propovjednik 147Providnost 110Psovka 113, 288-290Predavanje 276Ptujska Gora 42, 203Puljić, kard. V. 2, 35Računalo 276Radost 209Radovan 354Radio Marija 82, 154, 163, 242Rastava 264 Rastresenost 276Razlika 236Razumijevanje 316Rim 82, 122, 282Roditelji i djeca 24-25, 51, 64-65,

104-105, 144-145, 184-185, 224-225, 264-265, 258-259, 281, 304-305, 344-345, 384-385

Rođendan 8Ruščica 314Ruža, papina 202, 203Sabić, Marin 256-257Saleški, sv. Franjo 220Salezijanci 60-61, 74Santarelli, Giuseppe 382-383Sarajevo 34Schönborn, kard. Ch. 75Schönstattski pokret 74, 123, 155,

194, 195, 202, 203, 234Sekularizacija 121, 281Selioci 30Sestre od Pohođenja 220-221Seviljski, Izidor 174-175Simpozij, marijanski 222-223Sinj 35, 148, 228, 354, 355Sirač 274Siromaštvo 260 Sjedenje 236Slavonski Brod 34, 74, 154, 194, 195,

274, 314, 331, 355Slike 146, 334Smerdel, Ton 376Smrt 342, 350, 368Srce Marijino 206, 207, 232, 309Stajanje 236Stari 236Stepinac, bl. A. 68-69, 201Stvaranje 252Svećenik 201, 226, 227, 230, 267, 281

Sveta Marija 315Sveti Juraj na Bregu 274- Josip 108, 109Svetišta marijanska 142, 323- - hrvatska:- Baška (M. B. Gorička) 102- Borovo Naselje 200a- Doroslovo 160a- Kaštel Stari-Radun 120a- Krepšić 80a- Krivi Pit 280a- Lič Polje 40a - Medulin 360a- Ražanac 320a- Zadar/Borik 400a- Zaprešić 240aSvetost 212Svibanj 176-177, 193, 195, 235Svjedočanstvo 11, 33, 51, 73, 91,

131, 153, 171, 193, 211, 233, 251, 273, 291, 331, 371

Šale 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276, 316, 356, 396

Šarić, I. Ev. 136-137Široki Brijeg 115, 275, 355Šutnja 102Trnski, Ivan 56-57Trpljenje 219Trsat 235, 275Udaja 76Ukazanja 75, 162, 185, 202, 243Umjerenost Uskrs(nuće) 8, 121, 126, 152, 324Utjelovljenje 84, 124, 306, 346, 386Večera 76Veliča 172-173, 212-213, 252-253,

292-293, 332-333Vianney, sv. I. M. 107, 186Vida, Viktor 336-337Vinko, sv. Paulski 260 Vjera 41, 46, 81, 131, 171, 248, 321,

372Vjeronauk 154Voćin 74, 234Vukovar 34, 155, 194Zaborav(ljeni) 153, 316 Zagreb 115, 221, 234, 275, 340, 341Zakon 253Zaručnici 156Zastava, europska 11Zatvor(enici) 36, 283Zdravlje 338Zvanje 150, 161Zvijezda 13, 25Žena 180-181, 289, 315Život 41, 298-299, 331Žrtva 218, 378

M 12_10.qxd 29 11/16/10 6:53 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

390 - ”MARIJA” 12/2010.

Hrvatski biskupi zabrinuti su zbog stano-vitih pojava u naπemu druπtvu koje obiljeæavaju politiËko, gospodarsko i kul-turalno ozraËje. Zato su sa zasjedanja u Lovranu, 21. listopada uputili javnosti posebnu poruku, prema kojoj smo napravili kratka razmatranja kao uvod u pojedina otajstva radosne krunice koja nam mogu dobro doÊi za molitvu tije-kom doπaπÊa.

1. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJIAneo ue k njoj i reËe: ”Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” (Lk 1, 28)

Uz nastojanje mjerodavnih da se iz naπega druπtva otkloni bezakonje i nepravda te da se jaËa vladavina prava i promicanje dostojanstva ljudske osobe, postoje istodobno i oni pokuπaji koji, na svim razinama, namjerno pojaËavaju dojam nestabilnosti i beznaa u hrvat-skom druπtvu. Veliku odgovornost u tome imaju masovni mediji koji svojim odabirom nerijetko zanemaruju dogaaje i sadræaje koji pomaæu u izgradnji nosi-vih druπtvenih vrijednosti.

Dok razmatramo kako je Aneo navije-stio Mariji da Êe zaËeti i roditi Sina Boæjega, molimo svjetlo Boæjega Duha za sve odgovorne, osobito one u mediji-ma, da rade na dobro hrvatskoga Ëovjeka i naroda.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

Otkrijmo iznova snagu koja vraća nadu

2. MARIJINO POHOĐENJE ELIZABETITih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu i pozdravi Elizabetu. (Lk 1, 39-40)

RazmatrajuÊi sadaπnje poteπkoÊe, ne smijemo zanemariti one vrijednosti koje su utkane u dobro ostvareno tijekom dvadeset godina hrvatske samostalnosti, ne zaboravljajuÊi pritom da su razni oblici danaπnje druπtvene krize niknuli iz korijena koji seæe iz totalitarnoga komunistiËkog sustava. Vezanost uz spomen, omoguÊuje nam da se i danas oslonimo na vitalne temelje dobra i da se lakπe suprotstavimo svemu πto obes-cjenjuje iskrenost ærtve, zalaganja i nesebiËnosti.

