PROSTORNI PLAN UREĐENJA · 2020. 6. 24. · PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SALI IZMJENE I DOPUNE 2020. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA radni materijal „Službeni glasnik Općine Sali“

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE SALI IZMJENE I DOPUNE 2020.

ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA

radni materijal

„Službeni glasnik Općine Sali“ br.

Nositelj izrade: Općina Sali Izrađivač :

ulica Kralja Tvrtka 3 23 000 ZADAR tel. 023 492 080

Direktor : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj : Željko Predovan dipl.ing.arh.

Stručni tim : Stephen Tony Brčić dipl.ing.upp. Ivan Sutlović dipl.ing.el. Jure Grbić, dipl.ing.građ. Luka Predovan bacc. ing. aedif.

Zlatko Adorić, građ.teh

T e l : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 0 • F a x : 0 2 3 / 4 9 2 - 0 8 8 • e - m a i l : b l o c k - p r o j e k t @ o p t i n e t . h r

Odluka o izradi prostornog plana

Javna rasprava (datum objave):

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradio plan:

Stručni tim u izradi plana:

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

Odgovorna osoba:

Javni uvid održan

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

Županija:

Naziv prostornog plana:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom Pečat nadležnog tijela:

Grad:

(ime, prezime i potpis)

ovjerava:

ZADARSKA

ZADAR

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SALI

Ulica Kralja Tvrtka 3,

23000 Zadar

tel: 023 492 080

fax: 023 492 088

e-mail:

[email protected]

ODREDBE ZA PROVEDBUNaziv kartografskog prikaza:

Ulica Kralja Tvrtka 3, 23000 Zadar

Odgovorni voditelj:

Željko Predovan, dipl.ing.arh.

Željko Predovan, dipl.ing.arh.

Suglasnost za plan prema članku 108.Zakona o prostornom uređenju ("NN" br.153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

1. Željko Predovan, dipl. ing.arh.

3. Jure Grbić, dipl.ing.građ.4. Ivan Sutlović, dipl.ing.el.

IZMJENE I DOPUNE - 2020. GODINE

2. Stephen Tony Brčić, dipl. ing. upp.

do: od:

Vladimir Radulić dipl. iur.

5. Luka Predovan, bacc. ing.aedif.6. Zlatko Andolić, građ. teh.

Broj suglasnosti: KLASA: 350-02/19-11/42, URBROJ: 531-06-1-2-19-4, od 5.12.2019. godine

"Zadarski list"

Srećko Milić

"Službeni glasnik Općine Sali" br. / "Službeni glasnik Općine Sali" br. 4/18

IZMJENE I DOPUNE PPUO SALI – ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA

Tel: 023/492-080 • Fax: 023/492-088 • e-mail: [email protected] Stranica. 1

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

Prikaz IiD PPUO Sali 2019. godine (predmet ovih izmjena i dopuna): briše se dodaje se



II. ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 1. brisan

Članak 2.

(1) Općina Sali, prema prostornoj organizaciji Zadarske županije, pripada području Pučinskih otoka kao dijelu šire fizionomijske cjeline.

(2) Planom se uvjetuje primjena svih bitnih razvojnih i prostornih kriterija koji proizlaze iz Prostornog plana Zadarske županije, a odnose se na područje Pučinskih otoka.

Članak 3.

Izmjene i dopune Prostornogi plana uređenja Općine Sali (u daljem tekstu Plan), obuhvaća područje Općine Sali kao administrativno – teritorijalne jedinice lokalne uprave i samouprave u površini od 127.47 km2 kopnenog dijela. Ovim Planom obuhvaćen je prostor Općine, bez prostora Parka prirode Telašćica, unutar zakonom utvrđenih granica (grafički prilog br.1), a koji se sastoji od naseljenih otoka–(Dugog otoka. Zverinca i Lavdare) sa naseljima: Sali s Lavdarom–općinsko središte, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Božava, Soline, Veli Rat s Poljem, Verunić i Zverinac, te nenaseljenih otočića i hridi s pripadajućim akvatorijem.

Članak 4.

Članak 5.

Načela na kojima se temelji Prostorni plan uređenja Općine Sali, određujući temeljno urbanističko, graditeljsko, prostorno i pejzažno uređenje i zaštitu prostora u njegovu obuhvatu, su:

načelo prostorne održivosti razvitka načelo zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa, načelo racionalnog planiranja i gospodarenja prostorom, načelo usklađenja interesa korisnika prostora i načelo poštivanja zakonskih i pod zakonskih propisa, te pravila urbanističke struke (legaliteta).

Članak 6.

(1) Plan je zakonom utvrđena osnova za izradu i donošenje svih razvojnih programa, urbanističkih planova uređenja prostora na području Općine Sali osim područja Parka prirode Telašćica.

(2) Plan sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i Odredbe za provođenje Prostornog plana Zadarske županije, razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima te pobližim određenjem drugih elemenata određenim tim planom.

Članak 7.

Ovim planom određeni su ciljevi prostornog razvoja lokalnog značaja kroz: definiranje građevinskog područja (GP) naselja razgraničenih na izgrađene i uređene dijelove

naselja, i neizgrađene dijelove tog područja naselja planirane za njegov razvoj i proširenje izgradnju izvan GP naselja, namjenu prostora, uvjete korištenja i zaštite prostora priobalja, mora i podmorja, uređenje mreže komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada, definiranje područja za koje će se izrađivati dokumenti prostornog uređenja užeg područja.



1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE SALI

Članak 8.

(1) Planom je određena osnovna namjena površina za cjelokupno područje unutar granica obuhvata Općine Sali – prikazana u grafičkom dijelu 1. Korištenje i namjena površina u M 1:25 000.

