27
Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne KOLOVOZ - LISTOPAD 2017. GOD. XX. • BR. 110 OTMJENA SVEČANOST, NA PONOS SAVEZU I LOVCIMA PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE Čestitamo vam blagdan sv. Huberta

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

  • Upload
    lethuy

  • View
    255

  • Download
    8

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

KOLOVOZ - LISTOPAD 2017. GOD. XX. • BR. 110

OTMJENA SVEČANOST, NA PONOS SAVEZU I LOVCIMA

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Čestitamo vamblagdan sv. Huberta

Page 2: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

3www.lovackisavez-hb.ba

PROSLAVA 25. OBLJETNICE UTEMELJENJA SAVEZA

LOV DIVLJE SVINJE

POŽAR, KAO NI DIVLJAČ NE POZNAJE GRANICE

MARINKO DŽOIĆ, UZGAJIVAČ ZECA IZ POSAVINE

“PAPOVKA” U SLUŽBI LOVCA

HERCEGOVAČKA LIGA U LOVNOM STRELJAŠTVU

25. EUROPSKO PRVENSTVO PASA GONIČA

BOSILJAK

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

04

10

14

16

35

37

41

46

Pogled s čeke

Dragan Naletilić

U 25 godina postojanja Lovačkog saveza Herceg Bosne dogodi-lo se dosta toga što zaslužuje

pozornost, poštovanje, pa i divljenje. Prijam u Međunarodni savjet za lov-stvo i zaštitu divljači (CIC), zapravo u Svjetsku lovačku organizaciju, 1999. u Milanu, značio je međunarodno pri-znanje Saveza, i taj je događaj nepro-cjenjivo vrijedan, kao i prijam u Europ-sku asocijaciju lovaca (FACE), 2003. na Cipru. Nekoliko godina prije toga, 1997., donesena je odluka o pokretanju vlastitoga lovačkog lista. Savez je na do-stojanstven način, 2002. godine, prosla-vio svoj deseti rođendan, kad je izdana prva monografija Saveza, pa 2007. svoj petnaesti rođendan, a 2012. svoj dva-deseti rođendan, kad je izdana druga monografija, „Dvadeset godina pod stijegom Herceg Bosne“. Veliki događaj za Savez bio je dolazak čelnika CIC-a u Mostar 2008. godine, a još veći skupšti-na Saveza u Mostaru 2009. godine, ko-joj je nazočila krema domaćeg i svjet-skog lovstva. Izlazak 100. broja Hoopa! proslavljen je 2015. u Kupresu… Mo-glo bi se nabrojiti još dosta toga što se može svrstati u najznačajnije događaje u povijesti Saveza. Svi ti događaji čine onaj „impresivni niz uspjeha Saveza“, o kojem je na svečanoj akademiji govorio predsjednik Saveza Slavko Marin.Pa ipak, proslava 25. obljetnice uteme-ljenja Saveza ima u sebi „ono nešto“, što taj događaj čini najvećim ili ponaj-većim. Ponajprije, ne događa se ovakvo nešto svaki dan, riječ je, ipak, o 25 go-dina. Program proslave, pogotovo neki njegovi elementi kao što je svečani mi-

mohod sa zastavama članica, poruke poslane iz katedrale i “Kosače”, vanjski dojam o lovcima, gosti…, sve je to zna-čajan korak naprijed Saveza u približa-vanju europskoj lovačkoj praksi.Svečanost u Mostaru osmišljena je i organizirana gotovo bez zamjerke, oso-bito zna li se koliko je to bio zahtjevan posao i koliko je uposlenih u Savezu.Ako bismo tražili ozbiljnije manjkavo-sti, onda obvezno treba spomenuti (ne)odziv na svečanost od strane pojedinih članica Saveza. Možda je tko od njiho-va članstva i bio u Mostaru, ali nije bilo njihove zastave, stjegonoše… Na taj je način značajno okrnjen ugled i Saveza i svečanosti, ali ti postupci ponajviše govore o tim članicama. Kao oprav-danje za nedolazak teško je prihvatiti moguće nezadovoljstvo radom Saveza ili bilo kojeg pojedinca u njemu. Ra-zloga za nezadovoljstvo može biti, ali ova je svečanost jednom u 25 godina i trebalo je na nju doći. Iz Mostara je u svijet poslana lijepa slika o lovcima, ali bi bila još ljepša da je bilo više razumi-jevanja, zajedništva, pa i odgovornosti. Oni koji često znaju zagrmjeti „Savez je naš“ a namjerno (!), zbog ravnoduš-nosti ili „opravdanih“ razloga nisu se ni pojavili na njegovu 25. rođendanu, naštetili su upravo tom „svom“ Savezu. Lovački savez Herceg Bosne nije savez malodušnih i nevjernih, nego hrabrih i odlučnih. To je naš savez, i ovo je bila prilika svima to pokazati. Neki drugi, ni neki tuđi nam ne treba.Čestitamo vam 25. obljetnicu Saveza i blagdan sv. Huberta, i želimo vam do-bru kob u lovnoj sezoni koja je u tijeku.

Najveći događaj u povijesti Saveza

25. OBLJETNICA SAVEZA

Page 3: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

4 5Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZAIZ SAVEZA

OTMJENA SVECANOST, NA PONOS SAVEZU I LOVCIMA

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Proslava je počela u 10 sati svetom misom u katedrali Marije Majke Crkve u Mosta-ru, koju je predvodio don Luka Pavlović. Nakon što su uzvanici ušli u katedralu, ušli su i stjegonoše, u dvije kolone. Svaki je stjegonoša nosio zastavu svoje lovačke udruge. Na čelu jedne kolone bio je Pavo Kosić iz Orašja sa zastavom Saveza, a dru-gu je predvodio Željko Džidić – Džinks iz Mostara noseći zastavu Herceg Bosne.Don Luka je čestitao nazočnima obljetni-cu, ne krijući da je ugodno iznenađen od-zivom na misu. Zamolio je Boga za oprost grijeha svim mrtvim lovcima koji su bili članovi Saveza, a u kratkoj propovijedi uputio je apel lovcima da slave Stvoritelja ovoga svijeta i brižno čuvaju biljni i živo-tinjski svijet koji je On stvorio.

Od katedrale do Trga hrvatskih velika-na vodi ulica dugačka nekoliko stotina metara. S obje njezine strane drvoredi su

platana posađenih u doba Austro-Ugar-ske. Ljeti, kad mostarsko sunce najjače pripeče, ove platane hlade i osvježavaju.Poslije mise, kolona lovaca ovom je alejom krenula prema Rondou i Trgu hrvatskih velikana. Predvodili su je stjegonoše, bilo ih je lijepo vidjeti kako ponosno koračaju i visoko drže stijeg na kojem se vije ma-slinasta zastava njihove lovačke udruge. Limena glazba davala je ritam hodnji, ali ne samo to, „zvala“ je građane Mostara da zastanu, pogledaju i kažu: „Ovo su lovci? Znamo o njima, ali ovo nismo znali.“ Ideja da svečani mimohod bude dio proslave, odlična je ideja. Nemaju (ovdašnji) lovci baš tako često prigodu javno se pokazati u ovakvom svjetlu. Tih desetak minuta uz koračnicu svaki će od njih trajno i pono-sno zadržati kao lijepu uspomenu.

Za razliku od mostarske „aleje platana“ i hladovine, kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, tražio se prostor zaklo-

njen od sunca. Ili barem dašak osvježenja koje su donosile kapljice s fontane koja „umiva“ ovaj lijepi spomenik.Vijenac na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima položili su Ilija Vrljić, pred-sjednik Skupštine Saveza i Krešo Ćavar, predsjednik Lovačkog društva „Mosor“ Ši-roki Brijeg i član Upravnog odbora Saveza. Arpad Sarkany, dopredsjednik Svjetske lovačke asocijacije i Isabelle Lemmens, dopredsjednica Europske lovačke asocija-cije, na spomenik su položili buket cvijeća, a Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne, zapalio je svijeću.Na kraju, nazočni su se molitvom koju je predvodio don Luka Pavlović, još jednom sjetili hrvatskih branitelja koji su uDomovinskom ratu poginuli zaslobodu i ravnopravnosthrvatskog naroda.

Himnom Bosne i Hercegovine, zatim „Lijepom našom“ u izvedbi klape „Hrvo-je“ iz Mostara i minutom šutnje u počast poginulim i preminulim lovcima člano-vima Saveza i hrvatskim braniteljima, u podne je u punoj Kosači počela svečana akademija.Nakon što je u ime Saveza pozdravio visoke goste koji su nazočili ovoj sveča-nosti, voditelj je pročitao čestitke koje su Savezu uputili Marinko Čavara, predsjed-nik Federacije BiH i dr. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Županije hercegovač-ko-neretvanske, koji iz opravdanih razloga nisu mogli nazočiti proslavi.Voditeljeve riječi: „Moram vam priznati da je ovo jedan od najduljih uvodnih po-zdrava koje sam imao, što svjedoči koliko je ljudi i iz kojih sve oblasti života uklju-čeno u ovaj Savez i ljubav prema lovu“, svojevrstan su pokazatelj da je proslava 25. obljetnice Lovačkog saveza Herceg Bosne bio događaj koji je izazvao značajnu pozornost i izvan struktura Saveza, pa i izvan lovstva kao takvoga.Kako i priliči u ovakvim prigodama, na-

zočnima se prvi obratio domaćin, pred-sjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin.Predsjednik Marin najprije je „prošetao“ kroz povijest lovstva u BiH od Ilira do Domovinskog rata, naglasivši da je Bosna i Hercegovina zbog svojih prirodnih ljepota i bogatstva divljači oduvijek imala vrhun-ske preduvjete za bavljenje lovom, ali: „Sliku iskonske ljepote često je remetila slika surove životne stvarnosti, brojnih seoba naroda, stalnih ratova i nemira, višestoljetne okupacije, čestih promjena vlasti i društvenog uređenja, što je znatno utjecalo na ovdašnje životne prilike, pa tako i na lovstvo.“

(P)OSTANITE ČUVARI STVORITELJEVE PRIRODE

PONOSNA KOLONA LOVACA

Katedrala

Aleja platana

Trg hrvatskih velikana

Hrvatski domhercega Stjepana Kosače

SJEĆANJE NA POGINULE I UMRLE LOVCE BRANITELJE

Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća, nakon što se raspala tadašnja država Ju-goslavija i nakon agresije na BiH, suočeni

SVEČANA AKADEMIJA

Inicijativni sastanak održan je 11. rujna 1992. u Širokom Brijegu. Osim domaćina iz Širokog Brijega, na njemu su bili predstavnici lovačkih udruga iz Ljubuškog, Mostara, Stoca, Čapljine, Po-sušja, Tomislavgrada, Livna, Ravnog i Či-tluka te predstavnici poduzeća „Parkovi“ iz Mostara.

U raspravi su sudjelovali: Marinko Hrkać, Stanko Jelić, Mirko Čolak i Vlado Bošnjak iz Širokog Brijega; Stojan Vrljić, Josip Škutor, Slavko Lovrić, Anđelko La-kić, Milan Andrijanić i Ivan Prskalo iz Mostara; Slavko Leko, Ićan Nuić i Ante Alilović iz Ljubuškog; Hivzija Dizdar i Bla-go Pavlović iz Čapljine; Miran Radišić iz Čitluka; Zdravko Pranjić i Stjepan Đivić iz Tomislavgrada; Ivica Herceg i Stipo Babić iz Livna; Mujo Burić iz Stoca; Mirko Galić i Bože Galić iz Posušja. Donesena je od-luka – utemeljiti lovački savez na razini Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Formiran je inicijativni odbor za pri-premu utemeljiteljske skupštine. U od-boru su bili: Marinko Hrkać, Stjepan fra Petar Krasić, Vlado Bošnjak, Slavko Lo-vrić, Mile Lasić, Stipo Babić i Stojan Vrljić.

Utemeljiteljska skupština Lovačkog

Utemeljenje Savezasaveza Herceg Bosne održana je 20. listo-pada 1992. u hotelu „Park“ u Širokom Bri-jegu. Na njoj su sudjelovali predstavnici LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, HUL-a „Kravica“ Ljubuški, LD-a „Jarebica“ Mostar, LU-a „Cin-car“ Livno, LU-a „Vran“ Tomislavgrad, LD-a „Golub“ Čitluk, LD-a „Kamenjarka“ Stolac, LU-a „Jadran“ Neum, LD-a „Vepar“ Rama, LD-a „Radovanj“ Posušje, LD-a „Galeb“ Ča-pljina, predstavnici lovaca iz novouteme-ljene općine Ravno, te predstavnici Radne organizacije „Parkovi“ iz Mostara i Veteri-narskog instituta iz Mostara.

Skupštinom je predsjedao Stjepan fra Petar Krasić, a u radnom predsjedništvu još su bili Marinko Hrkać i Josip Škutor.

Za predsjednika Saveza jednoglasno je izabran Marinko Hrkać iz Širokog Brijega.

U Izvršni odbor Saveza izabrani su: Marinko Hrkać iz Širokog Brijega za pred-sjednika, Marko Cvitković iz Mostara, Slav-ko Leko iz Ljubuškog, Jozo Jurič iz Tomi-slavgrada, Hivzija Dizdar iz Čapljine, Ivo Zane iz Rame, te zastupnici lovačkih udru-ga iz Travnika, Jajca i Busovače.

Za tajnika Saveza izabran je Vlado Bošnjak iz Širokog Brijega, a za predsjedni-ka Stručnih službi Slavko Lovrić iz Mostara.

Slavko Marin, predsjednik Saveza

piše Dragan Naletilić

Page 4: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

6 7Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZAIZ SAVEZA

s golemim izazovima vlastitog opstanka Hrvati u BiH 18. studenoga 1991. osnivaju Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, kao po-litičku, kulturnu, ekonomsku i teritorijalnu organizaciju hrvatskog naroda u BiH.Ulogu lovaca u Domovinskom ratu, pred-sjednik Marin objasnio je ovako: „Hrvatski lovci u presudnim povijesnim trenucima preuzeli su sudbinu u svoje ruke i od-lučno stali u obranu hrvatskog naroda i hrvatskih prostora u Bosni i Hercegovini. Bio je to zasigurno njihov najdragocjeniji doprinos vlastitom narodu i domovini. O ulozi lovaca i lovačkog oružja u Domovin-skom ratu konačni će sud dati povijest, ali jedno je sigurno: lovci su u Domovinskom ratu ispisali svijetle stranice hrvatske po-vijesti u Bosni i Hercegovini. Bili su odani

vojnici svoga naroda, najhrabriji bojovnici u prvim redovima, zapovjednici postrojba i visoki časnici. Danas su opet i zauvijek, vječni stražari na braniku domovine.“U ratnom vihoru, naravno, nije ni moglo biti govora o organiziranom lovstvu. Veći-na lovačkih udruga prestala je s radom, lo-višta su bila prepuštena stihiji i bezvlašću.U tako teškim okolnostima, vidjevši kamo sve to vodi, lovci s prostora Hrvatske za-jednice Herceg-Bosne donijeli su povije-snu odluku – osnovat ćemo vlastiti lovački savez, što se i dogodilo 20. listopada 1992. u Širokom Brijegu. Na taj su način Hrvati na ovim prostorima, prvi put u svojoj 13-stoljetnoj povijesti, stekli svoj lovač-ki savez. Riječi Marinka Hrkaća, prvog predsjednika Saveza, da „Hrvati moraju

GostiDr. Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pokrovitelj svečanosti

Arpad Sarkany, dopredsjednik Svjetske lovačke organizacije

Isabelle Lemmens, dopredsjednica Europske lovačke organizacije

Zdravko Vujnović, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza

Milan Bakmaz, dopredsjednik Lovač-kog saveza Republike Srpske

Perica Jukić, predsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne

Branko Bago, predsjednik Planinarskog saveza Herceg-Bosne

General-pukovnik Anto Jeleč, načelnik Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH

Alojz Dunđer, predstavnik Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ivan Jozić, predsjednik Vlade Her-cegbosanske županije

Donko Jović, ministar u Vladi Hercego-vačko-neretvanske županije

Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara

konačno, za sva vremena, utemeljiti vlasti-te institucije i dovesti ih do savršenstva“, bivaju pretočene u djelo, barem kad je riječ o lovstvu.Poslije Domovinskog rata život se lagano počeo vraćati u normalu, pa ni lovstvo

nije moglo ostati izvan toga. S jačanjem lovačkih udruga, raste i Savez, brojčano i organizacijski, a sve to dovodi do poboljšanja prilika u lovstvu. Stvaraju se pretpostavke za ostvarenje nekih novih ideja i projekata, s ciljem postupnog približavanja europskim lovačkim vrijednostima i praksi, osobito na polju lovnog streljaštva i lovne kinologije.„U svibnju 1994. Savez je organi-zirao prvo natjecanje u gađanju glinenih golubova i prvu reviju pasa svih pasmina, oboje u Širo-kom Brijegu. Na skupštini Saveza održanoj 1996. u Vitezu, na zado-voljstvo hercegbosanskog lovačkog i kinološkog korpusa, utemeljen je Kinološki savez Herceg-Bosne, a 18. srpnja 1996., u Lovačkom društvu ‘Galeb’ iz Čapljine, Savez je prvi put upriličio polaganje lovačkog ispita. U studenom 1997. vodstvo Saveza donijelo je odluku o po-kretanju Hoopa!, svoga lovačkog i kino-loškog glasila, o čijem značenju najbolje govore riječi fra Petra Krasića, jednog od osnivača Saveza: ‘Ovaj lovačko-kinološki list jedan je od egzistencijalnih impera-tiva hrvatskog naroda u BiH. Njime se treba buditi samosvijest i hrabrost živjeti na svojim ognjištima i stjecati životna mudrost za nova vremena’“, spomenuo je Slavko Marin neke od povijesnih odluka

koje je Savez donio u prvim godinama svoga postojanja.A jedan događaj iz povijesti Saveza nikako se ne smije zaboraviti – primanje u Svjet-sku lovačku organizaciju (CIC).„Organiziranjem lovstva i lovne kinolo-gije, zaštitom prirode i divljači, izradom normativno-pravne dokumentacije, izobrazbom lovaca i pokretanjem lovač-ko-kinološkog glasila, Savez je stvorio preduvjete za još jedan odvažan korak.

Istaknuo je kandidaturu za prijam u članstvo CIC-a, Međunarodnog savjeta za lov i očuvanje divljači. Na Općoj skupštini CIC-a, održanoj u svibnju 1999. u Milanu, Lovački savez Herceg Bosne primljen je u punopravno članstvo ove krovne svjet-ske lovačke organizacije. Ovaj povijesni međunarodni uspjeh proslavljen je u lipnju 2000. godine na svečanoj skupštini u Mostaru, dodjelom prvih odličja Saveza i potpisivanjem povijesnog Sporazuma o

Sveta misa u mostarskoj katedrali

Svečani mimohod od katedrale do Trga hrvatskih velikana

Početak svečane akademije u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače

Izaslanstva Saveza te Svjetske i Europske lovačke organizacije položila su vijenac i cvijeće te zapalila svijeću na spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana

Page 5: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

8 9Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZAIZ SAVEZA

Sjećanja i emocije?Kad sam se 1992. vratio s terena, prijatelji su me zamolili da pođemo u Široki Brijeg osnivati Lovački savez Herceg Bosne. Nisam dvojio, trojica nas iz Tomislavgrada smo otišli. Nažalost, na taj sastanak nisu mogli doći ljudi iz Posavine i Središnje Bosne, ratni vihor to im nije dopustio. Ali mi koji smo tamo bili, osnovali smo Savez i bili smo jako ponosni na to.

Današnja svečanost? Bilo je prekrasno. Za razliku od vremena osnivanja, danas su mogli doći ljudi iz svih dijelova Herceg Bosne. Žao mi je što je došlo svega 6-7 osnivača Saveza. Mnogi sigurno više nisu među živima, neki nisu

mogli doći jer su bolesni, sprije-čeni obvezama… Susreo sam se s onima koji su došli, razmijenili smo riječ-dvije i jako mi je drago zbog toga.

Savez ubuduće?Čini mi se da Savez dobro „plovi“, velika je stvar da smo priznati od strane svjetskih i europskih lovač-kih struktura. Vjerujem da će biti još bolje i da ćemo uspjeti ostvariti sve svoje ciljeve.

suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom“, rekao je predsjednik Marin.U nastavku izlaganja, Marin je naveo najznačajnije događaje i trenutke iz novije povijesti Saveza, kojih je zaista mnogo i koji svjedoče o vizionarstvu ljudi koji su osnovali Savez, ali i o velikom doprinosu ljudi koji svih ovih godina na ovaj ili onaj način izvršavaju svoje obveze u Savezu. Savez je danas ugledna udruga građana koja provodi jedinstvene lovnu politiku razvoja i unaprjeđivanja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, lovne izobraz-

be, njegovanja lovačke etike i običaja, te zaštite prirode i ljudskog okoliša. Savez djeluje na prostorima Bosne i Hercegovine na kojima većinski žive Hrvati, ima oko 10.000 lovaca te 46 članica.„U institucionalnom, organizacijskom, personalnom i stručnom smislu, Savez je danas nezaobilazan sudionik i kreator svih procesa u lovstvu na državnoj i međuna-rodnoj razini, i jednako tako dostojan pro-micatelj kulturnih, povijesnih i nacional-nih znamenitosti hercegbosanskog lovca i čovjeka u BiH i cijelom svijetu.

U 25 godina postojanja Savez je ostvario impresivan niz uspjeha koji zasigurno ne bi bio moguć bez nesebične potpore i doprinosa brojnih pojedinaca i institucija, a osobito bez potpore vlastitoga lovačkog članstva. Bez lovaca beskrajno odanih Savezu i okupljenih oko njega kao simbola vlastitog identiteta i ponosa. Oni su najve-ći zalog i jamstvo njegova sigurnog hoda ka trećem desetljeću postojanja. Jer ovi su lovci uvijek znali tko su i što su, bili su i ostali veliki zaljubljenici u prirodu te briž-ni i odani čuvari svih vrednota hrvatskoga

puka. Takvi su, zacijelo, i danas!Iskreno i od srca zahvaljujem svima koji su na bilo koji način doprinijeli utemeljenju i radu Lovačkog saveza Herceg Bosne i sve vas pozivam da odlučno i dostojanstveno idemo dalje putem razvoja i unaprjeđe-nja našega lovstva i izgradnje lovačkih organizacija na dobrobit hercegbosanskog lovačkog korpusa i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini“, tim je riječima svoje izlaganje na svečanoj akademiji završio predsjednik Saveza Slavko Marin.Poslije predsjednika Slavka Marina, nazočni-ma su se prigodnim riječima obratili Isabelle Lemmens, Zdravko Vujnović i dr. Dragan Čović kao pokrovitelj ove svečanosti. Pjesmu „Hercegovina u srcu“ i novi nastup klape „Hrvoje“, auditorij u Kosači popratio je velikim pljeskom.U povodu 25. rođendana, Lovački savez Herceg Bosne dodijelio je povelje svojim utemeljiteljima, brojnim institucijama i pojedincima te predstavnicima vlasti na različitim razinama. Manji broj povelja predsjednik Saveza Slavko Marin uručio je odmah, a ostale će biti uručene naknadno.„Mislili su mnogi da nas neće biti…“, baš

Isabelle LemmensPoštovane dame i gospodo,dragi lovci i cijenjene kolege,prije svega želim zahvaliti u ime predsjednika FACE-a gospodina Michla Ebnera, kao i u ime generalnog tajnika FACE-a gospodina Ludwiga Willneggera Lovačkom savezu Herceg Bosne na pozivu da naša organizacija sudjeluje na pro-slavi njegove 25. obljetnice.Lovački savez Herceg Bosne već je 15 godina član FACE-a i na to smo iznimno ponosni. Ove godine FACE obilježava svoju 40. obljetnicu te nam je veliko zadovoljstvo vidjeti Lovački savez Herceg Bosne među 36 članica iz EU-a i Vijeća Europe. Svi skupa predstavljamo više od 7.000.000 lovaca, te veliki broj raznolikih lovačkih kultura i metoda lova. Naša surad-nja s Lovačkim savezom Herceg Bosne nešto je što nas raduje, te smo sigurni da ćemo u budućnosti još više promovirati lov, održivost lova, te prirodnu raznolikost na razini cijele Eu-rope, kao i na međunarodnoj razini. Još jedanput bih svima vama htjela čestitati 25. obljetnicu Saveza, te svima poželjeti dobru lovnu sezonu.