Dok razmatramo kako je bl. Djevica Ma rija pohodila svoju rodicu Elizabetu, molimo da ponovno otkrijemo snagu koja nam je vraÊala nadu i oduπevlja va la nas za dobro mjesto da dodajemo razlo-ge za stvaranje joπ veÊeg nezadovoljstva.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUSOVO ROĐENJE U BETLEHEMUEvo, javljam vam blagosvijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist Gospodin. (Lk 2, 10-11)

Kad je bilo najteæe, kad su mnogi predviali slom hrvatske slobode i priæeljkivali neuspjeh naπih napora, pro-govaralo je zajedniπtvo, sloga i jedinstvo proæeto evaneoskim vrijednostima koje su otvarale hrvatske domove i srca svima koji su bili u raznim opasnostima, ne mareÊi je li rijeË o prijateljima ili neprijateljima. Umjesto isticanja takve paradigme, niz godina u predstavljanju

M 12_10.qxd 30 11/16/10 6:53 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 12/2010. - 391

Hrvatske, naroËito na kulturnoj i umjet-niËkoj razini (knjiæevnosti, filmske um je-tnosti, kazaliπta), pokazuju se sumorni tonovi, muËnina i guπenje ljepote ljud-skosti na kojoj je Hrvatska stasala.

Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija rodila Isusa u πpilji u Betlehemu i poloæila ga u jasle, molimo da istina o temeljima suvremene Hrvatske nikad ne bude zanijekana, jer ona nosi ponos i velikoduπnost.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. PRIKAZANJE ISUSOVO U HRAMUKad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπe dani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu.(Lk 2, 22)

Valja se zapitati komu je stalo da se hrvatski ljudi pred izazovima danas ne nau zajedno i u slozi ne pronalaze odgovore na pogibeljnosti. Dok smo

svjedoci koliki u naπemu narodu trpe, traæe posao, naËine preæivljavanja svojih obitelji, ne zaboravimo da smo se susreli s rjeπenjem toga pitanja, i to u ljubavi i spremnosti na djelatnu suÊut koja je znala tjeπiti, odreÊi se svojih komotnosti za dobro drugoga, boriti se u svojoj sre-dini za zajedniËko dobro.

Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija Ëetrdeseti dan poslije poroda pri-kazala Isusa u Hramu, molimo da i danas budemo svjesni drugih kraj sebe imajuÊi na umu: Dok bliænji nije sretan, i naπa je sreÊa umanjena.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMUA on im reËe: ”Zaπto ste me traæili? Niste li znali da mi je biti u onome πto je Oca mojega?” (Lk 2, 49)

Nije teπko suvremenim sredstvima komunikacija unijeti sumnju, razoriti povjerenje, poljuljati poπten rad pojedi-naca i institucija, neodgovorno etiketira-ti, optuæiti i osuditi. To se najËeπÊe Ëini bez teænje za istinom i boljitkom. Ponekad je dostatno ne dopustiti da se pogled odmakne s povrπine. Na povrπan naËin pristupa se djelovanju Crkve, ali se sliËno dogaa i s drugim institucijama koje Ëuvaju u sebi snagu druπtvene preobrazbe.

Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija naπla Isusa treÊi dan u Hramu meu nauËiteljima, molimo za nosive institucije naπeg druπtva, osobito obra-zovne, odgojne, znanstvene i kulturne, da se zdruæe u jedinstvenom radu na dobro naroda i domovine.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...KAJO

M 12_10.qxd 31 11/16/10 6:53 PM

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

392 - ”MARIJA” 12/2010.

TumaËeÊi otajstvo utjelovljenja, veliki franjevaËki nauËitelj bl. Ivan Duns ©kot razlaæe svoje postavke: Bog kao razu-mno biÊe ima svrhu svoga djelovanja, i to dostojnu svoga veliËanstva. Dostojno je Boga to da radi sve na svoju slavu. U svojoj opstojnosti nezavisan je od svega stvorenoga. On je zadnja svrha djelova-nja. I stvaranje Duns ©kot pripisuje lju-bavi, a svemoguÊstvo je samo izvrπuju Êa moÊ. Od stvorenih biÊa ljubi najviπe one koji najviπe doprinose njegovoj lju-bavi i oËituju njegovu slavu. Divna po java Isusa Krista najsavrπenije udio-niπ tvuje dobrotu Boæju i najbolje je oËi-tuje izvana. I Krist je prvi u odredbama Bo æjim, a nije zavisan od ustrajnosti ili pa da naπih praroditelja. Da nije stvoren ni aneo ili Ëovjek, ili da nije sagrijeπio, Krist bi doπao. Tj., Bog je htio da izvan presv. Trojstva bude jendo biÊe koje Êe Boga ljubiti u najveÊoj mjeri. Zato je pre dvidio i predodredio da se sjedini ËovjeËanska narav Kristova s drugom osobom presv. Trojstva - bez obzira na grijeh Adamov. Istom odlukom, kao i Krist - prije anela i ljudi - predodre-ena je i Marija: Majka Boæja i Milosti puna. U tome je, da je puna milosti, ukljuËena i povlastica Bezgreπnog zaËeÊa.Papa Pio IX. proglasio je 8. prosinca 1854. dogmu Neoskvrnjenog zaËeÊa:Marija je osobitom Boæjom povlasticom izuzeta od svake i najmanje ljage grije-