(2) Prostor u granicama ovog Plana dijeli se, prema namjeni na:

a)površine za razvoj i uređenje građevinskog područja naselja (izgrađeni dio/neizgrađeni dio), b)površine izdvojena građevinska područja izvan naselja za izdvojene sljedeće namjene,

gospodarska proizvodna namjena (I), površine uzgajališta ugostiteljsko turistička namjena (T), športsko rekreacijska namjena (R) groblja

c) Površine izvan građevinskih područja: poljoprivredno tlo poljoprivredno tlo (P) šuma i šumsko zemljište (Š) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) površine uzgajališta (marikultura) površine infrastrukturnih sustava

d)promet

cestovni promet, zračni promet, pomorski promet.

Članak 9.

(1) Planom je utvrđeno korištenje prostora i namjena površina za razvoj i uređenje površine naselja (GP) i površine izvan naselja.

(2) Prostor za razvoj i uređenje naselja je građevinsko područje naselja, prikazano s podjelom na izgrađeni i neizgrađeni dio, te neizgrađeni a uređeni dio.

(3) Prostor za razvoj i uređenje izvan GP naselja su građevinske površine izvan naselja za izdvojene namjene i negradive površine, prikazane kao postojeće i planirane (izgrađene, neizgrađene, neuređene) i površine izvan građevinskih područja.

Članak 10.

(1) Ovim se Planom određuje način korištenja prostora, a koji se temelji na tradicionalnim oblicima njegova korištenja i suvremenim trendovima nastalim općim razvitkom.

(2) U granicama Općine Sali obuhvata Plana prostor se koristi za slijedeće osnovne namjene:

(3)Kao građevinsko područje naselja gdje je glavna namjena stanovanje sa pratećim funkcijama za potrebe stanovanja. Građevinsko područje naselja se sastoji od izgrađenoga dijela i neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GPn)

(4) Površine za gradnju izdvojeno građevinsko područje izvan naselja su: zone turističko-ugostiteljske namjene gdje je boravak turista i smještaj posebnih pratećih

sadržaja turističke aktivnosti osnovna djelatnost (T) zone gospodarske, proizvodne djelatnosti (gosp. namjena I) zone športsko-rekreacijske namjene (R:gdje je ograničena utvrđena mogućnost izgradnje

športskih građevina – samo vanjski tereni, kupališta u sklopu navedene namjene sa pratećim sadržajima –( R2)

groblja



(5) Negradive površine izvan građevinskih područja :

površine poljoprivredne namjene, pretežno postojeća polja uz naselja i maslinici, koje će ostati u sklopu prostornog plana sa istom namjenom.

šumske površine zaštitne, postojeće, ali i nove koje u sklopu prostornog plana imaju važnu fizičku vrijednost oplemenjivanja okoliša.

Površine priobalnoga pojasa mora kao javni prostor koji uključuje i površinu pripadajućeg akvatorija, a biti će u funkciji uređenja morskih luka javnoga značaja, luka i lučica razne namjene, kupališno-rekreacijskih sadržaja (R) i lokaliteta za uzgoj ribe, (marikultura ribogojilišta -H).

Površine autohtonoga pejzaža kao trajno neizgradivi prostori je planom definirano ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište su površine uglavnom prekrivene makijom ili kamene goleti Ovaj prostor koji čini najveći dio općinskog teritorija.

Članak 11.

(1) Planom definirano poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo za poljoprivrednu proizvodnju u koju kategoriju svrstavamo: oranice, voćnjake, maslinike, livade, vinograde i vrtove.

(2) Ostala obradiva tla su poljoprivredna zemljišta slabije kvalitete i prinosa, zapuštena i/ili na teško dostupnom terenu i sl.

Članak 12.

(1) Planom definirane šume osnovne namjene su vrijedne šumske površine zatečene na prostoru unutar granica obuhvata Plana definirane kao šume posebne namjene. (2) Ostale šumske površine mogu se privoditi poljoprivrednoj namjeni.

Članak 12a.

(1).Površine uzgajališta su morske površine namijenjene uzgoju riba, a određene su u skladu sa Prostornim planom zadarske županije.

U ZOP-u se unutar prostora ograničenja (pojas mora u širini od 300 m) ne može planirati uzgoj plave ribe

Članak 13.

(1) Planom su utvrđeni koridori koje je potrebno čuvati za izgradnju planiranih te proširenje i modernizaciju postojećih infrastrukturnih sustava.

(2) Površine infrastrukturnih sustava prikazane u grafičkom dijelu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže

M 1:25 000, detaljnije su razgraničene na :

1. Prometne sustave (cestovni, pomorski i zračni promet), 2. Pošta i telekomunikacije (pošte, telekomunikacije u pokretnoj i nepokretnoj mreži,

telegrafska mreža, te radio i TV sustav mreža), 3. Elektroenergetski sustav (transformatorska i rasklopna postrojenja, elektroprijenosni uređaji) 4. Vodno gospodarstveni sustav (korištenje voda, odvodnja, uređenje vodotoka i voda).



2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 14.

Provedba Prostornog plana temeljiti će se na ovim odredbama ove Odluke, kojima se definira namjena i korištenje prostora, načini uređivanja prostora, te zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Prostornog plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Prostornog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

Članak 15.

Svi uvjeti i način kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Prostornog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

(1) Kod utvrđivanja uvjeta uređenja i gradnje za rekonstrukciju ili zamjenu postojećih objekata: veličina građevinske čestice, visina objekta, izgrađenost građevinske čestice, te građevinska linija i prostor unutar kojeg se može razviti tlocrt objekta, mogu se odrediti prema zatečenom stanju objekta odnosno čestice.

(2) Kod utvrđivanja uvjeta uređenja i gradnje za novu gradnju isti se utvrđuju primjenom odredbi Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Sali.

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 16.

