PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSENIH OILJEŽJAvladatk.kim.ba/Ministarstva/MPUZO/modrac_karte_2016/... · 2016-07-16 · PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSENIH OILJEŽ JA DIJELA SLIVNOG PODRUČJA

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC ZA PERIOD OD 2016. DO 2036. GODINE

PROSTORNA OSNOVA

1

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA

DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC za period od 2016. do 2036.godine

PROSTORNA OSNOVA (I faza Plana)

IPSA INSTITUT, SARAJEVO

Sarajevo/Tuzla, juli 2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

2


PROSTORNA OSNOVA

3

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA

DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC za period od 2016. do 2036.godine

PROSTORNA OSNOVA (I faza Plana)

Nosilac pripreme:

TUZLANSKI KANTON MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLICE Ministar Hasan Fehratović Koordinator: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE I URBANIZAM Direktor: Dragica Tešić, dipl.ing.arh. Nosilac izrade: IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo Direktor Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

Sarajevo/Tuzla, maj 2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

4

Nosilac pripreme: Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Koordinator: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Stručni koordinator: Dragica Tešić, dipl.ing.arh. Nosilac izrade: IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

Učesnici u izradi:

Voditelj Plana: mr Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Sintezni tim: Prostorno planiranje Mr.sc. Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Andrea Pavlović, dipl.ing.arh., Adi Muminović, dipl.ing.arh. , Damir Lukić, dipl.ing.arh., Jasmin Meškić, dipl.ing.arh. Adna Bećar, dipl.ing.arh. Ilma Begović, dipl.ing.arh.

Geologija, geotektonika, seizmika i stabilnost terena

Nermina Omerhodžić, dipl.ing.geol.

Šume i šumsko zemljište Prof.dr.Nusret Drešković Poljoprivreda Elma Kavazović, dipl.ing.polj. Prirodno naslijeđe Prof.dr.Nusret Drešković Kulturno – istorijsko naslijeđe Andrea Pavlović, dipl.ing.arh. Saobraćaj Telekomunikacije

Mr.sc Elvir Alić, dipl.ing.građ. Ensar Gubaljević, dipl.ing.el.

Hidrologija i hidrotehnika dr Ahmed El Sayed, dipl.ing.građ. Energetika Azra Hajro, dipl.ing.el. Privredni razvoj Zaštita i očuvanje okoliša

Doc.Amir Fejzić, dipl.ing.saobr. Mr.sc. Jasmina Čomić,dipl.ing.kem.

Tehnička podrška Sejdalija Čolo

Broj protokola i ugovora: 20784/15 i 15/8049

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ.


PROSTORNA OSNOVA

5

Savjet Plana čine:

Član savjeta Institucija Pozicija

Hasan Fehratović, ministar Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Predsjednik

Abdulah Zukić, ministar Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Član

Dragica Tešić, dipl.ing.arh. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Zamjenik predsjednika

Fikret Plavšić Općina Lukavac Član

mr.sc. Mirela Uljić, dipl.ing.građ. Grad Tuzla Član

dr.sc.Nedreta Kikanović, dipl.ing.geod.

Grad Tuzla Član

mr.Ekrem Abadžić, dipl.ing.geod. Općina Živinice Član

mr.sc.Mina Bihorac, dipl.ing.građ. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Član

Bilal Tulumović Ministarstvo turizma, trgovine i saobraćaja

Član

Hasan Sejdinović Ministarstvo turizma, trgovine i saobraćaja

Član

Ejub Arapčić, dipl.ing.tehn. JP za vodoprivrednu djelatnost „Spreča“ dd Tuzla

Član

dr.sc.Vahida Selimbašić, profesor Univerzitet u Tuzli – Tehnološki fakultet

Član

dr.sc.Edin Delić, profesor Univerzitet u Tuzli – Rudarsko – geološko – građevinski fakultet

Član

Džemila Agić, dipl.ing.tehn. NO „Centar za ekologiju i energetiku“, Tuzla

Član

Emir Softić, dipl.pravnik Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Član

Fahrudin Delić, dipl.ing.arh. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Član

Goran Mišić, dipl.ing.geod. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Član

Merima Buljubašić, dipl.pravnik Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice

Sekretar


PROSTORNA OSNOVA

6

Sadržaj Prostorne osnove Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela slivnog područja

akumulacije Modrac

I – Tekstualni dio

1. Snimak postojećeg stanja

2. Analiza i ocjena stanja

3. Opći i posebni ciljevi

4. Osnovna koncepcija razvoja

5. Studija ranjivosti prostora

II – Grafički dio

1. Izvod iz plana višeg reda Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine

2. Nagib terena

3. Hipsometrija

4. Osnovna geološka karta

5. Pogodnost terena prema stabilnosti

6. Osnovna namjena prostora

7a. Šume i šumsko zemljište

7b. Šumski ekosistemi prema gazdinskim klasama

8. Poljoprivredno zemljište i njegove upotrebne vrijednosti

9. Pedologija

10. Ležišta, pojave, potencijalni prostori za istraživanje mineralnih sirovina, aktivne i neaktivne

površine za eksploataciju mineralnih sirovina

11. Vode i vodne površine

12. Sistem naseljenih mjesta, stanovništva i njegov raspored u prostoru

13. Saobraćajna infrastruktura

14. Vodna infrastruktura, odvođenje i tretman otpadnih voda

15. Energetska infrastruktura

16. Društvena, privredna i komunalna infrastruktura

17. Prirodno i kulturno – istorijsko naslijeđe

18. Ugrožena područja

19. Sintezni prikaz postojećeg stanja

20. Osnovna koncepcija razvoja – zaštita prostora

21. Osnovna koncepcija prostornog razvoja – prostorna organizacija

22. Osnovna koncepcija prostornog razvoja infrastrukture


PROSTORNA OSNOVA

7

SADRŽAJ

1. PRIPREMA I PROCES IZRADE PROSTORNOG PLANA ...................................................................... 18

2. METODOLOGIJA IZRADE PROSTORNOG PLANA ............................................................................ 20

PODLOGE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA ..................................................................................... 21

3. MOTIVI I CILJEVI IZRADE PLANA .................................................................................................... 23

4. IZVOD IZ PLANA VIŠEG REDA – Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine ....... 26

PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA ZA PODRUČJA UNUTAR PREDMETNOG OBUHVATA

PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA DIJELA SLIVNOG PODRUČJA

AKUMULACIJE MODRAC ZA PERIOD 2016 – 2036.GODINE .......................................................... 28

1. SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA ..................................................................................................... 30

1.1. Prirodni uslovi ............................................................................................................................ 30

1.1.1. Geografski položaj i veličina .............................................................................................. 30

1.1.1.1. Geoprometni položaj ................................................................................................. 31

1.1.1.2. Hipsometrijske i morfometrijske karakteristike akumulacije i sliva .......................... 32

1.1.2. Osnovne geološke karakteristike ...................................................................................... 35

1.1.2.1. Geotektonika područja .............................................................................................. 35

1.1.2.2. Opća geološka građa terena ...................................................................................... 36

1.1.3. Hidrogeološke karakteristike ............................................................................................. 40

1.1.4. Klima i klimatski uslovi ....................................................................................................... 42

1.1.4.1. Klimatski pojasevi ...................................................................................................... 42

1.1.4.2. Temperature .............................................................................................................. 43

1.1.4.3. Padavine .................................................................................................................... 44

1.1.4.4. Vlažnost zraka, vazdušni pritisak i insolacija ............................................................. 45

1.1.4.5. Koepen – Geigerova klasifikacija klime ..................................................................... 45

1.1.4.6. Vjetrovi ...................................................................................................................... 46

1.1.5. Stabilnost terena ............................................................................................................... 47

1.2. Prirodni resursi .......................................................................................................................... 49

1.2.1. Šume i šumska zemljišta .................................................................................................... 49

Opće biogeografske karakteristike ................................................................................................ 49

Bilansi šuma i šumskog zemljišta ................................................................................................... 54

Šume visoke zaštitne vrijednosti ................................................................................................... 55

1.2.2. Poljoprivredno zemljište .................................................................................................... 58

Pedološke karakteristike zemljišta ................................................................................................ 63

1.2.3. Mineralne sirovine ............................................................................................................. 65


PROSTORNA OSNOVA

8

Energetske mineralne sirovine ...................................................................................................... 65

Nemetalične mineralne sirovine ................................................................................................... 67

Termalne, mineralne i termomineralne vode ............................................................................... 67

Eksploataciona polja mineralnih sirovina ...................................................................................... 68

1.2.4. Hidrološki resursi ............................................................................................................... 72

1.2.4.1. Hidrološke karakteristike Akumulacije ...................................................................... 72

1.2.4.2. Morfometrijske karakteristike Akumulacije .............................................................. 73

1.2.4.3. Osnovne karakteristike slivnog područja akumulacije Modrac ................................ 74

1.2.4.4. Zaštita voda ............................................................................................................... 75

1.2.4.5. Zaštita od voda .......................................................................................................... 77

1.2.4.6. Kvalitet voda .............................................................................................................. 81

1.3. Namjena prostora...................................................................................................................... 87

1.4. Karakteristike razvoja naselja .................................................................................................... 90

1.4.1. Veličinske grupe i hijerarhija naseljenih mjesta ................................................................ 90

1.4.2. Tipologija naselja ............................................................................................................... 92

1.4.3. Polovi razvoja..................................................................................................................... 93

1.4.4. Stanovanje i stambena izgradnja ....................................................................................... 95

1.5. Stanovništvo .............................................................................................................................. 99

1.5.1. Broj stanovnika .................................................................................................................. 99

1.5.2. Gustina naseljenosti ........................................................................................................ 101

1.5.3. Starosna i spolna struktura stanovništva ........................................................................ 102

1.5.4. Koeficijent starosti i indeks starenja stanovništva .......................................................... 102

1.5.5. Vitalne karakteristike ....................................................................................................... 103

1.5.6. Vitalni indeks stanovništva .............................................................................................. 105

1.5.7. Migracije .......................................................................................................................... 105

1.5.8. Domaćinstva .................................................................................................................... 106

1.6. Karakteristike privrednog razvoja ........................................................................................... 108

1.6.1. Makroekonomski pokazatelji i struktura BDP –a ............................................................ 108

1.6.2. Poduzetništvo i industrijski pogoni ................................................................................. 110

1.6.2.1. Privredne zone, struktura i razmještaj privrede u prostoru .................................... 112

1.6.3. Spoljno – trgovinska razmjena ........................................................................................ 114

1.6.4. Kretanja na tržištu rada ................................................................................................... 114

1.6.5. Značaj akumulacije Modrac za razvoj privrede ............................................................... 115

1.6.6. Turizam i ugostiteljstvo u službi privrede ........................................................................ 116


PROSTORNA OSNOVA

9

1.6.7. Poljoprivreda ................................................................................................................... 118

1.7. Karakteristike razvoja infrastrukturnih sistema ...................................................................... 120

1.7.1. Saobraćajna infrastruktura .............................................................................................. 120

1.7.1.1. Cestovna infrastruktura ........................................................................................... 120

1.7.1.2. Telekomunikacije ..................................................................................................... 123

1.7.2. Vodoprivreda ................................................................................................................... 126

1.7.2.1. Korištenje voda ........................................................................................................ 126

1.7.3. Energetska infrastruktura ................................................................................................ 141

1.7.3.1. Elektroenergetika .................................................................................................... 141

1.7.4.2. Toplifikacija ..................................................................................................................... 144

1.8. Upravljanje otpadom ............................................................................................................... 146

1.8.1.1. Komunalni otpad u slivu akumulacije Modrac ............................................................ 146

Proizvodnja i upravljanje otpadom u slivnom području akumulacije Modrac ............................ 149

1.8.1.2. Proizvodni otpad u slivu akumulacije Modrac ............................................................ 152

1.9. Društvene djelatnosti – školstvo, zdravstvo, sport, kultura, uprava ....................................... 155

1.9.1. Obrazovni sistem ............................................................................................................. 155

1.9.1.1. Osnovno obrazovanje .............................................................................................. 155

1.9.2. Sistem zdravstvene i socijalne zaštite ............................................................................. 156

1.9.3. Kulturne djelatnosti ......................................................................................................... 157

1.9.4. Sport i rekreacija .............................................................................................................. 158

1.9.5. Lokalna uprava ................................................................................................................ 162

1.10. Prirodno i kulturno historijsko naslijeđe ............................................................................. 163

1.10.1. Prirodno naslijeđe ........................................................................................................... 163

1.10.2. Kulturno-historijsko naslijeđe akumulacije Modrac ........................................................ 164

1.10.2.1. Stanje kulturno-historijskog naslijeđa ..................................................................... 165

1.11. Staništa i biodiverzitet dijela sliva akumulacije Modrac ..................................................... 168

1.11.1. Tipovi staništa .................................................................................................................. 168

1.11.2. Biodiverzitet .................................................................................................................... 172

1.11.2.1. Diverzitet flore ......................................................................................................... 173

1.11.2.2. Diverzitet faune ....................................................................................................... 175

1.11.2.3. Crvena lista flore, faune i gljiva unutar obuhvata dijela sliva akumulacije Modrac 182

1.12. Karakteristike razvoja turizma na bazi prirodne i kulturno – historijske baštine ................ 185

1.13. Strateška procjena uticaja na okoliš (SEA) .......................................................................... 187

1.13.1. Vode................................................................................................................................. 188


PROSTORNA OSNOVA

10

1.13.2. Zrak .................................................................................................................................. 189

1.13.3. Tlo .................................................................................................................................... 191

1.13.3.1. Klizanje i odronjavanje zemljišta ............................................................................. 193

1.13.4. Odlaganje otpada ............................................................................................................ 194

1.13.5. Zagađenost minama i drugim neeksplodiranim ubojitim sredstvima ............................. 194

1.14. Prevencija i ograničavanje efekata prirodnih nepogoda i katastrofa ................................. 195

1.14.1. Prirodne nesreće ............................................................................................................. 195

1.14.1.1. Poplave .................................................................................................................... 195

1.14.2. Zemljotresi ....................................................................................................................... 197

1.14.3. Atmosferske prirodne nesreće ........................................................................................ 197

1.14.3.1. Visoke temperature zraka i suša ............................................................................. 197

1.14.3.2. Visoki snijeg i snježni nanosi .................................................................................... 198

1.14.3.3. Ostale vremenske nepogode ................................................................................... 198

1.14.4. Klizanje i odronjavanje zemljišta ..................................................................................... 199

1.14.5. Tehničke i tehnološke nesreće ........................................................................................ 199

1.14.5.1. Veliki šumski požari ................................................................................................. 199

1.14.5.2. Ostali požari i eksplozije .......................................................................................... 200

1.14.5.3. Rudarske nesreće .................................................................................................... 200

1.14.5.4. Rušenje brane na hidroakumulaciji Modrac i preljevanje vode preko brane ......... 201

1.15. Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudski izazvanih nepogoda i

katastrofa, ratnih djelovanja ............................................................................................................... 202

2. ANALIZA I OCJENA STANJA .......................................................................................................... 204

2.1. Analiza prirodnih i stvorenih uslova .................................................................................... 204

2.2. Ocjena stanja ....................................................................................................................... 206

2.3. Mogući pravci razvoja .......................................................................................................... 208

2.4. Zaključak: ............................................................................................................................. 211

3. CILJEVI I SMJERNICE PROSTORNOG UREĐENJA .......................................................................... 212

3.1. Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja ............................................................................ 213

4. OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA ............................................................................................... 217

4.1. Koncepcija razvoja prostorne infrastrukture....................................................................... 220

4.1.1. Prostorna organizacija ................................................................................................. 220

4.1.2. Biciklističko – pješačka staza oko akumulacije Modrac ............................................... 224

4.1.3. Višenamjenski plato .................................................................................................... 226


PROSTORNA OSNOVA

11

4.1.4. Planirane površine za širenje naseljenih mjesta i postojeći objekti u zaštitnim

pojasevima................................................................................................................................... 227

4.1.5. Stanovništvo i sistem naselja ....................................................................................... 227

4.1.6. Društvena i privredna infrastruktura ........................................................................... 228

4.1.7. Kulturno – istorijsko naslijeđe ..................................................................................... 229

4.2. Koncepcija zaštite prirodne infrastrukture.......................................................................... 230

4.2.1. Koncepcija zaštite prirodnih resursa ........................................................................... 231

4.3. Koncepcija razvoja tehnološke infrastrukture ..................................................................... 237

4.3.1. Saobraćajna infrastruktura .......................................................................................... 237

4.3.2. Upravljanje otpadom ................................................................................................... 238

4.3.3. Elektroenergetika ........................................................................................................ 238

4.3.4. Toplifikacija i gasifikacija ............................................................................................. 239

4.3.5. Vodna infrastruktura i tretman otpadnih voda ........................................................... 240

4.4. Strateška procjena uticaja na okoliš (SEA) dijela sliva akumulacije Modrac, kroz sisteme

planirane osnovnom koncepcijom razvoja ...................................................................................... 244

Saobraćajna infrastruktura .......................................................................................................... 244

Energetika .................................................................................................................................... 247

Eksploatacije mineralnih sirovina ................................................................................................ 250

Deponije ...................................................................................................................................... 251

4.4. Bilansi planirane namjene zemljišta .................................................................................... 252

LITERATURA: ........................................................................................................................................ 259


PROSTORNA OSNOVA

12


PROSTORNA OSNOVA

13


PROSTORNA OSNOVA

14


PROSTORNA OSNOVA

15


PROSTORNA OSNOVA

16


PROSTORNA OSNOVA

17

UVODNI DIO


PROSTORNA OSNOVA

18

1. PRIPREMA I PROCES IZRADE

PROSTORNOG PLANA Na osnovu Ugovora 12/1-23-20784/15 i 15/8049 o pružanju usluge izrade „Prostornog plana

posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036.godine“, u

daljnjem tekstu Prostornog plana, koji je sklopljen između Ministarstva prostornog uređenja i zaštite

okolice Tuzlanskog kantona, kao Nosioca pripreme Plana, i IPSA Instituta iz Sarajeva, kao Nosioca

izrade Plana, dana 17.11.2015.godine u Tuzli, pristupilo se izradi I faze Prostornog plana– Prostorne

osnove.

Izrada Prostorne osnove je urađena u skladu sa sljedećim zakonskim aktima:

Zakon o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog

kantona“, broj: 6/11, 4/13, 15/13, 3/15 i 2/16)

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine

(„Službene novine FBiH“, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)

Zakon o vodama („Službene novine TK“, broj: 11/08)

Zakon o zaštiti akumulacije Modrac („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/06)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH (Službene novine Federacije BiH", broj 52/09)

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine FBiH“,

broj 63/04, 50/07, 83/10)

Uredba o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja

i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije („Službene novine

FBiH“, broj 33/07 i 84/10)

Pravilnik o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u vode akumulacije Modrac i površinske vode u

slivu akumulacije Modrac („Službene novine TK“, broj: 12/10),

Pravilnik o odvodnji i tretmanu otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje ne postoji

izgrađen javni kanalizacioni sistem („Službene novine TK“, broj: 12/10,

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik“ BiH broj: 30/12),

Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana posebnih obilježja dijela Slivnog područja

akumulacije Modrac („Službene novine TK“, broj: 15/12 i 9/15).

te drugom važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja tretira sektorsku problematiku.

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Kanton je obavezujući, dugoročni planski

dokument, kojim se određuju osnovni pravci razvoja predmetnog područja.

Zakonski osnov izrade prostornih planova posebnih obilježja od značaja za Kanton, leži u Zakonu o

prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, članovima 18.

stav 1. i 23. stav 1, te Zakonu o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona, članovima 26. i

32..

Prostornim planom za područje Tuzlanskog kantona za period 2005 – 2025.godine, čiji je sastavni dio

i Odluka o provođenju Prostornog plana („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj:9/06),


PROSTORNA OSNOVA

19

utvrđena je obaveza izrade Prostornog plana za područje posebnih obilježja od značaja za Kanton –

Slivno područje akumulacije Modrac. Granica obuhvata Prostornog plana je definirana od strane

Nosioca pripreme Plana, a za manje područje od površine koju zahvata cijeli Sliv akumulacije. Potreba

utvrđivanja preciznijeg obuhvata izrade Plana je zasnovana na potrebi detaljnijeg, sveobuhvatnijeg i

ekonomičnijeg planskog dokumenta.

Slivno područje akumulacije Modrac zaštićeno je i posebnim Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac,

a kojim se utvrđuju namjene akumulacije prema redoslijedu prioriteta, propisuju obavezne mjere

zaštite obale i voda akumulacije, zaštita slivnog područja akumulacije od zagađenja i drugih uticaja,

kao i organizacija, planiranje i provođenje mjera zaštite voda, te finansiranje zaštite voda akumulacije

i sliva akumulacije.1

Skupština Tuzlanskog kantona je u julu 2012.godine usvojila dokument Strategija zaštite akumulacije

Modrac, a u kojoj se iznose osnovni podaci o akumulaciji Modrac, slivu, zagađivačima, stanju kvaliteta

vode akumulacije Modrac i vodotoka koji pripadaju slivu, aktivnostima koje su do sada provedene na

zaštiti akumulacije, kao i ciljevi, mjere i aktivnosti koje je potrebno realizirati, kako bi se kvalitet vode

akumulacije doveo u zakonski propisane okvire. U samoj Strategiji zaštite akumulacije Modrac je

podcrtana važnost izrade i donošenja Prostornog plana posebnih obilježja – Slivnog područja

akumulacije Modrac.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona, Strategija zaštite akumulacije Modrac i Zakon o zaštiti

akumulacije Modrac, ali i dugotrajne pripremne aktivnosti na prikupljanju podataka o predmetnom

području, su stvorili adekvatnu podlogu za donošenje Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana

područja posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do

2036.godine.

Na temelju Zakona o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog, Zakona o zaštiti akumulacije

Modrac, Skupština Tuzlanskog kantona je na sjednici održanoj 21.12.2012.godine donijela Odluku o

pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije

Modrac za period 2013 – 2033.godine („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 15/12).

Obzirom da se nije odmah pristupilo izradi planskog dokumeneta, Skupština Tuzlanskog kantona je

naknadno donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana

posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2013. do 2033.godine

(„Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj:9/15), kojom se promijenio vremenski period za koji se

planski dokument donosi, a na vremenski okvir 2016 – 2036.godine.

Nosilac pripreme Plana je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, a

izabrani Nosilac izrade Plana je IPSA Institut, Sarajevo.

Za potrebe stručnog praćenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada, utvrđivanja koncepta

prostornog uređenja, te usaglašavanja stavova i interesa, a na osnovu člana 42, stav (4) Zakona o

prostornom uređenju i građenju TK, oformljen je Savjet plana.

1 Okvirni projektni zadatak za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela slivnog područja

akumulacije Modrac, za period od 2016.do 2036.godine


PROSTORNA OSNOVA

20

2. METODOLOGIJA IZRADE PROSTORNOG

PLANA Metodologija izrade ovog Plana određuje se u svemu prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za

izradu planskih dokumenata. Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Kanton je

definiran članom 26. Zakona o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona kao razvojni

planski dokument, dok se članom 32. istog Zakona određuje da Prostorni plan područja posebnih

obilježjautvrđuje, obzirom na zajednička prirodna, kulturna, povijesna, privredna i druga obilježja,

osnovnu organizovanost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja sa aktivnostima

koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okolice, a donosi ga Skupština Kantona.

U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, Prostorni plan će

se realizirati u dvije faze:

a. Priprema i izrada Prostorne osnove plana, koja obuhvata ocjenu postojećeg stanja, opće i

posebne ciljeve prostornog razvoja, te osnovnu koncepciju prostornog razvoja,

b. Izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela

Slivnog područja akumulacije Modrac.

Prostorna osnova obuhvata:

1. Snimanje postojećeg stanja i problema u prostoru i uređenju prostora, njegovu analizu i

ocjenu mogućnosti daljeg razvoja,

2. Opće ciljeve prostornog razvoja,

3. Posebne ciljeve prostornog razvoja,

4. Izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno, smjernice planiranog prostornog

razvoja, koje obavezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska opredjeljenja,

temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima Ujedinjenih naroda, Vijeća

Evrope, Evropske unije i dr.,

5. Izradu Studije ranjivosti prostora.

Prednacrt, nacrt i prijedlog Prostornog plana obuhvata:

Tekstualni dio se formira tako da ima četiri dijela:

1. Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja,

2. Projekcija prostornog razvoja (razrada usvojene osnovne koncepcije razvoja),

3. Projekcija razvoja prostornih sistema,

4. Odluka o provođenju Prostornog plana.

Grafički dio prezentira se na odgovarajućem broju tematskih karata, u svemu prema Uredbi o

jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, a sastavni dio Plana je i GIS baza podataka,

u kojem su sadržani svi numerički i prostorni pokazatelji stanja i projekcije prostora.


PROSTORNA OSNOVA

21

Sadržaj Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Kantona definiran je Uredbom o

jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, članovi 10 – 26., te članovima 37 – 39, koji

se odnose na sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja Federacije/Kantona.

Za potrebe formiranja Prostorne osnove, Nosilac pripreme Plana je Nosiocu izrade Plana dostavio sve

podatke kojima je u tom trenutku raspolagao, a tiču se posredno ili neposredno prostora tretiranog

ovim dokumentom.

PODLOGE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA

Raspoloživa dokumentacija za izradu Prostornog plana je:

PROSTORNO – PLANSKA DOKUMENTACIJA, PROJEKTI I STUDIJE

Prostorni plan područja Tuzlanskog kantona za period 2005 – 2025.godine („Službene novine

Tuzlanskog kantona“, broj: 9/06),

Prostorni plan općine Živinice za period 2013 – 2033.godina („Službeni glasnik općine

Živinice“, broj: 18/15),

Prostorni plan općine Lukavac za period 2015 – 2035.godine („Službeni glasnik općine

Lukavac“, broj: 1a/16),

Prostorni plan grada Tuzla za period 2010 – 2030.godine („Službeni glasnik Grada Tuzla“,

broj: 3/14),

Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona (nosilac izrade: Bosna-S Oil Services Company

Sarajevo i Rudarsko – geološko – građevinski fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2008.godine),

Tuzla - Modrac Lake – Feasibility Study – Baseline Study Report / TCS ID: 43079 / Holinger IC-

ICON Institute-Una Consulting / april-decembar 2015. godine,

Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine,

Tuzla – jezero Modrac – Plana prioritetnih investicija Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj /

TCS ID: 43079 / Konceputalnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda naselja oko

jezera Modrac / Konsultantski tim (HOLINGER, UNA, ICON, ENOVA) / januar 2016. godine,

Strategija zaštite akumulacije Modrac (Koordionacioni tim za zaštitu akumulacije Modrac,

Tuzla, juni 2012.godine),

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godina, Institut za

hidrotehniku GF u Sarajevu, decembar 2014.godine,

Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godina, ENOVA d.o.o. Sarajevo,

decembar 2014.godine,

Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla

2014.,

Projekat Geodetsko – hidrografskog snimanja dna i priobalja akumulacije Modrac,

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK i JP za vodoprivredu „Spreča d.d.

Tuzla“, 2009.godine,

Šumsko – gospodarske osnove za Šumsko – gospodarsko područje „Sprečko“ 2013 –

2022.godine, Wald – Projekt, Bosanska Krupa.

Dodatno, Prostornu osnovu je potrebno uskladiti sa važećom zakonskom i podzakonskom

regulativom, koja je navedena u uvodnom dijelu poglavlja Priprema i proces izrade Prostornog plana.


PROSTORNA OSNOVA

22

Podaci su analizirani, valorizovani, što je obrađeno u poglavlju Snimak postojećeg stanja, a u svemu

prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.

Snimkom postojećeg stanja stvorila se adekvatna podloga za Analizu i ocjenu stanja, koja je sumirala

sva prikupljena saznanja, te se na osnovu utvrđenih Smjernica za razvoj područja dijela sliva

akumulacije Modrac, moglo pristupiti utvrđivanju specifičnih ciljeva prostornog razvoja i u konačnici

Osnovnoj koncepciji prostornog razvoja.


PROSTORNA OSNOVA

23

3. MOTIVI I CILJEVI IZRADE PLANA Motivi i ciljevi izrade Prostornog plana izneseni su u Okvirnom projektnom zadatku za izradu

Prostornog plana.2

„Prostorni plan područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac obuhvata

akumulaciju Modrac, obalu akumulacije, te sva naseljena mjesta u okruženju, na površini od P = cca

8120 ha.

Prostornim planom Tuzlanskog kantona je utvrđeno da je akumulacija Modrac najveća i najznačajnija

akumulacija Tuzlanskog kantona površine P = 1710 ha, maksimalne dubine 18,0 m, smještena na

prostoru tri općine: Lukavac (63,69 % ukupne površine), Tuzla (1,40 % ukupne površine) i Živinice

(34,91 % ukupne površine). Akumulacija je formirana 1964.godine izgradnjom brane u tjesnacu

Modrac i formiraju je rijeke Spreča i Turija.

Brana Modrac je višelučna, armirano – betonska brana, koja po svojim tehničkim karakteristikama i

zapremini akumulacije spada u visoke brane. Dužina brane u kruni iznosi l = 191 m, a maksimalna

visina je h = 27,50 m.

Obale akumulacije su obrasle šumom, a akumulacija sa svojim obalnim područjem i zamočvarenim

dijelovima je kategorisana kao prirodna vrijednost u hidrografskom smislu i kao evidentirano stanište

rijetke vrste bijele čaplje. Kao takva, akumulacija predstavlja značajan turistički resurs, a naselja

smještena neposredno uz obale omogućavaju snabdijevanje turističkih kapaciteta zdravom hranom i

ugostiteljskom podrškom. S druge strane, Prostornim planom akumulacija Modrac je planirana i kao

značajan resurs za javnu vodoopskrbu, koja je namijenjena u prelaznom periodu do 2025.godine za

poboljšanje vodosnabdijevanja pojedinih općina Tuzlanskog kantona, a također i kao resurs

tehnološke vode za potrebe velikih privrednih subjekata.

Naime, akumulacija obezbjeđuje u prosjeku 2,3 m3/s tehnološke vode za velike privredne kapacitete

Tuzle i Lukavca: TE Tuzla, Fabrika sode Lukavac, KHK Lukavac, Cementara Lukavac i Rudnik soli Tušanj

u Tuzli.

Strategijom zaštite akumulacije Modrac ističe se višenamjensko korištenje akumulacije i navodi da

„Akumulacija rješava više vodoprivrednih i izrazito privrednih aspekata: snabdijevanje stanovništva,

industrijskih i termoenergetskih kapaciteta Tuzle i Lukavca tehnološkom vodom, razblaženje

otpadnih voda koje ispušta tuzlanska i lukavačka industrija, povećanje proticanja rijeke Spreče

nizvodno od Akumulacije u ljetnom periodu, proizvodnju električne energije na malim

hidroelektranama, rasplinjavanje velikih vodnih valova retenzionim dejstvom akumulacije i

sprečavanje ili znatno smanjenje poplava u dolini rijeke Spreče nizvodno od akumulacije.“

2 Okvirni projektni zadatak za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela slivnog područja

akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036.godine, Tenderska dokumentacija za projekat: Nabavka usluga izrade Prostornog plana posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036. Godine, Tuzla 11.09.2015.godine


PROSTORNA OSNOVA

24

Međutim, u Strategiji se konstatuje, a na osnovu dosadašnjih istraživanja stanja kvaliteta voda

akumulacije Modrac, da kvalitet voda akumulacije Modrac ima stalni trend pogoršanja, te da voda

trenutno nema zadovoljavajući kvalitet. Također se ističe da su sve općine u slivu počele da

preduzimaju određene korake kako bi smanjile svoj uticaj na zagađenje voda akumulacije, između

ostalog, u zadnje vrijeme je započeta gradnja prečišćivača otpadnih voda u slivu.

U Strategiji se dalje navodi da je neophodno, u cilju zaustavljanja trenda pogoršanja kvaliteta voda i

poboljšanja kvaliteta voda akumulacije i okoliša, aktivnije koordinirano zajedničko djelovanje

nadležnih ministarstava, općina, Univerziteta, Firme Spreča, OCD i građana.

U tu svrhu, definirane su odgovarajuće mjere koje bi trebalo realizirati u određenom vremenskom

periodu, koje su grupisane po oblastima i to: izrada nedostajuće dokumentacije, poboljšanje i

postizanje dobrog stanja voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, očuvanje biodiverziteta

akumulacije Modrac, korištenje voda, te edukacija, obuka i informiranje.

U sklopu mjera izrade nedostajuće dokumentacije, između ostalih, predviđena je i izrada Prostornog

plana posebnih obilježja kantona – slivnog područja akumulacije Modrac.

Što se tiče prirodnih vrijednosti akumulacije Modrac, iste su utvrđene u tekstualnom dijelu

Prostornog plana Tuzlanskog kantona, u poglavlju 16.3.2. Prirodno naslijeđe, koje se odnosi na

valorizaciju akumulacije Modrac kao prirodnog naslijeđa, te je navedeno sljedeće:

„Jezero Modrac, kao antropogeni ekosistem, vremenom se potpuno integrirao u postojeći prirodni

pejzaž, čineći veći prirodni i ambijentalni lokalitet visoke spomeničke i turističke vrijednosti u svim

njegovim aspektima, počev od geomorfoloških osobina, fitocenoloških, ornitofaunističkih, ihtioloških

i estetsko – vizualnih.

U geomorfološkom pogledu, dobar dio sjevernog obalnog područja je karstnog porijekla, izražen

pločasto kaskadnim formama koje inkliniraju prema vodenoj jezerskoj površini.

Bogat prirodni ambijent uvjetuje i veliku prisutnost fitoplanktona i zooplanktona, kao i ogromni

hranidbeni potencijal jezerskog dna, biljnog i životinjskog porijekla (fitobentos i zoobentos), koji

omogućuje bogatstvo i raznovrsnost ribljih vrsta. Neki fragmentarni podaci pokazuju da u ovom

jezeru živi oko 20 ribljih vrsta. Tvrdnje o prisustvu karbogen i nitrogen spojeva, kao i drugih štetnih

polutanata su sasvim neutemeljene zbog navedenih činjenica o bogatstvu planktona i zajednice

jezerskog obrasta, kao hranidbenog lanca, čiji je krajnji segment brojnost i raznovrsnost ribljih vrsta.

U nizu prirodnih vrijednosti, posebnu vrijednost predstavlja dendro – vegetacija, od koje treba istaći

atraktivne sastojine bijelog i crnog bora, situirane neposredno uz jezersku površinu, dajući tako

ovome dijelu jezera jedinstven estetsko – vizuelni ugođaj doživljaja ove prirodne cjeline.

Dominantni predstavnici dendro – vegetacije obalnog područja su i lijepe forme soliternih stabala

hrasta lužnjaka na više lokaliteta, kao i skupine hrasta lužnjaka i kitnjaka sa atraktivnim habitusima,

koji čine neobičan ukras ovog prostora. Livadski pejzaži sa bogatom i raznovrsnom vegetacijom čine

također značajan dekor jezera Modrac.

U istočnom i zapadnom dijelu, jezero Modrac je zamočvareno bujnom močvarnom i vodenom

vegetacijom. Ovaj dio jezera je od posebnog značaja za ptice močvarice. Prisutnost ovih ptica


PROSTORNA OSNOVA

25

predstavlja glavnu i najatraktivniju dimenziju ovoga prirodnog lokaliteta i njegov najperspektivniji

turistički potencijal. Pored zavičajne ornitofaune (ptice gnjezdarice), osmatranja su pokazala da ovo

jezero ima značaj i za populacije ptica srednje i sjeverne Evrope u vrijeme njihove selidbe prema

južnoj Evropi i Africi.

Fragmentarnim terenskim osmatranjima evidentirano je masovno prisustvo veoma značajnih vrsta

ptica iz porodica Antidae (patke), Ardeidae (čaplje) i Laridae (galebovke). Naročito za vrijeme zimskog

perioda, za vrijeme osmatranja, na nekim lokalitetima, ustanovljeno je metodama procjene brojnosti

ptica, od po nekoliko desetaka hiljada primjeraka iz porodica Anatidae (patke).

U većem zamočvarenom dijelu jezera, evidentirana su velika gnijezda čaplji, koja su obično

postavljena na polomljenim stabljikama trstike. Na ovom lokalitetu obitavaju sve vrste čaplji: siva,

bijela i crvena čaplja, kao skitalice ili selice (crvena čaplja).

Posebnu ornitofaunističku vrijednost predstavlja crvena čaplja ili u narodu poznata pod imenom

„čaplja danguba“. Ovaj pernati pokretni ukras jezera Modrac crvenosmeđeg tijela, rđastocrvenog

vrata i crnog tjemena, atraktivna i rijetka ptičja vrsta, posebno je zaštićena. Prepoznatljiva je po

svome karakterističnom zovu „krek“ i „korr“.

Rijetka i zaštićena ptičja vrsta je i bijela čaplja, koja obitava na jezeru Modrac.

Navedena raritetnost i brojnost, kao i raznovrsnost navedenih prirodnih vrijednosti, jezero Modrac u

punom smislu svrstavaju u pravu prirodnu rijetkost i ornitofaunistički rezervat.“3

Sve naprijed navedeno je bilo motiv da se pristupi izradi prostornog plana posebnih obiljžja od

značaja za Kanton, kako bi se istim prvo utvrdilo postojeće stanje prostornog uređenja navedenog

prostora i dala ocjena istog, a zatim, na osnovu utvrđenog stanja, utvrdili osnovni i posebni ciljevi

prostornog razvoja, te u konačnici dala projekcija prostornog razvoja dijela Slivnog područja

akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036. godine, koja bi predstavljala zajednički okvir za

djelovanje svih subjekata čiji je zajednički interes prije svega zaštita akumulacije i ovog vrijednog

područja posebniih obilježja Kantona, te plansko usmjeravanje i koordiniranje svih aktivnosti na

navedenom prostoru.

Dakle, Prostornim planom područja posebnih obilježja dijela Slivnog područja akumulacije Modrac,

utvrdit će se, s obzirom na zajednička prirodna i druga obilježja, te planirano višenamjensko

korištenje akumulacije, osnovna organizacija prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog

područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unaprijeđenje i zaštitu okolice, te po potrebi,

obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata za uža područja unutar plana područja posebnih

obilježja.

Zakonska obaveza zaštite i usmjerenja načina korištenja resursa i prostora, potvrda su važnosti i

višeznačnosti akumulacije Modrac. Kroz izradu razvojne planske dokumentacije, svi aspekti i

vrijednosti, kako samog vodnog tijela, tako i cjelokupnog gravitirajućeg izgrađenog i neizgrađenog

prostora, bit će usklađeni u svom međusobnom odnosu, ali i očuvanju ravnoteže i kvaliteta stvorenog

antropogeno – biogenog sistema.

3 Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine


PROSTORNA OSNOVA

26

4. IZVOD IZ PLANA VIŠEG REDA –

PROSTORNOG PLANA TUZLANSKOG KANTONA 2005

– 2025.GODINE Prostorni plan područja Tuzlanskog kantona za period 2005 – 2025.godine, u različitim tematskim

segmentima tretira prostor akumulacije Modrac, a za koju, iznad svega, kontinuirano naglašava

obavezu zaštite i usmjerenja načina korištenja prostora, te propisuje i obavezu izrade prostornog

plana područja posebnih obilježja od značaja za Kanton.

Određenja spram prostoru na kojem se nalazi akumulacije Modrac su višestruka, a tretiraju i

usmjeravaju osnovno korištenje i tretman prostora, u pogledu njegove zaštite, privrednog razvoja,

turizma, sporta, rekreacije i infrastrukturnih sistema.

Prvenstveno, bitno je sačuvati i zaštiti respektabilna prirodna, kulturna i stvorena bogatstva

akumulacije Modrac.

Naselja na obali akumulacije Modrac, u kojima je zastupljen turizam, proizvodnja hrane, ribarstvo i

industrijski pogoni, prostori su u kojima prednost ima čuvanje turističkog naslijeđa, razvoja urbane

infrastrukture i čuvanje prirodnih vrijednosti.

Prostornim planom Tuzlanskog kantona utvrđen je vodoprivredni značaj akumulacije, koji se ogleda

kroz zahvatanje značajnih količina vode za vodosnabdjevanje stanovništva Tuzlanske regije,

prvenstveno Tuzle i Lukavca, kao i dijela Živinica, ali uz usaglašavanje potreba postojećih korisnika

tehnološke vode iz akumulacije Modrac, tj., industrije. Poboljšanje uslova vodosnabdjevanja i

prevođenje određenih količina vode za potrebe vodosnabdjevanja, podrazumijeva izgradnju zahvata

na postojećem sistemu, transport i prečišćavanje voda, uz primjenu odgovarajuće tehnologije, ali i

kontinuirano provođenje mjera zaštite akumulacije i sliva.

Poboljšanje vodosnabdjevanja Tuzle korištenjem voda akumulacije Modrac zasnovano je na

zahvatanju i prečišćavanju količine od 300l/s vode iz akumulacije Modrac. Zahvat vode je predviđen u

krugu TE Tuzla, a priključenje bi bilo izvedeno na oba dovodna cjevovoda, koja sirovu vodu

dopremaju sa akumulacije.

Poboljšanje vodosnabdjevanja Lukavca korištenjem voda akumulacije Modrac, zasniva se na

uvođenju dodatnih 50 – 60 l/s vode za piće, koja bi se prečišćavala na postrojenju za prečišćavanje

smještenom izvan kruga KHK Lukavac, te uvodila u sistem.

Osim usaglašavanja različitih potreba postojećih i budućih korisnika vode akumulacije, primat u

definiranju i provedbi tog cilja je svakako podizanje kvaliteta voda, te rješavanje problematike

zatrpavanja akumulacije kroz taloženje ugljene prašine iz muljevitih voda, koja se javlja kao

nusprodukt procesa sepracije uglja iz Rudnika Banovići. Time bi se osim kvantitativno, vode

akumulacije poboljšale i u kvalitativnom smislu.


PROSTORNA OSNOVA

27

Za naselja locirana po obodu akumulacije Modrac, koja postaje i izvorište vode za piće, su urađena i

idejna rješenja za prihvat, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda na tipskim postrojenjima

kapaciteta do 2000 ES.

Industrijski kapaciteti i dalje su sektor koji vrši najveće opterećenje na okoliš, pa i na akumulaciju

Modrac, te se u cilju poboljšanja stanja planira i zajedničko postrojenje za prečišćavanje komunalnih i

industrijskih otpadnih voda Lukavca, kapaciteta 150 000 ES.

Na području općine Banovići, predviđena je izgradnja kapaciteta koji bi bili u stanju da prečiste

otpadne vode oko 35 000 ES. Osposobljavanje postojećih postrojenja za tretman muljevitih voda, sa

zatvorenim sistemom recirkulacije, kao i izgradnja novih postrojenja u rudničkim pogonima, također

su prioritet po pitanju rješavanja problema otpadnih voda. Sve poduzete mjere na području

Banovića, direktno će utjecati na zaštitu akumulacije Modrac.

Zaštita od poplavnih voda rijeke Spreče, dio toka uzvodno od akumulacije Modrac, u dužini od cca 36

km, oslanja se na tehničko rješenje izrade zaštitnih nasipa duž toka rijeke Spreče, koji bi bili tako

izvedeni da je omogućen potreban proticajni profil za neometan protok velikih voda, bez izmjena

prirodnog toka.

Zaštita od poplavnih voda rijeke Spreče nizvodno od akumulacije Modrac, dužine oko 65 km, oslanja

se na varijantu izgradnje zaštitnih nasipa, te varijantu regulacije korita na cijeloj dionici vodotoka.

U posljednje vrijeme, izgrađena je mHE snage 1,8 MW na akumulaciji Modrac, koja je kapacitirana na

energetski potencijal biološkog minimuma, te ne vrši nikakav uticaj na stanje vodotoka, odnosno,

vodnog tijela. Korištenje vode akumulacije jezera Modrac za proizvodnju električne energije, moguće

je izgradnjom MHE sa turbinama cijevnog tipa ugrađenim u cjevovode kojima se voda transportira do

industrijskih potrošača.

Antropogenim uticajima i načinu korištenja akumulacije Modrac, s druge strane, „suprotstavlja“ se

važnost prirodnih vrijednosti koje ovaj prostor iskazuje.

Tako se Prostornim planom područja Tuzlanskog kantona akumulacija Modrac, sa neposrednim

obalskim područjem i zamočvarenim dijelovima, smatra prirodnom vrijednošću sa aspekta:

Hidrografije,

Geomorfologije (stanište bijele čaplje i drugih vrsta ptica).

Modrac, kao vodena akumulacija tzv.poluprirodnog tipa, jer je zahvaljujući svom prirodnom

okruženju poprimilo sve karakteristike prirodnog jezera, vrlo je bogato ribom, a svojom izduženom

formom i ružom vjetrova koja se stvara sa obronaka Majevice i Konjuha, iskazuje potencijal za razvoj

sportova na vodi.

Već izgrađeni turistički kapaciteti (plaže), te privreda naselja u kontaktnim zonama, koja se može

efikasno orjentisati na snabdijevanje turističkih kapaciteta zdravom hranom i ugostiteljskom

podrškom, stvaraju dobru podlogu za razvoj tog značajnog gospodarskog sektora.

Diverzitet potencijalnih oblika turizma na akumulaciji Modrac se može smatrati dosta visokim, a neki

od mogućih pravaca razvoja su:


PROSTORNA OSNOVA

28

Tranzitni i boravišni turizam,

Lovni i ribolovni turizam,

Sportski i rekreacijski turizam,

Turizam na bazi prirodnih vrijednosti

Naučno – istraživački turizam itd.

PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA ZA PODRUČJA UNUTAR PREDMETNOG OBUHVATA

PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA DIJELA SLIVNOG PODRUČJA

AKUMULACIJE MODRAC ZA PERIOD 2016 – 2036.GODINE

Obuhvat planskog dokumenta senalazi na teritoriji općina Lukavac i Živinice, te Grada Tuzla, za koje je

izrađena i usvojena planska dokumentacija.

Za administrativne jedinice u obuhvatu ovog Prostornog plana je izrađena i usvojena prostorno –

planska dokumentacija, koja pored evidentne prednosti u smislu pripremljenih podataka, već u fazi

izrade osnove pruža dobar uvid u stav lokalnih zajednica po pitanju tretmana predmetnog obuhvata,

te daje dodatne smjernice za izradu ovog planskog dokumenta.

U snimku postojećeg stanja Nosilac izrade treba uzeti u obzir i prostorne planove Grada i općina,

posebno kada se radi o utvrđenoj i planiranoj namjeni zemljišta unutar obuhvata Prostornog plana

dijela sliva akumulacije Modrac, kao i kantonalni prostorni plan, koji daje generalni okvir za razvoj

prostora.

Proces izrade matrice za grafičke priloge ovog Plana se oslanja na:

Preuzimanje utvrđene i projicirane namjene zemljišta pojedinačnih planova u obuhvatu i u

kontaktnim zonama,

Upoređivanje nivoa obrade podataka i njihovo usklađivanje, kako bi se dobila jedinstvena i

jednako obrađena baza podataka za zemljište u obuhvatu,

Tamo gdje je to nužno i moguće, na osnovu planova višeg reda, preklapanje podataka i

njihovo međusobno upoređivanje, kako bi se provjerila hijerarhija planiranja i prenijela na

ovaj Plan,

Upotpunjavanje baza podataka u odnosu na svu raspoloživu dokumentaciju koja je od

interesa sa sektorske tematske cjeline,

Usklađivanje sa osnovnom koncepcijom razvoja koja će biti predstavljena ovim Prostornim

planom.

Kompleksnost postojećih podloga direktno utiče i na konačni rezultat grafičkih priloga Prostorne

osnove Prostornog plana, kao i na mogućnost njihove interpretacije u tekstualnom dijelu Plana.

Nosilac izrade Plana će kombinacijom svih dostupnih izvora, kao i observacije na terenu, da

objektivno i detaljno sagleda postojeće stanje, mogućnosti razvoja, žarišne tačke u prostoru i do sada

data rješenja kroz plansku dokumentaciju na raspolaganju, analizira i u konačnici ponudi u što većoj

mjeri usklađen i primjenjiv koncept razvoja posmatranog prostora, a sve u skladu sa hijerarhijom

Plana i nadležnostima u planiranju.


PROSTORNA OSNOVA

29

U ovom konkretnom slučaju postoji vertikalna komunikacija u planskom osnovu i podlogama, alisa

dvije strane: tzv. bottom up i bottom down. Dok je Prostorni plan Tuzlanskog kantona, kao što je i

naglašeno, „kičma“ u tretiranju prostora, ne smiju se zanemariti i planovi nižeg reda, koji zbog svoje

recentnosti, ali i nivoa obrade, stvaraju jako dobru podlogu za sektorsko sagledavanje problema u

detaljnoj i opsežnoj formi.


PROSTORNA OSNOVA

30

1. SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

1.1. PRIRODNI USLOVI

1.1.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I VELIČINA

Slivno područje akumulacije Modrac nalazi se u središnjem dijelu Tuzlanskog kantona, sjeveroistoku

Bosne i Hercegovine, na prostoru većem od P = cca 1189 km2, a koji je administrativno podijeljen

između općina Banovići, Živinice, Tuzla, Kalesija, Kladanj, Lukavac i Osmaci (Republika Srpska).

Površina od 1189 km2 je podijeljena na nekoliko prostorno – hidroloških cjelina, odnosno, slivu

Spreče pripada 832 km2, slivu Turije 240 km2, dok neposrednom slivu akumulacije pripada 117 km2.

Obuhvat izrade Prostornog plana ne zauzima cijelo područje sliva u koji ulaze sliv rijeke Spreče, sliv

rijeke Turije i neposredni sliv same akumulacije, već se radi o prostoru koji manjim ili većim dijelom

leži na području općina Živinice, Lukavac i Tuzla i zauzima površinu od P = 8123,41 ha. U njega ulaze

akumulacija Modrac (vodno tijelo), obale, vodno dobro akumulacije, te naseljena mjesta u njegovom

neposrednom okruženju, sa izgrađenim i neizgrađenim područjima, šumama i šumskim zemljištem,

poljoprivrednim zemljištem i drugim osnovnim namjenama zemljišta.

TABELA 1 – POVRŠINE DIJELOVA OPĆINA OBUHVAĆENIH PPPPO MODRAC

Općina Površina unutar obuhvata Plana (ha) Procentualno učešće u ukupnoj površini (%)

Lukavac 5259,12 64,74

Tuzla 503,33 6,20

Živinice 2360,96 29,06

Ukupno 8123,41 100

U skladu sa dokumentom „Projekat Geodetsko – hidrografskog snimanja dna i priobalja akumulacije

Modrac, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK i JP za vodoprivredu „Spreča d.d.

Tuzla“, 2009.godine“, utvrđena je granica vodnog tijela akumulacije Modrac, u odnosu na radnu kotu

akumulacije, odnosno, kotu normalnog uspora od 200,00 m.n.v., te je utvrđena površina od P =

1673,98 ha.

Vodno tijelo ima površinu od P = 1673,98 ha, gdje na području općine Tuzla leži 30,00 ha ili 1,8 %

ukupne površine, općine Živinice leži 35,8 % od ukupne površine, a na području općine Lukavac

najveći procenat, odnosno, 62,4 % od ukupne površine akumulacije.

Postoji razlika u površini koja je utvrđena ovim planskim dokumentom u odnosu na Prostorni plan

Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine. Naime, u tekstualnom dijelu Prostornog plana Tuzlanskog

kantona 2005 – 2025.godine, dat je podatak da akumulacija Modrac zauzima površinu od P = 1710

ha. Uvidom u grafičke priloge, odnosno, baze podataka Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 –

2025.godine, uviđa se da je grafička granica jezera Modrac obuhvatila znatno manju površinu od

tekstom izražene, te ona iznosi P = 1357,85 ha.


PROSTORNA OSNOVA

31

Nadalje, uvidom u prostorne planove nižeg reda, površina koja je navedena u tekstu Prostornog

plana Tuzlanskog kantona 2005 – 2025., pa posljedično i u Okvirnom projektnom zadatku za izradu

ovog Plana, nije usklađena po svojoj veličini sa podacima evidentiranim planovima nižeg reda.

Opredjeljenje Nosioca izrade i Nosioca pripreme Plana jeste da se vodno tijelo akumulacije određuje

putem kote normalnog uspora akumulacije od 200,00 m.n.v., koja se projicira na topografske karte,

upoređuje sa podacima Projekta Geodetsko – hidrografskog snimanja, te se tim putem dolazi do

utvrđene granice akumulacije Modrac i njene površine, koja iznosi P = 1673,98 ha.

U geomorfološkom pogledu, dobar dio sjevernog obalnog područja je karstnog porijekla, izražen

pločasto kaskadnim formama koje inkliniraju prema vodenoj jezerskoj površini.

U dijelu prema rijeci Spreči, teren se spušta i preovladavaju blagi brežuljci i šire riječne doline (Spreča

i donji tok Turije). Rijetko se tu naiđe poneki vis između 300 i 400 m nadmorske visine, a idući

sjeveroistočno preko rijeke Spreče, teren se opet izdiže, gotovo valovito, s pojedinim blaže

zaobljenim visovima od 300 – 400 m, rijetko većim od 500 m nadmorske visine.4

Na područjima nižim od 200 m.n.m., us jevernom i sjeverozapadnom dijelu, spuštaju se površine oko

rijeke Spreče, sve do hidroakumualacije Modrac, gdje su izmjerene najniže nadmorske visine: na

Spreči 190 m.n.m. i na HE Modrac 198 m.n.m.5

Cjelokupno područje pripada istorijsko – geografskoj regiji Usora i Soli – Tuzla, odnosno, Semberija.

TABELA 2 – KRAJNJE KOORDINATE NAJISTURENIJIH TAČAKA GRANICE OBUHVATA PPPPO MODRAC

Krajnja tačka X Y

Sjever 6537353 4932509

Jug 6547484 4922199

Zapad 6533127 4928741

Istok 6549063 4926323

1.1.1.1. GEOPROMETNI POLOŽAJ

Geoprometni položaj područja sliva koji je obuhvaćen ovim Planom je izuzetno povoljan, obzirom na

blizinu nekih od najprometnijih putnih pravaca u Bosni i Hercegovini.

Postojeća putna mreža je mogla biti adekvatno razvijana i zahvaljujući prirodnim karakteristikama

terena, ravničarskim predjelima i niskim nadmorskim visinama, ali neizostavno da je na nju uticala i

eksponiranost ka sjeveru, odnosno, Republici Hrvatskoj.

Neki od najprometnijih putnih pravaca u BiH, kao što je magistralna cesta M 18 Sarajevo – Tuzla –

Orašje, M 1.8 Granica Entiteta – Srebrenik – Šićki Brod, prostor u neposrednoj blizini akumulacije

Modrac čine vrlo dostupnim. Nadalje, pravac Beograd – Tuzla – Sarajevo – Jadran, stvara dobar

potencijal za razvoj turizma između tri države na čijim teritorijama se proteže, posebno u kontekstu

različitih ponuda koje se mogu pružiti na cijeloj trasi puta, ovisno o geografskim i istorijskim

osobenostima.

4 Tumač za list Zavidovići, Osnovna geološka karta, Beograd 1973

5 Plan upravljanja otpadom TK 2015 – 2020


PROSTORNA OSNOVA

32

Panevropska mreža saobraćajnica, tj., veza Tuzla – Jadran preko koridora Vc i planirana veza

autoceste Tuzla – Žepče, iako u perspektivi, već sada daje izuzetno dobar geoprometni položaj ovom

dijelu tuzlanske regije.

Primjerice, udaljenost od akumulacije Modrac do panevropskog koridora X – autoputa Zagreb –

Beograd, odnosno, uključenja u Županji je svega 89 km ili 1,5 h vožnje, dok se do glavnog grada Bosne

i Hercegovine udaljenost mjeri gotovo 125 km ili više od 2,5 h vožnje.

Blizina kantonalnog centra Tuzle, ali i privrednih centara FBiH – Sarajeva i Zenice s druge strane,

predstavlja veliku prednost za različite vidove korištenja ovog prostora i njegovog unaprijeđenja. Ne

smije se zanemariti niti činjenica da je aerodrom Dubrave udaljen tek 25 km, a značaj ovog letilišta je

svakodnevno sve veći. Upravo je aerodrom Dubrave preuzeo primat po pitanju niskobudžetnih letova

u BiH, a broj putnika je u 2015.godini iznosio 259094 putnika što je za cca 71,00 % više u odnosu na

2014.godinu.6

Prostor oko akumulacije Modrac ima odličan geoprometni položaj, saobraćajni pravci visokog ranga

se pružaju gotovo sa svih strana na neposrednoj udaljenosti od akumulacije, ne većoj od par

kilometara, a činjenica da je i zračni promet u uzlaznoj putanji, ide u prilog potrebi da se snažnije

razvija i obogaćuje ponuda. Od ovakvog geoprometnog položaja ne prosperira samo turizam, već i

druge privredne grane, jer je osnova razvoja dobra saobraćajna povezanost i položaj, što Modrac

svakako ima.

1.1.1.2. HIPSOMETRIJSKE I MORFOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE I SLIVA

Visina akumulacije varira u rasponu od + 2,02 do – 4,28 m, u odnosu na kotu normalnog radnog nivoa

akumulacije od 200,0 m.n.v. Mjerenja nivoa vode je vršeno tokom cijelog životnog vijeka

akumulacije, s tim što su podaci poznati za period od 1987 – 2015. godine. U tom periodu,

registrovani su karakteristični nivoi vode kako slijedi:

TABELA 3 - KARAKTERISTIČNI NIVOI VODE AKUMULACIJE MODRAC, IZVOR: STRATEGIJA ZAŠTITE AKUMULACIJE MODRAC

Period Prosječan nivo (m.n.v.) Najveći nivo (m.n.v.) Najniži nivo (m.n.v.)

1994.g 197,63 - -

2005.g 199,48 - -

2001.g - 202,12 -

2000.g - - 195,72

2003.g - - 195,88

2014.g. - 203,42 -

Sama akumulacija je u svom životnom vijeku doživjela određene promjene površine koju zauzima, te

nivoa vode u svom tijelu.

Područje Sliva koje se obrađuje ovim dokumentom, u hipsometrijskom pogledu, dosta je raznoliko, sa

niskim sjevernim i sjeverozapadnim predjelima uz akumulaciju, do obronaka i uzvisina na južnoj i

jugoistočnoj strani, što čini širok dijapazon visinske razlike od 198 – cca 400 m.n.m.

6 Izvještaj o poslovanju JP “Međunarodni aerodrom Tuzla” d.o.o. za period 1.1. – 31.12.2015. godine sa

Finansijskim izvještajem


PROSTORNA OSNOVA

33

Promjene koje se prate od 1964.godine, kada je i izgrađena brana Modrac, ukazuju na prirodne, ali i

antropogene procese koji utiču na morfometrijske karakteristike akumulacije. Posljednja mjerenja,

koja su obavljena u sklopu elaborata „Geodetsko – hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije

Modrac sa obradom mjernih podataka“7, data su uporedno sa mjerenjima iz 1964.godine, gdje se

uočavaju značajna odstupanja:

TABELA 4 - MORFOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE MODRAC, IZVOR: UTICAJ OTPADNIH VODA IZ RUDNIKA UGLJA NA

AKUMULACIJI MODRAC, CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TUZLA JUNI 2013.GODINE

Pokazatelji Vrijeme mjerenja

1964.godina 2012.godina

Površina 17,10 km2 16,69 km

2

Ukupna zapremina 98 x 106 m

3 102 759 630 m

3

Korisna zapremina 86 x 106 m

3 87 739 727 m

3

Zapremina nanosa -(0) 15 019 903 m3

Maksimalna dubina vode 18,0 m 14,94 m

Prosječna dubina 5,7 m 5,32 m

Maksimalna dužina 10 700 m 10 475,72 m

Maksimalna širina 1600 m 2411,17 m

Dužina obale 33 250 m 42 537,63 m

Izražene su promjene u zapremini nanosa u akumulaciji Modrac, kao i maksimalnoj širini akumulacije,

koja je povećana za više od 50 % u odnosu na mjerenja vršena 1964.godine, kao i dužini obale za više

od 9 km.

Nagibi terena u obuhvatu su analizirani putem digitalnom modela terena:

TABELA 5 - NAGIBI TERENA; IZVOR: DIGITALNI MODEL TERENA

Padina/Stepeni/ Površina(ha) Procentualno učešće (%)

Ravno 2852,28 35,12

1-5 842,92 10,38

5-15 3363,69 41,42

15-35 1048,84 12,90

>35 13,26 0,16

UKUPNO 8123,41 100

7 Geodetsko – hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjernih podataka , MIG

d.o.o. za geodetske i poslovne usluge, Slavonski Brod, RH


PROSTORNA OSNOVA

34

ILUSTRACIJA 1 - ZASTUPLJENOST POJEDINIH NAGIBA TERENA U UKUPNOJ POVRŠINI, IZVOR: DIGITALNI MODEL TERENA

ILUSTRACIJA 2 - NAGIBI TERENA ANALIZIRANI PUTEM DIGITALNOM MODELA TERENA; IZVOR: DIGITALNI MODEL TERENA

Najzastupljeniji su ravni tereni i tereni u dijapazonu 5 – 15 %, koji su vrlo pogodni za gradnju,

poljoprivredu, industriju, te nema izraženih ograničenja po pitanju razvoja stvorenih struktura i

korištenja prostora.

35%

10%

42%

13%

0%

%

ravno

1-5

5-15

15-35

>35


PROSTORNA OSNOVA

35

1.1.2. OSNOVNE GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE

1.1.2.1. GEOTEKTONIKA PODRUČJA

Posmatrano područje u širem kontekstu, dio je dinarskog planinskog sistema. Dinaridi su tipično

orogeno područje, geotektonska struktura Bosne i Hercegovine.

Dinaridi na teritoriji Bosne i Hercegovine su podjeljeni na tri krupne srukturno-facijalne jedinice:

Spoljašni Dinaridi,

Središnji Dinaridi,

Unutrašnji Dinaridi.

Ovakva globalna geotektonska podjela Dinarida BiH zasnovana je, prvenstveno, na njihovom

geografskom položaju i razlikama u litofacijalnim i tektonskim odlikama izdvojenih zona, zatim na

sličnim globalnim uslovima geološke evolucije i orogenije, te specifičnosti u njihovom geotektonskom

sklopu. Ova podjela ima kontinuitet u radovima više domaćih geologa i u maksimalnoj mjeri je

saglasna s rezultatima osnovne geološke karate (OGK) 1:100000.

Formirani su karakteristični oblici reljefa, kao što su planinski vjenci, depresije sa specifičnim

facijalnim razvojem i tektonikom. To je rezultat duge evolucije, od gornjeg perma do kvartara, tokom

koje su nova sedimentna i magmatska obrazovanja bila izložena višekratnim promjenama kopna i

mora, fazama subdukcije i ubiranja, dubinskog razlamanja zemljine kore i navlačenja.

Sliv akumulacije Modrac pripada Unutrašnjim Dinaridima. Geotektonski odnosi analizirani su na

osnovu osnovne geološke karte (OGK) BiH 1:100 000. Osnovna geološka karta je osnova za ovu

tematsku oblast, a uključujući i podatke planova višeg reda, kao i studije i naučne radove koje se tiču

predmetne teme.

Prema današnjem stanju na lokalitetu se nalaze dinaridska i ofiolitska zona (ultramafitni masiv) i

pojas rovova i horstova. U neotektonskom dobu došlo je do izdizanja pojedinih blokova i formiranje

horstova i rovova kao što je horst Majevice, Tuzlanski basen, te rov Spreče i druge strukture.

DINARIDSKA OFIOLITSKA ZONA

Ova strukturno – facijalna jedinica je izdvojena u jugozapadnom dijelu lokaliteta dijela sliva

akumulacije Modrac i u širem prostoru Sprečkog polja. Dinarski ofiolitski pojas predstavljen je

peridotitima, serpentinitima i amfibolitima, a lokalno i dijabazima. Pripada krivajsko – ozrenskom

ultramafitskom kompleksu.

Dinaridska ofiolitska zona je izdijeljena brojnim rasjedima, uglavnom dinarskog smjera. Posebno se

ističe sprečanska razlomna zona, čije sjeverno krilo tone i formira krekanski, odnosno tuzlanski basen.

U širem prostoru ovog masiva mjerene su stratifikacije. Njihovom statističkom obradom utvrđena su

dva maksimuma, jedan pada prema sjeveroistoku, a drugi prema jugu, sa padnim uglovima između

30 i 40°. Peridotiti i serpentiniti su snažno tektonski oštećeni, izdjeljeni u sitne blokove duž brojnih

rasjeda i pukotina. Usljed toga se vrlo rijetko nalaze homogeni blokovi zapremine veće od 1 m3.


PROSTORNA OSNOVA

36

NEOTEKTONSKE JEDINICE

Strukturni oblici obrazovani djelovanjem neotektonskih pokreta veoma su karakteristični za veći dio

terena. U ovoj strukturnoj etaži izdvojene su slijedeće jedinice:

Tuzlanski basen, njegov zapadni dio, u užem smislu prostire se u sjeveroistočnim područjima dijela

sliva akumulacije Modrac. Bazen je formiran duž ozrensko – konjuške i sprečanske dislokacije.

Kroz čitavo neotektonsko vrijeme je tonuo, pa je izgrađen od naslaga neogena, čija debljina prema

geofizičkim podacima iznosi oko 4.000 m. U njemu su kao rezultat neotektonskih kretanja stvoreni

veći strukturni oblici (sinklinale, antiklinale).

Jedinica Sprečka depresija nalazi se između Tuzlanskog neogenog basena u širem smislu i

mezozojskih tvorevina sa južne strane. Predstavlja tektonski rov koji je stvoren u drugoj polovini

pliocena. Njegovim formiranjem presječene su naborne strukture pliocena sjevernim rasjedom.

Od radijalnih tektonskih oblika najznačajniji su rasjedi: Južnim sprečanskim i sjevernim sprečanskim

rasjedom formiran je rov dubine oko 500 m, a poprečnim rasjedima rov Tojšići – Lukavac.

1.1.2.2. OPĆA GEOLOŠKA GRAĐA TERENA

Područje posmatranja, a u jugoistočnom dijelu općine Lukavac, predstavlja tektonski rov sa plio-

kvartarnim jezgrom. Jugoistočnistočni, jugozapadni i sjeverni obod dijela sliva akumulacije Modraca

izgrađuju mezozojski (jurski) sedimenti sa eruptivima magmatskog – metamorfnog kompleksa.

Sjeveroistočni obod čine marinski neogeni sedimenti .

ILUSTRACIJA 3 – GEOLOŠKA GRAĐA TERENA; IZVOR: OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA BIH 1 : 100 000


PROSTORNA OSNOVA

37

MLAĐA JURA

Jurska vulkanogeno-sedimentna formacija je najviše zastupljena u južnim dijelovima tematskog

područja. U ovoj formaciji nalaze se magmatske i metamorfne stijene, gdje se izdvajaju : Doleriti

/Ƴββ /, Serpentiniti /Se /, Amfiboliti /A J/ iPeridotiti/Ơ ./

Doleriti /Ƴββ /

Doleritske stijene rasprostranjene su na jugozapadnom obodu tretiranog terena, uže područje

naseljenog mjesta Turija. Dolerit je efuzivna eruptivna stijena bazičnog sastava, a na ovim prostorima

predstavljaju stijene očvrsle u nešto dubljim nivoima.To dokazuje i prisustvo varijateta različitog

mineralnog ,modalnog i granulometrijskog sastava, koje dolaze u većim masama dolerita.

Serpentiniti /Se /

Javljaju se u rubnom dijelu ultramafitskog masiva u vidu užeg ili šireg pojasa ili kao manje mase u

vulkanogenoj sedimentnoj formaciji. Na sjeveru predmetnog terena , izdvojeni su na Ciganskom brdu

sjeverno od naseljenog mjesta Bikodže, na prostoru naseljenog mjesta Prokosovići, Bokavićkom brdu

i širem prostoru naseljenog mjesta Kiseljak. Velike mase serpentinita graniče s tercijarnim i

kvartarnim sedimentima.

Na ovom lokalitetu serpentiniti su intezivno tektonizirani, škriljavi i brečasti, sa brojnim pukotinama

ispunjenim sekundarnim karbonatima , kalcedonima i opalom.

Amfiboliti /A /

Mogu se pratiti duž kose Šiljević i Ikanovića, južno od naseljenog mjesta Poljice. Amfiboliti se javlja

duž kontakta jurske vulkanogeno sedimentne formacije i sedimenata.

Peridotiti/Ơ /

Javlja se južno od naseljenih mjesta Poljice, Priluka i Šerića, zahvatajući naseljeno mjesto Suha. Ovaj

magmatit, kao i ostali, je intrudovan kao čvrsto i hladno tijelo u jurske sedimente.

Donji Pliocen / Pl1/

Pliocenske naslage obuhvataju krajnji sjeveroistok predmetnog terena na prostoru Klade, Suvat i

Krčevine, a kao što se vidi na Ilustraciji br.2 – geološka građa terena. Donji pliocen predstavljen je

pontom i najvećim djelom je ugljenosan. U ovom stratigrafskom članu su zastupljeni klastični

sedimenti sa kvarcnim pjeskovima i glinama i ugljem. Debljina naslaga ovog paketa slojeva je preko

900 m.

PLIO-KVARTAR /Pl,Q/

Ovaj stratigrafski član izgrađuje značajne obodne dijelove terena dijela sliva akumulacije Modrac.

Plio-kvartarni sedimenti su obrazovani u paleodepresiji Spreče i proširenoj dolini rijeke Turije. Nakon

povlačenja Panonskog mora, obod tektonskog rova se izdiže neotektonskim pokretima, postaje

distribuciono područje terigenog materijala, od kojeg su stvorene debele naslage klastičnih stijena,

akvatičnog-riječno jezerskog porijekla. U sastavu dominiraju glinovito –pjeskoviti sedimenti, a

debljina se procjenjuje na oko 500 m.


PROSTORNA OSNOVA

38

KVARTAR

U kvartatu su prisutni riječni sedimentsu/al/ i proluvijum /pr/ u dolini Spreče i u dolinskim stranama

sprečke depresije.

Riječni sediment/al/

Ove tvorevine izdvojene su u dolinama Spreče i njenih veći pritoka. Saglasno geološkoj građi basena

riječnog sliva i energije toka, u nanosu dominiraju sitnozrni sediment alevrolitskog-glinovitog i

pjeskovitog sastava nad šljunkovito –pjeskovitim nanosom.

Proluvijum/pr/

Proluvijalne tvorevine u vidu plavinskih konusa izdvojene su uz kontakt dna dolina i dolinskih strana,

gdje stalni bujični i povremeni tokovi usljed gubitka energije odlažu svoj nanos.

Proluvijum je uglavnom sitnozrnog sastava, jer terigeni vučeni nanos ovih tokova potiče pretežno od

trošnih klastičnih stijena neogena. Najvažnije pojave javljaju se uz dolinske strane Sprečke depresije.

1.1.1.2. SEIZMOTEKTONSKE KARAKTERISTIKE

Teritorija Bosne i Hercegovine je smještena na poznatim seizmičkim uslovima. U Bosni i Hercegovini

je bilo epicentara jakih i razornih zemljotresa kroz historiju (Banja Luka, Tuzla, Mostar). Izvori ovih

zemljotresa su locirani u različitim seizmogenim zonama kao što je prikazano na isječku karte –

Ilustracija 3 – seizmika šireg područja. Prema prikazu seizmičnosti, status zapisanih događaja

(historijski i instrumentalno od 1901. godine) podijeljen je u četiri kategorije dubina do hipocentra

zemljotresa.

ILUSTRACIJA 4 – SEIZMIKA ŠIREG PODRUČJA; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA GEOLOGIJU


PROSTORNA OSNOVA

39

Na bazi raspoloživih podataka izvršeno je izdvajanje seizmogenih zona, seizmogenih blokova i

seizmogenih struktura. Podaci su dijelom prikazani u donjoj tabeli, a tretiraju potrese koji su

registrovani na širem prostoru dijela sliva akumulacije Modrac.

TABELA 6–POJAVA ZEMLJOTRESA U XX I XXI ST.; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA GEOLOGIJU

Učestalost zemljotresa i koncentracija njihovog fokusa omogućilo je određivanje pozicija seizmogenih

zona. Pojavljivanje različitih seizmogenih zona u Dinaridima Bosne i Hercegovine, vezano je za

različite paleogeografske jedinice. Povećanje kretanja mikro – ploče prouzrokuje formiranje polja

pritiska što prouzrokuje deformacije, kretanja i razdvajanje stijenskih masiva i formiranje

seizmogenih aktivnih zona.

Seizmotektonski aktivne zone su formirane zahvaljujući pokretima segmenata Jadranske mikro-ploče.

Područje Modraca nalazi se djelom u ofiolitskoj zoni a vezano je za seizmogeni blok „Tuzla“ sa

izraženom seizmičkom aktivnošću.

Na tematskom području izdvojen je Sprečko – kozarački dubinski rasjed, a koji je naročito značajan za

seizmičku aktivnost područja.

Geotektonski posmatrano, područje dijela sliva akumulacije Modrac se nalazi u kontaktnoj zoni

između ofiolitne zone i južnog ruba Panonskog basena, gdje su jasno vidljive rasjedne zone. Tu

jevidljivo prisustvo dubinskog rasjeda, Sprečansko-kozarački (H) pravca pružanja sjeverozapad –

jugoistok i paralelnih rasjeda, koji zajedno čine rasjednu zonu regionalnog karaktera. U zoni ovog

rasjeda vertikalna kretanja su preko 2000 m.

Prema dužini seizmogenih struktura i pozicije struktura u tektonskom tenzionom polju, odredjena je

magnituta makroseizmičkog polja.

TABELA 7 – SEIZMOGENI POTENCIJAL SEIZMOGENIH STRUKTURA; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA GEOLOGIJU

Naziv seizmogene strukture

Dužina seizmogenog segmenta(km)

Magnituda (M) Dubina hipocentra Intenzitet u epicentru

h (km) Io-MCSo

Duboštica 7 4,4 7 6,1

Tinja-Moluhe 12 5 10 7


PROSTORNA OSNOVA

40

1.1.3. HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE

Tuzlanski kanton karakterišu složeni hidrogeološki uvjeti, kako oni zalijeganja pojedinih litoloških

članova, koji su vrlo heterogeni po svojoj hidrogeološkoj funkciji, tako i složene tektonike koja je

utjecala na uvjete hranjenja i dreniranja vodonosnih partija. Zbog navedenog, vrše se različita

hidrogeološka istraživanja, da bi se evidentirala, istražila i zahvatila izvorišta za potrebe

vodosnabdijevanja, ali i u druge svrhe. Veći stepen hidrogeoloških istražnih radova uvjetuje i bolje

pozicioniranje i karakteristike izvorišta, sa naznakom konstantnog očuvanja ovih resursa u domenu

prostornog rasta općina u Kantonu.

Prirodna ograničenja uvjetuju podjelu Tuzlanskog kantona na tri hidrogeološke cjeline sa svojim

specifičnostima, i to:

Sjeverni dio kantona (Majevica – Gradačac),

Središnji dio Kantona (region Tuzle – dolina Spreče),

Južni dio Kantona (južni obod Sprečkog polja – do južne granice Kantona).

HIDROGEOLOŠKI REJON, SLIV SPREČE OD BRANE MODRAC

Sprečko polje je uglavnom zastupljeno pliocensko-kvartarnim naslagama, predstavljenim pijescima,

šljuncima i deluvijalno – proluvijalnim komponentama na rubovima akvifera. U hidrogeološkom

smislu, ovi sedimenti predstavljaju vodonosnike velikog rasprostranjenja i moćnosti. Zahvataju

prostor uz vodotok Spreče, od Osmaka do akumulacije Modrac.

Obod Sprečkog polja na sjeveru čini akumulacija Modrac – Morančani – Dubrave – Petrovice –

Miljanovci – Kalesija do granice Kantona, a južni dio: Suha – Živinice Gornje – Bašigovci – Tupkovići –

Jelovo Brdo.

Ovaj prostor je ispresijecan velikim brojem površinskih vodotoka sa velikim slivnim područjem, te

utjecajem vještačke akumulacije Modrac, sa znatnom debljinom slojeva (od 80 do 100 m). Sadrži

sedimente intergranularne poroznosti, a stijene su, po svojoj hidrogeološkoj funkciji, kolektori. Nivo

podzemne vode je na dubini od oko 200 m sa oscilacijama od 2 do 4 metara. Debljina vodonosnog

sedimenta je oko 60 metara.

Pliocensko kvartarni sedimenti najproduktivnijeg dijela Sprečkog polja imaju sljedeće vrijednosti:

koeficijent filtracije k = 4,36x10-4 – 4,66x10-5 m/s

koeficijent transmibiliteta T = 1,64x10-3 m2/s

kloeficijent specifične izdašnosti µ = 6,28x10-3

koeficijent (nivo) pijezoprovodnosti a = 2,42x10-1 m2/s

Podzemne vode Sprečkog polja u kvartarnim pjeskovito-šljunkovitim naslagama, predstavljaju

akumulaciju složenog hidrauličkog mehanizma, gdje je u gornjem dijelu terena izdan sa slobodnim

nivoom, dok u horizontima ispod 40 m javlja se izdan subarteškog i arteškog karaktera.


PROSTORNA OSNOVA

41

Prihranjivanje se vrši preko pliocenskih pijesaka na sjevernom obodu, indirektno infiltracijom

atmosferskih voda sa slivnog područja i infiltracijom voda rijeke Spreče u akvifer. U slučaju pojačane

eksploatacije vode za potrebe vodosnabdijevanja u blizini akumulacije Modrac, za očekivati je dotok

vode iz ove akumulacije u akvifer.

Za potrebe vodosnabdijevanja Tuzle iz Sprečkog polja se crpi voda sa osam bunara kapaciteta Qukup

=200 l/s, od čega za potrebe Živinica, oko 50 l/s. Hemijske analize ovih voda pokazuju dominantan

kation kalcija, te magnezijuma, silicijuma, natrijuma, kalijuma i fosfora. Od aniona, najzastupljeniji je

hidrokarbonat. Zbog ispravnosti vode za piće, treba naglasiti i povišen sadržaj koloidnog željeza i

mangana, te amonijaka, a zbog organskih primjesa, registriran je manjak kisika u ovim vodama. Vode

Sprečkog polja imaju tvrdoću 12o dH i spadaju u red srednje tvrdih voda.

HIDROGEOLOŠKI REJON SJEVEROZAPADNI DIO RIJEKE SPREČE I LUKAVICE

Ovaj hidrogeološki rejon obuhvata: jugozapadnu padinu Majevice, južne padine Trebovca i aluvijalnu

ravan rijeke Spreče od brane Modrac do zapadne granice Tuzlanskog kantona.

Hipsometrijski najniži dijelovi terena su predstavljeni kvartarnim naslagama, ilovačama, šljuncima,

pijescima sa koeficijentom filtracije k= 1x10-4 do k=1x10-7m/s.

OZRENSKO-KONJUŠKI HIDROGEOLOŠKI REJON

Područje jugozapadnog dijela sliva Spreče izgrađuju uglavnom vodonepropusne stijene predstavljene

peridotitima i serpentinitima kao izolator stijenama, s tim da se zbog ispucalosti može smatrati da su

površinski ispucali, a u nižim horizontima da su vodonepropusni. U ovim stijenama se javljaju i

pukotine koje su zapunjene detritičnim i glinovitim materijalom, iz kojih se procjeđuju povremeni

izvori i formiraju pištevine. Preko serpentinita, u pojedinim dijelovima terena, leži drobina velike

debljine u kojoj se formiraju manje akumulacije podzemnih voda. U zoni većih rasjeda se formiraju

pukotinski izvori i ove stijene se nalaze na području brane Modrac i u naseljenom mjestu Kiseljak.8

8Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona, Bosna-S Oil Services Co. Rudarsko-geološko-građevinski

fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla 2008.godine


PROSTORNA OSNOVA

42

1.1.4. KLIMA I KLIMATSKI USLOVI

Cijelo područje Tuzlanskog kantona obilježava umjereno – kontinentalna ili srednjeevropska klima.

Godišnja doba su javno diferencirana, prijelazi između njih su uglavnom okarakterisani promjenjivim

vremenskim prilikama, a ljeto je, uslijed pomjeranja subtropskog pojasa visokog pritiska prema

sjeveru, pod uticajem Azorskog anticiklona.

Obzirom da se radi o anticikloni, vrijeme je stabilno, sa povremenim slabim kišama. Zimi su

vremenske prilike pod uticajem ciklona sa Atlantskog okeana i Sredozemnog mora, koje donose

oblačno vrijeme i padavine, te zimskog Sibirskog anticiklona, kada su temperature niske, sa

smanjenim padavinama.9

Klimatske promjene koje su sve više izražene u posljednjih nekoliko desetljeća, utiču na rezultate

mjerenja koja su vršena za višegodišnji niz, između 1960 –ih i 1990 –ih godina prošloga vijeka, te je

nužno posmatrati recentnije podatke, tamo gdje su oni dostupni, ali uz napomenu da je vremenski

okvir posmatranja dosta kraći.

Prosječno prvi dan sa pojavom mraza je u drugoj polovini oktobara, a prosječno posljednji dan sa

pojavom mraza je u aprilu. Mraz je moguć i u septembru i u maju, ali je rijetka pojava (u prosjeku

svake desete godine).