ha. Bila je uvijek u milosti, jer je imala biti Majkom Boæjom.Radi predvienih zasluga svoga Sina oËuvana je od svake ljage grijeha iskon-skoga i njegovih posljedica. Nije imala ni greπne sklonosti ni grijeh.Neprestano promatranje Boga i ljubav koja je toj spoznaji odgovarala, iskljuËili su bilo kakvu uvredu Bogu.U svojim spisima izriËu joj pohvale: Epifanije, Bazilije, Grgur iz Nise, Grgur Nazijazenski, Δiril Aleksandrijski, a oso-bito oci nakon Efeπkog sabora.Ivan je motri u Otkrivenju: ”Æena obuËe-na u Sunce, mjesec pod nogama njezi-nim, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda” (12, 1).Nova Eva treba biti pridruæena novom Adamu u patnjama i bolima, biti mu suradnica u otkupljenju. Ako je ona saËuvana od grijeha iskonskoga zaslu-gom Otkupiteljevom, onda je i njegovo poslanje vrhunaravno, osloboenje Ëovjeka od grijeha. Zato sv. Sofronije Jeruzalemski kliËe: ”Uistinu si blago-slovljena meu æenama, jer je u milosti tvojoj blagoslov OËev zasjao ljudima i oslobodio ih od starog prokletstva” (Izvor radosti).I sv. Franjo Asiπki zanosno je zborio o Mariji:”U tebi bijaπe i jest sva punina milosti i svako dobro!Zdravo, palaËo njegova!Zdravo, prebivaliπte njegovo!Zdravo, kuÊo njegova!Zdravo, sluæbenice njegova!Zdravo, majko njegova...”(Pozdrav blaæenoj Djevici)Molimo je i mi. Ona Êe nas uvesti u vjeËno blaæenstvo.S. Marija OD PRESVETOG SRCA

Bez grijeha začeta

M 12_10.qxd 32 11/16/10 6:53 PM

Nikad nije kasno- Ja bih htjela moliti krunicu! - mala Êe djevojËica sveÊeniku.- Samo ti moli! Polako: Zdravo, Marijo...- Ali, ja ne znam moliti!- Zamoli svoju mamu, nek te nauËi.- Ni ona ne zna moliti krunicu!Æalosno da ni mama nije znala Majku Boæju zazivati u pomoÊ...Pogodilo me to i duboko dirnulo. Ni ja, naime, nisam uËila svoju djecu moliti, pa je zato danas tuga i æalost u mojoj obitelji. Suprug me ostavio prije godinu dana, a i djeca su mi poπla krivim putem...Toga dana bila je misa za Ëlanove Vojske Bezgreπne. SveÊenik je ponu-dio Gospinu medaljicu i moguÊnost uËlanjenja u Vojsku Bezgreπne, koja moli za sve one koji nisu upoznali Gospodina i njegovu Majku, za spas hrvatskih brakova i djece te naπe domovine. Sve je to odjednom za mene bilo previπe... Povukla sam se u klupu, da bih sabrala svoje misli pred kipom Bezgreπne, a kad sam se smirila kraj mene se Ëuo πapat ljuba-zne gospoe:- Gospoo, Bogu nikad nije kasno. Imate ovdje na listiÊu upute kako se moli Gospina krunica, s radosnim, æalosnim i slavnim otajstvima te otajstvima svjetla. Lako Êete Vi to i brzo nauËiti! Bl. A. Stepinac rekao je da je ”sveta krunica tako jednostav-na, utjeπna, a u isti mah tako moÊna, da je oËito djelo samog Boga preko ruke BogorodiËinih”.Ana VR»EK

”MARIJA” 12/2010. - 393

n a i z v o r i m a

Gospina kućaGospina kućaZdravo, o Marijo, premila MajËice,Zdravo, o Marijo, premila MajËice,milosti puna, najdraæa Djevice!!!milosti puna, najdraæa Djevice!!!Gospina kuÊa, blaæeno mjestoGospina kuÊa, blaæeno mjestou nju bih rado svratila Ëesto.u nju bih rado svratila Ëesto.Gospina kuÊa puna blagoslovaGospina kuÊa puna blagoslovatoplinom zraËi ispod svoga krova,toplinom zraËi ispod svoga krova,oaza tu je Boæanskoga miraoaza tu je Boæanskoga mirakuÊica ova skromna i fina,kuÊica ova skromna i fina,udobni dom je za Njezina Sina.udobni dom je za Njezina Sina.Miriπi sva na ljiljan i ruæe,Miriπi sva na ljiljan i ruæe,na kruh tek ispeËenna kruh tek ispeËeni svjeæe zakuhano mlijeko,i svjeæe zakuhano mlijeko,uz jutarnju kavu, prijatelji Isusoviuz jutarnju kavu, prijatelji Isusovis Marijom se druæe...s Marijom se druæe...Gospina kuÊa tako je malaGospina kuÊa tako je malau srce moje lako bi stala,u srce moje lako bi stala,odiπe cijela ljepotom i zdravljemodiπe cijela ljepotom i zdravljemu Uskrsno jutrou Uskrsno jutrosva odzvanja slavljem!!!sva odzvanja slavljem!!!Vinka TOKIΔ BUROLOVinka TOKIΔ BUROLO

M 12_10.qxd 33 11/16/10 6:53 PM

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

394 - ”MARIJA” 12/2010.