Građevine od važnosti za državu na području obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Sali su nalaze se građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i to:

1) Prometne i komunikacijske građevine i površine:

Prometne građevine, postojeći cestovni objekti 1.1.cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:

državna cesta D109 (Veli Rat– Savar – Sali Soline–Telaščica), dužine 45.40 km, državna cesta D124 (Trajektna luka Brbinj–Brbinj–D109), dužine 1.90 km, državna cesta D125 (Trajektna luka Zaglav do – D109) u dužini od 0.80 km

Zrakoplovne 1.2. građevine zračnog prometa: zračno pristanište bez kategorije – Suvčeno (planirano) heliodromi (postojeći i planirani) na lokacijama u skladu sa grafičkim prilogom Vela Straža

1.3. građevine i površine pomorske plovidbe: međunarodni plovni put

2) Vodne građevine:

Građevine za korištenje voda: vodovodni cjevovod s pratećim objektima kao dio vodovodnog sustava sjeverne Dalmacije.

Građevine za zaštitu voda: potencijalni sustavi odvodnje otpadnih voda naselja.

3) Posebne građevine i površine:

3.1.vojne lokacije i građevine - vojna podzemna luka – potkop „Paprenica“ - vojna podzemna luka – potkop „Zagračina“



- vojna podzemna luka – potkop „Bukašin“ - LUP – MOL „rt Lopata“ - LUP – „Božava“ - LUP – „Dragove“ - LUP – RP „Vela Straža“ - Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-20) - Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-22)

3.2.granični prelazi

sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika,

- sezonski granični morski prijelaz; Božava, (postojeći)

4. Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja:

• uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti većoj od 300 m od obalne crte

Športski i rekreacijski centri površine 5ha i više: prema PPU Općine, a u skladu s općim uvjetima i kriterijima PP Zadarske županije.

Pomorske građevine: Luke otvorene za javni promet

luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog intertesa za RH: -luka Brbinj, naselje Brbinj (planirana)

luke posebne namjene:

Marine manje od 200 vezova: - uvala Triluke, naselje Zaglav (planirana), - uvala Kanalić, naselje Veli Rat (planirana), - luka Sali, naselje Sali, kapacitet:<200 vezova (postojeća), - uvala Luka, naselje Luka, kapacitet:<200 vezova (postojeća), - uvala Žmanšćica, naselje Žman, kapacitet:<200 vezova (postojeća), - uvala Tri luke, naselje Zaglav, kapacitet:<200 vezova (postojeća), - uvala Božavčica, naselje Božava, kapacitet:<200 vezova (postojeća).

Vojne luke – postojeće: - Zagračina, naselje Božava, podzemna luka - Paprenica, naselje Dragove, podzemna luka - Bukašin, naselje Dragove, podzemna luka - uvala Mir, naselje Sali, maskirni pristan - uvala Ćuška duboka, naselje Sali, maskirni pristan

Luka za potrebe ribarstva i marikulture: - luka Sali, naselje Sali (postojeća)

Građevine na zaštićenom području: Sve građevine od važnosti za normalno funkcioniranje primarno u svrhu turističke ponude na

području Parka prirode Telašćica.

Sezonski granični morski prijelaz; Božava, Sali (postojeći).

Članak 17.

Na području obuhvata Plana nalaze se građevine od važnosti za Zadarsku županiju i to su:

1.Prometne i komunikacijske građevine i površine:

1.1.cestovne građevine

Županijske ceste: cestovna (potencijalna) veza od Solina, od priključka na D109 do u. Kablin u dužini cca 3.50

km



izgradnja prometnice od priključka na D109–Sali do uvale Čuška u dužini od 5.0 km. sve postojeće i potencijalne prometnice od županijskog i lokalnog značaja, označene u

grafičkom prilogu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže M 1:25 000. Sali 6061 Žman 6060 Luka 6059

županijska cesta Ž 6059 (Luka – D109) županijska cesta Ž 6060 (Žman – D109)

Lokalne ceste: lokalna cesta L 63041 (Verunić – D109) lokalna cesta L 63043 (L63041 – Soline) lokalna cesta L 63044 (Božava – D109), lokalna cesta L 63092 (N luka Luka – Dragove – D109) lokalna cesta L 63095 (Savar- D109 – »Sv. Pelegrin«)

1.2. građevine zračnog prometa:

• zračno pristanište bez kategorije – Suvčeno (planirano)

1.3. građevine pomorske plovidbe:

Pomorske građevine:

Luke otvorene za javni promet

luke županijskog značaja: - luka Brbinj, uvala Lučina - luka Zaglav, uvala Triluke

luke lokalnog značaja (razvrstane): - luka Božava, uvala Božavčica, naselje Božava - luka Zverinac, uvala Zverinac, naselje Zverinac - luka Dragove, uvala Dumboka naselje Dragove - luka Brbinj, uvala Jaz - luka Luka, naselje uvala Luka - luka Žman, uvala Žmanšćica, naselje Žman - luka Savar, uvala Dražica, naselje Savar - luka Soline, uvala Solišćica, naselje Soline - luka Veli Rat, naselje Veli Rat - luka Sali, naselje uvala Sali - luka Verunić, naselje Verunić

luke lokalnog značaja (nerazvrstane) - uvala Jaz, naselje Brbinj - uvala Mir, PP Telašćica - uvala Čušćica, PP Telašćica

luke posebne namjene koje nisu od značaja za Republiku Hrvatsku : marine manje od 200 vezova

- uvala Kanalić, naselje Veli Rat (postojeća), ribarske luke

- luka Sali, naselje Sali luke u funkciji marikulture

- uz naselje Žman

plovni put-unutarnji

1.4. građevine elektroničke komunikacije: - odašiljači nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža izvan građevinskog područja



- županijski elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama

2. Energetske građevine :

2.1. dalekovodi od 35kV do 220 kV s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu: - KB 35 kV TS Kukljica – TS Sali - KB 35 kV TS Sali – TS Dugi otok - DV/KB 35 kV Kožino-Ugljan – TS Dugi otok - TS 35/10 kV Dugi otok - TS 35/10 kV Sali

• Ostale građevine:

1.4. građevine planirane na izdvojenim građevinskim područjima regionalnog značaja:

• izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene: - Veli Rat – Svjetionik - T3- 2,4 0ha - (postojeće) - Verunić – Lučica - T3 - 2,00 ha – (postojeće) - Verunić – sjeverozapad - T2 - 3,00 ha – (planirano) - Veli Rat – Kanalić - T2 - 2,00 ha – (planirano) - Veli Rat – Polje - T2 - 4,00 ha - (planirano) - Dragove – Paprenica - T2 - 5,00 ha - (planirano) - Brbinj - rt Utra - T2 - 2,0 ha – (planirano) - Brbinj - Uvala Brbišćica - T2 - 5,00 ha - (planirano) - Savar - Uvala Ilo - T2 - 2,00 ha - (planirano) - Savar - Uvala Ovča - T2 - 2,00 ha -(planirano) - Zaglav - Eko postaja Barbaroža - T3 - 3,00 ha - (planirano) - Zaglav – Trstenica - T3 - 3,00 ha - (planirano) - Zaglav - Uvala Triluke - T2 - 5,00 ha - (planirano) - Sali - Uvala Sašćica 2 - T2 - 4,00 ha - (planirano) - Sali – Rasohača - T2 - 2,00 ha - (planirano) - Sali – Griže - T2 - 4,00 ha - (planirano) - Sali - Uvala Dumboka - T2 - 3,00 ha - (planirano)

3. Zahvati u prostoru, odnosno površine područnog (regionalnog) značaja:

• uzgoj ribe i drugih morskoh organizama na udaljenosti do 300 m od obalne crte • sidrišta:

- zaljev Pantera, naselje Veli Rat - uvala Čuna, naselje Veli Rat - uvala Lučica, naselje Verunić - uvala Bok, naselje Brbinj - uvala Lučina, naselje Brbinj - uvala Striža, naselje Brbinj

2.1.1. Opći uvjeti planiranja i građenja

Članak 18.

U obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine Sali nisu dopuštene bilo kakve aktivnosti u vezi eksploatacije mineralnih sirovina.

Članak 19.

Obalna crta je crta plimnog vala na obali.



2.2. Građevinska područja naselja

2.2.0. Opći uvjeti

Članak 20.

(1) Građevinsko područje naselja (GP) je cjelovit prostor koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog dijela i to: izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje.

naselje

izgrađeni dio ha

%

neizgrađeni dio ha

%

Ukupno ha

%

Božava

12,89

64

7,26

36

20,15

100

Brbinj

25,81

63

15,25

37

41,06

100

Dragove

14,68

68

7,02

32

21,70

100

Luka

25,00

68

12,02

32

37,02

100

Sali (bez Lavdare)

44,75

65

24,62

35

69,37

100

Sali (samo Lavdara)

4,85

100

0

0

4,85

100

Savar

17,63

69

8,07

31

25,70

100

Soline

12,31

67

6,19

33

18,50

100

Veli rat

15,54

74

5,61

27

21,15

100

Verunić

12,43

72

4,96

28

17,39

100

Zaglav

22,21

64

12,49

36

34,70

100

Zverinac

11,11

70

4,80

30

15,91

100

Žman

27,86

73

10,45

27

38,31

100

ukupno

247,07

68

118,74

32

365,81

100

(2) Izgrađeni dio građevinskog područja naselja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

(3) Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000m2.

(4) Neizgrađeni a uređeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih a uređenih čestica zemljišta (pristup sa prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta).



(5) Granice građevinskih područja naselja utvrđene su u grafičkom dijelu 4. Građevinska područja naselja M 1:5 000.

Članak 21.

Granice građevinskih područja naselja u pravilu su određene granicama katastarskih čestica. Iznimno u slučaju velikih i/ili nepravilnih i izduženih katastarskih čestica, granica je ucrtana linijama razgraničenja na čestici prema kojoj treba izraditi parcelacioni elaborat. utvrđene su u grafičkom dijlu plana i prikazane na katastarskoj podlozi (list br 4 Građevinska područja, mj. 1:5000).

Članak 22.

(1) Osnovna namjena unutar građevinskog područja naselja je stambena namjena.

(2) Pored stambene namjene, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine i uređivati javni prostori slijedećih namjena: javni objekti (škola, dječji vrtić, vjerski zdravstveni, upravni, socijalni i objekti kulture i sl.) poslovni, gospodarski objekti i objekti tradicijske djelatnosti (trgovine, tržnice, servisi, zanatske

radionice i dr.) javne zelene i prometne površine turističko-ugostiteljski objekti: hoteli, pansioni, prenoćišta i sl., sa smještajnim kapacitetom do 80

kreveta, sportsko-rekreacijski objekti i sadržaji lučke i komunalne infrastrukturnie i pratećih sadržaja komunalni sustavi (koridori i objekti) groblja koji ne iziskuju poseban režim prometa, ne stvaraju buku i ne zagađuju okoliš,

kompatibilni su s pretežitom namjenom prostora, udovoljavaju propisima i pravilima struke iz područja zaštite čovjekove okoline.

Članak 23.

(1)Građevine se mogu graditi isključivo na građevnim česticama. (2) Na jednoj građevnoj čestici i dozvoljena je izgradnja samo jedne glavne (stambene, stambeno-poslovne, poslovne ili gospodarske sl.) zgrade. sa pomoćnim građevinama

(3)Pod pojmom glavnih zgrada ovim se planom smatraju: - stambena zgrada je zgrada isključivo stambene namjene - stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja pored stambene namjene sadrži i druge

nestambene (gospodarske, poslovne uslužne i dr.) sadržaje neovisno u kom postotku - poslovna zgrada i/ili zgrada gospodarske namjene je zgrada koja nema stambene namjene

(4) Pomoćnom građevinom smatra se građevine koje moraju biti u funkciji glavne građevine, a koriste se kao garaža, ljetna kuhinja, spremište, drvarnica ili slično, bez mogućnosti prenamjene u poslovne i/ili stambene prostore

Članak 24.

(1) Regulacijski pravac je granica razgraničenja građevne čestice i prometne površine Građevinska linija određuje graničnu liniju zgrade u odnosu na regulacijsku liniju, odnosno granicu javno prometne površine.