Najtopliji mjesec u godini je juli. Apsolutne maksimalne temperature u julu i augustu mogu iznositi i

preko 40,0 °C. Najhladniji mjesec je januar, a apsolutne minimalne temperature mogu ići i ispod -30,0

°C.10

1.1.4.1. KLIMATSKI POJASEVI

POJAS UMJERENO – KONTINENTALNE KLIME

Karakteristika umjereno – kontinentalnog pojasa klime je opadanje srednje godišnje temperature sa

porastom nadmorske visine. Ona opada idući uz padine planina, sa prosječnim gradijentom 0.6 °C na

svakih 100 m nadmorske visine. Prema mjerenjima vršenim od 1951 – 1990. godine, srednja godišnja

temperatura se kretala 10 °C, ali mjerenja u nizu 1971 – 2000. godine pokazuju da su temperature

veće za 0.2 – 0.4 °C, a što se može pripisati djelovanju klimatskih promjena na globalnom nivou.

Kako bi se dobilo više podataka o klimatskim uslovima koji vladaju na ovom području, pri čemu se

misli na šire područje, jer mikroklimatske studije i posmatranja nisu vršena, bitno je izložiti godišnje

vrijednosti važnijih meteoroloških pojava za određeni vremenski period.

Iz dostupnih podataka, bilo je moguće napraviti pregled meteoroloških pojava za period 2009 –

2014.godina, te za period 1951 – 2013.godina.

Važnije meteorološke pojave u posmatranom periodu su date u narednoj tabeli:

9 Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona, Bosna-S Oil Services Co. Rudarsko-geološko-građevinski

fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla 2008.godine 10

Prostorni plan F BiH 2008 – 2028. Godine, Knjiga I, Prostorna osnova, IPSA Institut, Sarajevo, Ekoplan, Mostar, Urbanistički zavod BiH


PROSTORNA OSNOVA

43

TABELA 8 – VAŽNIJE METEOROLOŠKE POJAVE, IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM TUZLANSKOG KANTONA 2015 – 2020.GODINA

Općina/mjerna stanica

Srednje vrijednosti Apsolutne vrijednosti

God.T zraka (°C)

Zimska T zraka (°C)

Ljetna T zraka (°C)

God.suma oborina (l/m

3)

Tmax (°C)

Datum Tmin (°C)

Datum

Tuzla 10,4 0,9 19,3 897 40,7 22.7.2007. -25,8 24.1.1963.

1.1.4.2. TEMPERATURE

Meteorološka mjerenja se vrše na stanici tipa GMS u Tuzli, na nadmorskoj visini od 305 m.n.v., a

položaj stanice izražen u koordinatama je 44°32'31'' i 18°41'06''.

Na osnovu podataka prikupljenih na meteorološkoj stanici Tuzla u periodu 2009 – 2015.godina, bilo

je moguće dati sumarni pregled mjesečnih i godišnjih temperatura za ovo područje.

Srednje mjesečne i godišnje temperature (°C )

TABELA 9 – SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE METEOROLOŠKE STANICE TUZLA, IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI

ZAVOD

Period I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Srednje godišnje T

2009 -1,1 3,0 7,3 13,1 17,9 19,0 22,5 22,0 17,2 10,9 9,4 4,0 12,1

2010 -0,3 1,8 6,3 11,2 15,1 19,0 21,1 20,7 14,9 8,6 9,6 1,3 10,8

2011 0,9 0,9 6,1 12,1 14,8 19,2 21,2 22,0 19,4 9,6 2,8 3,0 11,0

2012 0,6 -4,2 8,4 11,5 14,8 21,4 23,9 23,3 18,3 12,3 9,5 0,9 11,7

2013 2,7 2,5 5,7 12,8 15,7 18,6 20,9 21,6 15,0 12,9 7,6 1,4 11,5

2014 5,3 6,7 8,6 11,5 14,5 18,5 20,3 19,6 15,6 12,2 8,7 2,9 12,0

Na nivou godišnjih vrijednosti, odstupanja srednje temperature se kreću za 1,3 °C. Vrlo su izražena

odstupanja temperature u mjesecu januaru, za čak 4,2 °C, sa evidentnim rastom u posmatranom

višegodišnjem nizu.

Takođe, u istom vremenskom periodu, zabilježene su apsolutne maksimalne i minimalne vrijednosti

temperature zraka.

Apsolutne maksimalne temperature (°C )

TABELA 10 – APSOLUTNE MAKSIMALNE TEMPERATURE METEOROLOŠKE STANICE TUZLA, IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI

ZAVOD

Period I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII T max

2009 15,2 19,0 24,2 25,1 31,9 34,6 36,8 36,0 33,3 29,8 21,1 21,6 36,8

2010 14,7 17,0 25,0 27,5 29,2 35,4 34,2 37,7 29,1 22,5 24,8 20,0 37,7

2011 17,6 17,6 24,8 25,0 30,0 33,4 36,6 38,1 35,1 27,9 22,4 18,0 38,1

2012 14,4 15,5 24,0 30,4 30,3 35,6 38,0 40,5 33,5 30,5 24,9 17,0 40,5

2013 16,6 17,6 22,1 31,1 31,1 35,3 38,7 38,7 29,0 31,0 24,1 15,9 38,7

2014 17,8 22,1 24,6 24,5 30,1 32,1 32,9 35,4 28,0 28,3 23,5 16,4 35,4

Apsolutne minimalne temperature (°C )

TABELA 11 – APSOLUTNE MINIMALNE TEMPERATURE METEOROLOŠKE STANICE TUZLA, IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI

ZAVOD

Period I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Tmin

2009 -16,7 -12,0 -2,2 1,0 3,5 8,1 9,4 11,5 7,2 -3,5 -3,7 -17,7 -17,7

2010 -13,6 -12,0 -9,8 0,9 5,0 6,5 9,7 8,5 4,5 -2,7 -2,4 -12,6 -13,6


PROSTORNA OSNOVA

44

2011 -8,6 -10,5 -9,1 1,1 -0,8 7,2 7,0 8,3 5,8 -4,3 -5,5 -10,0 -10,5

2012 -15,0 -22,0 -7,4 -4,9 2,0 5,7 10,4 8,0 2,5 -2,5 -0,9 -15,0 -22,0

2013 -5,6 -9,5 -10,0 0,1 2,6 8,3 7,4 9,5 3,4 -2,3 -8,2 -8,2 -10,0

2014 -10,0 -4,6 -2,2 -0,5 1,2 6,4 10,1 7,5 3,7 -1,5 -1,9 -14,6 -14,6

Vidljivo je da je najhladniji mjesec januar, a najtopliji su juli i avgust, što potvrđuje klasifikaciju

područja u umjereno – kontinentalni pojas klime.

1.1.4.3. PADAVINE

Količina padavina u umjereno – kontinentalnom pojasu klime kreće se, prosječno, u intervalu od 700

– 1100 mm/m2.

TABELA 12 – PROSJEČNE MJESEČNE I GODIŠNJE PADAVINE METEOROLOŠKE STANICE TUZLA, IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI

ZAVOD

Period I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII ∑ (l/m

2

)

2009 62,1 44,0 99,4 32,2 55,8 160,0

21,5 86,8 10,5 135,7

71,8 135,8 915,6

2010 85,5 73,6 55,0 101,6

177,0

257,2

110,1

85,1 126,1

65,4 56,5 68,2 1261,3

2011 31,8 37,1 13,8 28,7 85,7 73,5 146,6

13,4 13,7 45,4 15,4 61,0 566,1

2012 74,6 78,9 11,3 92,2 136,5

55,5 8,3 0,0 27,4 71,9 34,4 88,8 679,8

2013 81,6 79,8 80,4 30,9 168,0

74,3 54,9 36,4 79,1 58,2 95,7 2,0 841,3

2014 74,4 105,5

167,7

131,6

204,9

223,5

241,5

237,5

131,1

144,2

98,9 76,6 1837,4

Godišnje sume padavina se razlikuju i do 1200 l/m2, ali su u pravilu, one najveće u maju i oktobru, tj.,

imaju proljetni i jesenji maksimum.

Izražene oscilacije u količini padavina u proteklom desetljeću dovode do stalnih ekstrema, gdje se

izrazito sušni periodi smjenjuju sa kišnim periodima, a obje pojave uzrokuju velike probleme u

različitim sferama života i rada ljudi, kao i biocenoze u cjelosti.

Kišne i snježne padavine se kontinuirano javljaju, a u proteklom šestogodišnjem periodu, na

godišnjem nivou, vrijednosti su se kretale kako slijedi:

TABELA 13 – BROJ DANA SA PADAVINAMA I VISINE SNIJEGA NA GODIŠNJEM NIVOU, IZVOR: PUBLIKACIJA TUZLANSKI KANTON U

BROJKAMA, FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU, SARAJEVO 2014.GODINE

Godišnje vrijednosti Vremenski period

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Broj dana sa padavinama (≥0,1 mm)

170 186 124 138 161 134

Broj dana sa snježnim pokrivačem (≥1 cm)

54 56 42 53 32 12

Maksimalna visina snježnog pokrivača (cm)

34 35 29 42 28 26


PROSTORNA OSNOVA

45

1.1.4.4. VLAŽNOST ZRAKA, VAZDUŠNI PRITISAK I INSOLACIJA

Srednja relativna vlažnost zraka se kreće oko 74%, a najmanja je u martu i avgustu, kada iznosi oko

67%. Najveća relativna vlažnost zraka je u decembru i tada iznosi oko 84%. Navedeno je u skladu sa

karakteristikama umjereno – kontinentalne klime područja.

TABELA 14 – SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA (%), IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

Period I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Srednja godišnja

2009 85 76 69 67 68 74 69 71 71 80 78 83 74

2010 84 82 69 74 75 79 76 75 81 84 75 80 78

2011 84 78 66 63 74 71 68 64 64 78 85 82 73

2012 80 78 56 68 74 68 60 47 66 76 77 85 70

2013 80 83 72 63 72 73 68 66 75 76 83 84 74

2014 78 76 70 77 76 74 76 79 85 82 80 85 78

Vazdušni pritisak na godišnjem nivou se kreće u sljedećim vrijednostima:

TABELA 15 – VRIJDENOSTI PRITISKA ZRAKA NA GODIŠNJEM NIVOU, IZVOR: PUBLIKACIJA TUZLANSKI KANTON U BROJKAMA, FEDERALNI

ZAVOD ZA STATISTIKU, SARAJEVO 2014.GODINE


2009 2010 2011 2012 2013 2014

Pritisak zraka (mb) 979,7 978,7 983,5 981,5 980,7 980,6

Insolacija i oblačnost neba u šestogodišnjem posmatranom periodu je bila:

TABELA 16 – INSOLACIJA I OBLAČNOST NEBA NA GODIŠNJEM NIVOU, IZVOR: PUBLIKACIJA TUZLANSKI KANTON U BROJKAMA,

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU, SARAJEVO 2014.GODINE


2009 2010 2011 2012 2013 2014

Insolacija (h) 1933,7 1769,4 2115,8 2196,6 2002,0 1837,4

Oblačnost (osmina) 5 5 4 4 5 5

Sve vrijednosti važnijih meteoroloških pojava predstavljene u prethodnim tabelama upućuju da se u

makroklimatskom rejonu (u odnosu na mikrolokaciju dijela sliva akumulacije Modrac), radi o

umjereno – kontinentalnoj klimi u normalnim vrijednostima ovog klimatskog pojasa, sa oscilacijama

koje se javljaju u posljednje vrijeme, a koje dovode do pojave temepraturnih ekstrema, vrlo sušnih ili

vrlo vlažnih razdoblja, što nije slučaj samo za ovo područje, već je pojava na globalnom nivou.

1.1.4.5. KOEPEN – GEIGEROVA KLASIFIKACIJA KLIME

Prema Koppen – Geigerovoj klasifikaciji klime, koja kao odlučujuće faktore u rejonizaciji i tipikumima

klimatskih uslova uzima dva elementa – temperaturu zraka i padavine, područje Tuzlanskog kantona

se svrstava u Cfb kategoriju klimatskih uslova.

Naime, Cfb klima ili umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom. Karakteristike ove klime su,

uglavnom, ravnomjeran raspored padavina tokom cijele godine, što je vrlo povoljno za razvoj šuma,

posebice šume bukve, pa se ova klima nekada i naziva „klimat bukve“.


PROSTORNA OSNOVA

46

Uopćeno, najveći dio krajeva s ovom klimom nalazi se pod utjecajem ciklona koji dolaze s okeana i

kreću se prema istoku, tako da raspodjela padalina u prostoru i vremenu najviše ovisi upravo o njima.

Kontinentalna područja, koja su pod utjecajem Cfb klime, imaju više padavina u toplijem, nego u

hladnijem dijelu godine.

Srednje januarske temperature zraka kreću se između –2 i 0 °C, a julske od 18 do 22 °C.

1.1.4.6. VJETROVI

Ruža vjetrova ovisi o orografiji terena, planinskim grebenim i pravcu pružanja rijeka. Brzina vjetra

raste proporcionalno sa povećanjem nadmorske visine, pa je najveća na vrhovima planina.

Dominantni vjetrovi dolaze iz pravca sjever – sjeveroistok, ali prisustvo zapadnog i jugozapadnog

vjetra je izuzetno često.

Meteorološka stanica Tuzla

ILUSTRACIJA 6 – RUŽA VJETROVA MS TUZLA, ČESTINE PRAVACA (%),

IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

ILUSTRACIJA 5 – RUŽA VJETROVA MS TUZLA, SREDNJA BRZINA M/S,

IZVOR: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD


PROSTORNA OSNOVA

47

1.1.5. STABILNOST TERENA

1.1.5.1. INŽENJERSKOGEOLOŠKA SVOJSTVA

Pregledom Geološke građe predmetnog terena, a shodno posmatranjima inženjersko – geoloških

parametara, teren se može podijeliti na četiri litološka kompleksa, u cilju definiranja stabilnosti

terena.

Osnova je genetska podjela stijena (sedimentne, magmatske i metamorfne stijene) i prema stupnju

dijageneze od nevezanih stijena, pa poluvezanih do vezanih stijena.

Litološki kompleksi se izdvajaju kao:

1. Kompleks stijena pijeska i šljunka, izdvojeni su oni tereni sastavljeni od pleistocenskih

sedimenata – aluvijalni. Aluvijalni sediment izgrađuju rječne doline. U građi terena

preovladavaju različiti taloženi i nejednolično granularni šljunkovito – pjeskoviti sedimenti.

Glavni značaj aluvijalnih naslaga je veliko kolebanje fizičko – mehaničkih svojstava, velika

poroznost, te propusnost za vodu.

2. Kompleks stijena pijeska, gline i šljunka tvore najvećim dijelom nevezani i poluvezani

sediment. Također je karakteristično da se izmjenjuju stijene koje su dobre propusnosti sa

stijenama koje su slabo propusne, pa praktično i nepropusne za vodu. Za terene ovakvog

sastava tipična je pojava klizanja i odronjavanja.

3. Vulkano – sedimentni kompleks stijena, prikazane su kroz magmatske stijene – dolerite i

peridotite. Ova vrsta stijena ima masivnu teksturu i one su podložne površinskom

raspadanju.

4. Serpentiniti su metamorfne stijene i javljaju se u vulkanogenim kompleksima. Za ove stijene

je karakteristično da su im površine prevučene nepravilnim i gustim napuklinama i

pukotinama, te podliježu trošenju i raspadanju.


PROSTORNA OSNOVA

48

ILUSTRACIJA 7 - KARTA STABILNOSTI PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR: GIS BAZA PODATAKA; PROSTORNI PLAN OPĆINE

LUKAVAC 2015 – 2035.GODINE, PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE 2012 – 2032.GODINE, PROSTORNI PLAN GRADA TUZLA 2010 –

2030.GODINE, PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA 2005 – 2025.GODINE

Sa aspekta stabilnosti, a u odnosu na izdvojene litološke komplekse, teren je razvrstan u tri

kategorije :

Stabilni tereni su zastupljeni sa P = 6132,03 ha ili 75,52% od ukupne površine. Ovaj teren

je izgrađen od čvrstih stijena, na kojima je zastupljen tanji glinoviti pokrivač. Na

izdvojenoj stabilnoj kategoriji terena ne očekuje se pojava klizišta. U ovoj kategoriji može

se planirati izgradnja naselja objekata bilo kakvog tipa sa pratećom infrastrukturom, s tim

da se način i dubina temeljenja prilagodi lokalnim geološkim karakteristikama. Koncepcija

uređenja terena nije geološki uslovljena i može se provesti prema zamislima urbanista.

Nestabilni tereni zauzimaju P = 308,5 ha ili 3,8 % od ukupne površine obuhvata

Prostornog plana. To su tereni u deltama rijeka Spreče i Turije, na kojima se nalazi i

deponovan nanos proizvodnog otpada koji putem vodotoka dospijeva u akumulaciju

Modrac.

Klizišta se javljaju na tri lokaliteta, a zauzimaju površinu od P = 4,90 ha ili 0,06 % ukupne

površine obuhvata Prostornog plana. Lokacijski su smješteni u području općine Lukavac,

udaljeni su od akumulacije Modrac od 200 – 1000 m i unutar naseljenog mjesta Poljice i

formirana su uglavnom u plio – kvartarnim sedimentima.

Uslovno stabilni tereni nisu detektovani unutar obuhvata Prostornog plana.

Stabilnost terena je svakako uvjetovano prirodnim uslovima, ali ljudska aktivnost može imati velikog

uticaja i na stabilnost kroz nesavjesno i neplansko korištenje prostora.


PROSTORNA OSNOVA

49

1.2. PRIRODNI RESURSI

1.2.1. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA

OPĆE BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

Šire slivno područje akumulacije Modrac, biogeografski pripada eurosibirsko – borameričkoj regiji

odnosno ilirskoj provinciji. Unutar navedene biogeografske regije formiran je veći broj šumskih

ekosistema koje se smjenjuju na vertikalnom profilu od obala akumulacije do najviših planinskih kota

(vrh Mramor – 411 m).

U najnižim dijelovima istraživanog područja (200 m n.v.) razvijeni su degradirani ekosistemi na

močvarnim staništima, formirani na aluvijalnom jezerskom nanosu, posebno duž jugoistočne obale

akumulacije. Ovo područje je preovlađujuće obraslo makrofitskom vegetacijom trstika i mrijesnjaka.

SLIKA 1 – OBALNI POJAS AKUMULACIJE I VEGETACIJA

Uz neposredno obalno područje (do oko 300 m n.v.) obrazovane su ekosistem mezohigrofilnih šuma i

šibljaka sa lužnjakom (Quercion roboris). Ovaj ekosistem dominantno tvori hrast lužnjak u asocijaciji

sa vrbom i crnom johom. Na navedeni ekosistem higrofilnih šuma se posebno u južnom dijelu

područja nadovezuje ekosistem mezofilnih lišćarskih listopadnih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba


PROSTORNA OSNOVA

50

(Carpinion betuli illyricum Horvat). Ovaj ekosistem se razvija na podnožju srednjih i kontinentalnih

Dinarida, pri nadmorskim visinama između 300 i 800 m najčešće.

Na donjoj granici prelazi u poplavne šume, a na gornjoj granici se miješa sa podpojasom mezofilnih

montanih bukovih šuma. Fragmenti vegetacije kitnjaka i običnog graba javljaju se azonalno u pojasu

submediteranske vegetacije, na vlažnim staništima i dubokim tlima (Querco-Carpinetum

submediteraneum).

Velika raznovrsnost fizičko-hemijskih osobina geološke podloge i matičnog stijenskog

substratauslovila je nastanak različitih tipova tala u brdskom pojasu, a samim tim i izraženu

diferencijaciju njegovih biocenoza. Na područjima sa kiselim i vlažnim tlima su obrazovane

dominantne biocenoze šumahrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka, a na umjereno vlažnim tlima krečnjačke

i laporovite serije prave mezofilne šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum illyricum

Horvat). Najčešća tla na kojima nalazimo ovu zajednicu su brdska smeđa krečnjačka tla, zatim brdska

smeđa tla na laporcima i glincima (tercijarnim sedminetima) te brdski parapodzoli ili pseudoglej na

tercijarnim sedminetima (laporci, glinci, škriljci).

SLIKA 2 – VEGETACIJA MEZOHIGROFILNIH ŠUMA I ŠIBLJAKA

Glavne edifikatorske vrste fitocenoze brdskih mezofilnih šuma su: hrast kitnjak (Querus petraea),

obični grab (Carpinus betulus), javor (Acer campestre), trešnja (Prenus avium), žestika (Acer

tataricum), lijeska (Corylus avellana), kalina (Ligustrum vulgare), hudika (Viburnum lantana),

šumarica (Anemone nemorosa), jagorčevina (Primula vulgaris), plućnjak (Pulmonaria officinalis), žuti

gavez (Symphytum tuberosum), jalova jagoda (Potentilla micrantha) i mnoge druge.


PROSTORNA OSNOVA

51

Biocenoza hrasta kitnjaka i običnog graba je najorganizovanija biocenoza našeg podneblja. U njoj živi

veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, koje su veoma upućene jedna na druge, te su vrlo česte pojave

parazitizma, poluparazitizma, simbioze i drugih oblika udruživanja koji karakterišu

visokoorganizovane ekološke sisteme.

Sekundarna vegetacija ekosistema mezofilnih lišćarskih šuma izgrađuju dolinske mezofilne livade

sveze Arrhenatherion elatioris Br.-B1., u kojima dominiraju vrste: francuska trava, ovsenica, pahovka

(Arrhenatherum elatius), livadna vlasulja (Festuca pratensis), livadna mačica (Phleum pratense),

crvena djetelina (Trifolium pratense), lucerna (Trifolium repens), treslica (Briza media), klupčasta

oštrica (Dactylis glomerata), vlasnjača (Poa pratensis), paštrnjak (Pastinaca sativa), plava udovica

(Knautia arvensis), pahuljasta medunika (Holcus lanatus) itd. Ovaj ekosistem je nastao i održava se

pod uticajem čovjeka, kontinuiranim košenjem ili intenzivnom ispašom. On je jedan od najznačajnijih

producenata zelene mase, koja se koristi kao stočna hrana. Zahvaljujući prisustvu i visokoj brojnosti

hranljivih trava, ovo je jedan od najkorisnijih ekosistema za razvoj stočarstva uopće.

Tercijarna vegetacija ovog ekosistema nastaje kao posljedica snažnog djelovanja čovjeka na

primarnu, odnosno sekundarnu vegetaciju. Karakteristične jedinice tercijarne vegetacije u ovom

ekosistemu su: različak (Centaurion cyani), ladolež (Convolvulion arvensis), dvornik (Polygonin

avicularis), dvozube (Bidention), Menthion pulegii, potočna mrena (Senecion fluviatilis), strižuša

(Sysimbrium), akant (Onopordion acanthii), čičak (Arctium lappa) itd.11

Konzumentsko-reducentska komponenta biocenoze mezofilnih listopadnih šuma se odlikuje

izuzetnim bogatstvom živih sistema, kako biljnih tako i životinjskih. Među makofitama su brojne vrste

gljiva-jestivih i otrovnih, te više biljke kao što su: vodnjača (Lathrea squamaria), gnjezdovica (Neotia

nidus avis), volovod (Orobanche sp.), itd.

Od životinjskih vrsta najznačajniji su predstavnici siasara: lisica (Vulpes vulpes), jež (Erinaceus

europaeus), jazavac (Meles meles), obični puh (Glis glis), šumski miš (Apodemus flavicolis), divlja

svinja (Sus serata), srndać (Capreolus capreolus), jelen (Cervus elaphus), krtica (Talpe europaea), riđa

voluharica (Cleothrionomys glareolus), puh lješnikar (Muskardinus avellanarius), divlja mačka (Felis

silvestris). Među predstavnicima avi faune najznačajnije su sljedeće vrste: crvendać (Erithrocus

rubeculus), siva sjenica (Parus palustris), sjenica plavić (Parus coreuleus), crvenrepka (Phoenicurus

phoenicurus), drozd pjevač (Turdus ericotorum), kratkokljuni puzić (Certhia familiaris), običan brgljz

(Sitta europaea), golub dupljaš (Columba oenas), batokljun (Coccothrantes coccothrantes), jastreb

mišar (Buteo buteo), siva žunja (Picus canus), crni kos (Tardus merula) i druge.

Faunu gmizavaca primarno čine: livadski gušter (Lacerta agilis), sljepić (Anguis fragilis). Među

vodozemcima su značajnije sljedeće vrste: kreketuša (Hyla Arborea), Rana fragilis, te barska kornjača

(Emys orbicularis Linnaeus, 1758), koja je zaštićena vrsta na cijelom evropskom kontinentu.

11

KLIMATOGENI EKOSISTEMI BOSNE I HERCEGOVINE II RADOMIR LAKUŠIĆ EKOSISTEM POJASA BUKOVIH ŠUMA (Fagion moesiacae Bleč. et Lakušić)


PROSTORNA OSNOVA

52

SLIKA 3 – BARSKA KORNJAČA; IZVOR: HTTP://MODRAC.BLOGSPOT.BA

Najznačajniji predstavnici insekata su: leptir lastin repak (Papilio machaon), leptir dnevni paunovac

(Saturnia pavonia), gubar (Lymontria dispar), obični gundelj (Melolntha melolontha), strižibuba

(Leptura virens, Morimus funereus, Prionus cariarius, Rosalia alpina), skakavci u sekundarnoj

vegetaciji (Gonophocerus rufus, Chorthippus longicornis, Ch.dosatus, Odontopodisma sp.) itd.

Analizom podataka realne šumske vegetacije utvrđeno je prisustvo više različitih šumskih zajednica:

Quercetum petrеae – cerris, (šume kitnjaka i cera),

Quercetum petreae – montanum, (šume kitnjaka),

Querco – Carpinetum, (šume kitnjaka i običćnog graba),

Carpino betuli - Quercetum roboris incl., (šume hrasta lužnjaka i običnog graba),

Fagetum montanum, (šume planinske bukve),

Pinetum nigrae – silvestris, (šume bijelog i crnog bora).

Navedene šumske zajednice najvećim dijelom su identificirane u južnom dijelu istraživanog područja.

Duž sjevernog dijela istraživanog područja dominantno su zastupljene šumske zajednice šuma

kitnjaka i običnog graba - Querco – Carpinetum i fragmentarno šume crnog i bijelog bora - Pinetum

nigrae – silvestris.


PROSTORNA OSNOVA

53

ILUSTRACIJA 8 – ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ; IZVOR: CORINA LAND COVER


PROSTORNA OSNOVA

54

BILANSI ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Šume i šumska zemljišta dijela sliva akumulacije Modrac, zauzimaju površinu od P = 2889,87 ha ili 36

% od ukupne površine obuhvata.

U državnom vlasništvu se nalazi P = 997,4 ha ili 38,24 %, dok je u privatnom vlasništvu P = 1892,45 ha

ili 61,76 %.

Državnim šumama i šumskim zemljištem gospodari Šumsko privredno društvo JP Šume Tuzlanskog

kantona, dd Kladanj.

Prostorna organizacija šumskih područja podrazumijeva jedno šumsko – gospodarsko područje –

Sprečko.

Detaljni planovi gospodarenja šumama za desetogodišnji vremenski period, donose se kroz šumsko-

gospodarske osnove, gdje se definišu plan sječa, plan šumskouzgojnih radova, zaštite šuma,

iskorištavanja šuma, plan investicionih ulaganja, ekonomsko finansijska analiza gospodarenja itd.

Pregled šuma i šumskih zemljišta je načinjen na osnovu dostupnih, te različito ažuriranih, šumsko

gospodarskih osnova za privatne i državne šume , te drugih studija i pregleda stanja šuma, koje su

Nosiocu izrade Plana bile na raspolaganju.

U dijelu Sliva, od ukupne površine koja pripada ovom prirodnom resursu, uzgojni oblici šuma i

šumskog zemljišta kreću se u omjeru:

TABELA 17 – PREGLED KATEGORIJA ŠUMA; IZVOR: ŠUMSKO – GOSPODARSKA OSNOVA ZA ŠGP SPREČKO

Šumsko-gospodarsko područjeŠGP

Šifra

Kategorija šume

1000 3000 4000 5000 6000 7000 Ukupno

Sprečko (ha) 717,58 58,40 1700,35 82,45 42,77 288,3 2889,85

UKUPNO:

Klasifikacija šuma:

Visoke šume s prirodnom obnovom (1000) su definirane porijeklom i načinom obnavljanja. Nastaju

iz sjemena, bez obzira na vrste drveća koje ih čine, te su generativnog (samoobnavljajućeg) porijekla.

To su ekonomski najvrjednije šume, od kojih se izdvajaju mješovite šume bukve i jele sa smrčom,

zatim šume bukve i jele, šume bukve i smrče, šume bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka, plemenitih

lišćara itd., a iz ovih šuma se dobivaju najvrjedniji sortimenti. Ove šume su stabilne, prirodno se

obnavljaju i njihov razvoj je u zavisnosti od stanišnih faktora.

Šumske kulture (3000) su šume koje nastaju sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena pojedinih vrsta

drveća, tj., nastaju pod uticajem čovjeka. Najzastupljenije kulture su bijeli i crni bor, te se generalno

posmatrano, šumske kulture sastoje od četinarskih vrsta, koje se sade u pojasu šuma montane bukve.

One u ekonomskom pogledu nemaju poseban značaj, osim za dobivanje celuloznog drveta. Njihova

uloga se ogleda u stabilizaciji tla i sprječavanju erozije zemljišta, poboljšanju vodnog režima i


PROSTORNA OSNOVA

55

produkcije kisika, ali obzirom da ove šume često nisu pravilno njegovane, mogu predstavljati

opasnost za okolne ekosisteme, jer se nerijetko u njima razvojaju insekti i fitopatogene gljive.

Izdanačke šume (4000) su nastale vegetativnim putem, iz panjeva, karakteristične su za lišćare, a

najzastupljenije su vrste bukva, grab, hrast kitnjak i termofilni lišćari. One nastaju nepravilnom

sječom visokih šuma, tj., nepodesnim izborom sistema gazdovanja šumama, ali i kroz nekontrolisanu

sječu šume od strane seoskog stanovništva. U ekonomskom pogledu, nemaju poseban značaj, ali

imaju značaj za stanovništvo, kojem je ovo važan izvor energenta.

Goleti i šibljaci (5000) su šumska zemljišta koja se nalaze unutar šumskih zajednica. Obzirom da su

stabla međusobno na većoj udaljenosti, prirodno podmlađivanje često nije moguće, već se vrši

sadnja sadnica dejstvom čovjeka, na onim područjima gdje je to moguće. Unutar ovih područja

postoje i cjeline kod kojih je došlo do trajnog gubljenja vegetacije, te koje tek nakon određenog

perioda mogu biti pripremljene za sadnju nekih predkultura, koje su osnova za sadnju sadnica drveća.

Stoga, te površine nisu podesne za pošumljavanje, te samim tim, nisu niti interesantne za

gazdovanje.

Minirane i neproduktivne šumske površine (6000) se nalaze unutar svih kategorija šume, a obzirom

da deminiranje šuma i šumskih površina nije prioritet, tako će one ostati još dugo vremena van

redovnog gospodarenja šumom.

Uzurpacije (7000) su površine koje su narušene djelovanjem čovjeka, kroz bespravnu izgradnju,

krčenje šume i uništavanje prirodnih staništa.

Izgrađene površine (8000) su površine dozvoljene za gradnju, tj., gdje je namjena zemljišta

građevinska, u odnosu na okolno šumsko ili poljoprivredno zemljište.

Obzirom da su u šumsko – gospodarskim osnovama za privatne i državne šume korištene različite

klasifikacije, te da generalno postoji nesklad u podacima, gdje se privatne šume preklapaju sa

državnim šumama i obratno, izvršena je detekcija takvih cjelina, podaci su provjeravani kroz

dostupne baze (katastar).

Na područjima gdje je nedostajao poligon unutar šumsko – gospodarske osnove, gdje je evidentno na

terenu šumsko zemljište, površina je utvrđeno putem orto – foto snimka i(ili), ali nije bilo moguće

utvrditi uzgojni oblik šume.

ŠUME VISOKE ZAŠTITNE VRIJEDNOSTI

Duž sjeverozapadnog dijela obalnog pojasa akumulacije utvređena je zona sa šumama koje su

identificirane kao šume visoke zaštitne vrijednostikoje štite obalu akumulacije „Modrac“.


PROSTORNA OSNOVA

56

SLIKA 4 – POGLED NA BOKAVIĆKO BRDO

Konkretnije, na području Kiseljaka (općinaTuzla) i Bokavićkog brda (općina Lukavac) u GJ „Majevica-

Jala“ nalazi se relativno uzak pojas šuma koje su identificirane kao ključne za vodosnabdijevanje

naselja i zaštitu vodnih objekata (Ilustracija 8). U ovu kategoriju spadaju šume koje štite vodene

akumulacije bez obzira na njihovu namjenu i vodene tokove koji nisu u funkciji snabdijevanja pitokom

vodom stanovništva.


PROSTORNA OSNOVA

57

ILUSTRACIJA 9 – ŠUME VISOKE ZAŠTITNE VRIJEDNOSTI; IZVOR: ŠUME VISOKE ZAŠTITNE VRIJEDNOSTI (HCVF) NA ŠPP „SPREČKO“, JP

ŠUME TK

Sastojine kojima se daje karakter visoke zaštitne vrijednosti su opisane kao gazdinske klase: 3410-

Šumske kulture četinara na staništu hrastovih šuma na različitim zemljištima (odsjek 58a); 4205-

Izdanačke šume hrasta kitnjaka (čiste i u asocijaciji sa drugim lišćarima) na dubokom kiselo-smeđem

zemljištu na silikatnim i/ili silikatno-karbonatnim supstratima (odsjeci 57a i b te 58 b,c,d i e). U oba

odjela su prisutne velike površine koje se vode kao uzurpacije a koje su sličnog sastava kao i sastojine

g.k. 4205. U odjelu 57 kao uzurpacije se vode četiri površine (odsjeci d,e,f i g) ukpne površine 56,0 ha

a u odjelu 58 dvije površine (odsjeci f i g) ukupne površine 32,7 ha. U prostoru koji pripada općini

Lukavac koje ima karakter tzv. neuređenog područja(sa oko 108 ha površine) najveći dio zauzimaju

borove šume i izdanačke šume hrasta kitnjaka.


PROSTORNA OSNOVA

58

1.2.2. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Poljoprivredno zemljište posmatranog dijela sliva akumulacije Modrac zastupljeno je u površini od P =

2668,73 ha, odnosno, 33 %.

Većina zemljišta je klasificirana u I i II agrozoni, dok je tek vrlo mala površina klasificirana kao III

agrozona.

Unutar obuhvata nalazi se i močvarno zemljište, koje se prema Zakonu o poljoprivredi klasificira kao

poljoprivredno zemljište. Močvarna zemljišta se mogu različitim tehnološkim procesima dovesti u

stanje u kojem ona postaju upotrebljiva za poljoprivrednu proizvodnju, ako se to pokaže kao

potrebno i ekonomski interesantno. Za močvarna zemljišta nije utvrđena bonitetna kategorija, niti

agrozona.

U skladu sa utvrđenom pripadnosti različitoj agrozoni, poljoprivredno zemljište unutar obuhvata

Prostornog plana se javlja u omjeru:

TABELA 18 – AGROZONE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA I AGROPEDOLOŠKE KARTE;

I agrozona (ha)

Procenat (%)

II agrozona (ha)

Procenat (%)

III agrozona Procenat (%)

Močvarno Procenat (%)

855,75 32,07 1807,94 67,75 1,59 0,06 3,45 0,13

U procesu planiranja budućih sadržaja, treba uvijek imati na umu koje agrozone imaju ograničenja i

kakva su ona, te se u skladu s tom činjenicom i voditi u korištenju zemljišta.

Agrozone i bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta su prikazane na grafičkom prilogu broj 8.

Poljoprivredno zemljište i njegove upotrebne vrijednosti.

Prema pripadnosti pojedinoj općini, poljoprivredno zemljište ima sljedeće omjere:

TABELA 19 – AGROZONE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PREMA ADMINISTRATIVNOJ PODJELI PROSTORA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI

NIŽEG REDA I AGROPEDOLOŠKE KARTE

Općina/Grad Agrozona I (ha) Agrozona II (ha) Agrozona III (ha) Močvare (ha)

Lukavac 501,30 1215,89 1,58 -

Tuzla 151,62 15,30 - -

Živinice 202,82 576,74 - 3,45

UKUPNO 978,03 1858,40 1,58 3,45

I agrozona poljoprivrednog zemljišta ukazuje na odličnu podlogu za razvoj zemljoradnje, uz

adekvatne melioracijske mjere tamo gdje je to potrebno, ako se poljoprivredna djelatnost želi

organizovano i intenzivno razvijati.

Osim zemljoradnje, stočarstvo, posebice ribarstvo i peradarstvo (uzgoj guski i patki), mogu imati

uspjeha.

BONITETNE KATEGORIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta su utvrđene za svo poljoprivredno zemljište, na

osnovu planova nižeg reda, a tamo gdje taj podatak nije bio utvrđen u bazama podataka prostornih

planova općina i Grada Tuzla, vršena je analiza na osnovu dostavljenih agropedoloških karata.


PROSTORNA OSNOVA

59

Poljoprivredno zemljište se ocjenjuje na osnovu svojih kvalitativnih svojstava i proizvodne

sposobnosti, te se svrstava u bonitetne kategorije, čija se vrijednost izražava u bodovima od 1 do 100.

Ulogu u određivanju bonitetnih kategorija imaju morfološka, hemijska, fizička i biološka svojstva

proizvodnih karakteristika terena.

TABELA 20 – KARAKTERISTIKE BONITETNIH KATEGORIJA ZEMLJIŠTA

Agr

ozo

na

Bo

nit

et

Du

bin

a tl

a (m

)

Teks

tura

Stru

ktu

ra

Pro

pu

sno

st

Pla

vlje

nje

Nag

ib (

%)

Ske

letn

ost

%)

Kam

en

ito

st %

)

Bro

j d

ana

vege

tac.

pe

rio

da

I I > 120 Ilovača zrnasta Dobra Nikad 0-2 5 0 240

II 90-120 Prelazne klase ilovače

Sitno i krupno zrnasta

Srednja Rijetko 3-5 5-10 5 200-240

III 60-90 Ilovaste prelazne klase

Orašasta mrvičasta krupno poliedrična

Slaba Povremeno

6-8 10-25 15 160-200

IVa 40-60 Pjeskuša glinuša

Poliedrična prizmatična

Vrlo slaba

Često (IVa)

10-12 25-50 30 140-160

II IVb 40-60 Pjeskuša glinuša

Poliedrična prizmatična

Vrlo slaba

Često 12-15 25-50 30 140-160

V <40 Teška glinuša

Prizmatična stubasta

Nepropusno

Redovno

17-20 50-75 50 100-140

VI <25 - - - - 25-30 75-80 60 60-100

III VII <15 - - - - 30-40 >80 80 <60

VIII Bez tla i urbane površine

- - - - >40 - >80 -

Prema bonitetnim kategorijama zastupljenim u dijelu Sliva, poljoprivredno zemljište se javlja u

omjeru:

TABELA 21 – BONITETNE KATEGORIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI OPĆINA, AGROPEDOLOŠKE KARTE

Bonitetne kategorije (ha)

I II III IV a IVb V VI VII VIII Močvare UKUPNO

- 56,77 208,87 590,10 1429,70 268,62 109,60 - 1,58 3,45 2668,73

I bonitetna kategorija ( 90 – 100 bodova)

Obuhvata duboka i vrlo duboka zemljišta, dubine više od 120 cm, ilovastog sastava, srednje

propusna, dobro drenirana, neutralne reakcije, sa podzemnom vodom ispod 120 cm, na ravnom

reljefu sa nagibom do 3%, zaštićena od poplava, bez skeleta i bez kamenitosti, čiji je broj dana

vegetacionog perioda veći od 240, sa povoljnim odnosom SET/PET 0,8, laka i pogodna za

mehanizovanu obradu i navodnjavanje.


PROSTORNA OSNOVA

60

II bonitetna kategorija (80 – 90 bodova)

Obuhvata zemljišta duboka preko 90 cm, po sastavu ilovače i glinuše, propusna do srednje propusna,

dobro i umjereno drenirana, neutralne i slabo kisele reakcije, sa podzemnom vodom ispod 100cm, na

ravnom i nagnutom reljefu do 8%, izložena površinskoj vrlo slaboj eroziji, kao i vrlo rijetkim i

kratkotrajnim poplavama, laka i srednje teška, pogodna za mehanizovanu obradu i navodnjavanje.

III bonitetna kategorija (60 – 80 bodova)

Obuhvata zemljišta srednje duboka i duboka preko 60 cm, po teksturi ilovače i glinuše, propustljiva

do teže propustljiva, dobro do nepotpuno drenirana, od slabo alkalne do srednje kisele reakcije, sa

podzemnom vodom ispod 80 cm, u ravnici i nagibu do 16% (na nagibu izložena blažim oblicima

erozije), izložena povremenim i kratkotrajnim poplavama, za obradu laka do teška uz izvjesna

ograničenja u pogledu primjene mehanizacije i za koja su potrebne mjere zaštite od erozije, odnosno

plavljenja.

IV bonitetna kategorija (40 – 60 bodova)

Obuhvata zemljišta srednje duboka od 40-60 cm, po teksturi ilovače i glinuše koja mogu da imaju

30% skeleta, a kod pjeskuša do 10% gline, alkalne do vrlo kisele reakcije, slabije drenirana,

propustljiva do teže propustljiva, sa podzemnom vodom, kratkotrajno prevlažna, u ravnici i na nagibu

do 30% (na nagibu-izložena svim oblicima erozije), u ravnici su srednje duboka i redovno kratkotrajno

plavna, potrebne su mjere zaštite od erozije i poplava, te melioracione mjere.

V bonitetna kategorija (30 – 40 bodova)

Čine je zemljišta srednje duboka i plitka ispod 40 cm, koja sadrže do 50% skeletoidnih čestica do

ekstremno kisele reakcije, srednje dugo prevlažena, redovno i dugotrajno poplavna, u ravnici i na

nagibu do 45% (na nagibu-izložena svim oblicima površinske i slabe jaružne erozije), neophodne su

mjere zaštite od erozije i izvođenje meliorativnih mjera.

VI bonitetna kategorija (20 – 30 bodova)

Čine je zemljišta uglavnom plitka, koja sadrže i do 70% skeleta, dugotrajno vodoležna, oglejena do

površine, redovno i dugotrajno plavljena, u ravnici i na nagibu do 45% (na nagibu-ugrožena svim

oblicima površinske i srednje jaružne erozije), alkalne do vrlo kisele reakcije, srednje oštećena i

degradirana, dugotrajno prevlažena sa visokim nivoom podzemnih voda, neophodne su mjere zaštite

od erozije i poplava.

VII bonitetna kategorija (10 – 20 bodova)

Čine je zemljišta pretežno vrlo plitka, koja sadrže više od 70% skeleta, na nagibu od 60% (na nagibu-

ugrožena jakom jaružnom erozijom), jako oštećena i degradirana, alkalna do jako kisela, neophodne

su mjere zaštite od erozije, a koja se isključivo mogu koristiti kao livade,pašnjaci i šume.


PROSTORNA OSNOVA

61

VIII bonitetna kategorija (do 10 bodova)

Čine urbane zone, eksploataciona područja, saobraćajnice, vodne akumulacije i vrlo plitka zemljišta,

koja sadrže i do 90% skeleta, na nagibu i više od 65% ugrožena najjačim oblicima erozije, a koja se

koriste kao pašnjaci.12

Više bonitetnih kategorija obrazuje agrozonu, a prema preporukama koje daje Prostorni plan

Tuzlanskog kantona, način korištenja i sadnje unutar pojedinih agrozona, trebao bi se odvijati na

sljedeći način:

Agrozona I: uz tehničko- tehnološko uređenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne

poljoprivredne proizvodnje. Korištenje zemljišta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno

ratarstvo, a to su, prije svega, proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna

proizvodnja povrća, te proizvodnja industrijskog bilja.

Agrozona II: S obzirom na prirodni brdsko brežuljkasti ambijent otežano je korištenje mehanizacije za

intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu

proizvodnju. Na ovim površinama zemljišta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voća

visokostablašica i jagodastog voća, zatim uzgoj povrća i to pogotovu za industrijsku preradu. Također,

u ovoj agrozoni korištenje zemljišta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena, kako bi se

organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.

Agrozona III:Obzirom da agrozona III auzima vrlo male površine unutar posmatranog područja, njena

upotreba u poljoprivredne svrhe je gotovo zanemariva, a mogu služiti za ispašu životinja.13

Močvarne površine se nalaze u delti rijeke Spreče, na prostoru koji kontinuirano zatrpava proizvodni

otpad i nanos iz privrednih pogona i rudnika u slivu rijeke Spreče. Močvarne površine se mogu kroz

različite zahvate prenamijeniti u poljoprivredno zemljište koje ima proizvodnu vrijednost. Međutim, u

ovom slučaju trebalo bi vršiti i dodatne radnje na uklanjanju nanosa i podizanju kvaliteta zemljišta.

Prema načinu korištenja u poljoprivredi, zemljišta se svrstavaju prema kulturama i to u njive,

voćnjake, livade, pašnjake, te kategorije neplodnih zemljišta u poljoprivrednom smislu. Podaci o

pojedinačnim poljoprivrednim površinama prema kulturama nisu poznati, te se u pogledu njihove

upotrebne vrijednosti koristi Corina Land Cover BiH 2006. baza podataka.

U svrhu definiranja primarnih oblika poljoprivrednog korištenja zemljišta izvršena je prilagodba istih

prema nomenklaturi Corine Land Cover tipova površinske pokrovnosti za poljoprivredno zemljište

Analizom navedenih podataka dobiveno je ukupno 11 različitih tipova površinske pokrovnosti, od

kojih 2 tipa pripadaju grupi vještačkih površina, 4 grupi poljoprivrednih površina, 4 različitim oblicima

šumskih sukcesija i 1 močvarno stanište:

TABELA 22 – SUMARNI PRIKAZ POVRŠINA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAČINI KORIŠTENJA PREMA CORINA LAND COVER IZVORU

PODATAKA

CLC kod

Opis P (ha)

211 Obradivo zemljište koje se ne navodnjava 305,85

12

Prostorni plan općine Lukavac 2015 – 2035.godine 13

PPTK-a, Projekcija prostornog razvoja, str.62


PROSTORNA OSNOVA

62

CLC kod

Opis P (ha)

231 Pašnjaci 140,56

242 Složene strukture uzgoja 1244,44

243 Zemljište koje se uglavnom koristi za poljoprivredu, sa značajnim površinama

sa prirodnom vegetacijom 478,79

311 Šume listače 510,60

312 Crnogorične šume 12,18

313 Mješovite šume 43,90

324 Prijelazne šume – grmlje 38,03

411 Kopnene močvare 6,66

512 Vodna tijela 26,86

Obzirom da podaci koje donosi Corina Land Cover nisu podudarni u cjelosti sa utvrđenim

poljoprivrednim zemljištem u okviru ovog Plana, tako određene površine nisu mogle biti analizirane

sa aspekta Corina Land Covera, već na osnovu agropedoloških karata i orto – foto snimaka kako bi se

utvrdio nivo prisustva vegetacije na tom zemljištu.

SLIKA 5 – POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE OKO AKUMULACIJE MODRAC


PROSTORNA OSNOVA

63

PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE ZEMLJIŠTA

Kategorizacija pedoloških karakteristika zemljišta izvršena je na osnovu pedoloških karata BiH 1:50

000.

Tla slivnog područja akumulacije Modrac su uglavnom hidromorfna. Ona nastaju usljed

prekomjernog vlaženja oborinskom ili drugim vodama, kao što su kapilarne, poplavne, visoke

podzemne vode, cijedne vode i sl., što je i karakteristika posmatranog područja.

Manji je omjer automorfnih tala, a ona nastaju u uvjetima normalnog i deficitarnog vlaženja

oborinskom vodom, koja se slobodno procjeđuje unutar profila.14

Klasifikacija tala se vrši prema nacionalnoj klasifikaciji, koja se koristi i u Bosni i Hercegovini, ali i

prema klasifikaciji koju je preporučila i primjenje Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih

nacija - FAO.

Analiza podataka je izvršena za obje podjele, ali i na osnovu opisa pojedinih tala, koji vrši i detaljnije

podjele unutar jedne klase tla, uzimajući u obzir reljef, geološki supstrat itd.

TABELA 23 – PEDOLOŠKA KLASIFIKACIJA; IZVOR: PEDOLOŠKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE

FAO klasifikacija15

Nacionalna klasifikacija Opis Površina (ha)

Calcaric Fluvisols Fluvisol Aluvijalno karbonatno pjeskovito tlo 32,24

Calcaric Fluvisols Fluvisol Aluvijalno karbonatno pjeskovito tlo na pijescima 46,37

Calcaric Fluvisols Fluvisol Aluvijalno karbonatno šljunkovito tlo 47,15

Eutric Fluvisols Humofluvisol Livadsko – smeđe bezkarbonatno tlo 126,12

Calcic Gleysols Humofluvisol Livadsko – smeđe karbonatno glejno tlo 77,75

Calcaric Fluvisols Humofluvisol Livadsko – smeđe karbonatno tlo 18,23

Eutric Gleysols Humofluvisol Livadsko – smeđe bezkarbonatno glejno tlo 13,69

Stagnic Podzoluvisols Pseudogley Podzolno pseudoglejno dolinsko tlo 127,09

Stagnic Luvisols Pseudogley Podzolno pseudoglejno obronačno tlo 1239,51

Stagnic Luvisols Pseudogley Podzolno pseudoglejno terasno tlo 2353,41

Dystric Podzoluvisols Luvisol Smjeđe duboko degradirano i opodzoljeno tlo na serpentinima 43,02

Dystric Regosols Dystric Kambisol Smeđe kiselo duboko tlo na pješčarima 246,92

Dystric Regosols Dystric Kambisol Smjeđe kiselo srednje duboko tlo na pješčarima 54,86

Eutric Cambisols Eutric Kambisol Smeđe plitko i srednje duboko tlo na serpentinima 1601,64

Lithic Leptosols Eutric Kambisol Smeđe vrlo plitko i vrlo plitko tlo na serpentinima 175,03

Lithic Leptosols Litosol Vrlo slabo razvijeno tlo (sirozem) na serpentinima 44,92

River Rijeka Rijeka 1869,61

UKUPNO: 8120

14

https://hr.wikipedia.org/wiki/Automorfna_tla 15

FAO – Food and Agriculture Organization of UN – Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda


PROSTORNA OSNOVA

64

Hidromorfna tla zauzimaju P = 4081,56 ha ili 50,28 % površine obuhvata dijela sliva akumulacije koji

se posmatra.

Automorfna tla zauzimaju P = 2166,38 ha ili 26,68 % površine, dok je ostatak od 1869,61 ha ili 23,04

% zauzela sama akumulacija, obale, vodno dobro i močvarno zemljište.


PROSTORNA OSNOVA

65

1.2.3. MINERALNE SIROVINE

Na teritoriji općina koje ulaze u sastav obuhvata akumulaciju Modrac nalaze se brojna nalazišta

mineralnih sirovina, koja imaju veliki privredni značaj za cijelu tuzlansku regiju. Iako u obuhvat ovog

planskog dokumenta ne ulaze površine namijenjene aktivnoj eksploataciji mineralnih sirovina16, uticaj

ovih aktivnosti na akumulaciju Modrac je toliko velik, da je neophodno napraviti pregled aktivnosti i

ležišta mineralnih sirovina u širem području izvan obuhvata Prostornog plana dijela slivnog područja

akumulacije Modrac.

Tereni Tuzlanskog kantona su nosioci ekonomski značajnih pojava i ležišta različitih mineralnih

sirovina: kaustobiolita, nemetala, rjeđe metala, a zatim građevinskog i tehničkog kamena.

Ekonomski značaj u najvećoj mjeri imaju ležišta mrkog uglja i lignita, kamene soli, kvarcnih pijeskova,

građevinskog kamena, dok pojave nafte, kobalta i nikla, te ležišta eocenskih i donjemiocenskih

kamenih ugljeva imaju realnu perspektivnu vrijednost.

Mrki ugljevi miocenske starosti, koji pokrivaju jugozapadni dio Kantona, pripadaju basenu Banovići i

zahvataju i prostor obuhvata ovog Prostornog plana.

ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

Sjeverno od obuhvata smješteno je nalazište lignita krekanskog ugljenog bazena, dok je južno od

obuhvata prisutno nalazište mrkog uglja banovićko – đurđevićkog ugljenog bazena. Sjeveroistočno od

obuhvata nalazi se potencijalno istražno polje nafte i zemnog gasa.

Na južnom dijelu, ali izvan obuhvata Prostornog plana, nalazi se eksploataciono polje mrkog uglja

RMU Banovići, Banovićkog ugljenog bazena. Granica eksploatacionog polja na svom najisturenijem,

sjevernom dijelu, dotiče granicu obuhvata, te je prelazi u površini od < 2,0 ha.

LIGNIT KREKANSKOG UGLJENOG BAZENA

Iako izvan obuhvata ovog Plana, ali i dalje u slivnom području akumulacije Modrac, nalaze se ležišta

lignita krekanskog ugljenog bazena.

Ugalj krekanskog ugljenog basena pripada grupi kvalitetnih lignita, relativno niskog stepena

karbonizacije. U strukturi ukupnih geoloških rezervi ležišta Krekanskog ugljenog basena, bilansne

rezerve učestvuju sa 31%, potencijalne sa 48% i vanbilansne sa 21%.

Na osnovu utvrđenih granica površinskog rasprostranjenja, kao i rezultata istraživanja u krekanskom

ugljenom basenu, u svih pet ugljenih slojeva utvrđeno je 3,3 milijarde tona uglja.

16 Utvrđivanje eksploatacionih polja, utvrđenih nalazišta mineralnih sirovina, potencijalnih nalazišta i istražnih

područja, urađeno u skladu sa podacima Federalnog zavoda za geologiju, od 04.03.2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

66

Sva ležišta krekanskog ugljenog basena podijeljena su na ona koja pripadaju sjevernom (Šikulje,

Lukavačka Rijeka, Bukinje, Mramor, Dobrnja, Lipnica i Moluhe) i ona koja pripadaju južnom

krekanskom sinklinorijumu (Dubrave). 17

U slivno područje akumulacije Modrac ulazi ležište Dubrave, odnosno, eksploataciono polje Rudnika

lignita Dubrave.

Ležište uglja koje je obuhvaćeno Rudnikom lignita Dubrave nalazi se u središnjem dijelu prostora

Krekanskog južnog sinklinorijuma, na udaljenosti od cca 2,5 km od obuhvata ovog Prostornog plana.

Rudnik egzistira od 1980.godine, a na široj konturi ležišta je razvijeno pet lignitskih slojeva. Generalni

odnos uglja i otkrivke je 1 : 5. Bilansne rezerve su vrlo značajne i iznose ukupno 449 622 000 tona.

Rudnik lignita "Dubrave" u Dubravama je prema navedenim rezervama projektovan na 30 godina

rada sa prosječnom proizvodnjom od 3.000.000 tona uglja i 10.000.000 m3 č.m. jalovine. Prosječna

kalorična vrijednost uglja iznosi 10.480 KJ/kg, hemijski sastav je u granicama lignitskih ugljeva i sa

veoma niskim procentom sumpora (0,20%).18

MRKI UGALJ BANOVIĆKOG UGLJENOG BAZENA19

Banovićki ugljeni bazen obuhvata nekoliko manjih, odvojenih bazena: Seona (4 km2), Centralni bazen

(27 km2), Đurđevik (10 km2) i Željova (1,2 km2).

U bazenu Đurđevik i Centralnom bazenu, razvoj ugljenosnih sedimenata je skoro identičan. Preko

bazalnih klastičnih sedimenata, ponekad direktno preko osnovnog gorja, leži glavni ugljeni sloj,

debljine 10 – 20 m. U povlatnim sedimentima sjevernog dijela Centralnog bazena, interkalisan je

povlatni ugljeni sloj debljine 2 – 3 m.

U bazenu Seona u podinskim sedimentima, debljine 30 m, interkalisan je tanki podinski ugljeni sloj.

Glavni ugljeni sloj, debljine od 15 – 20 m, skoro je identične strukture sa ugljenim slojem dva druga

bazena. Mlađi, povlatni ugljeni sloj, ima debljinu od 4 – 20 m.

Po stepenu metamorfizma, ovi ugljevi pripadaju tvrdim mrkim ugljevima, sa prelazom ka kamenom

uglju. Kvalitet uglja u navedenim bazenima je približno isti: ukupna vlaga varira od 16,20 – 20,50 %,

pepeo od 10,80 – 16,80 %, sagorive materije od 67,00 – 68,70 %, DTE 18,879 – 19,151 KJ/kg.

Bazen ima elipsast izdužen oblik pravca istok-zapad u dužini oko 12 km, po širini u srednjem dijelu

dostiže oko 6 km. Centralnim dijelom u pravcu istokzapad prolazi uzdigniti serpentinski horst (lokalni

naziv 'pregradna greda') koja banovićki bazen dijeli na dva dijela na južni i sjeverni dio.

17

Potencijalnost krekanskog ugljenog basena u odnosu na sadašnji stepen istraženosti i prirodne potencijalnosti, Hamo Isaković, www.geologija.ba (pristupljeno 06.07.2016.) 18

Rudnik „Dubrave“, www.kreka.ba, http://kreka.ba/rudnik-dubrave.html (pristupljeno 06.07.2016.) 19

Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Tuzla L 34 – 132, Izrađivač: „Geoinženjering“ i „Geoinstitut“, Sarajevo 1988.godine, Izdavač: Izdavačka ustanova Zavod za kartografiju „Geokarta“, Beograd, 1991.godine

http://www.geologija.ba/

http://www.kreka.ba/

http://kreka.ba/rudnik-dubrave.html


PROSTORNA OSNOVA

67

TABELA 24 – KATEGORIJE BILANSNIH REZERVI ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA; IZVOR: STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA F BIH,

INSTITUT ZA HIDROTEHNIKU GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U SARAJEVU, IPSA INSTITUT SARAJEVO (2008)

Ležište Općina Način eksploatacije

Kategorije bilansnih rezervi (mil. t) Prosječan DTE (kJ/kg)

Srednji sadržaj (%) A B C1 A+B+C1

Banovići Banovići Površinski i jamski

29,320 156,616 37,397 223,334 15773 1,85

Đurđevik Živinice Površinski i jamski

11,530 48,773 2,379 62,682 17949 2,30

Ukupno 40,850 205,389 39,776 286,016

Kvalitet uglja u banovićkom ugljenom bazenu ogleda se u moćnom i prilično ujednačenom ugljenom

sloju koji je eksploatabilan cijelom svojom debljinom, od krovine do podine:

Gornji dio sloja, debljine 4-5 metara, sadrži kvalitetniji ugalj visokog sjaja sa malim

proslojcima mat i tamnog uglja,

Srednji dio sloja, u kojem preovladava slojevit ugalj sastavljen od svijetlijih i tamnijih

partija koje se smjenjuju, je slabijeg kvaliteta,

Donji dio ugljenog sloja je i najlošijeg kvaliteta sa 2-3 proslojka jalovinskog materijala

debljine 20-30 cm. Također je, za ovaj dio ugljenog sloja, karakteristično da se pojavljuje i

veća količina mikročestica jalovine, koje za posljedicu imaju povećan sadržaj vlage i

pepela zbog čega dolazi do smanjenja sadržaja sagorivih materija kao i sniženja toplotnog

efekta.20

NEMETALIČNE MINERALNE SIROVINE

U širem obuhvatu Plana prisutna su nalazišta krečnjaka, kvarcnog pijeska, cementnog laporca,

tehničkog i ukrasnog kamena.

U obuhvatu akumulacije nema aktivnih i neaktivnih eksploatacionih polja ili istražnih polja

nemetaličnih mineralnih sirovina, međutim, u neposrednoj blizini obuhvata PK Vijenac, u kojem se

krečnjak eksploatiše u okviru dva eksploataciona polja.

TERMALNE, MINERALNE I TERMOMINERALNE VODE

Na istočnom dijelu obuhvata Plana, nalazi se istražno polje mineralne vode Kiseljak – Ljubače.

Na području Grada Tuzla, na više lokacija registrovane su pojave mineralne vode – kiseljaka, što

ukazuje na potrebu daljeg istraživanja ovih izvorišta.

Tuzlanski kiseljak ili Glavni kiseljak, nalazi se u naselju Kiseljak kod Tuzle (pr.1). Radi se o jednom

bunaru dubokom preko 3 m. Kapacitet ovog izvora je oko 0,7 l/s, a pojavljuje se iz jako silifikovanog

serpentinita. Na ovoj lokaciji vršena su i istražna bušenja do dubina: 36, 40 i 90 metara. Na

lokalitetima: «Novi izvor» i «Mali kiseljak» u neposrednoj blizini glavnog kiseljaka dobijena je znatno

kiselija mineralna voda, i sa više CO2.

Svi izvori ove mineralne vode spadaju u grupu hladnih mineralnih ugljično-dioksidnih (kiselih) voda

magnezijsko – hidrokarbonatnog tipa.

20

Prostorni plan općine Banovići, Prostorna osnova


PROSTORNA OSNOVA

68

Stari ljubački kiseljak ističe iz bunara dubokog 3,5 m, a prečnika 1,5 m. Nalazi se u zaseoku Glušci,

naselja Ljubače, na magistralnom putu: Tuzla – Živinice – Sarajevo, od jugoistočnog izvorišta Kiseljak,

u naselju Kiseljak udaljen je oko 2,5 km.

Osim izvora termalnih i termomineralnih voda u neposrednoj blizini ili unutar obuhvata ovog

Prostornog plana, duž cijelog sprečanskog rasjeda se javljaju termalne vode, različitog nivoa

istraženosti, što predstavlja potencijal za razvoj turizma, poljoprivredne proizvodnje, ali i korištenja

termalne energije vode, ako buduća istraživanja pokažu za opravdano.

EKSPLOATACIONA POLJA MINERALNIH SIROVINA

Eksploataciono polje RMU Banovići u površini od cca P = 2,0 ha ulazi u obuhvat ovog Prostornog

plana. Trenutno se na tom prostoru ne vrši aktivna eksploatacija uglja, a namjena površine je šumsko

zemljište.

Međutim, eksploataciono polje RMU Banovići, koje je dio Banovićkog ugljenog bazena, vrši direktan i

indirektan uticaj na prostor, odnosno, pod njegovim uticajem su i područja izvan granice same

eksploatacije. Eksploataciono polje se nalazi na prostoru tri općine: Banovići, Lukavac i Živinice, a

period važenja dozvole za eksploataciju je 25 godina. Eksploatacija se vrši podzemno i površinski.21

Granice eksploatacionog polja su date u nastavku:

TABELA 25 - GRANICE EKSPLOATACIONOG POLJA RUDNIKA LIGNITA DUBRAVE; IZVOR: PODACI FEDERALNOG ZAVODA ZA GEOLOGIJU

Tačka X – koo Y - koo

1 6551630,00 4924920,00

2 6551430,00 4925165,00

3 6550810,00 4925290,00

4 6550250,00 4925740,00

5 6549960,00 4926495,00

6 6551895,00 4926890,00

7 6554040,00 4926810,00

8 6555970,00 4927150,00

9 6556445,00 4928460,00

10 6556575,24 4928519,52

11 6556503,00 4928666,00

12 6556555,00 4929040,00

13 6557300,00 4929620,00

14 6558500,00 4929500,00

15 6558500,00 4929200,00

16 6559250,00 4929270,00

17 6560190,00 4928300,00

18 6560210,00 4927535,00

19 6559720,00 4926260,00

20 6558670,00 4926080,00

21 6557930,00 4926655,00

22 6557530,00 4926705,00

21

Prostorni plan općine Lukavac 2015 – 2035.godine


PROSTORNA OSNOVA

69

23 6557450,00 4926340,00

24 6557080,00 4926350,00

25 6556700,00 4926500,00

26 6556710,00 4926850,00

27 6556190,00 4926970,00

28 6554370,00 4926630,00

29 6555240,00 4925940,00

30 6555080,00 4925290,00

31 6554875,00 4923370,00

32 6553930,00 4923575,00

33 6551910,00 4924750,00

34 6553900,00 4926720,00

35 6553520,00 4926780,00

TABELA 26 – GRANICE EKSPLOATACIONOG POLJA RMU BANOVIĆI; IZVOR: PODACI FEDERALNOG ZAVODA ZA GEOLOGIJU

Tačka X –koo Y – koo

0 6539954,90 4923523,15 1 6542431,41 4923570,77 2 6545241,29 4922761,15 3 6545241,29 4921237,15 4 6544288,79 4920205,27 5 6544304,66 4918522,51 6 6543495,04 4918522,51 7 6542987,04 4918744,77 8 6542002,78 4918744,77 9 6542002,78 4918506,64

10 6539256,40 4918506,64 11 6537732,40 4918093,89 12 6537986,40 4917490,64 13 6539002,40 4917506,51 14 6539256,40 4918093,89 15 6543717,29 4916681,01 16 6543703,57 4914982,37 17 6541367,78 4914998,26 18 6541383,66 4915268,13 19 6540748,66 4915998,38 20 6539240,53 4915998,38 21 6537986,40 4916347,64 22 6536081,40 4918697,14 23 6535303,52 4919046,39 24 6534986,02 4918601,89 25 6532017,39 4919411,52 26 6532017,39 4920697,39


PROSTORNA OSNOVA

70

Osim eksploatacionog polja mrkog uglja u neposrednoj blizini granice obuhvata i PK Vijenac, u kojem

se eksploatiše krečnjak.

Krečnjak se putem žičare koja prelazi preko akumulacije Modrac, prevozi do pogona Sisecam Soda u

Lukavcu. Granice eksploatacionog polja krečnjaka PK Vijenac su date u nastavku:

TABELA 27 – GRANICE EKSPLOATACIONOG POLJA PK VIJENAC; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA GEOLOGIJU

Tačka X – koo Y – koo

1 6534211,14 4922195,92 2 6534602,05 4922977,75 3 6534333,10 4923190,41 4 6534739,65 4923919,08 5 6535215,00 4923922,20 6 6535533,99 4922974,63 7 6535532,14 4922192,79

SLIKA 6 – ŽIČARA IZ PK VIJENAC KOJA PRENOSI KREČNJAK

27 6532477,76 4921872,15 28 6533731,89 4921856,27 29 6536478,27 4921205,40 30 6537986,40 4920999,02 31 6539986,65 4921014,89 32 6539748,53 4922523,02


PROSTORNA OSNOVA

71

Također izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana, unutar granica obuhvata nalzi se istražno

polje termomineralne vode, koja ima pravac pružanja istok – zapad, iz smjera Grada Tuzle, a zauzima

površinu od P = 1963,71 ha. Unutar istražnog polja može se, uz pozitivne nalaze istražnih radova,

vršiti eksploatacija termomineralne vode kiseljak.

Granice istražnog polja termomineralne vode su određene koordinatama:

TABELA 28 – GRANICE ISTRAŽNOG POLJA TERMOMINERALNE VODE; IZVOR: PROSTORNI PLAN OPĆINE LUKAVAC

Tačka X – koo Y – koo

1 6544724,67 4927344,48 2 6545639,04 4928610,37 3 6552002,2 4924642,36 4 6553816,03 4921470,57 5 6552300,76 4920487,57 6 6550126,52 4923567,86


PROSTORNA OSNOVA

72

1.2.4. HIDROLOŠKI RESURSI

Dobro razvijena površinska hidrografska mreža u najvećem dijelu teritorije Tuzlanskog kantona,

posljedica je specifične geološke građe terena, gdje u hidrogeološkom smislu dominiraju materijali

loših provodnih i akumulativnih karakteristika i gdje se dominantno formira površinsko otjecanje.

Međutim, jednim dijelom teritorije dominiraju kraški tereni od kojih su izgrađenje planine na jugu i

jugoistoku Kantona. 22

Prema Studiji ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona iz 2008 godine, navodi se da je osnovna

karakteristika hidrografske mreže činjenica da svi vodotoci praktično evakuiraju vodu sa teritorije

Kantona ili samo manjim dijelom toka dotiču izvan te teritorije.

Takođe, u navedenoj studiji naglašeno je da posebno treba istaći rijeku Spreču, kao najdominantniji

vodotok ovog područja, čije izvorište i manji dio gornjeg toka ne pripadaju administrativno ovom

prostoru. Ostali značajni vodotoci koji nastaju na teritoriji Kantona su rijeke Turija, Tinja, Šibošnica,

Rastošnica, Sapna i Drinjača.

1.2.4.1. HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE

Hidroakumulacija Modrac je najveći vodoprivredni objekat ove vrste u Bosni i Hercegovini. U

hidrografskom pogledu pripada crnomorskom slivu i čine ga rijeke Spreča i Turija sa svojim

pritokama, kao i brojne male pritoke, koje se u akumulaciju neposredno ulivaju. Hidrografska mreža

je razbijena na povremene i stalne tokove. Većina pritoka su rječice i potoci povremenog karaktera sa

malom količinom vode. 23

Prema Studiji o kvalitetu vode u sjeveroistočnoj Bosni iz 2010. godine, najznačajnije pritoke na

sjevernoj strani su Ljubača te više manjih potoka kao što su Simonovača, Krivi potok i Jasenik. Na

južnoj strani je bogatija hidrografska mreža koju čini više stalnih i povremenih vodotoka od kojih su

najznačajniji: Mednica, Ugar, Lipića potok, Rijeka, Ribac i Rajčevac.

Sa zapadne strane u akumulaciju utiče najznačajnija pritoka Turija sa svojim slivom koji čine rijeke:

Seona sa pritokama Maleševac i Kruševac; Strojna, Vukov potok, Rosni potok, Orahovačka rijeka,

Brijesnica sa pritokama Matićka, Kreštalica i Joševac; Bukovica sa pritokama Fojnica, Kamenica i

Kosamac, te Lukavac sa pritokom Suha Bukovica.

Slivno područje akumulacije obuhvata površinu od 1189 km2, od čega slivu Spreče pripada 832 km2,

slivu Turije 240 km2, dok neposrednom slivu akumulacije pripada 117 km2. Na osnovu podataka

višegodišnjih osmatranja na vodomjernoj stanici Modrac, proticaj Spreče sa Turijom varira u rasponu

između 7,5 m3/s i 20,4 m3/s. Pri tome treba naglasiti veliki raspon između minimalnog proticaja koji

može biti ispod 1,0 m3/s i maksimalnog koji se može popeti preko 500 m3/s.

22

Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona / Bosna-S Oil Services Company i Rudarsko-geološko-

građevinski fakultet Univerzitet u Tuzli /Tuzla, 2008. godine. 23

Kvalitet vode u rijekama i akvalnim akumulacijama Sjeveroistočne Bosne/ Studija o kvalitetu vode u

sjeveroistočnoj Bosni/ Dr.Avdul Adrović, docent/Tuzla, mart 2010.godine


PROSTORNA OSNOVA

73

Prema Studiji o kvalitetu vode u sjeveroistočnoj Bosni iz 2010. godine, utvrđeno je na osnovu

hidroloških podataka za profil Modrac da srednji višegodišnji proticaj Spreče do 1985. godine je

iznosio 15,95 m3/s. Prema tome, ukupni godišnji vodni bilans hidroakumulacije, koji ovisi o kretanju

bilansa voda u slivovima njenih pritoka, kreće se oko 500 000 000 m3.

U periodu od maja do oktobra isparavanje iz hidroakumulacije se kreće u rasponu 0,79 – 4,14

mm/m2/dan, a prosječno 2,32 mm/m2/dan. Prema tome, isparenje vode sa površine akumulacije u

prosjeku iznosi oko 36 000 m3/dan.

Profil ''Modrac'' hidrološki se redovno obrađuje radi izrade ''Planova pogona brane Modrac'',

koristeći osnovne podatke dobivene za period osmatranja iz 1958. i 1964. godine. Na osnovu tih

obrada, za profil ''Modrac'' dostupni su osnovni hidrološki podaci: srednji višegodišnji protok

Qsr=15,95 m3/s, min. srednje mjesečne vode 95 % obezbijeđenosti Q min.sr.mj. 95% = 0,824 m3/s, max.

protok ranga pojave Q 1/100 = 892 m3/s.

U periodu eksploatacije od nepunih 50 godina, prikupljeni su podaci o promjeni nivoa akumulacije

registrirane za razdoblje od početka 1987. do kraja 2012. godine. U tom razdoblju, ovisno o

hidrološkim uslovima, nivo iste je oscilirao u rasponu od + 2,12 do – 4,69 m u odnosu na kotu

normalnog radnog nivoa akumulacije od 200,00 m.n.m. U navedenom razdoblju registrirani su

sljedeći karakteristični nivoi akumulacije:

Prosječan nivo kretao se od 197,28 m.n.m. (registriran 2012. godine) do 199,49 m.n.m.

(registriran 2005. godine),

Najveći nivo zabilježen je u junu 2001. godine i iznosio je 202,12 m.n.m. (21.06.2001. godine),

Najniži nivo zabilježen je 25.10.2012. godine i iznosio je 195,31 m.n.m, zatim 18.11. 2000.

godine sa 195,72 m.n.m, 05.10.2003. godine sa 195,88 m.n.m. i 05.12.2011. godine sa 196,23

m.n.m.

Tokom poplave 2014 došlo je do pojave 1000 godišnja voda i zabilježen je nivo 203.42 m.n.m.

Zapremina poplavnih valova, registriranih u razdoblju eksploatacije, procjenjuje se na oko 60 x 106

m3 do 144 x 106 m3 (miliona m3), što je za oko 40 % do 170 % više u odnosu na trenutno procijenjenu

ukupnu zapreminu akumulacije Modrac.24

1.2.4.2. MORFOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE

Od izgradnje objekta Brane, pa sve do danas, došlo je do značajnijih promjena morfometrijskih

karakteristka akumulacije, na što su ukazala hidrografska mjerenja na akumulaciji, obavljena 1964,

1985., 2002. i 2012. godine.

Prema posljednjim mjerenjima25,koja su vršena primjenom najsavremenijih tehnologija mjerenja, u

narednoj tabeli navode se morfometrijske karakteristike akumulacije Modrac za 1964. godinu (u

vrijeme formiranja akumulacije) i za 2012. godinu, kada su i vršena posljednja mjerenja.

24

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac / Centar za ekologiju i energiju / Tuzla, juni 2013. godine 25

Elaborat: ''Geodetsko-hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije ''Modrac'' sa obradom mjernih

podataka'', ''MIG'' d.o.o. za geodetske i poslovne usluge, Slavonski Brod (Hrvatska), srpnja 2012. godine


PROSTORNA OSNOVA

74

TABELA 29 – MORFOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR: ELABORAT: ''GEODETSKO-HIDROGRAFSKO SNIMANJE

DNA I PRIOBALJA AKUMULACIJE ''MODRAC'' SA OBRADOM MJERNIH PODATAKA'', ''MIG'' D.O.O. ZA GEODETSKE I POSLOVNE USLUGE,

SLAVONSKI BROD (HRVATSKA), SRPNJA 2012. GODINE; KOREKCIJA PREMA STUDIJA IZVODLJIVOSTI JEZERA MODRAC, PLAN

PRIORITETNIH INVESTICIJA (SREDNJOROČNI IZVJEŠTAJ), TUZLA, NOVEMBAR 2015.

Pokazatelji Vrijeme mjerenja

1964. godina 2012. godina

Površina 17,10 km2 16,69 km

2

Ukupna zapremina 98 x 106m

3 87.739.727 m

3

Korisna zapremina 86 x 106m

3 59.450.000 m

3

Zapremina nanosa - (0) 15.019.903 m3

Maksimalna dubina vode 18,0 14,94

Prosječna dubina vode 5,7 5,32

Maksimalna dužina 10.700 m 10.475,72 m

Maksimalna širina 1.600 m 2.411,17 m

Dužina obale 33.250 m 42.537,63 m

1.2.4.3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC

Slivno područje akumulacije Modrac obrazuje znatno veću površinu od one koja se posmatra ovim

Prostornim planom, odnosno, 1189 km2. Najveći dio površine se nalazi na prostoru Tuzlanskog

kantona, odnosno, Grada Tuzla i općina Lukavac, Živinice, Banovići, Kalesija i Kladanj.

Vodotoci sliva, od kojih je najznačajnija rijeka Spreča sa svojim pritokama, rijeka Turija sa svojim

pritokama, kao i svi vodotoci u neposrednom slivu, Uredbom o klasifikaciji voda su svrstani u II

kategoriju – klasu voda.

Jedan od veoma važnih faktora regulacije kvantiteta i kvaliteta voda slivnog područja akumulacije

Modrac jeste šumovitost područja, obzirom da on značajno utiče na režim i površinskih i podzemnih

voda. U zadnjih deset godina, kao posljedica nekontrolirane sječe šume, taj uticaj mogao se

primijetiti i na samoj akumulaciju Modrac i to u vidu učestale pojave dotoka velikih voda pa i

pogoršanje kvaliteta voda.

Sliv vještačkog jezera Modrac posebno je interesantan u kontekstu zaštite akumulacije od zasipanja. I

prije izgradnje akumulacije, predviđana je znatnija erozija u slivu, produkcija i transport nanosa u

vještačko jezero. Po tim pitanjima izraženiji su slivovi Turije i Oskove sa Gosteljom.

Posmatrano u cjelini, slivno područje akumulacije Modrac, ima sve prethodne uvjete za relativno

nagle bujične nadolaske. Srednji nagib za čitavo područje iznosi oko 23%, srednja visinska razlika D =

211 m, što ukazuje da je konfiguracija terena srednje izražena. Na cijelom slivnom području ima

pojava dubinskih i površinskih procesa erozije.

Za hidrološke karakteristike sliva akumulacije, koje imaju bitnog uticaja na očuvanje akumulacije,

prije svega njenih morfometrijskih karakteristika i kvaliteta voda, treba naglasiti sljedeće bitne

karakteristike:

Stanje vodnog režima na području sliva akumulacije može se okarakterisati sa dva osnovna

elementa: padavine i oticaj vode. U području sliva prosječne godišnje oborine iznose oko


PROSTORNA OSNOVA

75

1.000 mm (l/m2) što je daleko manje od prosjeka za Bosnu i Hercegovinu koji iznosi 1.250

mm.

Specifično oticanje voda sa područja Tuzlanskog kantona (od 12,50 l/s), ukazuje da je to

područje jedno od najsiromašnijih sa vodom u Bosni i Hercegovini;

Iako sliv akumulacije, u prosjeku raspolaže sa relativno visokim oborinama, njihove varijacije

po pojedinim godinama, kao i unutar jedne hidrološke godine su znčajne. Neravnomjernost

vodnih režima vodotoka, karakteriše nagli nadolazak i kratko trajanje velikih voda i

dugotrajnost malih i vrlo malih voda. Zato većina vodotoka u području sliva ima bujični

karakter, gdje je u prosjeku odnos velikih i malih voda 1:1.000;

Adekvatna ocjena hidroloških karakteristika sliva akumulacije najbolje se može uočiti uvidom

u mjerodavne protoke voda (Q95%) većih vodotoka, koji prema višegodišnjim mjerenjima

iznose:

- Spreča, pri ušću u akumulaciju 0,88 m3/s

- Turija, pri ušću u akumulaciju 0,29 m3/s

- Litva, pri ušću u Oskovu 0,10 m3/s

- Oskova, pri ušću u Spreču 0,24 m3/s

- Gostelja, pri ušću u Oskovu 0,26 m3/s

Na osnovu navedenih podataka26 da se zaključiti da su u području sliva akumulacije, uglavnom

vodotoci sa malim protocima voda.

1.2.4.4. ZAŠTITA VODA

Kao najveće opterećenje na vodotoke koje bitno određuju njihov kvalitet, generalno mogu se

izdvojiti:

Otpadne vode dijelova naselja koja imaju izgrađen sistem kanalizacije i čije otpadne vode se

ispuštaju direktno u recipijente, te koja otpadne vode ispuštaju u septičke jame, prelive i

kanale koji vode do najbližih vodnih tijela. Ove otpadne vode sa sobom nose značajne

količine zagađujuće materije, kao što su kabasti materijal, biorazgradive organske materije i

nutrijenti;

Industrijske otpadne vode, koje potencijalno sadrže kabasti materijal, temperaturno

zagađenje, biorazgradive komponente, nutrijente, teške metale, radioaktivne izotope,

amonijak, fenol, benzol, opasne supstance i dr. Značajno opterećenje vodotoka industrijskim

otpadnim vodama uzrokovano je prije svega nepostojanjem sistema za tretman ovih

otpadnih voda, ili neadekvatan tretman istih;

Rudničke otpadne vode, koje, u zavisnosti od vrste rudnika, sadrže biorazgradive organske

materije i nutrijente ali i minerale i teške metale;

Procjedne otpadne vode deponija, koje sa sobom nose zagađujuće materije kao što su

biorazgradive organske materije, nutrijenti, teški metali i opasne supstance;

Otpadne vode koje u recipijent pristižu sa poljoprivrednih površina na kojima se

upotrebljavaju različita prirodna i/ili vještačka gnojiva te sredstva za zaštitu bilja.

26

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac / Centar za ekologiju i energiju / Tuzla, juni 2013.

godine


PROSTORNA OSNOVA

76

Akumulacija Modrac, formirana 1964. godine sa prvenstvenom namjenom obezbjeđenja tehnološke

vode za krupne privredne kapacitete Tuzle i Lukavca i obezbjeđenje vodoprivrednog (hidrobiološkog)

minimuma za razblaženje otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku Spreču nizvodno, a od kraja 2006.

godine, koristi se i kao resurs vode za piće stanovništva Grada Tuzla.

Akumulacija Modrac se danas posmatra kao višenamjenski vodni resurs, koji je potrebno adekvatno

zaštititi, u pogledu i kvantiteta i kvaliteta vode akumulacije, ali i vodotoka Sliva.