Zdravko VujnovićZadovoljstvo mi je i čast u ime generala Dečaka i u ime šez-deset tisuća hrvatskih lovaca, Lovačkom savezu Herceg Bo-sne, našem bratskom savezu, iskreno čestitati jubilarni, 25. rođendan. U Hrvatskom lovač-kom savezu imali ste i imat ćete oslonac i pouzdanog partnera. Neka vas čuva dragi Bog, po zagovoru svetoga Huberta.

Dr. Dragan ČovićOd srca čestitam svom članstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne 25 godina njegova rada i djelovanja. Iskreno pozdravljam sve goste na ovoj svečanosti. Proslava je izvrsno osmi-šljena i organizirana, a o složenosti te organizacije svjedoče stjegovi iza nas, i kao takva sigurno će pomoći da lakše pokažete svijetu sve ono što ste učinili od 1992. do danas. Lovstvo je danas otišlo dalje od običnog hobija ili jednog plemenitog nadmudrivanja. Lovački savez Herceg Bosne i lovstvo općenito, dio su svekolikog sporta, no doprinose i razvoju gospodarstva Bosne i Hercegovine, osobito na područjima gdje mi djelujemo. S radošću sam prihvatio biti pokroviteljem ove lovačke svečanosti. Pozivam vas da zajedno gradimo i druge vrijednosti hrvatskog čovjeka u Bosni i Hercegovini. Čuvajmo zajedno Lovački savez Herceg Bosne.

Susret na domjenku…Jozo Jurič – Kule iz Tomislavgrada i Miran Radišić iz Ljubuškog,dvojica sudionika utemeljiteljske skupštine Saveza

Sjećanja i emocije?Pozdravljam sve kolege lovce i čestitam im 25. obljetnicu Save-za. Ponosan sam što sam imao čast biti jedan od osnivača Sa-veza. Danas na ovoj svečanosti nisam vidio mnoga lica koja su bila sa mnom kad smo osnivali Savez. Tužan sam zbog toga, ali i svjestan da vrijeme čini svoje. Kad smo osnivali Savez, imao sam dvadeset devet godina. Danas mi je na plećima pedeset i neka, ali mi je srce, kad je riječ o Savezu, opet zatreperilo kao nekad.

Današnja svečanost? Jako sam zadovoljan, svečanost je izuzetno dobro osmišljena i pripremljena. Dolazak ovako visokih uzvanika puno govori o ugledu i ozbiljnosti našega Saveza. To je istodobno i ra-zlog da ljude koje izaberemo da nas predstavljaju, moramo i cijeniti.

Savez ubuduće?Mladi ljudi dolaze i neka pre-uzmu palicu, a mi stariji ćemo pomoći koliko možemo. Bitno je da nam živi Lovački savez Herceg Bosne.

Arpad SarkanyDrage dame i gospodo, dragi lovci,veliko mi je zadovoljstvo i čast što vas danas mogu pozdraviti u ime predsjednika CIC-a, gospodina Georga Ammana, te u svoje osob-no ime, a ujedno vam i čestitati 25. obljetnicu koju danas svi skupa slavimo.Ovo je veliko slavlje za vas, jer ste skupa već 25 godina i kroz sve to vrijeme se brinete o raznolikom divljem životinjskom svijetu koji naseljava vaše planine. Strast za lovstvom koja vas veže pruža veliku priliku za prava prijateljstva, a svi znamo da takva prijateljstva traju za cijeli život. Iznimno nam je drago što je Lovački savez Herceg Bosne članica CIC-a. U budućnosti

moramo raditi skupa većim intenzitetom nego sada, a sve u cilju da osiguramo vašu nazočnost u svim zakonima koji se tiču prodaje i izvoza lovačkih trofeja. Nudimo vam svestranu pomoć u rješavanju ovog problema, te vam svima želim ugodno slavlje i odličnu nadolazeću lovnu sezonu.

tim je stihovima klapa „Hrvoje“ ispratila nazočne iz svečane dvorane na domjenak u prizemlju Kosače.Domjenak kao domjenak: hrana, piće, razgovori, dogovori… A pjesma? E, tu Bosanci ne mogu zakazati. Počeli su je

lovci iz Središnje Bosne, glasno i skladno. Malo zatim i Posavljaci, uz harmoniku. Tko zna, zna… Svaka vam čast, i jednima i drugima, baš je bilo dobro na takav način završiti ovu lijepu priču u čast našemu Dvadesetpetogodišnjaku.

Jozo Jurič – Kule Miran Radišić

Čast da na domjenku, u društvu dr. Dragana Čovića i najviših dužnosnika Saveza razreže rođendansku tortu, pripala je Željku Džidiću - Džinksu iz Mostara

Page 6: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

10 11Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVNA DIVLJAČLOVNA DIVLJAČ

Sukladno Pravilniku o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, vepar

i nazime se love od 1. siječnja do 31. prosinca, a krmača i prase od 1. kolovoza do 31. prosinca.Divlja svinja naša je autohtona divljač čiji broj posljednjih go-dina znatno raste, što određuje i odnos čovjeka prema njoj. U cilju pravilnijeg uzgoja nužne su preinake uzgojnih progra-ma, kao i primjena novih spo-znaja o oblicima gospodarenja. Sve to treba pratiti redovit i pravilan odstrel. Sukladno članku 12. Pravilnika o broju i vrsti pasa za lov na pojedine vrste divljači u određenim po-dručjima, sa psima goničima nije dopušteno loviti od 5. si-ječnja do 1. listopada. Poštuju-ći zakonsku normu lovci željno iščekuju 1. listopada (ili prvu nedjelju u listopadu), jer tada počinje sezona lova sa psima goničima. Lov na crnu divljač sa psima goničima najatrak-tivniji je lov za lovce na našim područjima.

NAČIN LOVA

U lovu na divlju svinju koriste se i pojedinačni i skupni (gru-pni) lov. U uzgojnom smislu valja naglasiti prednosti poje-dinačnog lova, jer pruža bolju mogućnost procjene same divljači te, sukladno procjeni, i kvalitetan odstrel. Od metoda

pojedinačnog lova, na svinje se prakticira lov dočekom na zemlji i s visoke čeke, lov prikradanjem u slučaju vepra, vrlo rijetko lov pogonom te lov potraživanjem sa psom. Razlog tomu leži u činjenici da krma-če redovito napuštaju mjesto pri dolasku pasa, a veprovi se odlučuju na ostanak uzdajući se u svoju obranu. Tada im lovac može prići na udaljenost potrebnu za ispravan hitac. Od skupnih metoda lova prak-ticiraju se prigon i pogon. Za lov divljih svinja s goničima najznačajnija je dobra blokada i velika disciplina lovca. Ako divlje svinje probiju blokadu, one odvlače goniče koji ih gone po nekoliko sati. To je i najveća mana goniča u lovu na divlju svinju. Njihova upornost u gonjenju može potrajati ne-koliko sati i na taj način lovac, zbog upornosti svojih pasa, taj dan u samom startu završi lov.

LOV S ČEKE

Lovačka čeka jako je dobar na-čin lova divlje svinje. Omogu-ćuje bolju vidljivost na terenu, što je dobro za lakše uočavanje divljači i sigurnost lovca. Lov s čeke ima neke svoje specifič-nosti, potrebno je znati malo o ponašanju svinja, o pravilnom odabiru lovačke puške i kalibra streljiva, ali i o sigurnosti tijekom lova. Čeke za lov bi se mogle ugrubo podijeliti na stacionarne i montažne. Bilo bi pogrešno reći da je neka

od njih bolja, svaka ima svoje prednosti i mane. Stabilne čeke u lovištima su nešto na što je divljač naučila i čega se ne boji, a montažne pružaju veću pokretljivost kao i šansu da se postavljaju na mjestima gdje ova divljač izlazi periodič-no. Njihovim se korištenjem povećava sigurnost lovaca, koji imaju priliku bolje vidjeti oko sebe, ali i biti bolje (lakše) vi-đeni od strane drugih lovaca. S druge strane kako se ne nalaze na zemlji, manja je šansa da će divljač osjetiti njihov miris i pobjeći. Kako je s čeke bolja preglednost terena i postoji oslonac za oružje, povremeno se puca na divljač koja je na udaljenosti većoj od 100 m. Na terenu je situacija takva da se većinom puca na udaljeno-sti od 50 do 80 m. Za ove se potrebe koriste karabini koji bi trebali biti kvalitetno upucani, na 100 metara bi svi pogodci trebali biti u promjeru od 5 cm. Svinja se s čeke obično lovi rano ujutro, ali ili predvečer. Ujutro se divljač vraća u šumu pa može biti malo nepažljiva u želji da se što prije dokopa zaklona. Osim toga, kako vrije-me odmiče sve se bolje vidi pa je lakše prepoznati je li riječ o vepru ili krmači. Bitno je doći na čeku bar sat vremena prije svitanja, jer bi kasniji dolazak mogao uplašiti divljač. Da bi lov na svinje s čeke bio uspješan, potrebno je pratiti tragove divljači. Kod redovnih čeka u lovištu divljač se može

očekivati uglavnom uvijek, jer se one postavljaju u blizini mjesta gdje se divljač zadržava ili češće prolazi. Međutim, u nekim se razdobljima godine dogodi promjena u ponašanju divljači, zbog obilnih padalina, duže suše ili sezonskog dozri-jevanja nekih plodova. Pro-vjera tragova u blizini lovačke čeke omogućit će sigurniji lov, a kišno će vrijeme omogućiti sigurne tragove, ako divljač prođe. Ako je sušno vrijeme, tragovi se malo teže uočava-ju i treba malo više lovačkog iskustva da bi se uvjerili. Montažne čeke za lov su dobre ako se lovi na mjestima gdje se divlje svinje, nazimad i veprovi skupljaju periodično. Tijekom cijele godine dopu-šten je lov na vepra s čeke, te lov nazimadi.

LOVAČKI PSI

Teško je govoriti o uspješnom lovu na divlje svinje bez lo-vačkih pasa, stoga su dobri psi svinjari na cijeni kod lovaca. A obuka pasa za ovu vrstu lova je posao koji traži dobro pozna-vanje pasa i ne trpi improvi-zaciju. U lovu na divlju svinju najviše se koriste njemački terijeri, alpski brak jazavčari te kratkonogi i dugonogi goniči. Koju će vrstu lovačkih pasa lovci odabrati, često ovisi o tipu lovišta i njegovoj nad-morskoj visini. U planinskim lovištima BiH najviše se koriste dugonogi goniči. Među psima

svinjarima najviše je posavskih i istarskih goniča, bosanskih baraka i trobojaca. Alpinci su rijetki u našim lovištima jer su skromno zastupljeni u ukupnom fondu lovačkih pasa. Ima još jedna pasmina lovač-kih pasa koja se dokazala u lovu na divlje svinje – slovački kopov. Jako je bitno obučavati goniče da se po upućivanju poziva vrate lovcu kako bi ih bilo moguće kontrolirati na terenu. Ovo je jako bitno jer se na taj način izbjegavaju opa-snosti kojima su goniči izloženi (vukovi, krađa, promet…).

ODABIR ORUŽJA

Lovci mogu birati, hoće li lovi-ti pogonom ili će divlju svinju čekati na čeki. Već pri odabiru načina lova mogu se sagledati smjernice za odabir oružja. Neki lovci i dalje misle da treba

tražiti univerzalan kalibar i pušku za više načina lova. U praksi se davno pokazalo, ako se povede malo više računa o ovome i nabavi se puška samo za tip lova koji lovcu najviše odgovara, to daje dobre rezultate. Ako tko ima više različitih metoda za lov, trebao bi razmisliti o nabavci bar dvije različite puške. Karabini su dobar izbor za lov divlje svinje s čeke i za takav je lov potreb-na puška upucana na udalje-nosti od 150 do 200 metara. U svijetu se prilikom lova s čeke ponekad puca na daljinu preko 500 m, ali u našim uvjetima ne bi se trebalo razmišljati o hi-cima na udaljenosti preko 300 metara. U osnovi za lov s čeke kalibar ne bi trebao biti manji od 6,5 mm (težina zrna biti preko 11 grama), međutim, s dobro upucanom puškom i osloncem odabir kalibra nije

Lovačka čeka jako je dobar način lova divlje svinje

U nekim se situacijama svinje mogu loviti samo sačmom, ali u načelu lov sačmom nije poželjan i treba ga izbjegavati

Lovac koji ne posjeduje propisanu dokumentaciju za lov i no-šenje lovačkog oružja ne može sudjelovati u lovu. Poznavanje oružja i streljiva, njihovih dobrih i loših (opasnih) svojstava pridonijet će povećanju sigurnosti (posebna pozornost kod uporabe ubrzice). Lovačko iskustvo je pozitivan čimbenik, što je ono veće sigurnost uporabe oružja u lovu je veća. Sustav-nim rukovanjem i vježbanjem, a tako i s lovačkim iskustvom povećava se sigurnost korištenja lovačkog oružja u lovu.Na temelju izvješća MUP-a o broju nesreća u lovu, njiho-voj učestalosti i posljedicama, može se zaključiti da je njihov najčešći uzrok ljudski faktor, odnosno nedovoljna educira-nost i samovolja (posebno u napuštanju određenog mjesta na crti odstrela), a drugi po broju nesreća je pucanje u za-branjenom smjeru, odnosno prema pogoničima ili drugim lovcima. Način planiranja mjera sigurnosti i njihova primje-na u praksi koje provode profesionalni djelatnici s dugogo-dišnjim lovačkim iskustvom, rezultira pokazateljima konti-nuiranog smanjenja broja nesreća u provedbi pojedinačnog i skupnog lova. Kao sigurnosno vidnu mjeru u lovu lovci su prihvatili nošenje reflektirajuće crvene vrpce oko šešira, a tako i crvenog ili žutog reflektirajućeg signalnog prsluka za vrijeme lova, te je to jedna od značajnih sigurnosnih mjera u lovu koja bi trebala postati pravilo.

piše Tomislav Mihaljević

SIGURNOST U LOVU

Page 7: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

12 13Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVNA DIVLJAČ

toliko presudan. No ni ovdje ne treba ići u krajnost, odabir kalibra za karabin treba biti u skladu s terenom gdje se lovi i očekivanom veličinom divljači. Također je bitno voditi računa na kojoj je udaljenosti divlja svinja i ne pucati ako je predale-ko. Ovdje zna prevariti to što ima dosta čekanja prije nego se opali hitac i uz to se puca s oslonca, što može navesti lovca da precijeni svoje mogućnosti. Lov divlje svinje pogonom dovodi lovca u priliku da puca na divljač s udaljeno-sti manjoj od 50 metara, pa se u tome slučaju preporučuje veći kalibar nego kad je u pitanju lov s čeke. Tada se smatra prihvatljivim da se relativno preciznim hicem zaustavi i krupnu divlju svinju, jer se pri pogonu uglavnom nikad ne puca na udaljenosti preko 100 metara, zapravo je to najčešće daljina od 50-ak metara. Lov sačmom nije poželjan i treba ga maksimalno izbjegavati. Ali u nekim se situacijama svinje mogu loviti samo sač-mom, tada se koristiti sačma od 8.5, koja ima u patroni 9 komada. Stajališta o ovom pitanju su suprotstavljena. Jadna strana tvrdi da je sačmom sigurnije gađati jer se neka lovišta nalaze blizu naseljenih mjesta i postoji mogućnost da karabinsko zrno završi u naselju. S druge je strane prijedlog o totalnoj zabrani uporabe sačmarica jer se dosta divljači ranjava zbog nepreci-znosti, a velik je broj i ranjavanja lovaca u lovištu. Jedan od izbora u lovu je kombinira-na puška. Oni koji se odluče za ovakvu pušku, najčešće planiraju loviti predatore i divlje svinje. Prednost kombiniranog oružja je da ga lovac uvijek koristi i da je priviknut na njegov rad. Kod lovaca koji imaju više pušaka različite namjene, prilikom promjene puške pri različitim lovovima dogodi se da nakon promjene ponove radnje s oružja koje su prethodno koristili. To u nekim situacija-ma dovodi do pogrešaka i promašaja. Prvi hitac ipak rješava stvar, ili bi je bar trebao riješiti. Trofej divljih svinja su zubi očnjaci vepra. Gornje očnjake nazivamo brusačima, a donje sjekačima. Brusači i sjekači zajedno čine kljove, tj. trofej divlje svinje. Očnjake krmače nazivamo klicama i oni nisu trofej. Iskoristivost divljih svinja je velika. Osim mesa i masti, moguće je koristiti kožu, čekinje pa čak i dijelove tijela kao ukrasne predmete. Kad je riječ o mesu, po svome sastavu i senzorskim svojstvima najkvali-tetnije je meso prasadi i nazimadi.

S približavanjem lovne sezone na dla-kavu divljač lepeza tema iz lovne kinologije sve je šira, a zasigurno i interesantnija ljubi-teljima goniča glasnoga gona. Zastupljenost pojedinih pasmina za ovu vrstu lova ovisi o konfiguraciji terena, kli-matskim uvjetima i brojnosti divljih svinja, te o načinu na koji se ovom zahtjevnom lovu pristupa. Nije jednako loviti ovu div-ljač slučajnim pronalaženjem, pa ako je svi-nja „pala u vatri“ pred našim psom, odmah objaviti da imamo svinjara, ili dogovorenim i ciljanim lovom gdje se točno zna na kojoj lokaciji obitavaju svinje, koliko je lovaca po-trebno da se teren blokira i koliko se pasa pušta s povodca u trenutku kada vođa gru-pe da znak za početak lova. Napominjem da sami početak obrade ove teme treba svesti u zakonske okvire, tako da se ova tematika ne odnosi na krivolovce i ljubitelje pasa ne-čiste krvi. Zakonodavac je, vodeći računa o divljači koja obitava na ovim prostorima, u Zakonu o lovstvu Federacije BiH propisao s kojim pasminama i pod kojim uvjetima se može loviti pojedina vrsta divljači. Me-đunarodna kinološka asocijacija (FCI), kao nositeljica europske kinologije, nije svojim pravilnicima odredila s kojim se pasmi-nama može loviti divlja svinja, iako je sve do sada priznate pasmine rasporedila u X FCI grupu i po namjeni i uporabi podijeli-la ih u lovne i nelovne. Mi kinolozi s malo više iskustva znamo da sve pasmine pasa u svom genetskom kodu pomalo vuku tu lov-nu crtu, bez obzira na to što su stoljećima, zbog nekih svojih vrhunskih odlika, namje-njivane za neku drugu uporabu. U novije

GONIČI ZA LOV DIVLJE SVINJE

Psi svinjari su rijetki, za razliku od „svinjara“Kada se pusti na trag, dobar svinjar treba se ogla-šavati umjerenim i ne čestim glasom, a u praćenju traga je bolje da je spor i sistematičan, nego brz i površan. Po tragu koji je „uzeo“ mora ići do kraja i ne smije preuzimati tragove druge divljači

vrijeme ljubitelji argentinskog psa (Dogo argentino), među kojima ima i dosta lovaca, tu pasminu, koju je FCI uvrstio u II FCI gru-pu, sekcija 2. molosi, pokušavaju ponovno vratiti među lovce, jer i u opisu te pasmi-ne stoji da je lovački pas na visoku divljač. Organiziraju se okupljanja „dogosa“, čak su napisani i pravilnici o radu na divlju svinju, sude im sudci za koje oni tvrde da su vrhun-ski poznavatelji pasmine… Doduše, za sada je sve to ilegalno, a hoće li i kada postati legalno, veliko je pitanje. Naime, kinologi-ja pasminu Dogo argentino poznaje kao psa impozantne snage s kojim su u Argentini, jašući na konjima, lovci lovili velike zvjeri, psa koji nije sljedoglasan nego uporno trči i u trku hvata divljač. Stoga se drži da s ta-kvim psima nije etično loviti. Kinologija je iz lovne uporabe isključila i najbrže pse na svijetu – hrtove i uvrstila ih u X FCI grupu, jer su toliko brzi da ne daju nikakvu šansu plemenitoj divljači pobjeći. Kako za prolivenim mlijekom nikad ne tre-ba plakati, okrenimo se mi onome što ima-mo i pokušajmo uzgojiti ako ne vrhunskog, onda barem dobra psa „svinjara“. Preferira-mo li lov na divlju svinju, onda nam dobar pas znači barem 50 posto uspjeha u lovu.

LOV DIVLJIH SVINJA NA RAZLIČITIM TERENIMA

Osobno nikad nisam uživao u lovu na ovu crnu divljač jer u tome nisam našao neku posebnu draž, posebice na terenima Her-cegovine gdje ovu vrstu lova držim teškim fizičkim poslom, a ne uživanjem i odmorom duše i tijela. Čitajući različitu literaturu, na-išao sam na interesantan zapis o iskustvu u lovu na ovu divljač izvjesnog Jakova Jarama-

za koji je, loveći negdje u Crnoj Gori, meni osobno dočarao terene naše Hercegovine te sve teškoće i opasnosti koje vrebaju lovca i psa u teško prohodnim i krševitim lovišti-ma. Iskustva navedenog gospodina iz lova na divlje svinje pokušat ću prenijeti lovcima – čitateljima Hoopa!, logično samo manji dio, jer bi citiranje autora zahtijevalo neko-liko brojeva naše šarene „čitanke“. Iskustva inženjera Jaramaza prenosim u svojoj verziji, ne citirajući opširni tekst au-tora niti rječnik kojim je knjiga napisana: „Zadnjih desetak godina baveći se inten-zivno lovom na divlje svinje, obišao sam lovišta u više država iz okruženja, i tvrdim da je najteži lov ove divljači u pojedinim lo-vištima Crne Gore. Moja iskustva s terena Lovačke udruge ‘Orjen’ iz H. Novog pravi su reprezent različitosti boravka, života i kretanja ove interesantne divljači.Radi se o lovištu koje obuhvaća tri klimat-ske i vegetacijske zone. Idući od mora pre-ma sjeveru, prva zona su makije i šikara. Općenito se radi o neprohodnim terenima za čovjeka i za psa, a o idealnom staništu za divlje svinje. Najveći broj dobrih pasa – svinjara upravo u ovoj zoni strada od svi-nja, i to najčešće sa smrtnim ishodom. Tko nije lovio na ovakvim terenima ne može sebi stvoriti predodžbu koje opasnosti vre-baju psa, a često i lovca. Namjerno kažem da je lovac u ovom slučaju pomoćnik psu, jer dobar pas je 90 % uspjeha, a onih 10 % je sve ostalo. Druga zona je brdski pojas s mješovitom listopadnom šumom u kojoj mjestimično ima i grmolikog raslinja (zanovijet, ku-pina, drača, kleka, crni jasen, grab itd.). Uvjeti za lov su u ovoj zoni znatno lakši, i praktički se u ovoj zoni odstrijeli najviše divljih svinja. Treća je planinska zona obrasla uglavnom bukovom šumom. Sve tri zone su začinjene ljutim crnogorskim kršem, koji je također dodatan napor za lov. U ovakvom okru-ženju divlja svinja se osjeća pravim do-maćinom, s nevjerojatnim mogućnostima kretanja i zapažanja, pa osobno tvrdim da je lukava lija, ‘mala maca’ u odnosu na po-našanje divlje svinje prigodom lova. Lovili smo isključivo s čistokrvnim goničima du-gih nogu, ali ću priznati da su samo pojedi-ni goniči ispunili naša očekivanja, ostali su bili čak ispodprosječno uporabljivi. Od či-stokrvnih pasmina koje smo koristili u lovu na ovu divljač, najveći interes su pokazivali balkanski gonič i bosanski barak. Puno smo pasa promijenili u ovoj vrsti lova, neke smo sami podizali, neke kupovali, ali moram priznati da smo imali samo jednog vrhun-

skog svinjara i to pasmine bosanski barak!“ Hvala gospodinu Jaramazu na ovako iskre-noj i iskusnoj prezentaciji teških terena i „dobrih pasa“, jer nije lako uvjeriti lov-ca, osobito mladog, da će u čitavoj lovnoj karijeri imati jednoga do dva prava psa, a svi ostali će biti oko prosjeka, pa čak i niže od toga. Ovu svoju tvrdnju potkrjeplju-jem činjenicom da i sâm često spominjem samo dva svoja goniča s kojima sam lovio sitnu dlakavu divljač, a svi ostali koji su prošli kroz moje boksove samo su lijepa uspomena. Svjež primjer krive percepcije uporabne vrijednosti našega psa državna je utakmica pasa glasnoga gona na zeca na kojoj sam imao čast suditi i s kolegom presuditi stvarnu uporabnu vrijednost go-niča koji su sudjelovali na CACT-u. Ujutro smo odradili obveznu „papirologiju“, izvu-kli redne brojeve, pregledali tetovir-bro-jeve i mikročipove, odradili ponašanje na pucanj i pristupili ocjenjivanju rada pasa u gateru na zeca. Natjecanju je pristupilo 11 čistokrvnih goniča. Gater je veličine 60 duluma i u njemu obitava 15 – 20 odraslih zečeva. Hercegovački krš i drača, prosjeke pravilno urađene, ali teren jako zahtjevan i adekvatan prirodnom lovištu. Rose i vla-ge dovoljno, vremenski uvjeti jako ugodni i za pravoga goniča idealno za pokazati, prvo, pasminsku pripadnost, drugo, volju za radom i kvalitetu nosa, i treće, glas u gonjenju i dužinu gona. Međutim, gledam kolegu i čujem ga što mi govori, ali opet se pitam, jesam li oglušio. Kolegu čujem, ali psa niti čujem niti vidim. Prođe 20 pravil-nikom predviđenih minuta za pronalaženje i podizanje zeca. Čuje se truba i onaj naj-češći glas „hvataj psa“… Početnik bi pomi-slio da u gateru nema zeca, međutim, dok pomoćnici hvataju psa, zečevi k’o „ždri-bad“ skaču ispred njih, milina ih gledati. Da skratim, od 11 privedenih pasa, samo su dva pronašla divljač u zadanom roku, ali su i oni u daljnjem turnusu pokazali sve mane koje kvalitetan gonič ne smije imati: prvo, slab nos, jer brzo gube divljač, drugo, krat-koću gona, (koja je usko vezana s kvalite-tom nosa), ali su nekako namirili minimum minuta za prolaznu ocjenu, i treće, odlike koje ne pripadaju njihovoj pasmini. Neka-ko su apsolvirali i ostale discipline te smo ih uvrstili u III nagradni razred, ali bez kan-didature. Prije i poslije toga, a posebice kad poteče „rujno vino“, od naših boljih nema. Takvo nam je stanje i sa psima „svinjarima“, s tim što je njima lakše pronaći divlju svinju jer je po gabaritima svinja za zeca „dinosa-ur“, a miris (smrad) joj je toliko intenzivan da ga i malo „njuškastiji“ lovac često osjeti.