(2) Građevinski pravac definira udaljenost pročelja građevine od regulacijskog pravca.

Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Regulacijsku liniju čini vanjski rub punog profila prometnice (kolnik + pješački trotoar, odnosno 1,5 m od vanjskog ruba kolnika).

(3) Planom propisana najmanja udaljenost građevinskog pravca od regulacijske pravca je 5 m, osim ako za pojedine prostorne cjeline nisu određeni posebni uvjeti. (4) U slučajevima kada se građevna čestica nalazi između tri ili više prometnih površina naprijed propisana min udaljenost odnosi se na dva dominantna pravca dok se ostali smatraju međom.



(5) Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja u slučajevima kad je građevinski pravac definiran položajem susjednih građevina na neposredno susjednim građevnim česticama, interpolirana građevina može se izgraditi na udaljenosti manjoj od minimuma utvrđenog u prethodnom stavku, pa čak i neposredno uz javnu prometnu površinu (pri čemu se preklapaju regulacijski pravac i građevinski pravac), a sve u skladu sa zatečenim stanjem, odnosno udaljenosti građevinskog pravca postojećih građevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

Unutar izgrađenog građevinskog područja regulacijsku liniju može činiti i vanjski rub kolnika.

Članak 24a

(1)U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina rekonstruirani dio ne smije prekoračiti građevinski pravac, ukoliko bi time bio prekršen Planom propisan minimum.

(2) U slučajevima definiranja regulacijskog pravca za postojeće zgrade u postupku formiranja građevne čestice (zgrade ozakonjenje temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i zgrade izgrađene prije 1968.god.) kada nije moguće poštivanje uvjeta iz prethodnog članka bez uklanjanja postojeće zgrade, regulacijski pravac prilagođava se zatečenom stanju izgrađenosti.

Članak 25.

(1) Građevnom česticom podrazumijeva se čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

(2) Građevina se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici (osiguran pristup na građevnu česticu, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu sa urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni neuređeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 26.

Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine, za koju nije utvrđena građevna čestica, čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m. U zemljište za redovnu uporabu građevine ne mogu biti uključeni dijelovi javno prometne površine, površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine kao ni dijelovi susjedne već formirane građevne čestice.

Članak 27.

(1) Građevinska čestica priključuje se na objekte infrastrukture i put u pravilu po dužini čestice uz put, odnosno prema posebnim uvjetima nadležnih organa i organizacija.

(2) Izuzetno, kad se u već izgrađenim područjima nije moguće ne može od objekta izgrađenog u skladu sa prostornim planom osigurati na drugi način pristup na javno prometnu površinu mogu se utvrditi lokacijski uvjeti radi ustanovljenja služnosti prolaza i prijevoza preko drugih građevinskih čestica, a radi osiguranja pristupa sa građevinske čestice na javno-prometnu površinu.

Članak 28.

(1) Svaka građevna čestica u neizgrađenom dijelu građevinskog područja mora imati neposredan pristup na prometnu površinu minimalne širine 5,5 m. Građevine se mogu graditi i uz prometne površine koje nisu izvedene u punom planiranom profilu, a u skladu s člankom 136 iz ovih Odredbi.

(2) U izgrađenom građevinskom području i neizgrađenom a uređenom građevinskom području kada zatečeno stanje na terenu to uvjetuje minimalna širina iz stavka 1. ovog članka može biti i manja, ali ne manja od 3 m.



(3) Izuzetno, od gornjeg stavka naprijed navedenog za interpolaciju novih građevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina na kosom terenu (sa nagibom terena većim od 30%) i u ruralnim aglomeracijama jezgrama naselja može se dopustiti neposredan pješački pristup građevnoj čestici u širini najmanje 1,5 m, uz uvjet da je najveća dužina toga pristupa 50 100 m.

(4) Prometne površine na koje građevne čestice imaju neposredan pristup su površine:

(a) evidentirane u katastarskom operatu sa katastarskim brojem, odgovarajuće širine određene Prostornim planom;

(b) čiji je stvarni način uporabe evidentiran u katastarskom elaboratu kao ulica, nerazvrstani put, trg ili druga prometna površina bez provedene parcelacije, odnosno formiranja novih katastarskih čestica za te površine, odgovarajuće širine određene Prostornim planom; prikazane na kartografskim prikazima (postojeće i planirane)

(c) koje se koriste u naravi, a za pristup građevnoj čestici nisu evidentirane u katastarskom operatu ili prikazane u Planu

(d) one površine za koje postoji pravo služnosti za prolaz do građevne čestice. koje se planiraju na temelju provedbenih dokumenata prostornog uređenja ili projektne dokumentacije, a prema uvjetima Plana

(5) Sastavni dio građevne čestice koji služi isključivo kao pristup građevine na prometnu površinu radi ostvarenja mogućnost građenja u drugom redu građevnih čestica od prometne površine, ne može biti duži od 50 m i uži od 3,5 m (3,0 m u izgrađenim dijelovima naselja).

(6) Udaljenost građevina od linije pomorskog dobra, odnosno granice međe prema moru iznosi najmanje 5,0 m. Izuzetno, unutar izgrađenog i neizgrađenog a uređenog dijela građevinskog područja naselja udaljenost građevina može biti i manja u skladu sa zatečenim stanjem susjednih građevina pri čemu je mjerodavna veća udaljenost ali ne manja od 1,0 m.

(7) U svim naseljima općine Sali više od 50% građevina koristi se za stalno stanovanje.

Članak 28.a

U izgrađenim dijelovima GP naselja u slučajevima kada se zbog formiranja poprečnog profila prometnice (izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće) ili evidentiranja nerazvrstanih cesta smanjila površina građevne čestice do 25% od minimalno dozvoljene, za istu je moguće ishoditi potrebna odobrenja za gradnju. Koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti i svi ostali uvjeti obračunavaju se u odnosu na određenu minimalnu dozvoljenu građevnu česticu pripadajuće zone

Članak 28.b

U slučajevima kada je nivo građevne čestice niži od nivoa pristupne prometne površine dozvoljava se priključenje građevne čestice na prometnu površinu preko priključne građevine (most, nasip ili krov pomoćne građevine koja je izvedena kao podrum ili suteren) koju je u tom slučaju dozvoljeno graditi do samog regulacijskog pravca.