U cilju poboljšanja i očuvanja površinskih voda u slivu akumulacije Modrac, odnosno voda

akumulacije Modrac, Skupština Tuzlanskog kantona je u junu 2006. godine razmotrila i usvojila Zakon

o zaštiti akumulacije „Modrac“ .

Namjena akumulacije, po redoslijedu prioriteta utvrđenom Zakonom o zaštiti akumulacije „Modrac“,

su:

obezbjeđenje vode za potrebe stanovništva,

obezbjeđenje vode za potrebe industrije,

obezbjeđenje vodoprivrednog minimuma za vodotok Spreče, nizvodno od brane,

zaštita od poplava područja nizvodno od brane,

proizvodnja električne energije na malim elektranama, korištenjem viška raspoloživih

voda,

razvoj turizma, rekreacije i sportova na vodi, u skladu sa navedenim zakonom.

U nastavku se daje kratak komentar pojedinih poglavlja ili dijelova navedenog Zakona:

U poglavlju IV Zaštita voda i obale akumulacije, u cilju poboljšanja i očuvanja kvaliteta voda

akumulacije, propisane su mjere zabrane obavljanja određenih aktivnosti na vodama i

obalama akumulacije,

U poglavlju V Zaštita voda u slivu akumulacije, radi osiguranja potrebnog kvaliteta voda

akumulacije i površinskih voda u slivu akumulacije, u zavisnosti od namjene, pored mjera

propisanih federalnim Zakonom o vodama, dodatne mjere zaštite utvrđuju se posebnim

vodnim aktima, a u cilju zaštite voda, obala i vodnog zemljišta u slivu akumulacije, propisane

su mjere zabrane vršenja određenih aktivnosti,

U poglavlju VI Organizacija, planiranje i provođenje mjera zaštite akumulacije, propisano je:

da će Ministarstvo uspostaviti registar (katastar) svih objekata lociranih u slivu

akumulacije i na obalama akumulacije, koji svoje otpadne vode ispuštaju u površinske

vode,

da će Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, u cilju poboljšanja i očuvanja površinskih

voda u slivu akumulacije, odnosno voda akumulacije, donijeti Plan i program mjera

zaštite akumulacije „Modrac“,

da će privredna društva čija je djelatnost prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje

komunalnih otpadnih voda, donijeti Pravilnik o uslovima za ispuštanje otpadnih voda u

javnu kanalizaciju“,

U poglavlju VIII Nadzor, propisano je da nadzor nad provođenjem odredaba navedenog

zakona i propisa donesenih na osnovu istog, vrši Ministarstvo (Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona), a inspekcijski nadzor nad primjenom


PROSTORNA OSNOVA

77

navedenog zakona vrše: kantonalni vodoprivredni inspektor i kantonalni građevinski

inspektor.

Trenutno stanje je takvo da usvojeni Zakon o zaštiti akumulacije Modrac i na osnovu njega donešeni

podzakonski akti, nisu usklađeni sa važećim kantonalnim Zakonom o vodama, kao ni važećim

federalnim Zakonom o vodama, koji se počeo primjenjivati od 01.01.2008. godine.

Zaštita voda akumulacije koja se predviđa kroz ovaj planski dokument, bit će usklađena prvenstveno

sa kantonalnim Zakonom o vodama.

1.2.4.5. ZAŠTITA OD VODA

POPLAVE

Poplave ostavljaju najteže posljedice na poljoprivrednom zemljištu, stambenim i poslovnim

objektima, općinskim i lokalnim vodnim objektima (voda za piće), aktiviraju klizišta i utiču na zdravlje

ljudi (pojava epidemija). Štete od poplava su tim veće što je veća vrijednost dolinskog prostora

(naseljavanje, intenzivna poljoprivreda, industrija, saobraćajna infrastruktura i dr). 27

Na osnovu prikupljenih podataka iz do sada urađene tehničke dokumentacije, te analize hidroloških

podataka, konstatira se da su slijedeća područja Tuzlanskog kantona ugrožena poplavama:

Dolina nizvodno od akumulacije Modrac (od Lukavca do Brijesnice),

Dolina uzvodno od akumulacije Modrac (od Osmaka do ušća Spreče u akumulaciju).

Posljedice prelijevanja vode preko brane na hidroakumulacijama, u slučaju prelijevanja velikih

količina voda, ogledaju se u formiranju ogromnog plavnog vala nizvodno od HA, koji izaziva poplave

od velikih do katastrofalnih razmjera. Pod vodom se tada nalaze velike površine poljoprivrednog i

drugog zemljišta, stambeni, industrijski i drugi građevinski objekti, ceste i drugi infrastrukturni

objekti. U slučaju poplave katastrofalnih razmjera na području Tuzlanskog kantona potrebno je sa

ugroženog područja evakuirati nekoliko hiljada domaćinstava, odnosno oko 10 000 ljudi.28

27


građevinski fakultet Univerzitet u Tuzli /Tuzla, 2008. godine. 28


građevinski fakultet Univerzitet u Tuzli /Tuzla, 2008. godine.


PROSTORNA OSNOVA

78

SLIKA 7 – BRANA MODRAC U MAJU 2014.GODINE; IZVOR: HTTP://RADIOGLASDRINE.COM

Poplave širom Evrope koje su u posljednjih desetak godina odnijele više od 700 ljudskih života, zbog

kojih je više od pola miliona ljudi bilo primorano napustiti svoje domove, te koje su uzrokovale štetu

preko 25 milijardi eura, pokrenule su snažnu akciju Evropske unije u borbi protiv ove prirodne

katastrofe i minimiziranju rizika pojave ovakvih događaja.

Kao dio razvoja i unapređenja sistema integralnog upravljanja vodama, Evropski parlament i Vijeće

Evropske unije su 23. septembra 2007. godine donijeli Direktivu o procjeni i upravljanju poplavnim

rizicima (Directive 2007/60/EC on the Assessment and Management of Flood Risks, u daljnjem

tekstu: Direktiva).

Svrha ove Direktive je uspostaviti okvir za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima s ciljem

smanjivanja štetnih posljedica poplava u zajednici za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i

gospodarsku aktivnost.

S ciljem što uspješnijeg procesa evropskih integracija u BiH, Vlada Federacija BiH transponirala je

Direktivu usvajanjem Uredbe o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda,

(„Službene novine FBiH“, broj: 26/09), kojom se nalaže izrada operativnih planova odbrane od

poplava. U skladu sa evropskim trendovima i pokušavajući stvoriti preduvjete za značajniju tehničku i

finansijsku pomoć EU, državne agencije za upravljanje slivovima29 su pokrenule programe izrade

preliminarne procjene poplavnog rizika (PPPR).

Time su definirana područja koja su ugrožena od poplava i kojima je dodijeljen indeks poplavnog

rizika.

Druga faza transpozicije Direktive nalaže izradu mapa opasnosti i mapa rizika onih poplavnih područja

koja su ocjenjena kao značajna i izuzetno značajna. Do sada za izuzetno značajna i značajna poplavna

područja sa prostora Tuzlanskog kantona mape opasnosti i mape rizika nisu izrađene.

Veličinu značaja procjene i upravljanja poplavnim rizicima, odnosno smanjivanja štetnih posljedica

poplava potvrđuju i posljedice poplava koje su se javile na području Tuzlanskog kantona 2014.

godine. Obilne kišne padavine za kratko vrijeme uzrokovale su dramatičan porast svih vodotoka na

29

Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za sliv Jadranskog mora


PROSTORNA OSNOVA

79

području Tuzlanskog kantona. Prema izvještaju Kantonalne uprave civilne zaštite, poplavljen je veliki

broj stambenih, poslovnih i infrastrukturnih objekata. Značajan broj mostova je uništen ili oštećen,

veliki broj lokalnih puteva je zatvoren, a zabilježene su teškoće u odvijanju saobraćaja na regionalnim

i magistralnim putevima. Ispuštanje maksimalnih količina vode kroz sva 3 temeljna otvora na brani

akumulacije Modrac pospješilo je izlijevanje rijeke Spreče iz korita, nizvodno od HA Modrac, a što je

dodatno pogoršalo stanje poplavljenog područja.

Uzrokovano ovakvim stanjem, aktivirana su brojna klizišta i odroni zemljišta na području svih 13

općina Tuzlanskom kantonu koja su ugrozila i oštetila izuzetno veliki broj stambenih i industrijskih

objekata, magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva, te drugih infrastrukturnih objekata.

Pojava poplava se ne može izbjeći, ali se svakako može smanjiti njen uticaj poduzimanjem određenih

aktivnosti. Pri tome se prije svega misli na izgradnju zaštitnih objekata, ali i na povećanje svijesti i

edukaciju stanovništva o opasnostima koje nosi poplava te podizanje stepena pripravnosti. Međutim,

poplave se mogu javiti i tamo gdje se najmanje očekuju, ili se mogu javiti velike vode rjeđeg ranga

pojave od onih na koje su objekti zaštite dimenzionisani.

U projektu „Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika“ koju je Institut za hidrotehniku uradio 2010.

godine, identificirani su zaštitni objekti odbrane od poplava, odnosno identificirane su regulacije

korita i osiguranje obala kao jedni od „primarnih“ uzroka pritisaka koje ljudske aktivnosti imaju na

vodotok. 30

Detaljan opis zabilježenih zaštitnih objekata Tuzlanskog kantona, a po vodotocima na kojima su

izgrađeni, prikazan je tabelom u nastavku. Procjena izvršena na osnovu ovih podataka ukazuje da se

tehnički dio sistema za odbranu od poplava Tuzlanskog kantona sastoji od reguliranih vodotoka

dužine oko 28 km, te oko 7,8 km izgrađenih obaloutvrda.

TABELA 30 – PRIKAZ IZGRAĐENIH ZAŠTITNIH OBJEKATA U OPĆINAMA U OBUHVATU SLIVA; IZVOR: INSTITUT ZA HIDROTEHNIKU GF U

SARAJEVU, ANALIZA PRITISAKA I UTICAJA, PROCJENA RIZIKA

Vodotok Vrsta građevine Dužina (m) Općina Naselja

Drinjača Potporni zid 1 038 Kladanj Kladanj, Točila, Lager, Vitalj, Brateljevići

Regulacija korita 1 436 Kladanj

Gostelja Potporni zid 1 426 Živinice, Kladanj Đurđevik, Juroševići, Okletice, Nišići, Sokolina, Palučci, Stupari

Regulacija korita 600 Đurđevik

Jala Potporni zid 450 Tuzla, Lukavac Gornja Tuzla

Regulacija korita 21 952 Gornja Tuzla, Boravičko Polje, Tuzla, Kreka Nova

Oskova Regulacija korita 460 Banovići, Živinice Živinice, vikend naselje

Turija Regulacija korita 3 230 Lukavac Turija

Potporni zid 46

30




PROSTORNA OSNOVA

80

Rijeka Turija na potezu uzvodno od akumulacije nije regulisana i taj potez trenutno nije adekvatno

zaštićen od poplava. Međutim, u cilju zaštite od voda ovog područja urađena je projektna

dokumentacija na nivou idejnog projekta od strane JP za vodoprivrednu djelatnost "SPREČA" d.d.

Tuzla.

Prema idejnom projektu regulacije rijeke Turije nivo stogodišnjih voda je 203.87. Ovim projektom je

planirana regulacija rijeke Turije u ukupnoj dužini od 2156.17m uzvodno od akumulacije Modrac i na

taj način bi se štitilo navedeno područje od poplava.

Sa aspekta zaštite od voda područja obuhvata plana, najznačajniji vodotok Spreča, uzvodno od

akumulacije također nije regulisan. Za ovu problematiku nije urađena projektna dokumentacija, te je

u planskom periodu potrebno analizirati poplavno područje rijeke Spreče i iznaći adekvatno rješenje

zaštite od voda.

RUŠENJE BRANA

Brana “Modrac” je višelučna građevina, izgrađena od armirano – betonske konstrukcije. Sastoji se od

deset lukova od kojih su tri sa prelivnim organom, devet kontrafora i dva gravitaciona obalna oslonca.

Ukupna dužina brane je L=205,0 m, a maksimalna visina H=28,0 m. Poluprečnik lukova je 8,92 m, a

centralni ugao 120°. Debljina lukova je promjenljiva od 0,5 m do 0,4 m, po visini, a debljina

kontrafora je 2,8 do 1,4 m. Brana nema dilatacije. U podužnom smislu brana je ukrućena gredama u

pojedinim poljima.

Akumulacija Modrac akumulira cca 100 miliona kubika vode i površine cca 17 km2. Udaljeno je od

Tuzle cca 10 km. Prvobitna uloga akumulacije je da snabdijeva vodom industriju Tuzlanskog kantona.

Rušenjem brana se iznenada oslobađa velika količina vode iz akumulacionog jezera.

Nastanak rušenja se može desiti iz više razloga:

Procjeđivanje: unutrašnja erozija u konstrukciji na zidovima brane, podlokavanje temelja

brane ili erozija okolnog stijenskog masiva;

Prelijevanje: erozija uslijed slabo izvedenog preljeva brane i zaštite kosine preljeva;

Konstruktivni lom: uzrokovan zemljotresom, iznenadnim klizištem ili odronom unutar

akumulacije, saobraćajnim teretom ili neodgovarajućim statičkim proračunom odnosno

izvedbom;

Diverzija: uzrokovana iznenadnim terorističkim napadom na konstrukciju brane ili ratnim

dejstvima.

Može se desiti da se ovi uzroci međusobno spoje i da rezultiraju rušenjem brane.

Trenutno, postoje oštećenja na brani u vidu prslina – pukotina. Neke prsline su nastale već prilikom

izvođenja brane, a kasnije su se razvile i druge pukotine. Razlog za nastanak pukotina su vijek

eksploatacije i temperaturni utjecaji. Bez obzira na iste, stanje brane po osnovu opasnosti za rušenje,

je veoma stabilno.

Projektnim rješenjem, predviđeno je da se brana sanira izradom novih armirano-betonskih svodova

sa unutrašnje strane postojećih svodova. Između novih i postojećih svodova bi se postavila

geomembrana. Novi svodovi se oslanjaju na konzole koje se dodaju na postojeće kontrafore.


PROSTORNA OSNOVA

81

Interesantno je da će prilikom sanacije brane tj. izrade novih svodova, akumulacija biti normalno

napunjena vodom. Postojeće prsline i pukotine bit će zaptivene epoksidima i cementnim injekcijama.

Izradom novih svodova, konstrukcija brane će biti ojačana i ne postoji opasnost kad je u pitanju

rušenje brane. Također, projektom je predviđeno geodetsko praćenje eventualnog pomjeranja

brane, te kontrola naponsko-deformacijskog stanja u konstrukcijama. Brana ima kontinuiran nadzor i

nema opasnosti kad je u pitanju diverzija.31

Nadalje, odgovorno prduzeće JP Spreča d.d. Tuzla, u skladu sa zakonskim propisima i obavezama,

kontinuirano provodi potrebne aktivnosti koje se odnose na:

Moguće utjecaje brane Modrac za slučaj havarije na brani,

Moguće utjecaje za slučaj nesreća velikih razmjera u slivu akumulacije.

1.2.4.6. KVALITET VODA

Strateški značaj akumulacije Modrac za razvoj Kantona Tuzla se vidi kroz korištenje iste kao izvora

vode za potrebe stanovništva i industrije, kao objekat za zaštitu od poplava nizvodno od brane

akumulacija, razvoj turizma i rekreacije, osiguranje biološkog minimuma za vodotok Spreče i za

proizvodnju električne energije na malim hidroelektranama. Zbog toga je akumulacija proglašena

zaštićenim vodnim resursom gdje su mjere zaštite regulirane Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac.

KVALITET VODOTOKA U SLIVU AKUMULACIJE

Prema važećim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine, Uredbi o kategorizaciji vodotoka i Uredbi o

klasifikaciji voda, na području sliva akumulacije Modrac su svi vodotoci propisani u II kategoriju

vodotoka. Utvrđena klasa je daleko ispod propisane, te uglavnom se radi o III i IV klasi kvaliteta voda.

TABELA 31 – PRIKAZ UTVRĐENOG KVALITETA VODA – KATEGORIJA VODOTOKA ZA 2010.GODINU. IZVOR: UTICAJ OTPADNIH VODA IZ

RUDNIKA UGLJA NA AKUMULACIJU MODRAC / CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU / TUZLA, JUNI 2013. GODINE

Vodotok Profil Propisana klasa

Utvrđena klasa vodotoka

Zadovoljava klasu

Spreča Osmaci, iznad Kalesije II I - II da

Spreča Prije ušća Gostelje II II - III ne

Spreča Poslije ušća Gostelje II IV - vk* ne

Litva Iznad separcije Banovići II II-III ne

Litva Ispod separcije Banovići II III-vk* ne

Oskova Naselje Mačkovac II I-II da

Oskova Poslije ušća Litve II III-vk* da

Gostelja Iznad RMU "Đurđevik" II II da

Gostelja Ispod RMU "Đurđevik" II III-IV ne

Turija Prije ušća u Akumulaicju II II-III ne

*vk-van klase, odnosno gore stanje od IV klase

Na osnovu tabelarnog prikaza, može se zaključiti da vodotoci u slivu akumulacije pripadaju lošijoj

kategoriji, određenoj po kvaliteti vode, od onih u koje su svrstani.

31




PROSTORNA OSNOVA

82

U skladu sa podacima navedenim u tabeli, kritični vodotoci po zagađenju su:

Vodotok Litva, po prijemu otpadnih voda ''Separacije'',

Vodotok Oskova, poslije ušća Litve, o Vodotok Gostelja, po prijemu otpadnih voda iz RMU

''Đurđevik'' (Jame i Separacije),

Vodotok Gostelja, poslije ušća Oskove,

Vodotok Spreče, poslije ušćća Gostelje do ušća u Akumulaciju.

TABELA 32 – PRODUKCIJA NANOSA U AKUMULACIJU MODRAC; IZVOR: STUDIJA RANJIVOSTI PROSTORA TUZLANSKOG KANTONA /

BOSNA-S OIL SERVICES COMPANY I RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET UNIVERZITET U TUZLI / TUZLA, 2008. GODINE.

Red. broj

Naziv područja F (km2)

Produkcija nanosa Faktor retencije Ru

Dospijevanje

Specifična Wspec.

Godišnja Wgod.

Specifična Gspec.

Godišnja Ggod.

1 Spreča sa Oskovom i Gosteljom

831,6 1083 900.822 0,45 486 405.37

2 Turija sa Bukovicom 240,3 1.375 330.375 0,44 603 145.365

3 Neposredne pritoke Akumulacije

100,2 899 89.928 0,326 293 29.316

4 Ukupno gravitaciono područje Modraca

1.171,1 1.128 1.321.125 0,49 495 580.051

KVALITET VODE AKUMULACIJE

Akumulacija Modrac, kao najznačajniji vodni resurs u Kantonu, je pod izraženim pritiskom

neprečišćenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda te rudarskih aktivnosti u slivu koje su

značajno uticale na kvalitet vode i imaju trend stalnog pogoršanja.

Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka voda akumulacije Modrac sa aspekta fizičko – hemijskog

kvaliteta je svrstana u II klasu voda. Međutim, prezentirani podaci pokazuju da se akumulacija ne

može svrstati u II kategoriju, već je evidentno značajno pogoršanje kvaliteta vode. Mala dubina i malo

strujanje vode su osnovne odlike akumulacije Modrac, a od toga ovisi njeno ekološko stanje. Osim

toga, vjetrovi stalno miješaju vodu i uvjetuju promjenu ekoloških i bioloških karakteristika.

Međutim, bez obzira na to, u vodi su prisutne indikatorske vrste tokom sva četiri godišnja doba. Ova

konstatacija se odnosi na biljne i na životinjske organizme, bilo da se radi o planktonskim ili

bentosnim. Takođe, može se konstatirati da je cijeli vodeni stubac vode trofogena zona, naročito u

toplom dijelu godine.

Trofogena zona ovisi o prozirnosti vode i o količini suspendiranih čestica, ali bez obzira na to u vodi

nema vertikalne stratifikacije. Uvjeti u jezerskoj vodi su naročito ustaljeni tokom jeseni i zime, ali

brojčane vrijednosti ne pokazuju velika odstupanja ni tokom proljeća i ljeta kada često dolazi do

cvjetanja vode. Ova pojava prestaje sa sniženjem temperature vode i nestankom trofogene zone. 32

Stanje faune dna takođe pokazuje da se radi o lošoj kvaliteti vode. Mikrobiološke analize ukazuju na

to da se kvalitet vode kreće u rasponu od II – IV klase boniteta, a što ovisi od lokaliteta i dubine.

Fekalna kontaminacija je najveća na dnu akumulacije. Najveće bakteriološko opterećenje je na ušću

32

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godine /Institut za hidrotehniku

Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. /Sarajevo, decembar 2014. godine


PROSTORNA OSNOVA

83

Spreče, gdje voda pripada IV klasi kvaliteta. Istovremeno i voda Spreče i Turije pokazuje visoko

bakteriološko opterećenje, te se zbog toga svrstavaju u IV klasu kvaliteta i sa stanovišta

epidemiološke sigurnosti su veoma opasne.

Hidrobiološka istraživanja akumulacije Modrac33 su obuhvatila strukturu i dinamiku fitoplanktona,

zooplanktona, faune dna i bakterija. Pored toga istražene su i fizičko – hemijske karakteristike vode,

koje su pokazale loše stanje kvaliteta vode sa tendencijom opadanja u odnosu na rezultate

istraživanja koja su provedena tokom 1991. godine.

Na pogoršanje ukazuje smanjenje prozirnosti vode, oscilacije kisika, velika količina otopljenih

organskih materija, povećana koncentracija azotnih jedinjenja, itd.

Fitoplanktonske zajednice čini 143 vrste. Prisutne su sezonske sukcesije fitoplanktona koje su se

kretale u smjeru Bacillariophyta tokom zime, a Ceratium – Peridinium + Coelastrum – Coenococcus u

ljetnom i dijelom jesenskom periodu. Saprobiološka analiza fitoplanktona je pokazala da se indeks

saprobnosti kretao u granicama 1,63 – 2,04, što ukazuje na II klasu kvaliteta, odnosno

betamezosaprotobni stupanj. Zooplanktonske zajednice su obuhvatale kvalitatitvno – kvantitativnu

analizu sastava i trofičke strukture Rotatoria i makroooplanktona. Rotatoria su bile zastupljene sa 21

vrstom, među kojima je najviše bilo vrsta iz rodova Keratella i Trichocerca. Najviše ih je bilo tokom

jula, a onda slijedi trend opadanja do oktobra.

Analiza rotatorija pokazuje da akumulacija tokom proljeća i jeseni ima mezotrofni stupanj, a u

ljetnjem periodu se stupanj povećava do mezotrofije sa tendencijom ka eutrofiji. Mikrobiološka

istraživanja su pokazala veliko opterećenje vode organskim tvarima naročito sedimenta, koji je

podložan mikrobiološkoj razgradnji. Broj registrovanih saprofitnih bakterija ukazuje na II – IV stupanj

zagađenja, koje zavisi od perioda godine. Registrovane su koliformne bakterije, čije prisustvo u

ljetnjem periodu ukazuje na III – IV stupanj zagađenja, a u jesenskom na II stupanj boniteta. Trofičko

stanje vode akumulacije Modrac tokom 1997. godine je bilo mezo do eutrofno tokom ljetnih mjeseci,

što ukazuje na veliko prisustvo nutrijenata. Provedene analize pokazuju pogoršanje kvaliteta vode u

odnosu na ranija istraživanja. Istraživanja ekološkog stanja akumulacije Modrac (Arnautalić i sur.

2001) bazirana na ocjeni kvaliteta fizičko – hemijskih karakteristika, bioloških i mikrobioloških

svojstava vode. 34

Prosječne vrijednosti pojedinih pokazatelja kvaliteta vode akumulacije Modrac i usporedbe sa

vrijednostima MDK ukazuju da ona pripada sljedećima klasama voda:

TABELA 33 – FIZIKALNO – HEMIJSKE KARAKTERISTIKE VODE RIJEKE SPREČE; IZVOR:KVALITET VODE U RIJEKAMA I AKVALNIM

AKUMULACIJAMA SJEVEROISTOČNE BOSNE/ STUDIJA O KVALITETU VODE U SJEVEROISTOČNOJ BOSNI/ DR.AVDUL ADROVIĆ,

DOCENT/TUZLA, MART 2010.GODINE

Pokazatelj kvaliteta vode Utvrđene vrijednosti Utvrđena klasa vode

Otopljeni O2 4,58 – 12,92 mg/l I – II

Zasićenost kisikom Saturacija

46,92 – 105,00 % I – IV

Supersaturacija 105,00 – 147,65 % II – IV

Hemijska potrošnja kisika 4,3 – 21,0 mg/l I – III

33

Izvršena od strane Mihaljević i sur. 1997.godine 34

Kvalitet vode u rijekama i akvalnim akumulacijama Sjeveroistočne Bosne/ Studija o kvalitetu vode u

sjeveroistočnoj Bosni/ Dr.Avdul Adrović, docent/Tuzla, mart 2010.godine


PROSTORNA OSNOVA

84

Pokazatelj kvaliteta vode Utvrđene vrijednosti Utvrđena klasa vode

Suspendirane materije 2,50 – 56,0 mg/l I – III

Otopljene materije 268,0 – 419,0 mg/l I

Prema rezultatima fizičkohemijskih istraživanja, voda akumulacija Modrac u prosjeku odgovara III,

povremeno II klasi kvaliteta voda. Prema hidrobiološkim istraživanjima kvalitet akumulacija odgovara

II do III klasi, odnosno mezotrofnom do eutrofnom stanju, ovisno od godišnjeg razdoblja i područja

uzimanje uzoraka. Bakteriološka istraživanja ukazuju da kvalitet vode u ljetnim razdoblju odgovara II

do III klasi, s tim da u toku ljetnog razdoblja voda odgovara i IV klasi vodotoka.

Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac propisane su dozvoljene aktivnosti na obalama i u slivu

akumulacija a 2012. godine je izrađena i Strategija zaštite akumulacija Modrac kojom se postavljaju

ciljevi i mjere do 2020. godine.35

Kada je u pitanju definiranje kvaliteta voda akumulacije Modrac, neophodno je imati u vidu sljedeće:

Da akumulacija pripada riječnom tipu jezera, što je nepovoljno sa aspekta održavanja

kvaliteta voda u Akumulaciji;

Da akumulacija ima nepovoljne morfometrijske karakteristike, posebno kada je u pitanju

odnos površine i dubine akumulacije;

Da se akumulacija snabdijeva vodom iz sliva velike površine u kome su locirani značajni

privredni objekti, posebno kada je u pitanju eksploatacija uglja (površinski kopovi, jame,

separacije);

Da je sliv akumulacije siromašan vodom, da su svi vodotoci u slivu sa malim protocima vode;

Da se od samog formiranja akumulacije pa do danas, u vode vodotoka u slivu akumulacije,

kontinuirano i bez prethodnog prečišćavanja, ispuštaju značajne količine otpadnih voda koje

su opterećene velikim količinama raznih zagađujućih materija, posebno suspendiranih

materija;

Da društvo u cjelini, u proteklih godina, nije poduzimalo odgovarajuće mjere na zaštiti

akumulacije Modrac, što je dijelom uticalo na prekomjernu ugroženost Akumulacije, i to na

dva osnovna aspekta: očuvanja zapremine Akumulacije i očuvanja kvaliteta voda

Akumulacije.

Pogoršanje kvaliteta vode Akumulacije je u konstantnom blagom pogoršanju, što je posljedica

mnogih promjena do kojih dolazi u slivu akumulacije i na samoj akumulaciji, ali i posljedica starosti

akumulacije i odnosa društva po pitanju zaštite akumulacije.

Ako se analiziraju rezultati pojedinačno po vrsti istraživanja za kvalitet voda, mogu se dati sljedeći

komentari36:

Rezultati fizičko-hemijskih istraživanja ukazuju da je kvalitet vode posebno pogoršan u

ljetnom razdoblju, a po pojedinim pokazateljima kvalitet vode je pogoršan i tokom cijele

godine. Najuočljivije pogoršanje kvaliteta voda je uočljivo kroz smanjenje providnosti vode,

kroz značajno povećanje sadržaja suspendiranih materija, organskih materija i jedinjenja

35

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godine /Institut za hidrotehniku

Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. /Sarajevo, decembar 2014. godine 36

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac / Centar za ekologiju i energiju / Tuzla, juni 2013.

godine


PROSTORNA OSNOVA

85

azota i fosfora. Najlošiji kvalitet voda je u dijelu akumulacije neposredno poslije ušća rijeke

Spreče, na površini od oko 4-5 km2, gdje je visok stepen zamućenosti vode i visok sadržaj

suspendiranih materija u vodi. Sa aspekta fizičko-hemijskog kvaliteta po većini pokazatelja

kvaliteta, opći zaključak je da voda akumulacije Modrac u prosjeku odgovara III, povremeno II

klasi kvaliteta voda, a u dijelu akumulacije neposredno poslije ušća rijeke Spreče, odgovara IV

klasi voda do kvaliteta van klase (vk).

Prema hidrobiološkim istraživanjima kvalitet akumulacije Modrac odgovara II do III klasi

voda, odnosno mezotrofnom do eutrofnom stanju, ovisno od godišnjeg razdoblja i područja

akumulacije. Hidrobiološka istraživanja kvaliteta voda ukazuju da se na pojedinim područjima

Akumulacije uočava pojačan proces eutrofikacije. To se posebno odnosi na područje

Akumulacije neposredno poslije ušća rijeke Spreče.

Bakteriološka istraživanja, iz godine u godinu, ukazuju na pogoršanje kvaliteta voda

akumulacije Modrac u odnosu na istraživanja iz ranijih razdoblja. Kvalitet vode u ljetnim

razdobljima odgovara II do III klasi, s tim da u dijelu akumulacije, neposredno poslije ušća

rijeke Spreče, voda odgovara povremeno IV klasi voda.37

U nastavku su prikazani rezultati ispitivanja koje je provela Agencija za vodno područje rijeke Save u

periodu od 2007. do 2013. godine. Rezultati obuhvataju ispitivanja fizičko – hemijskih, hemijskih i

mikrobioloških parametara kvaliteta površinskih voda po mjernim mjestima na rijekama i

akumulacijama obuhvaćena godišnjim planovima i programima monitoringa kvaliteta površinskih

voda.

Po pojedinim mjernim profilima, prikazani su oni pokazatelji kvaliteta čije registrirane vrijednosti

odstupaju od zahtijevanih maksimalno dozvoljenih koncentracija (MDK)107.

SLIKA 8 – DELTA RIJEKE TURIJE U MARTU 2016.GODINE

37

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godine /Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. /Sarajevo, decembar 2014. godine


PROSTORNA OSNOVA

86

TABELA 34 – REZULTATI MONITORINGA KVALITETA VODA U PERIODU 2010 – 2013.GODINA; IZVOR: AGENCIJA ZA VODNO PODRUČJE

RIJEKE SAVE

Mjerni profil Zahtjevana klasa voda

Pokazatelji čije vrijednosti odstupaju od MDK

Godina osmatranja

2010 2011 2012 2013

Spreča - uzvodno od Modraca

II

HPK-dihromat, nitrati, nitriti, ukupan broj koliformnih bakterija na 37

0C, ukupan

broj koliformnih bakterija fekalnog porijekla na 44

0C, ukupan

broj fekalnih streptokoka

HPK - dihromat, HPK - permanganat, BPK5, nitriti, amonijum jon, ukupni fosfor

Ukupni fosfor, HPK - dihromat, HPK - permanganat, BPK5, ukupan broj koliformnih bakterija na 370C, ukupan broj koliformnih bakterija fekalnog porijekla na 440C, ukupan broj fekalnih streptokoka

Nitriti, nitrati, amoniju jon, HPKdihromat, HPK - permanganat, BPK5

Spreča - nizvodno od Modraca

III Otopljeni kisik, zasićenost kisikom

Nisu vršena osmatranja



Akumulacija Modrac-u blizini brane

II Nisu vršena osmatranja

HPK-dihromat Nitriti, HPK-dihromat Nisu vršena osmatranja

Akumulacija Modrac ispred Prokosovića


HPK-dihromat Nisu vršena osmatranja


Akumulacija Modrac sredina jezera


HPK-dihromat, BPK5

Nitriti, HPK-dihromat Nisu vršena osmatranja

Akumulacija Modrac u blizini ušća Spreče


HPK-dihromat, BPK5



Turija - ušće i jezero Modrac



Ukupan broj koliformnih bakterija na 37

0C, ukupan broj

Zadovoljava propisanu klasu vode po svim.


PROSTORNA OSNOVA

87

1.3. NAMJENA PROSTORA

Dio sliva akumulacije Modrac koji je obuhvaćen ovim planskim dokumentom, determinisan je

različitim namjenama, slijedom zatečenog stanja i postojeće planske dokumentacije.

Formiranje baze podataka namjene površina, odnosno, bilansa namjene prostora dijela sliva

akumulacije Modrac, vršeno je na osnovu različitih izvora koji su bili sastavni dio analitičko –

dokumentacione osnove, te postojećih planova:

Za potrebe utvrđivanja šuma i šumskog zemljišta, korišteni su digitalni podaci šumsko –

gospodarske osnove za ŠGP Sprečko, za privatne i državne šume;

Poljoprivredno zemljište je utvrđeno na osnovu prostornih planova višeg i nižeg reda,

katastarskih planova, topografskih karata, orto – foto snimaka, te agropedološke podloge, u

kojoj su dati i podaci o uporebnoj vrijednosti zemljišta, bonitetnim kategorijama i

agrozonama,

Vode i vodne površine su utvrđene na osnovu prostornih planova višeg i nižeg reda,

katastarskih planova, topografskih karata, orto – foto snimaka,

Eksploatacione površine i istražna polja su preuzeta iz dostavljenih podataka od strane

Federalnog zavoda za geologiju,

Izgrađene površine su utvrđene na osnovu prostornih planova nižeg reda, te su dodatno

korigovane u odnosu na orto – foto snimke koji su načinjeni 2008.godine.

Provjera podataka i njihova međusobna usklađenost je vršena i putem orto – foto snimaka iz

2008.godine, tamo gdje je utvrđeno preklapanje različitih namjena, kao i putem katastarskih podloga

i podataka, koji su dostupni na web portalu Federalne geodetske uprave.

Najveće površine zauzimaju šume i šumsko zemljište, odnosno, P = 2904,76 ha. Unutar te namjene,

diferenciraju se površine šuma i šumskog zemljišta u privatnom i u državnom vlasništvu. Unutar

šumsko – gospodarskih osnova, koje su dostavljene u GIS formatu, dolazilo je mjestimično do

preklapanja podataka, odnosno, mjestimično su privatne i državne šume se „smještale“ jedne preko

drugih. Ovaj problem je prevaziđen u korist privatnih šuma, kako je i sugerisano od izrađivača šumsko

– gospodarskih osnova – WALD Projekt, koji je i ranije bio upoznat sa problemom. Također, sve

šumske površine su ažurirane u odnosu na izgrađeno zemljište, a putem orto – foto snimaka i

planova nižeg reda.

U ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta, prednjače površine u privatnom vlasništvu, sa 61,76 %

od ukupne površine pokrivene šumama u obuhvatu Plana. Nadalje, ako se posmatra struktura šuma i

šumskog zemljišta, ukupna je ocjena da su najviše zastupljene izdanačke šume sa 1595,54 ha ili 55 %

od ukupne površine šuma, a slijede ih visoke šume sa prirodnom obnovom, kao vrlo važna i vrijedna

kategorija šuma sa 681,78 ha ili 24 5.

Postojeće izgrađeno zemljište podrazumijeva površine izgrađene različitim vrstama objekata

namijenjenih stanovanju i privredi, te infrastrukturu. Izgrađeno zemljište je utvrđeno na osnovu

prostorno – planske dokumentacije nižeg reda, koja je zbog svoje recentnosti izrade i usvajanja

smatrana ažurnom, te je dobiveni bilans dodatno korigovan u odnosu na katastarske planove i orto –


PROSTORNA OSNOVA

88

foto snimke. Izgrađene površine zauzimaju P = 749,97 ili cca 9% ukupne površine obuhvata Plana, a

njihov detaljni raspored je dat u tabeli bilansa površina.

Vode i vodne površine očekivano zauzimaju veliki dio prostora, te sama akumulacija u ukupnom

bilansu površina posmatranog obuhvata zauzima cca 1520 ha. Rijeka Spreča, kao najveći vodotok je

utvrđena zajedno sa svojim pripadajućih vodnim zemljištem, na osnovu katastarskih podataka,

planova nižeg reda i orto – foto snimka, dok su vodotoci u slivu, čija pojavnost i vodni bilans je malog

kapaciteta, prikazani linijski na grafičkim prilozima, te nije uzimana ukupna površina vodnog dobra.

Osnovni bilans površina ne uključuje eksploataciona polja, kao i istražna polja, koja su zasebno

izražena u ukupnom bilansu.

TABELA 35 – OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Namjena Površina (ha) Učešće u ukupnoj površini (%)

Šume i šumsko zemljište

Privatne šume

Visoke šume 202,57 10,70 Izdanačke šume 1338,58 70,73 Goleti 82,45 4,36 Višeklasne parcele 226,08 11,95 Nekategorisane (mine) 42,77 2,26

Ukupno 1892,45 100 Državne šume

Visoke šume 515,01 51,64 Izdanačke šume 361,77 36,27 Šumske kulture 58,40 5,86 Sporno šumsko zemljište 62,22 6,24

Ukupno 997,4 100

∑ 2889,85 100

Poljoprivredno zemljište

I agrozona 855,75 32,07

II agrozona 1807,94 67,75

III agrozona 1,59 0,06

Močvarno zemljište38

3,45 0,13

∑ 2668,73 100

Građevinsko zemljište

Izgrađene površine 622,45 96,42

Privredne zone 23,05 3,58

∑ 645,50 100

Saobraćajnice Regionalne saobraćajnice 20,21 2,69

Lokalne saobraćajnice 47,30 6,31

Nekategorisane saobraćajnice 60,16 8,02

∑ 750,12 100

Vode i vodne površine

Akumulacija Modrac 1673,98 93,29

Rijeka Spreča 0,75 0,04

Rijeka Spreča poslije brane 1,22 0,07

Ostali vodotoci 118,39 6,60

∑ 1794,34 100

UKUPNO 8123,41 100

38

U skladu sa članom 4., Zakona o poljoprivrednom zemljištu F BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 52/09), poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice (njive), vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici, močvare i drugo zemljište koje bi se, prema svojim prirodnim i ekonomskim osobinama, najbolje moglo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.


PROSTORNA OSNOVA

89

TABELA 36 – POVRŠINE KOJE SE PREKLAPAJU SA OSNOVNOM NAMJENOM PROSTORA

Namjena Površina (ha) Struktura u odnosu na površinu obuhvata (%)

Eksploataciono polje mrkog uglja 2,88 0,035

Istražna polja mineralne vode 491,78 6,05

Minirane površine 118,46 1,45

Rekreacija 6,98 0,08

∑ 613,12 7,45


PROSTORNA OSNOVA

90

1.4. KARAKTERISTIKE RAZVOJA NASELJA Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine, kao „temeljni princip prostorne organizacije

naseobinske strukture“ uzima policentrični model.

Naravno, u svom domenu djelovanja i nivou obrade, nije bilo za očekivati da će se sistem prostorne

organizacije u okviru kantonalnog plana utvrditi za sva naseljena mjesta u Tuzlanskom kantonu. Za to

su se pobrinuli planovi nižeg reda, što je nametnuto i kao obaveza kroz krovni razvojni dokument.

Prostorni planovi nižeg reda su utvrdili karakteristike razvoja naselja u obuhvatu, koje se ovdje u

interpretiraju u skladu sa potrebama ovog Prostornog plana. Ono što je potrebno usaglasiti kroz ovaj

planski dokument i analizu postojećeg stanja, jeste različita metodologija i nivo obrade koji je

primijenjen u svakom od tri postojeća prostorna plana nižeg reda.

Neujednačenost obrade podataka ovog poglavlja u pojedinačnim prostorno – planskim dokumentima

administrativnih cjelina u sastavu, nameće obavezu pred planere da se utvrde osnovne zajedničke

tačke u primijenjenim metodologijama, kako bi se stvorio preduslov sagledavanja karakteristika

naselja u obuhvatu ovog Plana.

Tako se u međusobnu vezu dovode:

Primarni centri i Centri I kategorije – ta se naselja u ovom Prostornom planu označavaju kao

Primarni centri,

Sekundarni centri i Centri II kategorije –ta se naselja u ovom Prostornom planu označavaju

kao Sekundarni centri,

Ostala naselja i Vangradsko područje - ta se naselja u ovom Prostornom planu označavaju

kao Ostala naselja.

1.4.1. VELIČINSKE GRUPE I HIJERARHIJA NASELJENIH MJESTA

Unutar dijela sliva akumulacije Modrac, prema statističkim podacima nalazi se 21 naseljeno mjesto.

Brojčano stanje stanovništva već je analizirano. Međutim, za potrebe klasifikacije naselja prema

njihovoj veličini, ne uzima se procijenjeni broj stanovnika određenog naselja unutar obuhvata Plana,

već se posmatra ukupan broj stanovnika prema Preliminarnim rezultatima Popisa 2013.godine, jer je

on relevantan za određivanje veličine i uticaja naselja upravo u odnosu na tu veličinu.

Izvršena je kategorizacija naselja na 4 grupacije:

0 – 500 stanovnika – I kategorija

501 – 1000 stanovnika – II kategorija

1001 – 2000 stanovnika – III kategorija

2001 – 5000 stanovnika – IV kategorija


PROSTORNA OSNOVA

91

TABELA 37 – VELIČINSKA GRUPACIJA NASELJENIH MJESTA PREMA BROJU STANOVNIKA; IZVOR: PROCJENA NOSIOCA IZRADE NA

OSNOVU PODATAKA FEDERALNOG ZAVODA ZA STATISTIKU, PRELIMINARNI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA 2013.GODINE

Naseljeno mjesto

Općina/Grad Broj stanovnika prema Popisu 2013

39

Veličinska grupacija naseljenog mjesta

Položaj u sistemu naselja prema projekcijama planova nižeg reda, usaglašeno sa nomenklaturom koja se koristi u ovom Prostornom planu

Babice Gornje Lukavac 419 I Ostala naselja

Milino Selo Lukavac 340 I Ostala naselja

Babice Donje Lukavac 533 II Ostala naselja

Breze Tuzla 577 II Ostala naselja

Kiseljak Tuzla 973 II Sekundarni centar

Modrac Lukavac 655 II Ostala naselja

Poljana Tuzla 617 II Ostala naselja

Turija Lukavac 635 II Sekundarni centar

Bikodže Lukavac 1047 III Ostala naselja

Bokavići Lukavac 1372 III Ostala naselja

Ljubače Tuzla 1064 III Ostala naselja

Caparde Lukavac 1351 III Ostala naselja

Prokosovići Lukavac 1552 III Sekundarni centar

Poljice Lukavac 4460 IV Sekundarni centar

Priluk Živinice 2319 IV Ostala naselja

Puračić Lukavac 3069 IV Sekundarni centar

Semići Lukavac 164 I Ostala naselja

Tabaci Lukavac 723 II Ostala naselja

Suha Živinice 2048 IV Ostala naselja

Šerići Živinice 2855 IV Sekundarni centar

Živinice Donje Živinice 2311 IV Ostala naselja

Prema svojoj veličini, koja je u teoriji sukladna uticaju na prostor, 6 naselja pripada IV kategoriji

velikih naselja od 2001 – 5000 stanovnika. U prostornim planovima općina kojima pripadaju ona su

različito rangirana u sistemu naselja, ali je jasno koja su očekivanja spram njihovog uticaja na razvoj

okolnog gravitacionog prostora.

Nadalje, 7 naselja pripada veličinskoj grupaciji II kategorije, broja stanovnika 501 – 1000 stanovnika, a

prema svom položaju u sistemu naselja, to su uglavnom ostala naselja, bez posebno dodijeljene

uloge, sa iznimkom naselja Turija, koje je sekundarni centar.

Sagledavajući ukupan broj naseljenih mjesta, najveći broj njih je u veličinskim kategorijama iznad

1000 stanovnika. Takoreći nedostatak malih naselja, odnosno, sela, posljedica su visoke gustine

naseljenosti unutar obuhvata Prostornog plana, ali i značajne privredne aktivnosti u neposrednom

okruženju posmatranog područja.

Stabilan i visok broj stanovnikaukazuje da će seu planskom periodu broj naselja održati, tj., da neće

doći do odumiranja i iseljavanja u onoj mjeri da bi bilo koje od naselja u sastavu šireg posmatranog

39

Podaci preuzeti iz dokumenta Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.godine, Statistički bilten, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo


PROSTORNA OSNOVA

92

područja imalo ugrožen opstanak. Kumulativno pozitivan prirodni priraštaj za 2014.godinu, dodatno

učvršćuje ove pretpostavke.

Još jednom se naglašava da su naseljena mjesta prema svojoj veličini posmatrana za cjelokupno

područje naseljenog mjesta, a ne samo dio koji je unutar obuhvata Plana.

1.4.2. TIPOLOGIJA NASELJA

Obzirom na već pojašnjenu situaciju u kojoj prostorni planovi općina u sastavu obuhvata nisu jednako

tretirali tematiku sistema naselja, za poglavlje o tipologiji naselja će se koristiti podaci Prostornog

plana Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine.

Kako Nosiocu izrade ovog Plana nije bila na raspolaganju Prostorna osnova Prostornog plana

Tuzlanskog kantona 2005 – 2025, a na koju se u uvodnom dijelu poglavlja 2.2.Mreža naselja u okviru

Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005 – 2025. plan poziva, tumačenje je da su prikazana naselja

u tom poglavlju ona za koja se utvrđuje tipologija urbanog ili mješovitog naselja, a ostala naselja od

njih 373 koliko ih ima u Tuzlanskom kantonu, su tipološki svrstana u ruralna naselja.

Na osnovu gore navedenog, naselja u sastavu ovog Plana se tipološki svrstavaju kako slijedi:

TABELA 38 – TIPOLOGIJA NASELJA; IZVOR: PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA 2005 – 2025.GODINE

Naseljeno mjesto Općina/Grad Broj stanovnika prema Popisu 2013

40

Tip naseljenog mjesta

Kiseljak Tuzla 973 Mješovito

Poljice Lukavac 4460 Mješovito

Puračić Lukavac 3069 Mješovito

Živinice Donje Živinice 2311 Mješovito

Babice Gornje Lukavac 419 Ruralno

Milino Selo Lukavac 340 Ruralno

Babice Donje Lukavac 533 Ruralno

Breze Tuzla 577 Ruralno

Modrac Lukavac 655 Ruralno

Poljana Tuzla 617 Ruralno

Turija Lukavac 635 Ruralno

Bikodže Lukavac 1047 Ruralno

Bokavići Lukavac 1372 Ruralno

Ljubače Tuzla 1064 Ruralno

Prokosovići Lukavac 1552 Ruralno

Priluk Živinice 2319 Ruralno

Suha Živinice 2048 Ruralno

Semići Lukavac 164 Ruralno

Tabaci Lukavac 723 Ruralno

Šerići Živinice 2855 Ruralno

Caparde Lukavac 1651 Ruralno

40



PROSTORNA OSNOVA

93

Tuzlanski kanton svoj privredni razvoj prvenstveno duguje sekundarnim djelatnostima i industriji.

Sigurno je da, prema tome, veliki broj naseljenih mjesta ima tipološke karakteristike mješovitih, a ne

ruralnih naselja, te da je veći broj zaposlenih u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, iako se

zasigurno veliki broj stanovnika svih naselja u obuhvatu dodatno bavi i primarnim djelatnostima.

Obilaskom terena, generalno se smatra da do većih odstupanja od kantonalnim planom utvrđene

tipologije naselja nije došlo, odnosno, da u proteklih 10 godina nije u značajnoj mjeri izmijenjena

struktura naselja i pretežne djelatnosti kojima se stanovništvo bavi. Opremljenost naselja govori

tomu u prilog, čime su i potvrđeni podaci koje je prije deset godina iznio prostorniplan višeg reda.

Od 21 naselja, 4 su mješovita, a 17 naselja tipološki se klasificiraju kao ruralna naselja.

1.4.3. POLOVI RAZVOJA

Zbog specifičnosti ovog Plana, polovi razvoja koji su u direktnoj sprezi sa hijerarhijom naselja, ne

mogu biti posmatrani na klasičan način, kako se to inače posmatra u općinskim ili kantonalnim

prostornim planovima.

Naime, prostor koji se tretira administrativno pripada dvjema općinama i Gradu Tuzla, gdje je

uspostavljena hijerarhija i polovi razvoja urađena u skladu sa prostornim i razvojnim očekivanjima, ali

i administrativno – političkim granicama. Takva situacija stvara ograničenje u ovom dokumentu u

smislu uspostavljanja određenog poretka naselja, te se u suštini ovdje mogu tek interpretirati zauzeti

stavovi pojedinih administrativnih cjelina i procijeniti njihov uticaj/potencijal za razvoj dijela sliva

akumulacije Modrac.

Krenuvši od Grada Tuzla, cijelo područje je pod direktnim uticajem ovog snažnog pola razvoja, čiji

gravitacioni uticaj prevazilazi i kantonalne okvire.

Grad Tuzla je neprikosnoven pokretač razvoja cijele regije, a na područje razmatranja ima uticaj

administrativnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog središta. Ostala naselja koja pripadaju Gradu

Tuzla imaju epitet vangradskog područja, bez posebno dodijeljene uloge i nemaju predispozicije

polova razvoja. Međutim, u okviru ovog Prostornog plana, posmatrajući relacije koje nisu

administrativno – političke prirode, naseljeno mjesto Kiseljak se izdvaja i po broju stanovnika i po

svom položaju i zasigurno je pol razvoja tog dijela obuhvata analiziranog područja.

Općina Lukavac, sa svojim općinskim centrom gradom Lukavcem, koji je i Centar I kategorije41,

odnosno, primarni centar,ima utvrđene i centre nižeg reda, koji trebaju ponijeti ulogu razvojnih

polova za određena područja. U okviru obuhvata ovog Plana, nalaze se četiri naselja općine Lukavac,

koja su projekcijom razvoja općinskog prostornog plana okarakterisana kao Centri II kategorije,

odnosno, sekundarni centri. To su: Poljice, Prokosovići, Puračić i Turija, a njihova uloga u općinskim

okvirima ogleda se u:

„Posebnu ulogu u procesu ravnomjernijeg prostornog razvoja Općine imaće centri zona.Centri zona ostvaruju

širi funkcionalni i razvojni uticaj na području koje im gravitira i ukupnom području teritorije. Ova naselja postaju

središta urbanizacije na teritoriji općine.Obezbjeđuju neposredniju vezu građana sa lokalnom upravom,

sistemom organizacije poljoprivredne proizvodnje i poslovanja, usluga, javnih funkcija, postajući tako kvalitetna

ispostava upravnih, privrednih, uslužnih i društvenih funkcija općine na svom području, i uz podršku ostalih

41

Prostorni plan općine Lukavac 2015 – 2035.godina, str.57


PROSTORNA OSNOVA

94

naselja glavni prostorni i funkcionalni oslonac podizanja opšteg kvaliteta i razvojnog kapaciteta zajednice

naselja.“

Zbog gore navedenih administrativno – političkih razloga, njihova uloga u razvojnom potencijalu

područja posmatranja ovog Plana ne može se oslanjati na „neposredniju vezu građana sa lokalnom

upravom“, ali se očekivani prosperitet u pogledu „poljoprivredne proizvodnje i poslovanja, usluga“

može zasigurno primijeniti na područje obuhvata Plana.

Općina Živinice svojim prostornim planom diferencira naselja na primarne i sekundarne centre, te

ostala naselja, kojima nije dodijeljena posebna uloga u sistemu, odnosno, ne predstavljaju zaseban

pol razvoja. Općinski centar Živinice grad, kao primarni centar, ima uticaja na široko područje cijele

općine, dok sekundarni centri upotpunjavaju sistem naselja kroz dodijeljene uloge lokalnih pokretača

razvoja. Tako se navodi u općinskom prostornom planu, u poglavlju 2.2.Sistem naseljenih mjesta i

hijerarhija centara, a u vezi uspostavljenih primarnog i sekundarnih centara da:

„U planskom periodu se očekuje stabilizacija ovih centara, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti, te jačanje

policentrične strukture naselja u Općini, što je jedan od zadatih ciljeva razvoja ovog Plana. Policentricitet u

Općini Živinice već ima svoje temelje, koji su zasnovani na spontanom jačanju lokalnih zajednica, potpomognuto

razvojem privrede u proteklom vremenu.“42

Pored primarnog centra Živinice Grad, čiji uticaj je prisutan na širem gravitacionom području, ali čiji

tek mali dio ulazi u obuhvat ovog Plana, jedno je naselje općine Živinice – naselje Šerići predstavljeno

kao sekundarni centar, a nalazi se unutar područja koje se ovdje posmatra.

Njegova uloga pola razvoja, može biti jednako tretirana kao i Centri II kategorije općine Lukavac,

odnosno, zanemarujući administrativni uticaj, to su tačke koje su polovi razvoja trgovine, usluga,

zanatstva, kulture i zabave, u onoj mjeri koliko su općinskim planovima predviđeni za buduće

opremanje.

Uvažavajući utvrđenu hijerarhiju naseljenih mjesta u okvirima općinskih planova, ali i posebnosti

ovog Prostornog plana, moguće je izdvojiti naselja koja će djelovati kao polovi razvoja u prostoru:

42

Prostorni plan općine Živinice 2015 – 2035.godina, str.27


PROSTORNA OSNOVA

95

ILUSTRACIJA 10 – POLOVI RAZVOJA UNUTAR OBUHVATA PROSTORNOG PLANA

1.4.4. STANOVANJE I STAMBENA IZGRADNJA

Preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva 2013. godine, planerima je na raspolaganju bio

ukupan broj stanova pojedinih naseljenih mjesta u sastavu Plana.

Kao što je u ranijim razmatranjima, u poglavlju 1.5.8.Domaćinstva, procijenjen je broj domaćinstava u

okviru pojedinih naseljenih mjesta u predmetnom području metodologijom geometrijske procjene

procentualnog učešća granica naseljenog mjesta u obuhvatu koji se posmatra, na isti način će biti

procijenjen broj stanova u tim naseljenim mjestima.

TABELA 39 – PROCJENA BROJA STANOVA U NASELJENIM MJESTIMA U OBUHVATU PLANA; IZVOR: PROCJENA NOSIOCA IZRADE NA

OSNOVU PODATAKA FEDERALNOG ZAVODA ZA STATISTIKU – PRELIMINARNI REZULTATI POPISA 2013.GODINE

Naseljeno mjesto Općina/Grad Procjena broja domaćinstava unutar obuhvata Plana

Procjena broja stanova unutar obuhvata Plana

Procjena prosječnog broja stanova/domaćinstvo

Babice Donje Lukavac 183 291 1,59

Babice Gornje Lukavac 119 177 1,49

Bikodže Lukavac 316 458 1,45

Bokavići Lukavac 0 0 1,59

Breze Tuzla 22 40 1,81

Caparde Lukavac 444 697 1,57

Kiseljak Tuzla 217 330 1,52

Ljubače Tuzla 60 91 1,51

Milino Selo Lukavac 18 31 1,73

Modrac Lukavac 0 0 1,25

Poljana Tuzla 14 25 1,75

Poljice Lukavac 1477 2260 1,53

Poljice

Kiseljak

Turija Prokosovići

Šerići


PROSTORNA OSNOVA

96

Naseljeno mjesto Općina/Grad Procjena broja domaćinstava unutar obuhvata Plana

Procjena broja stanova unutar obuhvata Plana

Procjena prosječnog broja stanova/domaćinstvo

Priluk Živinice 746 1059 1,42

Prokosovići Lukavac 571 931 1,63

Puračić Lukavac 7 10 1,41

Semići Lukavac 0 0 1,33

Suha Živinice 0 0 1,20

Šerići Živinice 911 1121 1,23

Tabaci Lukavac 0 0 1,31

Turija Lukavac 246 435 1,77

Živinice Donje Živinice 71 93 1,31

Babice Donje Lukavac 6135 8048 1,51

U odnosu na procijenjeni broj domaćinstava, evidentan je suficit stambenih jedinica od 1913 stanova.

Naravno, ovdje treba imati na umu da je određen postotak stambenih jedinica je vjerovatno

predviđen za povremeno stanovanje, obzirom na veći broj vikend objekata na obalama akumulacije

Modrac. Također, proces migracija selo – grad je zasigurno doprinjeo napuštanju stambenih objekata

u matičnim naseljima i potražnju novih stanova u urbanim centrima.

Obzirom na tipologiju naselja, kulturološke i istorijske tekovine i položaj naselja uz obale akumulacije,

ovdje se radi o objektima individualnog stanovanja, uglavnom prosječne spratnosti P + 1, prosječnih

dimenzija 8 x 9 m (objekti starije gradnje imaju neznatno manje dimenzije 8 x 8 m).


PROSTORNA OSNOVA

97

SLIKA 9 – TIPIČNI PRIMJERI STAMBENE GRADNJE U OBUHVATU PLANA


PROSTORNA OSNOVA

98

Prosječne dimenzije objekta dovode do prosječne površine po jednom stanu od P = 72 m2, a

pretpostavka je da su prizemlja objekata namijenjena gospodarskim ili poslovnim prostorima.

Obzirom na poznati broj stanova, moguće je dati procjenu stambenog fonda u obuhvatu, odnosno,

bruto površine namijenjene stanovanju, koja iznosi P = 579 456 m2.

U odnosu na broj stanovnika (18 424 stanovnika), prosječna površina stambenog fonda na jednog

stanovnika iznosi P = 31 m2/st, što je dosta visok omjer.


PROSTORNA OSNOVA

99

1.5. STANOVNIŠTVO Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 2013.godine, međutim, do danas nisu objavljeni

konačni rezultati Popisa, što utiče na sagledavanje demografske slike. Ipak, nedugo nakon Popisa

2013.godine, objavljeni su Preliminarni rezultati Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji se, a

do dobivanja potpunih podataka, mogu koristiti kao baza za analizu tematske djeline.

Ratna dešavanja su uslovila pad broja stanovnika, prema nekim procjenama, čak i do 5% od ukupnog

broja stanovnika koji su živjeli u BiH prije rata, obzirom da se smatra da je gotovo milion stanovnika

iseljeno, raseljeno ili poginulo.

Obzirom na dostupnu dokumentaciju, popis stanovništva 1991. godine, Prostorni plan Tuzlanskog

kantona, prostorne planove nižeg reda, te preliminarne rezultate Popisa 2013. godine, opredjeljenje

planera je da se demografska slika sagleda kroz preliminarne rezultate, gdje god je to moguće, a

tamo gdje podaci nisu adekvatni ili ne postoje, koristit će se planovi nižeg i višeg reda.

Kako se ovdje ne radi o klasičnom sagledavanju broja stanovnika u odnosu na administrativne ili

podatke koje donose popisni krugovi, već o obuhvatu koji se prostire na području dvije općine i

jednog grada, tako se i podaci moraju interpretirati sa stanovišta:

Ukupnog broja stanovnika naseljenih mjesta,

Sa aspekta procjene broja stanovnika od ukupnog broja stanovnika naseljenih mjesta u

obuhvatu Prostornog plana posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac.

1.5.1. BROJ STANOVNIKA

Broj stanovnika se procjenjuje na osnovu dostupnih numeričkih i grafičkih pokazatelja i podloga.

Prvenstveno, utvrđena su naseljena mjesta u kontaktnom području i unutar obuhvata Plana. Ukupan

broj naseljenih mjesta koja u bilo kojem omjeru ulaze u granicu obuhvata ovog Prostornog plana je

21 naseljeno mjesto.

Međutim, naseljena mjesta Bokavići, Modrac, Semići i Tabaci ne učestvuju u broju stanovnika koji se

procjenjuje za obuhvat ovog dokumenta, jer evidencijom nisu utvrđene izgrađene površine ovih

naseljenih mjesta unutar granica obuhvata Prostornog plana dijela slivnog područja akumulacije

Modrac.

Granica obuhvata Plana je određena neovisno o granicama naseljenih mjesta.

Nadalje, vršena je procjena broja stanovnika unutar granica ovog Prostornog plana na način da se

utvrdilo koliko je ukupno učešće površine nekog naseljenog mjesta, odnosno, njegovih utvrđenih

granica u odnosu na granicu obuhvata Prostornog plana. Tamo gdje je to bilo potrebno, vršeno je i

prebrojavanje broja objekata koji su ušli u granicu obuhvata ovog Prostornog plana, upoređivano je

sa ukupnim brojem stanovnika nekog naseljenog mjesta i provjeravano kroz utvrđene odnose broja

članova domaćinstva za pojedinu općinu, odnosno, Grad Tuzlu, u sastavu Prostornog plana.


PROSTORNA OSNOVA

100

Sve navedeno je dovelo do procjene broja stanovnika u svim naseljenim mjestima, a u odnosu na

njihovo učešće u obuhvatu ovog Prostornog plana, tj., dobiven je broj stanovnika u obuhvatu

Prostornog plana posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac:

TABELA 40 – PROCJENA BROJA STANOVNIKA U OBUHVATU PLANA I U KONTAKTNOM PODRUČJU, PREMA GRANICAMA NASELJENIH

MJESTA; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU; PRELIMINARNI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA 2013.GODINE

Naseljeno mjesto


43

Većinski unutar obuhvata Plana

Većinski izvan obuhvata Plana

Procjena procentualnog učešća naseljenog mjesta unutar Plana (%)

Procjena broja stanovnika unutar obuhvata Plana

Babice Donje Lukavac 53344

Da - 100 533

Babice Gornje Lukavac 419 Da - 65 356

Bikodže Lukavac 1047 Da - 100 1047

Bokavići Lukavac 1372 - Da 30 0

Breze Tuzla 577 - Da 30 70

Caparde Lukavac 1351 Da - 100 1351

Kiseljak Tuzla 973 - Da 90 778

Ljubače Tuzla 1064 - Da 50 160

Milino Selo Lukavac 340 - Da 15 80

Modrac Lukavac 655 - Da 5 0

Poljana Tuzla 617 - Da 15 42

Poljice Lukavac 446045

Da - 70 4460

Priluk Živinice 2319 Da - 90 2319

Prokosovići Lukavac 1552 Da - 100 1552

Puračić Lukavac 3069 - Da 2 20

Suha Živinice 2048 Da - 50 2048

Semići Lukavac 164 - Da 5 0

Šerići Živinice 2855 Da - 60 2743

Tabaci Lukavac 723 - Da 10 0

Turija Lukavac 635 Da - 95 635

Živinice Donje Živinice 2311 - Da 5 230

UKUPNO 28 197 18424

Tako se dolazi do procjene da je unutar obuhvata Plana naseljeno 18 424 stanovnika ili 65% od broja

stanovnika šireg područja posmatranja.

Kada je riječ o pojedinim općinama, odnosno, naseljenim mjestima u sastavu, stanovništvo je

prostorno – administrativno raspoređeno:

43

Podaci preuzeti iz dokumenta Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.godine, Statistički bilten, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 44

Preliminarni rezultati Popisa 2013.godine tretiraju dva naseljena mjesta Babice Donje i Babice Gornje, dok su granice naseljenih mjesta u analitičko – dokumentacionoj osnovi date za jedno naseljeno mjesto Babice. Provjerom podataka kod nadležne insistucije Federalni zavod za statistiku, utvrđeno je da postoje dva naseljena mjesta Babice Gornje i Babice Donje, te su dobivene granice naseljenih mjesta u grafičkom obliku, koje se koriste u ovom planskom dokumentu. 45

Preliminarni rezultati Popisa 2013.godine tretiraju samo jedno naseljeno mjesto Poljice, dok su granice naseljenih mjesta u analitičko – dokumentacionoj osnovi date za dva naseljena mjesta Poljice Donje i Poljice Gornje. Broj stanovnika se daje kao podatak iz Preliminarnih rezultata Popisa 2013.godine, bez podjele na dva naseljena mjesta, što je provjereno u nadležnom Federalnom zavodu za statistiku, koji je Nosiocu izrade dostavio i grafički prikaz granica naseljenih mjesta za sve općine i Grad Tuzlu, u sastavu Plana


PROSTORNA OSNOVA

101

Općina Lukavac – 10 034 stanovnika u obuhvatu Plana,

Grad Tuzla – 1050 stanovnika u obuhvatu Plana,

Općina Živinice – 7340 stanovnika u obuhvatu Plana.

Broj stanovnika svih naseljenih mjesta, neovisno o procentualnoj zastupljenosti unutar granica

obuhvata ovog Prostornog plana, jeste 28 197 stanovnika. Prema podacima Federalnog zavoda za

statistiku – Preliminarni rezultati popisa stanovništva 2013.godine, broj stanovnika Tuzlanskog

kantona 477 278 stanovnika, čime se dolazi do procjene da je 5,9% od ukupnog broja stanovnika

Kantona u kontaktnom području ovog Prostornog plana.

1.5.2. GUSTINA NASELJENOSTI

Gustina naseljenosti unutar obuhvata Plana, čija površina iznosi P = 8123,41 ha, prema

procijenjenom broju stanovnika unutar te cjeline (18 424 stanovnika), iznosi 2,26 st/ha ili 226 st/km2,

što se smatra gusto naseljenim prostorom.

Gustina naseljenosti prema naseljenim mjestima, a u obzir je uzeta ukupna površina naseljenog

mjesta, koja su većinski u obuhvatu Plana je procijenjena kako slijedi:

TABELA 41 – GUSTINA NASELJENOSTI U NASELJENIM MJESTIMA; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU; PRELIMINARNI REZULTATI

POPISA 2013.GODINE

Naseljeno mjesto Ukupna površina naseljenog mjesta (ha)

Broj stanovnika prema Popisu 2013

46

Gustina naseljenosti prema Popisu 2013.godine (st/ha)


Gustina naseljenosti prema procijenjenom broju stanovnika unutar obuhvata Plana (st/ha)

Babice Donje 375,58 533 1,42 533 1,42

Babice Gornje 845,01 419 0,50 356 0,50

Bikodže 316,03 1047 3,31 1047 1,05

Bokavići 988,54 1372 1,39 0 0

Breze 422,46 577 1,37 70 0,16

Caparde 637,79 1351 2,12 1351 2,12

Kiseljak 91,59 973 10,62 778 8,49

Ljubače 509,64 1064 2,09 160 0,31

Milino Selo 1222,25 340 0,28 80 0,06

Modrac 135,34 655 4,84 0 0

Poljana 336,33 617 1,83 42 0,12

Poljice 2748,37 4460 1,62 4460 1,62

Priluk 954,45 2319 2,43 2319 2,43

Prokosovići 461,76 1552 3,36 1552 3,36

Puračić 671,36 3069 4,57 20 0,02

Semići 187,51 164 0,87 0 0

Suha 1146,55 2048 1,79 2048 1,79

Šerići 1398,14 2855 2,04 2743 1,96

Tabaci 271,78 723 2,66 0 0

Turija 234,32 635 2,71 635 2,71

Živinice Donje 570,62 2311 4,05 230 0,40

46



PROSTORNA OSNOVA

102

Naseljeno mjesto Ukupna površina naseljenog mjesta (ha)


46

Gustina naseljenosti prema Popisu 2013.godine (st/ha)


Gustina naseljenosti prema procijenjenom broju stanovnika unutar obuhvata Plana (st/ha)

UKUPNO 14066,13 28197 2,0 18424 1,16

1.5.3. STAROSNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Starosna i spolna struktura stanovništva nije poznata u Preliminarnim rezultatima Popisa

stanovništva 2013.godine, već se daje kao odnos do sada poznatih struktura starosnih i spolnih

skupina stanovništva, a koje su date u prostornim planovima nižeg reda.

Bilo je potrebno naći zajednički nazivnik za date procjene, jer su planovi rađeni u vremenskom

dijapazonu od 5 godina razlike među njima i od strane različitih planerskih institucija, što je donekle

moglo utjecati na interpretaciju podataka. Tako se u pojedinim općinama u preglednoj godini

2010/2011., starosna struktura stanovništva kretala kako slijedi:

TABELA 42 – STAROSNA STRUKTURA U OPĆINAMA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA

Općina/Grad Godina 0 – 14 (%) 15- 64 (%) >65 (%)

Lukavac 2011 14,4 71,8 13,7

Tuzla 2010 15,4 69,3 15,4

Živinice 2011 23,6 66,7 9,7

PROSJEK 17,8 69,3 12,9

Procijenjena starosna struktura se može primijeniti na utvrđeni broj stanovnika, u nedostatku

zvaničnih rezultata Popisa stanovništva 2013.godine, te se daje kako slijedi:

TABELA 43 – STAROSNA STRUKTURA PROCIJENJENOG BROJA STANOVNIKA UNUTAR OBUHVATA PLANA

Broj stanovnika u obuhvatu Plana 0 – 14 15- 64 >65

18424 3279 12768 2377

PROSJEK 17,8 (%) 69,3 (%) 12,9 (%)

Spolna struktura stanovništva se uzima prema teretskom odnosu 51:49 u korist muške populacije47,

te bi bila kako slijedi:

TABELA 44 – SPOLNA STRUKTURA PROCIJENJENOG BROJA STANOVNIKA UNUTAR OBUHVATA PLANA

Broj stanovnika u obuhvatu Plana M Ž

18424 9396 9028

1.5.4. KOEFICIJENT STAROSTI I INDEKS STARENJA STANOVNIŠTVA

Smatra se da stanovništvo počinje stariti, ako koeficijent starosti prelazi 12%. Koeficijentom starosti

nazivamo odnos osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika.

Prema dostupnim pokazateljima i procjenama koje su date u prethodnom naslovu, udio osoba

starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu je u prosjeku 12,9%, što je nešto iznad granice nakon

koje nastupa period starosti stanovništva.

47

Višegodišnji statistički podaci za Tuzlanski kanton ukazuju na ove procjene


PROSTORNA OSNOVA

103

Indeks starenja, kao još jedan od bitnih demografskih pokazatelja starosne strukture stanovništva i

budućeg razvoja, odnos je ukupnog stanovništva starijeg od 65 godina i stanovništva od 0-20 godina,

množeno sa 100. Ako taj indeks počne prelaziti 40%, smatra se da počinje proces starenja

stanovništva, što sa sobom donosi socijalne probleme.

Obzirom da broj stanovnika u dobnoj skupini 0 – 20 godina nije poznat iz dostupnih podataka, tako se

indeks starenja ne može procijeniti, osim za dobnu skupinu 0 – 14.

TABELA 45 – POKAZATELJI STARENJA STANOVNIŠTVA

Broj stanovnika u obuhvatu Plana

Koeficijent starosti (%) X=P(65+)/Px100

Indeks starenja (%) Xs=P(65+)/P(0-14)x100

Stanovništvo

0-1448

65+

18424 12,90 72,49 3279 2377

Oba pokazatelja ukazuju na činjenicu da stanovništvo unutar obuhvata Plana stari, kako je slučaj i u

većini naseljenih mjesta Tuzlanskog kantona i BiH, a što za sobom povlači niz problema, koji se mogu

odražavati na socijalnu i zdravstvenu politiku, razvoj i jačanje ekonomske moći općina (smanjen udio

radno sposobnog stanovništva), te progresivan trend iseljavanja mladih, koji u takvim sredinama ne

mogu ostvariti svoje potrebe.

1.5.5. VITALNE KARAKTERISTIKE

Ovi podaci su dati u prostornim planovima nižeg reda, te se ovdje interpretiraju kako su i dati – za

područje općina u sastavu, jer podaci po pojedinačnim naseljenim mjestima nisu bili poznati.

U općini Lukavac, „stopa nataliteta, iako u blagom padu, zadržala se na relativno visokom nivou, uz

pretpostavku da je stopa mortaliteta već dostigla svoj maksimum i da će u narednom periodu imati

tendenciju smanjenja“.49 U posmatranom periodu od 2007 – 2013.godine, uočen je vrlo izražen pad

prirodnog priraštaja, te je sa početnih 42 stanovnika u 2007.godini, u 2013.godini prirodni priraštaj

bio negativnih - 88.

U Prostornom planu Grada Tuzla, navodi se da je prosječna stopa rasta nataliteta u periodu 2007 –

2010.godina bila 2,3%, a stopa rasta mortaliteta bila 3,0%.

Publikacija Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH, koja izlazi na godišnjem nivou

od strane Federalnog zavoda za programiranje razvoja, donosi pregled podataka o prirodnom

priraštaju, živorođenima i umrlima za općine u sastavu Plana. Podaci ove publikacije, izdati za period

2009 – 2014.godina, korišteni su u procjeni vitalnih karakteristika stanovništva za potrebe izrade

ovog Prostornog plana.

Obzirom da ne postoje podaci o prirodnom priraštaju za pojedinačna naseljena mjesta, ovaj segment

se može analizirati samo kroz podatke spomenutet Publikacije ili podatke planova nižeg reda.

Međutim, podaci planova nižeg reda su metodološki različiti, vitalne karakteristike se u nekom od

njih izražavaju putem prosječne stope nataliteta i mortaliteta, u drugom putem prirodnog priraštaja

48

Procjena se daje za ovu dobnu skupinu, obzirom da podaci o skupini 0 – 20 godina nisu bili dostupni u ovom

trenutku.

49 Prostorni plan općine Lukavac 2015 – 2035.godine, str.51


PROSTORNA OSNOVA

104

ili se ne daju uopće, što obavezuje Nosioca izrade ovog Plana da pronađe zajedničke podatke i

karakteristike na osnovu kojih bi se mogli analizirati odnosi vitalnih karakteristika stanovništva koje

obitava u kontaktnom području.

Stoga, vitalne karakteristike stanovništva će se ocijeniti prema podacima koji su jednaki, a koje

donosi pomenuta Publikacija, za višegodišnji niz od 2009 – 2014.godine.

TABELA 46 – VITALNE KARAKTERISTIKE STANOVNIŠTVA U PERIODU 2009 – 2014.GODINA; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA

PROGRAMIRANJE RAZVOJA

Go

din

a

Lukavac Tuzla Živinice

A B C D E A B C D E A B C D E

2014 50449 340 414

-74

-1,47

131634 984 925 59 0,45 56171 516 401 115 2,05

2013 50558 360 440

-80

-1,58

131639 996 1056 -60

-0,46

55958 601 369 232 4,15

2012 50733 456 475

-19

-0,37

131778 1065 1076 -11

-0,08

55704 711 389 322 5,78

2011 50845 364 421

-57

-1,1 131768 1032 1109 -77

-0,6 55507 566 379 187 3,4

2010 50998 403 458

-55

-1 131718 1147 1154 -7 0 55305 712 375 337 6

2009 51078 462 406 56 1 131640 1112 1095 17 0 54926 730 374 356 6

A – stanovništvo

B – živorođeni

C – umrli

D – prirodni priraštaj

E – prirodni priraštaj na 1000 stanovnika

Općina sa stalnim povećanjem prirodnog priraštaja je općina Živinice, koja u kontinuitetu ostvaruje

pozitivan rast, dok su Grad Tuzla i općina Lukavac u dosta nepovoljnijem položaju.

Prirodni priraštaj bi u 2014. godini, kumulativno gledano za administrativne cjeline bio pozitivan,

odnosno 100. Procjene kretanja stanovništva u planskom periodu se oslanjaju na mnogo složenije

analize, za koje su nužni detaljniji podaci od broja umrlih i rođenih, a koji u ovom trenutku nisu

poznati, što će ostati kao takvo sve do objave konačnih rezultata Popisa stanovništva 2013.godine.

Ono što se može zaključiti iz predstavljenih podataka jeste da naselja općine Živinice u sastavu plana,

teoretski, imaju najbolje izglede za povećanje broja stanovnika i njihov ostanak u svojim matičnim

naseljima. Općina Lukavac iskazuje nešto slabije pokazatelje, dok naseljena mjesta Grada Tuzle se

najbrže prazne, jer je i broj stanovnika u sastavu ukupnog stanovništva unutar Plana, procentualno

najmanji.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona je također optimističan po pitanju prirodnog priraštaja, te navodi

da je vjerovatnoća da je stopa mortaliteta već dostigla svoj maksimum, te da će u narednom periodu

dolaziti do njenog smanjenja.


PROSTORNA OSNOVA

105

1.5.6. VITALNI INDEKS STANOVNIŠTVA

Granična vrijednost vitalnog indeksa 100 određuje ima li neka populacija opadajuću (ako je vitalni

indeks manji od 100), stagnirajuću (vitalni indeks jednak 100) ili proširenu reprodukciju stanovništva

(ako je vitalni indeks veći od 100).

Vitalni indeks stanovništva iznosi:

TABELA 47 – VITALNI INDEKS STANOVNIŠTVA U 2014.GODINI; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA

Općina/Grad Živorođeni Umrli Vitalni indeks (broj rođenih/100 umrlih)

Lukavac 340 414 82,12

Tuzla 984 925 106,37

Živinice 516 401 128,67

U općini Živinice, vitalni indeks je najviši i stanovništvo se može smatrati progresivnim, u Gradu Tuzla

vitalni indeks također premašuje graničnu vrijednost od 100, ali zbog gore analiziranih podataka,

stanovništvo iskazuje i stacionarne karakteristike, dok stanovništvo općine Lukavac, sa svojim

vitalnim indeksom znatno ispod granične vrijednosti, vidljivo iskazuje regresivne karakteristike.

1.5.7. MIGRACIJE

Migracije u Tuzlanskom kantonu se mogu posmatrati na osnovu dostupnih publikacija Federalnog

zavoda za statistiku, a za period 2010 – 2014.godine. Dati su podaci ukupnih migracionih procesa, kao

i imigracijskih i emigracijskih kretanja.

TABELA 48 – MIGRACIJE U ADMINISTRATIVNIM JEDINICAMA OBUHVATA PLANA U PERIODU 2010 – 2014.GODINA; IZVOR: FEDERALNI

ZAVOD ZA STATISTIKU

Godina Lukavac Tuzla Živinice

Migracije

Emigracije

Imigracije

Migracije Emigracije Imigracije

Migracije Emigracije

Imigracije

2014 -63 162 72 -12 932 920 -79 507 428

2013 -43 376 333 -51 1028 977 2 463 465

2012 -154 517 363 -286 1347 1061 -179 675 478

2011 -27 315 288 104 837 941 -69 419 350

2010 -118 411 293 39 936 975 -64 476 412

U posmatranom petogodištu, migracije su vrlo neujednačene po općinama i pojedine godine iskazuju

apsolutni maksimum/minimum.

Većina migracija se dešava unutar Federacije BiH, a najveći procenat stanovništva koje se iseljava je u

dobnoj skupini od 20 – 39 godina, odnosno, skupini mladih i radno sposobnih ljudi.


PROSTORNA OSNOVA

106

1.5.8. DOMAĆINSTVA

Broj domaćinstava je dat kroz preliminarne rezultate Popisa stanovništva izvršenog u oktobru 2013.

godine, a u općinama je stanje u ovom segmentu slijedeće:

TABELA 49 – BROJ DOMAĆINSTAVA PREMA PRELIMINARNIM REZULTATIMA POPISA 2013.GODINE; IZVOR: FEDERALNI ZAVOD ZA

STATISTIKU

Općina/Grad Domaćinstva Stanovi

Broj stanovnika (2013. godine)

Broj domaćinstava Prosječno domaćinstvo

Broj popisanih stanova

Lukavac 46731 16676 2,8 23997

Tuzla 120441 42958 2,8 59124

Živinice 61201 18582 3,29 24439

Ukupno 228373 78 216 2,96 107560

Ukupan procijenjeni broj domaćinstava općina koje ulaze ili su u kontaktnoj zoni Plana je 78 216 , sa

prosječnim domaćinstvom od 2,96 članova. U odnosu na broj domaćinstava, broj stanova je veći za

29 344, tj., na jedno domaćinstvo dolazi 1,37 stanova.

Kumulativni pregled po općinama, treba dodatno dopuniti podacima o pojedinim naseljenim

mjestima, što je zahvaljujući Preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.godine i moguće, uz

korekcije broja stanovnika, a posljedično i domaćinstava koja ulaze u sastav obuhvata Plana, na način

kako je to izvršeno u poglavlju 1.5.1.Broj stanovnika.

Procjena broja domaćinstava u naseljenim mjestima unutar obuhvata Plana ili onim koja su

djelomično zahvaćena granicama obuhvata, izvršena je u odnosu na utvrđeni broj stanovnika i

prosječnog domaćinstva u tom naseljenom mjestu, što je dobiveno proračunom iz poznatog broja

domaćinstava u naseljenim mjestima kroz Preliminarne rezultate Popisa 2013.

TABELA 50 – PROCJENA BROJA DOMAĆINSTAVA U OBUHVATU PLANA; IZVOR: PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA I

PRELIMINARNI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA 2013.GODINE

Naseljeno mjesto

Površina naseljenog mjesta (ha)


50


Prosječan broj članova domaćinstva prema Popisu 2013

Procjena broja domaćinstava unutar obuhvata Plana

Babice Donje 375,58 533 533 2,92 183

Babice Gornje 845,01 419 356 2,99 119

Bikodže 316,03 1047 1047 3,31 316

Bokavići 988,54 1372 0 2,93 0

Breze 422,46 577 70 3,22 22

Caparde 637,79 1351 1351 3,04 444

Kiseljak 91,59 973 778 3,59 217

Ljubače 509,64 1064 160 2,65 60

Milino Selo 1222,25 340 80 4,47 18

Modrac 135,34 655 0 2,67 0

50



PROSTORNA OSNOVA

107

Naseljeno mjesto

Površina naseljenog mjesta (ha)


50


Prosječan broj članova domaćinstva prema Popisu 2013

Procjena broja domaćinstava unutar obuhvata Plana

Poljana 336,33 617 42 3,02 14

Poljice 2748,37 4460 4460 3,02 1477

Priluk 954,45 2319 2319 3,11 746

Prokosovići 461,76 1552 1552 2,72 571

Puračić 671,36 3069 20 2,95 7

Semići 187,51 164 2048 2,87 714

Suha 1146,55 2048 0 3,00 0

Šerići 1398,14 2855 2743 3,01 911

Tabaci 271,78 723 0 2,84 0

Turija 234,32 635 635 2,58 246

Živinice Donje 570,62 2311 230 3,23 71

UKUPNO 14066,13 28197 18424 3,05 6135

Dolazi se do procjene da unutar obuhvata Plana obitava 6135 domaćinstva. Poznatim odnosom broja

stanova i broja domaćinstava iz Preliminarnih rezultata Popisa 2013.godine, koje ide u korist većeg

broja stanova za 1,37 stanova/domaćinstvu, može se doći do okvirne procjene da je unutar

posmatranog područja 8405 stanova.