KAKAV BI TREBAO BITI DOBAR SVINJAR

Dobar svinjar u praktičnom lovu treba reagi-rati već na povodcu na sinoćnji trag divljači, star najmanje 10 sati. Kada se pusti na trag treba se oglašavati umjerenim i ne čestim glasom, a u praćenju traga je bolje da je spor i sistematičan, nego brz i površan. Po tragu koji je „uzeo“ mora ići do kraja i ne smije preuzimati tragove druge divljači. Poželjno je da pronađenu divljač što duže oblajava s distance i omogući lovcu možebitnu reali-zaciju. Ne smije biti agresivan na divljač, jer ne samo da je rastjeruje, nego i brzo strada od divlje svinje, pa takve pse pojedini lovci drže neuporabljivim u praktičnom lovu. Ako se svinje pokrenu treba ih pratiti uporno i dugo, i polukružnim kretanjem pokušati ih zaustaviti. Takozvana blokada svinje vrhu-nac je kvalitete psa, i lovac koji takvog ima u vlasništvu visoko kotira u krugovima koji preferiraju ovu vrstu lova. E sad, pitanje svih pitanje je, loviti svinje s jednim ili s više pasa, loviti s niskonogim ili s visokonogim psima itd. Obadvije varijante imaju i prednosti i ne-dostataka. Na lovcima je da se kroz praksu, u lovu na ovu crnu divljač, lovno educiraju ne samo glede pasa, nego i da nauče što više o životu divljih svinja, jer ići „grlom u jagode“ niti je učinkovito, a niti pametno.

piše Zdravko Pranjić-Brižankić

Page 8: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

14 15Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVIŠTE

Nakon „snježne veljače“ 2012. i ve-likih poplava 2014., godina 2017. ostat će upamćena po velikom

broju požara. Samo u Federaciji BiH u prvih osam mjeseci ove godine dogodilo se 85 šumskih požara u kojima su izgorjele tisuće hektara površine, a štete koje je va-trena stihija prouzročila dosežu milijunske iznose. Uzroci požara su različiti. Prema izvješću Federalne uprave policije, 12 požara je namjerno izazvano, neki su nastali iz ne-haja, a dosta njih je prouzročeno udarom groma, iskrenjem električnih vodova, zbog visokih temperatura…

MOGLI SMO I VIŠE...

I dok se štete još uvijek zbrajaju, na stam-benim i gospodarskim objektima i sanira-ju, štete na divljači i njezinu staništu malo se ili nikako ne spominju, barem od strane državnih institucija. U ovogodišnjim

požarima najgore su prošla hercegovačka lovišta. Najteže je stanje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje gotovo nema lovišta koje nije manje ili više opožareno. Slično je u Županiji Zapadnohercego-vačkoj i Hercegbosanskoj. Mario Krečak, tajnik LU-a „Lisac“ Ravno, ističe da je izgorjelo više od polovine njihova lovišta. Štete su neprocjenjive. Požar je poharao i sjeverni dio neumskog lovišta te dijelove stolačkog, čapljinskog…. Osim šumskog raslinja i divljači stradali su lovnotehnički i lovnogospodarski objekti u lovištu. Tako je požar uništio dijelove streljane „Bodeni-ci“ u Čapljini i sve zasade na njoj. Izgorjela je nadstrešnica od 50 m², druga je stradala djelomice. „Ovdje je bio pakao“, govore nam čapljinski strijelci Niko i Vedran Re-bac i pokazuju stravičnu snimku požara: „Samo velikom požrtvovnošću naših lova-ca uspjeli smo spasiti glavni dio streljane, pri čemu su nam u jednom momentu životi bili ugroženi.“ I u drugim lovištima

GODINA „BOGATA“ VATRENOM STIHIJOM

Požar, kao ni divljač ne poznaje granice

Pravodobno uočava-nje požara, alarmi-ranje lovaca i vatro-gasaca te njegovo gašenje u samom nastanku, zadatak je svakog lovca, bez obzira na to gori li u „mojoj“ ili „tuđoj“ sekciji ili lovištu

lovci su sudjelovali u gašenja požara, prije svega ako su bili ugroženi lovački objekti u lovištu. No jesmo li mogli učiniti više? I ovdje se često ponašamo po onoj, „daleko od očiju, daleko od srca“, pa ako gori u susjednom društvu ili sekciji, mene se ne tiče. Požari su kao i divljač, nemaju granica. Često smo mogli, upravo mi lovci, intervenirati u začetku požara. Ova godina trebala bi nam otvoriti oči da ubuduće u svojim godišnjim planovima razradimo upravo zaštitu od požara.

ČUDAN ODNOS DRŽAVE PREMA DIVLJAČI

Što se događa s divljači u požaru i nakon njega? Kad vatrena stihija uzme maha, posebice nošena jakim vjetrom, onda je stradavanje pokretnije divljači (srna, divlja svinja, zec…) puno veće. Najbolji znak uginuća divljači su orlovi koji kruže

iznad opožarenog područja tražeći ostatke ispečene divljači, te tragovi predatora koji vrlo brzo pretraže požarište i uglavnom se tu neće tako brzo vratiti jer nemaju što naći. Kad se požar ugasi, okoliš izgleda sablasno i zastrašujuće. Nema nikakva znaka života, ni biljnog ni životinjskog. S prvim kišama biljni svijet, posebice trava, polako se obnavlja. S divljači je stanje puno drugačije. Divljač koja je uspjela pobjeći pred vatrenom stihi-jom, najčešće će naći drugo stanište. Ako su opožarene veće površine, onda je prirodno naseljavanje divljači na njima mnogo teže. Tu je potrebna intervencija čovjeka, lovca. Korisni-ci lovišta trebaju za takve predjele uvesti poseban režim zaštite, najčešće zabranu lova najmanje godinu, dvije, te unositi divljač na te prostore. Treba također prilagoditi godišnje planove gospodarenja novonastaloj situaciji.Nakon svake elementarne nepogo-de, pa tako i požara, procjenjuju se i zbrajaju štete. Gospodarski subjekti i pojedinci podnose državnim instituci-jama odštetni zahtjev za naknadu štete na objektima, nasadima, šumi... No što je s divljači? Zar ona, po zakonu, nije dobro od društvenog značenja? U tabelarnom dijelu Povjerenstava za procjenu štete, stavke za divljač nema. I mi lovci, odnosno korisnici lovišta krivi smo za takav odnos države prema divljači i njezinu staništu. Nakon svake prirodne nepogode pa tako i požara, korisnik lovišta trebao bi procijeni-ti štetu i odštetni zahtjev uputiti na mjerodavne adrese. Jednako tako nakon svake nabavke divljači, gdje pojedine lovačke udruge godišnje troše desetke tisuća KM, treba informaci-ju o tome u pisanom obliku uputiti

resornom županijskom ministarstvu.

NEDOPUSTIVA PRAKSA

Nažalost, stanje u većini naših lovačkih udruga kad je riječ o tome, vrlo je loše. Niti se sustavno vode podaci o vrijed-nosti divljači unesene u lovište, niti se procjenjuje šteta nakon prirodnih nepogoda, niti se upućuju zahtjevi za naknadu štete. Što je još gore, čim na

opožarenom zemljištu nikne trava, sve se zaboravi. Kao da će iz zemlje izniknuti zec, fazan, trčka… Čak se na tim područ-jima normalno i lovi, kao da se ništa nije dogodilo. Nemamo informacija je li i

I ove je godine, nažalost, gorjelo diljem Hercegbosanske županije, pa tako po-žar nije zaobišao ni lovište sekcije Šu-

jica. Bio je podmetnut te je nanio velike štete šumi i divljači koja je tu obitavala. Svoj prostor za život izgubilo je više vrsta, počevši od zeca, lisice, vuka, medvjeda pa sve do srneće divljači i divlje svinje. Nakon dojave o požaru na teren su izašli članovi sekcije Šujica te umnogome prido-nijeli njegovu gašenju. Bilo ga je jako teško gasiti. Činjenica da je bio aktivan sedam dana, dovoljno o tome govori. Sve vrste

divljači bježale su pred vatrenom stihijom. Jedan je gasitelj vidio i jelena, kojemu ovo nije prirodno stanište. Gorjelo je od terena „Pakline“ pa sve do „Javornog vrha“, točni-je do betonske lokve gdje je vatra nekako suzbijena. Dio terena bio je pod minama pa su se čule i eksplozije. Kiša je, napokon, uspjela ugasiti požar. Pred lovcima je sada duže razdoblje rada i pokušaj obnavljanja terena kako bi se očuvalo stanište u koje će se divljač moći vratiti.

Ivan Šimić

Veliki požar u lovištu sekcije ŠujicaLU „Vran“ Tomislavgrad

jedna lovačka udruga službeno zabranila lov na područjima koja su stradala od po-žara. S tom praksom morat ćemo prestati. Globalne klimatske promjene iz temelja mijenjaju ne samo staništa divljači, nego i način njezina života. Sve češće vremen-ske nepogode signal su za veću brigu o lovištu. Prosijecanje i održavanje staza, prehrana i prihrana divljači, izgradnja lovnogospodarskih objekata i učinkovitiji nadzor nad lovištem umanjili bi rizik od velikih i katastrofalnih šteta u lovištu i na divljači. Pravodobno uočavanje požara, alarmiranje lovaca i vatrogasaca te njego-vo gašenje u samom nastanku, zadatak je svakog lovca, bez obzira na to je li požar nastao u „mojoj“ ili „tuđoj“ sekciji, lovištu. Još jedanput, požar kao ni divljač ne po-znaje granice.

Vlado Bošnjak

Nadstrešnice, lovačke kuće, čeke..., požar ne bira

Page 9: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

16 17Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

UZGOJ DIVLJAČIUZGOJ DIVLJAČI

Po imenu i prezimenu, a neodvojivo od njih i po nadimku, u Posavini prepo-znajemo jedni druge. Susjedi, okolina,

prijatelji, pobrinu se dati nadimak, a lepe-za je doista široka i osebujna. U Županiji Posavskoj posebnost je nadimaka još zbog jednoga, vrlo bitnog detalja, zbog kojega je to bh. područje jedinstveno, možda i u regi-ji. S istim imenom i prezimenom i to u istoj ulici živi i po nekoliko osoba. Tražeći ih na takav način teško ćete koga pronaći, ali ako kažete nadimak, to je već nešto drugo. Ni-smo sigurni ima li dva ili više Marinka Džo-ića, ali ako kažemo nadimak Zec, e onda nema greške. Nama, doduše, nije trebalo takvo traženje, još iz Domovinskog rata lo-kacija nam je dobro poznata jer se ratni Ra-dio Orašje nalazio tik uz farmu koka koju su imali Džoićevi. Danas je Marinko obiteljski čovjek, farmu koka zamijenila je jedna dru-ga farma zbog koje smo ga zapravo tražili, a Marinko vjerojatno nije niti sanjao da će mu upravo nadimak odrediti posao kojim će se ozbiljno početi baviti i biti po tome jedin-stven u BiH. Postao je respektabilan uzgaji-vač zeca, jedan od trojice u BiH.

POPLAVNA 2014.

Nakon poplavne 2014., kada je posavska ravnica bila pretvorena u pravo posavsko more – 75 posto teritorija triju posavskih općina bilo je prekriveno vodom – Marin-ko Džoić iz Donje Mahale počeo se bavi-ti neobičnim poslom, uzgojem zeca. Za svega tri godine postao je respektabilnim uzgajivačem. Posjetili smo Džoića kako bi-smo doznali nešto više o tome neobičnom poslu koji je zapravo odredio veći dio nje-gova budućeg života. – Kod mene je 2014. voda sve poplavila i nisam ama baš ništa mogao spasiti, sve je doslovce plivalo u vodi. A prije te poplave baš sam bio digao kredit, supruga i ja ra-dimo i mislio sam to ćemo lako otplaćiva-ti. Međutim, s poplavom je sve nestalo, a rata kredita ostala. Razmišljao sam kako dalje, čime se baviti. Imao sam farmu koka nosilja s 3660 komada, držao sam i svinje, dakle nisam lijen, htio bih nešto raditi, ali je problem što i čime se možeš baviti a da to treba tržištu – počinje nam Marin-ko priču o ideji da se bavi uzgojem zeca,

dok razgledamo objekt koji je izgradio za svoje plašljive ljubimce. Razgovaramo tiho, jer svaki nagli pokret, pa čak i škljocanje fotoaparatom izaziva nered u prelijepoj i urednoj farmi.

UGINUĆA NA POČETKU

– Rijetki se osmjele baviti ovim poslom. Mnogi su pokušali, ali nisu uspjeli. I ja sam u početku dolazio do faze kada sam htio odustati. Uginuća divljači bila su velika, čak 25 posto, ali ne zbog bolesti, nego tijekom parenja ovih životinja. Ipak su to divlje ži-

votinje, ženka iznimno agresivno nastupa prema mužjaku u vrijeme parenja pa se događa da ga tijekom ljubavne predigre ubije na način da mu slomi nogu, kraljež-nicu i onda, nažalost, zec završi u gulašu – otkriva nam Marinko i dodaje: – I ako se bavite uzgojem pitomih kunića naiđe kakva bolest pa su problemi, a onda može-te misliti kako je kada su u pitanju zečevi, koji su daleko osjetljiviji jer im stanište nije prirodno.

CIJELI ŽIVOT ZAJEDNO

Čak su i veterinari savjetovali Marinku da kre-će u nemoguću misiju, ali ipak je bio uporan. – Izgradio sam objekt od 75 m u kojem u više od 50 kaveza uzgajam zečeve. Sve je s potrebnom pratećom opremom, a okru-ženje voćnjaka daje također plodove koje zečevi vole. Sve je mirno, nema buke. U objektu je više od 40 tzv. rasplodnih kave-za, to su matičnjaci jer cijeli život mužjak i ženka žive zajedno. Zečići se uzimaju od roditelja s najmanje 25 dana, a roditelji i dalje ostaju u kavezu – pojašnjava Marin-ko. – U samom startu sam u ovaj posao, objekt i kaveze uložio oko 15.000 KM, a sada je sigurno uloženih preko 30.000 KM, plus dnevno održavanje i hrana.

STALNA ULAGANJA

Marinko je zapravo uz lov vezan cijeli život, još od djetinjstva. Sada je i predsjednik Lo-vačke udruge „Sava“ Orašje. – Ponovno ću se vratiti na poplave jer je tada u našem lovištu voda bila duboka sedam metara. Sva je divljač nestala. Tada sam donio odluku da krenem s uzgojem zeca. Odluka je teško prošla u obitelji jer supruga Lucijana je mislila da to nije nikako dobra ideja. Ja sam ipak ustrajao u tome, ona se nekako pomirila i krenuo sam u posao. Tri sam godine doslovce tapkao u mjestu. Išao sam u proširenje zečinjaka i matičnih kave-za, stalno sam pomalo ulagao, a nešto što sam imao viška puštao sam u lovište. Sada je, tvrdi Džoić, u njegovoj sekciji do-sta dobro stanje s divljači. Ploču je preo-krenula i supruga, pa je Lucijana, priznaje Marinko, zapravo postala glavna u cijelo-me poslu, jer se ovaj posao može lako za-voljeti ako se u nj ugradi ljubav.

100 EURA ZA ZECA

Cijena jednoga zeca na tržištu se već 20-ak godina ne mijenja i kreće se oko 100

eura. Nekada se zec uvozio iz Mađarske i Srbije, a sada ga čak i te zemlje uvoze. Na farmi zečeva ili zečinjaku Marinka Džoića trenutačno je 130 zečeva. Proda-ti ih, kaže nam, nije teško jer tražnja je golema. – Pravim ugovore s lovačkim udrugama. Svojim kapacitetom možda mogu pokri-ti potrebe tek pet-šest lovačkih udruga, a ako znamo koliko je njih u BiH, lako je zamisliti kolika je tražnja – tvrdi Marinko.

ZNAČENJA HRANIDBE

Kažu da zec tijekom skakutanja od 24 sata uzme 150 različitih biljaka, tako da Džo-

Rijetki se osmjele baviti ovim poslomUzgajanje zeca mukotrpan je posao, ali i uspje-šan ako ste uporni, vrijedni i radite s ljubavlju

Marinko Džoić, jedini posavski i jedan od trojice bh. uzgajivača zeca

ić itekako mora voditi računa što daje za hranu zečevima. U zatvorenom su prosto-ru, gdje njihov organizam drugačije radi. Uglavnom ih hrani jednom predvečer i to hranom koju bi inače nalazili u prirodi, od kukuruza, ječma, zobi, maslačka, suhe ba-lirane djeteline, voća, pa do posebne gra-nulirane hrana za koju mjesečno izdvaja oko 800 KM. – Upornošću i stalnim radom i ulaganjima može se dosegnuti sadašnja razina proi-zvodnje, ali je jako bitno da u ovome poslu doista uživam – kaže nam na kraju razgo-vora Marinko Džoić.

Nada Koturić

Marinko Džoić, lovac i uspješan uzgajivač zečeva

Uredna i lijepa Marinkova farma zečeva

Uzgoj zečeva - obiteljski posao i ljubav

Page 10: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

18Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

Iz sedam lovačkih udruga u Županiji Zapadnohercegovačkoj ove su godine bila prijavljena 73 lovna pripravni-

ka (LD „Mosor“ Široki Brijeg 13, LD „Rujan“ Kočerin 8, LD „Jarebinjak“ Rakitno 3, LD „Radovanj“ Posušje 11, LU „M. M. Bikan“ Vir 4, HLU „Malič“ Grude 11 i HUL „Kravica“ Ljubuški 23), što se uklapa u višegodišnji prosjek za ovu županiju. Svi kandidati, nakon što su bili prijavljeni u Lovački savez Herceg Bosne, dobili su potrebnu literaturu (priručnik „Osnove lovstva“ i Dnevnik lovnog pripravnika) kako bi se mogli kvalitetno pripremiti za polaganje lovač-kog ispita. Na razini Županijskog vijeća

LOVAČKI ISPITI U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ

Kvalitetna priprema donijela očekivan rezultat

za lovstvo organizira se stručna izobraz-ba prema Nastavnom planu i programu izobrazbe lovnih pripravnika, u Ljubuš-kom za članove „Kravice“, a za sve ostale na Kočerinu. Nakon teorijske obuke, na streljani na Mostarskom blatu organi-zirana je praktična obuka u rukovanju oružjem u različitim situacijama koje mogu lovca zadesiti u lovištu. Posebna pozornost daje se punjenju i pražnjenju oružja, a svi sudionici su okušali sreću pucajući seriju od po pet letećih golu-bova. S pripravnicima je s puno strplje-nja i odgovornosti radio stari i iskusni strijelac Vladimir Mandić – Ćada. Treba napomenuti da su neki baš ovdje prvi

put pucali iz oružja. Lovački ispit održan je u Ljubuškom 16. rujna, a na Kočerinu 23. rujna. Ispite je provelo povjerenstvo u sastavu: Alojz Dunđer, dipl. ing. šumarstva, predsjed-nik, mr. lovstva Vlado Soldo, dipl. ing. šumarstva, dopredsjednik, Zoran Lovrić, dipl. ing. Šumarstva, član i Ivica Lučić, mr. lovstva i zaštite prirode, tajnik povje-renstva. Nakon ispita, na kojem su kan-didati pokazali odlično znanje, članovi povjerenstva čestitali su novim kolegama ulazak u lovačku obitelj, a predstavnici-ma njihovih lovačkih udruga na njihovoj dobroj pripremi. Posebna čestitka bila je upućena lovkinji iz „Mosora“ Marici Ćubela koja je test riješila bez pogreške. Naravno, odaslana je poruka o daljnjem usavršavanju kroz rad u svojim lovačkim udrugama i čuvanju ugleda lovca kao zaštitnika prirode i života u njoj.

Vlado Bošnjak

Dana 28. rujna 2017., u prostorija-ma Lovačke udruge „Cincar“ iz Livna održan je sastanak Župa-

nijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije. Uz predsjednike i predstavnike lovačkih udruga s prostora Hercegbo-sanske županije, sastanku su prisustvo-vali predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin i dopredsjednik Sa-veza Tomislav Mihaljević.Na početku je predsjednik Slavko Marin upoznao nazočne s aktivnostima Saveza

ŽUPANIJSKO VIJEĆE ZA LOVSTVO HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Puno odgovora, još više pitanjau proteklom razdoblju i planovima za budućnost, predočio financijsko stanje Saveza i zamolio odgovorne u lovačkim udrugama da što prije podmire svoje ob-veze prema Savezu, te pozvao sve članice Saveza da se odazovu u što većem broju na proslavu 25. obljetnice Saveza u Mo-staru. U nastavku sastanka najviše se razgova-ralo o otvaranju lovne sezone sa psima goničima. U tom kontekstu donesena je odluka da se jesenja lovna sezona Župa-

niji hercegbosanskoj otvori 1. listopada 2017. godine. Predstavnici lovačkih udruga postavljali su pitanja predsjedniku Saveza, najviše o Zakonu o oružju HBŽ-a, te o štetama koje učini divljač i o sve većem broju tužbi protiv lovačkih udruga za naknadu štetu, na što je predsjednik obećao punu suradnju, pomoć Saveza i osobnu pomoć svim članicama Saveza.

Tomislav Mihaljević

Kad sam u nedjelju 20. kolovoza sa svojim kolegom

Slobom Savićem krenuo na Mostarsko blato u lov na prepelicu, nisam ni slutio kakav me ulov očekuje“, počeo je svoju priču lovac Dragan Dugandžić, član LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, sekcija Dobrič, i nastavio: „Pretražujući ne-pokošenu ledinu došli smo do gustiša nekadašnjeg toka Govnuše. Moj ptičar, njemački kratkodlaki, uz-vrtio se i nestade u gustišu. Na moj poziv vraća se i u ustima nosi goluba. Kad sam ga uzeo, vidio sam da je ranjen. Vrh desnog krila bio mu je slomljen. Drugih ozljeda nije bilo. Odmah sam primijetio da je prstenovan na obje noge. Na desnoj nozi

moglo se jasno pročitati: ITALIJA 2016. I broj 060898, a na prstenu na drugoj nozi bili su napisani sitniji brojevi. Kako sam i sam kao dječak u Vojvodini uzgajao golu-bove, doduše letače, odmah sam shvatio da je ovo golub ‘poštar’ i da je danas netko

od lovaca pucao na njega. Prekinuli smo daljnji lov i vratili se kući. Krilo goluba sam imobilizirao, dao mu hrane i uredio mu prikladan smještaj. Poslao sam natpise s prstena ženi u Njemačku, koja je to proslijedila svojoj

sestri koja živi u Italiji. Ova je to objavila na nekom njihovu portalu i javio joj se vlasnik goluba iz Bologne. Ne znajući da je golub ranjen, zahvalio je na informaciji i zamolio da se golub pusti i da će se on vratiti u Italiju. Kad mu je rečeno da golub još nije spre-

man za tako dalek put, još jednom je zahvalio njegovu ‘spasiocu’ i darovao mu ga. Nakon tri tjedna skinuo sam mu žicu s krila, ozljeda je bila dobro zarasla. – U međuvremenu, također u lovu na Blatu, naišao sam na ranjenog goluba koji nije mogao uzletjeti. Kad mi ga je pas donio, vidio sam da bi se i njegova ozljeda mogla sanirati. Sad kad imam dva ‘ranjenika’ ozbiljnije sam se prihvatio posla. Napravio sam im prikladan kavez i s užitkom pratim njihov napredak.