Nivo površine za priključenje mora biti u nivou prometne površine uz dozvoljeni max. nagib (do 3%) od zgrade prema prometnoj površini.

Članak 29.

Na površinama za javne, društvene, sportske, gospodarske (obrtništvo, ugostiteljstvo, turizam, promet) i druge poslovne namjene mogu se, u sklopu građevine osnovne namjene, graditi prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene. (1) Visina građevine uvjetovana je brojem nadzemnih etaža i visinom pročelja, a određuje se na



dijelu građevine na kojem je veća. (2) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu i to: - kod ravnog krova do gornjeg ruba konstrukcije ravnog krova, - kod kosog i višestrešnog krova na mjestu lomne točke pročelja i kosine krova, - kod kosog jednostrešnog krova do sljemena.

Visina ograde kod ravnog krova ne uzima se u obračun s tim da ista ne može biti veća od 1,0 m mjereno od gornjeg ruba završnog sloja ravnog krova . Iznimno u slučajevima kada je jednostrešni krov uvučen min. 3,0 m u odnosu na pročelje zgrade visina se mjeri kao i kod višestrešnog krova. (3) Kod kaskadne gradnje, visina građevine mjeri se na svakom mjestu pročelja građevine, od konačno uređenog terena, vertikalno uz to pročelje, i na svakom mjestu mora biti u skladu s odredbama ovoga Plana. (4) Planom je određena maksimalno dozvoljena visina za sve vrste zgrada. (5) U visinu građevine (niti u broj etaža) ne računaju se izlazi glavnog stubišta (ukoliko je natkrivena površina max. 25% veća od tlocrtne površine stubišta zajedno sa podestima) ili okna dizala, kao ni ulazi u podzemne garaže.

Članak 30.

(1) Na zelenim površinama, sportsko-rekreacijskim površinama, parkovima i kupališnim zonama nije moguća izgradnja stambenog ili poslovno-smještajnog prostora u bilo kojoj funkciji.

(2) Unutar građevinskog područja naselja osigurava se slobodan pristup obali i prolaz uz obalu mora, te javni interes u korištenju pomorskog dobra

(3) Interpolacija nove građevine se smatra izgradnja na građevnoj čestici koja je smještena uz prometnu površinu između dvije postojeće građevine

U smislu odredbi Plana etažama se smatraju ; Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno ispod kosog krova, čija visina nadozida nije veća od 1,2 m. U slučaju gradnje zgrada s ravnim krovom moguća je reducirana nadogradnja jedne krovne etaže (nadgrađe), koja se računa u ukupan broj etaža (kao potkrovlje), uz sljedeće uvjete : kut što ga zatvara najviša točka vanjskog ruba nadgrađa i rub ograde krovne terase ravnog

krova ne smije biti veći od 23° i mjeri se u odnosu na sva pročelja visina građevine mjeri se od gornjeg ruba ograde krovne terase ravnog krova, koja ne

može biti viša od 1,2 m mjereno od završnog sloja krovne terase max. dozvoljena visina nadgrađa je 3,5 m mjereno od vrha krovne terasa ravnog krova do

završnog sloja krova nadgrađa Podrum (Po) je dio građevine ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i smatra se podzemnom etažom (ili etažama). Suteren (S) je dio građevine ukopan do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, ili je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena i smatra se nadzemnom etažom. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Krov može biti kos (jednostrešan ili višestrešan) ili ravan (prohodan ili neprohodan ) i ne smatra se etažom.

Članak 31.

(1) Bučne ili potencijalno opasne djelatnosti (metalski obrt, auto-lakirerske, kamenoklesarska radionica, i sl.) mogu biti isključivo locirane u gospodarskim zonama na propisanoj udaljenosti od susjednih stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i sličnih građevina, kojima bi bučne i potencijalno opasne djelatnosti mogle biti štetne ili opasne.



(2) Djelatnosti koje imaju potencijalno štetan utjecaj na okoliš ne mogu se obavljati u stambeno poslovnim objektima, odnosno unutar površine naselja drugačije namjene.

(1) Građevinska (bruto) nadzemna površina zgrade (GBPn) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih nadzemnih dijelova (etaža) zgrade (S, Pr, K, Pk) određenih na odgovarajući način u skladu sa Zakonom (2) Koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža (kisn) je odnos građevinske (bruto) izgrađene površine svih nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice. Koeficijent izgrađenosti (kig), koeficijent iskoristivosti (kis), koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža (kisn) čine glavna i sve pomoćne građevine na jednoj građevnoj čestici, osim nenatkrivenih bazena (3) U obračun naprijed navedenih koeficijenata ne ulaze: sabirne jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo

ako su u cijelosti ukopani u teren ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena konzolne istake krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena

(prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.).

(4) Reciprocitet je (u smislu odredbi ovog Plana) uzajaman odnos susjeda kojima se osigurava isto pravo građenja na zajedničkoj međi ili na udaljenosti manjoj od 3.0 m od zajedničke međe u slučajevima kada je jedna strana već konzumirala to pravo, osim kod pomoćnih građevina gdje se odnosi i na novu gradnju.

Članak 32.

(1) Odredbe Prostornog plana neposredno se primjenjuju:

- za područja za koja nije utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja; - u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, mješovite i isključive namjene na

uređenoj građevnoj čestici do donošenja urbanističkog plana uređenja, ukoliko je predviđena izrada urbanističkog plana ;

- za faktički neizgrađeno ali uređeno zemljište (na kojem do građevnih čestica postoji pristup s prometne površine, riješena odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici u skladu s Prostornim planom;

- rekonstrukciju postojećih građevina; - za gradnju, rekonstrukciju i zamjenu građevina javne i društvene namjene; - za gradnju prometne i komunalne infrastrukture; - za druge zahvate u prostoru koje se ovom Odlukom utvrde.