Generalno analizirajući demografska kretanja unutar područja posmatranja, može se zaključiti da

postoji respektabilan kontingent stanovništva koji naseljava područje oko akumulacije Modrac, ali i

da kontaktna područja, koja imaju i još veći broj stanovnika, svakako vrše pritisak i utiču na stanje u

Slivu.

Kretanja stanovništva imaju odlike kretanja drugih naselja u Tuzlanskom kantonu, sa apsolutnim

minimumima i maksimumima pojedinih naselja, odnosno, određene cjeline iskazuju deficit

stanovništva i prijete iseljavanjem i propadanjem u vjerovatno postplanskom periodu, ako se ne

poduzmu potrebne mjere, a druge se pak razvijaju iznad očekivanog prosjeka za širu regiju.

Ono na što posebno treba obratiti pažnju u daljnjim analizama, pa kasnije i projekciji razvoja, jeste

tendencija starenja stanovništva, koja je prisutna u svim sredinama, jer od toga je u direktnoj

zavisnosti i opremanje prostora potrebnim sadržajima.

U slivu akumulacije Modrac živi veliki broj stanovnika Tuzlanskog kantona, što njihov raspored i

potrebe dovodi u direktnu vezu sa budućim korištenjem ovog prostora, te se planerska metodologija

projekcije razvoja prostora obavezno mora osvrnuti i na populacijske potrebe i kretanja u planskom

periodu.


PROSTORNA OSNOVA

108

1.6. KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG RAZVOJA Tuzlanski kanton svoj privredni razvoj zasniva prvenstveno na bogatim nalazištima mineralnih

resursa, pri čemu prednjače energetske mineralne sirovine uglja i nemetalične mineralne sirovine

soli.

Ugalj i kamena so su dva najvažnija mineralna resursa ove regije, a solno nalazište je jedino ove vrste

u Bosni i Hercegovini. Prema rezervama uglja, ovaj prostor je najveće energetsko područje Bosne i

Hercegovine.51

Diverzitet u pretežno zastupljenim djelatnostima postoji za svaku općinu/grad u sastavu, te se osim

velikih industrijskih pogona, privredni razvoj u najvećoj mjeri oslanja na trgovinu, ugostiteljstvo i

oblast obrtnih djelatnosti.

Tuzlanski kanton čini okosnicu rudarsko-industrijskih kapaciteta FBiH. Kanton ostvaruje 30,7%

industrijske proizvodnje Federacije, zapošljava četvrtinu zaposlenih industrijskih radnika Federacije (u

rudarstvu u Tuzlanskom kantonu zaposleno je 59% rudarskih radnika FBiH) i ima petinu registriranih

industrijskih firmi Federacije.52

Interpretacija podataka vezanih za privredni razvoj, osim strateških kantonalnih dokumenata u

kojima se obrađuje tematika, veže se za dokumente koji se publiciraju na godišnjem nivou:

Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, te

Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja.

1.6.1. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I STRUKTURA BDP –A

Privreda cijelog Tuzlanskog kantona veći duži niz godina ima pozitivnu stopu rasta industrijske

proizvodnje, koji je u periodu 2010 – 2012.godina bilaveća i od federalnog prosjeka.

Dokument „Makroekonomski pokazatelji po kantonima“, koji je izradio Federalni zavod za

programiranje razvoja, najrecentniji je po pitanju podataka i pokazatelja ekonomskog razvoja. Stoga

će se prikaz pojedinih segmenata karakteristika privrednog razvoja kontaktnog područja uvelike

oslanjati njegove podatke i zaključke.

BDP na području Tuzlanskog kantona je u 2012. godini iznosio 2 676 929 000 KM, čime je Kanton

učestvovao sa 15,6% u ostvarenom BDP – u na području F BiH. BDP po glavi stanovnika, u 2014.

godini iznosio je 5 363 KM/st.

Kako bi se uočili obrasci rasta, potrebno je posmatrati određeni vremenski period, a podaci gore

navedenih publikacija u tome mogu pomoći. Najraniji podaci koji su dostupni iz publikacija su dati za

2010.godinu.

51

http://kpktz.ba/akti/Tuzlanski-kanton-Vas-poslovni-partner.pdf 52

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godine /Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. /Sarajevo, decembar 2014. Godine, str.27


PROSTORNA OSNOVA

109

TABELA 51 – BDP U OPĆINAMA U SASTAVU PLANA; IZVOR: PUBLIKACIJA MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA; FEDERALNI

ZAVOD ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA, ZA PERIODE 2010 - 2014.GODINA

Općina/grad GDP u hilj. KM Stanovništvo Učešće GDP u TK % Indeks 2014/2010

2010 2014 2010 2014 2010 2014

Lukavac 261552 291717 50998 50449 10,89 10,89 111,53

Tuzla 1107750 1235506 131718 131634 46,15 46,15 111,53

Živinice 200010 223077 55305 56171 8,33 8,33 111,53

U posmatranom periodu, BDP je imao uzlaznu putanju, ali je primjetno da je, osim u općini Živinice,

broj stanovnika bio u blagom padu. Bruto domaći proizvod po stanovniku, što je također jedan od

makroekonomskih indikatora vrijednosti finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom

određenog vremenskog perioda od jedne godine, dat je u sljedećoj tabeli:

TABELA 52 – BDP POJEDINIH OPĆINA PREMA BROJU STANOVNIKA; IZVOR: MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA;

FEDERALNI ZAVOD ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA, ZA PERIODE 2010 - 2014.GODINA

Općina 2014 2013 2012

BDP(000 KM)

BDP/PC (KM)

BDP/PC (KM) FBiH=100

BDP(000 KM)

BDP/PC (KM)


BDP (000 KM)

BDP/PC (KM)


Lukavac 291717 5782 78,7 285606 5649 78,6 278282 5485 78,4

Tuzla 1235506 9386 127,8 1209627 9189 127,8 1178604 8944 127,8

Živinice 223077 3971 54,1 218404 3903 54,3 212803 3820 54,6

TK 2676929 5363 73,0 2620858 5253 73,1 2553642 5117 73,1

FBiH 17159815 7344 100 16800380 7188 100 16369510 7001 100

Očekivano, Tuzla ima najveći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, obzirom na svoj status i

kapacitete. Općina Živinice ima najmanji BDP/st, što je posljedica i činjenice da veliki industrijski

pogoni nisu prisutni ili nisu više aktivni na području općine Živinice.

Treba imati na umu da je bruto domaći proizvod po stanovniku u publikaciji Makroekonomski

pokazatelji po kantonima izrađen bez rezultata Popisa stanovništva 2013.godine, već se brojno stanje

oslanja na statističke podatke Federalnog zavoda za statistiku.

Još jedan od makroekonomskih pokazatelja razvoja je i indeks razvijenosti.

Indeks razvijenosti Tuzlanskog kantona u 2014.godini je za viši od prosjeka F BiH, pa Kanton zauzima

četvrto mjesto od deset kantona u F BiH.

To je složeni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više društveno-gospodarskih

pokazatelja. Izračunava se periodički na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s

ciljem praćenja stupnja njihove razvijenosti.53

53

http://regionalni.weebly.com/indeks-razvijenosti.html



PROSTORNA OSNOVA

110

TABELA 53 – INDEKS RAZVIJENOSTI U 2014.GODINI; IZVOR: SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI PO OPĆINAMA U FBIH ZA 2014.GODINU,

FEDERALNI ZAVOD ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA

Općina/grad Stepen zaposlenosti (%9

Stepen nezaposlenosti (%)

Broj učenika na 1000 stanovnika

BDP/PC Indeks odsutnosti stanovništva u odnosu na popis 1991

Indeks razvijenosti

Lukavac 16,2 57,0 93 5782 -10,6 89,6

Tuzla 23,8 39,7 128 9386 0,1 134,3

Živinice 14,3 63,9 126 3971 2,5 102,2

TK 16,3 54,8 118 5363 -4,8 101,1

FBiH 19,0 46,9 125 7344 -15,3 100,0

U okvirima jedinica lokalne samouprave, indeks razvijenosti je očekivano najviši u Gradu Tuzla, gdje je

on viši i za gotovo 35% od federalnog prosjeka.

Indeks razvijenosti je najniži u općini Lukavac (iako općina Lukavac ima viši BDP/PC od općine

Živinice), što se dovodi i u direktnu vezu sa indeksom odustnosti stanovništva, koji je u općini Lukavac

i najviši za posmatrano područje.

1.6.2. PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKI POGONI

Na području Tuzlanskog kantona u 2014.godini je registrovano ukupno8566poslovnih subjekata, što

je 16,51% ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u F BiH.

U općinama je stanje registrovanih subjekata (pravna lica, dijelovi pravnih lica i obrt) prema

područjima djelatnosti u 2014.godini bilo kako slijedi:

TABELA 54 – REGISTROVANI POSLOVNI SUBJEKTI PREMA PODRUČJIMA DJELATNSOTI, STANJE 31.12.2014.; IZVOR: TUZLANSKI KANTON

U BROJKAMA, FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Vrsta djelatnosti Pravna lica Dijelovi pravnih lica Obrt Lukavac Tuzla Živinice Lukavac Tuzla Živinice Lukavac Tuzla Živinice

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2 20 8 - 4 4 66 50 57

Vađenje ruda i kamena

5 7 4 2 3 3 - 1 1

Prerađivačka industrija

86 269 89 23 79 21 194 335 109

Proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

3 5 1 4 4 2 - - 2

Snabdijevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti

4 17 6 3 6 3 1 - 1


PROSTORNA OSNOVA

111


sanacije okoliša

Građevinarstvo 44 223 58 9 22 4 37 127 29

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

123 985 231 166 977 236 451 1014 397

Prijevoz i skladištenje

25 208 57 20 91 21 94 438 143

Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane

14 75 11 21 139 27 236 537 156

Informacije i komunikacije

7 94 7 1 22 2 10 56 5

Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 15 - 24 80 30 1 6 1

Poslovanje nekretninama

3 27 3 1 7 2 3 6 1

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

18 215 27 5 45 6 55 367 49

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

15 93 6 6 44 11 26 57 8

Javna upravna i odbrana; obavezno socijalno osiguranje

38 84 29 12 25 12 - - -

Obrazovanje 24 115 32 27 52 16 22 34 16

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite

23 132 21 37 19 19 7 65 10

Umjetnost, zabava i rekreacija

80 251 61 51 130 46 3 34 7

Ostale uslužne djelatnosti

90 640 103 42 224 42 95 349 65

Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti domaćinstva koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

- - - - - - - 2 -

Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa

- 1 - - 3 - - - -


PROSTORNA OSNOVA

112


UKUPNO 605 3476 754 454 1976 507 1301 3478 1057

4835 2937 5836

Obrti su najviše zastupljeni u registrovanim subjektima u sve tri jedinice uprave. Trgovina na veliko i

malo, uslužne djelatnosti i prerađivačka industrija su u vrhu brojnosti registrovanih subjekata prema

djelatnosti koju obavljaju.

Podaci su dati kumulativno za općine/grad, te ne postoje pojedinačni podaci po naseljenim mjestima

u okviru statističkih publikacija.

Strategija zaštite akumulacije Modrac, Tuzla 2012., donosi podatak da je u slivnom području

akumulacije Modrac locirano 12 većih industrijskih postrojenja, kao i oko 60 manjih privrednih

subjekata, čija sfera djelatnosti se kreće od zanatstva, usluga, servisa, ugostiteljstva, sve do

zdravstvenih usluga i zaštite.

Najznačajniji privredni subjekti subjekti i industrijski kapaciteti u slivnom području Modraca su:

RMU Banovići – PK Turija,

RMU Banovići – PK Čubrić,

RMU Banovići – Podzemna eksploatacija,

RMU Banovići – Separacija,

Rudnici uglja Kreka,

Metalna industrija – Helios,

PD Spreča – Farma muznih krava,

Stočna farma Krušik, Kalesija,

Drvna industrija Konjuh, Živinice,

Mljekara Noćko, Živinice,

Klaonica pilića, Živinice,

RMU Đurđevik – pogon Separacija,

RMU Đurđevik – pogon PK Višća,

RMU Đurđevik – pogon Jama Đurđevik,

Energopetrol – Skladište nafte i naftnih derivata,

Asfaltna baza u Ljubačama,

Mlin i pekara Ljubače,

Eminal – pogon za plastificiranje.

1.6.2.1. PRIVREDNE ZONE, STRUKTURA I RAZMJEŠTAJ PRIVREDE U PROSTORU

Privreda zauzima uvijek značajne površine u prostoru. Javlja se u vidu pojedinačnih, samostalnih

pogona u za to pogodnim cjelinama ili u vidu većih koncentracija, gdje se na jednom mjestu smještaju

različiti privredni subjekti – privrednim zonama.

Bez obzira na njihov tačkasti ili poligonalni odnos prema prostoru, zahtjevi spram prostornim

kapaciteta su uvijek specifični i moraju biti planski usmjereni, kako bi se negativni uticaji sveli na

najmanju moguću mjeru, a prostor zaštitio.


PROSTORNA OSNOVA

113

Unutar obuhvata Plana se nalazi aktivna privredna zona Ljubače na sjevernoj granici obuhvata

Prostornog plana, te jedna manja površina u neposrednoj blizini, koja je u Prostornom planu Grada

Tuzla 2010 – 2030.godine definirana kao „nerealizovana privredna zona“.

Površina ovih zona je P = 23,05 ha, od čega aktivnoj privrednoj zoni Ljubače pripada P = 18,80 ha, a

nerealizovanoj privrednoj zoni P = 4,25 ha.

Osim privredne zone u Ljubačama, unutar obuhvata Plana su evidentirani pojedinačni objekti

namijenjeni privredi, prema naseljenom mjestu Poljice i Šerići.

SLIKA 10 – PRIVREDNI KAPACITETI U NASELJENOM MJESTU POLJICE, UZ LOKALNI PUT

Svakako da se u kontekstu ovog Prostornog plana prostor mora posmatrati i izvan granica obuhvata,

jer uticaj industrijskih i privrednih kapaciteta u slivnom području Modraca utiče na stanje akumulacije

i njenih obala.

Neposredna blizina drugih privrednih kapaciteta i zona koje se nalaze izvan granica obuhvata ovog

Prostornog plana, kao što je područje Mlina i pekare u Ljubačama, označava cijelo područje sjevernog

dijela obuhvata kao potencijalno za razvoj privrede.Tomu doprinosi i neposredna blizina željezničke

pruge.

Postojeće i planirane privredne zone općine Lukavac, nalaze se na udaljenosti od cca 2 km od

sjeverne granice obuhvata Plana, a srazmjerno svojoj veličini i značaju, siguran su pokretač daljnjeg

razvoja privrede u širem prostoru općine Lukavac i izvan tih granica.


PROSTORNA OSNOVA

114

1.6.3. SPOLJNO – TRGOVINSKA RAZMJENA

Općina Lukavac je u Tuzlanskom kantonu na prvom mjestu po pitanju vanjskotrgovinske razmjene,

odnosno, vrijednosti izvezene robe. Visok trgovinski bilans je svrstava i među vodeće općine u Bosni i

Hercegovini. Ispred Lukavca je samo općina Banovići, ako se posmatra Tuzlanski kanton.

Općina Živinice i Grad Tuzla, unatoč jakoj privredi Tuzle, imaju deficit trgovinskog bilansa, odnosno,

pokrivenost uvoza izvozom nije na zadovoljavajućem nivou.

Općina Lukavac tako dobar status može zahvaliti velikim preduzećima u njoj nalaze, od kojih se

posebno izdvajaju Fabrika cementa Lukavac, DOO „Messer Sarajevo Plin“, „Sisecam Soda“ Lukavac,

DOO „GIKIL“ Lukavac, JP Rudnik „Šikulje“ Lukavac itd.

TABELA 55 – VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA PO OPĆINAMA U TUZLANSKOM KANTONU U 2014.GODINI; IZVOR: MAKROEKONOMSKI

POKAZATELJI PO KANTONIMA 2014.GODINA, FEDERALNI ZAVOD ZA PROGRAMIRANJE RAZVOJA

Općina/Grad Vrijednost u 000 KM Učešće (%) Pokrivenost uvoza izvozom

Trgovinski bilans u 000 KM (deficit)

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Lukavac 368 380 310 570 6,4 3,0 118,6 57 810

Tuzla 118 995 312 936 2,1 3,0 38,0 -193 941

Živinice 40 898 124 485 0,7 1,2 32,9 -83 587

Tuzlanski kanton

1 127 712 1 398 583 19,5 13,5 80,6 -270 871

F BiH 5 778 901 10 353 991 100,0 100,0 55,8 -4 575 090

1.6.4. KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA

Unatoč dobrim pokazateljima industrijske razvijenosti, spoljno – trgovinske razmjene, velikim

preduzećima i uopće poslovne klime, ako je posmatramo isključivo kroz brojke registrovanih

subjekata, visok nivo nezaposlenosti je prisutan u svim općinama Plana.

Stepen nezaposlenosti u 2014.godini je na nivou Tuzlanskog kantona bio 54,8%.

Stopa zaposlenosti uvelike varira u odnosu na općine Kantona, a u 2014. godini, kretanja su bila

sljedeća:

TABELA 56 – STOPA ZAPOSLENOSTI PO OPĆINAMA U 2014. GODINI; IZVOR: MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA,


Općina Broj stanovnika

Broj zaposlenih

Radno sposobno stanovništvo

Aktivno stanovništvo

Stepen zaposlenosti (%)

Stepen aktivnosti (%)

Lukavac 50 449 8 167 35 766 18 997 22,8 53,1

Tuzla 131 634 31 284 93 263 51 844 33,5 55,6

Živinice 56 171 8 055 39 364 22 303 20,5 56,7

TK 499 144 81 588 352 830 180 385 23,1 51,1

FBiH 2 336 722 443 587 1 611 718 835 852 27,5 51,9

Najveći broj nezaposlenih osoba su u kategoriji KV (kvalificirane radne snage) i SSS (srednje stručne

spreme), ali je vrlo visok procenat i visokokvalificirane radne snage bez zaposlenja, na kantonalnom

nivou.


PROSTORNA OSNOVA

115

Prosječna neto plata u Tuzlanskom kantonu u 2014.godini jeiznosila 739 KM, što je za 11,3% manje

od prosjeka F BiH. Razlike u prosječnoj neto plati po općinama su takođe izražene.

TABELA 57 – PROSJEČNA NETO PLATA PO OPĆINAMA; IZVOR: MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PO KANTONIMA ZA 2014.GODINU,


Općina Prosječna neto plata u KM Učešće FBiH = 100

Lukavac 757 90,9

Tuzla 860 103,2

Živinice 715 85,8

Tuzlanski kanton 739 88,6

FBiH 833 100,0

Prosječna penzija u Tuzlanskom kantonu iznosi 380,2 KM, a broj penzionera se procjenjuje na 69 065.

U općini Lukavac, prosječna penzija je 380,8 KM, sa brojem penzionera od 7 775, u općini Živinice njih

8 346 prima prosječnu penziju od 372,2 KM, a u Gradu Tuzla prisutno je 24 799 penzionera, sa

mjesečnim primanjima od prosječnih 423,0 KM.54

1.6.5. ZNAČAJ AKUMULACIJE MODRAC ZA RAZVOJ PRIVREDE

Nagli razvoj rudarstva, termoenergetike i hemijske industrije u Tuzlanskom kantonu, koji je započeo

50 –ih godina prošlog vijeka, zahtijevao je sve veće količine vode, a koje nisu mogle biti isporučene

privrednim subjektima iz postojećih vodotoka i izvorišta, zbog prirodnog nedostatka vode u ovom

području, ali i zbog sve veće zagađenosti otvorenih vodotoka.

Kao jedino kvalitetno rješenje, predložena je izgradnja akumulacionog jezera na rijeci Spreči, „kojim

bi se obezbijedilo prihvatanje velikih voda u vlažnom razdoblju i time osigurale potrebne količine

vode u sušnim razdobljima godine“.55

Po svom karakteru višenamjenska, ova akumulacija je između ostalog trebala osigurati stalno

snabdjevanje industrijskih potrošača tuzlanske regije, ali i ublažiti zagađenje površinskih voda

nizvodno od akumulacije, do čega dolazi zbog ispuštanja industrijskih i komunalnih voda u vodotoke.

Bogata mineralna nalazišta energetskih sirovina, lignita, mrkog uglja, ali i krečnjaka, kvarcnog pijeska i

cementnog laporca u neposrednoj blizini obuhvata, uticala su na razvoj privrednih djelatnosti,

posebice rudarstva.

Posebno se izdvajaju:

Eksploatacija mrkog uglja Banovačkog bazena,

Eksploatacija mrkog uglja Đurđevićkog bazena,

Eksploatacija krečnjaka na lokalitetu Vijenac.

54

Podaci preuzeti iz publikacije Makroekonomski pokazatelji po kantonima za 2014.godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja 55

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla, juni 2013.


PROSTORNA OSNOVA

116

Iako niti jedno od aktivnih kopova ne ulazi u obuhvat Plana, eksploataciono polje Rudnika mrkog

uglja Banovići na južnoj granici obuhvata vrlo malim dijelom dodiruje kontaktno područje

posmatranja, o čemu je već bilo govora. Iako vode akumulacije Modrac ne učestvuju direktno u

proizvodnom procesu rudokopa, eksploatacione aktivnosti u njima imaju značajan uticaj na

akumulaciju, sa aspekta zagađenja i eutrifikacije, što može imati i posljedice spram industrijskih

kapaciteta koji koriste vode akumulacije u svom proizvodnom procesu.

Akumulacija Modrac obezbjeđuje prosječno 2,3 m3/sek tehnološke vode za krupne privredne

kapacitete Tuzle i Lukavca, a to su: TE Tuzla, Fafbrika sode Lukavac, KHK Lukavac, Cementara Lukavac

i Rudnik soli Tušanj u Tuzli.

Obzirom da su planska opredjeljenja kantonalnog, kao i općinskih prostornih planova da se u

narednom periodu akumulacija Modrac koristi i kao izvorište vode za piće, bit će potrebno

uspostaviti sisteme raspodjele količina voda, uz „uvođenje mogućih racionalizacija proizvodnim

procesima koji se danas koriste“.56

1.6.6. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO U SLUŽBI PRIVREDE

Naselja na obalama akumulacije Modrac imaju razvijen turizam u određenom stepenu, a svim

prostornim planovima višeg i nižeg reda, naglašava se značaj i potencijal ovog područja za tu

privrednu granu.

Područja na kojima već postoje kapaciteti za prihvat posjetilaca i pružanje određenih sadržaja u službi

turizma, rekreacije i sporta, jesu:

Plaže uz akumulaciju Modrac i turističko – ugostiteljski objekti,

Planinarska kuća u Svatovcu,

Vikend naselja na obalama akumulacije Modrac.

Smještajni i ugostiteljski kapaciteti postoje u okviru naseljenih mjesta uz samu akumulaciju, ali i u

njenom zaleđu. Ukupni procijenjeni kapaciteti smještajnih jedinica su:

Hoteli i moteli – 72 ležaja,

Pansioni – 20 ležaja,

Apartmanski smještajni kapaciteti privatnih lica – 207 ležaja,

Wellness centar Ahmedić u Mosorovcu (zaleđe) sa cca 15 ležaja,

Planinarska kuća na lokalitetu Svatovac, koja raspolaže sa 35 ležaja.

Podaci o broju noćenja turista za područje uz akumulaciju nisu poznati. Turistička zajednica raspolaže

podacima za općine u sastavu, ali ne i za posmatrano područje. Međutim, evidentno je da je u

proteklih nekoliko godina došlo do značajnog porasta turista u općinama Lukavac i Živinice, te Gradu

Tuzla, a kapaciteti i potencijal akumulacije Modrac trebaju u ovom rastućem privrednom sektoru

tražiti svoju šansu.

56

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godina, II Projekcija prostornog razvoja 1 – 11, str.80


PROSTORNA OSNOVA

117

TABELA 58 – PODACI O TURISTIČKIM KAPACITETIMA U OPĆINAMA LUKAVAC I ŽIVINICE I GRADU TUZLA; IZVOR: MINISTARSTVO

TRGOVINE, TURIZMA I SAOBRAĆAJA TUZLANSKOG KANTONA

Indikator Tuzla Lukavac Živinice

2012 2013 2014 2012 2013 2014 2012 2013 2014

Broj dolazaka 6080 13502 19250 4828 5837 5361 443 247 655

Broj domaćih turista

2734 8844 12228 2425 3385 2614 282 171 534

Broj stranih turista

3346 4658 7022 2403 2452 2747 161 76 121

Broj noćenja 9694 19896 31258 7137 10641 9190 643 386 857

Poseban vid turizma – omladinski turizam, javio se u Kiseljaku, ali koje trenutno nije u

zadovoljavajućem stanju i funkciji.

Ugostiteljski turizam, pored kapaciteta u okviru hotela i motela na obalama akumulacije Modrac,

razvija se vrlo uspješno i u naseljenom mjestu Priluk, gdje je izgrađen ribnjak koji uspješno posluje, te

ima predispozicije za kvalitetan razvoj etno turizma sa gastronomskom ponudom.

Izletnički turizam se spontano i bez adekvatne organizacije, kako u prostornom, tako i u sadržajnom

smislu, razvija na nekoliko lokaliteta. Na slapovima rijeke Turije postoji poluuređena plaža sa

ugostiteljskim sadržajima, koja u ljetnim mjesecima okuplja veliki broj posjetilaca. Negativni odnos

prema okruženju se ogleda u neizgrađenim kapacitetima za parkiranje vozila, mogućnost prilaza

slapovima i plaži vozilima, te nepostojanju ekološki prihvatljivog sistema odvodnje otpadnih voda.

Osim toga, uređenje prostora treba biti na višem nivou, a izgradnja objekata uz slapove ograničena i

prilagođena prostornim vrijednostima.

Razvoj turizma koji se ne oslanja na samu akumulaciju se ostvaruje kroz razvoj brdskog biciklizma i

planinarenja na obroncima u obuhvatu Prostornog plana. Tako su već aktivne zone:

Biciklistička i rekreaciona staza u reonu Strane – Bokavićko Brdo – Kiseljak,

Biciklistička i rekreaciona staza u širem reonu Priluk – Šerići – Suha, koja obuhvata područje

Zukići – Klapići, prema naselju Mrdići, te greben koji se prostire sve do naselja Gornje

Živinice,

Planinarska staza i šetnica na pravcu Svatovac – Rudenik, južno od vrha Osoje, prema

Klapićima i Zukićima,

Biciklistička staza i šetnica obalom potoka Strojna,

Kružna biciklistička staza i šetnica oko oboda akumulacije, koja prati postojeću saobraćajnu

mrežu.


PROSTORNA OSNOVA

118

SLIKA 11 – TABLA U NASELJENOM MJESTU KISELJAK, KOJA OZNAČAVA BICIKLISTIČKO – PJEŠAČKE STAZE

1.6.7. POLJOPRIVREDA

Prema Strategiji zaštite akumulacije Modrac, obradivo poljoprivredno zemljište u slivu akumulacije

Modrac se koristi na način da se sadnja vrši u omjerima:

32,70 % žitarice,

25,6 % povrtno bilje,

28,7 % krmno bilje,

13 % zemljišta se ne obrađuje.

Analize ukazuju da na vrlo zastupljenoj I agrozoni poljoprivrednog zemljište uz akumulaciju Modrac,

postoji potencijal za ratarsku proizvodnju, odnosno, intenzivno ratarstvo, proizvodnju krmnih kultura

za proizvodnju mlijeka, intenzivnu proizvodnju povrća i industrijskog bilja. Obim trenutne

proizvodnje, obzirom da se uglavnom radi o individualnoj, neorganizovanoj proizvodnji, nije poznat.

U svim općinama u sastavu, iako postoje realni uslovi za razvoj poljoprivrede, do sada ona nije

razvijana u većem obimu, niti je postojao sistematski pristup organizovanoj proizvodnji.

RIBNJIČARSTVO I RIBARSTVO

I pored velikog vodnog bogatstva i iznimno bogate ihtiofaune ovog prostora, razvoj ribogojilišta nije

pratio potencijale.


PROSTORNA OSNOVA

119

Tomu treba tražiti razlog i u vrlo lošoj kvaliteti vode akumulacije Modrac, o čemu je više govoreno u

tematskim poglavljima, ali i zabrani kaveznog uzgoja ribe.

Diverzitet ribljeg svijeta podrazumijeva 22 vrste akumulacije Modrac, ali ribarstvo i ribnjičarstvo se

ovdje isključivo oslanja na sportski i amaterski ribolov, kao vid rekreacije i zabave, a ne

poljoprivrednog razvoja.


PROSTORNA OSNOVA

120

1.7. KARAKTERISTIKE RAZVOJA INFRASTRUKTURNIH SISTEMA

1.7.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

1.7.1.1. CESTOVNA INFRASTRUKTURA

Osnovu cestovne saobraćajne mreže unutar obuhvata čine regionalne ceste R471 Lukavac-Poljice-

Banovići i regionalna cesta R 455a Poljice – Živinice.

Regionalna cesta R471 Lukavac-Poljice-Banovići vezuje se na magistralnu cestu M4 Granica

entiteta - Gračanica - Lukavac - Šićki Brod - Tuzla - Simin Han - Međa-Kalesija - granica

entiteta. Ukupna dužina regionalne ceste iznosi 31,00 km a dužina trase unutar obuhvata

iznosi 12,05 km. Preko ove saobraćajnice omogućava se veza sa općinom Banovići, te veza na

M4 i dalje preko magistralne ceste sa putnom mrežom unutar FBiH.

Regionalna cesta R455a Poljice - Živinice povezuje se na R471 sa jedne strane i na M 18

Sarajevo – Tuzla – Orašje, u području općine Živinice sa druge strane. Ukupna dužina

regionalne ceste iznosi 17,00 km a u dužina trase unutar obuhvata iznosi 13,2 km. Preko ove

saobraćajnice omogućava se veza sa općinom Živinice te veza na M 18 i dalje preko

magistralne ceste sa putnom mrežom unutar FBiH.

Granicu obuhvata plana tangira željeznička pruga Brčko – Banovići. Ukupna dužina granice koja

tangira željezničku prugu iznosi cca 4,15 km. Unutar granice obuhvata nalazi se i dio teretne

željezničke stanice.

Osim navedenih vidova saobraćaja, u okviru obuhvata je registrovan i specijalni vid prevoza žičarom,

koja transportuje materijal iz kamenoloma Vijenac do Cementare Lukavac. Žičara se u dužini od 6,43

km nalazi unutar obuhvata, a dio žičare u dužini od 2,05 km prelazi preko vodne površine akumulacije

Modrac.

Vodni saobraćaj u akumulaciji Modrac je lokalnog karaktera.

IZGRAĐENOST PUTEVA I GUSTINA KATEGORISANE MREŽE

Cestovnu mrežu unutar obuhvata čine postojeće saobraćajnice nivoa regionalnih, lokalnih i

nekategorisanih cesta. U narednoj tabeli dat je pregled kategorisane putne mreže unutar obuhvata.

TABELA 59 – KATEGORISANA PUTNA MREŽA

R.br. Broj puta Putni pravac Dužina km

1 R 471 (R361) Lukavac-Poljice-Banovići 12,05

2 R 455a (R362) Poljice - Živinice 17,00

UKUPNO REGIONALNE CESTE 29,05

Regionalne ceste prestavljaju okosnicu cestovne mreže unutar obuhvata. Saobraćajnice su smještene

duž obale akumulacije i povezuju naselja koja su u obuhvatu. Regionalna cesta R471 vezuje se na

magistralnu cestu M4 i dalje unutar obuhvata povezuje naselja Prokosovići, Bikodže, Caparde, Babice

Donje, Poljice i nastavlja u pravcu Banovića. Regionalna cesta R455a Poljice – Živinice, vezuje se na


PROSTORNA OSNOVA

121

regionalnu cestu R471 Lukavac – Poljice – Banovići u području naselja Poljice, te dalje ide kroz naselja

Priluk, Šerići i Suha, ulazi i u općinu Živinice i priključuje se na magistralnu cestu M 18 Sarajevo –

Tuzla – Orašje.

Regionalne ceste imaju funkciju sabirnih saobraćajnica unutar obuhvata, prihvataju saobraćaj sa

lokalnih i nekategorisanih cesta unutar naselja i usmjeravaju dalje na saobraćajnice višeg ranga izvan

obuhvata.

Lokalna mreža saobraćajnica preuzeta je iz planova koji su rađeni u prethodnom periodu za općine

Lukavac, Živinice i Grad Tuzlu i iste su prikazane tabelarno u nastavku.

TABELA 60 – LOKALNA MREŽA SAOBRAĆAJNICA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA

Općina Dionica Dužina (km) Oznaka ceste

Lukavac KHK/Magistralna cesta M 112/ Puračić – Malinjak 1,85 L 057003

Lukavac KHK/Magistralna cesta M 112/ Puračić – Malinjak 1,30 L 057003

Lukavac Malinjak – Milino selo – Panjik – Mičijevići – Maglaj 0,98 L 057004

Lukavac Malinjak – Turija – Brijesnica Gornja – Tumare 2,16 L 057005

Lukavac Turija/Ovršje/ - Mosorovac/ Regionalna cesta R 361 1,81 L 057006

Lukavac Turija – Karići 2,38 L 057007

Lukavac Babice/Regionalna cesta R 361/ - Orahovica – Lozna 2,26 L 057008

Lukavac Modrac – Bokavići – granica grada Tuzla 0,15 L 057011

Lukavac Puračić/mezarje/ - Mosorovac/Regionalna cesta R 361/ 2,83 L 057020

Lukavac Šareni Most – Poljice Gornje (škola) 1,25 L 057030

Lukavac Šareni Most – Ugar – Poljice Gornje (škola) 2,24 L 057031

Lukavac Murga – Romići – Rabići –Regionalna cesta R 361 1,31 L 057032

Lukavac Murga – Murgići – Bjelići – Regionalna cesta R 361 1,59 L 057033

Lukavac Bjelići – Babići – Babice /Dom kulture/ 4,96 L 057034

Lukavac Regionalna cesta R 471-Alići -Subašići -Spomen obilježje 3,36 L 057035

Tuzla Husino/magistralna cesta M 113/ - Kiseljak 0,66 L 094020

Tuzla Kiseljak – Bokavići – Kiseljak 4,88 L 094021

Živinice Bučik – Suha (Regionalna cesta R 362) 4,64 L 106003

Lukavac R 455a – Hajdarhodžići 1,84 NK

Tuzla Kiseljak – Vilušići 2,07 NK

Živinice Ljubače – Suha 2,37 NK

Lukavac R 455a – Vrta 0,89 NK

Lukavac R 455a – Omerkići 0,87 NK

Lukavac R 455a – Babice Donje 2,99 NK

Lukavac Babice Donje – Šljivić 2,82 NK

Lukavac Vrućan – Memići 1,07 NK

Lukavac Bikodže – Mujkići 1,16 NK

Lukavac Bikodže – Mujkići (spoj na L 25) 0,29 NK

Lukavac Bikodže – jezero Modrac 1,29 NK

Lukavac R 455 – Bikodže 1,64 NK

Ukupna dužina lokalnih saobraćajnica unutar obuhvata iznosi 59,91 km. Lokalne ceste se uglavnom

su koncentrisane tako da se pružaju od regionalne ceste prema unutrašnjosti naseljenih mjesta ili sa

funkcijom povezivanja dva ili više naseljenih mjesta.


PROSTORNA OSNOVA

122

Pored kategorisanih cesta u obuhvatu postoji i mreža nekategorisanih cesta čija je ukupna dužina

unutar obuhvata 102,75 km. Nekategorisane ceste su ceste koje omogućavaju pristup zaseocima ili

pojedinim objektima, šumski putevi i slično.

Regionalne i lokalne ceste su asfaltne kolovozne konstrukcije, dok su nekategorisane saobraćajnice

uglavnom od tamponskog sloja. Na kategorizovanim saobraćajnicama nema kontrolisane odvodnje

vode sa kolovoza, te se ona direktno izliva na okolni teren.

Obzirom da većina navedenih cesta prolazi kroz naselje i česte su pojave pješaka koji se kreću voznim

dijelom kolovoza postoji veliki rizik od saobraćajnih nezgoda.

Površina obuhvata iznosi 80 km2, kada posmatramo gustinu kategorisane putne mreže unutar

obuhvata ona iznosi 89,4km/80 km2 .

Unutaar obuhvata kategorizovanu putnu mrežu čine regionalne i lokalne saobraćajnice sa

procentualnom zastupljenošću koja iznosi 32,5% regionalne ceste i 67,5% lokalne ceste.

Prema dostupnim podacima unutar obuhvata živi 16.497 stanovnika. Iz prethodno navedenog

konstatovali smo da dužina kategorisane cestovne mreže iznosi 89,40 km, te da dužina kategorisane

mreže na 1000 stanovnika iznosi 5,42km / 1000 stanovnika što je skoro identično vrijednosti za BiH

koja iznosi 5,13 km/1000 stanovnika.

JAVNI SAOBRAĆAJ

U području obuhvata zastupljen je javni prevoz općinskog i kantonalnog karaktera. U fazi izrade

planova općina date su neke opće karakteristike, a u nastavku dajemo neke od linija koje su dostupne

na portalima prevoznika.

TABELA 61 – JAVNI SAOBRAĆAJ UNUTAR OBUHVATA PLANA

Linija Polasci Povratak

Općinske linije

Lukavac – Babice - Orahovica I7:10,10:15,13:00,15:05,20:00,23:00 5:45,8:00,12:00,17:50,21:40

Lukavac - Jaruške 7:15,10:40,13:10,15:15,23:00 5:45,8:20,12:00,14:00,18:00,21:40

Kantonalne linije

Lukavac – Poljice – Živinice 10:30,14:50,23:02 05:40,12:00,16:20

Banovići-Vijenac-Lukavac 5:40, 10:00, 13:00 9:15, 12:50, 18:15

Poljice-Grablje-Simin Han 5:40,6:20,6:45,9:00,10:15,11:00,11:40, 13:50,15:10,16:40,17:30,18:00,18:40

7:15,8:45,9:30,10:15,13:05,13:25, 14:05,15:10,15:55,17:20,17:55,18:25,19:05,19:55

Živinice-Barice-Dublje 9:30,13:25 6:35, 11:45

STACIONARNI (MIRUJUĆI) SAOBRAĆAJ

Saobraćaj u mirovanju prisutan je u dijelu obale gdje su smješteni ugostiteljski objekti. Parking

prostori su vezani uz regionalnu cestu ili unutar hotelskog kompleksa. U narednim fazama potrebno

je posvetiti pažnju ovom vidu saobraćaja i sa druge strane obale zavisno od sadržaja koji se bude

planirao unutar obuhvata.


PROSTORNA OSNOVA

123

1.7.1.2. TELEKOMUNIKACIJE

Razvoj telekomunikacijske mreže predviđen je planovima nadležnih operatera, koji su svoje razvojne

dokumente inkorporirali u općinske prostorne planove.

Postojeći telekomunikacijski objekti, postavljene bazne stanice različitih operatera, omogućavaju da

se telekomunikacijski saobraćaj odvija bez većih problema.

U svim općinskim centrima i Gradu Tuzlu, u funkciji su čvorišne i krajnje centrale, koje omogućavaju i

nesmetan prijem i distribuciju poštanskih pošiljki.

Sva naseljena mjesta u obuhvatu Plana su pokrivena telefonskom mrežom, dio je podzeman, a dio

nadzeman.

Postojeća bakrena mreža je limitirana i ograničenog kapaciteta, te ne može pružiti usluge na

zadovoljavajućem nivou. U cilju poboljšanja stanja telekomunikacijskih usluga i kvaliteta mreže, u

posljednih nekoliko godina je intenzivirana rekonstrukcija mreže, sa uvođenjem optičkih kablova u

sistemu povezivanja između glavnim i lokalnih PTT centrala.

Upotrebom fiber optičkog vlakna do svakog doma, bit će omogućen kompletan set usluga baziran na

IP sistemu, kao što su IPTV, brz pristup internetu, razne IP centreks usluge itd.

S obzirom na sve veće zahtjeve i potrebe korisnika za razmjenu informacija, kako na globalnom tako i

na lokalnom nivou, jedna od osnovnih zadaća lokalne zajednice jeste da stvori uslove u kojima će

brzina protoka i količina informacija biti adekvatna, uz zadovoljavajući kvalitet, u dužem vremenskom

periodu.

Pokrivenost prostora mobilnom mrežom je veoma dobra, iznosi preko 99,5 %. Bazne stanice mobilne

telefonije se nalaze na cijelom području, njih 12.

Na području obuhvaćenom prostornim planom sliva Jezera Modrac ranije su izgrađena

telekomunikacijska čvorišta:

Kiseljak

Prokosovići

Bikodže

Turija

Babice

Poljice Gornje

Poljice Donje (naselje Priluk)

Šerići

Puraćić

Suha

U sklopu navedenih multiservisnih pristupnih čvorišta izgrađena je kablovska kanalizacija i pristupna

bakarna mreža putem koje se korisnicima pružaju širokopojasne usluge.


PROSTORNA OSNOVA

124

Navedena telekomunikacijska čvorišta povezana su na mrežu BH Telekoma optičkim spojnim

putevina za koji su korišteni optički kablovi odgovarajućeg kapaciteta. Navedena veza je realizovana

spojnim putevima:

OSP Suha-Šerići-Priluk-Poljice-Babice-Turija,

OSP Puračić-Bikodže-Prokosovići.

PRISTUPNA MREŽA PROKOSOVIĆI

Postojeća kablovska pristupna mreža Prokosovići realizovana je sa šest kablovskih pravaca kapaciteta

bakarnog kabla kapaciteta od 150x2 do 400x2 parica, koji su podijeljeni na primarne, distrubutivne i

sekundarne kablove. Urađena je podzemno. Svi korisnici su povezani na telekomunikacijsko čvorište

Prokosovići. Korisnicima se nude širokopojasne usluge telefonije, interneta i video sadržaji.

Telekomunikacijsko čvorište je povezano optičkim spojnim putem na čvorište u Bikodžama. Do

svakog korisnika je položen bakarni kabl kapaciteta 2x2 parice.

PRISTUPNA MREŽA BIKODŽE

Područje PM Bikodže obuhvata naselja Bikodže, Lugovi, Mosorovac i Caparde. Područje

telekomunikacijskog čvorišta riješeno je sa šest kablovskih pravca:

kablovski pravac 1 kapaciteta 200x2






Telekomunikacijska mreža mreža je krutog tipa i završava na samostojećim ormarićima kapaciteta

10x2. Na kraju mreže ostavljena je rezerva u kablu.

PRISTUPNA MREŽA BABICE

Pristupna mreža Babice građena je sa bakarnim kablovima kapaciteta do 400x4. Organizovana je u tri

kablovska pravca, i to KP1, KP2 i KP3. Kablovi su izvedeni podzemno, ugrađene su toploskupljajuće

spojnice na mjestima račvanja kablova i mreže je u distributinom dijelu izvedena na samostojeće

stubne ormare. Do svakog korisnika podzemno je položen bakarni kabl. Prilikom izgradnje mreže

vodilo se računa da se na mjestima prelaza saobraćajnica polože cijevi PVC promjera 110 mm i PEHD

cijevi promjera 50 mm. Navedeno telekomunikacijsko čvorište je povezano na optički spojni put

Suha-Šerići-Priluk-Poljice-Babice-Turija.

PRISTUPNA MREŽA POLJICE DONJE I GORNJE (NASELJE PRILUK)

Na cijelom području distributivne mreže prilikom izgradnje telefonske mreže u isti rov uz primarni

mrežni kabl položena je i spojena PEHD cijev promjera 50 mm. Maksimalan kapacitet bakarnih

kablova je 400x4 a mreža je organizovana u tri kablovska pravca, i to: KP1, KP2 i KP3. Rađena je u

topologiji krute mreže, podzemno. Do naselja Priluk položen je također bakarni kabl odgovarajućeg

kapaciteta. Mreža je završena na telekomunikacijskim čvorištima Poljice Gornje i Poljice Donje.

Navedena telekomunikacijska čvorišta su povezana na optički spojni put Suha-Šerići-Priluk-Poljice-

Babice-Turija.


PROSTORNA OSNOVA

125

PRISTUPNA MREŽA ŠERIĆI

Pristupna mreža Šerići građena je sa bakarnim kablovima kapaciteta do 350x4. Organizovana je u dva

kablovska pravca, i to KP1 i KP2. Kablovi su izvedeni podzemno, ugrađene su toploskupljajuće

spojnice na mjestima račvanja kablova i mreže je u distributinom dijelu izvedena na samostojeće

stubne ormare. Do svakog korisnika podzemno je položen bakarni kabl. Prilikom izgradnje mreže

vodilo se računa da se na mjestima prelaza saobraćajnica polože cijevi PVC promjera 110 mm i PEHD

cijevi promjera 50 mm. Navedeno telekomunikacijsko čvorište je povezano na optički spojni put

Suha-Šerići-Priluk-Poljice-Babice-Turija.

PRISTUPNE MREŽE SUHA, KISELJAK, TURIJA, PURAČIĆ

Pristupne mreže Kiseljak, Turija, Puračić i Suha su mreže koje su izgrađene prije više od deset godina.

Mreže su krutog tipa. Izgrađene su podzemno sa kablovima kapaciteta do 400x4. Mrežni kablovi su

završeni na izvodnim samostojećim ormarima. Do svakog domaćinstva položen je kabl kapaciteta

2x2. Na mjestima račvanja kablova ugrađena je toploskupljajuća spojnica.

ZAKLJUČAK

Obzirom da su navedena telekomunikacijska čvorišta i pristupne mreže izgrađeni prije više od deset

godina dimenzionisani su i projektovani da ispune zahtjeve korisnika za prenosom govorne usluge i

minimalnih brzina pristupa internetu. Mreže su građene na principu krute topologije i samostojećih

izvodnih ormarića, gdje je planirano do svakog objekta položiti parični kabl.

Obzirom na urbanizaciju navedenog obuhvata, koja podrazumijeva izgradnju novih poslovnih i

stambenih jedinica, trenutni kapacitet mreže nije dovoljan te je potrebno planirati prostor za

izvođenje građevinskih radova na postojećoj telekomunikacijskoj infrastukturi. Prije svega, potrebno

je planirati povećanje kapaciteta polaganjem novih bakarnih kablova i izgradnjom novih

telekomunikacijskih aktivnih čvorišta u FTTC tehnologiji (FTTC – Fiber To The Curb – Optičkim kablom

do pločnika).

To bi podrazumijevalo izgradnju outdoor kabineta na betonskom postolju u neposrednoj blizini

postojeće bakarne i optičke telekomunikacijske infrastrukture. Uz minimalne građevinske radove na

iskopu i polaganju novih kablova od novih čvorišta do postojećih nastavaka na optičkim i bakarnim

kablovima. Na taj način bi se u velikoj mjeri poboljšao kvalitet širokopojasnih usluga uz mogućnost

uvođenja novih.

Također, za svako novo čvorište trebalo bi planirati izgradnju elektroenegetskog priključka. Prilikom

izgradnje novih čvorišta stvorit će se uslovi za pružanje većih pristupnih brzina prenosa podataka i

uslovi za pružanje video sadržaja boljeg kvaliteta.


PROSTORNA OSNOVA

126

1.7.2. VODOPRIVREDA

1.7.2.1. KORIŠTENJE VODA

U uvodnom dijelu poglavlja infrastrukture vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u slivu

akumulacije Modrac dat će se sveobuhvatan pregled područja usluga, vodosnabdijevanja,

prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, te pregled zagađivača vode akumulacije.

VODOSNABDIJEVANJE

Svaka općina tuzlanskog kantona koja se nalazi u slivu akumulacije Modrac pitanje vodosnabdijevanja

je riješila uglavnom putem jednog javnog gradskog vodovodnog sistema i većeg broja lokalnih

vodovodnih sistema.

PRIKUPLJANJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda sa područja općina u slivu akumulacije Modrac je riješeno

uglavnom samo u urbanim dijelovima svake od općina. Prečišćavanje otpadnih voda se vrši na

području općine Živinice gdje je izgrađeno konvencionalno postrojenje za prečišćavanje otpadnih

voda urbanog područja grada Živinice, kao i na području MZ Kiseljak, grad Tuzla, gdje je instaliran

paketni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, ali koji trenutno nije u funkciji. Većina stanovništva

svoje otpadne vode upaja u septičke jame koje su u najvećem broju nepropisno izgrađene i na taj

način donose velike količine organskog zagađenja u vodotoke koji naposlijetku završavaju u

akumulaciji Modrac. Otpadne vode industrijskih objekata se uglavnom ispuštaju bez prethodnog

prečišćavanja i sa sobom donose velike količine nanosa.57

INDUSTRIJSKI I POSLOVNI ZAGAĐIVAČI

U slivu akumulacije Modrac postoji veći broj registriranih i neregistriranih zagađivača površinskih

voda, čije otpadne vode se ispuštaju u otvorene vodotoke uglavnom bez prečišćavanja.

Registrirani zagađivači su:

Rudnici uglja (površinski kopovi i jame), Dubrave, Banovići i Đurđevik,

Rudnici uglja (separacije), Banovići i Đurđevik,

Stočna farma „Krušik“, Kalesija,

Metalna industrija ''Helios'', Banovići,

Drvna industrija ''Konjuh'', Živinice,

Klaonica pilića, Živinice,

Metaloprerađivačka industrija, Živinice,

Mlinsko-pekarska industrija, Tuzla,

Kanalizacije naselja: Kalesija, Banovići i Živinice.

57

Tuzla - Modrac Lake – Feasibility Study – Baseline Study Report / TCS ID: 43079 / Holinger IC-ICON Institute-

Una Consulting / april-decembar 2015. godine


PROSTORNA OSNOVA

127

Neregistrirani zagađivači su:

Aerodrom ''Dubrave'',

Poljoprivredno dobro ''Spreča'',

Zanatska proizvodnja i manji industrijski pogoni,

Javne plaže na obalama akumulacije,

Vikend naselja i ugostiteljski objekti na obalama akumulacije,

Seoska naselja u slivu,

Urbane površine u naseljima,

Saobraćajnice i dr.

LUKAVAC (ZA DIO TERITORIJE KOJI PRIPADA SLIVU) 58

PODRUČJE PRUŽANJA USLUGA VODOSNABDIJEVANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA

VODOSNABDIJEVANJE

Grad Lukavac i veći dio prigradskih naselja snabdijeva se sa vodovodnog sistema Lukavac. Sa ovog

sistema snabdijeva se oko 15.000 stanovnika uključujući i industrijske kapacitete. Izvorišta sa kojih se

obezbjeđuje pitka vode su:

Izvorište Modrac;

Izvorište aluviona rijeke Spreče – sistem bunara (izvorište Toplice).

Odvodnja otpadnih voda

Na području općine Lukavac postoji nekoliko sistema odvodnje otpadnih voda. Glavni i najveći sistem

se nalazi u gradu Lukavcu, a ostali sistemi su samoinicijativno izgrađeni u prigradskim mjesnim

zajednicama, s tim što je samo dio domaćinstava ili privrednih i javnih subjekata tih naselja spojen na

sistem odvodnje otpadnih voda putem kanalizacione mreže. Održavanje kanalizacione mreže je

obaveza stanovništva koje je i izgradilo postojeće sisteme. Dužina gradske kanalizacione mreže iznosi

oko 11 km i prema Studiji izvodljivosti za odvodnju oborinskih voda, kanalizacione mreže i

postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za grad Lukavac i rubna naselja, stanje te kanalizacione

mreže je nezadovoljavajuće.

Slivu akumulacije Modrac pripada dio teritorije Lukavca koji obuhvata 6 mjesnih zajednica, a to su

Prokosovići, Bikodže, Turija, Babice, Poljice Gornje i Poljice Donje. Ova naselja su predmet

posmatranja i opisi u nastavku se odnose isključivo na njih.

Kupci i potrošnja

Teritoriji općine Lukavac koji se nalazi u slivu akumulacije Modrac naseljava oko 15.200 stanovnika

raspoređenih u oko 4.200 domaćinstava. Na ovom području egzistira i niz restorana, hotela i kafe-

barova koji su najviše zastupljeni na području MZ Prokosovići. Procjenjuje se da u ljetnoj sezoni na

području Prokosovića boravi oko 3.500 turista. Od proizvodnih djelatnosti može se izdvojiti prerada

drveta, proizvodnja, ugradnja i stabilizacija kosina, te fabrika za proizvodnju tjestenine.

58




PROSTORNA OSNOVA

128

Na području mjesnih zajednica egzistiraju lokalni vodovodni sistemi, a potrošnja vode se kreće

između 150 i 200 l/stan/dan. Potrošnja vode je nešto veća od europskog standarda koji iznosi oko

150 l/stan/dan i stalno je u trendu opadanja. Povećana potrošnja u odnosu na europski standard je

usljed toga što mještani posjeduju stoku koju napajaju i bašte koje redovno zalijevaju. Gubici u

vodovodnim sistemima se kreću između 30 i 50 %.

Napomena: Najznačajniji potrošači vode su smješteni izvan sliva akumulacije Modrac. U industrijskoj

zoni općine Lukavac se nalaze:

Hemijska industrija SISECAM SODA,

Koksna industrija GIKIL i

Fabrika cementa.

Prema podacima JP „Spreča“ d.d. Tuzla na godišnjem nivou ove tri industrije kupuju 13.337.900 m3

vode iz akumulacije Modrac. Voda se distributivnim cjevovodom iz akumulacije dovodi do pumpnih

stanica u krugu pomenutih fabrika i koristi za tehnološke procese i manji dio za potrebe radnika u

toku radnog vremena. Zbog poboljšanja industrijskog tehnološkog procesa i uvođenja recirkulacije

tehnološke vode zadnjih nekoliko godina evidentan je trend smanjenja industrijskih potreba za

vodom.

Nivo i kvalitet usluge

Lokalne vodovodne sisteme su izgradili i njima upravljaju Vijeća mjesnih zajednica. Redukcija u

redovnom vodosnabdijevanju nema, osim tokom popravka određenih kvarova. Kvalitet vode se

redovno provjerava i prema rezultatima fizičko-hemijske analize koja se radi jednom mjesečno, te na

osnovu bakteriološke analize koja se radi jednom u šest mjeseci u svim vodovodnim sistemima, voda

je zadovoljavajućeg kvaliteta.59

Sveukupno, može se reći da je kvalitet usluge vodosnabdijevanja u preostalim lokalnim vodovodnim

sistemima u slivu akumulacije Modrac na zadovoljavajućem nivou.

Postojeća infrastruktura vodosnabdijevanja

Prokosovići

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Prokosovići se vrši putem lokalnog vodovodnog

sistema. Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 1800, a prosječna potrošnja vode je 150

(l/stan/dan), zapremina rezervoara 125 m3, dužina vododvodne mreže 8,0 km, gubici u sistemu 40-

60 %.

Vodovodna mreža je djelomično prstenasta, snabdijeva se vodom iz centralne bušotine (Avdići) i tri

bunara Avdići, Mehići i Hamustafići.

Centralna bušotina je izgrađena prije 8 godina, kapaciteta 30 l/s, iz koje se potisnim cjevovodom

(prečnika 160 mm) voda pumpa u rezervoar Hladovine, a gravitacionim putem odlazi u mrežu.

59




PROSTORNA OSNOVA

129

Sa bunara Avdići, Mehići i Hamustafići, zahvat se vrši putem booster pumpi, a voda se direktno

odvodi u mrežu. Prema procjeni upravitelja vodovodnog sistema, ova tri bunara snabdijevaju oko

60% stanovništva mjesne zajednice.

Dužina mreže je iznosi oko 8 km, a sastoji se iz PVC cijevi manjih profila. Zbog starosti i dotrajalosti

vodovodne mreže izraženi su gubici koji se procjenjuju na oko 30%.

Cjevovod kojim se dopremala voda iz koksno-hemijskog kombinata Lukavac više nije u funkciji.

Što se tiče kvaliteta vode iz bunara, ona prema urađenim analizama zadovoljava vrijednosti

propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik“ BiH br.30/12).

Tretman sirove vode se vrši dodavanjem hlora.

Bikodže

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Bikodže se vrši putem lokalnog vodovodnog

sistema, izgrađenog 1978. godine. Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 980 stan, a

prosječna potrošnja vode je 124 (l/stan/dan), zapremina rezervoara 150 m3 , dužina vododvodne

mreže 3,3 km, a gubici u sistemu su veći od 50 %.

Zbog potreba stanovništva za većim kapacitetom vode, 2002. godine izbušen je bunar, dubine 39,0

m, u koji je postavljen na dubini 33,0 m pumpni agregat kapaciteta 4,5 l/s.

Sa izvorišta voda se potisnim cjevovodom (prečnika 125 mm) distribuira do rezervoara Tokići-

Osmanovići, zapremine 200 m3. Dalje se gravitacionim putem cjevovodom prečnika 150 mm, koji se

razdvaja na 2 cijevna voda prečnika 63 mm, voda odvodi u distributivnu mrežu.

U neposrednoj blizini izvorišta nalazi se sabirni šaht lokalnog kanalizacionog sistema. 2011. godine je

došlo do incidenta zamućenja izvorišta usljed zagađenja sa fekalnim vodama, pa su te godine

otpadne vode koje su se skupljale u tom šahtu odvedene par metara niže i ispuštaju se u obližnji

potok.

Vodovodnim sistemom trenutno upravlja Vijeće mjesne zajednice. U ljetnim periodima kad je velika

potrošnja dolazi do prekida u vodosnabdijevanju na 5 sati jer je to vrijeme potrebno da se napuni

rezervoar. Pritisak u mreži je zadovoljavajući i iznosi 5 bara.

Redovno se provode analize vode i prema urađenim analizama zadovoljava vrijednosti propisane

Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Turija

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 3500 stan, a prosječna potrošnja vode je 150

(l/stan/dan), zapremina rezervoara 160 m3 , dužina vododvodne mreže 20,0 km, a gubici u sistemu

su 30 %.

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Turija se vrši putem 2 lokalna vodovodna sistema:

Vodovod BT-1 koje služi stanovništvu u ravničarskim predjelima mjesne zajednice i naselja

Turkići, Đukući, Merdanovići i Mosorovac,

Vodovod Strike koji služi stanovništvu u višim predjelima mjesne zajednice.


PROSTORNA OSNOVA

130

Oba vodovodna sistema su izgradili mještani Turije i to vodovod Strike 1987. godine, a vodovod BT-1

2011. godine.

Za vodovodni sistem BT-1 na području Turijskog polja 2011. godine izveden je bušeni bunar BT-1

dubine 28 m, eksploatacionog kapaciteta 47 l/s u koji je postavljena potopljena pumpa. Iz bunara

voda odlazi, potisnim cjevovodom prečnika 110 mm, direktno u distributivnu mrežu za naselja

Turkići, Đukići, Merdanovići i Mosorovac. Tokom poplava 2014. godine odnesen je jedan dio obale u

neposrednoj blizini bunara BT-1. Sredstva za rekonstrukciju su odobrena, prema podacima

dobivenim na terenu, ali radovi još uvijek nisu započeli.

Vodovodni sistem Strike se snadbijeva vodom sa izvorišta Stike, gravitacionim putem, cjevovodom

prečnika 140 mm i dužine oko 12 km, dolazi 5 l/s do pumpne stanice Karići. Iz pumpne stanice Karići,

koja ima vodnu komoru zapremine 40 m3, potisnim cjevovodom prečnika 110 mm voda dolazi do

glavnog rezervoara Veliko brdo zapremine 160 m3. Iz rezervoara gravitaciono se odvodi u

distributivnu mrežu. Zbog problema sa velikim pritiscima koji iznose čak i po 8 bara u mreži, na putu

od rezervoara do mreže je postavljena rasteretna komora tlocrtnih. Iz rasteretne komore,

cjevovodom profila 125 mm voda odlazi u centralni dio naselja Turija, te naselja Talovići, Dubravci i

Ćolari.

Problem u vodovodnom sistemu predstavlja visok pritisak koji na najnižoj koti iznosi 8 bara.

Vodovodnim sistemima trenutno upravlja Građevinski odbor vijeća mjesne zajednice.

Redovno se vrši fizičko-hemijska i bakteriološka analiza vode prema kojima je utvrđen zadovoljavajući

kvalitet vode za piće i prema urađenim analizama zadovoljava vrijednosti propisane Pravilnikom o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Tretman sirove vode se vrši dodavanjem hlora.

Babice

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 1200 stan, a prosječna potrošnja vode je 100

(l/stan.dan), zapremina rezervoara 85 m3 , dužina vododvodne mreže 5,0 km, a gubici u sistemu su

30 %.

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Babice se vrši putem 3 lokalna vodovodna sistema

– Mramor, Ostojića brdo i Studenac.

Vodovodni sistem „Mramor“ egzistira već 40 godina. Sistem su izgradili mještani Babica tako što su

kaptirali prirodni izvor Mramor, kapaciteta 23 l/min i doveli vodu do manje pumpne stanice odakle se

voda prepumpava u rezervoar Mramor zapremine 45 m3. Gravitacionim putem sa ovog rezervoara

se odvodi voda za centar mjesne zajednice i naselja oko škole, te dio naselja iznad regionalnog puta

Poljice – Živinice. Sa ovog vodovodnog sistema se snabdijeva oko 70% stanovništva Babica.

Obzirom na nedovoljne količine vode, 2011. godine izrađen je novi vodozahvat, bunar dubine 63 m, a

na 43 m je postavljena pumpa kapaciteta 2,5 l/s. Odatle se voda putem potisnog cjevovoda DN 63

mm dovodi do rezervoara Ostojića brdo zapremine 40 m3 sa kojeg se snabdijevaju stanovnici u

visinskim zonama naselja Alići i oko 5 domaćinstava visinskih zona naselja Babići. Prosječan pritisak u

vodovodnoj mreži iznosi 2,5 bara, a dužina mreže je oko 5 km.


PROSTORNA OSNOVA

131

Treći lokalni vodovodni sistem za naselje Babice se sastoji od izvorišta Studenac odakle se voda

prepumpava u rezervoar Grič. Ovaj sistem se odlikuje manjom kvalitetom pitke vode.

Vodovodna mreža u ovoj mjesnoj zajednici je stara i dotrajala, ali unatoč ovome, gubici u sistemu su

navedeni da iznose samo oko 30%.

Vodovodnim sistemom trenutno upravlja Vijeće mjesne zajednice.

Redovno se vrši fizičko-hemijska i bakteriološka analiza vode prema kojima je utvrđen zadovoljavajući

kvalitet vode za piće prema urađenim analizama i zadovoljava vrijednosti propisane Pravilnikom o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, osim za izvorište Studenca. Tretman sirove vode se vrši

dodavanjem hlora.

Naseljeno mjesto Poljice 60

Poljice Gornje

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 4500, a prosječna potrošnja vode je 125 (l/stan.dan),

zapremina rezervoara 150 m3, dužina vododvodne mreže 13.80 km, a podaci o gubicima u sistemu

nisu dostupni.

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Poljice Gornje se vrši putem lokalnog vodovodnog

sistema. Sa novoizgrađenog izvorišta Točak voda se potisnim cjevovodom DN 140 mm dužine 2,5 km

distribuira do rezervoara Svatovac čija je zapremina 150 m3. Od rezervoara se gravitaciono, putem

dva cjevovoda prečnika 140 mm, voda odvodi do sabirnog šahta u kojem se račva na 8 vodova

distributivne mreže. Bunar Točak je izgrađen 2012. godine i ugrađen je pumpni agregat snage 32 kW

što iziskuje jako visoke troškove električne energije. Na dnevnoj osnovi pumpa ispumpa oko 800 m3

vode u rezervoar Svatovac. Visinska razlika izvorišta i rezervoara iznosi oko 200 m.

Usljed zamuljenja izvorište Ugar je trenutno van funkcije. Naime na potoku Ugar i Babijak su

napravljene dvije brane i postavljene drenažne cijevi prečnika 400 mm u dva reda koje prikupljenu

vodu dovode do sabirnog šahta odakle izlazi cijev prečnika 110 mm i odvodi zahvaćenu vodu do

filterske stanice.

Filterska stanica je 1999. godine izgrađena i puštena u rad. U sklopu filterske stanice nalaze se

pješčani filteri, manji rezervoar i pumpe snage 11 kW koje su prečišćenu vodu potisnim cjevovodom

prečnika 140 mm transportovale do rezervoara Svatovac.

Vodovodnim sistemom trenutno upravlja Vijeće mjesne zajednice.

U mjesnoj zajednici Poljice Gornje postoji još jedan sistem vodosnabdijevanja za romsko naselje.

Izvorište za ovaj sistem je bunar u koji je postavljena pumpa i odatle se voda prepumpava u rezervoar

koji se također zove Svatovac, a njegova zapremina iznosi 25 m3. Iz rezervoara Svatovac voda se

gravitaciono transportira u distributivnu mrežu. Putem ovog vodovodnog sistema snabdijeva se oko

35 domaćinstava. Prema trenutnim saznanjima, voda u ovom vodovodnom sistemu nije za piće.

60

U okviru zvanične statistike, prepoznato je samo jedno naseljeno mjesto, ali u okviru Studije izvodljivosti, naseljeno mjesto se posmatra kroz Poljice Donje i Poljice Gornje


PROSTORNA OSNOVA

132

Poljice Donje

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 2500 stan, a prosječna potrošnja vode je 44.35

(l/stan.dan), zapremina rezervoara 60 m3 , dužina vododvodne mreže 6.50 km, a podaci o gubicima u

sistemu nisu dostupni.

Vodosnabdijevanje na području mjesne zajednice Poljice Donje se vrši putem lokalnog vodovodnog

sistema. Sa izvorišta Vrelo se voda potisnim cjevovodom distribuira do rezervoara Džekalovići čija je

zapremina 60 m3. Od rezervoara se gravitacionim putem voda odvodi u distributivnu mrežu. Oko

izvorišta Vrelo je izgrađen kanal za odvodnju oborinskih voda, a izvorište je ograđeno 2013. godine su

ugrađene nove pumpe snage 11 kW sa karakteristikama Qpump.=20 m3/h i visina dizanja H = 118 m.

Problem u sistemu vodosnabdijevanja predstavljaju visoki pritisci do bara.

Redovno se provode analize vode i prema urađenim analizama zadovoljava vrijednosti propisane

Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Tretman sirove vode se vrši dodavanjem hlora.

ODVODNJA OTPADNIH VODA61

Gradski kanalizacioni sistem Lukavca nije u slivu akumulacije Modrac. Mjesne zajednice Lukavca koje

su u slivu akumulacije Modrac su navedene i opisan je kanalizacioni sistem za svaku posebno.

Prokosovići

Na području mjesne zajednice Prokosovići ne postoji izgrađen kanalizacioni sistem, oko 700

domaćinstava svoje otpadne vode upušta u septičke jame koje su većinom nepropisno izgrađene, a iz

istih otpadna voda se upušta u obližnje potoke koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac.

Bikodže

Na području mjesne zajednice Bikodže nije riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda.

Mali dio stanovništva je bez ikakve dokumentacije i potrebnih dozvola, prikupio svoje otpadne vode i

upojio ih u šaht koji se nalazi u neposrednoj blizini samog izvorišta, što je imalo za rezultat zamućenje

izvorišta pitke vode, nakon čega su se otpadne vode iz tog šahta odvele putem PVC cijevi dužine oko

20 m u obližnji potok.

Prema podacima Studije izvodljivosti jezera Modrac, 200 domaćinstava ima nepropisno izgrađene

septičke jame koje su upojene u kanale koji završavaju u Gluhom potoku i naposlijetku u akumulaciji

Modrac.

Turija

Pitanje odvodnje otpadnih voda na području mjesne zajednice Turija nije u potpunosti riješeno.

Oko 500 domaćinstava priključena su na lokalnu kanalizacionu mrežu izgrađenu 2000. godine od

betonskih cijevi (prečnika 300 i 500 mm). Kanalizaciona mreža je mješovitog tipa (jednim kolektorom

61




PROSTORNA OSNOVA

133

se odvode i fekalne i oborinske otpadne vode, kao i manji oborinski kanali), dužine oko 3,5 km sa

profilima betonskih cijevi 1000, 500 i 300 mm.

Projektna dokumentacija postoji samo za centralni dio mjesne zajednice, dok su ostali dijelovi

izgrađeni bez projekta i nemaju nikakvih dozvola. Recipijenti ovog kanalizaciong sistema su potok

Kišić i rijeka Turija bez prethodnog tretmana otpadnih voda.

Oko 200 domaćinstava ove mjesne zajednice problem otpadnih voda rješavaju putem septičkih jama

koje su upojene u obližnje potoke koji u konačnici završavaju u rijeci Turiji ili direktno u akumulaciju

Modrac. Usluga odvodnje se ne naplaćuje i kolektori se ne održavaju.

Babice

Pitanje odvodnje otpadnih voda na području mjesne zajednice Babice nije u potpunosti riješeno.

Postoje urađeni kanalizacioni sistemi bez dokumentacije i to za 10 domćinstava (cjevovodi DN 300

mm, dužine 100 m), čije se otpadne vode upuštaju u potok Brezici, te za 30 domaćinstava (sistem

urađen 2007. god. u sklopu odvodnje oborinskih voda regionalnog puta, betonske cijevi prečinika

1000 mm), čije se otpadne vode direktno upuštaju u akumulaciju Modrac.

Ostatak stanovnika, oko 350 domaćinstava ima septičke jame, koje su većinom nepropisno

izgrađene, a ispuštaju se u obližnje potoke koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac.

Poljice Gornje

Tokom 2004., 2005. i 2007. godine na području mjesne zajednice Poljice Gornje izgrađen je

kanalizacioni sistem uz pomoć donatorskih za oko 80% domaćinstava.

Trase cjevovoda je teško detektovati na terenu, a za izgradnju kanalizacionog sistema nisu

ishodovane potrebne dozvole. Recipijenti otpadnih voda su potoci Ugar i Mednica koji su pritoke

akumulacije Modrac. Ostatak stanovništva nema riješen problem odvodnje otpadnih voda, a nije

poznato da li imaju izgrađene septičke jame.

Poljice Donje

Na području mjesne zajednice Poljice Donje oko 650 domaćinstava svoje otpadne vode upušta u

septičke jame koje su većinom nepropisno izgrađene. Iz septičkih jama otpadna voda se upušta u

obližnje potoke koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac.

TUZLA (ZA DIO TERITORIJE U SLIVU) 62

PODRUČJE PRUŽANJA USLUGA VODOSNABDIJEVANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA

VODOSNABDJEVANJE

Trenutno je vodosnabdijevanjem u Gradu Tuzla obuhvaćeno 131.640 stanovnika, što čini gotovo

cca.80 % od ukupnog broja stanovništva Grada. Stanovništvo u urbanom području grada je 100%

pokriveno gradskim sistemom vodosnabdijevanja. Prigradska naselja i sela koja nisu priključena na

gradsku vodovodnu mrežu, vodom se snabdijevaju iz malih seoskih vodovoda ili vlastitih bunara.

62




PROSTORNA OSNOVA

134

U slivu akumulacije Modrac se nalazi samo nekoliko lokalnih zajednica koje pripadaju Općini Tuzla:

Kiseljak, Ljubače, Pasci i Par Selo, od kojih je naseljeno mjesto Kiseljak dijelom unutar obuhvata

posmatranja ovog Prostornog plana. Međutim, otpadne vode sva četiri navedena naseljena mjesta

završavaju u akumulaciji Modrac.

Ova naselja su djelomično priključena na gradsku vodovodnu mrežu, a djelomično se snabdijevaju

vodom iz malih seoskih vodovoda. Što se tiče odvodnje otpadnih voda na ovom području se može

istaći da je u naselju Kiseljak jedan dio kanalizacione mreže izgrađen, a drugi dio je u izgradnju.

Također u naselju Kiseljak je izgrađeno i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje trenutno

nije u funkciji. Za naselja Ljubače i Husino je izrađen glavni projekat kanalizacionih kolektora i za ova

dva naselja je predviđeno zajedničko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Iako se naselje

Husino ne nalazi na teritoriji slivnog područja akumulacije Modrac, obuhvaćeno je jer otpadne vode

ovog naselja ipak završavaju indirektno u akumulaciji Modrac.

Klijenti i potrošnja

Područje dijela grada Tuzle koji je u slivu akumulacije Modrac naseljava ukupno 11.628 stanovnika,

što čine oko 2.910 domaćinstava. Ukupan broj privrednih subjekata lociranih na ovom području

prikazan je u narednoj tabeli.

TABELA 62 – PRIVREDNI SUBJEKTI NA PODRUČJU GRADA TUZLE, KOJI SE NALAZE U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR: STUDIJA

IZVODLJIVOSTI JEZERA MODRAC

Naziv naselja Ukupan broj privrednih subjekata

Kiseljak 2

Ljubače 12

Husino 19

Pasci 7

Par Selo 1

Gore navedeni privredni subjekti se odnose uglavnom na male trgovine mješovite robe.

Nivo i kvalitet pružanja usluga

Vodosnabdijevanje naselja sa područja Grada Tuzle koja su u slivu akumulacijeModrac se vrši sa

gradskog vodovodnog sistema koji je izgrađen 1910. godine. Od tada je intenzivno krenula izgradnja

vodovodnog sistema uzimajući u obzir širenje Grada Tuzle i sve veće potrebe za vodom koje nisu

koresponsdirale kapacitetu i broju izvorišta na području Grada. Pokrivenost uslugom javnog

vodosnabdijevanja u Tuzli je oko 83% stanovništva, međutim javlja se veliki broj ilegalnih priključaka.

Vodovodno preduzeće provodi mjerenje i analizu gubitaka, pa tako analize za 2011. godinu ukazuju

na 53% neobračunate vode u sistemu. Prema podacima komunalnog preuzeća koje upravlja i održava

ovaj vodovodni sistem, nema prekida u redovnom vodosnabdijevanju.

Postojeća infrastruktura

Grad Tuzla se snabdijeva vodom sa 5 izvorišta, od kojih se samo jedno nalazi na području Gpćine

Tuzla. U narednoj tabeli se daje prikaz izvorišta za vodosnabdijevanje grada Tuzle.


PROSTORNA OSNOVA

135

TABELA 63 – PODACI O IZVORIMA SA KOJIH SE SNABDIJEVA GRAD TUZLA; IZVOR: STUDIJA IZVODLJIVOSTI JEZERA MODRAC

Naziv izvorišta

Lokacija izvorišta (općina)

Obuhvat vodosnabdijevanja

Zaštita izvorišta Vodozaštitne zone

„Stupari“ (Zatoča 1 i 2, Tarevčica i 7 Vrela)

Kladanj

Tuzla i Živinice

Odluka o uspostavljanju zaštitnih zona za izvorišta Tarevčica, Zatoča i 7 vrela (Skupština opštine Kladanj iz 1986. godine).

Prva zaštitna zona uspostavljena i ograđena, u nadležnosti ViK-a. Druga i treća zona nisu uspostavljene, - Općine su odgovorne za ove zone.

Sprečko polje

Živinice

Tuzla

Odluka o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta (bunara) u Sprečkom polju (Skupština opštine Živinice iz 1985. godine).

Prva zaštitna zona uspostavljena i ograđena, u nadležnosti ViK-a. Druga i treća zona nisu uspostavljene, - Općine su odgovorne za ove zone.

Izvorište Toplica

Živinice

Tuzla, Živinice i Lukavac

Odluka o uspostavljanju i održavanju zaštitnih zona izvorišta (bunara) u Sprečkom polju (Skupština opštine Živinice iz 1981. godine).

Prva zaštitna zona uspostavljena i ograđena, u nadležnosti ViK-a. Druga i treća zona nisu uspostavljene.

Vodozahvati: Dobrnja-Čanići Kovačica

Tuzla

Tuzla

Nema utvrđene vodozaštitne zone, nema elaborata o vodozaštitnim zonama.


Akumulacija Modrac

Lukavac, Živinice i Tuzla

Tuzla i Lukavac

Zakon o zaštiti akumulacije Modrac, Službene novine Tuzlanskog kantona, br.5/06


Tretman sirove vode za vodosnabdijevanje Tuzle se vrši na postrojenjima Stupari i Cerik. Iz pumpne

stanice Spreča koja je na području općine Živinice, voda koja se zahvati sa izvorišta Toplice se

potisnim cjevovodm transportuje do rezervoara Mosnik, a potom do centralnog rezervoara Cerik

zapremine 2 x 2.500 m3. Iz rezervoara Cerik nakon prolaska kroz istoimenu filtersku stanicu voda se

distribuira u vodovodnu mrežu. Dužina vodovodne mreže za naselja koja se nalaze u slivu

akumulacije Modrac je data u narednoj tabeli.

Naseljeno mjesto Kiseljak, koje je u obuhvatu posmatranja, je posebno istaknuto.

TABELA 64 – DUŽINA VODOVODNE MREŽE NASELJA KOJA SU U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR: STUDIJA IZVODLJIVOSTI JEZERA

MODRAC

Naziv naselja Dužina vodovodne mreže (m)

Kiseljak 2.630

Ljubače 12.865

Husino 12.715

Pasci i Par Selo 25.000

Podaci o prečnicima, materijalima, stanju sistema i pojavi gubitaka koji se striktno odnose na naselja

u slivu akumulacije Modrac nisu dostupni.

ODVODNJA OTPADNIH VODA

Naselja koja su u slivu akumulacije Modrac nisu priključena na javni kanalizacioni sistem. U naselju

Kiseljak je izgrađena kanalizaciona mreža i paketni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, koji

trenutno nije u funkciji. Na izgrađeni uređaj se dovode fekalne otpadne vode kolektorom dužine

1.500 m. Na uređaj je trenutno priključeno 300 ES.


PROSTORNA OSNOVA

136

Jedan dio kanalizacione mreže je izgrađen i u naselju Ljubače i u skorijem periodu se treba izgraditi i

preostali dio kojim će naselja Ljubače i Husino biti povezani i otpadne vode dovedene na projektnu

lokaciju planiranog zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Planirana lokacija

postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda naselja Ljubače i Husino je u neposrednoj blizini

akumulacije Modrac. Iako ova dva naselja nisu u obuuhvatu posmatranja, izgradnja sistema za

prečišćavanje voda će utjecati na kvalitet vode akumulacije Modrac u pozitivnom smislu.

ŽIVINICE(ZA DIO TERITORIJE KOJI PRIPADA SLIVU) 63

Općina Živinice cijelom svojom površinom se nalazi u slivu akumulacije Modrac. Na području općine

Živinice konstituisano je 26 mjesnih zajednica od kojih četiri čine gradsko naselje.

Općinsko područje raspolaže i značajnim vodoprivrednim resursima riječnih tokova Spreče, Oskove,

Gostelje, ali i podzemnim (izvorskim) vodama Sprečkog polja. Kaptaže izvorske vode Toplica,

Sprečkog polja i Stupara predstavljaju osnovu sistema vodosnabdijevanja Grada Tuzle i Živinica.

Međutim, vezano za vodne resurse, neizostavno se mora napomenuti da su otvoreni riječni tokovi

općine zagađeni, ekološki devastirani industrijskim i komunalnim otpadnim vodama, koje ugrožavaju

i akumulaciju Modrac. Zagađenost vodotoka, karakter bujičnih tokova i obilje podzemnih voda imaju

za posljedicu da većina naselja općine oskudijeva vodom.

PODRUČJE PRUŽANJA USLUGA VODOSNABDIJEVANJA I KANALIZACIJE

Mjesne zajednice Priluk, Šerići, Suha i Barice su na samoj obali akumulacije Modrac i

vodosnabdijevanje u ovim naseljima je riješeno preko lokalnih vodovodnih sistema.

U smislu pružanja usluga otpadnih voda, gradsko naselje Živinice je tek nedavno počeo rješavati

sveobuhvatnije pitanje prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda. U 2011. godini izgrađeno je

nekoliko kanalizacionih vodova u ukupnoj dužini 9.055 m koji služe tome da je urbani centar završen i

na koje su priključeni sekundarni vodovi. Dužina kanalizacione mreže je oko 46 km. U 2014. godini

prva faza novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je puštena u rad.

MJESNE ZAJEDNICE OKO AKUMULACIJE MODRAC64

Priluk

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 2300, prosječna potrošnja vode se kreće u rasponu

150 - 200 (l/stan/dan), zapremina rezervoara je 250 m3, dužina vododvodne mreže iznosi 16.70 km,

a gubici u sistemu su 5%.

Na području mjesne zajednice Priluk postoje tri lokalna vodovodnog sistema – „Palež“, „Vrelo“ i

vodovodni sistem „Bujakovac – Radljeva – Rovine“.

Vodovodni sistem „Palež“ je izgrađen u aprilu 2013. godine i snabdijeva oko 120 domaćinstava.

Zahvat vode se vrši iz bušenog bunara dubine 25 m, pumpa je postavljena na dubini 24 m, dok voda

potisnim cjevovodom (prečnika 50 mm) dolazi do rezervoara Palež zapremine 100 m3.