Skoro svakodnevno sjednem ispred kaveza i promatram ih. Imam osjećaj da oni sve razumiju i da su mi zahval-ni za svoj spas, posebice ‘poštar’. Evo, nakon skoro dva mjeseca, u dobrom su stanju.

Ne znam bi li moj ‘Talijan’ da ga pustim imao snage za dug let, a ovaj drugi je posve zdrav. Planiram naći ženku ‘poštara’ i spariti ih“, završava nam svoju interesantnu priču lovac Dragan.

Vlado Bošnjak

ZANIMLJIVA PRIČA LOVCA DRAGANA DUGANDŽIĆA IZ DOBRIČA

Dva goluba ‘ranjenika’

Fotografiju nam je krajem kolovoza ove godine ustu-pio prijatelj koji je imao

„bliski susret“ s divljom svinjom na putnom pravcu Tomislav-grad – Posušje. Dogodilo se to pod okriljem noći. Svinja je, pri pokušaju da pređe cestu, svom silinom udarila u automobil i poprilično ga oštetila. Nažalost, pritom je uginula. Mjerodavni za ovakve slučajeve načinili su uviđaj i slijedi ostala zakonska procedura. Stoga, vozači oprez! I na lokal-nim i na svim drugim promet-nicama, osobito na onima na kojima ne postoje prometni znakovi koji ukazuju na mogu-ću divljač na cesti.

Ante Đikić

Evo kako to često završi…

Lovci pripravnici na streljani na Mostarskom blatu

Dragan Dugandžić

Spašeni „ranjenici“ u Draganovu kavezu

Page 11: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

20 21Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

Četrnaesti put, na bilskoj viso-ravni na Otaru slavljena je sveta misa, koja je u puku prozvana

„lovačkom misom“. I ove je godine za-dnja nedjelja u rujnu, kad se tradicio-nalno puk okuplja na ovome mjestu, bila sunčana. Misa je točno u podne, ali se ovdje dolazi mnogo ranije. Svatko želi upiti dašak ljepote ovoga krajoli-ka, susresti se s prijateljima, upitati za zdravlje, popiti lozu te zauzeti mjesto za slušanje svete mise.Zvonik iznad kapelice na Otaru u podne je dao znak za početak svete mise koju je i ove godine predvodio fra Mile Vlašić uz

sudjelovanje fra Martina Planinića i fra Stanka Pavlovića. Na početku, fra Mile se spomenuo nakana Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg za sve pokojne lov-ce ovoga Društva i nakane za sretan poče-

tak nove lovne sezone, da sve lovce prati Božji blagoslov. U propovijedi, fra Mile je jedno-stavnim ali efektnim riječima objasnio razliku između Božje i ljudske pravde koje se često ne podudaraju, što je nama ljudi-ma jako teško shvatiti, pogoto-vo u praksi prihvatiti. Poslije mise, pučka zabava. Ci-jeli prostor oko kapelice na Ota-ru postaje blagovaonicom. Po tradiciji, organizatori pripreme lovački grah, a glavni „krivac“ što gotovo svatko nadopunju-je porciju je obitelj Marinka i Milke Knezović, koji grah, špek i kobasicu skuhaju „za prste polizat“. Naravno, po stolovi-ma nije nedostajalo uštipaka i sira iz mijeha, pršuta… Kad se ovome doda čaša vina, ugođaj je potpun. Ovdje i tko ne pje-va, propjeva. Odjekuje ganga: gradačka, grabovska, gostuška, posuška, grudska, knežepolj-ska, dobrička, jarska, arinska…, ženski i muški bećarac. Priče, razgovora ugodnih, šale na sva-kom koraku. Ovdje su svi jedno i zajedno. I tako sve dok sunce ne poč-

Jedno i zajedno

Prve nedjelje u listopadu, sukladno Zakonu o lovstvu i podzakonskim propisima, tradicionalno počinje lov

na sitnu divljač. Protekle dvije godine lov-ci su, zbog silom nametnute zabrane lova, bili uskraćeni da ostvare svoje pravo. S obzirom na to da su pregovori s predstav-nicima LO-a „Kruščica“ Vitez bili takvi da se nije mogao predvidjeti konačan ishod, predsjednici lovnih jedinica su za taj dan organizirali odlazak lovaca u prirodu, bez oružja, sa samo jednim ciljem: družiti se, jer je to aktivnost koju lovcima kao slobod-nim građanima nitko ne može zabraniti. Proradio je „dišpet“ te se na druženjima okupio velik broj lovaca, koji su na ovaj na-čin pokazali koliko im je stalo do izlazaka u prirodu i koliko ih boli nametnuta zabrana. Pogotovo jer su svjesni da je za kratko vri-jeme dobrim dijelom uništen njihov dugo-godišnji rad, ponajprije na uzgoju divljači.Tehničko povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika dviju udruga, na temelju oglednih primjeraka normativnih akata načinilo je normativna akta nove lovačke udruge, koja su usuglašavana. Posljednji od njih, Odluka o revirima, usuglašen je na zajedničkoj sjednici na razini Uprav-nog, odnosno Izvršnog odbora dviju udru-ga utemeljitelja. Nakon što je jednoglasno usvojen prijedlog za formiranje revira na području općine Vitez, održana je i uteme-ljiteljska Skupština. U roku od dva dana u Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije Središnja Bosna predana je dokumentacija za registriranje nove lovačke udruge. Idući korak bio je predaja privremenog godišnjeg

plana gospodarenja lovištem Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Središnja Bosna za tekuću lov-nu godinu. Krajnji ishod svih poduzetih radnji je da je novoutemeljena krovna lo-vačka udruga „Vitez/Kruščica“ (LU „Vitez/Kruščica“) dobila suglasnost na privremeni plan do 31. ožujka 2018., do kada se očeku-je da će mjerodavno ministarstvo dodijeliti lovišta na razdoblje od 10 godina. Također, potpisan je i ugovor o dodjeli lovišta na ko-rištenje do istog roka.Naravno da je to bio signal da se poduzmu sve potrebne mjere i pripremne radnje koje bi omogućile da se lovci u prvom mogu-ćem terminu vrate u lovišta u punom kapa-citetu. Dva dana od dobivanja suglasnosti i potpisivanja ugovora bila su dovoljna da se lovci koji su podmirili članske obveze organiziraju i 15. listopada legalno iziđu u lovište, s pravom nošenja lovačkog oruž-ja za koje posjeduju oružni list te vođenja svog lovačkog psa. Ovo, „otvorenje“ lova u pravom smislu, dogodilo se svega dva tjedna nakon onog simboličnog otvorenja lova. Naravno da dio i vodstva i članstva nije zadovoljan postignutim rješenjem, ali provedena je demokratski donesena odlu-ka većine. Na ovaj se način lovci ponovno vraćaju u lovište, u kojem je tijekom razdo-blja duljeg od dvije godine vladalo apsolut-no bezvlašće u kojem su pogođeni lovci, ali najviše divljač.Za utvrđivanje pravog stanja i povrat na razinu u trenutku donošenja zabrane tre-bat će dosta vremena, truda, rada i nadasve novca. Ono što je sigurno da će biti potreb-

no je realizirati plan prehrane i prihrane divljači, ponajprije medvjeda, kako bi se kvalitetno pripremio za zimski san, odno-sno kako bi se smanjile/spriječile štete koje ova divljač čini, ponajviše na pčelinjacima i to čak u neposrednoj blizini naselja. Pro-nađeni izmeti medvjeda kao svojevrstan „potpis“ medvjeda pokazuju da je medvjed uglavnom obišao i pojeo preostalo voće u lovištu. Kako u prirodi uglavnom više nema plodova koji su na njegovu jelovniku, preostali su mu još pčelinjaci u kojima je moralo ostati meda za prezimljavanje pče-la ili alternativno iznos odgovarajuće hrane na hranilišta. Zatim je potrebno obilježiti granice lovišta kako bi se spriječilo da lovci iz neznanja ulaze u tuđe lovište i odstrje-ljuju tuđu divljač, ojačati lovočuvarsku službu, smanjiti na podnošljivu mjeru broj predatora, pasa i mačaka lutalica u lovištu itd. Osim toga, potrebno je usuglasiti sva normativna akta koja proizlaze iz Statuta, odnosno podzakonskih propisa. Novoformirana lovačka udruga zasigurno će određeno vrijeme prolaziti kroz razdo-blje u znanosti definirano kao „razdoblje ranih otkaza“, odnosno „razdoblje dječjih bolesti“, koje će trebati rješavati u hodu. Kako će proći to razdoblje najviše ovisi o udrugama utemeljiteljima. Ne bude li volje kod obje udruge utemeljitelja, veliko je pi-tanje budućnosti nove lovačke udruge.

Ivica Drmić

Dva „otvorenja“ lovaLO „Vitez“, Vitez

OTAR 2017.

ne polako nestajati iza obronaka Biokova. Otar se polako priprema za svoj noćni mir kad će ovim prostorima zagospodariti zvijeri. Na polasku svatko zahvaljuje orga-nizatorima – lovcima, sa željom da se sve ponovi i iduće godine.

Vlado Bošnjak

Uobičajena slika na Otaru

Ženski bećarac i muška ganga

Knežepoljani, Gračani, domaćini i gosti...

Odlična ganga, Bile odjekuju...

Šteta na pčelinjaku

Lovci lovne jedinice „Jelovac“

Page 12: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

22 23Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

Pod „nadzorom“ radnog predsjedništva u sastavu: Drago Marjanović, Dario

Sučić i Žarko Jandrić, 16. listo-pada 2017. u HKC-u Nova Bila održana je izvanredna Skupšti-na LD-a „Sokol“.U uvodu, Drago Marjanović, predsjednik Društva, ukratko je upoznao zastupnike o tijeku pregovora s LD-om „Vlašić“ oko stvaranja zajedničkog „udruženja“. „Vodili smo du-gotrajne i mukotrpne prego-vore“, rekao je Marjanović. „U posljednja tri mjeseca održano je pet sastanaka pregovarač-kih timova oba društva kako bismo pronašli rješenje koje će zadovoljiti obje strane. Na kraju se trud isplatio i postigli smo dogovor. U pregovore su se uključili i predsjednici saveza, Slavko Marin i Salem Alihodžić, te puno pomogli da se nađe kompromis i smanje apetiti pojedinaca u pregova-račkim timovima.“

Zastupnici su na sastanku Skupštine razmatrali Statut, Sporazum i Odluku o revirima kao tri osnovna dokumenta potrebna za osnivanje nove udruge, koja su pregovarački timovi razradili do najmanjih pojedinosti. Ta tri dokumenta LD „Vlašić“ već je bilo potpisa-lo, i sada je ostalo da se o njima izjasni Skupština LD-a „Sokol“. Nakon što su navedeni doku-menti pročitani, otvorena je rasprava u kojoj je sudjelovalo više zastupnika. Rezultat – sva tri dokumenta jednoglasno su prihvaćena.Na kraju, u sastav Skupštine zajedničke udruge iz LD-a „Sokol“ izabrani su: Drago Marjanović, Boris Bralić, Dario Sučić, Žarko Jandrić, Marinko Jurčević i Marinko Matošević. Osoba ovlaštena za predstav-ljanje i zastupanje bit će Drago Marjanović.

Ružica Bajo

Prihvaćeni dokumenti zajedničke udruge

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

Prije otvaranja jesenje lovne sezone lovci sek-cije „Dobrič“ obavili su

nekoliko aktivnosti u lovištu. Jedna od njih je obnova krova kolibe „Ćubelin vrto“ koju je nevrijeme oštetilo. Ova koliba nalazi se na vrhu Virča, kilo-metar i pol daleko od najbliže prometnice i sav materijal lovci donesu na sebi. Koliba je pokri-vena ražovim krovom do ko-jeg je u današnje vrijeme, kad rade kombajni, sve teže doći. Oko 300 ručica krova za ovu namjenu darovao je Mirko Ču-

ljak – Letić, lovac iz susjedne sekcije Gornji Gradac, čime je „pošivena“ sjeverna strana koli-be. Iduće godine na red će doći južna strana. Nakon završene akcije „pošivanja“ u nedjelju 1. listopada, po izuzetno lijepu vremenu, lovci i njihovi gosti u krugu Vrtla uživali su u miru i ljepoti netaknute prirode. A kad zafijuče bura s obronaka Čabulje i zalepršaju pahuljice snijega, ugodnost boravka u ovoj kolibi treba doživjeti.

Vlado Bošnjak

Ćubelin vrtoLD „Mosor“ Široki Brijeg

Ministarstvo poljopri-vrede, vodoprivrede i šumarstva Župani-

je Posavske dalo je mogućnost lovačkim društvima u ovoj žu-paniji da kandidiraju projekte iz oblasti lovstva koji se mogu financirati novcem iz grantova za šumarstvo.

Lovačko društvo „Fazan“ Od-žak iskoristilo je tu priliku i kandidiralo Projekt naseljava-nja odraslih fazana. Vrijednost

toga projekta je 15.200 KM, s tim da je Društvo računalo na 7500 KM novca sa strane, a 7700 KM osiguralo bi samo.Komisija za nabavku divljači dobila je zadatak od prispjelih ponuda odabrati najpovoljniju, vodeći računa o kvaliteti, cijeni i rokovima dostave. Pokazalo se

da je najpovoljniju ponudu dala fazanerija „Posavina“ iz Po-savske Mahale, s kojom je LD „Fazan“ ugovorilo kupnju 800 odraslih fazana iz prvog legla ove godine. Ugovorena divljač dostavljena je „Fazanu“ 10. i 11. rujna, kad je, u nazočnosti Marka Matanovića, predstav-nika Uprave za šumarstvo Žu-panije Posavske, i puštena u ci-jelo lovište Društva. Lovište je prethodno „očišćeno“ od pre-datora, a lovci su dobili zadatak mjesec i više dana provjeravati u lovištu kako se fazanska div-ljač prilagođava novim uvjeti-ma života. LD „Fazan“ Odžak iskoristilo je još jednu mogućnost za obo-gaćivanje svoga lovišta divljači. Naime, na Javni poziv Vlade Županije Posavske za dodjelu sredstava iz proračuna Župa-

nije Posavske za 2017. godinu neprofitnim organizacijama i udrugama građana, Društvo se javilo 14. srpnja s Projektom naseljavanja odraslih zečeva.Projektom je predviđeno naselja-vanje 40 zečeva u omjeru spolo-va 1:1. Cijena jednog zeca je 160 KM, bilo je planirano od Župani-je dobiti 4000 KM, te dodati još 2400 KM vlastitog novca. Povjerenstvo Vlade ipak je od-lučilo LD-u „Fazan“ odobriti 3000 KM, i s vlastitim udjelom od 2400 KM, Društvo je kupilo 33 zeca. Zečevi će biti pušteni u lovište u prosincu ove godi-nu, o čemu će biti sastavljeni zapisnici. Posavina kao žitnica i podne-blje koje je izrazito povoljno za zečju divljač, dovedeno je u sta-

Pušteno 800 fazana, uskoro i 33 zeca

LD „Fazan“ Odžak

nje da u njemu nedostaje ma-tični fond zečje divljači od prije rata, kad je ovo lovište bilo lovi-šte s najvećim fondom fazanske i zečje divljači u BiH.U Društvu se očekuje da će se zečevi prve godine adaptirati na novo podneblje i, uz minimalne gubitke, zajedno s postojećim fondom u idućim mjesecima dati prvo potomstvo.Naseljavanja divljači nije jed-nostavan i jednokratan postu-pak, on zahtijeva stručnost, disciplinu i upornost, traje duže vremena i tek poslije 3 do 5 godina po izvršenom unosu divljači, stabilizira se prirast i tek tada se može zaključiti da je cio posao uspješno obavljen.

Nedžad Garić

Radno predsjedništvo

Zastupnici su bili jednoglasni pri odlučivanju

Lovci pokraj obnovljene kolibe

Mladi Mujo Puzić

Predstavnik Uprave za šumarstvo Marko Matanović s predstavnicima sekcije „Sava“

Jedan od ranije puštenih zečeva

Zečevi su nabavljeni, u lovište će biti pušteni u prosincu

Page 13: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

24 25Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

Šesto lokalno natjecanje u lovnom streljaštvu održano je 24. rujna ove godine na improviziranoj streljani

„Perunove njive“, Veliki Mošunj, Vitez. Za natjecanje u gađanju glinenih golubova, disciplina trap, prijavljeno je 23 natjecatelja, odnosno šest ekipa. Za gađanje lovačkom kuglarom prijavljeno je 32 natjecatelja, odnosno 10 ekipa. Organizator natjecanja bilo je Povjerenstvo za lovno streljaštvo na čelu s Draganom Trogrlićem.Nakon prijave pojedinaca i ekipa pri-stupilo se upoznavanju s propozicijama natjecanja i poduzimanju mjera sigurnosti koje trebaju spriječiti neželjene događaje. Prvo se gađalo u nepomičnu metu srnjaka na udaljenosti od 100 m, uz korištenja mehaničkog ili optičkog ciljnika, prema izboru strijelca i to serija od pet metaka. U

ekipnoj konkurenciji prvo mjesto podi-jelili su Dragan Stojak, Mladen Čuturić i Matija Marjanović te Ljubo Čalić, Dragan Trogrlić i Anto Brnada, (s identičnim zbrojem pogodaka), a treće mjesto zauzela je ekipa u sastavu Kristijan Ramljak, Ivan Drmić i Neven Drmić. Pojedinačno, prva tri mjesta zauzeli su redom Dragan Stojak (45/50), Kristijan Ramljak (41) i Perica Strukar. Ekipe za natjecanje u gađanju glinenih go-lubova, disciplina trap, bile su u djelomice promijenjenim sastavima. Ekipno, prvo mjesto zauzeli su Mladen Čuturić, Matija Marjanović i Josip Pavlović, drugo mjesto Krunoslav Baškarad, Dragan Štrbac i Ivica Blaž, a treće Perica Strukar, Vinko Biletić i Miroslav Grabovac. Pojedinačno, najbo-lji je bio Krunoslav Baškarad (15/15), a

Bolji rezultati u gađanjuLO „Vitez“, Vitez

slijedili su ga Perica Strukar, Vlado Čalić i Vinko Biletić s po jedanaest golubova. U raspucavanju drugo mjesto zauzeo je Perica Strukar, a treće Vlado Čalić.Natjecanje je realizirano po idealnom vremenu. Sigurnost natjecanja nije naru-šena niti u jednom trenu. Uz natjecanje organizirano je i druženje, sve u vlastitoj režiji, pri čemu su lovci pokazali dobre kulinarske kvalitete. Za ovu svrhu svježe pripremljeni čvarci, krvavica, ajvar, kisele paprike, krumpir s pečenjem ispod peke, pečeni odojak, samo su neki od brojnih specijaliteta koji su pripremljeni za jelo, a omogućili su dugotrajno druženje lovaca koji su slavili zbog ostvarenih rezulta-ta. Njima su se pridružili i lovci iz svih lovnih jedinica, koji su na natjecanju bili promatrači.Krunoslav Baškarad je prvi lovac koji je obranio prošlogodišnji naslov pobjednika. Pogodio je svih 15 golubova, pri čemu je drugi put pucao na samo osam golubova. Rezultat je tim vrjedniji ako se zna da je posljednji put pušku u ruke uzeo prije ravno godinu dana. Što se tiče gađanja kuglarom, dio rezultata je impresivan i pokazuje postojanje vrlo visokog po-tencijala za amaterske strijelce, koji bi se trebao dodatno razvijati treniranjem i nastupima. Također, valja naglasiti da je preko 50 posto prijavljenih lovaca zadovoljilo uvjete propisane člankom 4., stavak 2., Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja. Njihovi rezultati su uredno evidentirani u evidencijama udruge. Natjecanje je pokazalo da se svi lovci mogu svrstati u jednu od sljedećih skupina: precizan i točan (treba održavati formu); precizan, ali netočan (treba „upu-cati“ oružje prema odabranom streljivu) i na kraju neprecizan i netočan (u prvom redu treba obnoviti znanje i ovladati tehnikom gađanja, dok ne prijeđe u neku od prethodnih skupina). Mali broj lovaca pokazao je da vodi računa o vlastitom zdravlju, jer nije poslušao savjet dr. med. Mladena Čuturića, specijalista za uho, grlo i nos, koji je preporučio lovcima da zaštite uši antifonima (od 0,40 KM i više) i time izbjegnu eventualna oštećenja sluha. Naučena lekcija na ovom natjecanju je i potreba za uvođenjem pomoćnih sudaca koji bi pratili broj utrošenih metaka po strijelcu, kao i eventualna pucanja strijela-ca izvan dodijeljene mete, što bi se trebalo primijeniti već iduće godine.

Ivica Drmić

U sklopu manifestacije „Savski cvijet“, koju fi-nancira Odjel za pri-

vredni razvoj, sport i kulturu Vlade Brčko distrikta, održano je otvoreno prvenstvo lovačkih udruga Brčko distrikta u lov-nom streljaštvu, disciplina trap. Streljačka sekcija LSUG-a „Jarebica“ postigla je zavidne

rezultate, te je svoju lovačku vitrinu obogatila s tri pokala. Prvo mjesto u konkurenciji ekipa osvojili su strijelci: Toma Anđelović, Zvonko Zečević i Mato Oršilić. Zbrajanjem pojedinačnih rezultata, prvo mjesto zauzeo je Toma Anđe-lović, a Mato Oršolić završio je na trećem mjestu. Drugo mje-

Prve medalje u lovnom streljaštvu

LSUG „Jarebica“ Štrepci

sto osvojila je streljačka sekcija LD-a „Sokol“ Seonjaci, a dru-go mjesto pojedinačno zauzeo je Josip Geljić, takođe iz LD-a „Sokol“ Seonjaci. Treće mjesto osvojila je ekipa LU-a „Kobac“ Bukvik.

Natjecanje se odvijalo na stre-ljani Streljačkog kluba „Target“ u Brci, gdje je nakon natjeca-nja priređen domjenak za sve sudionike. 

Filip Filipović

Upravni odbor LU-a „Cincar“ Livno odlučio je lov-nu 2017./18. otvoriti 1. listopada, bez zajedničkog otvaranja. Svaka je sekcija to učinila za sebe.

Ako se „po jutru dan poznaje“, ova bi sezona mogla biti jed-na od boljih u livanjskim lovištima. Naime, tek što je lov počeo, psi su pronašli i pokrenuli divlje svinje u lovištu sek-cije „Borova glava“. Zahvaljujući dobru „zatvaranju“ terena, Oliver Vidović odstrijelio je vepra od 140 kg, a Stipe Vi-dović vuka koji je, da bi nadmudrio lovce, pobjegao u selo Potočane, gdje ga je Stipe odstrijelio.Početak sezone bio je uspješan i u sekciji „Vidoši“, čije je član Ivan Jozić odstrijelio vepra od stotinjak kilograma.I ostale su sekcije bile uspješne u otvaranju lova. Nije bilo ulova, ali je uočen velik broj srneće divljači, zeca, tragova divljih svinja, te sve brojnijih dokaza o boravku jelenske div-ljači u ovim lovištima.