(2) Izgrađeni dio građevinskog područja kao i neizgrađeni a uređeni dio građevinskog područja naselja prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4. „Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja“ u mjerilu 1:5.000.

(1) Opći uvjeti primjenjuju se u svim slučajevima ukoliko ovim Planom nisu propisani posebni uvjeti za pojedine zahvate u prostoru. U tim slučajevima primjenjuju se posebni uvjeti u dijelu u kojem su propisani, a za ostalo vrijede opći uvjeti. (2) Uvjeti za gradnju novih građevina primjenjuju se i u slučajevima rekonstrukcije ukoliko Planom nisu posebno propisani.

Članak 33.

(1) Unutar građevinskog područja naselja su određene su prostorne cjeline s različitim uvjetima za uređenjae i gradnjeu novih, odnosno rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina a obuhvaćaju slijedeće:

(a) ruralne aglomeracije jezgre naselja; (b) izgrađeno građevinsko područje naselja; (c) neizgrađeno a uređeno građevinsko područje naselja;



(d) neizgrađeno građevinsko područje naselja; (e) posebni dijelovi građevinskog područja.

(2) Naprijed navedene prostorne cjeline unutar građevinskih Područja naselja s različitim uvjetima uređenja i gradnje prikazana su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana (kartografski prikaz broj 4. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5.000).

2.2.1. Posebni Uvjeti za izgradnju i uređenje u ruralnim aglomeracijama jezgrama

Članak 34.

(1) Prostornim planom se utvrđuju uvjeti gradnje i uređenja kao i smjernice zaštite ruralnih aglomeracija jezgre naselja koji su obvezne prilikom zahvata u prostoru, i to: - postojeće stare aglomeracije ne smiju se daljnjom izgradnjom podrediti suvremenom

arhitektonskom izrazu, odnosno obvezno je očuvanje prostornih odnosa, volumena i oblikovanja građevina;

- budućim građevinskim intervencijama trebaju se pojedine neprimjerene dogradnje iz kasnijih razdoblja oblikovno prilagoditi autentičnom ugođaju, kao i prilikom restauracije starih građevina;

- nove gradnje u pravilu planiraju se tako da njihova gradnja kompozicijski upotpunjuje kompleks starih građevina;

- građevinski zahvati trebaju biti u mjeri starih građevina; - vrata i prozori obavezno trebaju biti drvenih i ne velikih dimenzija; - treba izbjegavati balkone velikih poteza duž jednog ili više pročelja, te željezne i drvene ograde; - krov u pravilu treba biti dvovodni; - pri restauraciji, odnosno izgradnji novih prostora treba koristiti tradicijske građevne materijale.

(2) U ruralnim aglomeracijama naselja za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih i/ili poslovnih građevina zgrada i rekonstrukciju postojećih građevina određuju se slijedeći uvjeti: (a) minimalna površina građevne čestice je 150 250 m; (b) maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=0,7 0,4; (c) maksimalni koeficijent iskorištenosti iskoristivosti kis=1; (d) maksimalni broj nadzemnih etaža P+2, je 3, odnosno najviše V=9 10 m; (g) sve građevine se mogu graditi s podrumom, suterenom i potkrovljem a unutar zadane visine; (e) minimalna udaljenost od susjedne međe, i razvrstanih i nerazvrstanih prometnih površina iznosi 1

m. Ova udaljenost može bit i manja kada se postojeća zgrada rekonstruira ili dograđuje. U tom slučaju zadržava se zatečena udaljenost od susjedne međe ili od prometnice, što znači da građevina može biti smještena i neposredno uz među ili uz regulacijski pravac,

U slučajevima rekonstrukcije ili gradnje zamjenske građevine dozvoljava se gradnja i kada nisu ispunjeni naprijed navedeni uvjeti, pod uvjetom da se zadrže zatečeni tlocrtni gabariti građevine. Iznimno dozvoljava se dogradnja etaža i/ili povećanje visine zgrade ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih zgrada na neposredno susjednim građevnim česticama, pri čemu je mjerodavna visina susjedne niže zgrade. U slučajevima interpolacije unutar jezgre naselja (gradnje na građevnoj čestici koja se nalazi između već izgrađenih građevnih čestica) dozvoljava se gradnja zgrada i kada nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne površine građevinske čestice (uz uvjet da se čestica zadržava u zatečenom stanju) udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se slijedi zatečeno stanje i način gradnje susjednih zgrada u pogledu visine zgrade, izgrađenosti građevne čestice i udaljenosti zgrade od međe. (h) u svrhu nastavljanja i očuvanja povijesne matrice naselja (zgrada + dvor) dozvoljava se

postavljanje gradnja zgrade i pomoćnogih objekta građevina na granicu građevne čestice prema prometnoj površini ili prema susjedu (u slučaju reciprociteta ili uz suglasnost susjeda), kako bi se omogućilo formiranje dvora;

(i) najveća visina ogradnog zida dvora je 2 m mjereno od najviše najniže kote uređenog terena neposredno uz zid.

(j) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina ne može prelaziti 400 m2. (k) maksimalan broj stambenih jedinica je 4

(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka unutar ruralnih aglomeracija omogućava se: a) slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine



se mogu graditi neposredno uz prometnu površinu i moraju se, u pogledu visine, uskladiti sa građevinama na susjednim građevinim česticama, a prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara;, u slučajevima kad je građevinski pravac definiran položajem susjednih građevina na neposredno susjednim građevnim česticama, interpolirana građevina može se izgraditi na udaljenosti manjoj od minimuma utvrđenog u prethodnom stavku, pa čak i neposredno uz javnu prometnu površinu (pri čemu se preklapaju regulacijski pravac i građevinski pravac), a sve u skladu sa zatečenim stanjem, odnosno udaljenosti građevinskog pravca postojećih građevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

b) maksimalni broj etaža i visina građevine može biti viša radi prilagodbe urbanoj strukturi

povijesne jezgre, a prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara; ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih zgrada na neposredno susjednim građevnim česticama, pri čemu je mjerodavna visina susjedne niže zgrade.

c) za rekonstrukciju postojećih građevina udaljenosti mogu biti određene osnovom postojeće građevine, uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara.