63


Una Consulting / april-decembar 2015. godine 64




PROSTORNA OSNOVA

137

Voda se gravitaciono, cjevovodom prečnika 110 mm, dovodi u mrežu i doprema do korisnika.

Vodovodni sistem „Vrelo“ je izgrađen 2011.godine i snabdijeva oko 60 domaćinstava u naseljima

Klapici, Braglje, Mečići i Straševići.

Zahvat se vrši na bunaru Vrelo, kapaciteta 1,50 l/s, sa potopljenom pumpom snage 3,7 kW,

definiranom radnom tačkom 1,5 l/s i manometarskom visinom od 100 m. Putem potiska, PEHD

cjevovoda prečnika 63 mm, voda dolazi u rezervoar Vrelo čija zapremina iznosi 50 m3. Voda se

gravitaciono, putem PEHD cjevovoda prečnika 63 mm dovodi u distributivnu mrežu i isporučuje se

korisnicima.

Treći vodovodni sistem „Bujakovac – Radljeva - Rovine“ je izgrađen 2012. godine i snabdijeva oko

306 domaćinstava. Izvorište sistema je bunar Krčevine, dubine oko 80 m, sa postavljenom pumpom

na dubini od oko 50 m. Snaga pumpe iznosi 5,5 kW, a kapacitet bunara je 5 l/s. Potisnim cjevovodom

dužine 900 m i prečnika 90 mm voda se iz bunara pumpa u rezervoar Lipije zapremine 100 m3. Voda

se dalje gravitacionim putem sa dva cjevovoda odvodi u distributivnu mrežu.

U naselju Aljići se nalazi razdjelni šah iz kojeg se račvaju 3 voda za ostala naselja. Na mjesečnom

nivou u ovom vodovodnom sistemu se proizvede oko 4.000 m3 vode, a dnevna potrošnja po

domaćinstvu iznosi 0,5 m3.

Tretman sirove vode se vrši putem automatskog dodavanja tečnog hlora na lokaciji bušotine

Krčevina. Kvalitet vode u sva tri vodovodna sistema je, prema urađenim analizama, zadovoljava

vrijednosti propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Pritisak u vodovodnim mrežama je također zadovoljavajući, a u toku godine snabdijevanje vodom je

uredno i nema registriranih redukcija u snabdijevanju.

Šerići

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 4000, a prosječna potrošnja vode se kreće u rasponu

150 - 201 (l/stan.dan), zapremina rezervoara 190 m3 , dužina vododvodne mreže je 25 km, a podaci

o gubicima u sistemu nisu poznati.

Na području mjesne zajednice Šerići postoje dva lokalna vodovodna sistema.

Vodovodni sistem Maoča – Palučak – Rovine je izgrađen 1973. godine i snabdijeva oko 750

domaćinstava. Izvorište čine dva bunara Maoča (dubine 55 m, a na 42 m je postavljena pumpa) i

bunar Barakovac (dubine 20 m, a na 12 m je postavljena pumpa).

Izdašnost ovih bunara iznosi po 6 l/s. Sa ova dva bunara potisnim cjevovodima prečnika 100 mm voda

se doprema u rezervoar Prline, zapremine 130 m3.

Sa bušotine Rovine, kapaciteta 3 l/s, gravitaciono se voda doprema u rezervoar Čardak zapremine 30

m3. Dužina vodovodne mreže iznosi oko 17 km, a gubici su minimalni.

U vodovodnom sistemu nema redukcije, a godišnja produkcija vode iznosi oko 110.000 m3. Tretman

sirove vode se vrši putem dodavanja hlora. Kvalitet vode je zadovoljavajući i prema urađenim

analizama zadovoljava vrijednosti propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.


PROSTORNA OSNOVA

138

Drugi vodovodni sistem se zove „Gregušnica“ i sa njega se snabdijeva oko 150 domaćinstava.

Izvorište sistema je bušotina Gregušnica kapaciteta 3,5 l/s i gravitaciono doprema vodu u rezervoar

Bučik zapremine 60 m3. Nedavno je izvršena rekonstrukcija ovog vodovodnog sistema pri čemu je

izgrađena nova bušotina i novi rezervoar, ali još uvijek nisu u funkciji, jer nije izgrađen cjevovod kojim

će se voda dopremati sa izvorišta do rezervoara. Također je izvršena i rekonstrukcija jednog dijela

sekundarne mreže. Trenutno u vodovodnom sistemu Gregušnica voda nije za piće, a stanovništvo tog

područja se snabdijeva sa javnih česmi i privatnih bunara.

Također, iznad naselja Šerići postoji manji vodovodni sistem sa rezervoarom Čardak zapremine 30 m3

u kojeg voda dolazi iz obližnjeg izvorišta. Ovaj vodovodni sistem se koristi za vodosnadbijevanje

manjeg broj okolnih vikendica.

Suha

Broj stanovnika koji se snadbijeva vodom iznosi 2000, a prosječna potrošnja vode se kreće u rasponu

150 - 202 (l/stan.dan), zapremina rezervoara je 225 m3, dužina vododvodne mreže je 15 km, a

gubici u sistemu su 50%.

Na području mjesne zajednice Suha postoje dva lokalna vodovodna sistema – vodovodni sistem

„Dobra voda“ i vodovodni sistem „Jablanica“.

Vodovodni sistem „Dobra voda“ je izgrađen 1974. godine i snabdijeva oko 400 domaćinstava.

Kapitira se prirodno vrelo putem 4 plitka bunara na području Pištala odakle voda gravitaciono dolazi

do rezervoara Vignjevi zapremine 125 m3. Iz rezervoara Vignjevi potisnim cjevovodom PEHD 63 mm

voda se doprema do rezervoara zapremine 25m3 za visinsku zonu naselja Suljići. Iz rezervoara

Vignjevi prema mreži idu dva PEHD cjevovoda prečnika 63 mm. Dužina mreže u sistemu „Dobra

voda“ iznosi oko 10 km, a gubici u vodovodnom sistemu su oko 50%.

Drugi vodovodni sistem se zove „Jablanica“ i sa njega se snabdijeva oko 250 domaćinstava. Kao

izvorište ovog vodovodnog sistema se kombinuje prirodni izvor i bunarski zahvat. Sa prirodnog izvora

Plandište dubine 2 m, gravitaciono putem PEHD cjevovoda ( prečnika 63 mm), dolazi voda u

centralni rezervoar zapremine 50 m3. Ostatak vode se doprema potisnim cjevovodom, PEHD prečnika

63 mm, sa bunara Polje. Novi bunar Polje je izgrađen 2014. godine nakon što je stari bunar morao biti

napušten usljed zagađenja voda. Bunar je dubok 35 m, a na 30 m je postavljena potopna pumpa. Iz

bunara Polje, osim potisa koji vodi do rezervoara, paralelno ide još jedan potisni cjevovod prečnika

50 mm, na koji je direktno priključeno 30 domaćinstava. Dužina mreže u vodovodnom sistemu

Jablanica iznosi oko 5 km. Za snabdijevanje visinske zone Džudžerije izgrađen je rezervoar zapremine

25 m3 u koji se voda doprema potisnim cjevovodom prečnika 50 mm iz centralnog rezervoara. I u

ovom vodovodnom sistemu mreža je zastarjela, pa se bilježe veći gubici i izražen je problem ilegalnih

priključaka.

Kvalitet vode u oba vodovodna sistema je, prema urađenim analizama, zadovoljavajući i prema

urađenim analizama zadovoljava vrijednosti propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode

za piće.


PROSTORNA OSNOVA

139

Barice

Na području mjesne zajednice Barice 2001. godine izgrađen je vodovodni sistem Stublovi. Izvorište

ovog vodovodnog sistema čine dva bušena bunara dubina od 15 m i 17 m, sa ugrađenim potopnim

pumpama postavljenim na 8 i 10 m. Cjevovodi iz svakog bunara su povezani u zajedničkom oknu i

voda se potisnim cjevovodom PEHD DN 100 mm doprema u rezervoar Stublovi, čija je zapremina 4,50

m3. Zbog nepostojanja zadovoljavajuće visinske kote na području MZ Barice voda se iz rezervoara

Stublovi pumpa direktno u vodovodnu mrežu dužine oko 5 km, čiji je glavni distributibni vod PEHD

DN 100 mm. Pritisak u mreži je između 3 i 6 bara, a s obzirom da je mreža izgrađena 2001. god.,

gubici u sistemu gotovo i da ne postoje.

Od potreba se ističe izgradnja novog rezervoara za visinske zone (naselje Spahići) za slučajeve suše.

Kvalitet vode je zadovoljavajući i prema urađenim analizama zadovoljava vrijednosti propisane

Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

ODVODNJA OTPADNIH VODA

Za četiri mjesne zajednice koje su na obali akumulacije Modrac u narednoj tabeli su prikazani podaci

o stanju odvodnje otpadnih voda.

TABELA 65 – PREGLED STANJA KANALIZACIONOG SISTEMA U MJESNIM ZAJEDNICAMA NA OBALI AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR:

STUDIJA IZVODLJIVOSTI JEZERA MODRAC

Naziv mjesne zajednice

Broj septičkih jama

Stanje septičkih jama

Recipijenti otpadnih voda

NAPOMENA

Priluk 670 Nepropisno izgrađene, loše održavanje

Potok Ribac, Prilučka rijeka, akumulacija Modrac

Šerići 650 Nepropisno izgrađene, loše održavanje

Rijeka Spreča, akumulacija Modrac

Mali broj stanovnika se priključio na sistem odvodnje oborinskih voda sa okolnih saobraćajnica

Suha 900 Nepropisno izgrađene, loše održavanje

Potoci Sušica i Jablanica, akumulacija Modrac

Barice 245 Nepropisno izgrađene, loše održavanje

akumulacija Modrac

Dnevno opterećenje, teret zagađenja suspendiranih čestica koji iz rudnika Đurđevik dospijeva u rijeku

Gostelju iznosi 4,20 tona. Zagađujuće materije u otpadnim vodama koje ispušta rudnik Đurđevik u

rijeku Gostelju mogu uzrokovati trošenje kisika dovodeći do uništenja živog svijeta u rijeci i uzrokuju

širenje neugodnog mirisa.

U sastavu rudnika su tri organizaciono-proizvodne jedinice koje proizvode 550.000 tona

komercijalnog uglja godišnje. Na površinskom kopu Višća ukupna količina otpadnih voda koja se

skuplja u improviziranim bazenima iznosi 1.500 – 2.000 m3/dan i prepumpava se u vodotok Oskovu.

Sadržaj suspendiranih materija iznosi 20 – 50 mg/l.

Nastale otpadne vode pogona Đurđevik se prikupljaju u prihvatnom rezervoaru koji ima ulogu

primarnog taložnika odakle se pumpaju u rijeku Gostelju bez ikakvog prečišćavanja. Količina otpadnih


PROSTORNA OSNOVA

140

voda, prema dostupnim podacima, iznosi 2.500 – 3.000 m3/dan, a količina suspendiranih materija

300 – 2.000 mg/l.

Iz trećeg pogona u sklopu rudnika Đurđevik, gdje se vrši oplemenjivanje jamskog uglja, nastale

otpadne vode se odvode u prirodne taložnike velikih zapremina. Iz taložnika otpadna voda koja je

oslobođena suspendiranih materija se ispušta u Gostelju, a nastali talog se koristi kao komercijalni

materijal. Količina otpadnih voda koje nastaju iznosi 50 - 200 m3/dan, a sadržaj suspendiranih

materija 20 – 50 mg/l.

Od značajnih zagađivača treba izdvojiti i deponiju Višća čija je površina 160.000 m2 i zapremina

260.000 m3. Ova deponija predstavlja ozbiljnu prijetnju za zagađenje podzemnih voda i voda u slivu

akumulacije Modrac. U rijeku Spreču dospijevaju otpadne vode sa farme krava „Krušik“. Teret

zagađanje koji se od strane ove farme ispušta u rijeku je trenutno nepoznat.

Otpadne vode domaćinstava koja nisu priključene na kanalizacioni sistem također predstavljaju zaga-

đivače. Otpadne vode dospijevaju u rijeku Gostelju, Spreču i nose velike količine organskog zagađenja

u akumulaciji Modrac.


PROSTORNA OSNOVA

141

1.7.3. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

1.7.3.1. ELEKTROENERGETIKA

Područje posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac snabdjeva se električnom

energijom preko PJD Lukavac (najvećim dijelom), te PJD Tuzla i PJD Živinice manjim dijelom. Sve tri

poslovne jedinice se nalaze u sastavu Elektrodistribucije Tuzla kao jedne od sedam distribucija JP EP

BiH d.d. Sarajevo, koje na ovom području obavlja djelatnost distribucije i proizvodnje električne

energije.

Predmetom snabdjevanja električnom energijom su 5.356 domaćinstava sa oko 16.497 stanovnika, te

privredni subjekti sa ovog prostora.

Postojeći objekti elektroenergetske mreže unutar podučja posebnog obilježja akumulacije Modrac,

posmatrat ćemo kao zasebne cjeline, koje čine:

Proizvodnja električne energije,

Prijenos električne energije,

Distribucija električne energije.

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Na razmatranom području, od proizvodnih objekata, se nalazi distributivna MHE Modrac, instalisane

snage 2 MW, smještena u samoj brani akumulacije Modrac. U vlasništvu je JP Elektroprivreda BiH.

Osnovni podaci male hidroelektrane su dati sljedećom tabelom:

TABELA 66 – OSNOVNI PODACI MHE MODRAC; IZVOR: PROSTORNI PLAN TUZLANSKOG KANTONA 2005 – 2025.GODINE

Naziv Pins kW Planirana Wgod kWh

God. izgradnje Napomena

MHE Modrac 1.898 9.420.000 1999

Specifičnosti objekta MHE Modrac su:

MHE koristi postojeći hidropotencijal na brani akumulacije,

MHE je pribranskog tipa, instalisane snage 1.898 kW,

MHE je izgrađena i opremljena tako, da u normalnom pogonu radi automatski, bez

posade,

MHE je izgrađena u krugu Objekta brane akumulacije Modrac i

MHE obzirom na instalisanu snagu i proizvodni proces može se svrstati u

pogone/postrojenja koja skoro da nikako nemaju uticaja na okolinu u bližem i širem

području objekta.

PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE

Od prenosnih objekata (naponskog nivoa 110 kV i više), navedenim područjem djelimično prolaze dalekovodi:

DV 400 kV Tuzla 4 – Banja Luka

DV 220 k Tuzla 4 - Kakanj


PROSTORNA OSNOVA

142

DV 220 k Tuzla 4 – Zenica 2

DV 110 kV Lukavac - Tuzla Centar

DV 110 k Tuzla 4 - Banovići Tehnički podaci navedenih dalekovoda dati su sljedećom tabelom: TABELA 67 – PRENOSNA MREŽA 400, 220 I 110 KV NA PODRUČJU DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR:

DUGOROČNI PLAN RAZVOJA PRENOSNE MREŽE ZA PERIOD 2014 – 2023.GODINE

Red. broj

Naziv voda Presjek vodiča mm2

Dužina KM

Godina izgradnje

1. DV 400 kV Tuzla 4 – Banja Luka 2xAl/Fe 490/65 136,30 1980

2. DV 220 k Tuzla 4 - Kakanj Al/Fe 360/57 71,2 1962/77

3. DV 220 k Tuzla 4 – Zenica 2 Al/Fe 360/57 66,5 1971/96

4. DV 110 kV Lukavac - Tuzla Centar Al/Fe 240/40 16,2 1955/67

5. DV 110 k Tuzla 4 - Banovići Al/Fe 240/40 16,9 1983

Na području dijela sliva koje se nalazi u općini Tuzla nalazi se i jedno od najjačih elektroenergetskih

prenosnih čvorišta, trafostanica TS 400/220/110 kV Tuzla 4 (Ljubače).

TABELA 68 – TRANSFORMATORSKE STANICE 400, 220 I 110 KV NA PODRUČJU DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC;

IZVOR: DUGOROČNI PLAN RAZVOJA PRENOSNE MREŽE ZA PERIOD 2014 – 2023.GODINE

Red. br.

Trafostanica

Nazivna snaga transformatora MVA

Prenosni odnos Vršna snaga MVA

God. puštanja u pogon

Napomena

1. TS 400/220/110 kV Ljubače

2x400 2X150

400/220 kV 220/110 kV

1974 Vlasništvo Elektroprenosa

DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Sva naselja dijela sliva akumulacije Modrac su pokrivena sistemom elektroenergetske mreže.

Elektroenergetska mreža je podijeljena na: prenosnu visokonaponsku mrežu (400 kV, 220 kV i 110

kV), distributivnu srednjenaponsku (35kV i 10(20)kV) i niskonaponsku mrežu (0,4kV).

Veći dio električne energije na području dijela sliva akumulacije distribuira se preko direktne

transformacije 35/10(20) kV.

Za postojeću distributivnu mrežu predmetnog područja karakteristično je da je ona razvijena na tri

naponska nivoa i to: 35 kV, 10 kV i 0,4 kV.

Napajanje potrošača se realizuje preko pet primarnih transformatorskih stanica 35/10 kV i manji dio

iz TS 110/35/10 kV Lukavac (Puračić). Potrošači se dalje napajaju preko NN vodova sa TS 10(20)/0,4

kV koje su locirane u samim naseljima. Mreža srednjeg napona je u cijelosti u pogonu na 10 kV.

Pregled primarnih transformatorskih stanica 35/10 kV koje su u funkciji napajanja potrošača, dat je u

narednoj tabeli:

TABELA 69 – TRANSFORMATORSKE STANICE 35/SN KV NA PODRUČJU DIJELA SLIVNOG PODRUČJA; IZVOR: STUDIJA ENERGETSKOG

SEKTORA U BIH

Red br.

Trafostanica

Vlasništvo Prenos. odnos kV

Građe.izvedba

SDV God. puštanja u pogon


Vršna snaga MVA


PROSTORNA OSNOVA

143

Red br.

Trafostanica

Vlasništvo Prenos. odnos kV

Građe.izvedba

SDV God. puštanja u pogon


Vršna snaga MVA

1. TS 35/10 kV Modrac

JP EP BiH 35/10,5/6 NE 1980 1x8+1+1 3,883

2. TS 35/10 kV Turija

JP EP BiH 35/10,5 NE 1974 1x4 2,805

3. TS 35/10 kV Svatovac

JP EP BiH 35/10,5 NE 1982 1x4 1,57

4. TS 35/10 kV Ljubače

JP EP BiH 35/10,5 NE 1995 1x8 6,81

5. TS 35/10 kV Živinice i

JP EP BiH 35/10,5 NE 1962 2x8 9,884

Srednjenaponska mreža 35 kV je izgrađena kao zračna mreža na čelično-rešetkastim stubovima, sa

AL/Fe vodičima.

TABELA 70 – DISTRIBUTIVNA MREŽA 35 KV NA PODRUČJU DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR: STUDIJA

ENERGETSKOG SEKTORA U BIH

Red. broj

Naziv voda

Presjek vodiča mm2

Dužina km

Godina izgradnje/obnove

1. DV 35 kV Lukavac (Puračić) – Turija

Al/Fe 3x 120 4.980 1958,1997,1980

2. DV 35 kV Lukavac (Puračić)- Turija – Svatovac

Al/Fe 3x 120 7.280 1958,1997

3. DV 35 kV Modrac – TE Tuzla Al/Fe 3x 120 9.080 1960,1985

4. DV 35 kV Modrac – Lukavac (Puračić)

Al/Fe 3x 120 3.640 1960

NAPAJANJE PODRUČJA ELEKTRIČNO ENERGIJOM

Područje dijela sliva akumulacije Modrac se proteže na dvije općine Lukavac i Živinice, te Grada Tuzla.

Potrošači su međusobno dosta udaljeni, te stoga ima više tačaka snabdijevanja električnom

energijom. Najviše naselja (sa područja općine Lukavac) se snabdjeva iz TS 110/35/10 kV Lukavac

(Puračić) koja se ne nalazi u okviru područja posebnih obilježja, ali je bitna sa aspekta napajanja

potrošača, jer se iz nje napajaju po 35 kV naponu TS 35/10 kV Turija i TS 35/10 kV Svatovac, te TS

35/10 kV Modrac na koju je priključena i MHE Modrac.

TS 110/35/10 kV Lukavac (Puračić) je preko četiri dalekovoda 110 kV uvezana u elektroenergetski

sistem. Preko 35 kV postrojenja napaja šire područje Općine Lukavac i ovo postrojenje predstavlja

napojnu tačku za 35 kV nadzemnu mrežu. Ispadom bilo kog dalekovoda 110 kV ne ugrožava se

sigurnost napajanja potošača. U trafostanici su ugrađena 3 energetska transformatora, dva su

prenosnog odnosa 110/35 kV i jedan 110/35/10 (20) kV.

TABELA 71 – TRANSFORMATORSKE STANICE 110/SN KV NA PODRUČJU DIJELA SLIVNOG PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC; IZVOR:

PLAN RAZVOJA PRENOSNE MREŽE ZA PERIOD 2014 – 2023.GODINE

Red. br.

Trafostanica Nazivna snaga transformatora MVA

Prenosni odnos Vršna snaga MVA

God. puštanja u pogon

Napomena

1. TS 110/35/10 kV Lukavac

20 20 31,5

110/36,75 kV 110/36,75 kV 110/35/10,5 kV

48,87 MW i 16,66 MVAr

1958 Vlasništvo Elektroprenosa


PROSTORNA OSNOVA

144

Potrošači sa područja općina Živinice i Grada Tuzla snabdijevaju se električnom energijom iz primarne

transformatorske stanice TS 35/10 kV Ljubače i TS 35/10 kV Živinice I (na ovom području nema

direktne transformacije 110/10 kV).

Preko ovih trafostanica se napaja ukupno 41 transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV na području

općine Lukavac, 27 na području općine Živinice. Sva mreža radi pod 10 kV naponom i još uvijek nije

uvedeno napajanje potrošača po 20 kV.

Po pravilniku o bezbjednosti nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 110 kV do

400 kV , Službene novine federacije BiH od 19.03.2008 širine područja bezbjednosti su:

400kV u širini 40m,

220kV u širini 30m,

110kV u širini 20 m

Odnosi objekata i elektroenergetskih vodova do 35 Kv moraju se rješavati u skladu sa Pravilnikom o

tehničkih normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV

do 400 kV (''Sl. list SFRJ'', broj 65/88).

35kV u širini 20m,

20kV u širini 20m.

10kV u širini 12m.

1.7.4.2. TOPLIFIKACIJA

U cijelom Kantonu postoji visok potencijal za iskorištenje toplotne energije, zbog činjenice da u Tuzli

je smješten objekat Termoelektrane Tuzla, čiji nus proizvod – para, već se dugi niz godina koristi za

zagrijavanje Grada Tuzle. Putem vrelovoda iz TE Tuzla, izvršena je toplifikacija dijela grada Lukavca, a

u budućnosti se planira izgradnja vrelovoda i do grada Živinica.

Međutim, rubna područja urbanih sredina, kao i većine mješovitih i ruralnih naselja, bez obzira na

potencijal toplifikacije, i dalje se zagrijavaju putem individualnih sistema grijanja, a najvećim dijelom

to su peći na ugalj i drva, zatim na lož-ulje i električnu energiju. Privredni, društveni i javni objekti se

griju putem sopstvenih kotlovnica.

Iskustveno, procjena potrošnje toplotne energije može se izraziti kroz slijedeće vrijednosti:

Urbana naselja troše 60 do 100 W/m2,

Mješovita i ruralna troše 80 do 150 W/m2.

U obuhvatu Plana se nalaze naselja mješovitog i ruralnog tipa.

Prema procijenjenoj bruto građevinskoj površini objekata u obuhvatu Plana, koja iznosi P = 579 456

m2, dolazi se do procjene potrošnje toplotne energeije od:

80 do150 W/m2 x 579 456 m2 = 46 356 480 do 86 918 400 W ili 46,35 do 86,91 MW

Sadašnje stanje, gdje se većina stanovnika grije u vlastitom aranžmanu, uglavnom na kruta goriva, u

vremenu ekološke svjesnosti i ekonomske opravdanosti, nije prihvatljivo, te je izuzetno agresivno


PROSTORNA OSNOVA

145

usmjereno ka očuvanju i zaštiti okoliša i zdravlju stanovnika, te očuvanju postojećih resursa.

Informiranost i svijest stanovništva o mjerama povećanja energetske efikasnosti, čijim primjenama se

može znatno smanjiti potrošnja goriva, nije na zadovoljavajućem nivou.


PROSTORNA OSNOVA

146

1.8. UPRAVLJANJE OTPADOM Upravljanje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje

količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš, sakupljanje, prijevoz, upotrebu i zbrinjavanje

(obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su

zatvorena.65

Zakonima i uredbama koji tretiraju ovu oblast, utvrđena je obaveza izrade Planova upravljanja

otpadom, na kantonalnom i federalnom nivou, čija međusobna usklađenost treba biti primat.

Osnova Plana upravljanja otpadom je integralni pristup, tj., „onaj koji tretira cjeloživotni ciklus otpada

i pri tome sprječava ili svodi na najmanju moguću mjeru rizik od štete po okoliš u cjelosti“.66

Plan upravljanja otpadom na području Kantona određuje i usmjerava ciljeve upravljanja otpadom u

skladu sa ukupnim privrednim, društvenim i kulturnim razvojem na području Kantona. Plan

upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim se uređuju uslovi za planiranje

upravljanja otpadom na području kantona i općina u sastavu kantona. Dokument obuhvata plansko

razdoblje 2015 – 2020. godina,a u tom vremenskom okviru će biti definirane aktivnosti na uspostavi i

radu integralnog sistema upravljanja otpadom.

Otpad se analizira prema vrsti na komunalni, proizvodni (opasni i neopasni), te posebne kategorije

otpada.

1.8.1.1. KOMUNALNI OTPAD U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC

Aktivnosti upravljanja otpadom na području Tuzlanskog kantona obavljaju javna komunalna

preduzeća čiji su osnivači općine, po principu jedna općina – jedan operator, osim u općini Živinice,

gdje usluge upravljanja otpadom vrši dodatno i jedno privatno preduzeće.

Kod svih općinskih komunalnih preduzeća – operatora upravljanja otpadom, aktivnosti koje

sačinjavaju postojeće sisteme upravljanja otpadom svedene su na osnove: prikupljanje, transport i

odlaganje komunalnog i njemu sličnog otpada na općinske deponije otpada.

TABELA 72 - PREGLED INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE KOMUNALNIH PREDUZEĆA IZ OPĆINA U SASTAVU PLANA; IZVOR: PLAN

UPRAVLJANJA OTPADOM TUZLANSKOG KANTONA 2015 – 2020.GODINE

Općina Komunalno preduzeće Vlasnička struktura Organizacija poslova upravljanja otpadom

Lukavac JP „rad“ 100 % državni kapital

Skupljanje, pročišćavanje i snabdijevanje vodom; Odvoz otpada; Čišćenje i održavanje javnih površina; Pijaca na malo

Tuzla JKP „Komunalac“ d.o.o. 100 % državni kapital

Prikupljanje, odvoz i deponovanje otpada; Održavanje higijene grada i zimska služba; Održavanje zelenih površina; Reciklaža metalnih i nemetalnih otpadaka i trgovina na veliko ovim otpadom

65

Upravljanje otpadom (interna skripta), Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 66

Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godina, str.20


PROSTORNA OSNOVA

147

Općina Komunalno preduzeće Vlasnička struktura Organizacija poslova upravljanja otpadom

Živinice JKP „Komunalno“ d.o.o.

49 % privatni kapital, 51 % državni kapital

Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadne vode; Odvoz otpada; Održavanje grada

„Rif – Post“ d.o.o. 100 % privatni kapital

Odvoz otpada

Odvajanje komunalnog otpada za recikliranje se vrši samo u Gradu Tuzla i to u manjoj mjeri i ne na

cijelom području.

Odlaganje otpada se vrši na općinskim deponijama, čiji su vlasnici općine, a najčešće se radi o

prostorima koji svojim tehničkim i tehnološkim karakteristikama ne odgovaraju namjeni, te ne

zadovoljavaju uslove sanitarnih odlagališta. Izuzetak je deponija Desetine u Tuzli, koja je prvobitno

bila namijenjena regionalnom sistemu upravljanja otpadom, ali danas se na nju otpad odlaže samo sa

područja Grada Tuzla.

TABELA 73 – TRENUTNI PROSTORI ZA ODLAGANJE OTPADA; IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM TUZLANSKOG KANTONA 2015 –

2020.GODINE

Općina Odlagalište Obuhvat Površina (ha)

Preostali procijenjeni kapacitet (god ili m

3)

Dozvole koje odlagalište posjeduje

Plan prilagođavanja za postojeće odlagalište

Lukavac Potočari Općina Lukavac

7,5 10 god (200 000 m

3)

Ne posjeduje dozvole

Da

Tuzla Desetine Općina Tuzla 18 5 god (39 000 m

3)

Vodna dozvola

Da

Živinice PK Višća Općina Živinice

10 - Ne posjeduje dozvole

Ne

Sva odlagališta otpada se nalaze izvan obuhvata ovog Plana.

Ono što stvara pritisak na okolinu, osim nesanitarnih deponija otpada, jesu nelegalna odlagališta

otpada i ispuštanje otpadnog materijala u vodotoke, deponovanje na šumsko i poljoprivredno

zemljište i drugi vidovi nelegalnog rješavanja otpadnog materijala različitog porijekla nastanka.

Iako javna komunalna preduzeća vrše organizovano odvođenje otpada sa područja općina Kantona,

nelegalne deponije i dalje svakodnevno nastaju, a dodatan problem predstavlja promjena lokacija

nelegalnih deponija.

Površine koje se zagađuju na ovaj način, pa i nakon akcija čišćenja, bivaju ponovo onečišćene i

korištene, što se u terminologiji naziva „aktivnim“ nelegalnim deponijama. Na njima se odlažu

najrazličitije vrste otpada, a najčešće je to otpad organskog porijekla, kao što su uginule životinje,

klaonički otpad, pa zatim građevinski otpad, kabasti i otpad iz domaćinstava itd., što ih čini izuzetno

opasnim za okoliš, ali i za zdravlje ljudi, zbog nedostatka selekcije i pravilnog postupanja sa otpadom.

Prema izvršenoj evidenciji nelegalnih odlagališta (Plan upravljanja otpadom TK), na cjelokupnom

području općina Lukavac i Živinice, te Grada Tuzla, nalaze se 292 nelegalne deponije.


PROSTORNA OSNOVA

148

TABELA 74 – NELEGALNE DEPONIJE U OPĆINAMA LUKAVAC I ŽIVINICE, TE GRADU TUZLA; IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM TK 2015

- 2020

Općina Broj nelegalnih deponija Vrsta otpada Poznate lokacije/količina odloženog otpada po lokaciji

Lukavac 209 nelegalnih deponija na raznim lokacijama sa oko 3700 m

3 otpada

Komunalni i građevinski otpad

Od 36 MZ, u 32 su evidentirane nelegalne deponije, od kojih je najveći broj u MZ Poljice Donje (40 divljih deponija), Šikulje, Hrvati (po 30 nelegalnih deponija) i Devetak (20 nelegalnih deponija)

Tuzla 23 nelegalnih deponija (procjena količina nije data)

- U ruralnim mjesnim zajednicama

Živinice 50 nelegalnih deponija (procjena količina nije data)

Komunalni otpad

Vangradska, ruralna područja pored putnih prilaza naseljenim mjestima, odlagališta jalovine u obodnim šumama naselja

UKUPNO: 292

Unutar obuhvata Prostornog plana, prema podacima šumsko – gospodarske osnove Sprečko, na

terenu je registrovano nekoliko nelegalnih deponija i to na lokalitetima Humac, Gračun, Klapići i

Merdanovići.

Obilaskom terena utvrđeno je da stanje u rejonu Bokavićkog brda, a uz akumulaciju Modrac, gdje se

nalaze improvizovane vikendice, je također opterećeno otpadom, iako se radi o legalnim lokacijama

na koje se odlaže otpad. Naime, pražnjenje postavljenih kanti i kontejnera vjerovatno nije redovno,

tako da se otpad nakuplja i oko ambalaže za odlaganje otpada, te u neposrednom krugu oko tih

lokaliteta.

SLIKA 12 – ODLAGANJE OTPADA NA LOKALITETU ZAPADNO OD NASELJENOG MJESTA KISELJAK, UZ OBALU AKUMULACIJE MODRAC


PROSTORNA OSNOVA

149

SLIKA 13 – ODLAGANJE OTPADA UZ LOKALNI PUT U DELTI RIJEKE TURIJE

PROIZVODNJA I UPRAVLJANJE OTPADOM U SLIVNOM PODRUČJU AKUMULACIJE MODRAC

Plan upravljanja otpadom TK 2015 – 2020.godine pruža vrlo vrijedne podatke, ali oni se odnose na

cjelokupne općine u sastavu Kantona. U potrazi za preciznijim podacima o mjesnim zajednicama i

naseljima u obuhvatu Plana, dio podataka je bilo moguće sagledati kroz općinske prostorne planove,

a veliki dio podataka se preuzima iz dokumenta Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac,

Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 2014.

Različite vrste otpada nastaju djelovanjem čovjeka i korištenjem prirodnih resursa. Najzastupljenije

vrste otpada su komunalni, proizvodni, te posebne kategorije otpada.

Tradicionalno, ruralna i vangradska područja tuzlanskih općina nisu pokrivena organizovanim

sistemom prikupljanja otpada. Otpad se najčešće odbacuje u okoliš, na šumska i nepristupačna

područja, a procjenjuje se da je u području Sliva čak 150 nelegalnih deponija.

U općini Lukavac, na području 6 mjesnih zajednica koje pripadaju cijelom slivu akumulacije Modrac67,

registrovano je 1078 korisnika usluga odvoza otpada, što prema Popisu 2013.godine čini 30% od

ukupnog broja domaćinstava za cijelo slivno područje.68 U martu 2014.godine, evidentirano je 45

nelegalnih odlagališta u mjesnim zajednicama općine Lukavac, koje pripadaju slivu akumulacije, a na

njima je procijenjeni odloženi otpad veći od 2000 m3.

Na području GradaTuzla, usluge odvoženja otpada u 5 mjesnih zajednica koje pripadaju slivu (2

mjesne zajednice u obuhvatu Plana), vrši se dva puta sedmično, za ukupan broj od 2409 korisnika

67

Područje veće od obuhvata ovog Plana 68

Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 2014


PROSTORNA OSNOVA

150

domaćinstava i 31 korisnik usluga iz reda pravnih lica. Također, procjenjuje se da u tim mjesnim

zajednicama je formirano 8 nelegalnih odlagališta, čija je pojedinačna zapremina veća od 5 m3.

Općina Živinice, sa 8 mjesnih zajednica koje pripadaju slivu (3 su u obuhvatu ovog Plana), ima ukupno

3272 domaćinstva i 593 korisnika koji su pravna lica, a čiji proizvedeni otpad odvozi nadležno

komunalno preduzeće. U slivu akumulacije je registrovano 10 nelegalnih deponija.

TABELA 75 – INFORMACIJA O POKRIVENOSTI ODVOZOM OTPADA U MJESNIM ZAJEDNICAMA KOJE PRIPADAJU SLIVU AKUMULACIJE

MODRAC; IZVOR: REDOVAN ODVOZ OTPADA U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC, CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TUZLA 2014.GODINE

Lukavac Tuzla Živinice

Broj MZ koje pripadaju slivu69

13 5 14

Procenat MZ obuhvaćenih odvozom otpada (%) 40 100 57

Ukupan broj domaćinstava u MZ u Slivu 3571 2440 3272

Približna vrijednost procentra uključenosti domaćinstava u organizovan odvoz otpada u MZ u Slivu (%)

30 60 60

Broj nelegalnih deponija (volumena većeg od 5 m3) koje

se trenutno nalaze u Slivu 45 8 10

Procjena pokrivenosti organizovanog odvođenja otpada iz mjesnih zajednica u slivu je vrlo

heterogena, te obeshrabruje što je ona najniža u općini Lukavac, koja zahvata i najveće površine u

obuhvatu ovog Prostornog plana.

Obilaskom terena uočene su brojne lokacije na kojima se nalazi nelegalno deponovan otpad uz obale

akumulacije Modrac, koje evidentno nastaju zbog nesavjesnog ponašanja građana. Posebno su

zastrašujuće velike količine otpada prisutne u rukavcima i uvalama koja su prirodna staništa ptica.

Decidni podaci o količinama proizvedenog i prikupljenog komunalnog otpada u naseljenim mjestima

općina nisu poznati. Vrijednosti su date za cjelokupne općine, pa se na osnovu tog podatka i broja

domaćinstava koja učestvuju u sistemu mogu dati okvirne procjene za naselja u Slivu, odnosno,

obuhvatu Plana.

TABELA 76 – NASTAJANJE KOMUNALNOG OTPADA; IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM TUZLANSKOG KANTONA 2015 – 2020

Općina Količina prikupljenog otpada (t/god)

Ukupna količina nastalog komunalnog otpada (t/god)

Nastajanje otpada

Godišnje (kg/st/god)

Dnevno (kg/st/dan)

Lukavac 11460 20463 438 1,20

Tuzla 18300 19263 160 0,44

Živinice 4200 9333 153 0,42

U skladu sa procijenjenim dnevnim i godišnjim količinama proizvedenog otpada, mogu se dati okvirne

procjene otpada koji nastaje u naseljenim mjestima u dijelu sliva akumulacije Modrac:

69

Podatak koji donosi dokument Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla

2014, odnosi se na cijeli sliv akumulacije Modrac, ne samo na obuhvat ovog Plana


PROSTORNA OSNOVA

151

TABELA 77 – PROCJENA PROIZVEDENIH KOLIČINA OTPADA U NASELJENIM MJESTIMA U DIJELU SLIVA AKUMULACIJE MODRAC

Naseljeno mjesto

Općina/Grad Procjena broja stanovnika unutar obuhvata Plana

Procjena godišnje proizvedenog otpada (Broj stanovnika x procijenjena godišnja količina otpada) kg/god

Procjena dnevno proizvedenog otpada (Broj stanovnika x procijenjena dnevna količina otpada) kg/dn

Organizovano prikupljanje otpada

Babice Donje

Lukavac 533 233454 639,6 Djelomično70

Babice Gornje

Lukavac 356 155928 427,2 Djelomično

Bikodže Lukavac 1047 458586 1256,4 Da

Bokavići Lukavac 0 0 0 Da

Breze Tuzla 70 11242 30,8 Da

Kiseljak Tuzla 1351 216970,6 594,44 Da

Caparde Lukavac 778 340764 933,6 Djelomično

Ljubače Tuzla 160 25696 70,4 Da

Milino Selo Lukavac 80 35040 96 Ne71

Modrac Lukavac 0 0 0 Djelomično72

Poljana Tuzla 42 6745,2 18,48 Da

Poljice Lukavac 4460 1953480 5352 Djelomično73

Priluk Živinice 2319 355502,7 973,98 Da

Prokosovići Lukavac 1552 679776 1862,4 Djelomično

Puračić Lukavac 20 8760 24 Djelomično

Semići Lukavac 2048 897024 2457,6 Djelomično

Suha Živinice 0 0 0 Da

Šerići Živinice 2743 420501,9 1152,06 Da

Tabaci Lukavac 0 0 0 Djelomično

Turija Lukavac 635 278130 762 Djelomično

Živinice Donje

Živinice 230 35259 96,6 Da

UKUPNO 18424 6112859,4 16747,56

Količine prikupljenog otpada za pojedina naseljena mjesta nisu egzaktno date niti u jednoj od

dostupnih publikacija i dokumenata.

70

Nisu sva domaćinstva naseljenih mjesta Babice Donje i Babice Gornje uključena u organizovano prikupljanje otpada, a nije poznat podatak da li su domaćinstva u obuhvatu ovog Plana uključena u sistem; Izvor: Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac 71

Svih 134 domaćinstva otpad spaljuje i odlaže na nelegalne deponije na Malinjak i Bajkovac, površine oko 350 m

2 po deponiji Izvor: Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac

72 Organizovano prikupljanje komunalnog otpada uključuje 159 domaćinstava, 1 javnu ustanovu i 1 privredni

subjekt, dok ostala domaćinstva naseljenog mjesta, njih 79, spaljuje otpad i odlaže na neutvrđen broj nelegalnih deponija Izvor: Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac – nije poznat podatak da li su domaćinstva u obuhvatu ovog Plana uključena u sistem 73

Organizovano prikupljanje otpada uključuje 75 domaćinstava, 4 javne ustanove i 1 privredni subjekt, dok ostatak od 534 domaćinstva otpad spaljuje i odlaže na 40 –ak nelegalnih deponija na raznim lokacijama Izvor: Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac – nije poznat podatak da li su domaćinstva u obuhvatu ovog Plana uključena u sistem, ali se pretpostavlja da većina domaćinstava u slivu nije obuhvaćena organizovanim prikupljanjem, zbog podataka koji su dati u dokumentu Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac


PROSTORNA OSNOVA

152

Zabrinjava i podatak da prema Lokalnom ekološkom akcionom planu općine Živinice (2005), mjesne

zajednice Šerići, Priluk i Suha uopće nisu pokrivene sistemom organizovanog upravljanja otpadom.74

Dokument Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac, evidentirao je postojeće stanje zbrinjavanja

otpada (organizovanog prikupljanja i odvoza) za naseljena mjesta cijele općine, ali bez procijenjenih

količina prikupljenog otpada u tim naseljima. Podatak kojim se služi taj dokument odnosi se na

mjesne zajednice, gdje se procjenjuje da tek 40% mjesnih zajednica u slivu ima organizovan sistem

prikupljanja o odvođenja otpada. Međutim, niti sva domaćinstva u mjesnim zajednicama koja imaju

mogućnost priključenja u sistem upravljanja otpadom, to nisu učinila, već se on odlaže na veliki broj

nelegalnih deponija ili se spaljuje.

Za mjesne zajednice i naseljena mjesta u slivu akumulacije koje pripadaju Gradu Tuzla, pokrivenost

organizovanim prikupljanjem otpada je 100 %– tna.

Na osnovu svega što je do sada navedeno, mogu se dati okvirne procjene prikupljenih količina

komunalnog otpada koji proizvode domaćinstva u dijelu sliva akumulacije Modrac, te se može reći se

količina proizvedenog otpada prikupi u omjeru od maksimalno 30 – 40%.

Istraživanja kvaliteta voda akumulacije Modrac pokazuju da je voda prekomjerno zagađena, te da ne

odgovara nivou koji je definiran Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, čemu sigurno

doprinosi (pored ostalih činilaca o kojima seposebno govori u tematskom poglavlju), izuzetno nizak

stepen pokrivenosti prostora organizovanim prikupljanjem proizvedenog otpada, kao i nizak stepen

ekološke svijesti građana.

1.8.1.2. PROIZVODNI OTPAD U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC

Proizvodni otpad, kao što sama riječ govori, nastaje u toku procesa proizvodnje i nije više pogodan za

vraćanje u taj proizvodni proces. Sastoji se od raznovrsnih i nestabilnih tvari organskog i anorganskog

porijekla.75

Vode akumulacije su imale prvenstveno zadatak da učestvuju u tehnološkim procesima obližnjih

industrijskih postrojenja. Vodotoci u Slivu se koriste kao recipijenti proizvodnog otpada industrijskih i

rudarskih aktivnosti, što direktno utiče i na stanje zagađenosti i degradaciju akumulacije Modrac.

Zagađivači kod kojih otpadne vode potiču od rudarskih aktivnosti, a to su površinski kopovi, jame,

separacije i slično, su zagađivači koji imaju i najveći uticaj na stanje i kvalitet cjelokupnog obuhvata, a

ne samo vodnog tijela akumulacije.

Tehnološki procesi ekstrakcije energenata, najčešće zbog zastarjele opreme, ali i ljudskog nemara,

takve su prirode da otpadne vode sa suspendovanim materijama se ulijevaju u vodotoke, koji se

potom ulijevaju u Modrac, koji vremenom se sve više zatrpava otpadnim materijama.

Pri eksploataciji uglja dolazi do pojave otpada, odnosno, otkrivke i jalovine. Rudnik Banovići, kao i

ostali rudnici, ima definiran koeficijent otkrivke (omjer količine uzvađenog uglja i otkopane otkrivke –

74

Obzirom na datiranje LEAP –a, podaci se trebaju uzeti sa rezervom 75

Plan upravljanja otpadom TK, 2015 – 2020


PROSTORNA OSNOVA

153

jalovine, koji se izražava u m3/t), te on iznosi 10 m3/t. U odnosu na proizvodnju na godišnjem nivou,

količina jalovine iz ovog rudnika je 12 449 718 m3/godišnje.76

Iako se jalovina odlaže na za to predviđene površine – jalovišta, ona ipak može imati utjecaja na

podzemni režim voda, a posljedično i vodotoke u slivu akumulacije Modrac.

U pogledu upravljanja otpadom, tj., kod procjene stvaranja proizvodnog otpada, bitno je naglasiti da

se akumulacija Modrac „zatrpava“ proizvodnim otpadom svakodnevno, u čemu najviše učestvuje

eksploatacija energenata RMU Banovići. Tako se u „normalnim uslovima rada“ u kritične vodotoke

sliva akumulacije (Litva, Oskova, Gostelja) ispuštaju otpadne vode od Q = 21 700 m3/dan, sa teretom

zagađenja od Tsm = 13,4 t/dan suspendovanih materija. 77

TABELA 78 – PRIKAZ TERETA ZAGAĐENJA OD SUSPENDIRANIH MATERIJA; IZVOR: UTICAJ OTPADNIH VODA IZ RUDNIKA UGLJA NA

AKUMULACIJU MODRAC, CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TUZLA 2013.GODINE

Vodotok Teret zagađenja (t/dan)

Litva, ispod Separacije Banovići 116,0

Oskova, poslije ušća Litve 349,7

Gostelja, ispod RMU Đurđevik 4,2

Spreča, poslije ušća Gostelje 99,1

Osnovni sastav susprendiranih materija čine čestice uglja, laporca i laporovite gline, sa granulacijom

od – 0,5 + 0 mm, što ukazuje da se radi o sitnim česticama mikronske veličine, u prosjeku sa

česticama ispod 100 μ.

U akumulaciju Modrac nanos se uglavnom unosi iz rijeke Spreče, tako da je pri ušću ove pritoke

efekat zasipanja izuzetno potenciran, što u značajnom stepenu utiče na promjenu kvaliteta vode,

gdje je posebno izražen proces eutrofizacije.

Prema podacima praćenja unosa nanosa i njegovog deponiranja u akumulaciji, problem unosa

nanosa i nastalog sedimenta može se uočiti kroz sljedeće konstatacije:

Unos nanosa (suspendiranih materija) u akumulaciju kreće se u granicama od 12,4-

487,3 t/dan, ili prosječno oko 160,8 t/dan,

Suspendirane materije koje se unesu u Akumulaciju uglavnom su posljedica rudarskih

aktivnosti u slivu akumulacije.

Ukupna količina nanosa u akumulaciji iznosi 15 025 121 m3, čime je i ukupna zapremina akumulacije

smanjena za istu vrijednost. Uneseni nanos je uglavnom deponiran u području ušća rijeke Spreče u

akumulaciju, na površini od 4 – 5 km2, što je više od 25 % od ukupne zapremine akumulacije. Visina

deponiranog nanosa se kreće od 0,5 do 2,5 m. Za nanos je karakteristično da jedan dio i to onaj veće

granulacije, ima veću taloživost i taloži se u području neposredno poslije ušća Spreče u Modrac, a

jedan dio nanosa, onaj manje granulacije, se skoro uopće ne taloži, već čini muljevitu suspenziju koja

se sa kretanjem vode pomjera i 4 – 5 km ud ušća rijeke Spreče.78

76

Plan upravljanja otpadom TK, 2015 – 2020 77

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 2013. 78

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 2013.


PROSTORNA OSNOVA

154

Eutrifikacija i zatrpavanje akumulacije materijalom iz iz proizvodnih procesa je proces sa

dalekosežnim posljedicama na budućnost vodnog tijela, ali i svog živog svijeta koji se veže uz

akumulaciju. Do sada nisu preduzeti koraci na uklanjanju deponovanog materijala.

SLIKA 14 - NANOS PROIZVODNOG OTPADA NA OBALAMA AKUMULACIJE MODRAC


PROSTORNA OSNOVA

155

1.9. DRUŠTVENE DJELATNOSTI – ŠKOLSTVO, ZDRAVSTVO, SPORT, KULTURA,

UPRAVA

1.9.1. OBRAZOVNI SISTEM

1.9.1.1. OSNOVNO OBRAZOVANJE

Objekti predškolskog obrazovanja nisu uspostavljeni unutar obuhvata Plana. Predškolsko

obrazovanje se obavlja u općinskim centrima, gdje postoje ustanove tog tipa, kao i u Gradu Tuzli. Isto

vrijedi i za srednje i visoko obrazovanje.

Osnovno obrazovanje se obavlja u 8 osnovnih škola, različite administrativne pripadnosti.

Broj učenika je dat u prostornim planovima nižeg reda, za početnu godinu posmatranja, u ovisnosti

od početka izrade tih planova, te je ovdje interpretirano kako slijedi:

TABELA 79 – PODACI DOBIVENI ANKETIRANJEM JAVNIH USTANOVA; BROJ UČENIKA JE DAT ZA 2015/16.GODINU

Osnovna škola Općina/Grad Broj učenika Površina školskog kompleksa (m2)

Osnovna škola Poljice PŠ Poljice Donje

Lukavac 378 4427

Osnovna škola Prokosovići PŠ Babice

Lukavac 307 27 587 sa vanjskim prostorom

Osnovna škola Turija Lukavac 21 1850

Osnovna škola Kiseljak Tuzla 241 1284

Osnovna škola Šerići Živinice 464 2308

Osnovna škola Suha (područna) Živinice 117 cca 600

UKUPNO 1528 38056

Ustanove srednjih škola nisu izgrađene unutar Plana, već se učenici školuju u srednjoškolskim

centrima u Gradu Tuzli, te općinskim centrima Živinice i Lukavac.

Općinskim prostornim planovima je utvrđen deficit/suficit u prostoru namijenjenom za boravak

učenika, kao i dvorištima i pratećim prostorima za boravak i rekreaciju učenika, i to u:

OŠ Poljice – deficit bruto prostora,

OŠ Prokosovići – suficit dvorišnog prostora,

OŠ Turija – suficit dvorišnog prostora.

Detaljniji opis potreba razvoja školskih objekata dat je u općinskim prostornim planovima.


PROSTORNA OSNOVA

156

1.9.2. SISTEM ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZAŠTITE

Zdravstvena zaštita Tuzlanskog kantona je organizovana kroz primarnu i sekundarnu, te djelomično

tercijarnu zdravstvenu zaštitu tj., kroz ambulante, domove zdravlja, hitne pomoći i bolnice, te više

privatnih zdravstvenih ustanova.

U posmatranom obuhvatu, odnosno, u granicama naseljenih mjesta koja ulaze u obuhvat Plana,

nalazi se 10 ambulanti, koje pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite građana u pripadajućim

općinama/Gradu Tuzla.

TABELA 80 – AMBULANTE U OBUHVATU PLANA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA

Lokalitet Općina

Prokosovići Lukavac

Poljice Gornje

Poljice Donje

Turija

Kiseljak Tuzla

Ljubače

Bučik Živinice

Priluk

Suha

Šerići

Svi objekti zdravstva su neadekvatno opremljeni, a stanje objekata je takvo da zahtijeva temeljitu

rekonstrukciju i adaptaciju područnih ambulanti u cilju što kvalitetnijeg pružanja zdravstvene zaštite

na primarnom nivou.

Svaka općina ima centar za socijalni rad, koji obavlja poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece,

smještaja punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomiteljske porodice, te pružaju

korisnicima usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći.Objekti se nalaze u općinskim

centrima i Gradu Tuzli.

U naseljenom mjestu Turija, općina Lukavac, uspostavljena je dječja ustanova socijalne zaštite „Selo

Mira“ u Turiji. Dječije selo, je izgradila Rudolf Walther Fondacija iz Njemačka, u suradnji s općinom

Lukavac i Tuzlanskim kantonom. Smještajni kapacitet doma je 150 mjesta, raspoređenih u 16

porodica. Brigu o djeci vode pomajke koje provode 24 sata u porodici, dok je za obrazovni dio

zaduženo stručno osoblje.79

U Kiseljaku je bio smješten starački dom uz obale akumulacije, koji je danas u ruševnom stanju i

napušten. Lokacija objekta i koncept u kojem je starijim osobama omogućen stalni boravak na

otvorenom, je veliki potencijal, koji treba iskoristiti na pravi način.

79

Ibidem


PROSTORNA OSNOVA

157

SLIKA 15 – STARAČKI DOM NA OBALAMA AKUMULACIJE MODRAC, NASELJENO MJESTO KISELJAK

1.9.3. KULTURNE DJELATNOSTI

U svim općinama postoje organizacije koje promiču razvoj kulture, a njihovo ustrojstvo i nivo

opremljenosti variraju.

U općini Lukavac, osim JU Centar za kulturu, koji je smješten u gradu Lukavcu, postojeći kapaciteti su

smješteni u naseljenim mjestima koja ulaze u obuhvat posmatranja ovog dokumenta. To su domovi

kulture u Bokavićima, Poljicama i Modracu. Lokacijski, objekti u Bokavićima i Modracu nisu smješteni

unutar granica obuhvata ovog Prostornog plana, ali njihovo prisustvo i potencijal za razvoj kulture,

nije time umanjen. Objekat u Poljicama je unutar granica Prostornog plana.

Kulturni sadržaji naseljenih mjesta koja pripadaju administrativno prostoru Grada Tuzla, nalaze se u

mjestima Kiseljak i Ljubače, ali su objekti također u kontaktnoj zoni izvan obuhvata Plana.

Na prostoru koji pripada općini Živinice, a u naseljenim mjestima unutar obuhvata i u kontaktnoj zoni

ovog Plana, nisu evidentirani objekti kulture.

Sumarno, unutar granica posmatranih ovim dokumentom, trenutno je prisutan samo Dom kulture u

Poljicama, dok u pojedinim naseljenim mjestima, koja u manjoj ili većoj mjeri ulaze u obuhvat ovog

Prostornog plana, postoje također objekti kulture, kao što je slučaj u Kiseljaku, Ljubačama,

Bokavićima i Modracu.


PROSTORNA OSNOVA

158

Bez obzira na njihov prostori položaj, tj., da li su prisutni u naseljenim mjestima u granicama

posmatranja ili pak u naseljima koja su dijelom u obuhvatu, neminovno je da postoje kapaciteti za

razvoj kulture, a koji su, prema opisu datom u prostornim planovima nižeg reda, u različitom stadiju

opremljenosti, očuvanosti, kao i upotrebe.

Brojne organizacije koje djeluju u oblasti kulture i umjetnosti, svoj dom su našle u

općinskim/gradskim centrima i ostalim naseljima.

U naseljenim mjestima Prokosović i Bikodže, djeluju kulturno – umjetnička društva.

1.9.4. SPORT I REKREACIJA

Površine namijenjene aktivnom sportu i rekreaciji građana i sportskih udruženja, nalaze se na više

lokaliteta unutar obuhvata Plana, a osim jednog bazena i sportskog poligona za potrebe izviđača, sve

ostale površine su nogometni tereni.

TABELA 81 – POVRŠINE NAMIJENJENE ZA SPORT I REKREACIJU UNUTAR OBUHVATA PLANA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI NIŽEG REDA

Lokalitet Tip sportskog objekta

Priluk Bazen

Nogometni teren

Šerići Nogometni teren

Suha Nogometni teren

Ljubače Sportski poligon

Turija Nogometni teren

Poljice Donje Nogometni teren

Sportski kapaciteti koji u svojoj osnovi koriste potencijal akumulacije Modrac nisu do sada razvijani

na odgovarajućem nivou. Osim lokaliteta na kojima se povremeno upražnjava sportski ribolov i plaža

za građane i posjetioce, drugi kapaciteti nisu prisutni.

Obilaskom terena uočeno je nekoliko lokaliteta na kojima se formiraju privatne ili poluprivatne plaže,

bez adekvatnog uređenja i potrebne prateće infrastrukture, koja bi mogla značajno utjecati na

atraktivnost i iskoristivost akumulacije Modrac u svrhe razvoja sporta, turizma i rekreacije.

Trenutno stanje kvaliteta vode akumulacije Modrac ne doprinosi mogućnostima razvoja sportova

vezanih uz vodu i na vodi.

U zaleđu akumulacije, u naselju Poljice, nalazi se lovački dom LD Svatovac, Lukavac.

Udruženje građana lovaca Lovačko društvo „SVATOVAC“ Lukavac, osnovano je 1955.godine kada je

izdvojeno iz Sreskog udruženja lovaca Tuzla.

Lovište je ravničarskog karaktera (60% površine je ispod 400 metara) i zauzima površinu od 35.300

ha, na nadmorskoj visini od 175 – 885 m (najniža tačka je na rijeci Spreči, na području naseljenog

mjesta Gnojnica, a najviša na Ozrenu – Kraljica). Lovne površine zauzimaju 28.200 ha, dok nelovne

7.100 ha. Na jugo-istoku lovište je ograničeno akumulacijom Modrac čija površina najvećim dijelom,

oko 65% pripada teritoriji lovišta (oko 13 km).


PROSTORNA OSNOVA

159

Zec, fazan, srna i divlja svinja su gospodarski najinteresantnije vrste divljači, a u nekim dijelovima

lovišta prisutne su i divlja patka, šljuka, jarebica i dr. U lovno-uzgojnu divljač spadaju zec, fazan i

srna.80

Izuzetan značaj za ornitološki svijet akumulacije Modrac ima područje Šerićke bare. To je područje na

istočnom dijelu akumulacije Modrac, u naselju Šerići, općina Živinice, na južnoj strani ušća rijeke

Spreče u akumulaciju Modrac.

Sa procijenjenim vodenim ogledalom dužine 860,0 m, širine 250,0 m, te prosječne dubine oko 1,0 m,

te obalama koje su obrasle u močvarnu vegetaciju, Šerićka bara je stalni dom velikom broju biljnih i

životinjskih vrsta, iznad svega, velikom broju ptica.

Šerićka bara je nastajala tokom trideset godina, kroz nanošenje taloga koje donosi sa sobom rijeka

Spreča i formiranjem nanosa koji baru odvaja od akumulacije Modrac. Šerićka bara je stalnog

karaktera, obzirom da se prihranjuje vodom iz manjih površinskih tokova sa okolnih brda.

Osim potencijala za lovni turizam, značajnije je učešće Šerićke bare u domenu naučno - istraživačkih

projekata, jer su močvarna staništa prirodni prostori u kojima se ptice gnijezde, hrane i odmaraju, a

ujedno, to su i područja koja imaju vrlo visok stepen ugroženosti, obzirom na stalnu opasnost od

isušivanja, onečišćenja i prekomjerne eksploatacije njihovih resursa od strane čovjeka.

Kao alternativa klasičnom lovu, ali i u cilju zaštite Šerićke bare, pokrenut je projekat "IStraživanje

biološke raznolikosti i eko - turističkih potencijala Šerićke bare", koji provodi Ornitološko društvo

Naše ptice, a čiji je cilj sagledavanje potencijala područja Šerićke bare i njenog okruženja, tj.,

akumulacije Modrac, njihovog eventualnog proglašenja područjem od značaja za ptice (IBA) u skladu

sa međunarodnim standardima, te razvijanje turističkih i lovnih programa na bazi birdwatchinga -

posmatranja i fotografiranja ptica, bez lova.

Na terenu su aktivne i biciklističke staze, koje pružaju mogućnost razvoja rekreativnog turizma:




Živinice,




Kružna biciklisitčka staza i šetnica oko oboda akumulacije, koja prati postojeću saobraćajnu

mrežu.

80

http://lovactk.com/clanice/10-lovacko-drustvo-svatovac-lukavac/18-lovako-drutvo-qsvatovacq-lukavac


PROSTORNA OSNOVA

160

SLIKA 16 – MAPA PRIKAZA PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH RUTA OKO AKUMULACIJE MODRAC

Napori na uspostavljanju i očuvanju rekreativnih zona u obuhvatu Plana su prisutni, sa manje ili više

uspjeha. Postojeći prostori za razvoj sporta i rekraciju danas su generalno u vrlo lošem stanju.

Internacionalni omladinski kamp u Kiseljaku, koji raspolaže smještajnim kapacitetima, bazenom,

sportskim poligonima i zelenim površinama, danas je napušten i u derutnom stanju.


PROSTORNA OSNOVA

161

SLIKA 17 – INTERNACIONALNI OMLADINSKI KAMP U KISELJAKU, STANJE U JULU 2016.GODINE

Idući dalje od Internacionalnog omladinskog kampa prema zapadu, a prateći obalu akumulacije i

saobraćajnicu koja iz Kiseljaka vodi u Bokaviće, nailazi se na površine obale akumulacije koje su

zaposjednute privremenim objektima koji se trenutno koriste u svrhu povremenog boravka korisnika.

Radi se, naime, o improviziranim vikend objektima, koji su najčešće kamp prilolice, pa i nekadašnje

trafike i građevinski kontejneri. Estetski aspekt, koji je dosta nizak, dolazi u drugi plan, ako se zna da

niti jedan od tih privremenih objekata nema adekvatno riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda, da

sav otpad završava u akumulaciji, da se zemljište ispod Bokavićkog brda, koje je vrlo vrijedan prostor

u ovom području, koristi bez ikakvog plana. Odlaganje otpada se također vrši oko improviziranih

objekata, iako postoji ambalaža za organizovani odvoz otpada, a uz saobraćajnicu kojom se dolazi do

ovih objekata, primjetan je povećan broj nelegalno odloženih vreća sa otpadom.

Improvizirano vikend naselje u Kiseljaku uz obale akumulacije trenutnim stanjem dodatno narušava

već oštećeni pejzaž Modraca, te je potrebno preduzeti adekvatne mjere na sanaciji i adaptaciji ovog

naselja, koje može biti odličan potencijal i prateća funkcija rekreaciji koja se treba naći u Kiseljaku i uz

obale Modraca.


PROSTORNA OSNOVA

162

SLIKA 18 – IMPROVIZIRANO VIKEND NASELJE UZ OBALE AKUMULACIJE MODRAC, NASELJENO MJESTO KISELJAK

1.9.5. LOKALNA UPRAVA

Objekti lokalne uprave se odnose na sjedišta mjesnih zajednica. U naseljenim mjestima Bikodže.

Bokavići, Babice, Šerići, Suha i priluk postoje prostorije namijenjene radu mjesne zajednice, različitih

kapaciteta i opremljenosti.


PROSTORNA OSNOVA

163

1.10. PRIRODNO I KULTURNO HISTORIJSKO NASLIJEĐE

1.10.1. PRIRODNO NASLIJEĐE

Prirodno naslijeđe BiH podrazumijeva dijelove prirodnog okoliša koji su izdvojeni i prepoznati kao

područja od visokog značaja, te kao takvi zaštićeni zakonskim aktima.

Stanje prirodnog naslijeđa u obuhvatu dijela sliva akumulacije Modrac već je prepoznato kroz

općinske prostorne planove, kao i kantonalni prostorni plan. U cilju analize i ocjene postojećeg fonda

prirodnog naslijeđa, utvrđena je zajednička karakteristika, odnosno, kategorizacija na vrste prirodnog

naslijeđa, a koja je zasnovana na Zakonu o zaštiti i korištenju kulturno – istorijskog i prirodnog

naslijeđa iz 1985.godine, član 28., gdje se podjela vrši prema geomorfološkim, geološkim, hidrološkim

i paleontološkim karakteristikama. Za veći broj utvrđenih resursa prirodnog naslijeđa, podjela je u

okviru prostornih planova općina izvršena na ovaj način.

TABELA 82 – PRIRODNE VRIJEDNOSTI UTVRĐENE U OBUHVATU PLANA; IZVOR: PROSTORNI PLANOVI OPĆINA I PROSTORNI PLAN

TUZLANSKOG KANTONA 2005 - 2025

Općina Vrsta Plan Klasifikacija IUCN

Jezero Modrac sa neposrednim obalskim područjem i zamočvarenim dijelovima

Prirodne vrijednosti - hidrografija

Prostorni plan Tuzlanskog kantona

Ne

Plato izvorišta Kiseljak Prirodne vrijednosti hidrografskog značaja

Prostorni plan grada Tuzla Ne

Potok Suha Prirodne vrijednosti hidrografskog značaja

Prostorni plan općine Živinice Ne

Akumulacija Modrac Prirodne vrijednosti hidrografskog značaja

Prostorni plan općine Lukavac Ne

Stanište bijele čaplje na lokalitetu akumulacije Modrac

Zaštićena fauna Prostorni plan općine Lukavac Ne

Prirodni predio Svatovac Geomorfološki značaj Prostorni plan općine Lukavac Ne

Bokavićko brdo Šume visoke zaštitne vrijednosti

Prostorni plan općine Lukavac Ne

Prirodno nasljeđe koje se nalazi na području dijela Sliva, veoma je značajno za nauku, a ima i

obrazovno – odgojnu, kulturno – istorijsku, pejsažnu, turističku, rekreativnu, razvojnu i drugu

namjenu.

Kako je i Prostornim planom općine Lukavac naglašeno, za „svako prirodno dobro za koje se pokrene

procedura stavljanja pod pravnu zaštitu“, potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojećeg stanja i

evidentirati stanje prirodnog dobra uz izradu naučnih i stručnih osnova za svako dobro, utvrditi

kategorizaciju i određivanje režima zaštite, a na osnovu ekspertize Zavoda za zaštitu i korištenje

kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.


PROSTORNA OSNOVA

164

SLIKA 19 - STANIŠTA LABUDOVA I DRUGIH PTICA U DONJEM DIJELU DELTE RIJEKE TURIJE

1.10.2. KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE AKUMULACIJE MODRAC

Kulturno-historijsko naslijeđe predstavlja skup različitih oblika materijalne i duhovne kulture jednog

naroda koji su se, neovisno o tome da li su izgubili svoju primarnu funkciju ili ne, sačuvali u svom

izvornom obliku ili manifestaciji. Kulturna ili nacionalna baština je naslijeđe fizičkih artefakata i

nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija te se brižno čuva

u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Fizička, opipljiva

ili „materijalna kulturna baština“ uključuje građevine i historijske lokalitete, spomenike, artefakte i dr.

što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost.

Na nivou države je Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH formirana Komisija za

očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Komisija prima i odlučuje o molbama za proglašenje neke

imovine nacionalnim spomenikom zbog njenog kulturnog, historijskog, vjerskog i etničkog značaja.

Na nivou Tuzlanskog kantona djeluje Zavod za zaštitu i korištenje kulturno – historijskog i prirodnog

naslijeđa TK.


PROSTORNA OSNOVA

165

1.10.2.1. STANJE KULTURNO-HISTORIJSKOG NASLIJEĐA

Uvidom u ažurno stanje proglašenih spomenika nacionalnim dobrom Bosne i Hercegovine, uviđa se

da je do sada samo jedan objekat zadovoljio kriterije kojima se vodi Komisija za očuvanje nacionalnih

spomenika BiH.

Prostorni planovi nižeg reda su dali uvid u objekte koji su utvrđeni kao spomenici lokalnog ili

regionalnog značaja, te su i oni uvršteni u cjelovitu sliku ovog vida bogatstva u obuhvatu akumulacije

Modrac.

Neovisno o proglašenju nekog kulturno – istorijskog dobra nacionalnim spomenikom ili činjenice da

će takav oblik zaštite zbog različitih razloga izostati, neminovna je potreba za evidentiranjem

naslijeđa i u skladu sa utvrđenim vrijednostima, provođenje adekvatnog vida zaštite tih dobara.

U obuhvatu Plana se nalazi veći broj lokaliteta na kojima se nalaze objekti ili cjeline koje se smatraju

kulturno – istorijskim naslijeđem.

TABELA 83 - PREGLED STATUSA, VRSTE I BROJA DOBARA KULTURNOG NASLIJEĐA SA PODRUČJA DIJELA SLIVA AKUMULACIJE MODRAC

ZAKLJUČNO SA 04.03.2016.GODINE

Naziv dobra Nacionalni spomenik

Lista peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom

Spomenik lokalne vrijednosti

Stara džamija u Turiji, Lukavac X X

Džamija u Prokosoviću, Lukavac X X

Džamija u Poljicama Gornjim, Lukavac X X

Džamija u Bikodžama, Lukavac X X

Džamija sa mezarjem u Priluku X

Turbe u Suhoj, Živinice X

Skamenjena djevojka/ Kamen u obliku žene nalazi se između Poljica i Babica, Lukavac

X

Dovište Svatovac u Poljicu, Lukavac X

Gotovo svi evidentirani objekti i dobra pripadaju osmanskom periodu.

U Prostornom planu općine Lukavac evidentirana je i lokacija nekadašnje džamije u Poljicu, jedne od

tipičnih drvenih džamija, kakve su građene u BiH, a koja je u proteklom ratu uništena.

Uvidom u Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, a koju donosi Komisija za

očuvanje nacionalnih spomenika, utvrđeno je da je džamija sa mezarjem u Priluku nacionalni

spomenik Bosne i Hercegovine.

DŽAMIJA SA MEZARJEM U PRILUKU

Džamija sa mezarjem u Priluku, kategorizirana je kao prirodna graditeljska cjelina. Pripada tipu

jednoprostornih džamija sa drvenim minaretom.

U literaturi81 džamija je vrlo podrobno opisana:

81

Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Madžida Bećirbegović, 1999.godina, Sarajevo


PROSTORNA OSNOVA

166

„U pitomoj dolini rijeke Spreče, zapadno od Tuzle, postoje dvije džamije od drveta. To su džamije u

Priluku i Poljicama. Drvo za gradnju dovoženo je iz planine Konjuh. Džamija u Priluku se nalazi pored

puta, na brežuljku unutar velikog harema obraslog crnogoricom. U haremu je veliko groblje sa starim

nišanima od kamena pješčara, što ukazuje na starost džamije.

U natpisu koji se nalazi u džamiji, urezan na zidu desno od mihraba, na petoj talpi odozdo, navode se

kao graditelji šejh Hasan i godina 1148. (1735/36), što znači da je džamija stara 250 godina.

U tlocrtnom rješenju džamija ima ulazni prostor dubine 3,25 m i prostor za molitvu veličine 6,7x8,6 m

sa prednjim mahfilom dubine 3,8 m. Zidovi glavnog prostora su izvedeni od hrastovih stupova i talpi,

koje su postavljene horizontalno i užljebljene u stupove.

Džamija je do 1927.godine bila pokrivena šindrom, a tada je postaljen crijep. U vanjskom izgledu

ostala je vidljiva struktura drvenih zidova, ali su stari prozori, prilikom obnavljanja 1963.godine,

zamijenjeni novim većih dimenzija, koji remete izgled objekta.

Na sreću, najvrjedniji dijelovi džamije, unutrašnja vrata, mihrab i minber nisu izmijenjeni.“

Iako džamija u Priluku status nacionalnog spomenika uživa od novembra 2013.godine, na web

stranici Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika još uvijek nisu dostupni podaci o graditeljskoj

cjelini, njenom stanju i budućoj zaštiti. Posjeta nacionalnom spomeniku je pokazala da je trenutno

stanje objekta narušeno nestručnim intervencijama (ulazna kupola i trijem), materijalizacija je

neprimjerena, a drvena konstrukcija treba što promptniju zaštitu od atmosferilija i stručnu

revitalizaciju.

ILUSTRACIJA 11 – FOTOGRAFIJA DŽAMIJE U PRILUKU, OPĆINA ŽIVINICE


PROSTORNA OSNOVA

167

ETNOLOŠKO NASLIJEĐE I BAŠTINA

Definicija kulturne baštine uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana

društvenim običajima tokom specifičnog historijskog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a

često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine.

Etnološko naslijeđe jednog naroda se ogleda kroz materijalnu, socijalnu i duhovnu kulturu.Primjeri

koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i

duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti.

Najzastupljeniji oblici materijalne i duhovne kulture naroda na širem području su:

Ćilimarstvo,

Narodna nošnja (dinarski tip),

Grnčarski centri.


PROSTORNA OSNOVA

168

1.11. STANIŠTA I BIODIVERZITET DIJELA SLIVA AKUMULACIJE MODRAC

1.11.1. TIPOVI STANIŠTA

U skladu sa metodologijom Corine Land Cover na istraživanom dijelu slivnog područja akumulacije

Modrac identificirano je više različitih stanišnih tipova koja imaju karakter prirodnih i poluprirodnih

područja. Konkretnije, u odnosu na dominatne oblike pokrovnosti prirodnih područja i oblike

korištenja zemljišta na poluprirodnim područjima moguće je izdvojiti dva osnovna tipa pokrovnosti:

Šumska i poluprirodna staništa,

Staništa sa dominantnim udjelom različitih oblika poljoprivrednog korištenja

ŠUMSKA I POLUPRIRODNA STANIŠTA

Šumska staništa obuhvataju područja koja su primarno obrasla različitim vrstama i šumske vegetacije

koje su razvijene na cjelokupnom visinskom profilu istraživanog područja. Detaljno definiranje tipova

šumskih staništa izvršeno je prema klasifikacionim jedinicama katastra šuma i šumskog zemljišta

unutar kojeg su dati pokazatelji do nivoa gazdinskih klasa (tabela 83.).

Konkretnije, šumski ekosistemi su prema ekološko-uzgojnim karakteristikama kategorisani na nivou

širih i užih kategorija šuma i gazdinskih klasa. Unutar istraživanog područja utvrđeni su šumski

ekosistemi na nivou visokih šuma sa prirodnom obnovom (ŠK – 1000), šumski zasadi (ŠK – 3000) i

izdanačke šume (ŠK – 4000).


PROSTORNA OSNOVA

169

TABELA 84 - PREGLED TIPOVA ŠUMSKIH EKOSISTEMA NA NIVOU GAZIDNSKIH KLASA ŠUMA; IZVOR: CORINA LAND COVER

R.b. GK UK ŠK P (ha)

1 1206 1200 1000 27,25

2 1212 1200 1000 13,34

3 1222 1200 1000 56,14

4 1301 1300 1000 23,938

5 1302 1300 1000 5,024

6 1304 1300 1000 2,441

7 1305 1300 1000 4,669

8 1331 1300 1000 34,40

9 1334 1300 1000 166,32

10 1404 1400 1000 4,15

11 1406 1400 1000 42,23

12 1431 1400 1000 144,53

13 3210 3200 3000 102,71

14 3410 3400 3000 44,64

15 4101 4100 4000 47,768

16 4102 4100 4000 5,39

17 4103 4100 4000 63,26

18 4105 4100 4000 242,91

19 4130 4100 4000 30,82

20 4205 4200 4000 151,03

R.b. GK UK ŠK P (ha)

21 4230 4200 4000 50,58

22 4232 4200 4000 86,03

23 4401 4400 4000 20,33

24 4403 4400 4000 8,233

25 4404 4400 4000 16,188

26 4406 4400 4000 414,85

27 4407 4400 4000 0,22

28 4408 4400 4000 29,81

29 4502 4500 4000 0,68

30 4503 4500 4000 419,75

31 5201 5200 5000 46,31

32 5203 5200 5000 4,23

33 5231 5200 5000 17,44

34 5240 5200 5000 0,00

35 5250 5200 5000 2,20

36 6301 6300 6000 0,15

37 6401 6400 6000 45,02

38 6402 6400 6000 11,35

39 6501 6500 6000 5,91

40 7101 7100 7000 32,25

Ukupno: 2424,51


PROSTORNA OSNOVA

170

ILUSTRACIJA 12 – ŠUMSKI EKOSISTEMI ISTRAŽIVANOG PODRUČJA PREMA GAZDINSKIM KLASAMA; IZVOR: CORINA LAND COVER

Preostali oblici šumske pokrovnosti u katastru šumskog zemljišta odnose se na golete i šibljake

unutar pojasa šuma (ŠK – 5000), neproduktivno šumsko zemljište nepodesno za gazdovanje (ŠK –

6000) i uzurpacije (ŠK – 7000).

Najvredniji tip šumskih ekosistema svakako predstavljaju visoke šume sa prirodnom obnovom u koje

spadaju: bukove (visoke šume bukve, UK – 1100), čiste i mješovite šume jele i smrče i mješovite šume

jele, smrče i bukve (UK – 1200), čiste i mješovite šume bijelog i crnog bora (UK – 1300), hrastove

(visoke šume kitnjaka, lužnjaka, sladuna i cera, UK - 1400), i ostale visoke šume (UK – 1500).

U kategoriji šumskih zasada spadaju: zasadi bukve (UK – 3100), zasadi jele i smrče i jele i smrče i

lišćara (UK – 3200), zasadi bijelog i crnog bora i bijelog i crnog bora i lišćara (UK – 3300), zasadi

hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna i cera, UK - 3400),i ostali šumski zasadi (UK – 3500).

U izdanačke šume spadaju: bukove (UK – 4100), mješovite bukve i hrastove (UK – 4200), hrastove

(kitnjaka, lužnjaka, sladuna i cera, UK – 4400), i ostale izdanačke šume (UK – 4500).

U kategoriji goleti i šibljaka na istraživanom području su zastupljene goleti unutar šuma bukve i jele i

bukve i jele sa smrčom (UK – 5200).

U kategoriji neproduktivnog šumskog zemljišta nepodesnog za gazdovanje su zastupljene različite

kategorije visokih šuma do različitih neproduktivnih površina (kakve su krš i goleti nepodesni za


PROSTORNA OSNOVA

171

pošumljavanje, stalne šumske čistine i stovarišta, šumske komunikacije preko 3 m širine, trase

dalekovoda, minirane površine, kamenolomi i sl.). Uzurpacije podrazumijevaju sve oblike promjene

svojine i drugih oblika uzurpiranja šumskog zemljišta kojima se osim vlasničke, mijenjaju i oblici

korištenja zemljišta.

STANIŠTA SA DOMINANTNIM UDJELOM RAZLIČITIH OBLIKA POLJOPRIVREDNOG KORIŠTENJA

Na istraživanom području dijela sliva akumulacije Modrac utvrđeni su i različiti tipovi staništa sa

dominantnim udjelom različitih oblika poljoprivrednog korištenja. U tom smislu najvažniji aspekt za

oblike poljoprivrednog korištenja zemljišta najvažnija je producentska sposobnost tla definirana

njihovom bonitetnom klasom.

ILUSTRACIJA 13 – TIPOVI POKROVNOSTI; IZVOR: CORINA LAND COVER


PROSTORNA OSNOVA

172

1.11.2. BIODIVERZITET

Biodiverzitet ili bioraznolikost vrsta na planeti, neprikosnoveni je „ukupni biološki potencijal“ i

„izvorni uslov opstanka žive supstance na Zemlji“.82

U Bosni i Hercegovini, na relativno malom geografskom podurčju, prisutan je veliki broj različitih

vrsta, zbog čega se naša zemlja odlikuje visokim stepenom biodiverziteta. Bosna i Hercegovina, u

cjelosti, predstavlja prostor raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, posebice ako se ima na umu

činjenica da se u pojedinim područjima i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta.

Biološka raznolikost se odnosi na ukupnost gena, vrsta i ekosistema planete Zemlje ili nekog regiona

(Wilson, 1988; Sala et al., 2000; Schneders et al., 2012).

Biodiverzitet ima značajnu ulogu u odvijanju ključnih ekoloških procesa na Zemlji – kruženju materije

i protoku enregije. Različiti oblici biodiverziteta, fotosintetički aktivni organizmi organizovani u

različite nivoe hranidbenih mreža u okviru producenata, obezbjeđuju organsku materiju bogatu

energijom za sve biološke i ekološke procese u ekosistemu i planeti Zemlji.83

Nivo istraženosti biodiverziteta akvatičnih ekosistema Bosne i Hercegovine (kojima pripada i područje

akumulacije Modrac), različit je za pojedine dijelove države, za vode stajaćice i vode tekućice, pa se

ne može uopće govoriti o sistematskoj istraženosti potencijala i različitosti vrsta na tim staništima.

Primjerice, o ihtiofauni brojnih tekućica naše zemlje ne postoje gotovo nikakvi podaci, dok su neka

područja istraživana od strane inostranih istraživača, čiji se rezultati tek trebaju potvrditi. 84

Prema izgledu staništa, u obuhvatu akumulacije Modrac javljaju se akvatični ekosistemi. Oni su

„neraskidiv dinamičan sistem životne sredine (abiotičke komponente) i organizama (biotičke

komponente) koji je naseljavaju“85

82

Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Biolo%C5%A1ka_raznolikost 83

Biodiverzitet BiH – stanje i mogućnosti upotrebe, dr.Sulejman Redžić 84

Ribe Modraca, Ihtiološka monografija, Univerzitet u Tuzli, 2012.godina, Avdul Adrović 85

Izvor: http://www.cecra.dh.pmf.uns.ac.rs/pdfww2008/Akvat_ekosistemi%20i%20kv_voda.pdf


PROSTORNA OSNOVA

173

SLIKA 20 – OBALE AKUMULACIJE MODRAC I VEGETACIJA

1.11.2.1. DIVERZITET FLORE

Bosna i Hercegovina, u cjelosti, predstavlja prostor raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, posebice

ako se ima na umu činjenica da se u pojedinim područjima i danas odvijaju procesi nastajanja novih

vrsta.

Biološka raznolikost se odnosi na ukupnost gena, vrsta i ekosistema planete Zemlje ili nekog regiona

(Wilson, 1988; Sala et al., 2000; Schneders et al., 2012).

Biodiverzitet ima značajnu ulogu u odvijanju ključnih ekoloških procesa na Zemlji – kruženju materije

i protoku enregije. Različiti oblici biodiverziteta, fotosintetički aktivni organizmi organizovani u

različite nivoe hranidbenih mreža u okviru producenata, obezbjeđuju organsku materiju bogatu

energijom za sve biološke i ekološke procese u ekosistemu i planeti Zemlji.