Ilija Bandov

Dvije svinje i vukna početku sezone

LU „Cincar“ Livno

Ispravno poduzete mjere zaštite sluha

Nastup pobjednika u gađanju

Intervju s Tomom Anđelovićem

Diplome u rukama pobjednika

Lovci sekcije „Borova glava“

Page 14: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

26

U organizaciji LD-a „So-kol“ Nova Bila-Trav-nik, sekcija Ovčarevo,

održan je deveti Memorijalni turnir u gađanju glinenih go-lubova „Marko Meljančić“. Natjecatelji su se okušali u pet disciplina.U gađanju glinenih golubova, u ekipnoj konkurenciji prvi su bili strijelci iz Busovače, drugi su bili strijelci iz Kiseljaka, treći strijelci iz Kreševa. Pojedinač-no, prvi je bio Slaviša Čavara iz Busovače, drugi Marijan Relota

iz Busovače, treći Zvonko Udo-vičić iz Kiseljaka.Gađajući karabinom na 100 m, najprecizniji su bili strijelci iz Kiseljaka, do njih su bili Kre-ševljaci, a treće je mjesto pripa-lo domaćinu, strijelcima „So-kola“. Pojedinačno, karabinom je najbolje gađao Zvonko Udo-vičić, drugi je bio Ivan Ababo-vić, treći Nikica Kraljević. U gađanju „šicare“ prvo je mje-sto osvojio mladi lovac Filip Meljančić, gađajući iz djedove puške. Njegovu djedu u spo-

Deveti turnir u spomen na Marka Meljančića

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

men, turnir i nosi ovo ime.Nakon natjecateljskog dijela predsjednik „Sokola“ Drago Marjanović uručio je peha-re, zahvalnice, pohvalnice i nagrade.Tehnički aspekt gađanja odlič-no je pripremila sekcija Ovča-revo, na čelu s predsjednikom

sekcije Zlatkom Meljančićem. Za sve nazočne bio je pripre-mljen roštilj i grah, a harmo-nika je učinila svoje pa su lovci gromko i zapjevali. Još jedno ugodno lovačko druženje, po-kazalo se na kraju.

Ružica Bajo

Maglovito nedjeljno jutro, 1. listopada 2017. Otvoren je lov sa psima na divlju svinju.

Članovi sekcije Nuglašica i njihovi gosti,

LD “Risovac” Bosansko GrahovoPrvi dan lova u sekciji Nuglašica ukupno 60-ak lovaca, nestrpljivi su na

zbornome mjestu. No znaju se pravila i običaji, to se ne preskače.Nekoliko minuta nakon puštanja goni-ča, svinje su pokrenute i počinje akcija. Teren je gusto obrastao te je moguće pucati samo na maloj udaljenosti. Ipak, u 11 sati, kad je lov završen, saldo je bio – šest odstrijeljenih divljih svinja. Svi su bili zadovoljni ulovom i fešta je nastavljena uz lovački čobanac do večernjih sati.

Davor Barać

Hrvatska udruga lovaca „Kravica“ iz Ljubuškog je 6. listopada 2017. u svadbenom salonu „Ohio“ na Hum-

cu organizirala svoju lovačku večer. Uspješ-no, o čemu svjedoči broj uzvanika i njihovo zadovoljstvo što mogu doći na ovakvu sve-čanost, sjediti sa svojim kolegama i prijatelji-ma, razgovarati, veseliti se, uživati u odličnoj hrani i kapljici… Naravno i u ugodnoj, ne preglasnoj glazbi i harmonici čiji su zvuci u sitne sate podigli na noge većinu uzvanika.

Nikako ne treba zaboraviti ni tombolu, od-nosno 88 vrijednih nagrada među kojima je bilo čak jedanaest lovačkih pušaka. Odbor za organizaciju u sastavu: Mario Herceg, Željko Međugorac, Ante Skoko, Dominik Vukšić, Emilijan Primorac i Srećko Brkić odradio je golem posao u pripremi ove pri-redbe, a dobro je poznato da to nije nimalo jednostavno, naprotiv…Na početku večeri skupu su se, redom, obra-tili Mario Herceg, predsjednik HUL-a „Kra-

Jedanaest pušaka na tomboliHUL „Kravica“ Ljubuški vica“, Branko Leko – Liska, dopredsjednik

Lovačkog saveza Herceg Bosne i Igor Plani-nić, izaslanik dr. Dragana Čovića, predsjeda-telja Predsjedništva BiH.Predsjednik Herceg osvrnuo se na rad Udru-ge u proteklom razdoblju, zahvalio je ljudima koji su pomogli i od kojih se očekuje pomoć, posebice donatorima i sponzorima lovačke večeri. Naveo je podatak da je Udruga ove godine u lovište pustila divljači u vrijednosti od 22.685 KM, sve od redovne članarine. Listiće tombole prodavalo je šest prelijepih hostesa. Prodano je 4959 listića, te je Udru-ga na svoj račun položila 12.448 KM. Pri samom kraju „redovite“ prodaje tombole, stigla je obavijest da će hostese napraviti još jedan krug i da je novac od tog kruga pro-daje namijenjen oboljelom članu Udruge i Upravnog odbora Udruge, te je na taj način skupljeno još 2060 KM.Od brojnih sponzora i donatora ove lovačke večeri, kojima HUL „Kravica“ i na ovaj način iskreno zahvaljuje, izdvojit ćemo one koji su darovali lovačke puške. Od ukupno 11 lo-vačkih pušaka, tri je darovala sama Udruga. Najvrjednija puška dar je Central osigura-nja d. d., a ostale puške darovali su: „Umbro sport“ Ljubuški, Ministarstvo unutarnjih poslova ŽZH, „Kiwi Sport“ Ljubuški, načel-nik Općine Ljubuški, Ministarstvo financi-ja ŽZH, Svadbeni salon „Ohio“ i „Parkovi“ Ljubuški.

Mario Herceg

Oni koji prate situaciju u sekciji Stubica-Zvirići-Bijača mogu po-svjedočiti da je tamo bilo proble-ma i sa stočarima, i s vlasnicima ograda, šuma i njiva… Jedno-stavno, opće ozračje u toj sekciji nije bilo pozitivno. No kad je prije devet godina na čelo te sekcije došao Vinko Pehar – Vintola, situacija se značajno promijenila nabolje. Uređuju se prilazni putevi da se šuma može lakše izvlačiti iz ograda, kopaju se lokve za vodu koje koriste i div-ljač i stočari, kažnjavaju se prekr-šitelji itd.Nažalost, Vinko Pehar – Vintola u međuvremenu je obolio i sad mu je potrebna pomoć u liječe-

nju. Na lovačkoj večeri Udruge za tu je namjenu, u drugom krugu tombole, skupljeno 2060 KM. Sekcija Klobuk donirala je 500 KM, jednako toliko i sekcija Radi-šići. Vlado Primorac pomogao je s 200 KM, Miro Čolak također s 200 KM, Damir Mahić sa 100 KM, Dragan Dropuljić sa 100 KM. Na lovačkoj večeri lovačku je pušku na tomboli dobio Đino Spajić. On se odrekao te puške i na upriliče-noj licitaciji puška koja košta 1050 KM postigla je cijenu od 5000 KM. Prije mjesec dana Udruga je za pomoć Vintoli izdvojila 500 KM, a sekcije Studenci te Stubica-Zvirići-Bijača izdvojile su ukupno 1000 KM. Na taj je način za po-

Pomoć oboljelom kolegi

moć u liječenju našega oboljelog kolege skupljeno 10.160 KM. Taj mu novac može olakšati finan-

ciranje liječenja, ali više od toga vrijedi poruka i spoznaja da smo uz njega i da nije sam.

Lovci su odlično gađali, Društvo je najbolje i nagradiloU slast...

Dobitnici lovačkih pušaka s predsjednikom Udruge

Kolega, pomoći ćemo ti, nisi sam, poručili su lovci Vintoli

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

27www.lovackisavez-hb.baBroj 110, kolovoz - listopad 2017.

Page 15: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

28 29www.lovackisavez-hb.ba

Za razliku od prošlogodišnjeg otva-ranja lovne sezone u Roškom Polju, ovaj put nas je bilo daleko manje,

ali stotinu lovaca na okupu nije mala stvar. Bilo bi nas daleko više da susjedne lovačke udruge nisu isti dan otvarale lov. Uz nas domaće na zbornome mjestu u Radošima su se našli naši dragi i uvijek rado viđeni

LU „Zavelim“ Roško Polje

Ulov mršav, ali šijavice i pjesme koliko hoćeš

prijatelji lovci iz Imotskog, Gornjeg Pro-lošca, Sinja, Gruda, Ljubuškog, Čitluka i Nove Bile. Vrijeme nas je poslužilo kao po narudžbi – vedro i sunčano. Sve ostalo je išlo kao i uvijek do sada, po dobro pozna-toj lovačkoj proceduri. Zajednički lov na divlju svinju i preda-tore započeo je dolaskom u lovište oko

sedam sati i to na potezu jednog dijela lovišta Zavelim. Ovaj put divlje svinje su nas zaobišle u širokom luku tako da je lov završio s jednom lisicom koju je ustrijelio Jozo Kolobarić iz ekipe Gru-đana i tako bar malo olakšao život sitnoj divljači u lovištu. Tijekom lova u lovištu je viđeno nekoliko srna, što posebno

raduje nas domaće lovce. Po dobrom starom običaju u lovačkoj bazi u Rogovima je upriličeno druženje uz hra-nu i piće. Kuhar Štefan i njegovi pomoć-nici Peša i Gegić bili su na visini zadatka u spremanju lovačkog gulaša i roštilja. Tradicionalno natjecateljske discipline poput potezanja konopa i gađanja glinenih golubova ovaj su put izostale, ali se zato za stolom igrala šijavica i to u režiji Čitlučana i prijatelja Delaša iz Zelova koji je stigao s prijateljem Perom Lucićem iz Turjaka. Pokazaše momci znanje i umijeće u ovoj staroj narodnoj igri. Naš dvojac Enko i Gegić između sebe odmjeriše snage u igri šijavice. Prika Gegić za sebe reče da je odnio pobjedu i da je igra bila u jednog jarića. Ispade da mu Milan zvani Enko duguje dva i da mora poštovati dogovore-

no jer pobjeda je pobjeda. Za čudo jedno, dok se moj prika veselio, čestitari navališe Enki te mu redom čestitaše, neki ga čak izgrliše i izljubiše. Na kraju ništa nam ne bijaše jasno, tko od njih dvojice dobi, a tko izgubi. Nema tog sudca koji bi njihovu šijavicu „razoputio“. Bilo je zanimljivo gledati ih kako se bore za svaki punat. Na nagovor nas nekolicine, ponajprije župnika fra Đoke, pristali su da se okušaju s Čitučanima i Delašom. A što brate reći osim, „provedoše se naša dvojica ko bos po trnju“. Kad je počeo „okršaj“, njih dvo-jica izgledali su kao da su upali u društvo brokera. Svako malo ih je dočekivalo ono u šijavici: „Ajde“. Uzalud njima „Ajde“, kad su se njih dvojica „uživili“ ne dajući se otjerati od stola nadajući se uhvatiti koji punat. U publici je bilo i onih kojima je

nakon ovoga natjecanja skoro pozlilo od silnoga smijeha. Zabaviše nas k’o kakvi glumci. Gangaši se nisu gasili do samoga kraja, do večernjih sati. Rodijak Burik, Ćićo i Jure Sučić, potpomognuti tajni-kom Radovanom, mogu danima gangati, a da im ne dojadi. Hvala Bogu, svaki put ih je „lipo čuti i viditi“ kako „ore“ jednu za drugom. Ero, Bili, Juka, Kaffa, Paška i fra Đoka, na drugoj strani, nizali su neke dobre i još uvijek rado slušane i pjevane pjesme. I ovaj put je sve bilo kako valja. I na kraju ovo lovačko izvješće završavam „tragom“ one pjesme „Samo anđeli znaju kako je u raju“, a ja kažem: „Samo lovci znaju kako je u lovu“, a i nakon lova – lije-po, ugodno i nezaboravno.

Ante Đikić

Lovačka udruga „Jadran“ Neum otvorila je lovnu sezonu zajedničkim lo-

vom na divlje svinje, a doma-ćini proslave ovogodišnjeg otvaranja lova bile su sekcije

Sezona otvorena zajedničkim lovomLU “Jadran” Neum

Hrasno i Hutovo.Na postrojavanju ispred osnovne škole na Brštanici

okupilo se šezdesetak čla-nova Udruge. Obraćajući im se, lovnik Udruge Anđelko Kužić zamolio je sve lovce za maksimalnu disciplinu u lovu.Odstrijeljena je jedna divlja svinja, ali važnije od toga bila je činjenica da je sve prošlo u najboljem redu, a nakon lova nastavljeno je druženje u prostorijama osnovne škole na Brštanici uz pjesmu i bo-gat stol.Nazočnima se prigodnim ri-ječima obratio predsjednik Udruge Miroslav Jurković koji je zahvalio svim članovi-ma na lijepom druženje te je najavio zajednički lov za za-tvaranje lovne sezone.

Marko Tapalović

LD „Fazan“ Odžak

Smotra i IPO

U suradnji s Kinološkim savezom Herceg-Bosne, LD „Fazan“ Odžak organiziralo je ocjenu u eksterijeru

za lovačke i službene pse, te ispit prirođe-nih osobina na fazana za ptičare. Smotra je održana u krugu hotela „Nova Lađa“ u

Novom Gradu, a IPO u lovištu „Odžak“, na terenu zvanom Poloj, i jedno i drugo 17. rujna ove godine. Sudili su Marijan Đur-ković i Mato Piljić iz Domaljevca. Voditelj smotre bio je Nedžad Garić, tajnik Društva, a „desna ruka“ bili su mu Marko Vidović, predsjednik kinološke sekcije Društva i pripravnik za kinološkog suca, te kinolog Josip Vidović.Na ocjenu u eksterijeru privedeno je devet pasa. Sedam ih je dobilo odličnu ocjenu, a po jedan ocjenu vrlo dobar i dobar.Na ispit prirođenih osobina u radu kon-tinentalnih ptičara u polju bez odstrela privedeno je deset pasa, od kojih je njih sedam položilo ispit.Smotra je uspješno organizirana, posje-ćenost je bila zadovoljavajuća. Lovačko će društvo sa svoje strane učiniti sve da svake godine organizira smotru u eksterijeru i IPO na fazana, a u planu je i organizacija „C“ utakmice.

Nedžad Garić

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVAIZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Page 16: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

30 31Broj 110, kolovoz - listopad 2017.

U sklopu obilježavanja 64. obljetnice Društva, na Bučićkoj ravni, u

podnožju Kuka, 10. rujna 2017. održane su osme športske lo-vačke igre LD-a „Pavlovica“. Ovogodišnje lovačke igre po-najviše su plod rada pomlađe-nih vodstava sekcija Društva, koja karakterizira želja za još boljim međuljudskim odnosi-ma i druženjem u lovištu bez oružja i odstrela, kad je već sta-nje s ovdašnjim lovištima takvo kakvo jest.Nakon minute šutnje za sve umrle lovce članove „Pavlo-vice“, Anto Cvitanović, tajnik Društva, pozdravio je nazočne, zaželio da natjecanje prođe bez

incidenta, u športskom i fer ozračju, te ga službeno progla-sio otvorenim.Lovci su se natjecali u pet dis-ciplina: streljaštvo, skok udalj, bacanje kamena s ramena, po-tezanje konopa i mali nogomet. Lovačka mladež do deset go-dina natjecala se u streljaštvu, skoku udalj i bacanju kamena s ramena, a oni najstariji samo u streljaštvu.U streljaštvu, tj. gađanju zrač-nom puškom, iz svake od pet sekcija Društva natjecala su se po tri strijelca, a svaki je ispa-lio po pet hitaca. Najbolji su bili strijelci sekcije Mravinjac, a onda slijede strijelci Sebešića i Gradine. Od pojedinaca, naj-

bolji je bio Ilija Tomić, drugi je bio Zlatko Zlatunić, treće mje-sto podijelili su Ivica Franjga – Gile i Ivan Zeko. Među 17 natjecatelja iz kategorije lovač-ke mladeži, prvi je bio Mario Propadalo, drugi Stipo Ivoš, treći Marino Barnjak. Među „starcima“, najbolje oko imao je Jozo Jurišić, zatim Mijo Sta-nić, pa Ivo Kolar.Svaka od pet sekcija Društva natjecala se i u bacanju kamena s ramena, s po tri svoja člana. Bacači sekcije Sebešić bili su najbolji i zauzeli prvo mjesto, drugo mjesto zaslužila je sek-cija Bučići, treće sekcija Mra-vinjac. Najbolji pojedinci bili su Anto Propadalo, Ivan Jukić

Osme lovačke športske igreLD „Pavlovica“ Novi Travnik

i Boro Lešić. Kod mladeži, naj-dalje je kamen bacio Dominik Knežević, drugi je bio Toni Va-rivoda, treći Stipo Ivoš.I u trećoj disciplini, skoku udalj, iz svake su sekcije nastupila po tri natjecatelja. Tri najbolje sekcije bile su: Sebešić, Bučići, Mravinjac. Najdalje je skočio Josip Ivoš, drugi je bio Zdravko Lešić, treći Anto Mlakić. Kod lovačke mladeži, prvi je bio Pavo Ivoš, drugi Toni Varivoda, treći Petar Ivoš. U potezanju konopa sekci-ja Sebešić u finalu je bila jača od sekcije Bučići, a do trećega mjesta „dovukli“ su konopaši sekcije Mravinjac.Među lovcima-malonogome-tašima najviše su nogometnog umijeća pokazali članovi sek-cije Mravinjac, drugi su bili lovci sekcije Bučići, treći lovci

sekcije Sebešić. Za najboljeg igrača proglašen je Stipo Marin – Macko, najbolji strijelac bio je Ivan Jukić, a najbolji vratar Anto Mlakić – Boca, sva tro-jica, zanimljivo, članovi sekcije Bučići.Kad smo već kod „naj“, valja spomenuti da je najmlađi su-dionik ovogodišnjih lovačkih športskih igara bio Petar Ivoš, najstariji Vlado Lešić, a Ivo Ko-lar bio je natjecatelj s najdužim lovačkim stažom.Nakon završetka natjecanja, Stipo Zlatunić – Bečar, pred-

sjednik LD-a „Pavlovica“, naj-prije je zahvalio svim natje-cateljima na fer i športskom ponašanju, a zatim je kapetani-ma ekipa i najboljim pojedinci-ma uručio zaslužena priznanja.Nekoliko prigodnih riječ upu-tio je i Stipo Marin, predsjed-nik sekcije Bučići, završava-jući svoje obraćanje pozivom na lovački gulaš i pečenu pra-setinu, jela koja su pripremili Josip i Anto Mlakić te Mario Augustinović.

Anto Cvitanović

U lovačkom domu „Lipovci“ na Kočerinu u rujnu 2017. održana je redovita godiš-

nja skupština LD-a „Rujan“ Koče-rin. Vodio ju je predsjednik Skup-štine Branko Vukoja, uz potporu Jure Mikulića Juke, potpredsjed-nika Skupštine i Mate Mikulića, predsjednika Društva kao članova radnog predsjedništva. Skupštini su nazočila 33 zastupnika.Nakon usvajanja dnevnog reda, predsjednik Društva Mate Mi-kulić podnio je izvješće o radu Društva za 2016. godinu i izvje-šće za proteklu, 2016./2017. lov-nu sezonu. Naglasio je da je velik dio aktivnosti Društva proveden s ciljem ispunjavanja obveza pre-uzetih Ugovorom o zakupu lovi-šta, ali i obveza prema Lovačkom savezu Herceg Bosne i drugim in-stitucijama. Navedene su obveze izvršene kvalitetno i u planiranim rokovima. U okviru zakonskih obveza, us-postavljena je stalna lovočuvar-ska služba. Zauzet je stav da se lovočuvaru pruži maksimalna potpora, kako od strane članova Društva, tako i od strane lovnih jedinica. Nakon što su apsolvirane pret-

hodne točke dnevnog reda, pred-sjednik Mikulić podnio je izvješće o financijskom poslovanju Druš-tva u 2016. godini. Nakon kraće rasprave, izvješće je jednoglasno usvojeno. Predsjednik Društva predočio je zastupnicima i prijedlog plana rada Društva te financijski plan za 2018. godinu. U raspravi koja je uslijedila izneseni su određeni prijedlozi izmjena i dopuna ovih planova, te su nakon toga oba do-kumenta prihvaćena.U zaključnom dijelu, protekla lovna sezona ocijenjena je uspješ-nom. Upućena je kritika na nedo-voljnu aktivnost lovnih jedinica u lovištu. Samo je lovna jedinica „Kočerin“ ostvarila planirani broj radnih sati. Nakon prihvaćanja kritike na pozitivan način, uslije-dila su obećanja i konkretni pri-jedlozi kako će se stanje u lovištu popraviti. Živi bili pa vidjeli!Posljednja točka dnevnog reda, ono „razno“, obično se malo odu-lji. No ovaj se put spontano prelila u „razgovor ugodni“ uz piće i ro-štilj koji tradicionalno pripremaju Tomo i Đela.

Ivan Mikulić

LD „Rujan“ Kočerin

Sezona uspješna, alitreba više raditi u lovištu

Sudionici ovogodišnjih lovačkih športskih igara

S natjecanja u streljaštvu Potezanje konopa uvijek je atraktivna disciplina

Predsjednik i tajnik Društva uručuju prigodna priznanja

Radno predsjedništvo

Dio zastupnika na skupštini

Tomin i Đelin roštilj

www.lovackisavez-hb.ba

Page 17: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

32Broj 110, kolovoz - listopad 2017.

Lovci Lovačke udruge „Milan Mikulić – Bikan“ iz Vira, za svoj prvi ovo-

godišnji lov u goste su pozvali velik broj svojih prijatelje iz drugih lovačkih udruga kod kojih sezona počinje tjedan-dva kasnije. Zajedno s njima uživali su u prekrasnom i sadržajnom lovu u kojem su, osim nekoliko primjeraka sitne divljači, odstri-jelili šest divljih svinja.Prve dvije svinje odstrijelio je Ljubomir Vučur u lovištu Jeli-nak (Topla strana), a na istom mjestu treću je odstrijelio Jasminko Markić – Jaso. Nešto

dalje pala je i četvrta, koju je odstrijelio Marko Jažo – Lola. Na drugom kraju lovišta tako-đer je bilo zanimljivo. U lovištu Podzavelim, „Kasina lovačka grupa“ slavila je odstrel dviju divljih svinja. Jednu je odstri-jelio Davor Protrka – Dado, drugu Tomislav Bago.U ostalim lovačkim skupina-ma nije bilo nekih značajnijih odstrela, ali se družilo, veselilo i pjevalo uz specijalitete s ro-štilja i ražnja do ranih večer-njih sati.

Mladen Bešlić

LU „M. M. Bikan“ Vir

Dobar početak lovne sezone

Nakon turbulentne tri godine „posta“, lovci LD-a „Pavlovica“ ove

su godine, 1. listopada, uprili-čili otvaranje lovne sezone na sitnu divljač.Stipi Ivošu, lovniku Društva, u organizaciji ovoga lova značaj-no su pomogli lovnici sekcija, koji su na vrijeme obišli dio revira sekcija Mravinjac i Gra-dina i tako pripremili „teren“ za odlazak u lovište više od 80 lovaca, koliko ih se skupilo na

otvaranju sezone.Na okupljanju lovaca poslije lova, bilo je to oko 13 sati, lovce i njihove goste – među kojima je bio i Fabo Stanić, predsjednik novotravničkoga Općinskog vijeća – pozdravio je Stipo Zlatunić – Bečar, pred-sjednik „Pavlovice“, odgovorivši potom na nekoliko zanimljivih pitanja i objasnivši trenutačno stanje oko lovišta i stavove LD-a „Pavlovica“.Slavko Marin, predsjednik

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Lov nakon tri godineSaveza i član „Pavlovice“, ponajviše je govorio o Savezu i njegovoj ulozi u kreiranju svih bitnih događanja u lovstvu u BiH, pa i u Županiji Središnja Bosna, iskoristivši ovu priliku da pozove lovce u Mostar, na proslavu 25. rođendana Saveza.Prije lovačkog gulaša i pečene prasetine u režiji Stipe Zlatu-

nića – Bečara, Joze Zlatunića – Migana, Stipe Lešića, Joze Jurišića – Đira i Jure Tomića – Jurke, predsjednik Druš-tva uručio je zahvalnice Ivici Franjgi – Giletu i Ivici Barnja-ku, što su nazočni popratili velikim pljeskom.