Međugorski zimski programU Meugorju zimski veËernji program poËinje u 17 sati s krunicom, a u 18 sati slijedi misa, blagoslov predmeta, moli-tva za zdravlje i slavna krunica. Euharistijsko klanjanje je Ëetvrtkom od 19-20 sati, a srijedom i subotom od 21-22 sata. Nedjeljom je krunica na Brdu ukazanja u 14 sati, a petkom u 14 sati kriæni put na Kriæevcu. (GM)

Kapela Gospe VoćinskeU poæeπkom Kolegiju biskup A. ©kvor-ËeviÊ blagoslovio je 13. listopada kape lu u Ëast Gospe VoÊinske, kako bi mla di mogli æivjeti trenutke sabranosti. (Z)

Roditelji i supružnici kod GospeU svetiπtu Gospe Trsatske 16. listopada odræan je susret roditelja i supruænika gospiÊko-senjske biskupije. Govorio im je biskup V. Æupan, a imali su poboæ-nost kriænog puta i misno slavlje koje je predvodio biskup M. BogoviÊ. (GK)

250. obljetnica posvete crkveU Umagu je 17. listopada proslavljena 250. obljetnica posvete æupne crkve Uznesenja Marijina. Misno slavlje pred-vodio je biskup I. Milovan, a o povijesti æupe govorio je J. Grbac. (IKA)

Legionari kod Gospe StupskeMarijini legionari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine naπli su se 17. listopada na svome godiπnjem hodoËaπÊu u svetiπtu Gospe Stupske u sarajevskom predgra-u. Misno slavlje predvodio je B. RajiÊ, a posjetili su i obliænji Karmel. (KT)

Gospin park u MeđugorjuU povodu 30. obljetnice Ëudesnih doga-anja u Meugorju na Brdu ukazanja i Kriæevcu poËinje se stvarati Gospin park, a pod vodstvom VijeÊa Gospina parka u kojemu su predstavnici mini-starstva, opÊine, æupe i mjesnih zajedni-

ca. StruËnjaci trenutaËno izrauju pro-storni plan i rade na otvaranju meumre æne stranice www.gospinpark.ba, na kojoj Êe se moÊi pratiti tijek radova. (M)

Isusova majka - Gospa naše vjereTo je tema ovogodiπnje VjeronauËne olimpijade, dræavnog natjecanja iz vjero-nauka za osnovnoπkolce i srednjoπkol-ce. ©kolska natjecanja predviena su za 28. sijeËnja, æupanijsko-meuæupanijsko odnosno (nad)biskupijsko za 18. velja-Ëe, a zavrπno dræavno od 23. do 25. oæujka. Grau, koju je priredio urednik ”Marije”, kao i ostale obavijesti oko natjecanja moæete naÊi na www.glas-koncila www.glas-koncila.hr/mak i www.nku.hbk.hr.

Darovan kip Majke TerezijeKraj crkve Gospe od Mora u Puli 22. li s topada otkriven je kip bl. Majke Tere-zije, koji je gradonaËelnik OpÊine Cen-tar iz Skoplja V. TodoroviÊ darovao tom gradu. Kopija je to kipa akad. kipara Tome Serafimovskog kojega je izvornik postavljen u Vatikanu, a blagoslovio ga je biskup I. Milovan. (GK)

Vjeroučitelji kod Gospe u KrasnuU svetiπtu Gospe od Krasna 22. listopa-da upriliËeno je drugo ovogodiπnje struËno vijeÊe za vjerouËitelje gospiÊko-senjske biskupije, a prigodno predava-nje odræao je I. BodroæiÊ. (IKA)

Znanstveni skup o nadb. MilinovićuU samostanu Gospe od Zdravlja u Spli-tu 22. i 23. listopada odræan je znan s-

M 12_10.qxd 34 11/16/10 6:53 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 12/2010. - 395

tveni skup o nadbiskupu Bara fra ©i mu-nu MilinoviÊu i njegovu djelu te povije-snim okolnostima u pvoodu 100. obljet-nice njegove smrti. (KJ)

Nova pjesnička ostvarenjaU Mariji Bistrici odræana je 23. listopada zavrπna sveËanost XII. recitala duhovno-refleksivnog pjesniπtva Josip Ozimec te su proglaπeni pobjednici: Z. Maltar, N. Erman, V. VladiÊ i –. Ilijaπ. (GK)

Studenti kod Gospe u NinuZadarski studenti hodoËastili su 23. lis-topada Gospi u Nin u znak zahvalnosti za uspjeπan ovogodiπnji Susret hrvatske katoliËke mladeæi u Zadru. Vodio ih je s Belafuæe moleÊi i pjevajuÊi I. MustaÊ, a misno slavlje u svetiπtu predvodio je M. BolobaniÊ. (IKA)

KestenijadaU æupi Marije PomoÊnice u Zagrebu odræana je 24. listopada tradicionalna kestenijada. Dijeljeni su kesteni nakon svake mise, a djeËja kestenijada potraja-la je dva sata. NaveËer su se nakon misnog slavlja uz kestenje druæili brojni mladi iz zagrebaËkih æupa, a posebno je dojmljiva bila molitva krunice koju su organizirali animatroi. (GK)

Koncertom uređuju crkvuNovogradiπka æupa Kraljice sv. Krunice upriliËila je 30. listopada koncert na kojemu su se prikupljali darovi za nastavak ureenja æupne crkve, koja je iznutra jedino oæbukana. (Z)

Za djecu KongaU crkvi Gospe od Otoka u Solinu 31. listopada prireen je humanitarni kon-cert za djecu Konga. Odræan je prigodni recital i nastupilo nekoliko zborova, a æupna misijska sekcija tiskala je kalen-dare i prodavala ruËno izraene Ëestitke. (GK)

Bistrička zahvalnicaMisom zahvalnicom 31. listopada u svetiπtu Majke Boæje BistriËke oznaËen je ovogodiπnji zavrπetak hodoËasniËke sezone. Misno slavlje predvodio je kar-dinal V. PuljiÊ, a uz hodoËasniËko mnoπtvo sudjelovale su i brojne bistriËke udruge. (GK)

Trškovrški jubilejMisom zahvalnicom, koju je u crkvi Majke Boæje Jeruzaleske na Trπkom Vrhu 31. listopada predvodio biskup M. Gorski, zavrπila je hodoËasniËka sezona, a svetiπte je uπlo u 250. obljetnicu svoga postojanja. (IKA)