Generalni pregled karakteristika i sastava priobalne vegetacije akumulacije Modrac dat je u

publikaciji Ribe Modraca,Ihtiološka monografija, Avdul Adrović, čiji se podaci i zaključci preuzimaju u

ovom poglavlju.

Vegetacija priobalja akumulacije Modrac ima karakteristike planinske i panonske flore. Ako se

posmatra šire područje akumulacije, u ekološko – vegetacijskom pogledu ono pripada području

Sjeverne Bosne, koje obuhvata njen središnji dio od Save do obronaka brdsko – planinskih Dinarida.

Brežuljkasti tereni i niži položaji oko Sprečkog polja predstavljaju staništa klimazonalnih šuma

kitnjaka i običnog graba. Njih karakterišu duboka tla, što u sprezi sa umjereno – kontinentalnom

klimom ova staništa čini izuzetno mezofilnim.


PROSTORNA OSNOVA

174

U okviru područja klimazonalnih šuma kitnjaka i običnog graba (Querco – Carpinetum – Illiricum,

Horvat et.al.1974), ova tla istovremeno predstavljaju i staništa hrasta lužnjaka i običnog graba

(Carpino – betuli – Quercetum roburis s.l).

Zemljišta su pod utjecajem velike količine podzemnih voda, zbog čega u Sprečkom polju dominiraju

pseudogleji. Zbog različitih antropogenih uticaja, slika primarne šumske vegetacije je bitno

izmijenjena (Beus, 1998). Promjene su najizraženije na klimatski i reljefno povoljnim terenima, tako

da su u nižim predjelima šume potpuno nestale ili su se zadržale samo sporadično i mozaično unutar

poljoprivrednih zemljišta.

SLIKA 21 – ANTROPOGENI UTICAJ NA OBALE AKUMULACIJE MODRAC

U dolini Spreče i njenih pritoka nalaze se manje šume, tzv.formacije „obalnih šuma“ crne johe (Alnus

glutinosa), a u isprekidanim i uskim pojasevima pored vodotoka, javljaju se i staništa vrbe (Salix alba).

Javlja se i poljski jasen (Fraxinus oxycarpa).

Uslijed sječe šume i degradacije prirodnih staništa, šume hrasta kitnjaka i običnog graba na

brežuljkastim terenima su također pretrpjele različite promjene. Preostale površine ovih šuma

pretežno predstavljaju izdanačke šume, koje su izložene daljnjim negativnim antropogenim uticajima.

Sjeverna obala akumulacije, desno od brane do Kiseljaka, dosta je strma i na tom dijelu se zadržao

dio klimazonalne vegetacije Querco – carpinetum illiricum. Dijelom sjeverne i istočne obale, od

Kiseljaka do ušća Spreče, smjenjuju se fragmenti hidrofilne vegetacije johe klase Alnetea glutinosae i

hidrofilna vegetacija klase Isoteo – Nanojuncetea. Ova vegetacija ima azonalni mozaični karakter i


PROSTORNA OSNOVA

175

ostvaruje karakterističan kontinuitet sa riječnim koritom, što se nastavlja i u priobalju južne, zapadne

i dijela sjeverne obale, sve do brane Modrac.86

Hidrofilna vegetacija akumulacije Modrac ima veliku ulogu u cjelokupnom ekosistemu koji se javlja na

tom području. Uloga hidrofita se ogleda u „produkcionim i trofičkim odnosima u vodenim

ekosistemima“87, a njihove zajednice su i staništa brojnih životinjskih vrsta.

Očekivano, vodni režim ima presudan značaj na oblikovanje i brojnost vegetacije Modraca. Stalna

pomjeranja vodenog tijela uslovila su formiranje vegetacijskog pokrivača tzv.flotantne vegetacije,

koju čine biljke adaptirane na brz prelazak iz akvalnog u terestričan način života.

Dio sjeverne obale akumulacije, od žičare do brane i južna obala do naselja Pustoline, uz iznimku

pojedinih zaliva, uglavnom je lišena vegetacije, dok je dno dijela južne obale, kao i dno prema

zapadnoj i sjevernoj obali do žičare, obraslo vegetasijom u vidu uske trake.

Od vrsta javljaju se trstika klase Phragmitetea, reda Magnocaricetalia, odnosno, močvarna vegetacija

visokiš šaševa, koja je uglavnom azonalnog tipa, a stanište im je u dijelu južne i zapadne obale. Zbog

visoke stope rasta, ove zajednice se odlikuju visokim produktivitetom, sa dominacijom vrste

Phragmites communis.

Sjeverni dio obale akumulacije Modrac odlikuje vegetacija slatkih voda klase Potametea, reda

Potametalia, sveze Potamion eurosibiricum, asocijacije Myriophylleto – Potametum, a koja se javlja u

dubljim stajaćim vodama, kao sublitoralna zajednica submerznih i flotantnih biljaka u mezotrofnim i

eutrofnim stajaćim vodama. U ovim zajednicama dominiraju higrofite, a koje mogu biti submerzne i

emerzne (Kojić. Et.all. 1998).

Na sjevernom dijelu se javljaju i zajednice higrofilne vegetacije uz priobalne vodene ekosisteme klase

Izoeto – Nanojuncetea, azonalnog mozaičnog karaktera, koje se razlikuju po hidričkom i termičkom

sastavu.

1.11.2.2. DIVERZITET FAUNE

Akumulacija Modrac, koja je nastala djelovanjem i zbog djelatnosti čovjeka, razvila je svoj vlastiti

ekosistem, što se prvenstveno odnosi na ihtiofaunu, ornitofaunu, ali i na fitoplankton, zooplankton,

faunu dna i bakterija.

Obzirom da ne postoji studija biodiverziteta akumulacije, interpretacija podataka se vrši iz različitih

naučno – istraživačkih radova, studija, objavljenih članaka u naučnim časopisima, te drugih dostupnih

izvora iz kojih se, barem djelomično, može sagledati raznolikost živog svijeta i njihovog staništa.

Hidrobiološka istraživanja akumulacije Modrac (Mihaljević i suradnici, 1997.godina), obuhvatila su

strukturu i dinamiku fitoplanktona, zooplanktona, faune dna i bakterija.

86

Ribe Modraca, Ihtiološka monografija, Univerzitet u Tuzli, 2012.godina, Avdul Adrović 87

Ribe Modraca, Ihtiološka monografija, Univerzitet u Tuzli, 2012.godina, Avdul Adrović


PROSTORNA OSNOVA

176

Tada je utvrđeno da fitoplanktonske zajednice čine 143 vrste. Zooplanktonske zajednice su

zastupljene kroz 21 vrstu Rotatoria (Rotatoria, Rotifera, lat. – vrlo male životinje koje dosežu dužinu

do 3 mm), među kojima je najviše onih iz roda Keratella i Trichocerca.

Stalno i pojačano sezonsko opterećenje vode Modraca organskim tvarima (usljed smanjenja nivoa

vode, dolazi do smanjene mogućnosti „razblaženja“), dovodi do povećane koncentracije koliformnih i

saprofitnih bakterija. Ovo ukazuje na zagađenost akumulacije Modrac otpadnim vodama.

Fitoplankton u akvatičnim ekosistemima ima značajnu ulogu, posebno u energetskom protoku, jer

predstavlja najveći dio u primarnoj produkciji. Stoga se upravo fitoplankton uzima kao osnovni

pokazatelj stupnja trofije nekog jezerskog ekosistema.

Prema Stevović et all. (1983), fitoplankton akumulacije Modrac čine alge iz skupine Cyanophyta

(rodovi: Microcystis, Aphanizomenon, Colosphaerium), dok su iz skupine dijatomeja prisutni rodoci

Melosira, Navicula, Cyclotella i Asterionela formosa.

Iz skupine Pyrrophyta prisutne su vrste Ceratium hirundinella i vrste roda Peridinium. Iz Euglenophyta

konstatovani su rodoci: Phacus, Eugleny, Trachelomonas. Iz Chlorophyta prisutni su rodovi: Eudorina,

Pediastrum, Scenedesmum, Staruastrum, Cosmarium i Closterium.

Pored autora Stevovića, Mihaljević, et all.(2000) je vršio analizu uzoraka tokom 1997., 2000. i 2001.g.

Prema rezultatima istraživanja planktona, evidentirano je prisustvo 143 vrste fitoplanktona, koje su

pripadale klasama Cynophyta, Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta i Chlorophyta.

Istraživanja ranolikosti živog svijeta i ekoloških osobenosti ihtiofaune akumulacije Modrac, prema

podacima predočenim u dokumentu „Kvalitet vode u rijekama i akvalnim akumulacijama

Sjeveroistočne Bosne“ (Studija o kvalitetu vode u Sjeveroistočnoj Bosni, Tuzla 2010.g.,dr.Avdul

Adrović), ukazuju na to da su u akumulaciji prisutne 22 vrste riba, koje se mogu svrstati u sedam

ribljih porodica: Esocidae, Cyprinidae, Cobitidae, Ameiuridae, Siluridae, Peidae i Centrarchidae.

Kada je riječ o zooplanktonu, a oslanjajući se na podatke koje donosi publikacija Ribe Modraca,

najbrojnija skupina su račići iz klase Copepoda. Najmanje je zastupljena skupina račića iz reda

Cladocera, dok sam raspored zooplanktona ima izražene neravnomjernosti u svom rasporedu u

vertikalnom pravcu, odnosno, primijetna je veća brojnost na pojedinim područjima na površini, dok

je na nekom drugom lokalitetu veća brojnost primjetna u sredini, odnosno, dnu akumulacije.

Bez obzira na sezonske promjenjivosti broja i strukture vrsta zooplanktona, u svim periodima se

javljaju vrste: Kellicottia longispina, Keratella cochlearis, Keratella cochlearis var.tecta, Keratella

quadrata i Polyarthra sp. Od Cladocera nađene su tri vrste (Bosmina longirostris, Ceriodaphnia sp. i

Daphnia longispina), predstavnici Cyclopodia i Diaptomida, kao i faune Copepoda.

Fauna dna ili zoobentos, čini veći broj životinjskih skupina sa relativno malim brojem vrsta (Stevović

et all.1983), gdje se javljaju pripadnici Turbelaria, Oligochaeta i Mollusca, kao i larve insekata reda

Diptera (Chironomidae, Chaleridae, Ceratopogonidae) i Megaloptera. U dokumentu Idejna studija:

Istraživanje kvaliteta voda za snabdijevanje pitkom vodom Tuzlanske regije za 2000 – 2001.godinu,

iskazuje se stav da je prema provedenim istraživanjima zoobentos akumulacije Modrac siromašan

vrstama i skupinama životinja, a zbog čega dolazi do taloženja debelog sloja mulja na dnu, koji

posljedično onemogućava razvoj većeg broja organizama.


PROSTORNA OSNOVA

177

Slijedom takvog stanja, javljaju se tek dvije grupe životinja: Oligochatea i Diptera, sa najviše tri vrste,

što ukazuje i na nizak kvalitet vode akumulacije Modrac.

Sezonske oscilacije nisu naročito izražene, odnosno, u svim periodima godine javljaju se vrste

Limnodrilus hoffmeisteri iz klase Oligochatea, te Chrinomus riparius i Chrinomus plumosus iz reda

Diptera.

Kada se gradila brana na Modracu, nije izrađen elaborat kojim bi se procijenio njen budući uticaj na

biodiverzitet, ali nisu izvršena niti evidentiranja postojeće raznolikosti prisutnih vrsta.

Detaljniji opis riba akumulacije Modrac daje se u publikaciji Ribe Modraca, Ihtiološka monografija,

Avdul Adrović, gdje se navodi da ihtiofauna Modraca bogata sa 22 vrste riba, te jednim prirodnim

hibridom, vrste Abramis brama x Rutilus rutilus.

Kao najbrojnija vrstama javlja se porodica Cyprinidae, njih 13 i jedan hibrid, porodica Pecidae

obuhvata tri vrste, Cobitidae dvije, a ostale porodice su predstavljene sa po jednom vrstom. Osim

autohtonih vrsta riba, utvrđeno je i prisustvo tri vrste introduciranih riba: američki somić, babuška i

sunčanica.

Istraživanja koja su vršena od strane Habekovića et all. (1981), ukazuju da najveću brojnost među

ribljom populacijom iskazuju uklija (64,5%), bodorka (11,5%), grgeč (6,67%) i deverika (6,46%), a

najmanje su zastupljene mrena, bucov, štuka, šaran, vijun, som i linjak. Također, spominju se i neke

druge vrste, za koje tokom godina nisu vršena praćenja populacije, te se ne može govoriti o brojnosti

i trendu kretanja. To su bijeli amur (Ctenopharingodon idella Val), karas (Carassius carassius L), šljivar

(Vimba vimba L) i sunčanica (Lepomis gobbosus L).

SLIKA 22 – PRIMJERAK SOMA; IZVOR: HTTP://WWW.HAOSS.ORG/T7816P25-SOM

http://www.haoss.org/t7816p25-som


PROSTORNA OSNOVA

178

Strategija zaštite jezera Modrac navodi rezultate preliminarne studije Istraživanje biološke

raznolikosti i eko – turističkih potencijala Šerićke bare i akumulacije Modrac, koju je izradilo

ornitološko društvo Naše ptice. Istraživanja su podrazumijevala prikupljanje podataka o rijetkim i

ugroženim staništima dvije odabrane indikatorske grupe, ptice (Aves) i vilini konjici (Odonata), te je

ustanovljeno da na ispitivanom području obitava 98 vrsta ptica. Njih 43 vrste od ukupnog broja je

navedeno u aneksima Direktive o pticama (Birds Directive 2009/147/EC). Prema članu 16 Zakona o

lovstvu FBiH (01-02-29/06) pod stalnom zabranom lova je 34 vrste, utvrđene na istraživanom

području, a 14 vrsta je zaštićeno lovostajem.

SLIKA 23 - ŠERIĆKA BARA: IZVOR: HTTP://WWW.SODALIVE.BA/DRUSTVO/SERICKA-BARA-DOBILA-OSMATRACNICU-ZA-PTICE-I-

NABAVKU-CAMCA-ZA-POTREBE-NAUCNIH-ISTRAZIVANJA/

Patka njorka (Aythya nyroca), registrovana na akumulaciji Modrac, je prema IUCN kategorizaciji

okarakterisana kao gotovo ugrožena (NT) na globalnom nivou, a osjetljiva (VU) na evropskom nivou.

Prema Direktivi u anexu I je navedeno 18 registrovanih vrsta na istraživanom području, koje trebaju

biti predmetom specijalnih mjera zaštite, što podrazumijeva vrste kojima prijeti izumiranje, vrste

osjetljive na promjene u staništima, rijetke vrste i vrste koje iz određenog razloga zahtjevaju zaštitu

zbog prirode staništa ili ograničenja distribucije. Na akumulaciji Modrac se nalazi kolonija velikog

vranca, najveća u BiH, što pokazuje da je riblji fond bogat i pogodan za podizanje njihovih mladunaca.

Provedenim istraživanjem utvrđeno je prisustvo 30 vrsta vilinih konjica, što predstavlja 50% faune

ove grupe insekata na prostoru BiH. U našoj državi ne postoji crvena lista vilinih konjica. Sistematska

istraživanja započela su tek nedavno i identifikovano je više vrsta koje su na prostoru BiH rijetke i čija

http://www.sodalive.ba/drustvo/sericka-bara-dobila-osmatracnicu-za-ptice-i-nabavku-camca-za-potrebe-naucnih-istrazivanja/

http://www.sodalive.ba/drustvo/sericka-bara-dobila-osmatracnicu-za-ptice-i-nabavku-camca-za-potrebe-naucnih-istrazivanja/


PROSTORNA OSNOVA

179

staništa je potrebno zaštititi. Od tih, dvije vrste Lestes viridis i Erythromma najas su registrovane i na

području akumulacije Modrac i Šerićke bare.88

Na akumulaciji Modrac uočeno je prisustvo barske kornjače Emys orbicularis Linnaeus, 1758. Ova

vrsta, koja je u velikom dijelu Evrope zaštićena životinja uvrštena na Crvenu listu ugroženih vrsta, u

Bosni i Hercegovini nije zaštićena, jer za to ne postoje adekvatni zakonski propisi.

Barska kornjača je jedna od dvije slatkovodne vrste kornjača koja je autohtona na gotovo cijelom

evropskom kontinentu. Njeno stanište je pretežno u velikim jezerima, mirnim rijekama i drugim

mirnim vodama.

SLIKA 24 - BARSKA KORNJAČA; IZVOR: HTTP://MODRAC.BLOGSPOT.BA/2014/01/EUROPSKA-BARSKA-KORNJACA-NA-

AKUMULACIJI.HTML

Na južnim obalama akumulacije, posljednjih dvadesetak godina je došlo do potpunog nestanka

populacije barske kornjače. Također, proces eutrifikacije akumulacije je veliki problem za ovu vrstu,

posebno za vrijeme ljetnih mjeseci, kada je razvijaju velike količine planktonskih algi. Takve lokacije

su posebno detektovane na području ušća rijeke Turije u akumulaciju Modrac i na području

Mosorovca.

88

Strategija zaštite akumulacije Modrac (Koordionacioni tim za zaštitu akumulacije Modrac, Tuzla, juni 2012.godine)

http://modrac.blogspot.ba/2014/01/europska-barska-kornjaca-na-akumulaciji.html

http://modrac.blogspot.ba/2014/01/europska-barska-kornjaca-na-akumulaciji.html


PROSTORNA OSNOVA

180

Provedena istraživanja su ukazala i na postojanje autohtone podvrste Emys orbicularis orbicularis.

Također, istraživanjima je utvrđena najveća frekvencija pojavljivanja na lokaciji transekta Modrac, a

najmanja na lokaciji Bokavići.

Urbanizacija dovodi u opasnost staništa barske kornjače, te ovaj malo poznati stanovnik akumulacije

Modrac zaslužuje mnogo veću pažnju i zaštitu, nego što je to do sada bio slučaj. Na prostoru

Evropske unije, barskoj kornjači je dodijeljena kategorija ugrožene vrste, kojom se zapravo

označavaju vrste koje nisu ni krajnje ugrožena ni ugrožena, ali se suočava sa mogućnošću nestanka

jedinki u prirodnom staništu. Ugroženost barske kornjače dolazi prvenstveno od strane djelovanja

čovjeka i djelatnosti čovjeka.

Kako bi se omogućio opstanak vrste, neophodno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

Sprovođenje postojećih i donošenje novih propisa,

Smanjenje zagađenja voda i zemljišta u slivu akumulacije,

Zaštita kornjača i njihovog staništa.89

UTICAJI NA PEJZAŽE I EKOSISTEME

Prisustvo čovjeka, njegovo djelovanje na prirodu kroz procese urbanizacije, ima višestruke posljedice

po živi svijet. Pritisci izazvani ljudskim djelovanjem utoliko su i veći, ako se radi o područjima sa

visokim stepenom diverziteta.

Eksploatacija prirodnih resursa često ne poznaje granice, pa se i ona područja koja su pod određenim

stepenom zaštite, zbog neprovođenja zakonske regulative ili neadekvatno opremljenih institucija za

monitoring i zaštitu, iskorištavaju na nedopustiv način i idu u pravcu potpune degradacije i nestajanja

prirodnih cjelina.

Nekoliko je glavnih problema, koji dovode do destrukcije:

KONVERZIJA STANIŠTA

Predstavlja proces u kojem staništa sa višim oblicima organizacije i integracije bivaju prevedena u

staništa sa karakteristikama nižeg oblika organizacije i integracije, što se dešava, uglavnom, zbog

uticaja čovjeka i promjena ekoloških uslova. Naravno, konverzija se može dogoditi i zbog prirodnih

pojava, kao što su šumski požari, poplave, erozija tla, ali i kao posljedica dugotrajnog procesa

regresivne sukcesije biocenoza.

PREKOMJERNA EKSPLOATACIJA PRIRODNIH RESURSA

Čovjek može i veoma često, nažalost, eksploatiše prirodne resurse do onog nivoa, kada više nije

moguća njihova prirodna obnova. Poseban problem predstavlja i antropogeno prisustvo u periodima

reprodukcije, što remeti prirodan poredak i često je onemogućava u potpunosti.

Prekomjerna eksploatacija se najviše odnosi na otvaranje kamenoloma, eksploataciju vodnih snaga za

dobivanje energije, navodnjavanja poljoprivrednih površina, ubiranje ljekovitih i vitaminskih biljaka,

nekontrolisan lov, ribolov i sakupljanje divljih životinja, kao i trgovina rijetkim biljnim i životinjskim

vrstama.

89

Evropska barska kornjača na akumulaciji Modrac – trenutno stanje, stepen ugroženosti i mogućnosti zaštite, Centar za ekologiju i energiju, dr.sc.Avdul Adrović, Tuzla, decembar 2012.godine


PROSTORNA OSNOVA

181

ZAGAĐENJE

Zrak, voda i tlo su neodvojivi mediji, čiji međusobni uticaj i nadopuna uslovljavaju kvalitet i

postojanost svakog od njih. Svaka deformacija tla, vode ili zraka, utiče i na biljke, životinje, pa i u

konačnici, na čovjeka, pa se može reći da je negativno djelovanje čovjeka na prirodu, kroz ove

faktore, odraženo i na njega samog. Zagađenje dovodi do smanjenja prinosa od 30 – 50%, a uzrok je i

mnogih bolesti biljaka i životinja.

KLIMATSKE PROMJENE

Globalni trend promjene klime zahvata i područje naše zemlje, te smo svjedoci netipičnih

temperatura, slabljenja razlika između godišnjih doba ili pak rijetkih vremenskih nepogoda. U eri smo

globalnog zatopljavanja, koje je potpomognuto čovjekovim pritiscima na atmosferu i biosferu, što se

posebno negativno odražava na stanje biodiverziteta. Planinski i šumski ekosistemi, od kojih zavisi

cijeli niz drugih prirodnih resursa, posebice vodeni tokovi, kvalitet zemljišta itd., u opasnosti su od

gubitka svojih značajki i biocenoza koje ih tvore.

INVAZIVNE VRSTE

Invazivne vrste su još jedna od opasnosti koje prijete autohtonim zajednicama i uslovima koji vladaju

među njima. Naime, dolazi do širenja vrsta izvan svog prirodnog staništa, što je uzrokovano

klimatskim promjenama, kao nekontrolisanim unosom sjemena, biljnog i životinjskom materijala.

RAZVOJ EKOLOŠKE SVIJESTI

Međutim, možda najopasnije od svega navedenog, jeste nepostojanje razvijene svijesti o zaštiti

prirodne sredine i važnosti svog okruženja kod čovjeka, tog krajnjeg korisnika i najvećeg uzurpatora

cjelina i bogatstava Prirode.

Na osnovu navedenih uticajnih faktora na prirodnu sredinu, određenu su žarišne tačke antropološkog

uticaja čovjeka na svoje okruženje unutar obuhvata Plana:

TABELA 85 – ŽARIŠNE TAČKE ANTROPOLOŠKOG UTICAJA

Lokaliteti Problematika

Akumulacija Modrac Unos nanosa iz rijeka u slivu Spreče i Turije

Akumulacija Modrac Otpadne vode rudnika i industrije

Pojedinačni lokaliteti Izlov ribljeg fonda

Akumulacija Modrac Unos otpadnih voda stanovništva

Akumulacija Modrac Nelegalno odlaganje otpada na obalama akumulacije i u koritima vodotoka u Slivu


PROSTORNA OSNOVA

182

1.11.2.3. CRVENA LISTA FLORE, FAUNE I GLJIVA UNUTAR OBUHVATA DIJELA SLIVA AKUMULACIJE

MODRAC

Drugi najvažniji dokument koji sa aspekta definiranja stepena zaštite biodiverziteta ima nacionalni

značaj predstavljaju Crvene liste flore, faune i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Status biljnih i

životinjskih vrsta i gljiva kao i nivoi zaštite biodiverziteteta u ovom dokumentu su prilagođeni

aktuelnoj IUCN kategorizaciji ugroženosti populacija pojedinih vrsta.

Konkretnije, prema navedenoj crvenoj listi diferencirane su tri jasno prepoznatljive nadkategorije i

devet kategorija gdje su potpuno izumrle vrste odovjene od lokalno izumrlih, odnosno gdje su vrste

kojima prijeti izumiranje prepoznate i dodatnom kategorijom (CR, pored EN i VU).

Pri tom su definirane i osnovne karakteristike koje treba uzeti u obzir prilikom kategorizacije: (1)

veličina populacije, (2) ukupni areal, (3) stupanj fragmentacije areala/populacije i (4) brzina

smanjenja brojnosti.

Analizom dokumenata koje tretiraju obje oblasti prirodnog naslijeđa došlo se do podataka da su

unutar predmetnog obuhvata određene biljne i životinjske vrste koje imaju određeni status na

aktuelnim listama. Konkretnije na crvenoj listi flore, faune i gljiva unutar istraživanog područja

identificirane su sljedeće vrste:

Flora

SLIKA 25 - S LIJEVA NA DESNO: FAMILIJA DIPSACACEAEKNAUTIA DINARICA (MURB.) BORB. (R) (NARODNI NAZIV: DINARSKA UDOVICA); FAMILIJA

ORHIDACEAE ORCHIS PURPUREA HUDS. (V) (NARODNI NAZIV: ŠUMSKI KAĆUN); FAMILIJA ARACEAE


PROSTORNA OSNOVA

183

Fauna

Balegari

Ribe

Gmizavci SLIKA 28 - EMYS ORBICULARIS (LINNAEUS, 1758)

SLIKA 26 – S LIJEVA NA DESNO: CERUCHUS CHRYSOMELINUS (HOCHENWARTH, 1785); LUCANUS CERVUS (LINNAEUS, 1758)

SLIKA 27 – S LIJEVA NA DESNO: LAMPETRA PLANERI (BLOCH, 1784); GOBIO URANOSCOPUS (AGASSIZ, 1828)


PROSTORNA OSNOVA

184

Ptice

Sisari

Provedinim istraživanjima unutar predmetnog obuhvata nisu identificirani stanišni tipovi i biljne i

životinjske vrsta koje se nalaze na listi NATURA 2000 područja u Bosni i Hercegovini.

SLIKA 29 – S LIJEVA NA DESNO: PHALACROCORAX CARBO (LINNAEUS, 1758); ARDEA CINEREA LINNAEUS, 1758

SLIKA 30 – S LIJEVA NA DESNO: ERINACEUS CONCOLOR (MARTIN, 1838; ELIOMYS QUERCINUS (LINNAEUS, 1758)


PROSTORNA OSNOVA

185

1.12. KARAKTERISTIKE RAZVOJA TURIZMA NA BAZI PRIRODNE I KULTURNO –

HISTORIJSKE BAŠTINE

Turizam je jedna od privrednih grana sa najbržim rastom na globalnom nivou, a posebno mjesto u

razvoju turizma zauzima onaj koji se temelji na prirodnim i kulturno – istorijskim vrijednostima i

potencijalima.

Akumulacija Modrac, zajedno sa svim evidentiranim fondom prirodnog i kulturno – istorijskog

naslijeđa, čini potencijal za razvoj različitih vidova turizma.

Pored tranzitnog i sportsko – rekreativnog turizma, koji se s manje ili više uspjeha javljaju u pojedinim

područjima u neposrednoj blizini same Akumulacije, već su sada evidentni pojedinačni lokaliteti koji

će u planskom periodu biti posebno tretirani i opremani za potrebe razvoja izletničkog, rekreativnog,

sportskog (lovnog i ribolovnog), vjerskog, seoskog, avanturističkog, vikend, kulturno –

manifestacionog i drugih oblika turizma.

Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac, osim identificiranja osnovnih namjena, data su i ograničenja u

korištenju ovog resursa. Tako se članom 5. I 7., a u „cilju poboljšanja i očuvanja kvaliteta voda

akumulacije“, zabranjuje cijeli niz djelatnosti za smještaj i boravak turista na obalama akumulacije.

Iako može djelovati kao kočnica u razvoju turizma, ova odredba zapravo pomaže u očuvanju vodnog

resursa, ali i usmjerava i olakšava način korištenja i smještanja kapaciteta, što je i jedan od ciljeva

izrade prostorno – planske dokumentacije uopće.

U tom pravcu treba i tretirati pojedinačne dijelove uz samu akumulaciju, a kako bi se pomirile

oprečne funkcije akumulacije – vodosnabdjevanje stanovništva i industrije potrebnim količinama

vode s jedne strane, te razvoja turizma vezanog uz vodu, s druge strane.

Kulturno – istorijsko naslijeđe u ovom dijelu Sliva, iako nije brojno, značajno je u sveukupnoj

turističkoj ponudi i može služiti kao dopuna osnovnim potencijalima baziranim na prirodnim

vrijednostima.

Analizirajući postojeće resurse prirodnog i kulturno – istorijskog naslijeđa, već se sada može ocijeniti

njihov potencijal i mogućnost korištenja u konceptu razvoja:

TABELA 86 – TIPOVI TURIZMA U ODNOSU NA PRIRODNO I KULTURNO – ISTORIJSKO NASLIJEĐE

Re

surs

Op

ćina

Turizam

na

vod

i

Ru

ralni tu

rizam

Re

kreacijski

turizam

Avan

turistički

turizam

Edu

kacijski

turizam

Tranzitn

i

Ku

lturn

i

Vje

rski

Istorijski

Lovn

i i

ribo

lovn

i

Ekotu

rzam

Plato izvorišta Kiseljak Tuzla X X X

Potok Suha Živinice X X X X X


PROSTORNA OSNOVA

186

Re

surs

Op

ćina

Turizam

na

vod

i

Ru

ralni tu

rizam

Re

kreacijski

turizam

Avan

turistički

turizam

Edu

kacijski

turizam

Tranzitn

i

Ku

lturn

i

Vje

rski

Istorijski

Lovn

i i

ribo

lovn

i

Ekotu

rzam

Akumulacija Modrac Više općina X X X X X X X X X X

Stanište bijele čaplje Lukavac X X X

Prirodni predio Svatovac Lukavac X X X X

Bokavićko brdo Lukavac X X

Stara džamija u Turiji Lukavac X X X X

Džamija u Prokosoviću Lukavac X X X X

Džamija u Poljicama Gornjim

Lukavac X X X X

Džamija u Bikodžama Lukavac X X X X

Turbe u Suhoj Živinice X X X X

Skamenjena djevojka Lukavac X X X

Dovište Svatovac u Poljicama

Lukavac X X X X


PROSTORNA OSNOVA

187

1.13. STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ (SEA)

Direktiva EU 2001/42/EU je okvirni zakon, koji ima za svrhu pobrinuti se da su uticaji na okoliš

pojedinih planova i programa utvrđeni i ocijenjeni tokom njihove primjene i prije njihovog usvajanja.

Iako naša zemlja još nije postala članica EU, usklađivanje i provođenje zakona, kao i planiranje koje se

povinuje tim odredbama i prema prostoru se odnosi sa neizostavnom brigom i minimiziranjem

mogućih i postojećih štetnih uticaja, je jedan od validnih puteva približavanja naše zemlje evropskoj

porodici zemalja. Stoga se i u našoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, strateška procjena

uticaja na okoliš stavlja kao neizostavan dio.

Strateška procjena uticaja na okoliš (SEA), se odnosi na vjerovatne okolišne uticaje određenih

planova i programa, što za cilj ima smanjenje štetnih uticaja na okoliš razvojnih aktivnosti, a

obuhvata:

Stepen do kojeg planirane mjere mogu uticati ili poboljšati stanje okoliša

Procjenu štete po okoliš i stanovništvo, a u slučaju neprovođenja planiranih mjera

Procjenu ostvarenih uslova za uvođenmje planiranih mjera

Procjenu mogućnosti nadležnih organa za provođenje planiranih mjera

Primjena SEA –e pomaže planerima, ali i organima nadležnim za provođenje planova, da se sa

tradicionalnog preorjentiše na održivo planiranje prostora, što ima uticaja na izbjegavanje prostornih

i međusektorskih konflikata.

U postojećoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, SEA se posmatra kao sastavni dio snimka

postojećeg stanja Prostorne osnove. Međutim, nemoguće je posmatrati uticaje na okoliš samo kroz

postojeće stvorene i prirodne uslove, a bez planiranih zahvata, objekata i građevina. Stoga će se u

ovoj procjeni, pored uticaja od strane postojećih uslova, kao posebna stavka tretirati i uticaji od

mogućih, planiranih, konceptualnih zahvata, koji će se dati osnovnom koncepcijom razvoja Prostorne

osnove Prostornog plana posebnog obilježja dijela sliva akumulacije Modrac.

Obzirom na provedene analize stanja na području Tuzlanskog kantona, što je stvorilo opću sliku

stanja životne sredine, a kroz pojedine segmente posmatranja, njihove korelacije i međusobne

uticaje, moguće je odgovoriti na pitanja koja postavlja strateška procjena uticaja na okoliš.

Elementi prostora kroz koje možemo posmatrati nivo uticaja, jesu:

Voda,

Tlo,

Zrak

Flora i fauna,

Biodiverzitet,

Klimatski faktori,

Pejzaž,


PROSTORNA OSNOVA

188

Materijalna dobra,

Stanovništvo,

Njihovim međusobnim preklapanjem, tj., preklapanjem podloga, te analizom uticaja:

Infrastrukture,

Privrede,

Ekploatacija,

Odlagališta,

ocjenjuje se u kojoj mjeri na njih utiču ti sistemi.

1.13.1. VODE

Preklapanjem podloga i podataka o rasprostranjenosti stanovništva i djelatnosti koje se javljaju kao

prateća funkcija, vidljivo je da veliki broj naselja, privrednih kapaciteta i infrastrukture uopće, se

smješta u blizini riječnih tokova, što stvara pritisak na okoliš. To je karakteristika cijelog Tuzlanskog

kantona, ali i nasebinskih struktura u BiH. Uz nizak nivo ekološke svijesti i nepostojanje

infrastrukturnih sistema u zadovoljavajućem obimu, koji bi otpadne materije dispozicionirali na

odgovarajući način, potencijal zagađenja vodotoka je vrlo visok.

Najveći uticaj na vodne resurse u slivnom području akumulacije Modrac imaju otpadne vode iz

rudnika i eksploatacionih površina, te otpadne vode domaćinstava.

Činjenica je da prikupljanje i odvodnja otpadnih voda sa područja općina u Slivu je koncentrirano

uglavnom na urbane centre. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je izgrađeno na području

općine Živinice i ekvivalenta je ES 25 000, dok se planira druga faza izgradnje, koja će imati dodatni

kapacitet od ES 40 000.90 Ovdje nisu uključene otpadne vode industrije.

Na području MZ Kiseljak, Grad Tuzla, instaliran je paketni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda.

stanovništvo u obuhvatu Plana uglavnom svoje otpadne vode upaja u nepropisno izgrađene septičke

jame, čime velike količine organskog materijala na posljetku završavaju u akumulaciji Modrac.

Otpadne vode industrijskih objekata u najvećem broju se ispuštaju bez prethodnog prečišćavanja i sa

sobom donose velike količine nanosa.91

Stoga, u planskom periodu se očekuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svim

industrijskim i rudničkim postrojenjima, koja su zagađivači akumulacije Modrac. Nova postrojenja,

koja se budu gradila u slivnom području moraju imati adekvatne sisteme za prečišćavanje otpadnih

voda koje nastaju u proizvodnom procesu, a što treba uvijek ocijeniti na osnovu Procjena uticaja na

okoliš, koje treba izraditi kako bi se dobila analiza vjerovatnih uticaja određenih projekata na

ekosisteme, ljudsko zdravlje i promjene prirode.

Takođe, u planskom periodu se treba raditi na izgradnji postrojenja za prečišćavanje u svim naseljima

koja imaju više od 2 000 stanovnika.

90

Projekat: postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda živinice – 25000 es, faza 1 – objekti biološkog tretmana i

tretmana mulja, zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, sarajevo 2010. godine

91 Studija izvodljivosti jezera Modrac


PROSTORNA OSNOVA

189

Osim industrijskih postrojenja, djelatnosti vezane za poljoprivredu takođe predstavljaju potencijalnu

opasnost po vode i floru i faunu, zbog upotrebe invazivnih sredstava, poput mineralnih gnojiva,

pesticida i herbicida.

1.13.2. ZRAK

Sagorijevanje čvrstih i tečnih goriva, najznačajniji je faktor zagađenja zraka. Takav zrak, svojim

hemijskim i drugim materijama, utiče na degradaciju biljnog svijeta, posebno na području općina koje

su izložene takvom zraku duži vremenski period.

Kvalitet zraka ovisi o artificijelnim, antropološki uzrokovanim faktorima, te o prirodnim

karakteristikama područja, tj., reljefa. Primjerice, u kotlinama, gdje je strujanje zračnih masa

usporeno i otežano, kontaminacija zraka će se sporije izmjenjivati i miješati sa čistim zračnim

masama.

Kvalitet zraka se definiše normativima o graničnim vrijednostima zagađenja zraka. Zakonom o zaštiti

zraka („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 4/10), kao i Pravilnikom o graničnim vrijednostima zraka

(„Službene novine FBiH“, broj: 12/05), definirane su granične vrijednosti, tolerantne vrijednosti i

vrijednosti pragova upozorenja i uzbune.

Sistem za praćenje kvaliteta zraka na području Tuzlanskog kantona uspostavljen je od 2003.godine,

sastoji se od jedne mobilne i pet stacionarnih automatskih imisionih mjernih stanica.92 Stacionarne

stanice u općinama u obuhvatu, nalaze se u Lukavcu i Tuzli, dok je u Živinicama smještena mobilna

stanica.

Mjerne vrijednosti se upoređuju sa graničnim vrijednostima, koje su definirane Pravilnikom o

graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl.novine FBiH, broj 12/05), te iznose:

TABELA 87 – GRANIČNE VRIJEDNOSTI KVALITETA ZRAKA

Zagađujuća materija Period uzorkovanja

Prosječna godišnja vrijednost (µg/m3) Visoka vrijednost (µg/m

3)

SO2 1 h 90 50093

SO2 24 h 90 24094

NO2 1 h 60 30095

NO2 24 h 60 14096

LČ 10 24 h 50 10097

ULČ 24 h 150 35098

Dim 24 h 30 6099

CO 8 h 10 000

Emitirano zagađenje u zrak potiče od:

92

http://monitoringzrakatk.info/about-us.html 93

Ne smije biti prekoračena više od 24 puta u kalendarskoj godini 94






Ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini

http://monitoringzrakatk.info/about-us.html


PROSTORNA OSNOVA

190

Industrijskih i termoenergetskih postrojenja,

Manjih energetskih postrojenja za zagrijavanje i proizvodnju pare, koji su instalirani kod

privrednih subjekata, kotlana i individualnih ložišta,

Saobraćaja.

Na stanje kvaliteta zraka utiču i neki drugi faktori, kao što je nepodobna konfiguracija terena,

dispozicija velikih zagađivača, atmosferske pojave i klimatsko – meteorološki uslovi, slaba

infrastruktura cestovnog saobraćaja.100

Emisije sa područja Tuzlanskog kantona iznose približno 320 000 t/god ili preko 70 % emisije cijele

BiH. Iako u obuhvatu Plana nema velikih zagađivača zraka, kao što su termoelektrane ili industrijski

kapaciteti, njihova neposredna blizina (industrijska zona u općini Lukavac je udaljena svega cca 800

m), a TE Tuzla nekoliko kilometara, zasigurno vrši određen uticaj na kvalitet zraka i živi svijet oko

akumulacije Modrac.

Studijom ranjivosti prostora, na osnovu raspoloživih podataka101, ocijenjena je sveukupna ranjivost

zraka područja uz akumulaciju Modrac, u odnosu na zagađivanje od strane saobraćaja i industrije, te

ona ne iskazuje visoke vrijednosti, osim nešto povišenih u sjeveroistočnom dijelu obuhvatu, u blizini

magistralne saobraćajnice i industrije smještene u Lukavcu. Kako u obuhvatu Plana nema mjernih

stanica kvalitete zraka, interpretacija stanja se može dati na osnovu mjerenja na mjernoj stanici u

Lukavcu, kao i na mjernim stanicama u Tuzli.

Iskustveno, emisije sumpordioksida drastično su veće u zimskom nego u ljetnom periodu, zbog

sagorijevanja fosilnih goriva iz saobraćaja i zagrijavanja prostora. Emitovane kisele supstance kao što

su SO2, NO2 padaju na površinu zemlje i površinskih voda (kisele kiše) gdje uzrokuju zakišeljavanje

sredine.

Najopasnija jedinjenja, ona koja dovode do zakiseljavanja i eutrofikacije okoline i nastaju

sagorijevanjem fosilnih goriva i kroz poljoprivrednu aktivnost, jesu sumpordioksid (SO2), azotni oksid

(NOx) i amonijak (NH3).

Efekti acidifikacije odražavaju se na vodene organizme, biljke – preko zemljišta i ljude zbog

konzumiranja površinske ili podzemne vode koje često imaju neprimjeren pH i povećanu

koncentraciju metala.

Deponije su posebno opasne po okoliš, ne samo zbog odlaganja otpada na neadekvatan način, već i

zbog činjenice da često dolazi do samozapaljenja ovih odlagališta, a zbog plinova koji se razvijaju

raspadanem materija, prilikom čega toksini odlaze u zrak i prenose se na veoma velike udaljenosti.

Putem zračnih masa, dospijevaju i u atmosferu, gdje se vraćaju na tlo i vodu u vidu kontaminiranih

kiša.

Kontaminacija zraka dolazi i od stalnih i povremenih izvora buke i vibracija. To su prvenstveno

saobraćaj i područja na kojima se vrši eksploatacija mineralnih sirovina, a usljed primjenjivanih

tehnologija eksploatacije.

100

Studija ranjivosti područja Tuzlanskog kantona 2005 – 2025. godine 101

Studija ranjivosti područja Tuzlanskog kantona 2005 – 2025. godine


PROSTORNA OSNOVA

191

Za sve zahvate i objekte, koji u bitnoj mjeri mogu utjecati na kvalitet zraka, tj., uticati na okoliš u tom

segmentu, potrebno je izrađivati Procjene uticaja na okoliš od pojedih projekata, gdje će se jasnije

utvrditi mjere i načini zaštite okoliša, u odnosu na konkretan izvor zagađenja.

U odnosu na analizirano postojeće stanje industrije, deponija, domaćinstava, te uopće izgrađenih

struktura u ovom dijelu Sliva, najveće opterećenje mogu stvarati individualna ložišta domaćinstava i

poslovnih objekata, kao i ekološki neprihvatljivi energenti koji se koriste za zagrijavanje.

Također, neposredno opterećenje dolazi od TE Tuzla, kao i od rudnika u širem okruženju, zbog

lebdećih čestica koje se prenose zrakom na velike udaljenosti.

Saobraćajna mreža nije razvijena u tolikoj mjeri da predstavlja prioritetni izvor zagađenja zraka,

posebno na zapadnom i jugozapadnom dijelu obuhvata.

Kvalitet zraka je u direktnoj vezi sa postojećim, očuvanim dendrofondom, odnosno, vegetacijom

uopće, a na obalama akumulacije, kao i u njegovom zaleđu, nalaze se značajnije šumske površine i

rastinje, koje prirodnim procesima koji se odvijaju u biljkama utiču na bolji kvalitet zraka akumulacije.

1.13.3. TLO

Štetni utjecaji na tlo, za razliku od vode i zraka, istražuju se mnogo kasnije, tj., kada su problemi

vezani za oštećenja i nečišćenja već veoma izraženi.

Tvari koje utiču na kvalitativna i kvantitativna svojstva tala, tj., pojava onečišćenja tla, dolazi od

strane antropogenih i prirodnih uzroka, a „posljedica su razvoja u svim sferama čovjekove

djelatnosti“102, tj., industrije, poljoprivrede, saobraćaja, obrade i odlaganja otpada, vojne djelatnosti,

što je veoma izraženo u urbanim područjima.

Onečišćujuće tvari u tlu, obzirom na njihovo fizikalno – hemijsko porijeklo, razvrstavaju se na:

Hlapljive organske tvari, koje mogu potjecati iz postrojenja hemijske industrije, rafinerija,

odlagališta otpada, rezervoara nafte i naftnih prerađevina, autoservisnih radionica, hemijskih

čistionica, te emisija iz rudnika itd.

Poluhlapljive organske tvari, koje se nalaze u emisijama zajedno sa hlapljivim organskim

tvarima, ali ih se može naći i u emisijama iz prostora gdje se obrađuje i konzervira drvena

građa ili u prostorima gdje se primjenjuju agrohemikalije, poput plastenika i staklenika

Pogonska goriva, koja se mogu naći na lokacijama aerodroma, autobuskih i željezničkih

stanica, parkirališta, naplatnih kućica na cestama, benzinskim pumpama itd.

Anorganske tvari, tj., metali i njihovi spojevi (oksidi, sulfidi, silikati, karbonati), koji se mogu

naći na područjima odlagališta otpada, rudnika, industrijskih postrojenja (proizvodnja i

prerada metala, hemikalija) itd.

Industrijska postrojenja, osim uticaja koji imaju na okoliš tokom svog radnog vijeka, mogu vršiti

pritisak i po zatvaranju pogona, posebno ako se ne provedu adekvatne mjere sanacije.

Ovisno o djelatnosti koja se upražnjava u određenom postrojenju, najčešće onečišćujuće tvari koje se

javljaju su SO2, Nox, NH3, H2SO4, HCl, HF, NCN2, H2S2, CO, CO2, CH4, teški metali, kao što su Hg, Pb, Cr,

102

Onečišćenje i zaštita tla, prof.dr.Tahir Sofilić, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Skripta, str.51


PROSTORNA OSNOVA

192

Ni, Zn, Cd, Cu, Tl, As, V i njihovi spojevi, potom, fluoridi, radioaktivne tvari itd. Od organskih spojeva

se javljaju benzen, fenol, policiklični aromatski ugljikovodici, poliklorirani bifenili, postojane organske

onečišćujuće tvari, cijanidi, masti, ulja itd.

Najopasniji od svih navedenih spojeva i tvari, a koje se mogu naći u tlu, su:

Teški metali: onečišćenje može biti geogenog i antropogenog porijekla. Antropogeni uzroci se

vežu za transport čestica onečišćujućih tvari i aerosola, a kroz proces izgaranja fosilnih goriva,

kao i kroz primjenu sredstava za zaštitu bilja i tla (herbicidi i pesticidi), mineralna gnojiva i sl.

Policiklični aromatski ugljikovodici (PAH): organski spojevi, koji nastaju nepotpunim

izgaranjem ili pirolizom organskih tvari, što se gotovo u cjelosti vezuje za ljudsku djelatnost,

iako mogu nastati i prirodnim putem, prilikom velikih šumskih požara i vulkanskih erupcija. U

okoliš dospijevaju kroz procese vezane za eksploataciju ugljena, plina, nafte, proizvodnju

benzina, prirodnog plina, energetska postrojenja i postrojenja za proizvodnju željeznih i

neželjeznih metala i slitina (željeza, čelika, bakra, nikla, aluminija). Policiklični aromatski

ugljikovodici nastaju i prilikom spaljivanja otpada i plastičnih masa u neadekvatnim uslovima,

a nalaze se i u ispušnim gorivima motornih vozila, individualnim ložištima domaćinstava, koja

koriste kruta goriva, a koja su i jedno od glavnih izvora PAH –ova u naseljima. Veoma su

otrovni, kancerogeni i postojani, te se prenose na veoma velika udaljenosti putem zračnih

masa, pa ih se može naći u tlu, koje je daleko od izvora zagađenja.

Postojani organski polutanti su organoklorni spojevi, koji su veoma štetni po okoliš i ljudsko

zdravlje. Izvori spojeva su mnogobrojni, a obično se sreću u tlu, koje je intenzivno tretirano

mineralnim gnojivima i zaštitnim sredstvima. U urbana tla dospijevaju taloženjem iz zraka,

kao posljedica emisija iz tekstilne, farmaceutske industrije, industrije cementa i građevinskih

materijala, energetskih postrojenja, metalurgije, postrojenja za obradu i spaljivanje otpada.

Veoma su postojani, toksični, transportuju se putem zraka na velike udaljenosti od izvora

zagađenja, te dospijevaju u tlo.

Radionuklidi u tlu mogu biti prirodnog (kozmičko zračenje) i antropogenog porijekla.

Radioaktivne supstance su prisutne u cijelom ekosistemu, a zbog široke primjene

radioaktivnih elemenata u industriji, medicini, vojnoj industriji, nakon čega se javlja

„radiaktivni otpad“, koji neposredno ili posredno dospijeva u tlo.

Osim oštećenja tla onečišćenjem, često se javljaju i oštećenja izazvana zaslanjivanje, alkalizacijom

tala, te njihovom dehumizacijom i erozijom.

Rudarstvo i industrija imaju veliki uticaj na oštećenja tla. Međutim, razvoj društva nije moguć bez

ovih djelatnosti, te se pažnja treba posvetiti ublažavanju negativnih posljedica i sanaciji nastalih

promjena.

Na okoliš posebno utiče eksploatacija sa površinskih kopova, gdje se javljaju problemi:

Nizak prioritet zaštite okoliša i njegovih sastavnih dijelova (prirodnih resursa), a uslijed niske

svijesti o održivom razvoju i važnosti ekologije,

Onečišćenja tla, zraka i vode, kao jedinstvenog sistema,

Zastarjele tehnologije i oprema koja se koristi u eksploataciji sirovina,

Loša pozicija pogona (blizina naselja i obradiva površina).


PROSTORNA OSNOVA

193

Eksploatacija uglja i krečnjaka, koja se vrši u kontaktnim područjima obuhvata Plana, putem otpadnih

voda koje se ispuštaju u vodotoke sliva akumulacije Modrac, vrši izuzetno visok pritisak na stanje

okoliša, te neposredno i na tlo.

Vodotoci, posebno u periodima visokih vodostaja, plave područja kojima teku, te za sobom ostavljaju

anorganski materijal, koji se potom taloži na tlu.

Drugi problem zagađivanja tla se javlja uslijed nepravilnog tretmana i obrade poljoprivrednog

zemljišta, a zbog korištenja mineralnih gnojiva. Problem se javlja i zbog gradnje na terenima sa većim

nagibom ili tamo gdje je izražena bespravna i nestručna sječa šuma, ima za posljedicu eroziju

zemljišta. Erozija je slabije izražena na terenima sa blagim nagibom i na zaravnjenim površinama. Na

terenima sa izraženijim nagibom, onim do 8, javlja se blaga erozija, na terenima sa nagibom od 8 –

16° je prisutna umjerena, dok na terenima sa nagibom od 16 – 30°je prisutna jaka erozija.

Zagađivanje zemljišta je u značajnoj mjeri vezano i sa stepenom razvoja sistema upravljanja otpadom

koji na području dijela Sliva nije zadovoljavajući što za posljedicu ima niz problema.Evidencija o broju

neadekvatnih odlagališta čvrstog otpada (divlje deponije) je zastrašujuća. Divlja odlagališta

predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovništva i ukupnom kvalitetu životne sredine.

Velike opasnosti dolaze od neadekvatnog tretmana otpadnih voda, koje se ispuštaju direktno u tlo,

čime se ugrožava poljoprivredno zemljište.

1.13.3.1. KLIZANJE I ODRONJAVANJE ZEMLJIŠTA

Aktiviranje klizišta najčešće se dešava uslijed povećane količine podzemnih voda u proljetnim

periodima, ali nerijetko je uzrokovano nezakonitom i neplanskom gradnjom.

Postojeći podaci o položaju, obuhvatu i brojnosti klizišta, ukazuje na samo tri lokaliteta na kojima su

registrovana klizišta.

Međutim, intenzivna sječa vegetacije, za potrebe izgradnje na obalama akumulacije Modrac, može

dovesti do destabilizacije i narušavanja prirodnih karakteristika, čak i onih terena, koji iskazuju

stabilnost.

Poljoprivredno zemljište je podložno negativnim uticajima stambene izgradnje, izgradnje lokalnih i

regionalnih puteva i sl. Posljedice ovih uticaja mogu biti raznovrsne, a svrstavaju se u dvije grupe:

oštećenja kojima se zemljište privremeno isključuje iz primarne proizvodnje i oštećenja pri kojima se

zemljište trajno gubi, a to su gradnja naselja, saobraćajnica, industrijskih objekata.

Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja zemljišta je dosta kratko, ali izaziva katastrofalne posljedice

na građevinskim i infrastrukturnim objektima, te predstavlja ogromnu opasnost po život i zdravlje

ljudi, koji su pogođeni ovom nepogodom.

Destrukcija zemljišta može biti privremena i trajna. Privremenom destrukcijom se smatra stanje u

kojem zemljište gubi svoju proizvodnu funkciju za određen vremenski period, a kroz sanaciju i

tretman može povratiti svoja prijašnja svojstva. Tu se, primjerice, ubrajaju površinski kopovi,

eksploatacije, ilegalne deponije otpada, odlagališta jalovine itd. Trajni, ireverzibilni gubitak zemljišta

se odnosi na izuzimanje zemljišta za potrebe gradnje, gdje se njegova kvalitativna, proizvodna

svojstva gube na veoma dug vremenski period.


PROSTORNA OSNOVA

194

1.13.4. ODLAGANJE OTPADA

O upravljanju otpadom već je bilo govora u posebnom poglavlju ovog dokumenta, međutim, uticaj

odlagališta otpada na okoliš potrebno je još jednom podrctati i ustanoviti najveće prijetnje i

mogućnosti smanjenja istih.

Odlagališta otpada, posebno nesanitarna odlagališta, kao i ilegalna odlagališta, veliki su zagađivači

svih dijelova biosfere, pa tako i zraka, tla i voda.

Nelegalna odlagališta otpada, njih čak 292, od kojih se veliki broj nalazi u MZ Poljice Donje – području

koje se direktno naslanja na akumulaciju, neminovno stvaraju ogroman pritisak na okolinu.

Osim komunalnog otpada, proizvodni otpad rudnika, između ostalog i ugljena prašina, koji putem

vodotoka u Slivu završava u akumulaciji, pored zagađenja vode, utiče na proces eutrifikacije

Modraca, dovodi do njegovog zatrpavanja, smanjenja vodne mase, što može u narednim decenijama,

ako se proces ne sanira, dovesti do potpunog uništenja ovog već odavno poluprirodnog pjezaža i

ekosistema u sastavu.

Vodotoci bivaju zagađeni proizvodnim otpadom metalne industrije, drvne industrije, klaoničkim i

drugim otpadom postrojenja u Slivu, a istraživanja fizičko – hemijskih svojstava vode akumulacije

ukazuju na zagađenost nutrijentima, teškim metalima, anorganiskim jedinjenjima itd.

Spaljivanje komunalnog otpada, koje je sveprisutno u domaćinsvima naseljenih mjesta Sliva,

višestruko negativno djeluje na biosferu, kontaminira zrak, vode i tlo.

1.13.5. ZAGAĐENOST MINAMA I DRUGIM NEEKSPLODIRANIM UBOJITIM SREDSTVIMA

Prema procjenama, sumnjive i minama kontaminirane površine u obuhvatu Plana, zauzimaju P =

73,26ha.

Nalaze se na krajnjem sjeveroistoku obuhvata, u granicama naseljenog mjesta Milino Selo. Površine

pokrivene minama su prema namjeni šumsko i poljoprivredno zemljište, od čega je P = 38,28 ha

poljoprivrednog zemljišta, a P = 34,98 ha šumskog zemljišta.

Minirane površine vrše ogroman uticaj na okoliš, u smislu nemogućnosti korištenja površina i

potencijalne opasnosti za korisnike prostora.


PROSTORNA OSNOVA

195

1.14. PREVENCIJA I OGRANIČAVANJE EFEKATA PRIRODNIH NEPOGODA I

KATASTROFA

Prostor Tuzlanskog kantona bio je u svojoj prošlosti pogođen različitim vidovima prirodnih nepogoda,

kao što su: zemljotresi, poplave, šumski požari, suše, epidemije, epizotije, zarazne bolesti bilja i biljne

štetočine i druge prirodne i tehničko-tehnološke nesreće, manjeg i većeg intenziteta i razmjera.

Naizmjenično se javljaju u svim vremenskim periodima,a do sada su po svom intenzitetu, u

2014.godini zabilježene najveće poplave, koje su uslovile proglašavanje stanja prirodne nesreće.

1.14.1. PRIRODNE NESREĆE

Manifestuju se kroz poplave, zemljotrese, visoki snijeg i snježne nanose, odronjavanje i klizanje

zemljišta, visoke temperature zraka, sušu, te ostale nepogode uzrokovane vremenskim neprilikama,

kao što su prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoća itd.

1.14.1.1. POPLAVE

Poplave su vrlo česte na području Tuzlanskog kantona, te se u posljednjem desetljeću svake godine

javljaju poplave manjih ili većih razmjera, nažalost, i po nekoliko puta godišnje.

Uzroci poplava su raznovrsni, odnosno, do njih može doći uslijed izljevanja velikih voda iz prirodnih i

vještačkih vodotoka i hidroakumulacija, preljevanja vode preko odbrambenih nasipa i brana, proboja

nasipa, odnosno, rušenja brana na hidroakumulacijama i drugim hidrograđevinskim objektima, kao i

zbog visokog nivoa podzemnih i velikih količina površinskih voda, te pojave bujičnih i brdskih voda

nakon jakih i iznenadnih pljuskova.103

Poplave, osim što uzrokuju veliku štetu na objektima i usjevima, imaju i razoran efekat na tlo, te se

kao negativan pratilac gotovo u pravilu javljaju brojna klizišta i erozija tla. Obilne padavine ili naglo

topljenje snijega, uzrokuju naglo doticanje vode u vodotoke, koji su po pravilu, nedovoljne širine da

prime nastalu količinu vode, kako zbog svojih prirodnih karakteristika, ali i zbog zatrpavanja vodotoka

muljem, kamenjem, ugljenom prašinom, te komunalnim i drugim otpadom.

Ovakva tipologija stvorenih karakteristika vodotoka prisutna je na svim vodotocima sliva akumulacije

Modrac.

Većina vodotoka nije regulisana, što stvara dodatni problem, međutim, čak i tamo gdje su vodotoci u

određenoj mjeri uređeni (dio rijeke Spreče), dolazi do izljevanja vode zbog deponovanja različitih

količina i vrste otpadnog materijala uz vodotoke, uz dodatni problem bespravne izgradnje objekata u

vodozaštitnim pojasevima, što sve skupa ima velikog utjecaja na proticajne profile vodotoka, te u

konačnici, pojavu poplava.

103

Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Tuzla 2013


PROSTORNA OSNOVA

196

Svemu navedenom ako se pridruži i bespravna sječa šume, koja bez kompromisa dovodi do erozije tla

i smanjenja njegove prirodne moći apsorbovanja vode, pojava poplava u ovom području je gotovo

uobičajena.

Najteže poplave, a koje su pogodile gotovo cijeli sliv rijeke Bosne, desile su se 2014. godine, u

mjesecu maju, a potom opet u mjesecu avgustu.

Uslijed dugotrajnih, višednevnih padavina, došlo je do naglog porasta vodostaja u vodotocima, a

potom i do izljevanja iz korita. U periodu od 4 dana, palo je više od 250 l/m2 kiše, što je za 2,7 puta

premašilo do tada zabilježeni prosjek za mjesec maj.

Nivo vode u akumulaciji Modrac je rastao 10 – 14 cm/h, a preliv vode preko kote krune brane

aktiviran je 15.05.2014.godine u 01:20 h. Najveća količina dotoka vode u akumulaciju je zabilježena

tog istog dana, a iznosila je 1599,16 m3/s, što je za 46,17 % više od hiljadugodišnje vode, koja iznosi

1094 m3/s. Dana 16.05.2014.godine zabilježen je najviši nivo vodostaja u profilu brane, koji je iznosio

203,42 m.n.m., uz isticanje najveće količine vode sa profila brane od 1131,64 m3/s.104

Porast vode na HE Modrac uzrokovao je ispuštanje maksimalnih količina vode kroz sva tri temeljna

otvora na brani, što je dodatno pogoršalo situaciju na već poplavljenim područjima nizvodno od

brane. Ubrzo nakon toga aktivirana su brojna klizišta i erozije tla, koja su ugrozila i oštetila ogroman

broj stambenih, privrednih, industrijskih, javnih i drugih objekata, putne i druge infrastrukture i

objekata.

Unatoč funkciji akumulacije, koja između ostalog, učestvuje i u smanjenju poplava u dolini rijeke

Spreče, rasplinjavanju velikih vodenih valova svojim retenzionim dejstvom, nastale štete od poplava i

klizišta su u finansijskom pogledu bile nesagledive, a otklanjanje posljedica i dalje traje.

Preventivna zaštita od poplava prije svega podrazumijeva preduzimanje neophodnih aktivnosti na

regulaciji korita svih vodotoka (rijeka i većih potoka) na području TK, a prije svega onih koji najčešće

izazivaju poplave (Spreča, Oskova, Gostelja, Jala, Tinja, Sapna i Šibošnica).

Također, neophodno je preduzimati sve predviđene mjere od strane inspekcijskih i drugih nadležnih

organa u cilju sprječavanja odlaganja raznog otpadnog materijala u korita vodotoka, kao i mjere u

cilju sprječavanja protuzakonite izgradnje raznih objekata iznad i pored korita vodotoka, koji mogu

uticati na smanjenje proticajnog profila vodotoka.

Neophodno je redovno održavanje korita vodotoka, što podrazumijeva uklanjanje raznog rastinja i

otpadnog materijala iz korita vodotoka. Preventivna zaštita od poplava obuhvata i izgradnju i

održavanje odbrambenih nasipa pored rijeka, izgradnju i održavanje adekvatnih vodoprivrednih

objekata i sistema za odvođenje i prihvat površinskih i podzemnih voda, izgradnju i održavanje

propusta i kanala ispod i pored puteva i slične radove.105

104

Informacija o poplavama i klizištima na području TK u periodu maj – august 2014.godine i nevremenu sa obilnim kišnim padavinama, snažnim vjetrom i gradom, Kantonalna uprava civilne zaštite, septembar 2014, http://www.vladatk.kim.ba/Direkcije/KUCZ/Zbirna_informacija_o_poplavama_i_klizistima_u_maju_i_augustu_2014_novi.pdf 105


http://www.vladatk.kim.ba/Direkcije/KUCZ/Zbirna_informacija_o_poplavama_i_klizistima_u_maju_i_augustu_2014_novi.pdf



PROSTORNA OSNOVA

197

1.14.2. ZEMLJOTRESI

Zemljotresi su uzrokovani poremećajima i pokretima u zemljinoj kori, a po vrsti, mogu biti prirodni i

vještački. Prirodni zemljotresi su tektonski, vulkanski, zemljotresi urušavanja i dubinski, a umjetni se

javljaju uslijed eksplozije, obrušavanja ili slijeganja zemljišta, zbog naglog punjenja ili pražnjenja

velikih hidroelektrana ili jezera, te crpljenja nafte.106

Na prostoru Tuzlanskog kantona se javljaju uglavnom potresi do VI°MCS skale, s tim što je općina

Lukavac nešto ugroženija, te se na tom području mogu javiti potresi i do VII°MCS, za povratni period

od 500 godina.

Osnovne mjere zaštite od zemljotresa odnose se na tehničke norme o izgradnji objekata (aseizmička

gradnja), građenje objekata u skladu sa seizmološkim osobinama terena, kako bi se smanjio nivo

povredljivosti objekata i seizmičkog rizika, kao i eventualne štete, koja može nastati djelovanjem

zemljotresa.107

1.14.3. ATMOSFERSKE PRIRODNE NESREĆE

1.14.3.1. VISOKE TEMPERATURE ZRAKA I SUŠA

Visoke temperature zraka koje se javljaju u ljetnim mjesecima, te iz godine u godinu bivaju sve više i

obaraju sve zabilježene rekorde u cijeloj BiH, imaju izrazito nepovoljan uticaj na vodotoke i vodna

tijela, pa tako i na akumulaciju Modrac.

Tokom ljetnih mjeseci dolazi do opadanja nivoa vode, odnosno, do vrlo negativnih

hidrometeoroloških uslova, koji imaju posljedice na živi biljni i životinjski svijet, koji su dodatno

potencirani zbog zatrpavanja akumulacije muljem i ugljenom prašinom.

Nivo vode na brani akumulacije Modrac u oktobru 2012. godine iznosio je 195,31 metara nad morem

što je za 4 metra niže od prelivne tačke i predstavljao je najniži izmjeren nivo od 1964. godine

odnosno od postajanja akumulacije Modrac.108

Sušni periodu se javljaju kao posljedica izostajanja snježnih i kišnih padavina, a posebno su izražene u

periodu mart – septembar.

Posljedice dugotrajnih sušnih perioda, koji su u posljednjoj dekadi sve češći, najviše se odražavaju u

poljoprivredi i voćarstvu, gdje dolazi do propadanja usjeva, smanjenja uroda i prinosa, kao i u

vodosnabdijevanju, gdje se smanjuje količina pitke vode i presušuju vodotoci.

Osim problema u vodosnabdijevanju, opadanje razine vodotoka i presušivanje izvorišta utiče i na

vodenu floru i faunu, te dovodi do smanjenja ribljeg fonda, te poremećaja ekosistema. Ovakvi uslovi,

dugotrajni sušni periodi, visoke temperature koje obično ih prate, stvaraju preduslove za izbijanje

šumskih požara, što zbog nedostatka vode može imati katastrofalne posljedice po život ljudi i

sigurnost materijalnih dobara.

106

Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Tuzla 2013 107

Prostorni plan općine Lukavac, 2015 – 2035.godine 108

http://www.sodalive.ba/aktuelnosti/jezero-modrac-za-sada-spaseno-zahvaljujuci-padavinama/


PROSTORNA OSNOVA

198

U toku dugih perioda sa visokim temperaturama, neophodno je preduzimanje svih neophodnih,

preventivnih mjera, kako ne bi došlo do epidemija i zaraza stanovništva i stoke, uz racionalizaciju

upotrebe vodnih resursa.

1.14.3.2. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI

Maksimalne visine snježnog pokrivača se bilježe u januaru i februaru, kada se u višim predjelima

zadržava 20 - 30 dana. U proteklih 10 godina, koilčine i zadržavanje sniježnog pokrivača izuzetno

varira, od godina gotovo bez padavina, do ekstremno snježnih i hladnih zima, kada se javi snježni

pokrivač viši i od 70 cm u nižim predjelima, kako je to bio slučaj u 2012.godini.

Zbog vrlo izraženih klimatskih promjena na globalnom nivou, metodeda utvrđivanja prosječne

količine padavina za višegodišnji niz postaju sve složenije i nepouzdanije.

Sve općine u obuhvatu sliva akumulacije Modrac mogu biti zahvaćene snježnim padavinama i

nanosima, koji mogu imati uticaja na normalan život i kretanje ljudi i dobara. Obilne snježne padavine

utiču na prohodnost puteva, funkcioniranje i snabdjevanje energentima, te pristup stanovništva

javnim i drugim sadržajima.

U februaru 2012.godine, a prije toga i 1999/2000. godine, na području cijelog Kantona je bilo

proglašeno stanje prirodne nesreće, uzrokovano obilnim snježnim padavinama.

Međutim, određena područja, a ovisno o orografiji, mogu imati smetove mnogo veće visine. Broj

dana sa snježnim pokrivačem povećava se od sjevera prema jugu i u vezi je sa nadmorskom visinom

od koje u velikoj mjeri zavisi i trajanje snježnog pokrivača. U nižim dijelovima snježni pokrivač traje

između 40 – 60 dana, dok u planinskom pojasu i do 90 dana. Prosječna visina mu iznosi 30 – 40 cm.

Ovakve padavine uzrokuju probleme u saobraćaju, normalnom odvijanju života stanovništva,

otežavaju snabdijevanje namirnicama, stvaraju često prekide u elektroenergetskoj mreži, kao i

vodosnabdijevanju, te iziskuju aktiviranje svih raspoloživih snaga civilne zaštite, privrednih društava,

općinskih službi itd.

Veliku ulogu u normalizaciji nastalih, ali i prevenciji mogućih zastoja u normalnom funkcioniranju

svakodnevnog života imaju organizacije poput Civilne zaštite, ali i privredna društva, kao i sami

građani, koji savjesno trebaju pristupati otklanjanju posljedica (čišćenje prilaza, sklanjanje snijega sa

krovova, drveća itd.). izrada općinskih planova i programa za zimsko održavanje lokalnih puteva i

gradskih saobraćajnica, kao i magistralnih i regionalnih putnih pravaca, uz nabavku adekvatne

opreme i obučavanje osoblja je krucijalna.

1.14.3.3. OSTALE VREMENSKE NEPOGODE

Ostale nepogode, koje u većoj ili manjoj mjeri se mogu javiti na području Kantona, jesu prolom

oblaka, olujni vjetar, grad i mraz.

Prolom oblaka je česta pojava na području cijelog Kantona, te se dešava redovno u toku proljeća,

ljeta i jeseni. Obzirom da se uglavnom javlja na višim nadmorskim visinama, ugroženost područja

akumulacije ovom prirodnom nepogodom nije direktno, ali indirektno je vezana za bujični karakter

vodotoka u Slivu, koji mogu uzrokovati doticanje većih količina vode i nanosa.


PROSTORNA OSNOVA

199

Olujni vjetar se pojavljuje relativno rijetko, u ljetnom i jesenjem periodu, a nanosi štete usjevima,

voćkama, stambenim i drugim objektima, a može otežati kretanje saobraćaja i ljudi.

Grad se javlja također na širokom području Kantona, a najveću štetu može izazvati na

poljoprivrednim dobrima, kao i mraz, ako se period javljanja ove atmosferske pojave pomakne iz

njegovih očekivanih sezonskih granica.

Izrada planova za protugradnu odbranu i izgradnja sistema u područjima sa razvijenom

poljoprivredom i voćarstvom, kao i osposobljavanje meteoroloških stanica za prognozu vremena u

svim općinama, od iznimne je važnosti za prevenciju nesreća uzrokovanih ovom nepogodom.

1.14.4. KLIZANJE I ODRONJAVANJE ZEMLJIŠTA

Složena geološka struktura zemljišta Tuzlanskog kantona pogoduje stvaranju klizišta, a dodatno na

stabilnost utiču i negativni antropogeni faktori (izgradnja, sječa šume, eksploatacije, deponije itd.).

Tereni u obuhvatu Plana su uglavnom stabilni ili uslovno stabilni, te se samo na tri lokaliteta na

južnim obalama akumulacije javljaju klizišta.109

Međutim, obilaskom terena utvrđene su brojne lokacije na kojima je došlo do sječe vegetacije i

izgradnje objekata na terenima koji su u neposrednoj blizini vodnog tijela, a na kojima zbog tih radnji

može doći do narušavanja prirodne ravnoteže tla i pojave nestabilnosti.

Osim potencijalne ugroženosti samih obala, južni dijelovi obuhvata, koje karakterišu blage do strme

padine, također mogu biti ugroženi zbog izgradnje na neadekvatnim lokalitetima, kao i zbog pojave

bujičnih voda.

Visoki troškovi ulaganja u sanaciju klizišta nerijetko su prepreka za bilo kakvo djelovanje u cilju

rješavanja ovog pitanja, koje ugrožava sigurnost i živote ljudi, jer općine, koje su i nadležne za njihovu

sanaciju, uglavnom ne mogu odgovoriti na potrebe u sklopu svojih finansijskih sredstava.

Prevenciji se poklanja još i manja pažnja, obzirom da je bespravna gradnja sveprisutna u svim

sredinama Bosne i Hercegovine, bez izuzetka.

Neophodno je izraditi ažuran i detaljan katastar klizišta, te vršiti stalni monitoring na terenu, kao i

inspekciju izgradnje objekata, u skladu sa utvrđenim režimima gradnje i tehnološkim uslovima za

izgradnju objekata, kao i nadzor i prevenciju nad bespravnom sječom šume.

1.14.5. TEHNIČKE I TEHNOLOŠKE NESREĆE

1.14.5.1. VELIKI ŠUMSKI POŽARI

Požari u slivu akumulacije Modrac mogu se javiti na šumskim površinama, na obalama akumulacije i

okolnoj vegetaciji, a zbog paljenja vatre i na izletištima i sportsko – rekreativnim površinama koje su

smještene u šumskim predjelima. Posebno je ugrožena cjelina na sjevernim obalama akumulacije

Modrac, šuma koja je proglašena i šumom visoke prirodne vrijednosti.

109

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025


PROSTORNA OSNOVA

200

Požar predstavlja prijetnju za ljude i materijalna dobra, a gašenje požara za sve uključene nosi

opasnost po zdravlje i život.

Uzrok požara, osim prirodnih činilaca, uglavnom leži u nesavjesnom odnosu čovjeka prema svom

okruženju, paljenju vatre na otvorenom, a sastav šuma Kantona je takav da u cjelini posmatrano, ima

veoma nepovoljan uticaj na ugroženost područja od požara.

Ključno je preventivno djelovati, smanjiti požarnu opasnost kroz kontinuirani, sistematski nadzor,

posebno tokom ljetnih, sušnih mjeseci. Sva područja na kojima se očekuje veći broj posjetilaca, kao

što su izletišta, sportsko – rekreativne površine u šumskim predjelima, lokacije na kojima djeluju

ribarska društva i slično, potrebno je proglasiti cjelinama posebno ugroženim od požara, te u skladu s

tim i provoditi mjere zaštite od požara šuma i usjeva.

Šumski putevi moraju uvijek biti prohodni, komunikacijski kanali otvoreni, a odlaganje i paljenje

otpada u potpunosti zabraniti u blizini šumskih površina.

1.14.5.2. OSTALI POŽARI I EKSPLOZIJE

Požari na objektima, javljaju se kao posljedica ljudske nepažnje i nemara, a rjeđe kao dio drugih

nepogoda, primjerice zemljotresa i sl.

Opasnost od izbijanja požara u stambenim, poslovnim, privrednim, ugostiteljskim i drugim objektima

u obuhvatu Plana se javlja prvenstveno zbog individualnog načina zagrijavanja prostorija na drvo,

ugalj ili neki drugi energent.

Kao osnovna mjera prevencije, služi pravilan raspored objekata, na odgovarajućoj udaljenosti, kako bi

vatrogasnim vozilima bio omogućen nesmetan pristup, ali i kako bi se eventualno prenošenje požara

sa objekta na objekat minimiziralo.

Vrlo je bitno objekte graditi otpornim građevinskim materijalima, posebno u onim objektima u

kojima se očekuje prisustvo većeg broja ljudi, a načine loženja i skladištenje energenata maksimalno

osigurati i održavati.

1.14.5.3. RUDARSKE NESREĆE

Iako eksploataciona polja rudnika uglja i krečnjaka ne leže unutar obuhvata Plana, njihova

neposredna blizina ima uticaj i na ovaj prostor.

Do rudarskih nesreća dolazi uslijed eksploatacije mineralnih sirovina, koja se ne vrši u skladu sa

propisanim uslovima zaštite na radu u rudnicima, ali i zbog prirodnih uzroka, kao što su potresi –

gorski udari, pojave metana, probijanja podzemnih voda itd.

Savremene metode ekstrakcije mineralnih sirovina su poboljšale stanje sigurnosti u rudnicima i

površinskim eksploatacijama, ali opasnost uvijek postoji. Podzemne i nadzemne eksplozije na

ugljenokopima mogu izazvati požare, koji se dalje mogu proširiti na veće obuhvate i na taj način

neposredno ugroziti i prostor koji se Planom posmatra.

Također, žičara koja se pruža preko akumulacije Modrac, a kojom se prevozi krečnjak iz PK Vijenac,

uslijed eventualnog pucanja kablova može ugroziti stanovništvo, objekte i površine koje se nalaze

ispod pojasa žičare.


PROSTORNA OSNOVA

201

Ulaganje sa ciljem poboljšanja sigurnosnih uvjeta rada u rudničkim kapacitetima je najbolja i

najsigurnija preventivna mjera. Svi rudnici, na području TK, raspolažu sa odgovarajućim Planovima

zaštite i spašavanja.

Posebna mjesto u provođenju zaštite i spašavanja imaju rudarske inspekcije, koje vrše kontrolu

sigurnosti u rudarskim pogonima, shodno Zakonu o rudarstvu i drugim pozitivnim zakonskim

propisima.110

1.14.5.4. RUŠENJE BRANE NA HIDROAKUMULACIJI MODRAC I PRELJEVANJE VODE PREKO BRANE

Različiti su mogući uzroci za rušenje i preljevanje vode preko brane Modrac:

Dotok velikih količina vode u akumulaciju, čime dolazi do statičke destabilizacije objekta

brane,

„piping“ – pojava tečenja vode ispod i pored konstrukcije brane,

Potres razorne snage,

Ratna dejstva,

Diverzija na objekat brane.

U slučaju rušenja dijela ili cijelog objekta brane Modrac, došlo bi do formiranja velikog plavnog vala

nizvodno od brane, koji bi uzrokovao katastrofalne posljedice po život ljudi i materijalna dobra, zbog

čega su sve općine nizvodno od brane izradile odgovarajuće planove evakuacije. Rušenje i

uništavanje velikog broja objekata, infrastrukture, industrije, poljoprivrednog dobra, što bi bilo

neminovno, a nastale štete bi bile nesagledive. Prema najtežem scenariju, bilo bi nužno evakuisati

preko 10 000 stanovnika nizvodno od brane.

Preljevanje vode preko brane na akumulaciji, u svom najvećem intenzitetu registrovano je u maju

2014.godine, kada je nivo iznosio 203,42 m.n.m., uz isticanje najveće količine vode sa profila brane

od 1131,64 m3/s.

U slučaju djelimičnog ili potpunog rušenja brane Modrac, preljevanje vode preko objekta bi u

kontinnuitetu trajalo od 1 – 15 dana, zavisno od od trajanja dotoka velikih količina voda u

akumulaciju.

Prevencija podrazumijeva stalnu kontrolu statičkih karakteristika brane, saniranje oštećenja,

održavanje objekta i upravljanje u skladu sa donesenim Planom upravljanja, kao i uspostavljanje

odgovarajućeg sistema uzbune i dojave.

110



PROSTORNA OSNOVA

202

1.15. MJERE ZAŠTITE STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I

LJUDSKI IZAZVANIH NEPOGODA I KATASTROFA, RATNIH DJELOVANJA

Potencijalne prirodne i druge nesreće koje ugrožavaju područje Kantona zahtjevaju stvaranje

racionalnog, efikasnog i funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja.

Mjere i oblike zašite potrebno je provoditi u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama i

načelima proisteklim iz Zakona o zaštiti o spašavanju i drugim propisima iz ove oblasti.

Osnovna koncepcija planiranja programa i sistema zaštite, a koja će biti upućena na daljnje

razrađivanje unutar nadležne institucije kantonalnog nivoa, podrazumijevala bi dvije faze:

Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i drugoj nesreći,

Faza odgovora i opravka nakon prirodne ili druge nesreće.

Faza smanjenja rizika se treba bazirati na prevenciju prirodnih i drugih nesreća. Prevencija je ključna

tačka u provođenju svih aktivnosti u pogledu prirodnih i drugih nesreća.

Za provođenje mjera prevencije nadležni su organi uprave, Federacija, Kanton, jedinice lokalne

samouprave, hijerarhijskim slijedom i za određen nivo mjera, ali i sami građani, udruženja građana,

organizacije civilnog društva i druge organizacije. Mjere prevencije se ostvaruju kroz programe i

planove zaštite od prirodnih i drugih nesreća u okviru razvojnih ciklusa za pojedine aspekte.

Provođenje preventivnih mjera od važnosti je za: zakonodavstvo, oblast zaštite zdravlja ljudi,

planiranje prostornog razvoja i građenja, oblast zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i biljnih proizvoda,

oblast energetike, rudarstva i industrije, oblast protivpožarne zaštite i vatrogastva, oblast zaštite

životinja i namirnica životinjskog porijekla, oblast radiacione, hemijske i biološke zaštite, oblast

prometa i komunikacija.

Faza ublažavanja učinaka prirodne i druge nesreće obuhvaća mjere za faktore koji se nisu uspjeli

spriječiti, te su nastavili sa štetnim djelovanjem. Štetni faktori se mogu izmijeniti ili smanjiti, uz uslov

da se poduzmu odgovarajuće akcije. Radi se o stručnim mjerama usmjerenim na smanjenje sila

udara, rušilačkog djelovanja prirode ili druge nesreće.

Mjere pripravnosti omogućavaju brzo i efikasno djelovanje u odgovorima na izazove prirodnih i

drugih nesreća. Institucije pravnog sistema su zakonski odgovorne za očuvanje stabilnosti i vitalnosti

državne vlasti i u uslovima prirodnih i drugih nesreća (uspostavljanje štabova civilne zaštite kao

operativno-stručnih organa).

Od ključne važnosti je spremnost na adekvatan i brz odgovor u kriznim situacijama, tj.,

zadovoljavajuća organizacija faze pripravnosti i djelovanja. Stoga je razvijanje, organizacija i

planiranje zaštite i spašavanja, osiguranje potrebnih resursa, te koordinacija svim aktivnostima koje

su neophodne pri takvim situacijama, obaveza koju moraju provoditi institucije kojima je ova uloga

povjerena, a što će se dalje razraditi kroz potrebne planove i programe.


PROSTORNA OSNOVA

203

Spremnost na reakciju u ovim situacijama se postiže adekvatnom obukom, usavršavanjem kadra,

instaliranjem potrebnih sistema za upozoravanje, izgradnjom specijalnih komunikacijskih sistema za

podršku upravljanja procesom u prijenosu govora i podataka, uspostavom baze podataka,

osiguranjem namjenskih rezervi, vježbama simulacije itd.