Anto Cvitanović

Ovogodišnja redovna, izvjestiteljska Skupština LO-a „Vitez“ održana je 22. rujna u prostorijama lovačkog

doma u Vitezu. Skupštinu je vodilo radno predsjedništvo u sastavu Dragan Trogr-lić, predsjednik, Lojzo Jakić, dopredsjed-nik Skupštine, tajnik Ivica Drmić, kojima se pridružio Dragan Stojak, predsjednik Upravnog odbora. Za ovjerovitelje zapisni-ka izabrani su Leonardo Garić i Miroslav Štrbac. Odziv izaslanika bio je više nego dobar, jer je, od pozvanih 40 izaslanika, Skupštini nazočilo njih 37. Minutom šut-nje odana je počast svim poginulim i umr-lim lovcima.U radnom dijelu podnesena su sljedeća iz-vješća: izvješće o radu Upravnog odbora, financijsko izvješće i izvješće Nadzornog odbora. Nakon svake točke dnevnog reda odgovaralo se na pitanja izaslanika, među kojim su prevladala pitanja o rješavanju problema uzrokovanih (ne)formiranjem lovišta na području ove županije. Iz iz-vješća se moglo zaključiti da su aktivnosti udruge bile minimizirane, prije svega na-metnutom zabranom, koja nije dopuštala nikakve radnje na prostoru lovišta. Sva su izvješća usvojena jednoglasno. Od prijed-loga na samoj Skupštini prihvaćeno je da se izvrši ažuriranje registra pasa (što bi tre-balo postati stalna zadaća), kao i prijedlog da se formira tročlano povjerenstvo koje bi pregledalo cijeli prostor lovačkog doma i predložilo mjere potrebne za saniranje

LO „Vitez“, Vitez

Rad na „hladnom režimu“stanja, odnosno minimiziranje nastale štete.Provedena formalna, suštinska i računska financijska kontrola blagajničkog izvješća i njegovih priloga, nije pokazala značajnije nepravilnosti u blagajničkom po-slovanju. Analitika i sintetika bla-gajničkog izvješća i kronološkog tijeka promjena na računu banke u cijelosti se poklapa s financij-skim izvješćem za 2016. godinu.U svečanom dijelu trebale su biti uručene diplome o položenom lovačkom ispitu (sedam novih lovaca) i dva odličja. Dvanaest diploma za ekipno i pojedinačno natjecanje u lovnom streljaštvu (gađanje mirnih meta lovač-kom kuglarom te gađanje letećih meta glinenih golubova u disci-plini lovački trap) nije uručeno jer je tiskara u kojoj se vršila pri-prema i tisak diploma zatvorena zbog odlaska vlasnika u Njemač-ku. Odlukom Skupštine predloženi su kan-didati za lovačka odličja: Vitomir Rajić III. i Dragan Strukar II. reda.Skupština je završila domjenkom, za čiju organizaciju je bila zadužena lovna jedini-ca „Hum“. Svoj posao su kvalitetno odradi-li, pa i ne čudi prijedlog predsjednika Dra-gana Stojaka „kada to tako dobro rade da ih se ne mijenja do daljnjeg“.

Skupština je pokazala da je u proteklom jednogodišnjem razdoblju radio samo dio tijela lovačke udruge (Skupština, Upravni i Nadzorni odbor, Povjerenstvo za lovno streljaštvo i Povjerenstvo za polaganje lo-vačkih ispita). Sva ostala tijela udruge bila su na „hladnom režimu“.

Ivica Drmić

Davor Protrka i Tomislav BagoKasina ekipa

Rad radnog predsjedništva

Praćenje izlaganja

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Page 18: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

34 35Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

U posljednje vrijeme preinaka i nadogradnja vojničke PAP-ovke ili drugih pušaka iz obitelji SKS

oružja, postao je trend među našim lovci-ma. Nakon donošenja Zakona o amnestiji, mnogi posjednici ovih pušaka odlučili su legalizirati ih u svhu lovu. Zakon o amnestiji, naime, dopušta da se poluauto-matske vojničke puške mogu preinačiti u lovačke, ali tek nakon provjere podrijetla i testiranja sigurnosti. Ovaj posao obavljaju stručnjaci koje ovlasti županijsko mini-starstvo unutarnjih poslova, po mjestima podnošenja zahtjeva. Nakon što ovlašteni serviser odradi svoj posao, izdaje potvrdu o preinaci i sigurnosti oružja te ga vlasnik tada može registrirati u MUP-u i onda koristiti u lovu.

OPIS "papovke"

Riječ je o pušci laganoj za uporabu i odr-žavanje, te ugodnoj za pucanje. Funkcio-nira na principu barutnih plinova, a bravi se padom bloka zatvarača u usjek ispred ležišta naboja. Za razliku od pušaka koje rade na principu posudbe plinova, kod PAP-ovke klip u plinskom cilindru nije učvršćen za nosač zatvarača, niti je poti-snut oprugom. On slobodno putuje kroz plinski cilindar pa se pri naglom pomica-nju puške čuje zvonjenje kad klip udara u prednji dio plinskog cilindra ili u potisni klip ispred nosača zatvarača. Kad kažemo PAP-puška, treba znati da je tu riječ o dosta širokoj lepezi vojničkih pušaka – bolje reći nekoliko modela, koje naši lovci, pogrešno, svrstavaju pod jednu te istu PAP-ovku. Sve su one iz obitelji SKS oružja (Samozaryadnyj Karabin sistemy Simonova), a nju je osmislio ruski dizajner oružja Sergei Gavrilovich Simo-vov 1944. godine. Nakon toga su pušku za vojno naoružavanje započeli proizvo-diti Rumunjska, Kina, Poljska, Albanija, Istočna Njemačka, Jugoslavija te još neke zemlje tadašnjeg Varšavskog pakta.Kragujevačka tvornica oružja „Zastava“ započela ju je proizvoditi 1959., pod modelom PAP M59/66, i to u kontinuitetu od sedam godina. Nakon toga nastavili su

proizvodnju s nešto izmijenjenim mo-delom kojemu je dodan 22 milimetarski dodatak za lansiranje tromblona.Ove puške tvornički su izrađivane izričito u kalibru 7,62x39 (kalašnjikov), sa spre-mnikom od 10 metaka, a bile su namije-njene za gađanje žive sile u ratu. Do sada ih se u svijetu proizvelo preko 15 milijuna.Težina prerađene puške, dakle bez baju-neta, gornjeg drvenog poklopca, nastavka za tromblon i skraćenog spremnika za streljivo, iznosi oko 3,5 kg. Cijev je duga oko 520 mm, ovisno o tome koliko je koji puškar skrati, a u reduciranom spremniku ne smije biti više od pet metaka. BALISTIČKE VRIJEDNOSTI

U lovu ovu pušku možemo koristiti tek ako smo je preinačili za lov, što podrazu-mijeva, među ostalim, najviše pet metaka u spremniku.Koliko je (preinačena) PAP-ovka učinkovi-ta, pouzdana i korisna u lovu, te za kakav se lov i koju vrstu divljači može koristiti?U odgovoru na ovo pitanje, nužno je navesti neke bitne značajke metka 7,62x39 mm. Ovaj metak (podrazumijeva se metak u izvedbi tzv. tupog – lovačkog zrna) težak je 8,0 g, početna brzina na izlazu iz cijevi mu je 735 m/s, a energija učinka oko 2200 džula. Na udaljenosti od 100 metara brzina zrna je 650 m/s, a energija svega 1650 džula. Razlika pogodaka po verti-kali je oko tri, a po horizontali oko dva

Jedni lovci hvale „papov-ku“, drugi su ogorčeni na njezinu učinkovitost u lovu. Naš je stav – ova puška nije preporučljiva za lov krupne divljači

PAP-ovkau službi lovcaDrugoga rujna ove godi-ne u lovačkom domu u Ravnom upriličena

je lovačka večer LU-a „Lisac“. Osim tradicionalne lovačke zabave, ove je godine to bila i proslava 20. obljetnice uteme-ljenja ove udruge.Veliki problem u pripremi ovo-godišnje lovačke večeri bio je

prostor u lovačkom domu. Na-ime, interes je bio mnogo veći od 200 gostiju, koliko ih može stati u taj dom, ali je rješenje ipak nađeno u „srdela“ sustavu,

sve s ciljem da što više doma-ćih lovaca i njihovih gostiju uživa u ovome događaju.Kratkim ali sadržajnim govo-rom, predsjednik LU-a „Lisac“ Dragan Kulaš podsjetio je na neke najznačajnije događaje iz povijesti ove udruge, počevši od utemeljiteljske skupštine održane 19. rujna 1997. u

župnim prostorijama, u na-zočnosti 46 zastupnika. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne utemeljiteljskoj skupštini tada su nazočili Vlado Bošnjak i

Mirko Čolak (gosti i na ovogo-dišnjoj lovačkoj večeri, op. a.). Prvi predsjednik „Lisca“ bio je Ante Vuletić, a tajnik Zdravko Matijić. Od 1998. dužnost predsjednika obnaša Dragan Kulaš, a od 2014. tajnik udruge je Mario Krečak „Tigar“. Udru-ga danas ima oko 160 članova, lovište joj je dobro uređeno,

posebno lovnogospodarski objekti u njemu. Kao potvrda da dobro gospodari lovištem, Udruga je lovište dobila u desetogodišnji zakup. Među najvećim uspjesima ove udru-ge, kako reče Kulaš, svakako je izgradnja lovačkog doma koji je danas prepoznatljiv objekt u Ravnom. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne nazočnima se obra-tio tajnik Saveza Ivica Lučić. Istaknuo je dobre rezultate ove udruge i zaželio im uspjeh u daljnjem radu. Petnaesterici predloženih članova Udruge Lučić je uručio lovačka odličja.Predsjednik Kulaš uručio je diplome pripravnicima koji su položili lovački ispit, te grb

Siguran korak u treće desetljećeLU „Lisac“ Ravno Udruge Ivi Čikati, najstarijem i

počasnom članu „Lisca“. Lijepu i ugodnu večer svojom je svirkom i pjesmom upot-punio etno-sastav „Sinovi Hercegovine“.Nakon bogatog lovačkog menija uslijedila je lovačka tombola, a najsretniji su bili dobitnici lovačkih pušaka. Ovom lovačkom večeri „Lisac“ je sigurnim i velikim kora-kom zakoračio u svoje treće desetljeće.

Vlado Bošnjak

Dobro preuređena PAP-ovka, sa zadržanim tromblonskim nastavkom i spremnikom za streljivo

LOVAČKO ORUŽJE

Page 19: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

36 37Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVNO STRELJAŠTVOLOVAČKO ORUŽJE

Brza pošta. Uvijek na vrijeme. Nekada i ranije.

Dostavljamo pošiljke unutar 24 sata bilo gdje u Bosni i Hercegovini.

Otvorenim prvenstvom LD-a „Galeb“ Čapljina završena je četvrta

sezona Hercegovačke lige u lovnom streljaštvu – disciplina trap. U ligi se natjecalo šest momčadi: LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“ Mostar, HLU „Malič“ Grude, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Čapljina i LU „Jadran“ Neum. Liga je imala četiri kola jer LD „Jarebica“ Mostar ni ove godine nije uspjela organizirati ovo natjecanje!? Po propozicijama Lige, jednu lovačku udrugu mogla je pred-stavljati samo jedna momčad od četiri člana, a njihovi rezul-tati računaju se i za pojedinač-ni poredak. U momčadskom dijelu zbrajaju se rezultati trojice najboljih u svakom

HERCEGOVAČKA LIGA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Neumljani zasluženo na vrhuU ovoj sezoni strijelci „Jadrana“ iz Neuma osvojili su Hercegovačku ligu, Prvenstvo članica Saveza i Otvoreno prvenstvo Saveza

Red.br. Strijelac Široki Brijeg,

7. 5. 2017.Čitluk,

17. 6. 2017.Neum,

2. 9. 2017.Čapljina,

30. 9. 2017. Svega

1. Ivica Bačić 29 27 22 26 82

2. Zoran Mandić 25 20 25 27 77

3. Alen Franić 25 26 25 26 77

4. Tomislav Mandić 25 21 25 - 71

5. Vladimir Mandić 24 25 22 19 71

6. Mario Dugandžić 24 22 24 20 70

7. Anto Matuško 22 24 18 23 69

8. Tomislav Luburić 25 22 14 22 69

9. Marijan Luburić 25 22 17 21 68

10. Marinko Zovko - 25 18 22 65

11. Slavenko Lasić 26 - 17 20 63

12. Anđel Dragičević 21 16 21 20 62

13. Ilija Prskalo 17 - 17 24 61

14. Mato Bačić 17 18 8 18 53

15. Ivo Stojčić 28 21 13 11 52

16. Niko Rebac 17 19 15 15 51

17. Vedran Rebac - 17 13 20 50

18. Leo Stojčić 25 16 7 - 48

19. Darko Ćubela 22 24 - - 46

20. Goran Knezović 20 25 - - 45

21. Anđelko Zovko 22 - - 23 45

22. Zdenko Bakalar 17 12 12 15 44

23. Stjepan Grubišić 26 18 - - 44

24. Blaženko Dujmović 21 21 - - 42

25. Robert Spajić 19 20 - - 39

26. Vinko Lukenda 19 14 - - 33

HERCEGOVAČKA LIGA 2017. – POJEDINAČNI POREDAK

kolu, a u pojedinačnom dijelu zbrajaju se tri najbolja nastu-pa. U slučaju jednakog broja pogodaka, odlučuje zadnja serija. Od četiri susreta strijelci „Jadrana“ iz Neuma tri su puta

bili pobjednici i u ukupnom zbroju zauzeli prvo mjesto s 10 golubova prednosti u odno-su na drugoplasirane strijelce „Mosora“ iz Širokog Brijega. U pojedinačnoj konkurenciji strijelac „Jadrana“ Ivica Bačić

centimetra. Na 200 metara udaljenosti vrijednost je značajno smanjena: brzina zrna je oko 570 m/s, a udarna moć 1.230 džula. Razlika pogodaka po vertikali na 200 metara iznosi oko šest, a po horizon-tali oko četiri centimetra. Nabavka lovačkog streljiva kalibra 7,62x39 mm kod nas je dosta dobro osigurana. Proizvođači lovačkog streljiva, primjerice „ PPU“ Užice (Srbija), „Igman“ Konjic (BiH) te „Suvenir“ (Makedonija), odavno proizvode ovo streljivo. Cijene su povoljne i manje-više jednake u svim ze-mljama bivše Jugoslavije – 2 do 2,5 KM.Ovo streljivo izrađuje još nekoliko svjet-skih proizvođača lovačkog streljiva, ali u znatno manjim količinama.

ISKUSTVA IZ LOVA

Iskustva pojedinih lovaca koji su isku-šali ovu pušku u lovu govore nam da bi dobro urađenu i preinačenu PAP-ovku volio imati svaki lovac. Na stranu kolekcionarstvo, no kad se ovoj puški odredi “borbeni zadatak”, onda se s pravom postavlja pitanje za koju je svrhu u lovu koristiti i koju div-

ljač njome sigurno odstrijeliti. Ako ćemo PAP-ovkom loviti srnjaka s čeke na udaljenosti od 180 do 200 m, za što ona ima dovoljno dobre referenci-je – brzinu i energiju, onda je montaža kvalitetne optike velik problem. Naime, u PAP-pušaka optika se ugrađuje s lijeve strane puške i stoji dosta visoko u odnosu na crtu ravnine cijevi. Visoko podignu-ta optika u praksi je manje precizna od niskomontažne. Kad je optika podignuta visoko od kundaka, to za sobom povlači podizanje glave strijelca, a rezultat toga je nestabilna puška u ramenu. Tada je i

opaljivanje nestabilno, često i bolno po strijelca. Rješenje za drugačiju montažu trenutačno ne postoji. Osim toga preci-znost ove puške u kalibru 7,62x39 mm nije ni blizu klasičnim srnećim karabini-ma, koji na tim udaljenostima savršeno grupiraju pogotke. “Papovka” nije učinkovita ni pouzdana ni u lovu divljih svinja. Brzina koju postiže zrno 7,62x39 mm i udarna energija na udaljenosti većoj od 100 metara, nedovolj-ni su za siguran odstrel crne divljači. Br-zina zrna tada znatno pada ispod 700m/s, a udarna energija nije veća od 1700 džula. Možda bi se uspješno mogla koristiti za odstrel manjih primjeraka divlje svinje i nazimadi.Činjenica je da naši lovci ovu pušku dosta koriste u lovu. Jedni hvale njezinu učinkovitost, no drugi ogorčeno tvrde da ih je izdala kad su to najmanje očekiva-li. Svatko, naravno, o tome može imati

svoje mišljenje. Naš je stav da ova puška nije preporučljiva za lov krupne divlja-či, jer ne zadovoljava balističke uvjete propisane Zakonom o lovstvu.

Mladen BešlićLovački metak za PAP-ovku 7,62x39 mm, proizvođač PPU - Užice, Srbija

Alen Franić, treće mjesto

Ivica Bačić, najbolji pojedinac Lige

Page 20: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

38 39Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

ostavio je drugoplasiranog Zo-rana Mandića za pet golubova i tako upotpunio zasluženi uspjeh svoje ekipe. Nakon natjecanja u Čaplji-ni, najboljim momčadima i pojedincima uručeni su pokali i medalje. U ekipnom, trima prvoplasiranim momčadima pokale i medalje uručio je pomoćnik načelnika Čapljine Željko Bonić. U pojedinačnom

Red.br. Lovačka udruga Široki

Brijeg Čitluk Neum Čapljina Svega

1. LU „Jadran“ Neum 76 77 65 75 293

2. LD „Mosor“ Široki Brijeg 74 66 73 70 283

3. HUL „Orao“ Čitluk 74 69 59 65 267

4. LD „Galeb“ Čapljina 55 52 49 64 230

5. LD „Jarebica“ Mostar 74 67 33 - 1746.

HLU „Malič“ Grude 64 56 - - 110

HERCEGOVAČKA LIGA 2017. – EKIPNI POREDAK

dijelu, također trojici najbo-ljih, pokale i medalje uručio je tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne Ivica Lučić. Lučić je ta-kođer uručio i prijelazni pokal, dar Lovačkog saveza Herceg Bosne, strijelcima „Jadrana“ iz Neuma. I Bonić i Lučić kratko su se obratili strijelci-ma, pobjednicima čestitali na uspjehu, a svim udrugama na organiziranju i sudjelovanju na ovim natjecanjima. Predsjednik „Galeba“ Pero Zekušić – Pepsi sve je strijelce i goste pozvao na zajednički ručak i nastavak druženja. U tradicionalno ugodnom ambijentu restorana „Dva Ivana“ nastavila su se lovač-ko-streljačka nadmudrivanja i zadirkivanja. U jednom su svi bili složni – u ovoj sezoni stri-jelci „Jadrana“ bili su najbolji. Osvojili su Ligu, Prvenstvo članica Saveza i Otvoreno prvenstvo Saveza. Čestitamo vam, Neumljani!

Vlado Bošnjak

U subotu 2. rujna na streljani „Radež“ u Neumu održano je Otvoreno pr-venstvo LU-a „Jadran“ iz Neuma u

lovnom streljaštvu – disciplina trap. Nakon vrelih ljetnih žega subota je iznad Neuma osvanula s oblacima koji su nagovještavali promjenu vremena. Na sreću strijelaca kiša je počela padati nakon što je natjecanje za-vršilo, tako da su uvjeti na streljani bili od-lični. To nisu pratili i rezultati koje su ovdje strijelci postigli. Neki kažu da je ovo jedna od „najnezgodnijih“ streljana, ali bili kako bilo i ove godine kao i prošle rezultati po-bjednika bili su ispod očekivanog. Na natjecanje su uz domaćine došli strijelci iz Čapljine, Mostara, Čitluka, Gruda, Širo-kog Brijega, Opuzena i Župe Dubrovačke. Ukupno 37 strijelaca svrstanih u 9 eki-pa. Natjecanje je otvorio načelnik Općine Neum Živko Matuško. Pohvalio je rad LU-a

Rezultati ispod očekivanih

„Jadran“, a posebice strijelce za organizaciju ovog natjecanja. Zaželio je svim sudionici-ma ugodan boravak u Neumu i proglasio natjecanje otvorenim. Nakon dvije serije po petnaest „golubova“ u momčadskom dijelu prvo mjesto osvojila je ekipa LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (Vladimir, Zoran i Tomislav Mandić i Slavenko Lasić) sa 73 pogotka, drugo domaćin (Ivica i Mato Bačić, Alen Franić i Ante Matuško) sa 65 pogodaka, a treće HLU „Orao“ Čitluk (Ma-rio Dugandžić, Marinko Zovko, Tomislav i Marijan Luburić) s 59 pogodaka. U finalnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Tomislav Mandić (26), Alen Franić (25), Zoran Mandić (25), Mario Dugandžić (24), Vladimir Mandić (22) i Ivica Bačić (22). Nakon dosta slabog pucanja za renome ovih strijelaca prvo mjesto osvojio je Zoran Mandić (37), drugo Alen Franić (36), treće Ivica Bačić (35), četvrto Vladimir Mandić (35). Tako su pobjedu u obje konkurencije odnijeli strijelci „Mosora“ i time se revanši-rali „Jadranašima“ za njihovu duplu pobjedu na streljani u Širokom Brijegu.Pokale pobjednicima uručio je predsjednik LU-a „Jadran“ Neum Miroslav Jurković, a zatim se cijelo društvo preselilo u restoran hotela „Zenit“ u Neumu. Odlično pripre-mljen lovački gulaš, morski specijaliteti, po-gled iz restorana na more i lagana kiša koja je počela padati dočaravali su vrhunski ugo-đaj. A tek kad se dodaju lovačke i streljačke priče, šale, zadirkivanja…

Vlado Bošnjak

Neumljani, ekipni pobjednici Lige

Prvo mjesto, ekipa LD-a „Mosor“ Široki Brijeg

Šesterica finalista u Neumu

Zoran Mandić, prvi pojedinačnoVeterani u streljaštvu: Mato Bačić,

Leo Stojčić, Niko Rebac i Ivica Čamo

LU „JADRAN“ NEUM OTVORENO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU

LOVNO STRELJAŠTVO

Page 21: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

40 41Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVNA KINOLOGIJALOVNO STRELJAŠTVO

Tradicionalno, u povodu blagdana sv. Franje (4. listopada), zaštitnika

župe, grada i općine Čapljina, u subotu 30. rujna ove godine na streljani „Bodenici“ održa-no je šesto Otvoreno prven-stvo LD-a „Galeb“ Čapljina u lovnom streljaštvu – disciplina trap. Ovim natjecanjem se završava streljačka sezona i ovdje se odlučuje o raspletu za pobjednika Hercegovačke lige, gdje su dosadašnji rezultati nagovještavali interesantnu i neizvjesnu završnicu na ovoj streljani.Na natjecanje su došli strijel-ci iz hercegovačkih lovačkih udruga te strijelci iz Busovače i Opuzena. Sve njih na streljani je dočekalo neugodno izne-nađenje. Naime, ova streljana jedna je od najuređenijih u pogledu okoliša i objekata na njoj. No ljetošnji požar skoro sve je uništio. Izgorjela je u potpunosti jedna nadstrešni-ca za gledatelje, druga dobro nagorjela, izgorjeli zasadi maslina, šipka… A tek okoliš! Sve izgleda jezivo, bez ikakva znaka života. Priče lovaca oko spašavanja streljane od požara

i snimke koje nam pokazuju, zastrašujuće su. Ipak, glavnina objekata, uključujući i bunker sa strojem, spašena je i prven-stvo se moglo održati. Natjecanje je otvorio pred-sjednik LD-a „Galeb“ Pero Zekušić – Pepsi. Strijelci su bili svrstani u osam ekipa. Posebna draž ovog natjecanja

bilo je nadmetanje Širokobri-ježana i Neumljana za rezultat u Hercegovačkoj ligi. U ovaj susret Neumljani su unijeli pet golubova viška, a tako je bilo i prošle godine pa su ih moso-rovci prestigli. Ove se godine

to nije dogodilo. Već nakon prve serije bilo je izvjesno da su neumski strijelci na do-brom putu da zadrže stečenu prednost. U drugoj su seriji to i potvrdili te povećali prednost. Osvojili su sva prva mjesta. U ekipnom dijelu, dakle, prvi su bili strijelci LU-a „Jadran“ Neum (Ivica i Mato Bačić,

Alen Franić i Ante Matuško) sa 77 pogodaka, drugo mjesto pripalo je LD-u „Mosor“ Široki Brijeg (Vladimir i Zoran Man-dić, Slavenko Lasić i Anđelko Zovko) sa 70 pogodaka, a treće HLU-u „Orao“ Čitluk (Mario

Natjecanje na jedva spašenoj streljaniDugandžić, Marinko Zovko, Marijan i Tomislav Luburić) sa 65 pogotka. U završnu seriju za pojedi-načni plasman ušli su: Zoran Mandić (27), Ivica Bačić (26), Alen Franić (26), Ilija Prskalo (24), Anđelko Zovko (23) i Ivo Miloslavić (23) pogotka. Na kraju serije Zoran Mandić i Ivica Bačić imali su jednak broj pogodaka. U raspucava-nju spretniji je bio Ivica Bačić i osvojio prvo mjesto (40), drugi je bio Zoran Mandić (40), treći Alen Franić (38), četvrti domaći natjecatelj Ilija Prkalo (36). Pokale najboljima u ekipnom dijelu dodijelio je predsjednik Pero Zekušić – Pepsi, a u poje-dinačnom voditelj streljaštva u LD-u „Galeb“ Niko Rebac. Završnicu natjecanja prati-li su pomoćnik općinskog načelnika Željko Bonić i tajnik Lovačkog saveza Herceg Bo-sne Ivica Lučić. Nakon njihova obraćanja strijelcima uslijedila je svečanost proglašenja po-bjednika u Hercegovačkoj ligi i nastavak druženja.