Blagoslovljena obnovljena postajaU Vukovju je 31. listopada, nakon pobo ænosti Marijina puta, biskup J. Mrz-ljak blagoslovio pil obnovljene postaje IV. otajstva radosne krunice. Uraena je u visokom reljefu prema izvorniku iz 17. st., visine oko 70 cm, πirine 75 cm i dubine od 30-ak cm te postavljena na 155 cm visoku postolju. (IKA)

Kod Gospe Brze pomoćiOsmoga hodoËasniËkog dana kod Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu 8. studenoga glavno misno slav-lje predvodio je A. PerËiÊ. (IKA)

Devetnica Gospi od ZdravljaTijekom devetnice Gospi od Zdravlja u Splitu uz duhovni, koji su predvodili fra L. TomaπeviÊ, D. ©imundæa i fraI. Nimac, upriliËen je i kulturni pro-gram. Osim izloæbe radova akad. slikari-ce J. Runje, upriliËeni su koncerti VIS-a Gospe od Zdravlja, klapa, djeËjih zboro-va s podruËja æupe i drugih zborova, kao i orguljski te klavirski koncerti. Koncertom, knjigom-spomenicom o dosadaπnjem radu i novim CD, VIS Gospa od Zdravlja proslavio je 12. stu-denoga 40 godina rada. (KJ)

M 12_10.qxd 35 11/16/10 6:53 PM

a f o r i z m i π a l e

396 - ”MARIJA” 12/2010.

Naeπ li kupca za stare cipele, neπto si ipak dobio, a prodaπ li nekome duπu nisi samo siromah, nego i - bijednik.

»ovjeπtvo je temelj za svetost i sve-tost temelj za Ëovjeπtvo.

Uzde Ëovjeka Ëine ËovjeËnijim - nipoπto konjem.

Kad siromah daje od potrebnoga, on da ono ”malo” postaje -ogromno.

Smrt stavlja toËku na æivotnu ispisa-nu knjigu, a onda NETKO ocjenju-je je li to - pjesma nad pjesmama, krimiÊ, priruËnik za psovke...

Za razliku od mnogih drugih, Juda i Brut nikada - ne oskudijevaju potomstvom.

Nema protokola za susret s Bogom, a ipak je to susret na najviπoj razini.

”Vjeπtina” sluæenja dvama gospodari-ma prokazuje i gospodare i sluæitelje.

Srce je malen organ, ali moæe biti stambeni prostor za - Ëitav svijet.

Savjest je nevidljiva stvarnost, koja, ako je nismo usmrtili, u opasno-stima - zvoni na uzbunu.

”Gledaj, sluπaj i πuti æeliπ li æivjeti u miru” - to je naËelo - puzavaca.

Ako se valutom vlastitog tijela plaÊaju voænje, onda je to - najsku-plji prijevoz.

Koga strah stjera u miπju rupu, neka i ne pokuπa iz nje iziÊi.

Treba misliti da bi se govorilo, a πutjeti da bi se mislilo.

Najsigurnija pobjeda je svladati neprijatelja - njegovim oruæjem.

Stanko RADIΔ

ASTRONOMIJA- Zemlja se vrti oko Sunca, tumaËi pro-fesorica i pita, ako kome nije neπto jasno, neka upita. Tada se s pitanje javi Marijo:- Jedino ne razumijem oko Ëega se vrti Zemlja po noÊi!

PITAJ PRIJE MARIJUIvanka i Marija dobile u vrtiÊu po bom-bon za nagradu. Meutim, nijedna nisu rekle teti za to hvala.- A πto se kaæe? - pita teta Ivanku.- Pitaj prije Mariju, ona je dobila prva! - odreπito Êe Ivanka.

PLATIT ĆEŠ MI VODUVinko se naljutio na Marija πto mu je usuo pijeska u majicu dok su se igrali, pa Êe mu odreπito:- Platit Êeπ mi vodu πto me mama u njoj bude prala!

- Zaπto je bl. Djevica Marija zaËeta bez grijeha?- Vjerojatno zato πto je bila nestaπica!

M 12_10.qxd 36 11/16/10 6:53 PM

DANICA 2011. - HRVATSKI KATOLIČKI KALENDAR - Na 224 stranice donesen je rimokatolički kalendar s kratkim predsta-vljanjem hrvatskih marijanskih svetišta, grko-katolički kalendar, astronomski i vremenski podaci, pomrčina Sunca i Mje se ca, progno-za vremena, statistički poda ci o stanovništvu RH i Katoličkoj Crkvi, Hrvatske katoličke misije, župe i socijalni uredi u inozemstvu, obljetni-ce istaknutih osoba te obilno štivo za mlađe i starije - 35 kn. - Narudžbe: HKD sv. Jeronima, Trg kralja Tomislava 21, 10000 Zagreb.S. Marija od Presv. Srca (Anka Petriče vić) - POGLED U MISTERIJ - Na 286 stranica tiska-ne su meditacije koje su objavljivane u sara-jevskom ”Katoličkom tjedniku” tijekom g. 2004. i 2005., a sadržaj im je tema Bog je lju-bav. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.net S. Marija od Presv. Srca (Anka Petriče vić) - ŽIVOT BIRAJ - O Božjim zapovijedima - U doba kad mnogi žive kao da Boga nema, na 106 stranica auktorica donosi razmatra-nja o Božjim zapovijedima, pozitivnom Božjem zakonu, duboko upisanu u čovjeko-vu srcu, što će pomoći današnjem čovjeku da preuzme terete koji donose Božji blago-slov. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.netSLUGA BOŽJI FRA ALEKSA BENIGAR - Bil ten Vicepostulature - Godina V., br. 1, studeni 2010. - Na 24 stranice donesena su svjedo-čanstva o tome što je za sl. Božjega značila Biblija, kako ga je Duh Božji jačao da je mogao biti misionar i težiti za nebom... te tijek postupka za proglašenje svetim. - Narudžbe: Vicepo stulatura sl. B. A. Benigara, Kaptol 9, 10000 Zagreb.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke - Jedna majka u ”Mariji” je veoma živo i zanimljivo iznosila istinite zgode iz života svoje obitelji u kojima je pri-bližava dječju bezazlenost i iskričavu mudrost, od kojih štošta mogu naučiti i odra-sli. Najzanimljiviji i najpou člji viji tekstovi objav-ljeni su na 176 str. - 40 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bula ta 3, 21000 Split,tel. (021) 348-184.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 12/2010. - 397