Faza koja slijedi po ublažavanju nastalih efekata prirodnih i drugih nesreća je faza oporavka, koja

podrazumijeva mjere odgovora i mjere oporavka.

Mjere odgovora ili interventne mjere se poduzimaju nakon uzbunjivanja ili poslije udara prirodne ili

druge nesreće. Mjere se usmjeravaju prvenstveno na spašavanje života ljudi, te zaštitu imovine. Od

adekvatnog, koordiniranog i brzog odgovora, zavisi i broj potencijalnih žrtava.

Mjere oporavka se odnose na angažman društvene i državne zajednice u pomoći nastradalim i

vraćanje funkcija u normalne tokove. Proces može biti dugotrajan, što će se odraziti na stanje

planiranja i programiranja. Glavni cilj je postizanje stabilizacije stanja u pogođenim područjima, a

potom se fokus prebacuje na rehabilitaciju i rekonstrukciju.

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, provode

sve aktivnosti i mjere, organizovaju se jedinice i strožeri spašavanja i angažira potrebno ljudstvo i

mehanizacija.


PROSTORNA OSNOVA

204

2. ANALIZA I OCJENA STANJA

2.1. ANALIZA PRIRODNIH I STVORENIH USLOVA

Najveća vještačka akumulacija sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, akumulacija Modrac, resurs je od

iznimnog značaja za prirodni, stvoreni, izgrađeni svijet u cijelom Slivu, a koji zauzima više od 1189

km2.

Nastalo kako bi odgovorilo na potrebe za tehnološkom vodom sve razvijenije industrije ovog dijela

BiH, prije gotovo 60 godina, postepeno je poprimalo prirodne značajke, koje su danas vrlo izražene,

ali u stalnom „sukobu“ sa antropogenim faktorom, koji zbog izraženog nemara korisnika prostora,

negativno se odražava na ovo visokovrijednom i višeznačnom resursu.

Heterogenost administrativnih, urbanih, pejzažnih i razvojnih komponenti dijela Sliva, usmjerila je

analitički proces na traženje zajedničkih značajki u prostoru, a u cilju njihove međusobne poredbe.

Tek utvrđivanjem podudarnosti, moglo se posvetiti isticanju unikatnih vrijednosti, koje će zahtijevati

poseban tretman u prostoru.

Tako se sumarno može identificirati da u obuhvatu dijela Sliva, kojeg krasi umjereno – kontinentalna

klima Tuzlanskog kantona, na površini od 8120 ha, u pojasu vodnog tijela Modraca i njegovog zaleđa,

koje nekada seže i do 5 km duboko u unutrašnjost, nalaze se dolinski oranični i brdski šumski predjeli,

međusobno isprepleteni i meandrirani izgrađenim prostorom ljudskih naseobina.

Stalnom smjenom vode, šume, poljoprivrednih područja i ljudskim radom stvorenih tvorevina, stvara

se dinamična slika, višeplanske vizure i nekoherentna prostorna organizacija, što doprinosi percepciji

prostora akumulacije Modrac, kao vrlo živog i heterogenog prostora, različitih potencijalnih

vrijednosti za njegovo korištenje.

Dobar geoprometni položaj akumulacije, u blizini važnih putnih pravaca (postojećih i planiranih), ima

dvojako značenje: sa aspekta pristupačnosti akumulacije i okolnog prostora, iskazuje dobre značajke,

ali treba imati na umu da je saobraćajna infrastruktura jedan od vrlo snažnih uticaja na zdravlje

životne sredine i njenih sastavnih dijelova – prirodnih resursa.

Geoprometni položaj je povoljan obzirom da se obuhvat plana nalazi u blizini dva značajna

magistralna pravca kojima se Tuzlanski kanton povezuje sa ostalim kantonima unutar BiH i preko ovih

pravaca omogućava se izlaz u susjedne države. Značajno je napomenuti da je u području obuhvata

planom višeg reda predviđena autocesta Orašje-Šićki Brod-Žepče te da je priključak na autocestu

planiran sa magistralne ceste M4 na udaljenosti od 2,5 km od granice obuhvata.

Postojeće regionalne ceste prolaze kroz naseljena mjesta i osnovni problemi koji su prisutni na ovim

cestama su:

smanjenje brzine unutar naselja,

prisustvo nelegalnih priključaka privatnih objekata uz cestu,

prisustvo pješačkog saobraćaja na bankini i kolovozu,


PROSTORNA OSNOVA

205

neuređena BUS stajališta, i

neadekvatno riješenje odvodnje saobraćajnica itd.

Bogatstvo prirodnih resursa, prvenstveno vodnog potencijala, uslovilo je i razvoj cjelokupnog

područja, kao i stvorenih struktura u njemu. Naseobinski sistem, generalno, okarakteriziran je

nekontinuiranom i nejednako raspoređenom gradnjom, koja se disperzno širi od obala akumulacije,

koje tek djelomično odolijevaju gradnji, do duboko u unutrašnjost sliva akumulacije.

Prirodni resursi, šumsko i poljoprivredno zemljište, posebno ono u neposrednoj blizini obalnog

pojasa, pod sve većom su opasnosti od neadekvatne upotrebe, odnosno, djelomičnog ili potpunog

uklanjanja vegetacije i plodnih slojeva tla, a za potrebe širenja građevinskog zemljišta.

Opremljenost pojedinih naselja potrebnom društvenom infrastrukturom analizirana je kroz općinske

prostorne planove i potrebe. Usklađena je sa dodijeljenom ulogom u sistemu naselja za svaku

zasebnu administrativnu jedinicu, te je u pogledu analiza ovog Plana, trebala biti primijenjena

drugačija metodologija u sagledavanju budućeg značaja ovih razvojnih potencijala. Oni će počivati na

predloženom turističkom, ugostiteljskom i rekreativnom značaju prostora, gdje se resursi društvene

infrastrukture mogu koristiti neovisno o administrativnoj podjeli i pripadnosti pojedinih naselja.

Opremljenost pratećom komunalnom infrastrukturom za potrebe normalnog odvijanja

svakodnevnog života stanovnika u obuhvatu je također vrlo različita, ali generalno, na

nezadovoljavajućem nivou, u pogledu raširenosti, funkcionalnosti i broja korisnika.

Naselja u obuhvatu, a uglavnom i izvan njega, nemaju uspostavljene sisteme prečišćavanja i dovoljno

razvijene kanalizacione mreže, čime se opterećenje vode i tla dovodi do maksimuma.

Loše stanje se ogleda i u broju korisnika usluga odvođenja komunalnog otpada.

Stvoreni resursi vrše stalni pritisak na ekosistem akumulacije Modrac i to ne samo u posmatranom

obuhvatu ovog dijela Sliva. Naime, dalekosežni su uticaji industrijskih postrojenja i naselja koja se

nalaze izvan granica obuhvata ovim Planom ograničenog područja. Uticaji otpadnih voda koje nastaju

kao nus produkt procesa eksploatacije mineralnih sirovina na brojnim lokalitetima izvan granica

omeđenih Planom, toliko su snažni, da je jedan od razloga izrade ovog dokumenta upravo potreba

smanjenja ili anuliranja njihovih negativnih uticaja. Isto se odnosi na otpadne vode domaćinstava i

privrede, koje završavaju u akumulaciji, a putem vodotoka koji pripadaju slivu Modraca, koji se,

gotovo u pravilu, koriste kao tečni kolektori.

Kvalitet vode akumulacije je u tolikoj mjeri izmijenjen, taloženje proizvodnog otpada kontinuirano i

sve veće, da postupno, ali sigurno, dolazi do eutrifikacije akumulacije, izmjene staništa biljnog i

životinjskog svijeta i nemogućnosti korištenja akumulacije u svrhu vodosnabdijevanja, što je jedna od

uloga koje su mu i planovima višeg reda, ali i usvojenim Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac,

dodijeljene.

Prirodne vrijednosti akumulacije, koje je kako je uvodnim dijelom navedeno, poprimilo sve značajke

prirodnog jezera, ogledaju se u velikom broju biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je veći broj uvršten i

na Crvenu listu flore, faune i gljiva BiH. Kulturno – istorijsko naslijeđe, iako ne brojno, dosta je

očuvano i zajedno sa prirodnim naslijeđem, stvara dobru podlogu za razvoj turizma na bazi prirodnih i

kulturno – istorijskih vrijednosti.


PROSTORNA OSNOVA

206

Zajednice šuma, koje se prostiru gotovo cijelim obodnim područjem Plana, te zalaze duboko prema

samoj akumulaciji Modrac, osim pojedinačnih vrijednosti vrsta koje se javljaju unutar obuhvata,

najveću potrebu zaštite iskazuju na sjevernom dijelu Akumulacije, gdje je utvrđena zajednica „šuma

visoke zaštitne vrijednosti“, koje su okarakterizirane kao ključne za vodosnabdijevanje naselja i

zaštitu vodnih objekata.

U slivnom području akumulacije Modrac locirano je 12 većih industrijskih postrojenja, kao i oko 60

manjih privrednih subjekata, čija sfera djelatnosti se kreće od zanatstva, usluga, servisa,

ugostiteljstva, sve do zdravstvenih usluga i zaštite. Unutar obuhvata Plana nisu locirana industrijska

postrojenja, što ne umanjuje uticaj postrojenja izvan posmatranih granica na ovo područje.

2.2. OCJENA STANJA

Veliki broj stanovnika u posmatranom području koristi prostor, potrebuje resurse i nužno traži

izgradnju adekvatne infrastrukture, što mora biti usklađeno sa zaštitom i podizanjem kvaliteta

životne sredine akumulacije Modrac i dijela sliva koji se posmatra.

Različite administrativne nadležnosti za pojedina naselja trebaju biti prevaziđene u pogledu

jedinstvenog načina zaštite i korištenja prostora, a koji će biti uspostavljeni kroz ovaj planski

dokument.

Potencijal iskorištenja vodnih resursa akumulacije, a u svrhe vodosnabdijevanja pitkom vodom

stanovništva, tehnološkom vodom industrije, te korištenje vodnog potencijala u svrhu dobivanja

električne energije, ne može biti u potpunosti adresiran, ukoliko kvalitet vode akumulacije Modrac ne

„pretrpi“ ozbiljne promjene.

Vodoprivredna problematika vrlo je kompleksna, ali i izuzetno važna jer ima utjecaj na ljudske živote i

društvo u cjelini. Prema navedenom može se zaključiti da snabdijevanje stanovništva vodom za piće

nije adekvatno riješeno. Prisutan je neracionalni, parcijalni pristup (nivo mjesne zajednice, općine, ili

nekoliko općina u zajedničkom sistemu), a raspoloživi vodni resursi nisu u razmjeri sa potrebama

stanovništva i privrede.

Procjena je da trenutni deficit raspoloživih vodnih resursa za stanovništvo i industriju Tuzlanskog

kantona iznosi 700 l/s, a projekcije nadležnih institucija kažu da će se do 2025. godine deficit

nastaviti, ali će se smanjiti na oko 500 l/s. Postojećim izvorištima podzemnih voda čiji je kapacitet

1.091 l/s, uz tehnički izvodljiva proširenja njihovih kapaciteta za dodatnih 310 l/s, moguće bi bilo

obezbijediti do 52% potrebnih količina vode, tako da bi za nedostajućih 48% bilo potrebno staviti u

funkciju nova izvorišta. Treba uzeti u obzir i trendove porasta potrošnje vode u ovom slivu, kao npr.

podatke koji kažu da je potrošnja tehnološke vode nakon posljednjeg rata porasla 3 puta u odnosu na

ratni period i do danas je dostigla oko 70% prijeratne potrošnje.

Nedovoljna izgrađenost, kao i zastarjelost postojeće mreže vodosnabdijevanja, te nedovoljni

kapaciteti i kvalitet izvorišta i podzemnih vodnih tijela, za posljedicu imaju i činjenicu da je prosječna

potrošnja vode na području Kantona oko 90 l/stan/dan (u EU 100-250 l/stan/dan, a u BiH 120


PROSTORNA OSNOVA

207

l/stan/dan). Posebno zabrinjava činjenica da je za taj nivo potrošnje vode količina vode koju treba

zahvatiti (bruto specifična potrošnja) za podsliv rijeke Bosne, čiji dio je podsliv rijeke Spreče 547

l/stan/dan, što ukazuje na zaista velike gubitke u kompletnom procesu zahvatanja, tretmana i

distribucije vode, a cijena vode (ni zahvaćene, ni isporučene) ne stimuliše štednju (racionalno

korištenje) vode.111

Poseban problem predstavljaju otpadne vode. Razvojem privrede i naselja (tj. rastom stanovništva) u

proteklom periodu sa rastom potrošnje vode enormno su se povećavale i količine otpadnih voda.

Izvori tereta zagađenja koji se ispušta u površinske vode su: Rudnici uglja (Banovići, Živinice),

hemijska industrija (Tuzla, Lukavac), Termoelektrana Tuzla i komunalne otpadne vode naselja. Na

području regije, odvođenje i transport otpadnih voda stanovništva je riješeno pojedinačno po

općinama.

Za analizu postojećeg stanja i definiranje smjernica za poboljšanje vodovodnih i kanalizacionih

sistema, potrebna je kvalitetna baza podataka. Kvalitetna baza podataka bi obuhvatala katastar

vodovodne mreže, kanalizacione mreže, podatke o objektima, proizvodnji i potrošnji vode, podatke o

potrošačima, projektnu dokumentaciju, dozvole, saglasnosti i sl. Uspostava ovakve baze podataka bi

uveliko olakšala upravljanje vodovodnim i kanalizacionim sistemima, planiranje razvoja i proširenja,

kao i povremene smjene odgovornih ljudi koji upravljaju i održavaju sisteme vodosnadbijevanja.

Postojeći sistemi vodosnabdjevanja se oslanjaju na javne gradske vodovodne sisteme i veći broj

lokalnih vodovodnih sistema. Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda se oslanja na individualna

rješenja septičkih jama, koje su u najvećem broju nepropisno izgrađene i doprinose zagađenju

vodotoka u Slivu i, posljedično, akumulacije Modrac. Prečišćavanje otpadnih voda se vrši na dijelu

područja općine Živinice, ali u naseljima koja ne ulaze u obuhvat ovog Prostornog plana, te na

području MZ Kiseljak Grada Tuzla, gdje je instaliran paketni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, ali

njegovo trenutno stanje je takvo da ne funkcionira ispravno.

Propisane kategorije kvaliteta voda zadovoljava mali broj vodotoka tj. njihovih dionica a to su: -

vodotok Spreče u gornjem dijelu sliva (iznad Kalesije) - vodotoci Gostelja i Oskova u gornjim

tokovima, - vodotok Sapna i - izvorišta svih vodotoka na kratkim dužinama toka.

Rezultati posljednjih obavljenih kompleksnih ispitivanja akumulacije Modrac, ukazuju da je kvalitet

vode ove akumulacije, u prosjeku nešto lošijeg kvaliteta u odnosu na utvrđeni kvalitet u prethodnim

razdobljima istraživanja.

Opći zaključak je da sa aspekta fizičko-hemijskog kvaliteta i hidrobioloških istraživanja, voda

akumulacije Modrac u prosjeku odgovara III, povremeno II klasi kvaliteta voda.

Uticaji industrije koja se nalazi izvan obuhvata Plana, moraju biti minimizirani, a postrojenja

osposobljena za rad na način da minimalno opterećuju vodotoke sliva akumulacije Modrac, čije vode,

zajedno sa svim otpadnim materijalom, završavaju u akumulaciji.

Eksploatacija, iako ne postoji u obuhvatu Plana, prisutna je na svakom koraku u posmatranom

području, putem vrlo opipljivog uticaja na životnu sredinu. Bez očuvanja okoliša, eksploatacija je

apsolutno neprihvatljiva, pa se u narednom periodu trebaju očekivati inicijative koje će raditi na

111 Strateška platforma za Tuzlanski kanton, Socio - ekonomska analiza, Tuzla mart 2015.godine


PROSTORNA OSNOVA

208

edukaciji i promoviranju pravilnog upravljanja prirodnim resursima, gdje lokalne zajednice trebaju

tražiti svoje mjesto.

Rješavanjem ovih gorućih pitanja, otvaraju se vrata za nove namjene ili poboljšanje do sada

izgrađenih kapaciteta, a koji će moći odgovoriti na utvrđeni potencijal korištenja akumulacije Modrac

u razvoju privrede, odnosno, turizma, rekreacije i sporta.

Saobraćajna, komunalna i energetska infrastruktura, osim poboljšanja kapaciteta, obuhvata

uključenih korisnika (komunalna infrastruktura), te korištenja obnovljivih resursa, treba u planskom

periodu biti rekonstruirana i oplemenjena na način da apsolutno uvažava uspostavljene sisteme

zaštite akumulacije Modrac, te učestvuje u podizanju kvaliteta životne sredine. Trenutno stanje je

takvo, da infrastrukturni sistem, posmatran u cjelosti, vrši opterećenje na prirodu, što u budućnosti

ne smije biti slučaj.

Potencijal za razvoj privrede, osim one zasnovane na mineralnim resursima u neposrednom

okruženju, leži u mogućnostima razvoja različitih vidova turizma. Do sada nije napravljena

sveobuhvatna analiza, pa potom i strategija razvoja turizma akumulacije Modrac, a opremanje

prostora potrebnim kapacitetima i sadržajima leži i dalje na pojedinačnim pokušajima i intencijama. U

odnosu na svoje mogućnosti, može se bez ustezanja reći da je akumulacija Modrac u potpunosti

zanemareno sa aspekta turizma.

Zaštita prirodno, kulturno – istorijskog naslijeđa evidentiranog u obuhvatu Plana, kroz alate

uspostavljene različitim zakonskim i podzakonskim aktima, nužna je za razvoj svih sfera

interesovanja: privrede, socijalnih diskursa, turizma, rekreacije, prateće infrastrukture. trenutno

stanje ovih potencijala je na niskom nivou, a svijest građana se tek sporadično i „stidljivo“ javlja

(primjer akcije za zaštitu barske kornjače).

Kako bi se izmijenila negativna klima koja vlada u cijeloj BiH, možda se treba krenuti od

mikrolokaliteta, koji u sebi sadržavaju sve elemente jednog kompleksnog i heterogenog antropogeno

– prirodnog sistema, a što se odražava u analiziranim uslovima akumulacije Modrac, te time ono

postaje savršen kandidat.Uspješnost predloženih koraka će se pokazati tek dugo nakon njihove

implementacije, ali već sada, na osnovu pojedinačnih napora, koji su, istina, najčešće začeti u

idejnom obliku, može se nazrijeti pravac u kojem društvo može krenuti, uz velike napore i zajednička

ulaganja, te ostvariti kvalitetan životni prostor.

2.3. MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA

Budući tretman i planiranje korištenja prostora akumulacije i njenog zaleđa, generalno je definiran

cijelim nizom dokumenata, studija i zakonskih akata.

Prvenstveno, važećim planom višeg reda za predmetno područje, Prostornim planom Tuzlanskog

kantona 2005 – 2025.godine, utvrđena je obaveza zaštite i usmjerenja načina korištenja prostora

akumulacije Modrac i to njegovih prirodnih, kulturnih i stvorenih bogatstava.

Istim dokumentom višeg reda predviđeno je zahvatanje značajnih količina vode za vodosnabdjevanje

stanovništva tuzlanske regije, u čemu se posebno ističu Tuzla i Lukavac, te dio Živinica, a kroz


PROSTORNA OSNOVA

209

prevođenje voda, izgradnju na postojećim sistemima za vodosnabdjevanje, a potom i transport i

prečišćavanje voda. U isto vrijeme, potrebe za tehnološkom vodom će se i dalje javljati, te je ova dva

segmenta vodosnabdjevanja potrebno međusobno usaglasiti.

Kako bi se vode akumulacije mogle koristiti za potrebe vodosnabdjevanja stanovništva, utvrđena je

potreba poboljšanja kvaliteta voda, te nužnost rješavanja problema zatrpavanja akumulacije

ugljenom prašinom, što je u međusobnoj korelaciji. Također, za otpadne vode stanovništva, koje

dodatno opterećuju akumulaciju, predviđena su rješenja sistema za odvođenje i prečišćavanje

otpadnih voda, za naselja po obodu akumulacije, kapaciteta do 2000 ES. Za otpadne vode industrije,

predviđa se izgradnja postrojenja za prečišćavanje, kapaciteta 150 000 ES.

Opasnost od poplava uzvodno i nizvodno od akumulacije se djelomično rješava predviđenim

sistemima zaštitnih nasipa i regulacije korita, posebno na rijeci Spreči.

Podizanje kvaliteta voda akumulacije kroz izgradnju potrebne infrastrukture, rezultiralo bi

poboljšanjem cjelokupnog kvaliteta životne sredine, te bi se na taj način omogućila implementacija

drugih pravaca razvoja postavljenih planovima i studijama rađenim za ovo područje.

Tako je naglašen je i veliki potencijal za različite oblike turizma, kao što su tranzitni i boravišni

turizam, lovni i ribolovni, sportski i rekreacijski turizam, turizam na bazi prirodnih vrijednosti, naučno

– istraživački turizam itd.

Izuzetno bitan dokument za daljnje pravce razvoja prostora obuhvata, ali i izvan granica tretiranog

ovim planskim dokumentom, jeste Studija izvodljivosti jezera Modrac. U Studiji su date vrlo precizna

rješenja za prostorno koncipiranje potrebnih infrastrukturnih sistema, koji za cilj imaju podizanje

kvaliteta prostora akumulacije i njenog zaleđa.

Kao tri osnovna problema koja se javljaju u predmetnom području, Studija izvodljivosti navodi

prečišćavanje otpadnih voda, zaštitu obala rijeka i problematiku sedimentacije u akumulaciji.

U Studiji izvodljivosti su data rješenja:

Izgradnje sistema odvođenja i tretmana otpadnih voda domaćinstava svih naseljenih mjesta

smještenih po obodu akumulacije,

Uklanjanja proizvodnog otpada, odnosno, sedimenta iz akumulacije Modrac na ušću rijeke

Spreče i ušću rijeke Turije u Modrac,

Izgradnje sedimentacijskih bazena, koji bi zaustavljali proizvodni otpad,

Izgradnje sistema za presretanje sedimenta na vodotocima sliva akumulacije,

Korištenje proizvodnog otpada u različite svrhe, nakon njegovog uklanjanja iz akumulacije,

Hidrauličko – inžinjerske mjere za zaštitu obala vodotoka u slivu akumulacije Modrac.

Prostorna komponenta postavljena u okviru plana višeg reda i studije, potvrđena je i kroz prioritete

razvoja prostora akumulacije Modrac sadržane u Zakonu o zaštiti akumulacije Modrac:

Obezbjeđenje vode za potrebe stanovništva,

Obezbjeđenje vode za potrebe industrije,

Zaštita od poplava nizvodno od brane,

Obezbjeđenje biološkog minimuma za vodotok Spreče, nizvodno od akumulacije,


PROSTORNA OSNOVA

210

Razvoj turizma, rekreacije i sportova na vodi,

Proizvodnja električne energije na malim hidroelektranama, korištenjem viška voda u

akumulaciji Modrac.

Prostorni plan višeg reda, Studija izvodljivosti i Zakon o zaštiti akumulacije Modrac su decidno

odredili naredne korake, a ovim Prostornim planom se treba zaokružiti i upotpuniti prostorna

komponenta predviđenih intervencija. Također, Prostorni plan će dati jasnu viziju razvoja, konkretan

pristup u rasporedu i obimu sadržaja, koji će uticati na jedinstven doživljaj ovog dijela Tuzlanskog

kantona i njegovu revitalizaciju.


PROSTORNA OSNOVA

211

2.4. ZAKLJUČAK:

Analiza i ocjena postojećeg stanja, posmatranje područja kroz očekivane okvire razvoja, a koje su

postavili međunarodni dokumenti u pogledu korištenja prostora, ukazali su na potencijale, ali i na

glavne nedostatke posmatranog obuhvata.

Oni se definišu kroz:

Potencijal područja za razvoj različitih sektorskih politika, koje počivaju prvenstveno na

iskorištenju prirodnih resursa – vode, u različite svrhe,

Visok stepen zagađivača u Slivu, koji dovode do vrlo niskog kvaliteta vode akumulacije i

nemogućnosti korištenja voda u trenutnom stanju za potencijalne namjene,

Stabilna demografska slika i brojnost naselja su potencijal za razvoj privrednih i

društvenih djelatnosti, ali nizak nivo ekološke svijesti privrednih subjekata i domaćinstava

u korištenju komunalne infrastrukture koja je na raspolaganju, stvaraju pritisak na okoliš,

Nizak nivo opremljenosti prostora potrebnim infrastrukturnim sistemima, u cilju

podizanja kvaliteta okoliša, posebno kvalitetne vodoopskrbne, kanalizacione i

infrastrukture za potrebe upravljanja otpadom,

Nepostojanje jasnih vizija razvoja turizma i srodnih djelatnosti, kao prateće komponente

privrednog razvoja dijela Sliva,

Neplanska i samovoljna izgradnja objekata u obalnom pojasu akumulacijeModrac, a na

uštrb kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i šuma u obuhvatu.


PROSTORNA OSNOVA

212

3. CILJEVI I SMJERNICE PROSTORNOG

UREĐENJA Metodologija izrade planskih dokumenata jasno definiše tok izrade razvojnog dokumenta, kako bi on

bio integralan proizvod analiziranih uslova, uočenih problema, postavljenih ciljeva i datog rješenja.

Za tako obiman i odgovoran proces, potrebna je jasna strategija, koja se mora oslanjati na već

postojeće postulate prostornog planiranja, koji proizilaze iz prostornih planova višeg ranga, strateških

razvojnih dokumenata, državnih, entitetskih, kantonalnih i međunarodnih dokumenata vezanih za

problematiku korištenja i upravljanja prostorom (smjernice Evropske perspektive prostornog razvoja

ESDP, Vodeći principi za održivi prostorni razvoj evropskog kontintenta, potpisane i ratificirane

konvencije, povelje i dr., Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine), te zakonske

regulative i drugih relevantnih dokumenata, koji imaju ponuđene pravce razvoja prostora i regulisan

način upravljanja istim.

Ciljevi koji će se postaviti Prostornom osnovom, moraju biti usklađeni sa stvarnim stanjem prostora,

za što će poslužiti dosadašnja analiza prirodnih i stvorenih uslova.

Također, oni trebaju počivati na općeprihvaćenim međunarodnim dokumentima, u cilju

usaglašavanja prostorno – planske dokumentacije koja se izrađuje na području Bosne i Hercegovine,

sa usvojenim evropskim i svjetskim tekovinama tretiranja prostora, obzirom na težnju da Bosna i

Hercegovina postane članica Evropske unije.

Opredjeljenja sadržana u smjernicama Evropskih perspektiva prostornog razvoja (ESDP)112 i Vodećim

principima za održivi razvoj evropskog kontinenta, moraju biti sadržana u općim ciljevima prostornog

uređenja dijela sliva akumulacije Modrac.

Različite sektorske politike sadržane u Evropskim perspektivama prostornog razvoja, utiču na

planirano korištenje zemljišta i program mjera koje se trebaju preduzeti u cilju poboljšanja postojećih

uslova, održivog razvoja i zaštite resursa.

Osnovne postavke ovih dokumenata skreću nam pažnju na:

Policentričan prostorni razvoj i novi odnos urbane-ruralne sredine

Jednakopravan pristup infrastrukturi i znanju

Racionalno upravljanje prirodnim i kulturnim naslijeđem i resursima

Usklađivanje prostornog razvoja sa odrednicama planova višeg reda.

112

European Spatial Development Perspective, European Commision, Postdam 1999


PROSTORNA OSNOVA

213

3.1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

Obzirom da se Prostornim planom koji tretira područje dijela sliva akumulacije Modrac usmjerava

razvoj posebnih obilježja, odnosno, karakteristika koje iskazuje akumulacija za različite namjene, tako

se i opći ciljevi prostornog uređenja odnose prvenstveno na upravljanje i očuvanje resursa, te razvoj

potrebne infrastrukture.

Ostali postulati, poput razvoja policentričnog sistema i uspostavljanje odnosa urbanih i ruralnih

područja, preuzimaju se iz već usvojenih razvojnih dokumenata, uz naglašavanje onih karakteristika

koje su bitne za primarni razvoj područja.

Neizostavno, ciljevi postavljeni Prostornim planom Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine, već su

postavili temeljne odrednice u pogledu budućeg načina korištenja i očekivanih rezultata, što se treba

apsolutno inkorporirati u ciljeve ovog planskog dokumenta.

I. Opći cilj: Obezbjediti planske uslove i propisati mjere i aktivnosti za realizaciju odredbi

utvrđenih Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac

U sklopu ovog općeg cilja, utvrđuju se posebni ciljevi:

- Sanacija i uklanjanje izvora zagađenja na vodotocima i vodnim tijelima u slivu

akumulacije Modrac,

- Zaustaviti daljnji trend pogoršanja kvaliteta voda (tekućica i stajaćica)

odgovarajućim mjerama zaštite i kvalitete svih površinskih i podzemnih voda,

tako da se dovedu u klasu voda u skladu sa zakonskim propisima,

- Na osnovu detaljne analize tretiranog područja i planiranih namjena, definirati

granice između pojedinih načina korištenja prostora i na osnovu toga planirati

zone zaštite,

- Koristiti resurse u skladu sa mjerama zaštite i očuvanja akumulacije Modrac i

priobalnog područja,

- Provesti programe mjera sanacije i mjera zaštite od poplava,

- Uspostaviti sistemski nadzor nad izvorima zagađenja voda, prevenciju mogućih

iznenadnih zagađenja i havarija i uspostaviti sistem preventivne zaštite i

sprečavanja zagađenja.

II. Opći cilj: Obezbjediti implementaciju osnovnih ciljeva iz Prostornog plana Tuzlanskog

kantona, koji se odnose na zaštitu i korištenje prostora


- Usklađivanje površina različite namjene zemljišta, racionalizacija, zaustavljanje i

sanacija širenja izgrađenih površina na uštrb visokovrijednih šumskih,

poljoprivrednihi vodnih zemljišta,

- Sprječavanje štetnih procesa i otklanjanje posljedica zagađenja tla koje nastaje

antropogenim djelovanjem,

- Utvrđivanje područja koja trajno ostaju šumska, kao što su zaštitne šume,

zaštićene šume, sjemenske sastojine i slično, te preduzimanje mjera upravljanja i


PROSTORNA OSNOVA

214

očuvanja, a kroz utvrđivanje ekoloških zona ili rejona u odnosu na tipologiju

staništa i vrstu,

- Racionalnija organizacija, korištenje i zaštita prostora i plansko usmjeravanje

daljeg prostornog razvoja u skladu sa njegovom prirodnom i radom stvorenom

podobnošću u cilju stvaranja takvih uslova u kojima će se ostvariti maksimalni

efekti u privređivanju i humanizirati uslovi življenja i privređivanja,

- Ujednačavanje stepena prostornog, urbanog i komunalnog razvoja pojedinih

područja i stvaranje uslova za ravnomjerniji raspored sadržaja u prostoru.

III. Opći cilj: Obezbjediti implementaciju posebnih ciljeva iz Prostornog plana Tuzlanskog

kantona iz oblasti vodoprivrede, vodoopskrbne infrastrukture, ostale bazne

infrastrukture, te životne sredine


- Uspostavljanje integrisanog, održivog i sveobuhvatnog sistema upravljanja

vodovodnim i kanalizacionim sistemima, na osnovu projiciranog broja korisnika,

kako stanovništva, tako i privrede,

- Zaštita i monitoring kvaliteta vode na izvorištima i redukcija mogućih štetnih

faktora u zonama uticaja, na osnovu važeće zakonske regulative,

- Poboljšanje postojeće mreže saobraćajnica, povećanje nivoa usluge i sigurnosti

saobraćaja, opremanje postojeće mreže elementima koji doprinose zaštiti i

poboljšanju kvaliteta okoliša i smanjenje negativnih efekata saobraćaja na tlo,

vode i zrak,

- Organizacija i razvoj svih vidova saobraćaja koji obezbjeđuju adekvatno

funkcioniranje urbanih područja i naseljenih mjesta, uz minimalne gubitke

vremena u transportu ljudi i roba,

- Utvrđivanje stanja, perioda eksploatacije mineralnih sirovina, termalnih i

termomineralnih voda, uz uspostavljanje sistema zaštite prostora na kojima se

vrši potencijalna eksploatacija, kao i potpuno eliminiranje štetnih uticaja na

slivno područje akumulacije Modrac,

- Uspostavljanje sistema prikupljanja, deponovanja i odvođenja otpada na cijelom

području dijela sliva akumulacije Modrac,

- Stvaranje preduslova za sigurno i kvalitetno snabdjevanje postojećih i planiranih

korisnika električne energije u dijelu sliva.

IV. Opći cilj: Promovirati posebna obilježja i osobenosti tretiranog područja, prirodnu

cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenosti i ograničenja infrastrukture, turističku

atraktivnost i druge značajke pojedinih lokaliteta, kao osnovu za utvrđivanje

zajedničkih kriterija korištenja prostora i razmještaja djelatnosti


- Osigurati provođenje cjelovite zaštite ukupnog prostora predmetnog obuhvata u

cilju održavanja biodiverziteta akumulacije Modrac, a na osnovu prirodnih


PROSTORNA OSNOVA

215

resursa, vrijednosti i stvorenih struktura koje imaju visok stepen značaja za

identitet i zdravlje ekosistema akumulacije Modrac,

- Održivo koristiti prirodna dobra, utvrditi postojeće stanje biodiverziteta i vrsta

koje su ugrožene, zaštićene ili trebaju buduću zaštitu, te u skladu sa tim dati

prijedlog područja koja će u planskom periodu biti potrebno zaštititi,

- Utvrditi stanje i brojnost objekata, područja i cjelina kulturno – istorijskog

naslijeđa, dati prijedlog njihove zaštite i očuvanja, u cilju promovisanja razvoja

područja na bazi kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa,

- Zaštiti raznolikosti prostora na način da se mogući pritisci na postojeće sisteme

preduhitre u pogledu promjena i fragmentacije staništa, onečišćenja voda i zraka,

iskorištavanja prirodnih izvora, unošenja autohtonih sorti i slično,

- Predložiti stepene zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, a određene

graditeljske intervencije u prostoru precizirati u skladu sa utvrđenim

ograničenjima i mjerama zaštite,

- Očuvati prirodna i kulturno – istorijska dobra i vrijednosti na cjelokupnom

području, putem konzervacije i revitalizacije, stavljajući ih u funkciju ukupnog

razvoja i potreba stanovništva i privrede, kao i usklađivanjem interesa zaštite

vrijednosti sa razvojem i razmještajem privrede i izgradnjom infrastrukturnih

sistema,

- Promovisati jedinstvenost, posebnost karaktera i široki značaj akumulacije

Modrac, na osnovu potencijala njegovog izgrađenog i prirodnog segmenta, čije

postojanje se treba dovesti u međusobno zavisnu i zdravu korelaciju, čime će se

postići održivost razvoja cjelokupnog područja.

V. Opći cilj: Obezbjediti integrisanje dijela slivnog područja akumulacije Modrac u šire

okruženje u cilju stvaranja jedinstvene turističke ponude i razvoja komplementarnih

djelatnosti


- Razvijanje programa i projekata inkorporacije prirodnog i kulturno – istorijskog

naslijeđa u turističku ponudu,

- Uvažavanje svih zakonom propisanih i budućih mjera zaštite prirodnog i kulturno

– istorijskog naslijeđa i u skladu s tim, razvijanje ponude turizma zasnovanog na

tim vrijednostima,

- Podsticati naučne i obrazovne aktivnosti koje će doprinjeti razumijevanju i

jačanju podrške stanovništva o značaju područja posebnih obilježja, kao i

zaštićenih područja,

- Obezbjediti uslove za brži razvoj turizma i drugih djelatnosti koje doprinose

unaprijeđenju privrede zasnovane na ovim vrijednostima,

- Stvaranje međusobno upotpunjujućeg odnosa ruralnih i urbanih područja, uz

promovisanje jedinstvenih vrijednosti prirodnog u kulturnog naslijeđa u njihovoj

blizini.


PROSTORNA OSNOVA

216


PROSTORNA OSNOVA

217

4. OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA

Osnovna koncepcija razvoja prostora dijela sliva akumulacije Modrac uvažava sve dosadašnje

provedene analize, ocjenu prirodnih i stvorenih uslova koji vladaju u ovom složenom ekosistemu,

utvrđene razvojne potrebe čovjeka, te nužnost zaštite prirodnih resursa i pojedinačnih predjela.

Kako bi se uskladile različite buduće namjene same akumulacije i posmatranog područja, bitno je

prepoznati i utvrditi osnovne pravce razvoja, tj., imati viziju planiranja i budućeg korištenja prostora.

Vizija je osnov razvoja, srž svakog projekta i neminovnost dobre organizacije sadržaja.

U skladu s tim, Nosilac izrade ovog Plana predlaže osnovnu viziju razvoja:

Akumulacija Modrac, mjesto izrazitog karaktera, visokovrijedni privredni, okolišni i turistički

potencijal – srce Tuzlanskog kantona

Koncept zasnovan na ovoj viziji ponudit će temelj za buduću zaštitu i korištenje akumulacije, njenih

obala i zaleđa, tj, kopna, na jedinstven i prepoznatljiv način.

Sam nastanak akumulacije, čiji je životni vijek započeo zbog čovjeka i djelovanjem čovjeka, kao

kapitalni projekat prije više od pola vijeka, je znamenit. Postepeno prerastajući svoje artificijelne

okvire, ali u isto vrijeme uz sebe vežući različite elemente, akumulacija Modrac postaje nezavisan

infrastrukturni sistem, koji se prema drugim elementima prostora odnosi kao matica.

Elementi prirodnih resursa u njegovom okruženju postaju dijelom tog sistema i prerastaju u segment

prirodne infrastrukture.

Šume, pašnjaci, njive, oranice, zeleni pojasevi uz obale akumulacije, tvore zelenu komponentu

prirodne infrastrukture, dok vodotoci, posebno vrijedni prirodni sistemi kao što je Šerićka bara i drugi

resursi čiji je osnovni element voda, ponašaju kao plava komponenta prirodne infrastrukture.

Njihovom pravilnom smjenom u prostoru, održan je kontinuitet i zdravlje biodiverziteta, što je od

Modraca u nepunih pola stoljeća, načinilo područje koje je izgubilo svoje krute, vještačke obrise, te

postaje gotovo prirodni pejzaž.

Vežući se na „maticu“ akumulacije Modraca, osim prirodne infrastrukture, izražen razvoj bilježi i

prostorna infrastruktura, tj., stvoreni sistem naseljenih mjesta, izgrađenog prostora, privrednog

razvoja i drugih elemenata koji tvore artificijelni prostor. Gustina naseljenosti je ovdje izrazito visoka;

stanovništvo ima pozitivan rast, a blizina centara u okruženju je dovoljna da se migracije slabije

osjećaju. Neminovno je da Modrac ima značajnu ulogu u rastu prostorne infrastrukture, jer kao

potencijal za razvoj vrlo širokog spektra usluga, utiče na privredni razvoj i prosperitet područja.

Tehnološka infrastruktura, ono čemu Modrac i duguje svoj postanak, iako i dalje vrlo značajna,

posebno sa aspekta vodosnabdjevanja, postaje prateća komponenta prirodnoj i prostornoj

infrastrukturi. Njen trenutni status je takav da zahtijeva temeljitu preobrazbu i prenamjenu, posebno


PROSTORNA OSNOVA

218

kada je riječ o samom vodnom resursu i njegovoj daljnjoj upotrebi u različite privredne i društvene

svrhe.

Međutim, činjenica je da Modrac nije više prvenstveno izvor tehnološke vode, već je njegova uloga

postala višestruka i složena. Cijeli infrastrukturni sistem Modraca se temelji na korelaciji tri sastavna

infrastrukturna sklopa: prirodnog, prostornog i tehnološkog. U budućnosti treba izvršiti sve potrebne

radnje da se ova tri infrastrukturna sklopa održe, poboljšaju i dalje razvijaju, što će biti i predloženo

kroz osnovnu koncepciju razvoja.

Kreiranje prostora koji je drugačiji, poseban i neponovljiv, u kojem njegovi posjetioci i stanovnici

imaju doživljaj drugačijeg, ideja je koja pokreće planiranje u obuhvatu ovog Plana. Stvaranje

svojevrsne scene, dinamično smjenjujućih sadržaja i povezivanje svih dijelova u skladnu cjelinu,

zadatak je koji treba biti ispunjen planiranim rješenjima.

Ključno je razviti osnovnu shemu upotrebe elemenata razvoja:

1) Potrebno je revitalizirati postojeću prostornu infrastrukturu, kao i kreirati nove

sadržaje i zanimljivosti za posjetioce, što će imati uticaja i na poboljšanje životnog

standarda stanovnika u obuhvatu Plana,

2) Prirodnu infrastrukturu treba maksimalno očuvati, ali s druge strane, i upotrijebiti za

stvaranje prepoznatljivog prostora akumulacije Modrac, tj., za njegovo brendiranje,

3) Kako bi se omogućila puna funkcionalnost i održivo korištenje elemenata razvoja

prirodnih i stečenih resursa, potrebno je prilagoditi u potpunoti tehnološke

infrastrukturne sisteme.

Prostorna infrastruktura će biti koncipirana na način da ponudi stanovnicima i posjetiocima

dinamično, fleksibilno i prilagodljivo okruženje u kojem će se smjestiti glavnina sadržaja javne,

poslovne, stambene, turističke i druge suprastrukture. Imajući na umu da je udaljenost Modraca od

svih općinskih centara u Kantonu manja od 1 h, da najveći broj stanovnika Tuzlanskog kantona živi u

njegovoj neposrednoj blizini, potencijal ovog resursa za dnevni, višednevni, povremeni, sezonski i

svaki drugi vid odmora, turizma, rekreacije, sporta, je uistinu vrlo izražen i ne smije biti zanemaren u

planiranju prostora niti u jednom segmentu.

Prirodna infrastruktura zahtijeva temeljitu revitalizaciju, tamo gdje je kvalitet resursa zanemaren i

doveden u pitanje, a zaštita visokovrijednih prirodnih cjelina mora biti ujednačena sa tehnološkim

aspektom razvoja.

Uloga Modraca kao izvora tehnološke i pitke vode ne smije biti zanemarena niti u jednom sgmentu

budućeg razvoja i planiranja korištenja ovog prostora. Međutim, evidentno je da za uspješan razvoj i

zdravlje ekosistema nije dovoljno razvijati tehnološku infrastrukturu, već se prirodna i prostorna

komponenta moraju jednakopravno tretirati i dovesti u vezu.


PROSTORNA OSNOVA

219

prirodna infrastruktura

tehnološka infrastruktura

tlo

voda šuma

naselja

stanovnici privreda

mreže/relacije

veze

snabdjevanje

prostorna infrastruktura

MODRAC akumulacija

zaštita

izgradnja

revitalizacija

razvoj

MODRAC

PROSTOR I RESURSI INFRASTRUKTURNOG SISTEMA

> 8120 ha > 18 000 st. > 98 x 106 m3 vode

PLANIRANJE I UPOTREBA INFRASTRUKTURNOG SISTEMA

Akumulacija Modrac, mjesto izrazitog karaktera, visok

privredni i okolišni potencijal – srce Tuzlanskog kantona


PROSTORNA OSNOVA

220

4.1. KONCEPCIJA RAZVOJA PROSTORNE INFRASTRUKTURE

4.1.1. PROSTORNA ORGANIZACIJA

Ideja vodilja u pogledu organizacije suprastrukture i infrastrukture, uz zaštitu i korištenje prirodnih i

kulturno – istorijskih vrijednosti, turizma i rekreacije, zasniva se na formiranju tzv. razvojnih žarišta ili

čvorišta, sadržajno i funkcionalno diferenciranih cjelina, koje će posjetiocima i korisnicima prostora

ponuditi potpuno novi ugođaj ovog vrijednog resursa.

Provedenim analizama utvrđene su lokacije koje, u odnosu na svoje atribute, čine baš ta čvorišta ili

razvojna žarišta prostora. Diferencirano je 5 takvih tačaka u prostoru, od kojih se dalje „granaju“

planirani sadržaji. Žarišta su zapravo naseljena mjesta koja iskazuju visok potencijal kao polovi

razvoja, odnosno, prostorne cjeline čiji je uticaj primjetan i očekivan na mnogo širem području od

samog naseljenog mjesta.

1. Razvojno žarište Prokosovići,

2. Razvojno žarište Turija,

3. Razvojno žarište Poljice,

4. Razvojno žarište Šerići,

5. Razvojno žarište Kiseljak.

Planirana razvojna žarišta bi u najvećoj mjeri međusobno bila povezana pješačko – biciklističkom

trasom po obodu akumulacije, koja bi imala veliki značaj za turizam. Na toj trasi, razvojna žarišta bi

bila sadržajno i tematski raspoređena, stvarajući dinamično okruženje za posjetioce, ali i stanovnike

ovog dijela Sliva.

ILUSTRACIJA 14 – RAZVOJNE ŽARIŠNE TAČKE – NASELJENA MJESTA; IZVOR: PROJEKCIJA NOSIOCA IZRADE

Prokosovići

Poljice Turija

Šerići

Kiseljak


PROSTORNA OSNOVA

221

Kako je i u analizi postojećeg stanja navedeno, određena naselja svojim položajem, izgrađenim

fondom, sadržajima i geostrateškim položajem mogu ponijeti ulogu centra, što se treba dovesti u

vezu sa diferencijacijom prostora za razlilčite namjene.

RAZVOJNO ŽARIŠTE PROKOSOVIĆI

Kao već postojeće središte smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, te buduća fokusna tačka posjetilaca

u pogledu turističkih kapaciteta, u ovoj žarišnoj tački će se nastaviti jačanje i izgradnja prostora za

cjelodnevni i višednevni boravak turista.

Osim postojećih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, u planskom periodu će biti potrebno izgraditi

dodatne sadržaje u Prokosovićima i okolnim naseljima.

Naseljeno mjesto Lokacija Vrsta/sadržaj Napomena

Prokosovići Centralni dio naselja

Uređenje plaže Iskorištenje postojećih djelomično uređenih obala uz ugostiteljske objekte

Prokosovići Uvale zapadno od centra Prokosovića

Autokamp i plaža Uređenje nove plaže i autokampa zapadno od centra naseljenog mjesta, prema naselju Turija, ispod lokalnog puta

Prokosovići Šire područje naseljenog mjesta

Manji obiteljski hoteli sa ponudom bazena, spa centra, teniskih terena

Jačanje višeg ranga smještajnih kapaciteta, za različitu klijentelu

Prokosovići Karića brdo Sportsko – rekreativni centar

-

Bikodže Tirnovac Sportsko – rekreativni centar

-

RAZVOJNO ŽARIŠTE TURIJA

Položaj Turije iza buduće trase autoceste Tuzla – Žepče naglašava potrebu davanja većeg značaja

ovom naseljenom mjestu, zbog barijere u prostoru koju će taj koridor predstavljati.

U skladu sa dobrim budućim geoprometnim položajem i potencijalom koji se javlja za razvoj

intenzivne poljoprivrede u delti rijeke Turije, razvojno žarište će se orjentirati na unaprijeđenje

postojećih poljoprivrednih površina i stvaranje novih.

Planirani sadržaji se odnose na:


Turija Donji dio delte rijeke Turije

Poljoprivredna zona Hidromelioracija dijela delte rijeke Turije i uspostavljanje poljoprivredne zone

Turija Privredna zona Formiranje privredne zone u površini od P = 3,62 ha kao podršku uspostavljenoj poljoprivrednoj zoni (prerada voća i povrća, hladnjače i slično)


PROSTORNA OSNOVA

222


Turija Sokol, Turija Izletničko – rekreativni kompleks Sokol u Turiji

-

RAZVOJNO ŽARIŠTE POLJICE

Razvojno žarište Poljice, kao centralno naseljeno mjesto južne obale akumulacije Modrac,

zadovoljavat će potrebe stanovnika šireg područja, a svoj razvoj će temeljiti na kvalitetnom

poljoprivrednom zemljištu, blizini akumulacije Modrac i razvoju komplementarnih pratećih

djelatnosti iz domena turizma i pružanja usluga.



Poljice Poljoprivredno zemljište I i II kategorije

Intenzivan razvoj poljoprivrede

Jačanje organizovanog razvoja ratarstva uz poticaje

Poljice Obale akumulacije Modrac

Plaža i sportski tereni na otvorenom

Uređenje obale uz već započete odbojkaške terene

Poljice Uz lokalnu saobraćajnicu

Tržnica na veliko Plasman proizvedenog voća i povrća

Poljice Postojeća manja gazdinstva i planirane površine za izgradnju

Etno i eko sela, agroturistički kapaciteti

Uspostavljanje mreže agroturističke ponude, kroz jačanje manjih gazdinstava, kao komplementarna djelatnost razvoju poljoprivrede

Poljice Svatovac Sportsko – rekreativni centar

-

RAZVOJNO ŽARIŠTE ŠERIĆI

Šerići, naseljeno mjesto na krajnjem jugoistoku obuhvata, razvojno je žarište koje će se oslanjati na

planirani višenamjenski plato u delti rijeke Spreče, što predstavlja višestruki potencijal.

Povezanost sa drugom obalom akumulacije Modrac putem platoa ostvaruje kontinuitet protoka

sadržaja, posjetilaca i dobara.

Karakter razvojnog žarišta se ogleda u jačanju naučno – istraživačkog turizma i ornitološkog turizma

Šerićke bare, te pratećih sadržaja ugostiteljstva. Obzirom na blizinu planiranih separacijskih bazena,

moguć je razvoj privrednih kapaciteta izvan zone razvoja naseljenog mjesta, u kojima bi se reciklirao

prikupljeni proizvodni otpad.



Šerići Šerićka bara Razvoj ornitološkog i naučno –

Mogućnost izgradnje objekata u kojima će se vršiti posmatranje živog


PROSTORNA OSNOVA

223


istraživačkog turizma; uspostavljanje institucije za zaštitu i unaprijeđenje uz jačanje kapaciteta za prihvat posjetilaca

svijeta Šerićke bare, a koji bi služili i za prihvat posjetilaca/turista

Šerići Obale akumulacije

Uređenje obale u blizini planiranog višenamjenskog platoa, kao nastavak turističkih i ugostiteljskih sadržaja

U okviru postojećih objekata planirati kapacitete privatnog smještaja

Šerići Izvan naseljenog mjesta, uz planiranu izmještenu trasu regionalnog puta

Formiranje manje privredne zone u kojoj bi se prerađivao prikupljeni proizvodni otpad iz separacijskih bazena u delti Spreče, P = 1,92 ha

Proizvodni otpad se može prerađivati kao građevinski materijal za izgradnju nasipa, materijal za zapunjavanje napuštenih eksploatacionih polja, i sl.

RAZVOJNO ŽARIŠTE KISELJAK

Razvojno žarište Kiseljak je područje visokog potencijala za razvoj sporta, rekreacije i vikend turizma.

Tome doprinose postojeći kapaciteti, koje je potrebno temeljito obnoviti i proširiti, a poseban

naglasak je na omladinski turizam i boravak starijih osoba.

Osim sporta i rekreacije koja se veže uz akumulaciju Modrac, Kiseljak kao razvojno žarište treba svoje

napore u podizanju ekonomskog i društvenog razvoja bazirati na izvorištima mineralnih voda.

Blizina Bokavičkog brda, lokaliteta koji ima višestruki značaj za zdravlje cjelokupnog ekosistema

Modraca, dodatno povećava atraktivnost ovog žarišta, a budući višenamjenski plato, koji je planiran u

delti rijeke Spreče, također je adut za razvoj sadržaja sporta, ugostiteljstva i rekreacije.



Kiseljak Internacionalni omladinski kamp

Sport, rekreacija i obrazovanje

Obnova postojećih kapaciteta i proširenje

Kiseljak Dom za starije osobe

Stalni boravak i rekreacija starijih osoba

Obnova postojećih kapaciteta i proširenje

Kiseljak Improvizirano vikend naselje

Vikend turizam i povremeni boravak

Sanacija, rekonstrukcija i plansko uređenje smještajnih kapaciteta


PROSTORNA OSNOVA

224


uz obale Modraca

posjetilaca

Kiseljak Bokavićko brdo – šuma

Zaštita prirodnog naslijeđa

Uređenje, čišćenje i zaštita kontaktne zone vikend naselja i Bokavićkog brda

Kiseljak Mineralni izvori Rekreacija Ispitivanje mogućnosti iskorištenja mineralnih izvora u svrhu rekreacije

Kiseljak Široko područje naseljenog mjesta

Zona sporta i rekreacije

Površina od 15,32 ha predviđena za razvoj sporta i rekreacije, u koju trebaju biti implementirani i drugi planirani slični sadržaji (omladinski kamp, dom za starije osobe). Potrebno izraditi detaljni provedbeni dokument

Kiseljak Biciklističko – pješačka staza

Sanacija i uređenje postojeće biciklističko – pješačke staze

Uklapanje postojeće staze sa planiranom stazom oko jezera Modrac

4.1.2. BICIKLISTIČKO – PJEŠAČKA STAZA I SPORTSKO – REKREATIVNE ZONE

Planirana pješačko – biciklistička staza bi bila komunikacijska osovina posjetilaca, obzirom da

uključuje sva razvojna žarišta. Postojeće rute se trebaju uklopiti u ovu trasu, a prelazak na lokalitetu

brane na drugu obalu se treba riješiti obnovom nekadašnjeg mosta preko akumulacije.

Kao dopunski sadržaj, varijantno je moguća izgradnja male marine sa platoom i vidikovcem ispod

Bokavićkog Brda dokle bi vodila pješačko – biciklistička trasa, a marina bi bila isključivo za vozila bez

motornog pogona, čamce na vesla, kajake, pedaline i sl.

Postojeće rute koje bi činile cjelinu sa planiranom biciklističko – pješačkom stazom su:




Živinice,




Kružna biciklistička staza i šetnica oko oboda akumulacije, koja prati postojeću saobraćajnu

mrežu.

Povećanje površina namijenjenih rekreaciji i pratećim, komplementarnim funkcijama i sadržajima je

veoma značajno. Sa postojećih nešto manje od 7 ha, planirane površine za ove funkcije su porasle na

čak 331,1 ha. Dispozicija rekreacijskih površina i njihova pretežna namjena je heterogena i

zastupljena u svim dijelovima obuhvata.


PROSTORNA OSNOVA

225

Rekreacijske zone se često vežu uz turističke i ugostiteljske kapacitete (planirane i postojeće), te čine

skladne i adekvatno opremljene cjeline.

Površine namijenjene turizmu, rekreaciji i sportu u planskom periodu su:

Sportsko – rekreativni centar Svatovac sa planinarskim i lovačkim domom i lovištem,

Sportsko – rekreativni centar Karića Brdo,

Izletničko – rekreativni kompleks Sokol u Turiji,

Izletničko – rekreativni kompleks Tirnovac u Bikodžama,

Sportsko - rekreativna

Plaža uz akumulaciju Modrac,

Vikend naselja na obalama akumulacije Modrac.

Naziv Vrsta Površina (ha)

Sokol u Turiji Izletničko – rekreativni kompleks 15,54

Tirnovac u Bikodžama Izletničko – rekreativni kompleks 1,38

Karića Brdo Sportsko – rekreativni centar 81,79

Kiseljak Sportsko – rekreativna zona 153,26

Svatovac Sportsko – rekreativni centar sa planinarskim i lovačkim domom i lovištem

6,07

Kozaperovac Sportsko – rekreativna zona 50,88

Slapovi Turije Izletište 4,45

Etno selo Ribnjak u Šerićima

Etno selo 0,45

Obrijež 1 Vikend zona 1,25

Obrijež 2 Vikend zona 2,61

Čeperci Vikend zona 0,54

Pustoline Vikend zona 2,45

Obrež Vikend zona 2,0

Detaljan raspored, vrsta i položaj planiranih sadržaja unutar tih zona će se odrediti planovima nižeg

reda, posebno za veće sportsko – rekreativne površine i vikend naselja. Slapovi Turije se moraju

posebno zaštititi i usmjeriti u svom korištenju, kako broj posjetilaca i planiranih sadržaja ne bi narušio

prirodne vrijednosti.


PROSTORNA OSNOVA

226

ILUSTRACIJA 15 – PRIMJER MALE MARINE SA RESTORANOM I PLATOOM VIDIKOVCA

4.1.3. VIŠENAMJENSKI PLATO

Najatraktivnija i ekonomičnija opcija za budući razvoj prostora oko akumulacije Modrac, kojom bi se

riješilo i pitanje dispozicije proizvodnog otpada, bilo bi formiranje višenamjenskog platoa od

iskopanog materijala.

Naime, Studijom izvodljivosti jezera Modrac – Finalni izvještaj, planirano je formiranje proširenog

nasipa od cca 500 m širine i visine krune od 203,50 m.n.v. Na taj način bi se upotrijebilo preko 5

miliona m3 zapremine sedimenta koji bi se izvadio iz akumulacije, u cilju poboljšanja kvaliteta voda i

okoliša, a plato bi imao funkciju razvoja turizma, poljoprivrede, ugostiteljstva, sporta, ali i

saobraćajne povezanosti, obzirom da bi povezivao naseljena mjesta na suprotnim obalama

akumulacije – Šerići i Kiseljak. Uzvodno od nasipa bi ostala laguna rijeke Spreče, kao presretač

proizvodnog otpada.113

Višenamjenski plato bi imao površinu od cca P = 110 ha, a idejno rješenje je dato kroz Studiju

izvodljivosti jezera Modrac, te se ono u ovom dokumentu u potpunosti preuzima, kada je riječ o

geometriji samog platoa, njegovog položaja i tehničkih karakteristika.

Višenamjenski plato bi imao dvojaku funkciju: u njegovu izgradnju bi se utrošile velike količine

nanosa, što bi eliminiralo potrebu njegove daljnje dispozicije i prevoza, a ujedno bi bio i potencijal za

razvoj turizma, sporta, ugostiteljstva, jer bi se na platou našli golf tereni, botanička bašta, sportski

113 Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

227

kompleksi, aqua park i restoran. Također, višenamjenski plato bi služio i kao veza između dvije obale

akumulacije Modrac.

U platou bi se ostavili propusti za normalan protok vode.

4.1.4. PLANIRANE POVRŠINE ZA ŠIRENJE NASELJENIH MJESTA I POSTOJEĆI OBJEKTI U

ZAŠTITNIM POJASEVIMA

Nanošenjem granica vodnog dobra i obalnog pojasa višenamjenske akumulacije, utvrđeno je da

određen broj objekata koji su izgrađeni na terenu, ulaze u vodno dobro i obalni pojas, tj., u područja

u kojima je građenje vrlo ograničeno, odnosno, zabranjeno, što je i propisano zakonskim aktima.

Ukupna površina izgrađenog zemljišta koje se nalazi u vodnom dobru i obalnom pojasu akumulacije

iznosi P = 19,06 ha.

Za ove objekte se predviđaju samo zahvati higijenskog održavanja, a dogradnja, nadgradnja ili nova

gradnja nije moguća.

Planirano građevinsko zemljište, koje je mješovite namjene i na kojem se planira smještanje novih

kapaciteta stanovanja, poslovanja, kulture, javnih objekata, trgovine i slično, iznosi P = 1141,87 ha.

U skladu sa procjenom povećanja broja stanovnika u planskom periodu, a na osnovu godišnjeg

priraštaja, gdje se očekuje ukupan broj od 22 140 stanovnika, povećanje površina namijenjenih

gradnji bi zadovoljilo planske potrebe.

4.1.5. STANOVNIŠTVO I SISTEM NASELJA

Za projekciju broja stanovnika u planskom periodu do 2036.godine preuzimaju procjene iz planova

nižeg reda, uz korekciju za period do 2036.godine, tamo gdje je broj stanovnika dat za drugačiji

vremenski period, a na osnovu dobivenog godišnjeg prirasta. To je posljedica različitih perioda

važenja planskih dokumenata, kao i početnih godina za koje je dat broj stanovnika.

Također, analizom postojećeg stanja izvršena je procjena broja stanovnika unutar obuhvata Plana za

svako pojedino naseljeno mjesto, pa je i projekcija broja stanovnika data u istom odnosu.

TABELA 88 – PROCJENA BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU

Naseljeno mjesto


114


Procjena broja stanovnika u planskom periodu (prostorni planovi općina/Grada)

2020 2026 2036

Babice Donje Lukavac 533 533 712 777 885

Babice Gornje Lukavac 419 356 393 442 524

Bikodže Lukavac 1047 1047 1218 1259 1327

Bokavići Lukavac 1372 0 - - -

Breze Tuzla 577 70 71 101 103

114



PROSTORNA OSNOVA

228

Naseljeno mjesto


114


Procjena broja stanovnika u planskom periodu (prostorni planovi općina/Grada)

2020 2026 2036

Caparde Lukavac 1351 1351 - - -

Kiseljak Tuzla 973 778 802 898 932

Ljubače Tuzla 1064 160 166 168 174

Milino Selo Lukavac 340 80 80 101 103

Modrac Lukavac 655 0 - - -

Poljana Tuzla 617 42 45 53 113

Poljice Lukavac 4460 4460 4481 4620 4852

Priluk Živinice 2319 2319 2376 2424 2513

Prokosovići Lukavac 1552 1552 1768 1814 1890

Puračić Lukavac 3069 20 21 24 28

Suha Živinice 2048 2048 2098 2141 2220

Semići Lukavac 164 0 - - -

Šerići Živinice 2855 2743 2810 2868 2974

Tabaci Lukavac 723 0 - - -

Turija Lukavac 635 635 1047 1250 1588

Živinice Donje Živinice 2311 230 236 240 249

UKUPNO 44341 18424 19661 20702 22140

Starosna struktura stanovništva u planskom periodu, procjenjuje se na osnovu podataka o postojećoj

starosnoj strukturi, a zbog pozitivnog prirodnog priraštaja, koji je zabilježen u svim naseljenim

mjestima u obuhvatu Plana.

TABELA 89 – STAROSNA STRUKTURA PROCIJENJENOG BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU

Broj stanovnika u obuhvatu Plana 2036.godine

0 – 14 15- 64 >65

22140 3941 15343 2856

PROSJEK 17,8 (%) 69,3 (%) 12,9 (%)

Spolna struktura stanovništva se uzima prema teoretskom odnosu 51:49 u korist muške populacije,

te bi bila kako slijedi:

TABELA 90 – SPOLNA STRUKTURA PROCIJENJENOG BROJA STANOVNIKA U PLANSKOM PERIODU

Broj stanovnika u obuhvatu Plana M Ž

22140 11291 10849

Projicirani broj stanovnika do 2036.godine, od 22 140 predstavlja značajan kontingent u pogledu

radne snage, jer većina populacije pripada radno sposobnoj grupaciji stanovništva. Dobre vitalne

karakteristike ukazuju i na potrebu opremanja prostora društvenom infrastrukturom, prvenstveno

zdravstvenom, obrazovnom, socijalnom i sportsko – rekreativnom.

4.1.6. DRUŠTVENA I PRIVREDNA INFRASTRUKTURA

Gotovo u svim postojećim objektima osnovnog obrazovanja potrebno je izvršiti proširenja i

dogradnje kapaciteta, školskog dvorišta ili izgraditi sportske sadržaje. U većim naseljima, kao što su

Turija, Prokosović, Poljice potrebno je renovirati, dograditi ili izgraditi nove objekte kulture, a u svim

takvim ili sličnim objektima planirano je smještanje i kancelarija mjesnih zajednica, koje za to nemaju

adekvatne prostore.


PROSTORNA OSNOVA

229

Rekonstrukcija i adaptacija područnih ambulanti, u cilju što kvalitetnijeg pružanja zdravstvene zaštite

na primarnom nivou, planirana je u svim postojećim objektima, što je naglašeno i kroz općinske/Grad

Tuzla prostorne planove.

Izgradnja sportskih poligona se veže uz objekte obrazovanja, ali i zasebne parcele, postojeće sportske

objekte (stadione).

U naseljenim mjestima Turija i Prokosović planira se izgradnja objekata Domova kulture.

Privredne zone su planirane na dva lokaliteta:

U naseljenom mjestu Turija – privredna zona namijenjena preradi poljoprivrednih proizvoda,

U naseljenom mjestu Kiseljak – privredna zona namijenjena preradi proizvodnog otpada i

nanosa koji se skuplja u laguni u delti rijeke Spreče.

Također, u naseljenom mjestu Poljice, planira se prostor za smještanje tržnice na veliko.

4.1.1. KULTURNO – ISTORIJSKO NASLIJEĐE

Evidentirana kulturno – istorijska baština, osim nacionalnog spomenika džamije sa mezarjem u

Priluku, uglavnom ne uživa bilo kakav oblik zaštite.

Za sve evidentirane spomenike, neovisno o njihovoj važnosti, potrebno je donijeti zakonom

propisanu dokumentaciju, kojom će se kulturno – istorijsko dobro zaštititi, a na osnovu prethodno

urađene stručne dokumentacije nadležnog Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno – istorijskog i

prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, ukoliko je riječ o spomenicima koji su u nadležnosti ove

institucije. Za nacionalne spomenike, nadležna je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, te se na

njih primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za

zaštitu nacionalnih spomenika.

Potencijalni spomenici nacionalne vrijednosti sa Liste peticija za proglašenje nacionalnih spomenikom

– njih četiri, ukoliko u planskom periodu ne budu proglašeni od nacionalnog značaja, trebaju biti

tretirati od strane nadležnog kantonalnog zavoda i primjereno očuvani.

Detaljniji uslovi zaštite, a koji imaju prostornu komponentu, će biti propisani u kasnijim fazama izrade

Plana, kao i aktima nadležnih institucija za zaštitu spomeničke građe.


PROSTORNA OSNOVA

230

4.2. KONCEPCIJA ZAŠTITE PRIRODNE INFRASTRUKTURE

Osnovna koncepcija razvoja prostora polazi od diferencijacije prostora u odnosu na potrebu njegove

zaštite i usmjerenja korištenja prostora. Prirodni i stvoreni uslovi su u tome imali odlučujuću ulogu.

Prvenstveno, potrebno je definirati u skladu sa zakonskom regulativom i postojećim podacima, samo

vodno tijelo, obalni pojas, zaštitni pojas i druge prostorne elemente akumulacije Modrac. Neki od

ovih elemenata su određeni i u Snimku postojećeg stanja, ali njihov uticaj na koncepciju je vrlo velik,

te se još jednom naglašavaju.

Akumulacija Modrac spada u vode II kategorije.

Vodno tijelo akumulacije Modrac se određuje prema koti normalnog uspora 200,00 m.n.v., te

površina koju ono zahvata iznosti P = 1673,98 ha.

Obalni pojas akumulacije Modrac je određen prema koti stogodišnje vode koja je zabilježena na

akumulaciji Modrac, a iznosi 202,60 m.n.v., te pojasom zemljišta u širini od 10,0 m od izohipse 202,60

m.n.v. prema kopnu, što je usklađeno sa kantonalnim Zakonom o vodama. Obala akumulacije

zauzima površinu od P = 426,05 ha.

Vodno dobro akumulacije Modrac je određeno prema najvišem zabilježenom vodostaju, koji je svoj

maksimum dostigao 2014.godine, kada je izmjereno 203,42 m.n.v., odnosno, to je skup zemljšnih

čestica od kote 203,42 m.n.v. prema kopnu u širini od 5,0 m, ali i nižih od kote 203,42 m.n.v. prema

koti 200,00 m.n.v. – koti normalnog uspora. Obalni pojas time ulazi u vodno dobro akumulacije

Modrac. Vodno dobro zauzima ukupnu površinu od P = 518,40 ha.

Utvrđivanje vodnog tijela, vodnog dobra i obalnog pojasa osnovni su elementi, koji utiču na sve

daljnje projekcije, odnosno, koncepciju razvoja dijela sliva akumulacije Modrac.

Posebno je bitno za utvrđivanje planirane namjene zemljišta imati uvid u tačne granice i zahvate gore

opisanih elemenata. U odnosu na utvrđene elemente vodnog tijela, obalnog pojasa i vodnog dobra,

te ograničenja koja postoje u pogledu planiranja korištenja prostora na tim površinama, postavlja se

osnovna koncepcija razvoja.

Potencijal razvoja akumulacije Modrac leži u stvorenim i prirodnim resursima koji su prisutni na ovom

području.

Grupacija prostora se predlaže na način da se diferenciraju cjeline, tj., područja:

1. Područja visokog stepena zaštite,

2. Područja umjerenog stepena zaštite,

3. Područja usmjerenog razvoja.

PODRUČJA VISOKOG STEPENA ZAŠTITE

Područja visokog stepena zaštite su lokaliteti i zahvati koji iskazuju najviši stepen prirodnih, kulturnih,

istorijskih i stvorenih vrijednosti. To su:


PROSTORNA OSNOVA

231

Šuma visoke zaštitne vrijednosti sa aspekta vodosnabdjevanja – Bokavićko brdo,

Nacionalni spomenici – džamija sa mezarjem u Priluku,

Staništa biljnih i životinjskih vrsta i gljiva, koje se nalaze na Crvenoj listi flore, faune i gljiva

unutar dijela sliva akumulacije Modrac.

Ukupna površina područja visokog stepena zaštite obuhvata P = 268,63 ha.

PODRUČJA UMJERENOG STEPENA ZAŠTITE

Područja umjerenog stepena zaštite se odnose na prirodne resurse, čija je uloga u očuvanju kvaliteta

životne sredine velika, te koje različitim tehničkim, tehnološkim i naučnim procesima i zahvatima se

treba dovesti na ekološki prihvatljiv i održiv nivo korištenja i upravljanja. Zaštita od daljnje

kontaminacije i degradacije je jedan od prioriteta u ovom području. To su:

Vodno tijelo akumulacije Modrac,

Vodno dobro akumulacije Modrac utvrđeno prema koti 203,42 m.n.v. + 5,0 m prema kopnu,

uključujući i utvrđeni obalni pojas akumulacije Modrac prema koti 202,60 m.n.v. + 10,0 m

prema kopnu,

Staništa biljnog i životinjskog svijeta utvrđena ovim dokumentom, a koja nisu na Crvenoj listi

flore, faune i gljiva BiH,

Spomenička građa kantonalnog i lokalnog značaja,

Šume i šumsko zemljište visokih šuma sa prirodnom obnovom,

Poljoprivredno zemljište I agrozone.

Ukupna površina područja umjerenog stepena zaštite zauzima P = 4135,62 ha.

PODRUČJA USMJERENOG RAZVOJA

Područja usmjerenog razvoja se odnose na resurse i prostorne cjeline čiji je kvalitet ključan za

privredni razvoj, na infrastrukturne sisteme i cjelokupnu izgrađenu sredinu, a koja se u planskom

periodu treba prilagoditi na način da ne ugrožava ostale dijelove okoliša. To su:

Poljoprivredno zemljište II i III agrozone i močvarno zemljište,

Izgrađeno zemljište i planirano građevinsko zemljište,

Cjelokupna postojeća i planirana infrastruktura.

Ukupna površina područja usmjerenog razvoja zauzima P = 4254,69 ha.

4.2.1. KONCEPCIJA ZAŠTITE PRIRODNIH RESURSA

Diferencijacija prostora prema vrijednostima prirodnih resursa i uslova i uspostavljanje područja

razlčitog nivoa vrijednosti i zaštite, nije samo po sebi dovoljno za podizanje kvaliteta životne sredine.

Potrebno je definirati probleme i korake ka unaprijeđenju stanja, kroz zahvate koji će dovesti do

podizanja kvaliteta i zaštite svih segmenata prostora, a posebno onih koji su dokazano najugroženiji.

Analizom postojećeg stanja se uvidjelo da je problem zagađenja akumulacije, vodotoka Sliva, tla, a do

kojeg dolazi zbog eksploatacije prirodnih resursa, industrijskih kapaciteta, domaćinstava, pojava je


PROSTORNA OSNOVA

232

koja je sveprisutna na području dijela sliva akumulacije Modrac i koja dovodi u pitanje opstanak same

akumulacije.

Kako bi se stanje kvaliteta okoliša podiglo na veći nivo, potrebna su ulaganja, prihvatanja

odgovornosti, konkretni koraci, te prije svega, plansko korištenje obnovljivih i neobnovljivih resursa,

u skladu sa ekološki prihvatljivim mjerama i metodama – koncept zaštite prirodnih resursa.

Koncepcija zaštite prirodnih resursa predstavlja se kroz svoje osnovne sastavne dijelove: šume, vode i

tlo.

VODE

Zagađenje i eutrifikacija akumulacije dolazi od proizvodnog otpada industrije i rudnika u Slivu, dolazi

do zatrpavanja vodnog tijela sedimentima. Procjenjuje se da je u akumulaciji Modrac, od njene

izgradnje 1964.godine, nataloženo 16 miliona m3 sedimenata, što je smanjilo korisnu zapreminu za

do 25 %.

Funkcionalnost akumulacije time dolazi u pitanje, a postavljeni strateški ciljevi obezbjeđenja

dovoljnih količina vode za stanovništvo i industriju, bez tretmana i uklanjanja nataloženog materijala,

ne mogu biti u potpunosti realizirani.

U okviru Studije izvodljivosti jezera Modrac i njenog sastavnog dijela – Dugoročnog plana

investicija115, ispitane su kvalitativne i fizičko – hemijske osobine sedimenta u akumulaciji, te su data

moguća rješenja njegovog uklanjanja, a što je još i važnije, daljnjeg iskorištenja, što se prihvata i

preuzima u osnovnoj koncepciji ovog Plana.

Da bi se zaštitilo jezero Modrac potrebno je intenzivirati zaštitne mjere na tri nivoa:

1. Prečišćavanje otpadnih voda

Kanalizacioni sistemi i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za otpadnu vodu

iz domaćinstava se trebaju izgraditi. Ovo ne uključuje samo zajednice oko jezera kako je

pokriveno PPI-a. Značajni zagađivači su velika urbana naselja kao što su Kalesiji, Banovići i

Živinice. Živinice imaju novo PPOV koje opslužuje dijelove grada. Međutim, visok postotak

domaćinstava nije još priključen na postrojenje;

Provođenje prečišćavanja i predprečišćavanja industrijske otpadne vode velikih zagađivača

je neophodno. Ovo uključuje nezavisnu kontrolu prečišćavanja.

2. Zaštita obala rijeka

Hidrauličke inženjerske mjere duž obala rijeke su potrebne za smanjenje erozije tijekom

protoka visokih voda;

Ilegalna odlagališta otpada na obalama rijeka trebaju biti očišćena, uklonjena ili strogo

zabranjena kako bi se izbjeglo ispiranje velikih količina urbanog krutog otpada u jezero.

3. Sedimenti u jezeru

115

Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

233

Uklanjanje sedimenata iz jezera Modrac;

Stvaranje kontrolisanog područja za taloženje na ušćima dvije glavne rijeke (rijeke Spreča i

Turija).116

Uklanjanje sedimenata iz akumulacije i sa obala Modraca, bio bi veliki iskorak u sanaciji prostora.

Izvršena mjerenja ukazuju da je na pojedinim profilima u Modracu, visina sedimenta i preko 2,5 m.

Uklanjanje svih količina nataloženog materijala, u teoriji jeste moguće, ali nije niti praktično, niti

ekonomski isplativo.

Predložena strategija upravljanja sedimentima podrazumijeva nekoliko mjera i zahvata:

Uklanjanje oko 7 miliona m3 sedimenta iz delti rijeka Spreča i Turija, kroz kombinaciju suhog

iskopa i hidrauličkog jaružanja,

Uklanjanje sedimenta će omogućiti stvaranje laguna, koje su odvojene nasipima od glavnog

vodnog tijela jezera. Te lagune će presresti transport sedimenta i tako spriječiti njegov unos u

akumulaciju Modrac,

Daljnja upotreba sedimenta za rekultivaciju eksploatisanih rudničkih jama ili za formiranje

višenamjenskog platora između lagune i jezera, koji bi bio namijenjen razvoju poljoprivrede,

turizma ili za druge razvojne potrebe.117

Presretanje i uklanjanje sedimenta bi se vršilo uglavnom uglavnom iz područja delte rijeke Spreče, ali

je moguće i uklanjanje i presretanje u delti rijeke Turije.

Fokusne tačke sa kojih bi se sedimenti trebali ukloniti su određene na tri lokaliteta:

Zona 1 – područje neposredno na ušću rijeke Spreče na ulazu u akumulaciju Modrac, koje je

već ispunjeno iznad visine 197,5 m.n.v. Pretpostavka je da bi se na ovom području moglo

ukloniti 1,5 m sedimenta, odnosno, 1,1 miliona m3, suhim iskopom i hidrauličkim

jaružanjem,

Zona 2 – na području delte rijeke Spreče, koja je zapunjena do visine 200 m.n.m., koje još nije

uzeto u posjed od strane poljoprivrednika, gdje bi se moglo ukloniti i do 2,5 m sedimenta,

odnosno, 4,1 milion m3, uglavnom suhim iskopom,

Zona 3 – locirana je između profila 240 i odmah preko profila 290. Ova zona je trenutno još

pokrivena vodom, ali ima prosječnu dubinu sedimenata od oko 1,5 m. Pretpostavka je da se

može ukloniti 1 m sedimenta, čija je procijenjena zapremina 1,8 miliona m3 i to hidrauličkim

jaružanjem,118

Zona 4 – uklanjanje sedimenta na ušću rijeke Turije u akumulaciju Modrac. Nisu procijenjene

moguće količine sedimenta koji bi se mogao ukloniti, ali je njegova evakuacija preduslov za

osnovnom koncepcijom predložene sadržaje, kao što je upotreba zemljišta za poljoprivrednu

proizvodnju nakon hidromelioracionih zahvata na delti Turije.

116 Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine 117 Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine 118 Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine


PROSTORNA OSNOVA

234

Ukupno procijenjene količine koje bi se mogle ukloniti iz akumulacije iznose više od 7 miliona m3.

Obuhvati zona uklanjanja sedimenta se trebaju utvrditi nakon konačnog usvajanja ovakvog rješenja i

detaljnog ispitivanja područja, sa aspekta ekonomičnosti i pristupačnosti. Okvirni položaj zona

uklanjanja sedimenta je dat i u Studiji izvodljivosti jezera Modrac, čije rješenje problematike

sedimenta u akumulaciji se preuzima ovim Prostornim planom.

Ovo bi bio prvi korak na podizanju kvaliteta akumulacije Modrac, kada je riječ o proizvodnom otpadu

nataloženom na njegovom dnu i obalama. Time bi se ponovno uspostavila dovoljna površinska

područja vode na dva kraja akumulacije Modrac.

Sljedeći korak bi bio uspostavljanje presretača sedimenta na očišćenim površinama, odnosno, laguna

za presretanje proizvodnog otpada. Lagune bi bile odvojene od tijela akumulacije nasipom koji bi bio

formiran od iskopanog sedimenta, a protok vode kroz otvore u nasipu treba biti dio rješenja.

Njihovo periodično pražnjenje bi se prema procjenama vršilo svakih 10 – 20 godina.

Prikupljeni proizvodni otpad u planiranim lagunama bi se mogao dalje koristiti. Njegova primjena je

moguća kao materijal za nasipanje napuštenih površinskih i podzemnih kopova mineralnih sirovina u

neposrednom okruženju, pored upotrebe za izgradnju nasipa na samim lagunama.

Predloženim metodama uklanjanja sedimenta, voda se vraća na ove prostore, a oni postaju opet

površinska područja akumulacije koja su bila izgubljena zbog stvaranja riječnih delti.

TLO

Visok udio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u obuhvatu akumulacije, posebno njegovom

nizinskom dijelu, potencijal je za modernizovan i napredan oblik agrikulture. Za uspješan rad,

neophodna je podrška i organizovan sistem poticaja, otkupa i plasmana, edukacija poljodjelaca,

blizina centara podrške i pomoći.

U odnosu na kvalitet poljoprivrednog zemljišta, strateška opredjeljenja općina u sastavu, posebice

općine Lukavac koja ima i najveći udio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u obuhvatu akumulacije

Modrac, trebaju se bazirati na:

Intenziviranju povrtlarske, voćarske i ratarske proizvodnje u Turiji, Šerićima i Poljicama, na I i

II agrozoni,

Intenziviranje gljivarske proizvodnje i na obroncima iznad Poljica.

Površine I agrozone se isključivo namjenjuju poljoprivrednoj proizvodnji.

Povećanje upotrebne vrijednosti zemljišta i sanacija trenutno kontaminiranih površina, na kojima se

taloži proizvodni otpad, treba biti jedan od prioriteta sanacije i zaštite prirodnih resursa u planskom

periodu.

Jedno od mogućih rješenja, a nakon mehaničkog uklanjanja nataloženog materijala, što samo po sebi

vjerovatno neće biti dovoljno za postizanje „zdravog“ tla na svim područjima, jeste primjena

tehnologije fitoremedijacije.


PROSTORNA OSNOVA

235

Fitoremedijacija je ekološki prihvatljiva tehnologija (zelena tehnologija) u kojoj se rabe biljke za

razgradnju, asimilaciju, metabolizam ili detoksifikaciju razlicitih onecišcivaca okoliša. Ova tehnologija

se treba primijeniti na obalama akumulacije, tamo gdje se očisti proizvodni otpad, a prije sadnje i

korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. To se posebno odnosi na predviđene zone uklanjanja

sedimenata.

Vrste koje se koriste u fitoremedijaciji uključuju pored biljaka i gljive, a neke od biljaka koje utiču na

različite metale, date su u nastavku:

Živa – uljana repica, vrba Salix viminalis;

Olovo – brokula, kupusnjače, uljana repica, suncokret;

Organske zagađivače, pesticide, eksplozive, otapala, industrijske kemikalije i druge

ksenobiotike neutraliziraju biljke iz roda Canna.