Vlado Bošnjak

Reprezentaciju BiH pred-vodili su iskusni kinološ-ki suci Mirko Čolak iz Ši-

rokog Brijega i Miran Radišić iz Čitluka, a kao natjecatelji na put su pošli Dalibor Pezer iz Gruda sa psom STG Ari-Benom i Bla-go Slišković iz Širokog Brijega sa ženkom IGK Ricom.

U ranim jutarnjim satima 15. rujna navedena ekipa krenula je na put. U Podgorici su nas dočekali ljubazni domaćini i upoznali nas s planom i pro-gramom Europskog prven-stva pasa goniča glasnog gona na zeca. Kad smo se u hotelu „Verde“ susreli s kolegama iz Hrvatske i ostalim natjecate-ljima, uz kavu smo, naravno, „preletjeli“ brojne lovno-kino-loške teme.

OTVARANJE I IZVLAČENJE

Na otvaranju, sudionici su najprije pozdravili nacionalne himne svih zemalja-sudionica ovoga Europskog prvenstva, zatim je uslijedilo predstav-ljanje reprezentacija i sudaca. Nastup kulturno-umjetničkog

društva iz Podgorice bio je tre-nutak koji je na poseban način oduševio nazočne.Direktor FCI-ja za goniče, da bi natjecanje prošlo u savršenom redu, na sastanku sa sucima koji je upriličen u konferencij-skoj sali, naznačio je bitne stav-ke Pravilnika o radu sudaca koji se primjenjuje pri ocjenjivanju pasa goniča u radu, koje dono-simo u prilogu ovoga teksta.U popodnevnim satima pri-

stupilo se izvlačenju. Najprije se izvlačio teren na kojem će se odvijati natjecanje, pa pas i zemlja iz koje je došao, na kra-ju i sudački par koji će ocijeniti izvučenog psa.Na ovom natjecanju u Solo-ka-tegoriji sudjelovalo je 15 pasa a ocjenjivalo ih je 30 sudaca, a

u Pack-čopor kategoriji 8 pasa koje je ocjenjivalo 16 sudaca.U ovoj kategoriji su Francuzi s gaskonjskim plavim goničima zasluženo uzeli prvo mjesto.U ranim jutarnjim satima dru-gog dana natjecanja, svakog natjecatelja sa sucima vozio je domaći vodič na već dodije-ljenu lokaciju. Svaki natjecatelj puštao je psa u 8 sati, a završa-vao u 12 sati. Svaki sudac mora po završetku

ispita zaključiti listu i unijeti u poseban formular broj posti-gnutih bodova. Na zbornome mjestu svih sudionika natjeca-nja, svaki sudac mora obrazloži-ti svaku disciplinu i zašto je dao određene bodove, kako u Solo tako i Pack-čopor kategoriji.

NEVJEROJATAN REZULTAT ARI-BENA

Prilikom izlaganja sudaca iz Crne Gore i Srbije koji su ocje-njivali našeg Ari-Bena i obzna-njenog rezultata, prolomio se gromoglasan pljesak svih sudi-onika. Od mogućih 140 bodo-va, Ari-Ben ostvario je nevje-rojatna 132 boda, što još nitko nikad nije postigao na ovakvom natjecanju. Kako rekoše kolege suci, proteći će još puno vode da ga netko pretekne. Golem uspjeh postigao je i naš natjecatelj Blago Slišković iz Širokog Brijega, koji je sa žen-kom IGK Ricom zauzeo četvr-to mjesto.Ovi rezultati pokazuju da Kino-loški savez Herceg-Bosne ima pse za najviša postolja. Prošle godine, na 24. European Copu u Zadru, Milenku Luburiću iz Či-tluka i njegovoj ženki IGK Beli, treće mjesto izmaklo je za dva boda. Ari-Ben je i prošle godine ganjao zeca više od jednog sata, no kako suci nisu vidjeli zeca ostao je bez plasmana i u konač-nici zauzeo osmo mjesto. U večernjim satima 16. rujna uslijedilo je proglašenje po-bjednika ovogodišnjeg Euro-pean Copa za goniče i dodjela plaketa i pehara. Uz glazbu i prikladnu večeru, slavlje se odužilo do ranih jutarnjih sati.

TUĐE (NI)JE BOLJE

Ovo natjecanje bilo je velika promocija BiH i Kinološkog

25. EUROPSKO PRVENSTVO PASA GONIČA

Ari-Ben iz Gruda prvak Europe!Na 25. Europskom prvenstvu pasa goniča, koje je održano 15. i 16. rujna 2017. na lovačkim terenima u Podgorici i još sedam drugih gradova u Crnoj Gori, reprezentaciju BiH predstavljao je Kinološki savez Herceg-Bosne. Pas Da-libora Pezera iz Gruda, Ari-Ben, postao je prvak Europe

LU „Jadran“ Neum, prvi u ekipnoj konkurenciji

Natjecatelji na streljani, umalo spašenoj od požara

Dalibor Pezer i njegov Ari-Ben Blago Slišković s Ricom je bio odličan, četvrti

LD „GALEB“ ČAPLJINA OTVORENO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU

Page 22: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

42 43Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVNA KINOLOGIJALOVNA KINOLOGIJA

Što sve kinološki sudac traži od jednoga goniča i što boduje? Ocjena obli-

ka: maksimalno 10 bodova; traženje: 20 bodova; slijeđenje traga: 15 bodova; dizanje: 5 bodova; lov-gonjenje: 60 bo-dova; sljedoglas: 15 bodova; dozivanje i vođenje: 15 bodo-va. To je ukupno 140 bodova.Svaki pas koji sudjeluje na is-pitu može loviti od 8 do 12 sati. Unutar tog vremena može loviti više puta. Izračunava se najdulje vrijeme lova-gonje-nja, a različita vremena gona se ne zbrajaju. Za gonjenje zeca najviše moguće vrijeme je 120 minuta (prekidi). Ako pas istjera neku drugu divljač, na znak trube, zvižduka ili drugih zvučnih signala, ili samostal-no, treba se vratiti svom vodi-ču najkasnije nakon 10 minuta, u protivnom se diskvalificira. Ocjena oblika. Za ocjenu obli-ka uzima se izložbeni rezultat od koga je MEĐ CH maksi-malno 10 bodova.

IZ PRAVILNIKA O RADU SUDACA…

Traženje. Traženje je rad psa prije negoli nađe bilo kakav trag. Kod ocjenjivanja uzima se u obzir brzina i dalekosež-nost pretraživanja terena. Na-kon puštanja pas bi s velikom strašću trebao pretražiti odre-đeni teren. Ako ne pronađe ni-kakav trag, trebao bi se nakon najviše 30 minuta vratiti svom vodiču.Slijeđenje traga. Kod slijeđenja traga pas bi trebao što je mo-guće brže dignuti zeca, te ra-zlikovati jutarnji trag od noć-noga. U ovoj disciplini sudac procjenjuje kvalitetu njuha-nosa.Dizanje. Pas s dubokim nosom s lakoćom podiže zeca, ener-gično rješava trag i pokreće lov prelaskom s početnog laveža u lavež gonjenja.Lov-gonjenje. Kod gonjenja uzima se u obzir najduže vrije-me gona te se za svaku minu-tu gona dodjeljuje jedan bod. Vrijeme se mjeri od podizanja zeca do prestanka gona. Ako

saveza Herceg-Bosne, što traj-no ostaje u kinološkim anali-ma Europe. Ovom prigodom želimo upoznati sve ljubitelje kinologije s činjenicom da su goniči iz ex-Yu drugu godinu zaredom najbolji u Europi. Često slušamo one priče kako su pojedinci kupili vrhunskog goniča iz Francuske, Italije itd. No kad taj „stranac“ dođe u krševitu Hercegovinu, ni suho-zid ne zna preskočiti. Zanema-rujemo tako svoje uzgajivače koji uistinu ulažu mnogo tru-da da održe pojedine pasmine našeg podneblja. Tko voli, nek’ izvoli, ali nikako ne znači da je kod drugog uvijek sve bolje.Iz tko zna kojih razloga, poje-dinci su htjeli čak i rušiti Ki-nološki savez Herceg-Bosne, iznoseći niz neistinitih i pau-

šalnih ocjena o njegovu radu. Na svima nama, ponajprije na kinološkim sucima, obveza je da radimo na dobrobit kino-logije. Kinološki savez Her-ceg-Bosne financijski jedva preživljava, ali hvala dragom Bogu, još uvijek ima ljudi koji rade u tišini za bolju buduć-nost tog Saveza, ali i Lovač-kog saveza. U ovoj prigodi zahvaljujemo Marinu Radišiću, načelniku Općine Čitluk, Miri Kraljeviću, gradonačelniku Širokog Brijega te Lovačkom društvu „Mosor“ Široki Brijeg koji su financijski pomogli naše sudjelovanje na 25. Europskom prvenstvu pasa goniča, gdje smo doista postigli odličan rezultat.

Miran Radišić

Iza nas je još jedan, jubilar-ni dvadeset peti, European Cup for Hounds 2017. Puč-

ki kazano, to je europsko pr-venstvo u radu goniča glasnog gona, u organizaciji FCI-ja i Ki-nološkog saveza Crne Gore. Re-zultati koje su postigli naši na-tjecatelji, Dalibor Pezer i Blago Slišković, daleko su najvrjedniji u dvadesetpetogodišnjem odr-žavanju ove manifestacije. Oni su predstavljali reprezentaciju KSuBiH predvođeni reprezen-tacijom Kinološkog saveza Her-ceg-Bosne, te nam daju za pra-vo na slavlje i istodobno potiču na otvaranje iskrene rasprave o lovnoj kinologiji i odnosu i Lovačkog i Kinološkog saveza naspram obveze održanja re-nomea dostojnog postignutog rezultata. (…)Kinološki savez Herceg-Bosne

Perica JUKIĆ, predsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne

Europski prvaci iz Kinološkog saveza Herceg-Bosne

je prekid duži od pet minuta, tada se ukupno trajanje pre-stanka odbija od konačnog re-zultata. Ako pas zamijeni zeca za drugog, za svaku zamjenu dobije 10 kaznenih bodova. Ako pas za vrijeme gona zami-jeni zeca za drugu divljač, bit će diskvalificiran.Sljedoglasnost. Kod ove dis-cipline bitno je da pas melo-dično i čujno, ugodno za uho slijedi trag. Pas lošeg glasa s puno glasanja na prazno u na-čelu dobiva manje bodova.Dozivanje i vođenje. Sudac je dužan za vrijeme ispita pro-matrati psa tijekom slijeđenja traga ili gonjenja. Ako je pas tijekom cijelog dana pod kon-trolom svog vodiča (savršen timski rad) te se samostalno, na poziv trube ili drugih zvuč-nih signala, nakon prestanka gona, unutar 30 minuta vrati svom vodiču, ostvaruje najveći broj bodova.Klasifikacija. Da bi bio pla-siran, pas mora loviti zeca najmanje 10 minuta i u ocje-njivanju postići 70 bodova. Klasifikacija se sastavlja prema broju postignutih bodova: 1. razred: 120 – 140 bodova, 2. razred: 95 – 119 bodova, 3. ra-zred: 70 – 94 boda.Pas s najvećim brojem bodova pobjednik je Europskog kupa za tekuću godinu. Ostvare-ni rezultat se upisuje u radnu knjižicu ili rodovnik. Na natjecanju se može nastu-piti u Solo-kategoriji ili u Pack-čoporu. Reprezentacija zemlje koja nastupa u Solo-katego-riji, može nastupiti sa dva psa i s po dva suca, koji ne mogu suditi psima iz svoje zemlje, te nema pravo prijaviti čopor. Reprezentacija koja prijavljuje čopor mora prijaviti šest pasa iste pasmine iz iste zemlje, a može nastupiti s više od jed-nog čopora. Svaki pas u čopo-ru označava se različitom bo-jom ogrlice te se svaki posebno ocjenjuje, a u konačnici im se zbrajaju rezultati.

strateški se odredio, ako treba i sam, ići u međunarodnu pre-zentaciju kroz natjecanja i u tom smjeru donio je potrebne odluke i zauzeo se kako bi se realizirale.Prijateljima iz Lovačkog sa-veza Herceg Bosne pisao sam polovicom siječnja 2016. go-dine, devet mjeseci prije EU Cupa u Zadru, iznoseći osno-ve strateške suradnje ciljane na promociju naše narodne kulture kroz lovstvo i kinolo-giju. Koliko sam neformalno upoznat prijedlozi su se našli na upravnim tijelima Saveza i nisu dobro primljeni. Nismo se obeshrabrili. Poslali smo reprezentaciju odabranih tor-njaka, s ciljem okončanja pro-cesa priznanja ove plemenite pasmine, na WDS Moscow 2016, na EDS Brusells 2016 i

Proglašenje pobjednika

Suci na natjecanju

Montenegro 2017.

S prošlog nastupa u Zadru

CACIB Zagreb (gdje je izvrše-na posljednja stručna kontrola od strane FCI-ja), a da to nije propraćeno u našem zajednič-kom glasilu Hoopu!. Nastup na EU Cup Zadar i postignuti rezultat nije bio dostatan poti-caj za iskrene i otvorene razgo-vore ciljane postizanju boljeg rezultata. Sada kada imamo najbolji mogući rezultat ope-tujemo: on je plod predanosti radu i ljubavi kinologa-lovca naspram očuvanja prirode koja ga okružuje i uloženog rada spram svog ljubimca, vri-jeme je podići razinu stručne i organizacijske potpore tim lju-dima. Savezi moraju biti ti koji će usuglasiti strategiju i opera-cionalizirati je. Ne očekujem niti ispriku niti bilo kakav čin javnog kajanja svih onih koji su govorili i pi-sali o prostituiranju kinologije, naplaćivanju stavljanja znaka na tiskovinu, naplatu tiskov-nog prostora za tekstove u gla-silu... Mi u KSHB ne teretimo se ničim iz prošlosti, nego li obvezani i ohrabreni ovakvim rezultatima u zadnje dvije go-dine sudjelovanja na međuna-rodnim natjecanjima, molimo sve kinologe i lovce neka pre-poznaju vrijeme i vide Božji dar i talente darovane našem narodu pred cijelim svijetom. Ti talenti se ne smiju zako-pavati, nego li smo pozvani umnožiti ih.Još jednom čestitka našim na-tjecateljima Blagi i Daliboru, sucima Mirku, Miranu, Ivi i Vinku i posebne dvije koske za Arija i Ricu. Zapitajmo se je li sve to slučajno ili je dugogo-dišnji sistematski rad dao ovaj rezultat?

Page 23: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

44 45Broj 110, kolovoz - listopad 2017.

RIBOLOVKINOLOGIJA

U rujnu ove godine održan je drugi memorijalni kup „Ante Bašić“, koji ribolov-

ci od milja zovu „Kup za našega Antu“. Ovo natjecanje u lovu ša-rana i amura na posuškom jezeru Trbistovu održava se već nekoli-ko godina, ali već drugu godinu nosi naziv po tragično preminu-lom mladom ribiču Anti Bašiću.

Na ovogodišnjem natjecanju lo-vilo je 10 ekipa, a trajalo je skoro tri dana – točnije 51 sat. Lijepo i toplo vrijeme te razdoblje u go-dini koje je najbolje za natjeca-nje na ovom jezeru, pogodovali su izuzetno dobrim rezultatima. – Divlja voda, divlji šarani, sve se to teško poklapa, ali evo, ovo trodnevno natjecanje uspješno je privedeno kraju. Svi su zadovoljni rezultatima i organizacijom na-tjecanja. Članovi ŠRD-a „Braco Vidić“, zajedno sa mnom, uložili su mnogo truda i sredstava da bi u tri dana svim natjecateljima osigurali sve što je potrebno za

Kup „Ante Bašić 2017.“ŠRD „Braco Vidić“ Posušje

Dalibor Mićo Ćorluka, poznati ribič i trgovac ribolovnom opremom

iz Gruda, nedavno je u specija-liziranom ribolovu soma na je-zeru Buško blato ostvario ulov svog života. Uhvatio je soma teškog 63 kilograma i dugačkog 222 centimetra, što je do sada najveći i najteži ulovljeni som na ovome jezeru.– Grdosiju sam izvukao setom ‘štap-mašinica’, specijalno na-pravljenim i ojačanim za lov krupne ribe. Za mamac mi je poslužila živa riba babuška teš-ka oko pola kilograma, koju sam postavio sistemom ‘kran’ na čvrsti ‘sajla’ predvez nadostav-ljen na osnovni silk promjera 0,45 mm. Prije kapitalnog ulo-va, s kolegom Elvirom zabavljao sam se izvlačeći manje komade od po desetak kilograma težine. Nakon sat vremena uslijedilo je prvo povlačenje gdje sam po-kušao ribu primiriti, usput sku-pljajući snagu i koncentraciju za napornu borbu. Laganim drila-njem i postupnim opuštanjem ‘free spule’ uspio sam je dovući blizu obale. Tada mi je u pomoć pristigao kolega Elvir Saliha-gić – Taka, poznati ribolovac i trener džudo-kluba iz Travni-ka. Nakon borbe od 55 minuta, zajedničkim smo snagama soma uspjeli izvući na obalu, ispričao

Kapitalac iz Buškog jezeraTežak je 63 kilograma i dugačak 222 centimetra, i jedan je od najvećih somo-va do sada ulovljenih na ovome jezeru

nam je Dalibor.Buško je jezero u nekoliko po-sljednjih godina postalo hit među ribičima diljem Europe. Neki ga rado uspoređuju s po-znatom „rijekom divova“ Ebrom iz Tarragona u Kataloniji (Špa-njolska), koja je najdulja i vo-dom najbogatija rijeka Iberskog poluotoka. Duga je 952 kilo-metra, a od nje je napravljeno pravo ribičko čudo, premda u njoj, kao i u Buškom jezeru, do prije tridesetak godina uopće nije bilo somova. Danas je ona, posebice u donjem toku, postala jednim od najbogatijih područja na svijetu za ribolov kapitalnih somova.Buško jezero, najveće akumula-cijsko jezero u Europi, već odav-no obiluje kvalitetnom ribom. Nerijetko su bilježeni ulovi šara-na teških preko 20 kilograma, te mnogih drugih ribljih vrsta koje su ihtiolozi ocijenili visokim ocjenama.Som se u Buškom jezeru poja-vio devedesetih godina prošlog stoljeća, i svi rezultati pokazuju da ovdje ima odlične uvjete za životni napredak. Ako se bude pravilno gospodarilo ovim vod-nim resursom, realno je očeki-vati da će ova riblja vrsta ovdje i dalje rasti i napredovati.

Mladen Bešlić

uživanje u čarima ribolova, ističe Petar Bašić, predsjednik ovoga ri-bolovnog društva.Ulovljen je 151 šaran, ukupne te-žine 215,68 kg. Prosječna težina je 1,43 kg, a najveća riba je teška 4,17 kg.Prvo mjesto osvojio je CT „Nikad ništa“ (Josip Žulj i Milijan Oreč) s ulovljenih 39 riba, ukupne teži-

ne 55,49 kg, drugo CT „CarpImo“ (Ivan Ljubi-čić-Đika i Nikola Đerek) s ulovljene 23 ribe, uku-pne težine 36,06 kg, tre-će CT „Mokri banditi“ (Željko Lončar-Ćenta, Zvone Bakula-Boila i ka-petan ekipe Ivan Marić-Sak) s ulovljene 23 ribe, ukupne težine 29,88 kg.Nagradu za najveću ulovljenu ribu dobi-la je ekipa CT-a „Zva-ni zajebani“ (Ma-rio Bagušić, Danijel Rezo i Petar Bašić).

Treba spomenuti da je ekipa CT-a „Ćente“ (Josip Rezo, Eka Bašić i Slaven Bešlić) u prvih sat vremena ribolova imala ribu od 4,06 kg, koja je bila u konkurenciji za nagradu do posljednjih trenutaka, ali…Organizatori natjecanja za-hvaljuju svim natjecateljima i svim sponzorima, posebice TopFishingu - Zagreb, Svadbe-nom salonu „Viktorija“, Šišovi-ću, Binvestu-Ožujsko, Tiskari „Olovka“, Atelieru „Jukić“ te Blagi Marasu na gostoljubivo-sti u njegovoj „Ribarskoj birtiji“.

Mladen Bešlić

SPECIJALKA GONIČA EX-YU I AUTOHTONIH GONIČA S DODJELOM KANDIDATURE – CAC (sudac Velimir Sruk)1. Posavski gonič, vl. Dejan Adjanin

Tradicionalna međunarodna izlož-ba pasa svih pasmina, i ove je go-dine izazvala pozornost mnogih

ljubitelja pasa širom regije. Na prostoru rastovačkog polja, na platou zvanom Ilijino brdo, okupilo se mnoštvo publike koja je pomno pratila sva događanja u krugovima za ocjenjivanje pojedinih vrsta i skupina pasa. Poznata imena europske kinologije, međunarodni suci iz Litve, Crne Gore, Belgije, Hrvatske i Srbije, korektno su i

VELIKA MEĐUNARODNA IZLOŽBA PASA – POSUŠJE 2017.

Oštrodlaki jazavčar iz Bara najbolji i najljepši pas

nepristrano ocjenjivali svakog privedenog psa.Na ovu izložbu pristigli su izla-gači iz 16 europskih zemalja kandidiravši svoje ljubimce u nekoliko različitih kategori-ja. Ukupan broj prijavljenih dostigao je brojku od 1046 pasa, raspoređenih u deset FCI kategorija.Za najboljeg i najljepšeg psa izložbe (Supreme bis) suci su jednoglasno proglasili oštrod-lakog jazavčara, vlasnika Vesne Marljukić iz Bara, Crna Gora.