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.J. Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEΔE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

M 12_10.qxd 37 11/16/10 6:53 PM

14. listopada navršilo se 17 godina otkako senaš otac

STJEPAN TRIPALOzauvijek preselio Gospodinu, a

4. siječnja navršava se godina dana otkako je Gospodin k sebi zauvijek pozvao našu

dragu majkuKLEOFI TRIPALO

Hvala im za svaku dobru riječ, veliku ljubav i pažnju, a obljetnicu smrti predragih roditelja s

ljubavlju spominjemo i molimo da ih Čudotvorna Gospa dovede u nebeske dvore.

Zahvalna djeca: kći Branka, sinovi Svijetoslav i Tomislav, unuci i praunuci

U spomen†MARIJE JURJEVIĆ pok. Šime

iz župe Kruševo(2006. - 15. listopada - 2010.)

Ivica Jurjević(Dar za ”Mariju”)

29. listopada prošle su se tri godine otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi otac

ANTE MRKONJIĆ,a 6. prosinca navršava se 10 godina od

iznenadne smrti naše drage majkeKATE MRKONJIĆ

Gospodine, udijeli im radost u svome kraljevstvu!Djeca

(Dar za ”Mariju”)

10. prosinca navršava se 11 godina otkako je Gospodin pozvao k sebidr. FRANJU TUĐMANA

utemeljitelja i prvoga predsjednika slobodne, neovisne i suverene države Republike Hrvatske.

Gospodine, budi mu dobrostiv!

U spomen na moje drage sestre:14. prosinca navršavaju se tri godine od smrti moje najmlađe sestre ANE, moja sestra KATApreselila se Gospodinu g. 2004., u srpnju 2007.

napustila me je najstarija sestra HEDVIGA,a u studenom 2007. moja sestra MARA.

Svaki dan ste u mojim milsima i molitvama. Nek vam Gospodin bude milosrdan i dobrostiv te

vam udijeli život vječni! Zahvaljujem Gospodinu da sam vas imala i s vama živjela!

Vaša sestra Janja(Dar za ”Mariju”)

S ljubavlju i poštovanjem, o 16. obljetnici prelaska u vječnost sjećamo se dragog brata i šogora

prof. dr. JOSIPA LUČIĆAi molimo da mu Gospodin udijeli mjesto

svjetlosti i mira.Obitelj Čelant-Lučić

398 - ”MARIJA” 12/2010.

s p o m e nz a h v a l e

Vinka Vrsalović, Gornji Humac na Braču: U prigodi 50. obljetnice vjenčanja, zahvaljujem Gospi na tolikim udijeljenim milostima te joj i dalje preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za širenje lista ”Marija”; - Ana Vrček s čitateljica-ma, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nad nama i svima našima, uz dar za potporu ”Marije”; - Ljilja Marević p. Natka, Staševica: Gospi zahvaljujem na svim milosti-ma i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Vesna Vitali, Sv. Filip i Jakov: Majci Nebeskoj hvala na svim milostima. Pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Stanko Karioloć, Praputnjak: Nebeska Majko, hvala na svemu! Ti znaš najbolje sve naše nevolje, pa mene i sve moje vodi i una-prijed, uz dar; - Nada Šunjić Živojina, Staševica: Zahvaljujem Gospi na svim milosti-ma i na njezinu čast šalejm dar za širenje ”Marije”; - Don Petar Eterović, Supetar: Hvala nebeskoj Majci na svemu! Nek i dalje bdije nada mnom, uz dar; - Sofija Granić, Baška Voda: Zahvaljujem Gospi na svim milostima i preporučujem joj sebe i sve svoje, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Marijo, Majko Kristova, u tuđini među nama, blagdanima i nedjeljama kad hrvatski puk se moli, zvjezda-na ti kruna blista, tebe mole svi Hrvati: U Domovinu nas, Majko, vrati, mi drugoga puto-kaza ne trebamo u životu, samo Isusa nam ne uskrati. Krajevi su naši zlatni, njima nas Bog obdari. Naše boli, Majko, vidiš, duša nam već krvari. Ah, ojačaj, ljudstvo cijelo, boli naše, Majko, skrati, da dođemo u rodnu grudu, ti nas, Dobra, skoro vrati! - Tereza Skorić, Melbourne: Zahvaljujem nebeskoj Majci na tolikim milostima kojima me je obasipala za života te i unaprijed pod njezino okrilje stav-ljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, osobito svoju Tonku i svu djecu, uz dar; - Nada Čordašić, Zagreb: Zahvaljujem Gospi na iskazanoj ljubavi u mome životu i milostima te joj se i unaprijed preporučujem za sebe i sve svoje, uz dar; - Jadranka Štefan, Šibenik: Hvala ti, nebeska Majko, na svim isprošenim milostima! I nadalje bdij nada mnom i svima mojim najdražima, uz dar; - Marija Buljanović, Slavonski Brod: Zahvaljujem Majci Mariji na iskazanoj ljubavi. Njoj i dalje pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M 12_10.qxd 38 11/16/10 6:53 PM

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr.