ŠUME I STANIŠTA

Šume i šumska zemljišta se u planskom periodu zadržavaju u najvećem mogućem obimu, a posebno

zaštićena i vrijedna šumska područja će ovim Planom biti definirana, te će se za njih u planskom

periodu utvrditi i načini korištenja i upravljanja.

Uz sjeverozapadnu obalu akumulacije Modrac, na području Kiseljaka (općinaTuzla) i Bokavićkog brda

(općina Lukavac) u GJ „Majvica-Jala“ nalazi se relativno uzak pojas šuma koje štite obalu akumulacije.

U skladu sa svojim značajem za kvalitet voda akumulacije Modrac, položajem, blizinom mogućih

štetnih uticaja na šumu Bokavičkog brda (improvizirana vikend naselja i naseljena mjesta iznad

šume), ovaj kompleks je potrebno adekvato zaštiti u planskom periodu i maksimalno očuvati od

negativnih uticaja.

Osim izdvajanja ovih šuma po kriterijima zaštite vodnih objekata one imaju uslove za izdvajanje kao

turističko – rekreaciona područja obzirom da se već odavno koriste za ove namjene.

Gazdovanje šumama, na ovom prostoru, treba da karakteriše potreba održanja stabilnosti

ekosistema. Za sastojine u odjelima 57 i 58 GJ Majevica-Jala predviđen je za izdanačke šume sistem

gazdovanja koji će omogućiti postepeno prevođenje u visoke šume.

Značaj šuma za zdravlje cjelokupnog obuhvata sa svim sastavnim elementima prostora je neupitan.

Stoga se predlaže diferencijacija šuma i šumskog zemljišta na tri ekološke zaštitne zone šumskih

ekosistema.

U tom smislu najvažniju ili I ekološku zonu zaštite koja ima najviše bicenološke i ekološke vrijednosti

predstavljaju šumska staništa iz šire kategorije šuma: visoke šume sa prirodnom obnovom i šumski

zasadi.

Sljedeću, II ekološku zaštitnu zonu predstavljaju šumska staništa sa izdanačkom šumom, dok preostali

oblici šumske pokrovnosti predstavljaju III ekološku zaštitnu zonu.

Osim ekoloških zaštitnih zona baziranih na karakteristikama šumskih ekosistema, utvrđuju se i

stanišne zaštitne zone,prema stepenu zaštite biodiverziteta u odnosu na Crvenu listu flore, faune i


PROSTORNA OSNOVA

236

gljiva, te evidentiranih staništa biljnih i životinjskih vrsta od posebnog značaja za posmatrano

područje.

Mjere zaštite i mogućnosti korištenja područja stanišnih zaštitnih zona i ekoloških zaštitnih zona

šumskih ekosistema će biti detaljno opisane u narednim fazama Plana.


PROSTORNA OSNOVA

237

4.3. KONCEPCIJA RAZVOJA TEHNOLOŠKE INFRASTRUKTURE

4.3.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

Prijedlogom strategije i akcionog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području Federacije

Bosne i Hercegovine definirani su koridori koji povezuju centre unutar Federacije BiH, te

omogućavaju izlaz u susjedne države. Kroz teritorij Tuzlanskog kantona planirana je trasa autoceste

Orašje-Tuzla (Šićki Brod)-Žepče sa priključkom na koridor Vc.

Dio planirane autoceste prolazi kroz obuhvat plana a na udaljenosti od cca 2,5 km predviđeno je

čvorište Lukavac kojim se omogućava priključenje postojeće putne mreže na autocestu. Planirana

autocesta omogućava bolju povezanost unutar kantona, Federacije BiH i izlaz iz zemlje na sjeveru u

Orašju, priključenje na koridor Vc u Žepču i izlaz na jug.

Autocesta je urađena na nivou Idejnog projekta u 2015. godini a ukupna dužina autoceste unutar

obuhvata iznosi 5,90 km. Trasa je položena tako da ne remeti odvijanje postojećeg režima

saobraćaja. Na dijelu ukrštanja sa saobraćajnom mrežom unutar plana predviđeno je ukrštanje van

nivoa tako da postojeće saobraćajnice uglavnom prolaze kroz trup planirane autoceste. Od

značajnijih objekata unutar plana nalazi se odmorište Lukavac koje je smješteno uz saglasnost općine

Lukavac i isto bi imalo pogled na akumulaciju. Na trasi je predviđen zatvoreni sistem odvodnje sa

kontrolisanim ispuštanjem vode sa kolovoza nakon prečišćavanja. U postupku izrade projektne

dokumentacije od strane općine Lukavac dobivena je saglasnost na trasu.

Od značajnijih saobraćajnica koje su planirane a prolaze kroz obuhvat plana jeste i magistralna cesta

M 1.8 Tuzla-Sarajevo. JP Cesta Federacije BiH uradilo je glavni projekat izmještanja magistralne ceste

sa ciljem izmještanja tranzitnog saobraćaja izvan urbane zone grada Živinica. Na ovu saobraćajnicu u

blizini obuhvata predviđeno je priključenje planiranih saobraćajnica obilaznice grada Tuzle i

regionalne ceste R 455. Unutar obuhvata nalazi se 1,25 km planirane trase magistralne ceste.

Predviđeno je izmještanje dijela regionalne ceste R-455 u dužini od 7,60 km (unutar obuhvata 5,86

km), kako bi se izbjegao prolaz kroz naseljena mjesta Barice, Šerići i Priluk. Planirano je da se trasa

priključi na planiranu trasu magistralne ceste M 1.8. Veći dio trase regionalne ceste predviđene za

izmještanje nalazi se unutar obuhvata plana. Dio regionalne ceste koji se napušta a prolazi kroz

naselja predviđen je da se pretvori u ulicu i prilagodi obali akumulacije Modrac u cilju razvijanja

turizma.

Predviđeno je spajanje sljedećih naselja:

Bikodže i Caparde lokalnom saobraćajnicom dužine l= 1,28 km koja potputnjakom prolazi

kroz trup planirane autoceste. Na ovu saobraćajnicu planirano je projektom autoceste da se

priključe servisne saobraćajnice koje su planirane uz trup autoceste i koje imaju funkciju

prilaza do parcela uz trasu autoceste

Puračić – Bikodže – Prokosovići lokalnom cestom u dužini od 2,44 km unutar obuhvata i

Bikodže – Caparde unutar obuhvata 450,00 m te dalje izvan obuhvata 927 m.


PROSTORNA OSNOVA

238

Na istočnom dijelu obale akumulacije i planiran je obaloutvrdni nasip preko kojeg se varijantno

predviđa saobraćajnica kojom bi se povezala naselja Kiseljak i Šerići. Planirana saobraćajnica bi

omogućila bolju vezu naselja sa suprotnih strana obale akumulacije Modrac. Ukupna dužina

saobraćajnice iznosila bi cca 2,0 km. Ona se nalazi u sklopu višenamjenskog platoa koji je planiran

osnovnom koncepcijom razvoja.

Akumulacija Modrac ima kapacitet za vodeni saobraćaj, prije svega za turističke potrebe. Obzirom da

se radi o zaštićenom prostoru potrebno je da se koriste plovila koja neće izazivati zagađenje vode.

Povoljno je za pedaline, čamce na veslanje, kajaci i druga plovila na električni pogon itd.

U pogledu zaštite od prevoza roba žičarom potrebno je da se štiti pojas duž žičare, te da se na svim

novim saobraćajnicama i objektima koji se nalaze ispod žičare obezbjede zaštitne konstrukcije.

4.3.2. UPRAVLJANJE OTPADOM

Primat u uspostavljanju organizovanog sistema upravljanja otpadom je priključenje što većeg broja

korisnika u sistem. Do kraja planskog perioda, on treba biti 100 %.

Sljedeći korak je eliminisanje ilegalnih deponija otpada, koje predstavljaju izuzetan rizik za kvalitet

životne sredine, ali i planirane zahvate i sadržaje, koji upravo zbog otpada mogu doći u pitanje. To se

može postići jedino uključenjem svih korisnika u sistem organizovanog prikupljanja otpada i

edukacijom stanovništva.

Sve ilegalne deponije iz korita rijeka koje dotiču u akumulaciju, kao i ilegalne deponije koje se nalaze

na šumskom i poljoprivrednom zemljištu i to na području cijelog Sliva, a ne samo obuhvata Plana, se

po hitnom postupku moraju ukloniti i sanirati.

4.3.3. ELEKTROENERGETIKA

Postojeća transformatorska stanica 110 kV „Lukavac 1 – Puračić“ trenutno zadovoljava potrebe za

snagom u normalnom režimu rada, stoga je planovima razvoja Elektroprenosa BiH planirana zamjena

dva transformatora snage 20 MVA sa transformatorima nazivne snage 40 MVA.

Pored navedenog, planirana je rekonstrukcija postojeće trafostanice TS 35/10 kV „Lukavac II“ sa

dogradnjom naponskog nivoa 110kV. Trafostanica će se priključiti po principu ulaz-izlaz sa postojećeg

dalekovoda 110 kV TE Tuzla – Lukavac.

Nova trafostanica TS 110/x kV će, u odnosu na razmatrano područje, izvršiti preuzimanje dijela

konzuma i omogućiti snabdjevanje potrošača zahtjevanom snagom te povećati sigurnost napajanja

električnom energijom potrošača. Takođe, rekonstrukcija TS Lukavac 1 i izgradnja TS Lukavac 2 će

obezbjediti uslove za uvođenje 20 kV naponskog nivoa za snabdjevanje potrošača.

U cilju poboljšanja energetskih prilika na DV 10 kV Puračić neophodna je zamjena presjeka vodiča

magistralnih vodova kao i vodića samog odlaza na vodove presjeka 50mm2. Druga mogućnost za

smanjenje gubitaka i pada napona je prelazak na radni napon 20 kV.

U slučaju prelaska na snabdjevanje po 20 kV naponu, u konačnici bi se moglo ići na ukidanje TS 35/10

kV Brana Modrac i prebacivanje napajanja konzuma iz TS 110/35/10(20) kV Lukavac 1 i TS


PROSTORNA OSNOVA

239

110/35/10(20) kV Lukavac 2 po 10 kV, odnosno 20 kV naponu. Takođe, napajanje cjelokupnog

konzuma TS 35/10 kV Turija i Svatovac moguće je iz TS 110/35/20 kV Lukavac korištenjem

postojećeg 35 kV voda TS Lukavac-TS Turija-TS Svatovac po 20 kV naponu.

Imajući u vidu namjenu korištenja akumulacije Modrac, utvrđene Zakonom o zaštiti akumulacije

Modrac, namjene akumulacije, po redoslijedu prioriteta, su:

Obezbjeđenje vode za potrebe stanovništva,

Obezbjeđenje vode za potrebe industrije,

Zaštita od poplava nizvodno od brane,

Obezbjeđenje biološkog minimuma za vodotok spreče, nizvodno od akumulacije,

Razvoj turizma, rekreacije i sportova na vodi, u skladu sa navedenim zakonom,

Proizvodnju električne energije na malim hidroelektranama, korištenjem viška voda u

akumulaciji Modrac.

potrebno je je istražiti mogućnost povećanja instalisane snage postojeće MHE Modrac.

Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH data je lista malih

hidroelektrana (prema slivovima rijeka) za koje je urađena studija. Za sliv rijeke Spreče, na

razmatranom području, navedene su slijedeće mHE:

TABELA 91 – POTENCIJAL MALIH HE U FBIH PREMA SLIVOVIMA RIJEKA; IZVOR: STRATEŠKI PLAN I PROGRAM RAZVOJA ENERGETSKOG

SEKTORA FBIH

Naziv Rijeka Kapacitet kW

Neto planirana energija MW

1 Turija Turija 812 3.010

2 Modrac Spreča 5610 15.957

3 Živinice 1 Spreča 1193 3.273

4 Živinice 2 Spreča 995 2.575

Izgradnja solarnih elektrana moguća je na postojećim industrijskim objektima, a predlaže se

mogućnost ispitivanja iskorištenja energije vjetra na lokaciji Osoje.

Osim solarnih elektrana,moguća je i proizvodnja manjih količina električne energije iz mikro

postrojenja koja bi bila instalirana na postojećim cjevovodima za snabdijevanje industrijskih

potrošača vodom iz akumulacije Modrac.

Korištenje pomenutih navedenih izvora energije nije značajno zastupljeno.Međutim,obzirom na

njihovu obnovljivost i ekološku čistoću, potrebno je istražiti mogućnost korištenja ovih izvora.

4.3.4. TOPLIFIKACIJA I GASIFIKACIJA

U planskom periodu se trebaju implementirati projekti koji povećavaju energetsku efikasnost

(toplifikacija, utopljavanje zgrada, uvođenje obnovljivih izvora energije i dr

U planskom periodu se predlaže izgradnja lokalnih minitoplana na biogas ili biomasu.


PROSTORNA OSNOVA

240

Proizvodni otpad domaćinstava, industrije, otpad iz poljoprivrede su nešto što je prisutno u širokom

području Sliva, čiju moguću upotrebu za toplifikaciju objekata u obuhvatu Plana je potrebno ispitati

odgovarajućim studijama, jer on predstavlja potencijalnu sirovinu za dobivanje biogasa.

4.3.5. VODNA INFRASTRUKTURA I TRETMAN OTPADNIH VODA

Sistem vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda je jedan od prioriteta izgradnje prostora

akumulacije Modrac uopće.

Bazirajući se na rješenjima koje je dala Studija izvodljvosti akumulacije Modrac, planirani sistem

odvodnje otpadnih i snabdjevanja stanovništva pitkom vodom da je se kako slijedi:

TABELA 92 - PROJEKCIJA RAZVOJA VODNE INFRASTRUKTURE I TRETMANA OTPADNIH VODA PO NASELJENIM MJESTIMA

Naseljeno mjesto Vodosnabdjevanje Odvodnja otpadnih voda Napomena

Prokosovići Izgradnja novog rezervoara

Izrada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Prokosoviće i Bikodže

Jedno postrojenje za dva naseljena mjesta

Ugradnja kontrolnih šahtova sa mjeračima

Izgradnja tri sekundarna kolektora

Proširenje mreže oko vikend naselja i hotela

Izgradnja glavnog kolektora

Bikodže Izgradnja vodovodne mreže u zonama naseljenog mjesta koje su na većoj nadmorskoj visini

Izgradnja dva sekundarna kolektora

Jedan od kolektora se spaja na postrojenje za prečišćavanje u Prokosovićima

Turija Izgradnja novog bunara Izgradnja dva sekundarna kolektora

Izgradnja rezervoara V = 100 m

3


Glavni kolektor se preko potisnog cjevovoda spaja na kolektor za odvodnju otpadnih voda u Puračiću

Puračić - Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Prerada otpadnih voda naselja Babice, Turija i Puračić

Izgradnja dva sekundarna kolektora


Izgradnja dva potisna kanala

Lokacija na spoju kolektora iz naselja Turija i Babice

Babice Proširenje vodovodne mreže i rekonstrukcija dijela mreže

Izgradnja tri sekundarna kolektora


Poljice Osposobljavanje izvorišta i filterske stanice Ugar

Rekonstrukcija sekundarne kanalizacione mreže

Izgradnja nove bušotine Izgradnja dva postrojenja Tretman otpadnih voda


PROSTORNA OSNOVA

241

Naseljeno mjesto Vodosnabdjevanje Odvodnja otpadnih voda Napomena

za vodosnabdjevanje za prešišćavanje otpadnih voda

dijela naselja Babice, Priluk, Poljice Gornje i Poljice Donje

Izgradnja 13 sekundarnih kolektora

Izgradnja tri glavna kolektora

Izgradnja potisnih kanala

Kiseljak Rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže

Priključenje svih stanovnika na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Povećanje kapaciteta postojećih izvorišta

Ljubače Izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Priluk Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Prečišćavanje iz naselja Priluk i Šerići

Izgradnja pet sekundarnih kolektora


Kolektor prolazi i kroz naselje Šerići

Šerići Izgradnja sedam sekundarnih kolektora

USAGLAŠAVANJE PRIORITETA U KORIŠTENJU VODA AKUMULACIJE MODRAC

Potreba za vodom u planskom periodu progresivno raste, kako za potrebe stanovništva, tako i za

industriju.

Prema Popisu iz 2013.godine, broj stanovnika je 18 424. U planskom periodu taj broj će narasti na

više od 22 000.

Specifična potrošnja vode po stanovniku je procijenjena oko 160 l/stan/dan, tako da srednja dnevna

količina vode koja se troši u domaćinstvima je 2 947 m3 vode. Ukupna godišnja potrošnja vode u

domaćinstvima je procijenjena oko 1 075 962 m3.

Ako se uzme u obzir industrija, čiji su glavni potrošači vode Termoelektrana Tuzla, Sisecam soda

Lukavac, Global ispat koksna Industrija Lukavac (GIKIL), Rudnik soli “Tuzla”, Fabrika cementa Lukavac

(FCL), JKP „Vodovod i kanalizacija“ Tuzla, ukupna godišnja potrošnja vode je procjenjena na oko 31

850 000 m3, što je 30 puta veći od potrošnje u stanovništvu. Ukupna godišnja potrošnja vode u oba

sektora je oko 32 925 962 m3.

Kako je već ustanovljeno da je trenutni bilans vode za cijelog sliva u deficitu, javlja se potreba analiza

novih izvora vode. Što se tiče voda za stanovništvo, veliki gubici, kao i veliki broj ilegalnih priključaka

su razlog velike potrošnje vode. Industrije bilježe veliki rast poslije rata i potrošnja vode u


PROSTORNA OSNOVA

242

industrijskom sektoru se utrostručila. Zbog svega navedenog, strategija za rješavanje problema

snabdijevanje vodom stanovništva i industrije treba da obuhvati dva segmenta:

1. Rekonstruckija vodovodne mreže gdje su ustanovljeni veliki gubici (preko 15%) kako bi se na

taj način smanjila količina izgubljene vode,

2. Analiza novih lokacija za izvorišta u slivu i rekonstrukcija starih izvorišta, kao i analiza stvarnih

bilansa vode u akumulaciji Modrac,

3. Prerada otpadnih voda iz industrija i domaćinstva i korištenje te vode za potrebe industrije.

Prvi segment je jako važan, jer nakon rekonstrukcije tačno će se znati količina vode koja je potrebna

za vodosnabdijevanje stanovništva. Projekat rekonstrukcije potrebno je podijeliti u više faza prema

veličini gubitaka, tako da lokacije gdje su najveći gubici vode budu priorite u rješavanju.

Drugi segment je u velikoj zavisnosti od prvog, jer tek nakon određivanje stvarne potrošnja vode u

slivu, kako u domaćinstvima, tako i u industriji, se može racionalno odlučiti o pristupanju istražnim

radovima i pronalasku novih izvorišta, kao i traženoj izdašnosti izvorišta.

Precizno određivanje godišnjeg bilansa vode akumulacije Modrac je izuzetno važan dio strategije za

rješavanje problema snabdijevanje vodom. Obzirom da vode iz akumulacije se mogu koristiti u

procesu snabdijevanje vodom industrije i stanovništva, potrebno je izvršiti višegodišnju analizu i

mjerenja dotoka i istoka, koja će dati za rezultat pregled tačnih količina vode koja se mogu koristiti za

vodosnabdijevanje, s tim da ne ugroze ostale funkcije akumulacije Modrac.

Treći segment je ključan za snabdijevanje industrije vodom. Naime, investiranjem u izgradnju

postrojenja za preradu otpadnih voda industrije i naselja, može se obezbijediti da se voda koja je

prerađena, opet bude upotrijebljena kao industrijska voda za navedene industrijske potrošače i na taj

način se smanjuje ukupna godišnja potreba za vodom u industriji.

Voda za stanovništvo može biti obezbijeđena iz akumulacije Modrac uz tretman vode koji će dovesti

do propisanog kvaliteta vode za piće. Isto tako, prerada vode iz rijeke Spreče i Turije do propisanog

kvaliteta vode za piće, je varijantna opcija, koja zahtjeva ulaganje, ali može znatno uticati na

smanjenje deficita vode na godišnjem nivou.

Sumarno, predlažu se sljedeće mjere:

1. Rekonstrukcija vodovodne mreže,

2. Analiza novih lokacija izvorišta vode unutar obuhvata,

3. Rekonstrukcija postojećih izvorišta,

4. Analiza i mjerenja godišnjeg bilansa akumulacije Modrac,

5. Izgradnja postrojenja za preradu otpadne industrijske vode i recikliranje prerađene vode u

industriji,

6. Izgradnja postrojenja za preradu pitke vode iz rijeka, radi obezbijeđivanje vode za

stanovništvo.

ZAŠTITA OD VODA

Za zaštitu od poplavnih voda doline rijeke Spreče uzvodno od akumulacije Modrac, dužine oko 36 km,

smatra se prihvatljivim tehničko rješenje sa izradom zaštitnih nasipa duž toka rijeke Spreče, tako


PROSTORNA OSNOVA

243

izvedene da je omogućen potreban proticajni profil za neometan protok velikih voda, bez izmjena

prirodnog toka.

Na potezu od Osmaka do Živinica usvojen je rang zaštite na dvadesetogodišnje vode (1/20) sa

nadvišenjem od 30 cm (na ovom potezu preovladava poljoprivredno zemljište, bez značajnijih naselja

ili privrednih objekata koji mogu biti ugroženi VV rijeke Spreče). Na preostalom dijelu, u širem

podruju Živinica, usvaja se rang zaštite na stogodišnje velike vode (1/100) sa zaštitnim nadvišenjem

od 80 cm. Provedene analize pokazuju ekonomsku opravdanost ovakvog tehnikog rješenja. Od

značajnijih pritoka rijeke Spreče na ovom dijelu toka: Mramorak, Vacetina, Bukovica, Bjelova, Međaši,

Dubnica, Mala Spreča sa Gračaničkom rijekom, Oskova sa Gosteljom i Gribaja, samo je za rijeku

Gribaju razmatrana mogućnost uređenja prirodnog korita u dužini od oko 5,50 km, uključujući i

dionicu kroz naselje Tojšići, dok su u naselju Prnjavor ve realizovani regulacioni radovi, na

najurgentnijoj dionici dužine od oko 115 m.

Za zaštitu od poplavnih voda doline rijeke Spreče nizvodno od akumulacije Modrac, uslovno je

prihvatljivo tehničko rješenje sa izradom zaštitnih nasipa, mada ni u ovom slučaju nije obezbijeđena

potpuna ekonomska opravdanost realizacije predloženog rješenja.


PROSTORNA OSNOVA

244

4.4. STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ (SEA) DIJELA SLIVA AKUMULACIJE MODRAC,

KROZ SISTEME PLANIRANE OSNOVNOM KONCEPCIJOM RAZVOJA

Osnovna koncepcija razvoja prostora preuzela je odredbe planova višeg reda, ali i evidentirala

potrebe iskazane kroz prostorne planove općina, te su data i određena nova rješenja.

U obuhvatu plana, kao najveći zahvat saobraćajne infrastrukture, javlja se dio autoceste Tuzla –

Žepče, priključak na koridor Vc.

Zbog jednostavnijeg ocjenjivanja uticaja na okoliš, i ovi planirani zahvati će se posmatrati kroz

nekoliko segmenata: saobraćajnu infrastrutkuru, energetsku infrastrukturu, odlagališta otpada,

eksploataciju mineralnih sirovina.

SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

Saobraćajna infrastruktura predložena osnovnom koncepcijom razvoja pretpostavlja izgradnju

autoceste Tuzla – Žepče, magistralne saobraćajnice M 1.8 Tuzla - Sarajevo, izmještanje regionalne

ceste R 455 te nekolicine lokalnih saobraćajnica.

Osim izuzimanja zemljišta za izgradnju, prisutan je i uticaj na postojeće ekosisteme.

Ugroženost biljnih i životinjskih vrsta je najveća u prostorima pod određenim vidom zaštite.

Buduća autocesta prolazi u neposrednoj blizini staništa čaplje, kao i drugih biljnih i životinjskih vrsta

koje nastanjuju određene rejone, koji se preklapaju sa planiranom trasom.

Uticaj saobraćajnih prostornih sistema je višestruk, te osim izuzimanja i pretvorbe zemljišta, mijenja i

biodiverzitet područja. Naravno, razvoj društva ovisi o razvoju komunikacija, ali se moraju naći

modeli koji će adekvatno zaštititi biocenozu, pejzaž i prirodne resurse.

Prilikom izgradnje cesta, potrebno je slijediti:

Mjere zaštite okoliša

Izgradnja zatvorenih sistema odvodnje vode sa kolovoza (izrada kanalizacije),

Izgradnja separatora, odnosno, prečišćivača za vodu iz kanalizacije,

Prihvatanje površinskih voda odgovarajućim kanalima i njihovo uvođenje u recipijent,

Izgradnja objekata, mostova i propusta na stalnim vodotocima, uz njihove potrebne

regulacije, odnosno, osiguranje obala,

Izgradnja objekata za zaštitu od buke, na osnovu procjene utjecaja na okoliš,

Gdje je potrebno, a prema procjeni utjecaja na okoliš, potrebno je predvidjeti propuste za

prolaz manjih životinja, otvora 2 – 3 m, te veće objekte, prema zahtjevima lovačkih društava,

za prolaz većih životinja (jeleni, srne i sl.),

Izvršiti potpunu zaštitu postojećih infrastrukturnih objekata,

Predvidjeti izradu poljoprivrednih cesta, kako bi se poljoprivrednicima omogućila obrada

posjeda,


PROSTORNA OSNOVA

245

Predvidjeti hortikulturno uređenje trupa ceste, sa posebnim odabirom drveća i žbunja, kako

bi smanjili negativni efekti buke i izduvnih plinova.

Mjere zaštite pejzaža tokom gradnje

Formiranje deponije za odlaganje zemljišta, u smislu daljnjeg korištenja za biotehničku

rekultivaciju kosina,

Pejzažno oblikovati nasipe, usjeke, u smislu osiguravanja stabilnosti zemljišta, u skladu sa

postojećim pejzažem,

Zaštita poljoprivrednih površina od toksičnih tvari sa ceste, kroz formiranje zaštitnih pojaseva

Zaštitne mjere za sprječavanje erozije, kroz sjetvu trave, busenovanje, malčovanje,

Sanacija razdjelnog pojasa i međupojasa na ulazima u tunele, zatravnjivanjem ili sadnjom

niskog grmlja, horizontalnog grananja, radi preglednosti u saobraćaju,

Zaštita šuma od oštećenja prilikom građevinskih radova, kroz formiranje ograda,

Uklanjanje oštećenih i izvaljenih stabala, kako ne bi doveli do pojave zaraze,

Sadnja novih sadnica u šumskim rubovima, uz primjenu zaštite od eventualnih oštećenja.

Mjere zaštite vode

U što većem obimu izbjeći djelomično, a posebice potpuno zasipanje vodotoka,

Vršiti plansko i sigurno prikupljanje svih nepotrebnih materija, transportovati ih i odlagati na

sanitarnu deponiju,

Izraditi podzemne drenažne sisteme, tj., provesti presječeni tok podzemnih voda ispod trupa

ceste i cestovnog pojasa,

U svim varijantama tehnologije izvođenja radova održati stabilnim i prirodnim hidrološki

režim močvara i bara, a u prvom redu sprječavanjem isticanja vode i isušivanja,

Provoditi pojačanu kotrolu procjeđivanja voda sa odlagališta jalovine i aktivnih površinskih

kopova RMU Banovići, a posebno u području iznad naselja Suha-Šerići-Priluk i u gornjem toku

rijeke Turije,

Ugraditi sisteme za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda koje utiču u akumulaciju, kao i

voda u donjem toku Spreče,

Ugraditi sisteme za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda naselja Kalesija, Banovići, Tuzla i

Lukavac,

Ukloniti divlje deponije čvrstog otpada u reonu. Organizovano prikupljati i odlagati čvrsti

otpad,

Poduzeti mjere za vađenje nataloženog mulja i drugih nanosa (oko 150 miliona m3) iz

akumulacije Modrac,

Na granici nominalne izohipse akumulacije Modrac (200 m) definirati granicu akumulacije.

Iskoristiti sedimientirani materijal za izradu vještačkog nasipa, podizanje nivelete terena u

zonama povremenog plavljenja terena na ušću Spreče i Turije. Niveletu terena nasuti do

nivoa 205 m, a u novoformiranom platou ostaviti kanale za navodnjavanje. Dio površine u

kome je formiran hidrološki režim močvara i bara očuvati, a posebno onaj u kome su se

formirala staništa rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Taj dio ne nasipati, već uklopiti u

poljoprivredno-rekreacioni sistem na ušću Spreče i Turije,


PROSTORNA OSNOVA

246

Na ušću glavnih vodotoka u akumulaciju Modrac ugraditi taložnike na bazi obaranja brzine

vode (naglo proširenje toka) i rešetke za odvajanje čvrstog plutajućeg otpada,

Otpadne vode iz stambenih objekata prikupljati u kanalizacijske sisteme ili ugraditi septičke

jame sa kontrolisanim periodičnim pražnjenjem i odlaganjem,

Iz baze podataka industrijskih emisija, koja se po zakonu vodi u Federalnom Ministarstvu

okoliša i turizma napraviti izvod emisija koje utiču na stanje vode, tla i vazduha u prostoru

obuhvata plana, te vršiti kontinuirano praćenje izvršenja standarda ambijenta, emisija i

performansi. U incidentnim slučajevima osigurati postupanje u skladu sa Zakonom o zaštiti

okoliša i drugim propisima.

Mjere zaštite tla

Vršiti stalno praćenje i opažanje hidroloških prilika u zoni izvođenja radova,

Vršiti istražne radnje i sanacione radove na izbjegavanju razornog djelovanja vode na

zemljane objekte,

Primijenjivati tehniku konturnogm iniranja, a alternativno primjenjivati naknadnu mašinsku

obradu usjeka, uz pomoć bagera,

Površinski sloj plodnog zemljišta, u cijeloj njegovoj dubini treba iskopati i deponovati van

zone izvođenja radova, radi kasnijeg korištenja u rekultivaciji građevinskih radova i drugih

površina. Deponija ne smije biti na lokaciji na kojoj može ugrožiti zatečeno, prirodno tlo.

Mjere zaštite zraka

Na izduvnim cijevima svih mašina i vozila s dizel – motorima, ugraditi filtere za odvajanje

čađi,

Koristiti gorivo sa garantiranim standardom kvaliteta,

Prašinu minimizirati kroz povremeno kvašenje saobraćajnih i operativnih površina,

Birati eksplozive za miniranje stjenskih masa, koji najmanje štete okolišu.

Mjere zaštite flore i faune

Kontrola ispusta ulja u nafte, koji ne smiju dospjeti u vodotoke. U toku gradnje je neophodno

da se voda sa gradilišta prečišćava pješčanim filterima i prihvatačima ulja, te da se tek tako

prečišćena upušta u vodotok,

Sječu obalne šumske vegetacije treba obaviti u zimsko doba, kako bi se umanjio dodatni

negativan efekat na faunu kopna i voda,

Ograđivanje gradilišta, čime se ograničava pojas negativnih djelovanja, ogradom visine do 2

m,

Za ptice gnjezdarice osigurati izgradnju kućica za pravljenje gnijezda, što će smanjiti gubitak

ornitofaune,

Za riblje vrste osigurati nesmetan prolaz, reguliran manjim stazama.


PROSTORNA OSNOVA

247

ENERGETIKA

MALE HIDROELEKTRANE

Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH data je lista malih

hidroelektrana (prema slivovima rijeka) za koje je urađena studija. Za sliv rijeke Spreče, na

razmatranom području, navedene su slijedeće mHE, ali njihova izgradnja nije predviđena općinskim

prostornim planovima. Ukoliko do izgradnje ovih objekata dođe u budućnosti, potrebno je slijediti

mjere zaštite:

Mjere zaštite pejzaža

Radove izvoditi isključivo u prostornom obuhvatu utvređom glavnim projektom,

Ograničiti krčenje i skidanje vegetacije samo na površine gdje je to neophodno,

Nakon izgradnje svih objekata, potrebno je izvršiti uređenje pristupa,

Korištene površine potrebno je urediti prema projektu rekultivacije i cijeli prostor oko

objekata nakon završetka izgradnje urediti tako da se maksimalno uklapa u prostor,

Urediti obale rijeke.

Mjere za zaštitu voda

Miniranje se mora izvoditi na način da se ne poremete tokovi, a bušenje bušotina,

postavljanje eksplozivnih punjenja i detoniranje se mora vršiti na stručan način,

Zaštititi površine osjetljive na eroziju, sredstvima stabilizacije koja sprječava eroziju i

nanošenje erodiranog materijala u vodotok, prije svega, na obale rijeka na kojima će se

izvoditi najveći obim radova,

Spriječiti eroziju i nanošenje erodiranog materijala u vodotok, na dijelu obale koji će biti

proširen za skretanje rijeke iz njenog prirodnog korita, na dijelu obale koji će biti usijecan za

izgradnju brane MHE,

Postojeću vegetaciju na obalama rijeka potrebno je maksimalno očuvati,

U slučaju pojave erozionih procesa, potrebno je preduzeti hitne mjere stabilizacije tla,

Sav materijal od iskopa koji neće biti upotrijebljen u toku građenja MHE, mora biti

deponovan na određenim lokacijama, koje su zaštićene od pojave erozije,

Na gradilištima za transport opreme i materijala, potrebno je koristiti isključivo tehnički

ispravnu mehanizaciju i prijevozna sredstva,

Sve manipulacije naftnim i sličnim derivatima u procesu građenja potrebno je obavljati uz

maksimalne mjere zaštite,

Potrebno je staviti zabranu pranja mašina i vozila u zoni padova, a nadzorom minimizirati

mogućnost incidentnog zagađenja vode zbog nemarnosti osoblja,

Prilazne saobraćajnice i manipulativne površine izgraditi na način da se osigura odvod

površinskih voda, prilagođen predviđenoj frekvenciji i teretu transportovanih vozila,

Na gradilištu je potrebno koristiti prijenosne sanitarsne toalete, koje treba redovno održavati

ili fekalne otpadne vode prikupljati i tretirati u septičkim jamama s taložnicima i

dezinfekcijom,

Pravilno odlagati komunalni otpad, dok ga ne preuzme nadležna komunalna služba,


PROSTORNA OSNOVA

248

Izbjegavati degradaciju tla, zasijecanje nagiba, uzimanje građeivnskog materijala iz padina

podložnih klizištu i izvan projektom definiranog prostora,

Kvalitetniju zemlju iz iskopa treba koristiti za rekultivaciju okolnog zemljišta i nasipa,

Smještajsvih vozila i mehanizacije koja koristi tečno gorivo, mora biti na uređenom,

vodonepropusnom platou, uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja i curenja,

Tečna goriva treba čuvati u zatvorenim posudama, smjestiti ih na sigurna mjesta, po

mogućnosti u betonske bazene. U slučaju curenja, na sigurnom mjestu potrebno je odmah

pristupiti sanaciji zagađene površine,

Izgraditi sistem za skupljanje i separator suspendiranih čestica za prečišćavanje oborinskih

voda s manipulativnih površina brane i postrojenja mašinske zgrade,

Održavati slivnike za prikupljanje vode s manipulativnih površina i separatore suspendiranih

čestica,

Izgraditi septičke jame za prikupljanje fekalnih voda,

Za odvode s površina na kojima je moguće prisustvo ulja i masti, primijeniti separator ulja i

masti,

Treba izgraditi nepropusne uljne bazene ispod transformatorskog postrojenja mašinske

zgrade, kao i ispod turbine, zapremine dovoljne da mogu primiti eventualno iscureno

turbinsko ili izolaciono ulje iz sistema mašinske zgrade,

Potrebno je redovno pregledati obale akumulacije i pristupati sanaciji na mjestima gdje se

uoči pojava klizišta,

Bezuslovno se mora poštovati vodoprivredni i biološki minimum, s ciljem zaštite cijelog

ekosistema, posebice u sušnim periodima u toku eksploatacije MHE, te provoditi mjere

upravljanja vodnim resursima,

Tokom eksploatacije sistema, obavljati radove na uređenju riječnih obala, koji osiguravaju

očuvanje biodiverziteta u rijeci i neposrednom priobalnom pojasu, te omogućuju povećanje

raznovrsnosti biocenoza, posebno fitocenoza u priobalnom pojasu.

Mjere zaštite tla

U slučaju akcidentne situacije, prosipanja ulja ili nafte na zemljište, potrebno je izvršiti

sanaciju terena posipanjem upijajućeg sredstva i uklanjanjem sloja zemljišta,

Potrebno je osigurati nepropusnu površinu za privremen smještaj mašina i mehanizacije koja

se koristi za radove, bez mogućnosti uticaja na vode,

Preklop saobraćajnica potrebno je vršiti uz saglasnost nadležnog organa za održavanje

saobraćajnica i vratiti ih u prvobitno stanje nakon izvođenja radova, radi nesmetanog

odvijanja saobraćaja,

Očistiti gradilište i neposrednu okolinu, te rehabilitirati sve komunikacije i potrebne prateće

objekte koji budu oštećeni odvijanjem radova na izgradnji trase i ukloniti sve privremene

objekte,

Zabraniti upotrebu hemijskih sredstava za održavanje trase dalekovoda.

Mjere za zaštitu zraka


PROSTORNA OSNOVA

249

Koristiti uređaje, vozila i postrojenja sa minimalnim uticajem na okoliš, odnosno, vršiti

redovnu tehničku kontrolu izduvnih plinova iz motora mašina i vozila na gradilištu,

Koristiti niskosumporna goriva, sa sadržajem sumpora nižim od 1%,

Disperziju lebdećih čestica, kao posljedicu izvođenja građevinskih radova (iskop, utovar i

istovar materijala), ublažavati mjerama kojima se emisije lebdećih čestica dovode u granične

vrijednosti (optimalna vlažnost materijala, kvašenje i orošavanje materijala),

Redovno kvasiti pristupne i druge gradilišne puteve kojima se vrši transport,

Prilikom izgradnje pristupnih puteva voditi računa o očuvanju okoliša,

Primijeniti propise koji su predviđeni kao vid zaštite za izvođenje miniranja.

Mjere za zaštitu flore i faune

Potrebno je ograničiti krčenje vegetacije i kretanje građevinskih mašina, mehanizacije i

transportnih sredstava, isključivo u prostoru odobrenom projektom, s ciljem zaštite

vegetacije i nepotrebnog većeg uništavanja biljnog fonda,

Koristiti tehnički ispravnu mehanizaciju, za što manjima stepenom emisije štetnih produkata

sagorijevanja, buke i vibracija, s ciljem zaštite okolne faune,

Zbog zaštite riba, potrebna je organizacija gradilišta uz uslove stalnog osiguranja nesmetane

protočnosti korita, kako ne bi bile ugrožene životinje na nizvodnim dionicama,

Pri realizaciji privremenih zahvata u toku rijeke, a zbog realizacije pregrađivanja osnovnog

korita, trebaju se preduzeti sve mjere za zaštitu riba,

Sve aktivnosti na gradilištu, koje imaju interakciju sa ribljim populacijama, obavljati u

koordinaciji sa ribolovnim društvima,

Nakon završetka radova, posebnu pažnju treba posvetiti fazi spuštanja zatvarača na prelivnim

poljima, radi punjenja akvatorija,

Pridržavati se svih mjera zaštite vode, jer one predstavljaju i mjere za zaštitu akvatičnih

organizama, flore i faune,

Na objektu MHE izgraditi objekte za prijelaz riba iz donje u gornju vodu – riblje staze,

Odabrati turbine sa zaštitom za ribe, a s koncepcijom odvraćanja kretanja u pravcu turbina,

Na dijelu gdje se izgradi riblja staza, preduzeti mjere kojima će se spriječiti ribolov na

određenom rastojanju s obje strane brane,

U saradnji sa lokalnim sportsko – ribolovnim društvima, kontinuirano pratiti stanje riblje

populacije u nizvodnim i uzvodnim dijelovima rijeke,

Na pregradnim mjestima – branama, i vodozahvatima, potrebno je održavati ekološki

prihvatljiv protok, utvrđen na osnovu hidroloških osobina rijeka,

Održavati sistem za sprječavanje prodiranja riba u postrojenja MHE,

Spriječiti svako naglo ispuštanje vode iz akumulacije, koje bi moglo dovesti do uništavanja

mlađi i ribe nizvodno od akumulacije,

DALEKOVODI I TRAFOSTANICE

U planskom periodu se planira rekonstrukcija ili zamjena postojećih trafostanica:

TS 35/110 kV Lukavac II,


PROSTORNA OSNOVA

250

TS 110 kV „Lukavac 1 – Puračić“ planirana zamjena dva transformatora snage 20

MVA sa transformatorima nazivne snage 40 MVA,

TS 35/10 kV Živinice I,

Eventualno ukidanje TS 35/10 kV brana Modrac, u slučaju prelaska na snabdjevanje

po 20 kV naponu,

DV 10 kV Puračić neophodna je zamjena presjeka vodiča magistralnih vodova kao i

vodiča samog odlaza na vodove presjeka 50mm2

Mjere zaštite okoliša prilikom izgradnje i rekonstrukcije dalekovoda i trafostanica su:

Mjere zaštite okoliša i stanovništva

Svako tehničko ili tehnološko rješenje koje vodi smanjenju potrošnje električne energije

ili omogućava optimalno njen prijenos na daljinu bila bi mjera zaštite. Potrebno je

primijeniti pravilan izbor izolacionog nivoa same izolacije, te spojne i ovjesne opreme

prema zahtjevima iz Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV („Sl. list SFRJ“, broj 65/88,

„Sl. list RBiH“, br. 2/92 i 13/94),

Tokom faze eksploatacije pridržavati se zahtjeva iz Pravilnika o tehničkoj dokumentaciji i

održavanju elektroenergetskih objekata te Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju

električne struje („Sl. list SRBiH“, broj 34/88, „Sl. list RBiH“, broj 2/92). Potrebno je da se

mjere zaštite stanovništva osiguraju i kroz provođenje mjera zaštite od buke. Treba

provoditi periodične provjere i istraživanja, te upozoravati lokalno stanovništvo na

potencijalne opasnosti (elektromagnetni utjecaji koji mogu prouzrokovati smetnje na

uređajima),

Opasnost od napona koraka i dodira otklanja se pravilnim izvođenjem uzemljivačkog

sistema stubnih mjesta prema zahtjevima iz Pravilnika o tehničkim normativima za

izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV („Sl.

list SFRJ“, broj 65/88,),

Zaštita od požara oko dalekovoda podrazumijeva pravilno održavanje dalekovoda u

pogonu s ciljem povećane sigurnosti i zdravlja stanovništva u njegovoj neposrednoj

blizini. Sigurnosne udaljenosti i visine moraju biti u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika o

tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1 kV do 400 kV („Sl. list SFRJ“ broj 65/88, „Sl. list RBiH“, br. 2/92 i 13/94),

Zabraniti obavljanje poljoprivrednih radova ispod dalekovoda visokog napona,

Izvesti uzemljivački sistem stubnih mjesta, radi otklanjanja opasnosti od napona koraka i

dodira,

Onemogućiti penjanje na dalekovode, kroz postavljanje fizičkih prepreka.

EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Iako otvorenih, aktivnih ili planiranih eksploatacionih površina nema unutar plana, uvijek treba imati

na umu da su eksploatacije mineralnih sirovina, zapravo, jedan vrlo ozbiljan zahvat u prostoru, koji

trajno mijenja fizičke i estetske osobine prostora, posebno iz razloga što se sanacija takvih prostora,

po završetku njihovog životnog vijeka, gotovo nikada ne provede u potrebnom obimu i nivou.


PROSTORNA OSNOVA

251

Jednim vrlo malim dijelom, eksploataciono polje površini od cca P = 2,0 ha zalazi u južnu granicu

obuhvata Plana, što može potencijalno predstavljati opasnost po okoliš.

Osim eksploatacionog polja mrkog uglja, prisutno je istražno polje mineralne vode, koje ima pravac

prižanja istok – zapad, iz smjera Grada Tuzle, te zauzima površinu od P = 491,72 ha.

Također, istražno polje mineralne vode Kiseljak, koje se pruža longitudinalno na istoku obuhvata,

može doći u sukob sa planiranim zahvatima na prikupljanju sedimenta u separacijskim bazenima u

budućoj laguni delte Spreče.

DEPONIJE

Ilegalne deponije, ali i sistem upravljanja otpadom, u kojem općina Lukavac još uvijek nije iznašla

trajno rješenje u smislu priključenja nekom od regionalnih centara upravljanja otpadom, stvaraju

veliki pritisak na okoliš.

Za druge dvije općine/Grada u sastavu, pitanje organizovanog upravljanja otpadom je ili potpuno

riješeno, što je slučaj sa deponijom „Desetine“, na koju se odlaže otpad Grada Tuzla ili je u potupku

rješavanja, što je slučaj sa općinom Živinice, čija deponija Separacija 1 je u planu.


PROSTORNA OSNOVA

252

4.4. BILANSI PLANIRANE NAMJENE ZEMLJIŠTA

TABELA 93 - OSNOVNA NAMJENA PROSTORA U PLANSKOM PERIODU

Namjena Površina (ha) Učešće u ukupnoj površini (%)

Šume i šumsko zemljište

Privatne šume

Visoke šume 199,28 12,01 Izdanačke šume 1208,54 72,82 Goleti 62,95 3,79 Višeklasne parcele 146,39 8,82 Nekategorisane (mine) 42,58 2,57

Ukupno 1659,74 100 Državne šume

Visoke šume 511,51 51,79 Izdanačke šume 359,42 36,39 Šumske kulture 58,28 5,90 Sporno šumsko zemljište 58,54 5,93

Ukupno 987,75 100

∑ 2647,49 100

Poljoprivredno zemljište

I agrozona 710,81 40,29

II agrozona 1049,61 59,50

III agrozona 0,25 0,01

Močvarno zemljište 3,45 0,20

∑ 1764,12 100

Građevinsko zemljište

Izgrađene površine 622,45 35,33

Planirano građevinsko zemljište 1112,11 63,13

Postojeće privredne zone 22,35 1,27

Planirane privredne zone 4,92 0,27

∑ 1761,83 100

Saobraćajnice Regionalne saobraćajnice 20,21 12,83

Lokalne saobraćajnice 47,30 30,05

Nekategorisane saobraćajnice 60,16 38,22

Planirana autocesta 17,83 11,32

Planirana magistralna saobraćajnica 1,49 0,95

Planirana regionalna saobraćajnica 4,91 3,11

Planirana lokalna saobraćajnica 5,53 3,52

∑ 157,43 100

Vode i vodne površine

Akumulacija Modrac 1673,98 93,29

Rijeka Spreča 0,75 0,04

Rijeka Spreča poslije brane 1,22 0,07

Ostali vodotoci 118,39 6,60

∑ 1794,34 100

UKUPNO 8123,41 100


PROSTORNA OSNOVA

253

TABELA 94 - POVRŠINE KOJE SE PREKLAPAJU SA OSNOVNOM NAMJENOM PROSTORA

Namjena Površina (ha) Struktura u odnosu na površinu obuhvata (%)

Eksploataciono polje mrkog uglja 2,88 0,035

Istražna polja mineralne vode 491,78 6,05

Minirane površine 118,46 1,45

Rekreacija 331,3 4,07

∑

U planskom periodu očekuje se ekspanzija novih funkcija, sadržaja i rast broja stanovnika u obuhvatu

Prostornog plana. Također, očekivano povećanje broja posjetilaca, razvoj intenzivne poljoprivrede,

formiranje manjih privrednih zona i kompleksa, te podizanje kvaliteta životne sredine u cjelosti,

zahtijevaju rezervisanje površina za nove namjene. Doprinos sveukupnom razvoju će u velikoj mjeri

donijeti i planirane rekreativne, sportske i turističke zone.

Povećanje građevinskog zemljišta u planskom periodu za 1112,11 ha zadovoljit će potrebe za

smještanjem najrazličitijeg nivoa funkcija i sadržaja. Pretežna namjena planiranog građevinskog

zemljišta će, kao i do sada, biti mješovita, odnosno, namijenjena izgradnji stambenih, stambeno –

poslovnih, ugostiteljskih, turističkih kapaciteta i objekata.

Infrastrukturna mreža, kako saobraćajna, tako i komunalna (vodovod, kanalizacija), energetika i

telekomunikacije, pratit će demografsko povećanje i očekivani ekonomski rast. Prioritet u tretiranju

prostora i podizanju njegovog općeg kvaliteta su zahvati i programi uklanjanja deponovanog

proizvodnog otpada u akumulaciji, što za sobom povlači cijeli niz novih mogućnosti, koje su opisane u

predloženom rješenju.

Prirodni resursi se djelomično smanjuju zbog planiranih proširenja građevinskog zemljišta, ali se

određeni dijelovi poljoprivrednog zemljišta bez upotrebne vrijednosti (močvarno zemljište), nizom

mjera sanacije i rekultivacije uključuju u visokovrijedne površine na kojima se očekuje intenzivna

poljoprivredna proizvodnja.

Šume i šumsko zemljište gotovo u potpunosti zadržava svoj obim, a posebno se izdvajaju prema svom

značaju i ekološko – kvalitativnoj vrijednosti, što je preduslov za buduće mjere zaštite ovog resursa.

Vodno bogatstvo unutar obuhvata je precizno definirano, a kroz planska rješenja kvalitet ovog

najvažnijeg prirodnog resursa obuhvata je postignut u zadovoljavajućim okvirima i ispunjava uslove

postavljene planovima višeg reda i zakonskom regulativom.

Sa osnovnom namjenom zemljišta se preklapaju površine namijenjene različitim sadržajima i

korištenju prostora. Osim područja koja će se u planskom periodu koristiti za istraživanje i

potencijalno korištenje mineralnih resursa, najveće povećanje i uticaj imaju planirane rekreativne

površine. Kao jedan od pokretača ekonomskog i ekološkog razvoja ovog dijela sliva, rekreativne

površine će imati veliku ulogu u planskom periodu.

Iako u odnosu na ukupnu površinu obuhvata minirane površine ne zauzimaju veliki procenat, primat

u planiranom korištenju će biti čišćenje prostora od ubojitih sredstava.


PROSTORNA OSNOVA

254

TABELE:

Tabela 1 – površine dijelova općina obuhvaćenih PPPPO Modrac ___________________________ 30

Tabela 2 – krajnje koordinate najisturenijih tačaka granice obuhvata PPPPO Modrac ___________ 31

tabela 3 - karakteristični nivoi vode akumulacije Modrac, IZVOR: Strategija zaštite akumulacije

Modrac ________________________________________________________________________ 32

tabela 4 - MORFOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE MODRAC, IZVOR: UTICAJ OTPADNIH

VODA IZ RUDNIKA UGLJA NA AKUMULACIJI MODRAC, CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TUZLA JUNI

2013.GODINE ____________________________________________________________________ 33

tabela 5 - NAGIBI TERENA; IZVOR: DIGITALNI MODEL TERENA _____________________________ 33

tabela 6–pojava zemljotresa u XX i XXI st.; Izvor: Federalni zavod za geologiju _________________ 39

tabela 7 – seizmogeni potencijal seizmogenih struktura; Izvor: Federalni zavod za geologiju ______ 39

tabela 8 – važnije meteorološke pojave, IZVOR: Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015 –

2020.godina _____________________________________________________________________ 43

tabela 9 – srednje mjesečne i godišnje temperature meteorološke stanice Tuzla, IZVOR: Federalni

hidrometeorološki zavod ___________________________________________________________ 43

Tabela 10 – apsolutne maksimalne temperature meteorološke stanice Tuzla, IZVOR: Federalni


Tabela 11 – apsolutne minimalne temperature meteorološke stanice Tuzla, IZVOR: Federalni


Tabela 12 – prosječne mjesečne i godišnje padavine meteorološke stanice Tuzla, IZVOR: Federalni


tabela 13 – broj dana sa padavinama i visine snijega na godišnjem nivou, IZVOR: Publikacija Tuzlanski

kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2014.godine _____________________ 44

Tabela 14 – srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost zraka (%), IZVOR: Federalni


tabela 15 – vrijdenosti pritiska zraka na godišnjem nivou, IZVOR: Publikacija Tuzlanski kanton u

brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2014.godine _____________________________ 45

tabela 16 – insolacija i oblačnost neba na godišnjem nivou, IZVOR: Publikacija Tuzlanski kanton u

brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2014.godine _____________________________ 45

Tabela 17 – pregled kategorija šuma; IZVOR: Šumsko – gospodarska osnova za ŠGP Sprečko _____ 54

tabela 18 – agrozone poljoprivrednog zemljišta; Izvor: Prostorni planovi nižeg reda i agropedološke

karte; __________________________________________________________________________ 58

tabela 19 – agrozone poljoprivrednog zemljišta prema administrativnoj podjeli prostora; IZVOR:

Prostorni planovi nižeg reda i agropedološke karte ______________________________________ 58

tabela 20 – karakteristike bonitetnih kategorija zemljišta _________________________________ 59

tabela 21 – bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta; IZVOR: Prostorni planovi općina,

agropedološke karte ______________________________________________________________ 59

tabela 22 – sumarni prikaz površina poljoprivrednog zemljišta i načini korištenja prema corina land

cover izvoru podataka _____________________________________________________________ 61

Tabela 23 – pedološka klasifikacija; Izvor: pedološka karta Bosne i hercegovine________________ 63


PROSTORNA OSNOVA

255

tabela 24 – kategorije bilansnih rezervi energetskih mineralnih sirovina; izvor: Studija ranjivosti

prostora F BiH, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, IPSA Institut Sarajevo

(2008) _________________________________________________________________________ 67

tabela 25 - granice eksploatacionog polja Rudnika lignita Dubrave; Izvor: Podaci Federalnog zavoda

za geologiju _____________________________________________________________________ 68

tabela 26 – granice eksploatacionog polja RMU Banovići; Izvor: Podaci Federalnog zavoda za

geologiju _______________________________________________________________________ 69

tabela 27 – granice eksploatacionog polja PK vijenac; Izvor: Federalni zavod za geologiju ________ 70

tabela 28 – granice istražnog polja termomineralne vode; Izvor: Prostorni plan općine Lukavac ___ 71

tabela 29 – morfometrijske karakteristike akumulacije Modrac; IZVOR: Elaborat: ''Geodetsko-

hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije ''Modrac'' sa obradom mjernih podataka'', ''MIG''

d.o.o. za geodetske i poslovne usluge, Slavonski Brod (Hrvatska), srpnja 2012. godine; Korekcija

prema Studija izvodljivosti jezera Modrac, Plan prioritetnih investicija (srednjoročni izvještaj), Tuzla,

novembar 2015. _________________________________________________________________ 74

tabela 30 – prikaz izgrađenih zaštitnih objekata u općinama u obuhvatu Sliva; IZVOR: Institut za

hidrotehniku GF u Sarajevu, Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika _______________________ 79

tabela 31 – prikaz utvrđenog kvaliteta voda – kategorija vodotoka za 2010.godinu. Izvor: Uticaj

otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciju Modrac / Centar za ekologiju i energiju / Tuzla, juni

2013. godine ____________________________________________________________________ 81

tabela 32 – produkcija nanosa u akumulaciju Modrac; IZVOR: Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog

kantona / Bosna-S Oil Services Company i Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerzitet u Tuzli /

Tuzla, 2008. godine. ______________________________________________________________ 82

tabela 33 – fizikalno – hemijske karakteristike vode rijeke Spreče; IZVOR:Kvalitet vode u rijekama i

akvalnim akumulacijama Sjeveroistočne Bosne/ Studija o kvalitetu vode u sjeveroistočnoj Bosni/

Dr.Avdul Adrović, docent/Tuzla, mart 2010.godine ______________________________________ 83

tabela 34 – rezultati monitoringa kvaliteta voda u periodu 2010 – 2013.godina; IZVOR: Agencija za

vodno područje rijeke Save _________________________________________________________ 86

tabela 35 – osnovna namjena prostora _______________________________________________ 88

tabela 36 – površine koje se preklapaju sa osnovnom namjenom prostora ____________________ 89

tabela 37 – veličinska grupacija naseljenih mjesta prema broju stanovnika; Izvor: Procjena nosioca

izrade na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku, Preliminarni rezultati popisa stanovništva

2013.godine _____________________________________________________________________ 91

tabela 38 – tipologija naselja; izvor: Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 – 2025.godine _____ 92

tabela 39 – procjena broja stanova u naseljenim mjestima u obuhvatu Plana; izvor: Procjena Nosioca

izrade na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku – Preliminarni rezultati popisa

2013.godine _____________________________________________________________________ 95

tabela 40 – procjena broja stanovnika u obuhvatu Plana i u kontaktnom području, prema granicama

naseljenih mjesta; Izvor: Federalni zavod za statistiku; Preliminarni rezultati Popisa stanovništva

2013.godine ____________________________________________________________________ 100

tabela 41 – gustina naseljenosti u naseljenim mjestima; izvor: Federalni zavod za statistiku;

preliminarni rezultati Popisa 2013.godine ____________________________________________ 101

tabela 42 – starosna struktura u općinama; izvor: prostorni planovi nižeg reda _______________ 102

tabela 43 – starosna struktura procijenjenog broja stanovnika unutar obuhvata Plana _________ 102


PROSTORNA OSNOVA

256

tabela 44 – spolna struktura procijenjenog broja stanovnika unutar obuhvata Plana___________ 102

Tabela 45 – pokazatelji starenja stanovništva _________________________________________ 103

Tabela 46 – vitalne karakteristike stanovništva u periodu 2009 – 2014.godina; izvor: Federalni zavod

za programiranje razvoja _________________________________________________________ 104

Tabela 47 – vitalni indeks stanovništva u 2014.godini; izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

______________________________________________________________________________ 105

Tabela 48 – migracije u administrativnim jedinicama obuhvata Plana u periodu 2010 – 2014.godina;

izvor: Federalni zavod za statistiku __________________________________________________ 105

Tabela 49 – broj domaćinstava prema Preliminarnim rezultatima Popisa 2013.godine; IZvor: Federalni

zavod za statistiku _______________________________________________________________ 106

tabela 50 – procjena broja domaćinstava u obuhvatu Plana; Izvor: Prostorni plan Tuzlanskog kantona

i Preliminarni rezultati Popisa stanovništva 2013.godine _________________________________ 106

Tabela 51 – BDP u općinama u sastavu Plana; izvor: publikacija Makroekonomski pokazatelji po

kantonima; Federalni zavod za programiranje razvoja, za periode 2010 - 2014.godina _________ 109

Tabela 52 – BDP pojedinih općina prema broju stanovnika; izvor: Makroekonomski pokazatelji po

Kantonima; Federalni zavod za programiranje razvoja, za periode 2010 - 2014.godina _________ 109

Tabela 53 – indeks razvijenosti u 2014.godini; izvor: Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH

za 2014.godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja _______________________________ 110

tabela 54 – registrovani poslovni subjekti prema područjima djelatnsoti, stanje 31.12.2014.; izvor:

Tuzlanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku _______________________________ 110

tabela 55 – vanjskotrgovinska razmjena po općinama u Tuzlanskom kantonu u 2014.godini; Izvor:

Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2014.godina, Federalni zavod za programiranje razvoja

______________________________________________________________________________ 114

Tabela 56 – stopa zaposlenosti po općinama u 2014. godini; Izvor: Makroekonomski pokazatelji po

kantonima, Federalni zavod za programiranje razvoja ___________________________________ 114

Tabela 57 – prosječna neto plata po općinama; Izvor: Makroekonomski pokazatelji po kantonima za

2014.godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja _________________________________ 115

tabela 58 – podaci o turističkim kapacitetima u općinama Lukavac i Živinice i Gradu Tuzla; IZVOR:

Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona __________________________ 117

tabela 59 – kategorisana putna mreža _______________________________________________ 120

tabela 60 – lokalna mreža saobraćajnica; IZVOR: Prostorni planovi nižeg reda ________________ 121

tabela 61 – javni saobraćaj unutar obuhvata Plana _____________________________________ 122

tabela 62 – privredni subjekti na području grada Tuzle, koji se nalaze u slivu akumulacije Modrac;

Izvor: Studija izvodljivosti jezera Modrac _____________________________________________ 134

tabela 63 – podaci o izvorima sa kojih se snabdijeva grad Tuzla; Izvor: Studija izvodljivosti jezera

Modrac _______________________________________________________________________ 135

tabela 64 – dužina vodovodne mreže naselja koja su u slivu akumulacije Modrac; Izvor: Studija

izvodljivosti jezera Modrac ________________________________________________________ 135

tabela 65 – pregled stanja kanalizacionog sistema u mjesnim zajednicama na obali akumulacije

Modrac; Izvor: Studija izvodljivosti jezera Modrac ______________________________________ 139

tabela 66 – osnovni podaci mHE Modrac; izvor: Prostorni plan tuzlanskog kantona 2005 –

2025.godine ____________________________________________________________________ 141


PROSTORNA OSNOVA

257

tabela 67 – prenosna mreža 400, 220 i 110 kV na području dijela slivnog područja akumulacije

Modrac; IZVOR: Dugoročni Plan razvoja prenosne mreže za period 2014 – 2023.godine ________ 142

tabela 68 – transformatorske stanice 400, 220 i 110 kV na području dijela slivnog područja

akumulacije Modrac; IZVOR: dugoročni Plan razvoja prenosne mreže za period 2014 – 2023.godine

______________________________________________________________________________ 142

tabela 69 – transformatorske stanice 35/SN kV na području dijela slivnog područja; IZVOR: Studija

energetskog sektora u BiH_________________________________________________________ 142

tabela 70 – distributivna mreža 35 kV na području dijela slivnog područja akumulacije Modrac; IZVOR:

Studija energetskog sektora u BiH __________________________________________________ 143

tabela 71 – transformatorske stanice 110/SN kV na području dijela slivnog područja akumulacije

Modrac; IZVOR: Plan razvoja prenosne mreže za period 2014 – 2023.godine _________________ 143

Tabela 72 - Pregled institucionalne organizacije komunalnih preduzeća iz općina u sastavu Plana;

IZVOR: Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godine __________________ 146

Tabela 73 – trenutni prostori za odlaganje otpada; IZVOR: Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog

kantona 2015 – 2020.godine _______________________________________________________ 147

tabela 74 – nelegalne deponije u općinama Lukavac i Živinice, te Gradu Tuzla; IZVOR: Plan upravljanja

otpadom TK 2015 - 2020 __________________________________________________________ 148

tabela 75 – informacija o pokrivenosti odvozom otpada u mjesnim zajednicama koje pripadaju slivu

akumulacije Modrac; IZVOR: Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac, Centar za ekologiju i

energiju, Tuzla 2014.godine _______________________________________________________ 150

tabela 76 – nastajanje komunalnog otpada; IZVOR: Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona

2015 – 2020 ____________________________________________________________________ 150

tabela 77 – procjena proizvedenih količina otpada u naseljenim mjestima u dijelu sliva akumulacije

Modrac _______________________________________________________________________ 151

tabela 78 – prikaz tereta zagađenja od suspendiranih materija; IZVOR: Uticaj otpadnih voda iz

rudnika uglja na akumulaciju Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla 2013.godine________ 153

tabela 79 – Podaci dobiveni anketiranjem javnih ustanova; broj učenika je dat za 2015/16.godinu 155

Tabela 80 – ambulante u obuhvatu Plana; Izvor: Prostorni planovi nižeg reda ________________ 156

tabela 81 – površine namijenjene za sport i rekreaciju unutar obuhvata Plana; Izvor: prostorni planovi

nižeg reda _____________________________________________________________________ 158

Tabela 82 – prirodne vrijednosti utvrđene u obuhvatu Plana; IZVOR: Prostorni planovi općina i

prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005 - 2025 ________________________________________ 163

tabela 83 - Pregled statusa, vrste i broja dobara kulturnog naslijeđa sa područja dijela sliva

akumulacije Modrac zaključno sa 04.03.2016.godine ___________________________________ 165

tabela 84 - pregled tipova šumskih ekosistema na nivou gazidnskih klasa šuma; IZVOR: Corina Land

Cover _________________________________________________________________________ 169

Tabela 85 – žarišne tačke antropološkog uticaja _______________________________________ 181

Tabela 86 – tipovi turizma u odnosu na prirodno i kulturno – istorijsko naslijeđe ______________ 185

Tabela 87 – granične vrijednosti kvaliteta zraka ________________________________________ 189

tabela 88 – procjena broja stanovnika u planskom periodu _______________________________ 227

tabela 89 – starosna struktura procijenjenog broja stanovnika u planskom periodu____________ 228

tabela 90 – spolna struktura procijenjenog broja stanovnika u planskom periodu _____________ 228


PROSTORNA OSNOVA

258

tabela 91 – potencijal malih HE u FBiH prema slivovima rijeka; Izvor: Strateški plan i program razvoja

energetskog sektora FBiH _________________________________________________________ 239

tabela 92 - projekcija razvoja vodne infrastrukture i tretmana otpadnih voda po naseljenim mjestima

______________________________________________________________________________ 240

tabela 93 - osnovna namjena prostora u planskom periodu ______________________________ 252

tabela 94 - POVRŠINE KOJE SE PREKLAPAJU SA OSNOVNOM NAMJENOM PROSTORA __________ 253

ILUSTRACIJE: Ilustracija 1 - zastupljenost pojedinih nagiba terena u ukupnoj površini, IZVOR: digitalni model terena

............................................................................................................................................................... 34

Ilustracija 2 - nagibi terena analizirani putem digitalnom modela terena; Izvor: digitalni model

terena .................................................................................................................................................... 34

Ilustracija 3 – geološka građa terena; Izvor: Osnovna geološka karta BiH 1 : 100 000 ........................ 36

Ilustracija 4 – seizmika šireg područja; Izvor: Federalni zavod za geologiju ......................................... 38

Ilustracija 5 – ruža vjetrova MS Tuzla, Srednja brzina m/s, IZVOR: Federalni hidrometeorološki zavod

............................................................................................................................................................... 46

Ilustracija 6 – ruža vjetrova MS Tuzla, čestine pravaca (%), ................................................................. 46

Ilustracija 7 - karta stabilnosti područja akumulacije Modrac; IZVOR: GIS Baza podataka; Prostorni

plan općine Lukavac 2015 – 2035.godine, Prostorni plan općine Živinice 2012 – 2032.godine, Prostorni

plan Grada Tuzla 2010 – 2030.godine, Prostorni plan TUzlanskog kantona 2005 – 2025.godine ....... 48

Ilustracija 8 – šume i šumsko zemljište ; IZVOR: Corina land cover ....................................................... 53

Ilustracija 9 – šume visoke zaštitne vrijednosti; izvor: Šume visoke zaštitne vrijednosti (HCVF) na ŠPP

„Sprečko“, JP Šume TK ........................................................................................................................... 57

Ilustracija 10 – polovi razvoja unutar obuhvata prostornog plana ....................................................... 95

Ilustracija 11 – fotografija džamije u Priluku, općina Živinice ............................................................. 166

Ilustracija 12 – šumski ekosistemi istraživanog područja prema gazdinskim klasama; izvor: Corina land

cover .................................................................................................................................................... 170

Ilustracija 13 – tipovi pokrovnosti; Izvor: Corina land cover ................................................................ 171

Ilustracija 14 – razvojne Žarišne tačke – naseljena mjesta; Izvor: Projekcija Nosioca izrade ............. 220

Ilustracija 15 – primjer male marine sa restoranom i platoom vidikovca ........................................... 226

SLIKE: Slika 1 – obalni pojas akumulacije i vegetacija ..................................................................................... 49

Slika 2 – vegetacija mezohigrofilnih šuma i šibljaka ............................................................................. 50

Slika 3 – barska kornjača; Izvor: http://modrac.blogspot.ba ................................................................ 52

Slika 4 – pogled na Bokavićko brdo ....................................................................................................... 56

Slika 5 – poljoprivredno zemljište oko akumulacije Modrac ................................................................. 62

Slika 6 – žičara iz PK Vijenac koja prenosi krečnjak ............................................................................... 70

Slika 7 – brana Modrac u maju 2014.godine; Izvor: http://radioglasdrine.com ................................... 78

Slika 8 – delta rijeke Turije u martu 2016.godine .................................................................................. 85


PROSTORNA OSNOVA

259

Slika 9 – tipični primjeri stambene gradnje u obuhvatu Plana .............................................................. 97

Slika 10 – privredni kapaciteti u naseljenom mjestu Poljice, uz lokalni put ........................................ 113

Slika 11 – tabla u naseljenom mjestu Kiseljak, koja označava biciklističko – pješačke staze .............. 118

Slika 12 – odlaganje otpada na lokalitetu zapadno od naseljenog mjesta Kiseljak, uz obalu

akumulacije Modrac ............................................................................................................................ 148

Slika 13 – odlaganje otpada uz lokalni put u delti rijeke Turije ........................................................... 149

Slika 14 - nanos proizvodnog otpada na obalama akumulacije MOdrac ............................................ 154

Slika 15 – starački dom na obalama akumulacije Modrac, naseljeno mjesto Kiseljak ....................... 157

Slika 16 – mapa prikaza pješačkih i biciklističkih ruta oko akumulacije Modrac ................................ 160

Slika 17 – Internacionalni omladinski kamp u Kiseljaku, stanje u julu 2016.godine ........................... 161

Slika 18 – improvizirano vikend naselje uz obale akumulacije Modrac, naseljeno mjesto Kiseljak .... 162

Slika 19 - staništa labudova i drugih ptica u donjem dijelu delte rijeke Turije .................................... 164

Slika 20 – obale akumulacije Modrac i vegetacija .............................................................................. 173

Slika 21 – antropogeni uticaj na obale akumulacije Modrac .............................................................. 174

Slika 22 – primjerak soma; izvor: http://www.haoss.org/t7816p25-som........................................... 177

Slika 23 - Šerićka bara: Izvor: http://www.sodalive.ba/drustvo/sericka-bara-dobila-osmatracnicu-za-

ptice-i-nabavku-camca-za-potrebe-naucnih-istrazivanja/ .................................................................. 178

Slika 24 - Barska kornjača; Izvor: http://modrac.blogspot.ba/2014/01/europska-barska-kornjaca-na-

akumulaciji.html .................................................................................................................................. 179

Slika 25 - s lijeva na desno: Familija DipsacaceaeKnautia dinarica (Murb.) Borb. (R) (Narodni naziv:

Dinarska udovica); Familija Orhidaceae Orchis purpurea Huds. (V) (Narodni naziv: Šumski kaćun);

Familija Araceae .................................................................................................................................. 182

Slika 26 – s lijeva na desno: Ceruchus chrysomelinus (Hochenwarth, 1785); Lucanus cervus (Linnaeus,

1758) .................................................................................................................................................... 183

Slika 27 – s lijeva na desno: Lampetra planeri (Bloch, 1784); Gobio uranoscopus (Agassiz, 1828) .... 183

Slika 28 - Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) ........................................................................................ 183

Slika 29 – s lijeva na desno: Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758); Ardea cinerea Linnaeus, 1758 .. 184

Slika 30 – s lijeva na desno: Erinaceus concolor (Martin, 1838; Eliomys quercinus (Linnaeus, 1758). 184

LITERATURA:


PROSTORNA OSNOVA

260

Prostorni plan područja Tuzlanskog kantona za period 2005 – 2025.godine („Službene novine

Tuzlanskog kantona“, broj: 9/06),

Prostorni plan općine Živinice za period 2013 – 2033.godina („Službeni glasnik općine

Živinice“, broj: 18/15),

Prostorni plan općine Lukavac za period 2015 – 2035.godine („Službeni glasnik općine

Lukavac“, broj: 1a/16),

Prostorni plan grada Tuzla za period 2010 – 2030.godine („Službeni glasnik Grada Tuzla“,

broj: 3/14),

Prostorni plan F BiH 2008 – 2028. Godine, Knjiga I, Prostorna osnova, IPSA Institut, Sarajevo,

Ekoplan, Mostar, Urbanistički zavod BiH,

Preliminarni rezultati po općinama i naseljenim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine,

Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.godine,

Statistički bilten, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2013.godine,

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona 2016 – 2020.godine, Kantonalni odbor za razvoj, Tuzla,

novembar 2015.godine

Strategija upravljanja vodama FBiH 2010 – 2022. godine,Konzorcij za izradu Strategije

upravljanja vodama FBiH: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Zavod za vodoprivredu d.o.o.

Mostar, Sarajevo, 2012.godine,

Strategija zapošljavanja u BiH 2010 – 2014. godine, Koordinacioni odbor za izradu Strategije

zapošljavanja u BiH, Ministarstvo civilnih poslova, april 2010.godine,

Strategija zaštite akumulacije Modrac (Koordionacioni tim za zaštitu akumulacije Modrac,

Tuzla, juni 2012.godine),

Tuzla - Modrac Lake – Feasibility Study – Baseline Study Report / TCS ID: 43079 / Holinger IC-

ICON Institute-Una Consulting / april-decembar 2015. godine,

Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj/ TCS ID: 43079, EBRD, Tuzla, januar 2016.godine,

Tuzla – jezero Modrac – Plana prioritetnih investicija Studija izvodljivosti – Finalni izvještaj /

TCS ID: 43079 / Konceputalnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda naselja oko

jezera Modrac / Konsultantski tim (HOLINGER, UNA, ICON, ENOVA) / januar 2016. Godine,

Strategija zaštite okoliša FBiH 2008 – 2018. godine, Konzorcij: Bosna-S Oil Services Company,

IHGF d.d. Sarajevo, IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, Sarajevo 2008.godine,

Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona (nosilac izrade: Bosna-S Oil Services Company

Sarajevo i Rudarsko – geološko – građevinski fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2008.godine),

Studija ranjivosti prostora F BiH, Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu,

IPSA Institut Sarajevo (2008),

Kantonalni plan zaštite okoliša Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godina, Institut za

hidrotehniku GF u Sarajevu, decembar 2014.godine,

Plan upravljanja otpadom Tuzlanskog kantona 2015 – 2020.godina, ENOVA d.o.o. Sarajevo,

decembar 2014.godine,

Okvirni projektni zadatak za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja dijela

slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036.godine, Tenderska

dokumentacija za projekat: Nabavka usluga izrade Prostornog plana posebnih obilježja dijela


PROSTORNA OSNOVA

261

Slivnog područja akumulacije Modrac za period od 2016. do 2036. Godine, Tuzla

11.09.2015.godine

Zakon o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog

kantona“, broj: 6/11, 4/13, 15/13, 3/15 i 2/16)

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine

(„Službene novine FBiH“, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)

Zakon o vodama („Službene novine TK“, broj: 11/08)

Zakon o zaštiti akumulacije Modrac („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/06),

Zakon o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 4/10),

Pravilnik o graničnim vrijednostima zraka („Službene novine FBiH“, broj: 12/05),

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine FBiH“,

broj 63/04, 50/07, 83/10),

Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda, („Službene novine

FBiH“, broj: 26/09),

Zakon o poljoprivrednom zemljištu F BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 52/09),

Uredba o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja

i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije („Službene novine

FBiH“, broj 33/07 i 84/10),

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik“ BiH broj: 30/12),

Geodetsko – hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjernih

podataka , MIG d.o.o. za geodetske i poslovne usluge, Slavonski Brod, RH; Naručilac:

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK i JP za vodoprivredu „Spreča d.d.

Tuzla“, 2009.godine,

Projekat zaštite akumulacije Modrac - Studija izvodljivosti jezera Modrac sa Dugoročnim

planom investicija, Una Consulting, 2015,

Šumsko – gospodarske osnove za Šumsko – gospodarsko područje „Sprečko“ 2013 –

2022.godine, Wald – Projekt, Bosanska Krupa,

Šume visoke zaštitne vrijednosti (HCVF) na ŠPP „Sprečko“, JP Šume TK,

Publikacija Makroekonomski pokazatelji po kantonima; Federalni zavod za programiranje

razvoja, za periode 2010 - 2014. godina,

CORINA LAND COVER, European Environment Agency, 2006

Klimatogeni ekosistemi Bosne i Hercegovine; ii Radomir Lakušić, Ekosistem pojasa bukovih

šuma (Fagion moesiacae Bleč. et Lakušić),

Akumulacija Modrac i njeno funkcioniranje tijekom poplave u svibnju 2014.godine, Časopis

Hrvatske vode, 2015,

Ribe Modraca, Ihtiološka monografija, Univerzitet u Tuzli, 2012.godina, Avdul Adrović,

Evropska barska kornjača na akumulaciji Modrac – trenutno stanje, stepen ugroženosti i

mogućnosti zaštite, Centar za ekologiju i energiju, dr.sc.Avdul Adrović, Tuzla, decembar

2012.godine,

Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Madžida Bećirbegović, 1999.godina,

Sarajevo,


PROSTORNA OSNOVA

262

Projekat: postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda živinice – 25000 es, faza 1 – objekti

biološkog tretmana i tretmana mulja, zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, sarajevo 2010.

godine,

Mašala Amela: Bakteriološke osobine vode jezera na području Tuzlanskog kantona,

Crvene liste i Crvene knjige u sklopu zaštite prirode, 2007 IUCN Species Survival Commision

Dugoročni plan razvoja prenosne mreže za period 2014 – 2023.godine, Elektroprijenos BiH,

oktobar 2014.godine,

Studija energetskog sektora u BiH – Konačni izvještaj, Konzorcij: Energetski institut Hrvoje

Požar, Hrvatska, Soluziona, Španjolska, Ekonomski institut Banja Luka, BiH, Rudarski institut

Tuzla, BiH, 2008.godina,

Kvalitet vode u rijekama i akvalnim akumulacijama Sjeveroistočne Bosne/ Studija o kvalitetu

vode u sjeveroistočnoj Bosni/ Dr.Avdul Adrović, docent/Tuzla, mart 2010.godine,

Upravljanje otpadom (interna skripta), Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva

i tehnologije,

Makroekonomski pokazatelji po kantonima 2012.godine, Federalni zavod za programiranje

razvoja,

Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH za 2014.godinu, Federalni zavod za

programiranje razvoja,

Tuzlanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo 2015.godine

Perspektiva europskog prostornog razvoja (ESDP), Postdam 1999.,

Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Tuzla

2013.,

Redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla

2014.,

Potencijalnost krekanskog ugljenog basena u odnosu na sadašnji stepen istraženosti i

prirodne potencijalnosti, Hamo Isaković

Savremene tendencije u turizmu, hotelijerstvu i gastronomiji 2006. godine

Statistički bilten: Migracije stanovništva 2010 – 2015., Federalni zavod za statistiku,

Zaštita prirode, Međunarodni standardi i stanje u BiH, Konjic 2008.godine,

Lokalni ekološki plan općine Živinice, općina Živinice, 2005.godine,

Izvještaj o stanju okoliša općine Lukavac, općina Lukavac, 2012.godine,

Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini, Tematski bilten, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo

2015.,

Uticaj otpadnih voda iz rudnika uglja na akumulaciji Modrac, Centar za ekologiju i energiju,

Tuzla juni 2013.godine,

Biodiverzitet BiH – stanje i mogućnosti upotrebe, dr.Sulejman Redžić

Izvještaj o poslovanju JP “Međunarodni aerodrom Tuzla” d.o.o. za period 1.1. – 31.12.2015.

godine sa Finansijskim izvještajem,

Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Tuzla L 34 – 132, Izrađivač:

„Geoinženjering“ i „Geoinstitut“, Sarajevo 1988.godine, Izdavač: Izdavačka ustanova Zavod

za kartografiju „Geokarta“, Beograd, 1991.godine,


PROSTORNA OSNOVA

263

FAO – Food and Agriculture Organization of UN – Organizacija za hranu i poljoprivredu

Ujedinjenih naroda,

Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu, Analiza pritisaka i uticaja, procjena rizika,

Onečišćenje i zaštita tla, prof.dr.Tahir Sofilić, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Skripta,

Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća područja Tuzlanskog kantona, Tuzla 2013,

Informacija o poplavama i klizištima na području TK u periodu maj – august 2014.godine i

nevremenu sa obilnim kišnim padavinama, snažnim vjetrom i gradom, Kantonalna uprava

civilne zaštite, septembar 2014,

Regionalna strategija ekonomskog razvoja, Ekonomska regija Sjeveroistočna BiH, Nerda,

Tuzla 2004.godina,

Strateška platforma za Tuzlanski kanton, Socio - ekonomska analiza, Tuzla mart 2015.godine,

European Spatial Development Perspective, European Commision, Postdam 1999,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Automorfna_tla,

http://kpktz.ba/akti/Tuzlanski-kanton-Vas-poslovni-partner.pdf


http://lovactk.com/clanice/10-lovacko-drustvo-svatovac-lukavac/18-lovako-drutvo-

qsvatovacq-lukavac

https://bs.wikipedia.org/wiki/Biolo%C5%A1ka_raznolikost

http://www.cecra.dh.pmf.uns.ac.rs/pdfww2008/Akvat_ekosistemi%20i%20kv_voda.pdf

http://www.vladatk.kim.ba/Direkcije/KUCZ/Zbirna_informacija_o_poplavama_i_klizistima_u

_maju_i_augustu_2014_novi.pdf


http://www.sodalive.ba/aktuelnosti/jezero-modrac-za-sada-spaseno-zahvaljujuci-

padavinama/

http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/fitoremedijacija-bilje-spasava-

covjecanstvo/14210/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Automorfna_tla

http://kpktz.ba/akti/Tuzlanski-kanton-Vas-poslovni-partner.pdf




https://bs.wikipedia.org/wiki/Biolo%C5%A1ka_raznolikost

http://www.cecra.dh.pmf.uns.ac.rs/pdfww2008/Akvat_ekosistemi%20i%20kv_voda.pdf






http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/fitoremedijacija-bilje-spasava-covjecanstvo/14210/

http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/fitoremedijacija-bilje-spasava-covjecanstvo/14210/

Documents

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSENIH OILJEŽJAvladatk.kim.ba/Ministarstva/MPUZO/modrac_karte_2016/... · 2016-07-16 · PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSENIH OILJEŽ JA DIJELA SLIVNOG PODRUČJA