Ukupni pobjednik - jazavčar, vl. Vesna Marljukić

Pobjednici specijalke SAO i KO, Martin i Diana Cikovski iz Slovačke

Pobjednik jedne od izložbi, Adam AntonikDalibor Mićo Ćorluka sa svojim ulovom - somom od 63 kg i 222 cm

Na vaganju ulova uvijek je zanimljivo

„Nikad ništa“, nagrada za prvo mjesto

CAC POSUŠJE 2017.JUNIOR BIS (sudac Miodrag Vretenčić)1. Američka akita, vl. Svetislav Olujić 2. Bulmastif, vl. Bart Michiels 3. Stafordski bul, vl. Ante Erceg

BEST IN SHOW (sudac Vibor Ježek)1. Australian shepherd dog, vl. Adam Antonik 2. Američki stafordski terijer, vl. Darko Borozan 3. Američka akita, vl. Savas Hasbolat

CACIB POSUŠJE 2017.JUNIOR BEST IN SHOW (sudac Jose De Cuyper)1. Patuljasti šnaucer (crni), vl. Ante Lučin & Javier Gonzalez Mendicote 2. Bulmastif, vl. Bart Michiels 3. Sibirski haski, vl. Ivana D. Malavrazić BEST IN SHOW (sudac Miodrag Vretenčić)1. Patuljasti šnaucer (crni), vl. Ante Lučin & Javier Gonzalez Mendicote 2. Jack russell terrier, vl. Silvia Buonanno 3. Sibirski haski, vl. Ivana D. Malavrazić

SPECIJALKA RUSKIH PASMINA PASA SAO, KO I CRT (sudac Ligita Zake)JUNIOR BIS 1. Kavkaski ovčar, vl. Mario Pavković 2. Srednjoazijski ovčar, vl. Martin & Diana Cikovski BIS 1. Srednjoazijski ovčar, vl. Martin & Diana Cikovski 2. Kavkaski ovčar, vl. Balkan Master & Mario Medarić

SPECIJALKA VII. FCI GRUPE S DODJELOM KANDIDATURE – CAC (sudac Velimir Sruk) 1. Njemački kratkodlaki ptičar, vl. Branimir Grubišić

Mladen Bešlić

www.lovackisavez-hb.ba

Page 24: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

46 47Broj 110, kolovoz - listopad 2017. www.lovackisavez-hb.ba

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Kakav je to momak kad se nije okitio mesliđanom a pošao na dernek i još

misli neku curu naći? Otprilike ovako su sredinom dvadeseto-ga stoljeća i ranije govorile sta-rije žene, koje bi se, kao kakva inspekcija, nedjeljom ili drugim blagdanom ispitivački nalazile pokraj putova i „žbirile“ po cu-rama i momcima što odlaze u crkvu. Naime, običaj je bio da se momci i djevojke redovito zakite nekim mirisnim cvije-ćem, obično ubranim u prirodi, jer je gajenoga bilo vrlo malo ili nikako. Najčešće je to bio miri-sni bosiljak, matičnjak, koloper, smilje i sl. koji bi zadjenuli za uho, ovratnik ili sat.Bosiljak se u novije vrijeme najčešće uzgaja u dvorištima, na grobljima ili pak na planta-žama za industrijsku proizvod-nju i stjecanje dohotka, jer je to biljka koja se jako mnogo kori-sti u medicini i farmaceutskoj industriji za proizvodnju lije-kova ili u domaćinstvima kao izvanredan začin. Bosiljka ima mnogo više u njegovu prirod-nom staništu, osobito u južnim krajevima i na Mediteranu. Raste u skupinama po suhim i pjeskovitim površinama, nika-da u šumi ili gustišu. To je vrlo dekorativna biljka, jednogodiš-nja i naraste preko pola metra uvis, dosta razgranana s eliptič-nim nasuprotnim listovima. Na vrhu mnogobrojnih grančica formira se cvat dugačak do de-set centimetara, sastavljen od

mnogo sitnih cvjetića usnatica, poredanih po visini, češće bi-jelih a ponekada i roza, koji su za nijansu mirisniji od bijelih. Bosiljak je i medonosna biljka, što je svrstava u najviši krug korisnosti.Za lijek i branje uopće, koristi se cijela zeljasta biljka u vrijeme cvatnje. Na velikim površina-ma za industrijsku proizvodnju postoji i strojno branje (Turska, Grčka, Izrael...). Kao začin može se koristiti jednako svježa, zele-na ili osušena biljka. Kao i go-tovo sve ljekovite biljke bosiljak treba sušiti na propuhu i u hla-du. Uzgojen u vrtovima, može se nekoliko puta brati, režući ga nekoliko centimetara iznad ze-mlje i on će ponovno izrasti.Kemijski sastav biljke je rela-

tivno dobro utvrđen: mirisne tvari, mnoga eterična ulja, gor-ke tvari, niz kiselina... Bosiljak je poznat lijek iz davnina, još prije n.e. Danas se koristi čaj nakon jela (pet grama na šali-cu vrele vode, jer ako se koristi u većim količinama otuplju-je korisnika). Jako je dobar za smirenje trbušnih tegoba, za smirenje živaca, za dobar san, poboljšava probavu, odgoni crne misli i melankoliju, poti-če na aktivnost i vjerojatno su ga grčke vojskovođe radi toga davali vojnicima pred okrša-je. Djeluje kao matičnjak, kao kamfor i vrlo slično lavandi (G. Hofmann). Mnogi ljudi koriste bosiljak za pojačano izlučivanje mokraće, liječi anginu, migre-nu, nesanicu, upalu bubrega i

bešike. Samo mirisanje biljke (aromaterapija) može kod veći-ne ljudi poboljšati raspoloženje i navesti osobu na pozitivno razmišljanje. U narodu postoji mišljenje da je bosiljak afrodi-zijak, a mnogi su ga ljudi davali u slučaju da krava nema nagon za parenjem, bosiljak bi i tu po-mogao.Narodno vjerovanje da bosiljak pred vratima kuće odgoni zle duhove nemoguće je provjeri-ti, ali zacijelo pred vratima ga valja imati radi blaženoga mi-risa i lakoće branja za začin ili lijek. Neki tvrde da će omamiti komarce i neće ući u kuću. Nije zahtjevan za uzgoj pa ga prepo-ručamo.

Blago Lasić

BOSILJAK, mesliđan (Ocimum basilicum) Jako se mnogo koristi u medicini i farmaceutskoj industriji za pro-izvodnju lijekova ili u domaćin-stvima kao izvanredan začin

Meso vepra vrlo je ukusno, ali krto. Do-bro se stapa s masnoćom i voćem. Kod pripreme se preporuča zamrzavanje da bi bilo mekše za kuhanje i pečenje. Najbolje je meso od vepra starog godina dana. Sva-kako se može i sušiti kao i meso domaće svinje.

Sastojci4-5 kotleta vepra1-2 jušne žlice ulja ili masti1 žlica šećera2 dcl crnog vina1 litra juhe2 žlice brašna1 vezica vlasca1 vezica peršina10 – 20 višanjapapar, vegeta i sol po želji

PripremaKotlete lagano istući mesnim čekićem da omekšaju. Zatim ih posoliti, uvaljati u brašno s obje strane te staviti u tavu. Na masnoći lagano ispeći da dobiju smeđu boju. Zatim ih izvaditi iz tave na tanjur. Na masnoći lagano istopiti žlicu šećera da se karamelizira. Dodati višnje očišćene od koštica, sitno isjeckan vlasac, peršin i vino. U smjesu dodati kotlete i juhu lagano kuhati dok meso ne bude mekano. Paziti na količinu tekućine, kotleti trebaju biti pokriveni. Kod serviranja kotlete natopiti tekućinom. Skuhati krumpir ili tjesteninu kao prilog. Uz sezonsku salatu i dobro crno vino, dobar tek.

Sastojci4 – 5 kobasica 1 glavica crvenog luka1 glavica bijelog luka 1 – 2 paprike4 žlice ulja2-3 lista lovora2 čajne žlice slatke mljevene paprike1 litra juhe10 maslina crnih i zelenih punjenih paprikom1 vezica peršina1 žlica soli1 žlica vegete1 – 2 krumpira

PripremaNa zagrijanom ulju popržiti usitnjen crveni luk, dodati papriku, kratko popržiti. Kobasice izrezati na kolutiće te lagano prepeći. Dodati mljevenu papriku, teku-ćinu juhe, krumpir na kockice, lovorov list i lagano kuhati dok krumpir omekša. Dodati izrezane polovice maslina, vegetu te posoliti. Kuhati još desetak minuta.

Pripremila Jelena Ljubić

Kotleti od vepra Paprikaš s kobasicama

Page 25: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

48Broj 110, kolovoz - listopad 2017.

IN MEMORIAM

ANTE KORDIĆ – COTIĆ(1944. – 2017.)

Bio je uzoran član sekcije Lisice-Vitina-Grljevići. Udruzi je pristu-pio iz ljubavi prema životinjama, tako se i ponašao. Nije bio lovac po svaku cijenu, više neka vrsta humanog lovca. Hvala mu za sve spašene i nahranjene živo-tinje.

HUL „Kravica“ Ljubuški

ANTE MAJIĆ(1937. – 2017.)

Njegova iznenadna smrt pogo-dila je sve lovce sekcije Ljubuški. Čovjek iz poznate lovačke obite-lji, uzoran, rado se odazivao na lovačka druženja i sve vezano uz lov i lovstvo. Ljubav prema lovu prenio je na mlađe naraštaje. S ponosom možemo reći, Ante je bio naš prijatelj i veliki lovac. Hvala mu za sve što je učinio.

HUL „Kravica“ Ljubuški

DRAGO ŠARIĆ (1965. – 2017.)

Iznenada blago u Gospodinu, napustio nas je naš kolega, pri-jatelj, lovac i strastveni kinolog Drago Šarić. Dugogodišnjim uz-gojem rasnih pasa unaprijedio je kinologiju i iza sebe ostavio neizbrisiv trag. Jedno vrijeme obnašao je dužnost predsjedni-ka Udruge. Bio je čovjek prepun humora i uvijek spreman na šalu. Živjet će u sjećanjima onih koji su ga poznavali. Počivao u miru Božjem.

LU „Vran“ TomislavgradFERDO KVESIĆ – ZEC

(1943. – 2016.)Sjećamo ga se s ponosom i tu-gom. Pokoj vječni daruj mu Gos-podine.

LD „Rujan“ Kočerin

ISMET SEJDIĆ(1939. – 2017.)

Nakon duge i teške bolesti u 79. godini života napustio nas je naš Ismet, počasni član Društva. Bio je uzoran lovac, častan čo-vjek, zaljubljenik u prirodu, lov i divljač. Njegov vedri duh i prija-teljstvo svima će nam nedosta-jati, posebice članovima sekcije „Kadar“.

LD „Fazan“ Odžak

IVAN ŠARAVANJA - ANTIĆ  (1953. – 2017.)

Bio je jedan od prvih koji je stao u obranu Domovine. Čovjek velikog srca i meke duše. Uvijek spreman pomoći društvenoj zajednici, pa i ovoj našoj maloj lovačkoj. Vrstan kinološki zna-lac. Nadasve je volio gangu i pjesmu goniča. Brojni lovci došli su na posljednji ispraćaj našega „Pobre“. Neka ti je vječna slava i hvala za sve što si nam dao, dragi prijatelju. Počivao u miru Božjem.

HLU „Orao“ Čitluk

JAKOV KVESIĆ – JAKIŠA (1931. – 2017.)

Uoči Velike Gospe, nakon kraće bolesti preminuo je naš kole-ga Jakov Kvesić – Jakiša. Bio je jedan od najstarijih članova Društva. Jako druželjubiv, jasnih stavova, dobre volje i dobrog savjeta. Kao lovac, vrlo uzoran. Njegova osoba i iskustvo u mnogočemu nas je oplemenji-valo. Zato žalimo za Jakovom, osobito mi lovci lovne jedinice Potkraj, među kojima su njegov sin, unuk, rođaci, susjedi i prija-telji. Dragi Jakove, počivaj u miru Božjem.

LD „Rujan“ Kočerin

MARKO BUNTIĆ – BUNTA (1941. – 2017.)

Dana 6. svibnja 2017., preminuo je naš Bunta. Bio je drag, miran i staložen čovjek. Ljubitelj prirode i svoga rodnog kraja. Nadasve poznat kao strastven i iskusan lovac i pčelar, ali prije svega druželjubiv čovjek. Za života je obišao svaki krajičak svoga du-vanjskoga kraja, no ipak mu je najljepše bilo u rodnoj Lipi, gdje mu je i posljednje počivalište. Ostat će u našim sjećanjima i rado ćemo ga se spominjati. Po-čivao u miru Božjem.

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

ZLATKO MAROS – PUPI(1971. – 2017.)

Ako se za nekog lovca može reći da je poslije obitelji svaki trenu-tak svog života posvetio prirodi i lovu, onda si to bio ti, dragi naš Zlatko. S tobom je uvijek prevla-davala radost, kad se odstrijeli ili promaši. Bio si izvrstan poznava-lac svih oblasti lovstva, obrazo-van lovac. Sjećat ćemo te se s dubokom poštovanjem. Počivaj u miru Božjem, dragi naš prijatelju.

LD „Bugojno“ Bugojno

AHMED RAMIĆ(1960. – 2017.)

Smrću našega Ahmeda ostali smo bez veoma vrijednog čo-vjeka, uzornog lovca i prijatelja. Pamtit ćemo ga posebno po lo-vačkim druženjima gdje je dao značajan doprinos izgradnji me-đuljdskih odnosa. Svoju ljubav prema prirodi i lovu prenio je na svoje sinove i bratiće, kao i osta-le lovce koji su se družili sa njim. Za svoj doprinos lovstvu dobio je niz priznanja. Hvala ti za sve i neka ti je vječni rahmet.

LD „Tetrijeb“ Kreševo

ALBERT ILIĆ(1930. – 2017.)

Bio je sudionik svih aktivnosti u Društvu od njegova osnivanja pa do svoje smrti. Obnašao je sve dužnosti u tijelima upravlja-nja, za što je više puta nagrađi-van priznanjima. Zadužio nas je da nastavimo ono za što se on zdušno zalagao čitav svoj život – čuvati prirodu i divljač te razvi-jati i njegovati što bolje među-ljudske odnose među lovcima. Počivao u miru Božjem.

LD „Tetrijeb“ Kreševo

IVAN BULJAN(1949. – 2017.)

Nakon kratke i teške bolesti, redove Udruge zauvijek je na-pustio naš dugogodišnji član i počasni lovac Ivan. Dragi Ivane, hvala ti za sve što si učinio za sekciju Čelebić i našu Udrugu. S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe i tvoja djela. Počivao u miru Božjem.

LU „Livanjsko polje“ Lištani

IVAN RADOŠ – IVUR(1937. – 2017.)

Bio je uzoran otac, ljubitelj lova, a nadasve svoje rodne Kongore. Iako ga je zadnjih godina zdrav-stveno stanje sprječavalo da se aktivno bavi lovom, ostao je vjeran član. Lov nije shvaćao kao ubijanje, nego prije svega kao druženje i zaštitu divljači i priro-de. Pokopan je na mjesnom gro-blju u Kongori. Obitelji i rodbini iskrena sućut. Počivao u miru Božjem.

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

STIPAN DAMJANOVIĆ(1948. – 2017.)

Redove Udruge tragično je na-pustio jedan izuzetno vrijedan i odgovoran član, naš počasni lo-vac Stipan. Ugradio je dio sebe u svaki dio lovišta, osobito u svojoj sekciji Čelebić. Za sve što je uči-nio za Udrugu i lovce, velika mu hvala. Kao takav trajno će ostati u našim sjećanjima. Počivao u miru Božjem.

LU „Livanjsko polje“ Lištani

DRAGO BAVRKA(1937. – 2017.)

Bio je drag i plemenit čovjek, dobar prijatelj i etičan lovac. Volio je lov i druženja bez oruž-ja i sa što više lovaca. Znatno je pridonio boljitku sekcije Gradina i čitavog Društva. Oprostili smo se od našeg Drage na groblju Bučići počasnom paljbom i za-hvalama za sva dobra koja je učinio. Počivao u miru Božjem.

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

GORAN ČANČAR(1971. – 2017.)Iznenada, redove Društva napu-stio je naš prijatelj i kolega lovac Goran Čančar. Njegovom smrću izgubili smo vrijednog člana, ve-likog zaljubljenika u prirodu, lov i lovačka druženja. Uvijek ćemo ga se rado sjećati, a njegov lik s poštovanjem nositi u svojim sr-cima. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem.

LD „Fazan“ Usora

OBLJETNICA SMRTI

Umiranje je kao i rađanje dio istoga prirodnog procesa koji zovemo ži-vot, samo je razlika između ljudskih

života u smislu kakav je tko trag kroz život ostavio. A naš je Dobroslav bezuvjetno ostavio dubok i mirisan trag, nad kojim nitko ne treba ništa nadograđivati niti uljepšavati. Da to nije tako, ne bi se Dobro ubilježio u kroniku Lovačkoga i Kinološkog saveza Herceg-Bosne kao suosnivač. Godi-ne 1994. organizirao je prvi sastanak Save-za s lovcima Središnje Bosne u Busovači; 4. ožujka 1995. izabran je u Upravni odbor Saveza; 22. veljače 1997. izabran je za do-predsjednika Saveza, na kojoj dužnosti je bio dva plodna mandata; 10. lipnja 2000. dobio je Odličje prvoga reda Lovačkog sa-veza Herceg Bosne; član je Uređivačkoga kolegija našega glasila od prvoga broja do svoje smrti! Zar mislite da se može pobro-jiti u ovako prigodnom tekstu, što je sve, gdje i kada Dobrina intuicija utkala u sve one mnogobrojne sfere, u kojima je Dobro tako dobro, uspješno i korisno plivao, ili pak duboko zaranjao, a sve ovisno o potre-bi svojih bližnjih koje je neizmjerno ljubio! Kad vedrim jutrom sunce tek grane kroz

šumarak i obasja granje i rosno lišće, stvo-ri se bezbroj odsjaja i duga, koje se onda same gase i ponovno pale kako god se majka Zemlja pomakne. Slično je i s ljud-skim životom koji se pali i gasi po božan-skoj zakonomjernosti, ne sluteći nikakvu promjenu u općem poretku svemirskoga beskraja. I život našega Dobre bijaše po-put najljepše duge koja je krasila vreme-nitost naših prostora. Premda su se nad Njim ponekad razlamali ljudska zloba i podozrenja, koje je samo ljepota prirode i lova mogla razbistriti. Dobro je to znao! Kako vam opisati spoj Njegova rodnoga mu grudskoga kamena, što mu od iskona kroz gene i vene poput grudine orgota i blagoslovljene bosanske ljepote i pitomi-ne koja mu je duh i um nadgradila i primila ga u vječni smiraj! Njegov urođeni smisao za sve kulturološke tokove, posebice njegovanje kulture dija-loga i prihvaćanja drugih i drugačijih, svr-stavaju ga na ljestvicu nepregledne visine, među istinske etičke autoritete, često i ne-shvaćen od pojedinaca. Ta, i sam Vrhunski autoritet ne zadovoljava svačija traženja i ukuse. Bosna je najljepša zemlja na svijetu, a Her-cegovina je najdraža, često je isticao ovu istinu pokojni Dobroslav. A ti si, dragi naš Dobro, ono „i“, dakle ono što je u najljep-šem smislu spojilo Njegove opsesije!Na ovim izričajima može se iščitati sjajan lik našega Dobre: roditelja, muža, rodoljuba, lovca, kinologa, ribiča, prosvjetnog radni-ka, ekologa, pčelara..., riječju – čovjeka! Nije poznavao svijet u crno-bijelim odnosima, znao je razlikovati detalje, za Njega nije svaka voda more, niti je svaka ptica jastreb! Naučimo to od Njega!Kiseljačka lepinja s kajmakom, koju nam je na svaki sastanak donosio i kojom smo se sladili pred uređivanje Hoopa!, nije imala samo nutricionističku razinu, ona bijaše uvod u blagi Dobrin monolog koji je značio uputu kako treba pozitivnim sil-nicama djelovati na sve oko nas, ne samo na čitatelje. Bijaše nam On istinski začin, zapravo sol!Nek’ vjetrovi šapću o tegobnim zaveslaji-ma Tvojim na valovima uzburkanog svijeta koje si tako hrabro i ljudski savladavao! Ba-rem sada si sigurno odsjeo na kopnu! Sreća je da o ničijoj duši ne odlučuju ljudi! Nama je jasno da je jedan mirisni cvijet manje u herceg-bosanskom lovačkom ružičnjaku, dragi naš Dobro!

DOBROSLAV VRDOLJAK(1936. - 2017.)

Nakon kraće bolesti, 17. srpnja 2017. preminuo je Anton-Toni Vrščaj, predsjednik CIC Koordi-

nacijskog Foruma za srednju i istočnu Europu. U svome lovačkom vijeku obnašao je različite dužnosti, za koje je dobio brojna priznanja i odlikovanja. Bio je jedna od ključnih osoba u promovi-ranju što boljeg razumijevanja izme-đu lovačkih saveza i lovaca na ovim prostorima, osobito na polju suradnje i promicanja održivog lova pod po-znatim geslom – divljač ne poznaje granice. Pripadaju mu velike zasluge što je lov na ovim prostorima u posli-jeratnom razdoblju postao održiv na dobrobit divljači, prirode i ljudi.Sjećat ćemo ga se kao velikog prija-telja BiH i Lovačkog saveza Herceg Bosne, koji se nesebično zalagao za njegovu međunarodnu afirmaciju i njegovu poziciju u svjetskoj lovačkoj obitelji, za što je odlikovan Odličjem prvog reda.Svojim neumornim radom i entuzijaz-mom obilježio je europsko i svjetsko lovstvo u posljednjih desetak godina, osobito u misiji održivog lova, među-ljudskih odnosa i lovačke kulture. Nje-govim odlaskom u lovstvu je ostala velika praznina.Lovački savez Herceg Bosne ostao je bez velikog prijatelja i svojeg istin-skog ambasadora u lovačkom svijetu. Neizmjerno smo mu zahvalni za sve što je učinio za naš Savez i lovstvo Bo-sne i Hercegovine.

ANTON-TONI VRŠČAJ

IN MEMORIAM IN MEMORIAM

www.lovackisavez-hb.ba49

Page 26: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

50Broj 110, kolovoz - listopad 2017.

ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

ISPREKIDANO PUCATI

IZABRATI JEDNO DRŽAV-

LJANSTVODJEČJA VIOLINA

SAMONIKLA PRIMORSKA

BILJKA (ZAČINI)

RADNO ODIJE-LO OD JEDNOG

KOMADA (mn.)

SLOBODNO NIZANJE

REČENICA

PROKOP ISPOD

GRAĐEVINE

TIJELO KOJE VODI POSLOVE

NOGOMETAŠ SREDNJI

POMAGAČ

ŠALICA (tal.)

PLANINA U TURSKOJ

“ROYAL ARMY RESERVE”

LANTAN

ŽELJEZNI DIO RALA, LEMEŠ

KONJ U PJESMAMA

(HAT)

GLAS LAVA ILI JELENA

ZUBAR

PLANINSKA ČETINJAČA

SUMPOR

PRUGA; VRATITI SE U NORMALNI ...

NA KRAJU TOČKA NA ...

GUMB NA NARODNOJ

NOŠNJI

RADIJ

BIVŠI KENIJSKI ATLETIČAR, HENRY POKAZNA

ZAMJENICA (TA)BOGATSTVO, NOVAC, IMETAK

HRVATSKI SLIKAR TOMPA

FORMAT PAPIRA

STARA MJERA ZA TEKUĆINE

BILO KAMO

STARO IME ZA DELFE

STANKO ABADŽIĆREDATELJ MENZEL

MAKAR, BA-REM JEDAN

ALBANSKA NOVINSKA AGENCIJA (KRATICA)

GRČKA BO-ŽICA, MUZA KOMEDIJE

LIK KRILATO-GA DJEČAČIĆA

NAČIN MIŠLJENJA

A A A G R A R D A K P IC G J V A N A J R A M AI O I I V LJ I A S R L NR L D J R R A I M A NJ EA S E R D A V P V B R GT R G N A N T O N I J AA L A B O Z R Š S N M TL A R S Č P Ž T A R B OZ U T O P I J A K M A R

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ADRESA, AGRAR, ANDRIJA, ANTONIJA, DRVAR, ERIST, IMANJE, KARABIN, MARJAN, MAŠTARIJA, NEGATOR, OBALA, OBRAT, ODRAZ, PASIVNOST, POŠTA, PROVALA, SLOGA, TRAGEDIJA, UTOPIJA, VJERA, ZLATARICA, ŽRTVA

Frano Vukoja

Mariofil Soldo

Pucanje od smijeha

osmosmjerka

Rješenje: DIVLJA MAČKA

U AUTOBUSUU autobus u kojem je bio fratar ušao je milicajac. – Šoferu, znaš li ti da psi i fratri ne smiju u autobus?! – viknu milicajac.– Vozaču, stanite da iziđemo nas dvojica – uzvrati fratar.

TRČANJEJedan lovac reče: – Ja svako jutro trčim sedam kilometara.– Pa jesi li onda povratio kondiciju? – upita ga drugi.– Povratio jesam, kondiciju nisam – odgovori.

BEZ MORA– Zašto ovog ljeta nisi išao na more? – upita lovac kolegu.– Ja se i moja žena nikako nismo mogli dogovoriti. Ja htio u Tučepe, a ona navalila sa mnom – pojasni mu.

AFRIČKA ŠLJIVAJedan lovac priča kako je njegov prijatelj otišao s jednom njemačkom tvrtkom u Afriku za plaću od 4.000 eura. Lovac, ljubitelj rakije šljivovice, reče:– Ja ne bih ni za 5.000 eura. Ne može čovjek u Africi nakon napornog rada kao kod nas popiti pokoju rakiju šljivovicu.– Zar u Africi nema šljivovice? – upita ga jedan od lovaca.– Od čega će je napravit’ kad afrička šljiva nikad ne pada – pojasni im.

Page 27: PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA LOVAČKOG SAVEZA …ld-tetrijeb-glamoc.com/wp-content/uploads/2017/11/Hoop_110.pdf · Blago Lasić, Ivica Lučić, ... automatski se postaje pretplatnikom

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

52Broj 110, kolovoz - listopad 2017.