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 12/2010. - 399

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Ivica Andreis, Vela Luka; Božana Bilopavlović, Dubrovnik; Margarita Jurišić, Zagreb; Natalija Bukovčan, Osijek; Mirjana Baturina, Split; Blanka Marković, Virovitica; - 20 kn: Manda Perak, Ladimirevci; Ivanka Budimir, Osijek; Mandica Miličević, Rijeka; Antonija Kasapović, Bjelovar; Mladenka Pavlović, Ivanić Kloštar; - 30 kn: Antonija Vlahov, Tribunj; Ana Slobođanac, Đakovo; Marija Pintarić, Mala Subotica; Kata Pavić, – Đurđanci.MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Tina Dropulić Matina, Staševica: Gospi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za širenje njezina lista; - Anita Kasap, Zadar: Gospe moja, tebi predajem sebe i sve svoje nakane i želje, da bdiješ nada mnom i vodiš me uz Isusa, uz dar; - Dragana Marević Medarova, Staševica: Gospi preporučujem svoj život u braku, uz dar za ”Mariju”; - Ivica Sučić, Berlin: Dobra Majko, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Mirjana Kušurin Mirova, Staševica: Preporuču jem Gospi sebe i sve svoje, uz dar za ”Mariju”; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Gospi dragoj preporuču jem sebe u tuđini kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Ivka Mišković, Vukovina: Preporučujem zagovoru Majke Marije sebe i svoje najmilije, osobito sebe da mi bude u pomoći pri opera ciji, uz dar; - Ksenija Vrabec, Zaprešić: Preporu čujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Danica Žepina, Biograd: Preporučujem nebe-skoj Majci sebe i svoju obitelj, da ustrajemo u dobru, uz dar; - Elvira Orbanić, Žminj: Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Maša Dropulić, Staševica: Preporučujem Gospi sebe i sve svoje, uz mali dar za širenje njezina lista; - Marijo Pribisalić, Split: Pod Gospino okrilje stavljam sebe i svoje najdraže, uz dar; - Zita Matacin, Whyalla: Nebeska Majko, preporuču jem ti sebe i sve svoje mile i drage ovdje u dalekoj tuđini, da nas sve i dalje pratiš i čuvaš kroz život, uz mali dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

GODIŠNJA UPLATA ZA ”MARIJU” 70 KN

KALENDARI ZA 2011.ZIDNI - DŽEPNI - KARTONČIĆI

Narudžbe:(ZBOG NEZGODNA PAKIRANJA SAMO NA VIŠE PRIMJERAKA)”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split,

tel/faks: (021) 348-184.

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav pre ma Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi sva koga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pret-platnika lista ”Marija”.

Sluπajte Radio Mariju!Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz; Split 97,2 MHzVirovitica 88,3 Mhz; Satelit HotBird 13E, 12.520 VInternet: www.radiomarija.hrPostanite podupiratelj Radija Marije!Adresa: Jordanovac 110, 10000 Zagreb.tel. (01) 2327-000

M 12_10.qxd 39 11/16/10 6:53 PM

Nada ljudi i neba (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361Radost je imati za majku Bezgreπnu Mariju (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . 364Remek-odgovor na Boæji plan (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366Eden i had - podzemlje i limb (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368Kraljice proroka (M. MajetiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370Iznenadila me (©) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371”I stade razmiπljati...” (D. Runje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372Ivan DamaπËanski o Marijinu usnuÊu (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374Ti kao zvijezda nad mladoπÊu naπom (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376Nije li æivot dar?! (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378Odakle i πto je Ëudotvorna medaljica? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380U Gospinoj kuÊi (R. Allegri) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382Mlijeko (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384Ovdje je RijeË tijelom postala (T. VojnoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386Stvarno kazalo 48. godiπta (KJ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388Otkrijmo iznova snagu koja nosi nadu (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390Bez grijeha zaËeta (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392Nikad nije kasno (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 16. STUDENOGA 2010.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

400 - ”MARIJA” 12/2010.

Vlado KataviÊ (+30. VII. 2010. - Slivno); - Pera Elek (+20. VIII. 2010. u 78. g. - Otok); - Luka Musulin (+28. IX. 2010. - Staπevica); - Tereza ©tilinoviÊ (+1. X. 2010. u 87. g. - Zagreb); - ». s. Eugenija KneæeviÊ, ©SF (+8. X. - Kloπtar IvaniÊ); - ». s. Zorislava DurbiÊ, KKK (+15. X. 2010. - IvaneËki Vrhovec); - Nedo Puljiz LaziÊ (+18. X. 2010. - Imotski); - Alemka Buljan-Vidak (+19. X. 2010. - Sinj); - Ivan SamardæiÊ, brat fra Antin (+19. X. 2010. - Otok); - Gojko BaniÊ, otac don Ivanov (+20. X. 2010. u 86. g. - Dolac Donji); - Valent Puπkadija, otac sveÊenik Ivice (+20. X. 2010. u 59. g. - Remetinec); - Magdalena SanseoviÊ (+22. X. 2010. - Dol na Hvaru); - ». s. Skolastika Norac Kevo, SM (+24. X. 2010. - Split); - Janja ©abiÊ MrkonjuπiÊ (+24. X. 2010. u 72. g. - Zmijavci); - VlË. Trpimir Stjepan Grmec (+25. X. 2010. u 68. g. - Cestica, Kriæovljan); - Bartul Bare PlenkoviÊ, otac don Milijev (+25. X. 2010. u 90. g. - SvirËe); - Matija Boπnjak (+25. X. 2010. u 89. g. - Zagreb); - Ivan Kuπtra IÊa (+26. X. 2010. - RunoviÊi); - Iva VukoviÊ (+26. X. 2010. - Imotski); - Branko JaæiÊ (+26. X. 2010. - Imotski); - Ante BabiÊ Kula (+28. X. 2010. - RunoviÊi); - Lucija Abdurman (+29. X. 2010. - Bol na BraËu); - Petar StipanoviÊ, slikar (+30. X. 2010. u 75. g. - Split); - VlË. Matija Burja (+31. X. 2010. u 80. g. - Marija Bistrica-KraπiÊ); - Ana Dæimbeg, majka fra Duπkova i Ë. s. Venancije i Gertrude (+31. X. 2010. - Otok); - Zora Ankica StipiËeviÊ r. Prodan (+31. X. 2010. u 58. g. - Makarska); - ©imica »ugelj ud. Ivana, r. BoriÊ (+1. XI. 2010. u 97. g. - Makarska); - O. Ilija Borak, OFM Cap (+1. XI. 2010. u 97. g. - Rijeka); - Matija Buljan VardiÊ (+1. XI. 2010. - RunoviÊi); - Pava PopariÊ (+9. XI. 2010. u 81. g. - Sinj); - Luka RajiË (+10. XI. 2010. - Imotski); - ». s. Josipa Ugrin, SM (+12. XI. 2010. u 89. g. - Ærnovnica); - PreË. Stanko Rajtar (+12. XI. 2010. u 99. g. - Klenovnik-–urevac); - Ana Anuπa ©abiÊ, majka fra Nedjeljkova (+15. XI. 2010. - Zmijavci).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

M 12_10.qxd 40 11/16/10 6:53 PM

NASLOVNA SLIKA: Bezgrešna (Giovanni Battista Salvi da Sassoferrato)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Bezgreπnog ZaËeÊa u Zadru

ZADAR

Bezgrešno Začeće bl. Djevice MarijeU zadarskom predjelu Borik, u srediπtu naselja nedaleko od niza hotelâ, diæe se æupna crkva posveÊena Bezgreπnom ZaËeÊu bl. Djevice Marije. Novo je to moderno zdanje sagraeno od betona i stakla. Nepravilnih je obli-ka, a dijelom je obloæeno kamenim ploËama. Gotovo da nema nikakvih otvora ili prozora, jedva se primjeÊuju. Sa zapadne strane crkvu nadvisuje neobiËan uski, teæe prepoznatljiv, betonski toranj, a do crkve je prislo-njen æupni stan s pomoÊnim prostori-jama, gotovo sve u staklu. Veliki je to kompleks pastoralnog centra s postra-nim trgom ispred crkve.Kao crkva novoj zadarskoj æupi, osnovanoj poËetkom kolovoza 1968., u poËetku je sluæilo prizemlje novosagraene kuÊe. Njega je 25. kolovoza 1968. blagoslovio biskup, onda gen. vikar Marijan Oblak (+2008.), a prvim æupnikom æupe Bezgreπnog zaËeÊa Marijina imeno-van je Ivan MustaÊ. Iako se odmah poËelo razmiπljati o izgradnji crkve, do ostvarenja toga proπlo je mnogo vremena. Napokon je doπao i dan za podizanje pastoralnog centra na tom podruËju. Kamen temeljac za nj postavljen je 7. prosinca 1980., kad

ga je, zajedno s gradiliπtem, blago-slovio nadb. M. Oblak. Prema nacrtu ing. Ante UgleπiÊa, crkva je dovrπena g. 1981., a radove je na njoj izvodi-lo zadarsko graevinsko poduzeÊe ”Ivan LavËeviÊ”. U sklopu veËernje mise, u kojoj su koncelebrirali nadb. M. Oblak, veliki darovatelj crkve don ©ime Duka (+2006.) i 52 sveÊenika, 9. svibnja 1982. crkvu je posve-tio kardinal Silvio Oddi (+2001.), proËelnik Sv. zbora za kler. U njoj se istiËe i mami pogled svih nazoËnih monolitni kameni oltar prema puku. BuduÊi da je zub vremena brzo osta-vio traga i na novome betonskom zdanju, tijekom g. 2001. saniran mu je krov i napravljen projekt za postavljanje piramide nad svjetlosnim otvorom ponad oltara. Za prostranu zadarsku crkvu nadb. Ivan Prena (†2010.) blagoslovio je 16. studenoga 1996. pet novih zvona, izraenih u talijanskoj ljevaonici ”De Poli” u Vittoriu Venetu. Prvi put zazvonila su za blagdan Bezgreπnog ZaËeÊa g. 1996., a nabavljena su zalaganjem æupnika ©ime PeriÊa. U toj prigodi poduzeÊe ”Populo” iz Koprivnice uredilo je konaËno i zvonik. Akad. slikar Mate LjubiËiÊ za crkvu je, uljem na platnu, izradio postaje kriænog puta, a njih je10. oæujka 2000. blagoslovionadb. I. Prena. U crkvi se Ëasti bronËani kip Gospe s Djetetom, rad akad. kipara Ante OrliÊa, a najsveËanije je za blagdan Bezgreπne. Iako je roena prirodnim naËinom od svojih roditelja, Majka Isusova ”bila je saËuvana slobodnom od svake ljage istoËnoga grijeha”.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a