(4) Sve građevine se mogu graditi kao slobodno stojeće, dvojne i u nizu.

(5) Dvojne građevine se grade prema prostorno planskim pokazateljima za slobodno stojeću građevinu smještenu na dvije građevne čestice i to u odnosu na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojna građevina može imati najveći koeficijent izgrađenosti kig=0,35 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,5. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina dvojne građevine iznosi najviše 200 m2. Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(6) Građevine u nizu se mogu graditi kao najviše pet građevina u nizu, osim ako prema uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara ne bude određeno drukčije. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig=0,35 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,5. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 200 m2 . Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.

Članak 34 a.

Prostornim planom se omogućava Dozvoljena je gradnja novih i/ili rekonstrukcija (prenamjena) i zamjena postojećih građevina, odnosno izgradnja zamjenskih u ruralnim aglomeracijama naselja za poslovnu, ugostiteljsko turističku i javnu namjenu prema sljedećim uvjetima istovjetnim za gradnju stambenih zgrada.

(a) maksimalni koeficijent izgrađenosti: kig=1;

(b) maksimalni koeficijent iskorištenosti: kis=3,6;

(c) maksimalni broj etaža i maksimalna visina građevine može odstupati od visine određene u prethodnom članku uz poštivanje koeficijenta iskorištenosti iz točke b) ovog članka;

(d) za ugostiteljsko turističke građevine maksimalni kapacitet iznosi 80 kreveta;

(e) smještaj vozila rješava se prema lokalnim prilikama.

Članak 35.

Dozvoljena je gradnja novih i/ili rekonstrukcija (prenamjena) postojećih građevina, odnosno izgradnja zamjenskih stambeno-poslovnih zgrada prema uvjetima istovjetnim za gradnju stambenih zgrada.

(1) U ruralnim aglomeracijama dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama, i interpolacija novih na slobodnim građevinskim česticama, te izgradnja novih pomoćnih građevina, a sve uz posebne uvjete nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. Dijelove postojećih građevina je moguće uređivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko turistički sadržaji, uredi i sl.)

(2) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina u ruralnim aglomeracijama koje čine pročelje prema obali i u kontaktu su sa prometnom površinom prema obali ne smije se mijenjati gabariti građevine radi zaštite slike naselja, izuzev građevina iz članka 34a. ove Odluke .



2.2.2. Uvjeti za izgradnju u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja

Članak 36.

Izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja utvrđeni su Planom i prikazani su na kartografskom prilogu (list br. 4 Građevinska područja, mj. 1:5000).definirani su u članku 20. stavak 2. Uvjeti za građenje unutar ovih područja odnose se na izgradnju novih objekata (interpolacija), te na rekonstrukciju i/ili dogradnju postojećih objekata.

Članak 37.

(1) Izgrađeno građevinsko područje naselja uređuje se i izgrađuje sa ciljem sanacije i prilagođavanja suvremenim urbanim potrebama.

(2) Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih zgrada građevina, i rekonstrukciju postojećih građevina uređuju se slijedeći uvjeti: (a) minimalna površina građevne čestice iznosi 250 m2 ; (b) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi kig=0,5; (c) maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi kis=1; (d) maksimalni broj nadzemnih etaža P+2 3 a maksimalna visina do 10 m, sve građevine

mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine; (e) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 2 m; (f) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta, nerazvrstanih cesta i drugih

prometnih površina iznosi 2 m, iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na međi nerazvrstane ceste i druge prometne površine;

(g) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 3 m; (h) sve građevine se mogu graditi s podrumom ravnim ili kosim krovom ili u kombinaciji i/ili s

potkrovljem unutar zadane visine; (i) za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% površine građevne čestice za

uređene zelene (vodo propusne) površine obrasle vegetacijom; (j) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina ne može prelaziti 600 m. (k) maxsimalan broj stambenih jedinica je 4


(4) Dvojne građevine u prostorno oblikovnom smislu podrazumijevaju se grade prema prostorno planskim pokazateljima za slobodno stojeću građevinu smještenu na dvije manje građevne čestice i to u odnosu na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojna građevina može imati površinu minimalno 150 m2 najveći koeficijent izgrađenosti kig=0,2 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,5. Maksimalna, a nadzemna građevinska bruto površina građevine na pojedinačnoj građevnoj čestici iznosi najviše 300 m2. Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(5) Građevine u nizu se mogu graditi najviše pet zgrada građevina u nizu. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig=0,3 a koeficijnt iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,7. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 250 m2 . Ostali uvjeti su određeni u stavku 3. ovog članka.

Članak 38.

Kod izgradnje u izgrađenom području naselja pored uvjeta iz gornjeg članka potrebno se pridržavati i sljedećih smjernica :

(a) kod smještaja građevina na građevnoj čestici tradicijsku dispoziciju objekata; (b) u oblikovanju novih građevina potrebno je poštivati vrijednosti postojeće izgradnje; (c) korištenje tradicijskih detalja karakterističnih baš za Dugi otok i Zverinac kao što su kamena

balatura, kameni luk, terasa, škure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. prema karakteristikama naselja;

(d) prilikom oblikovanja građevina dopuštaju se suvremeni arhitektonski izrazi primjereno uklopljeni krajobraz i morfologiju naselja.



Članak 39.

Zbog očuvanja elemenata tradicionalne arhitekture i u cilju očuvanja tradicionalnog krajobraza, a sve radi poticanja seoskog i eko-etno turizma Prostornim planom se dopušta rekonstrukcija i adaptacija postojećih skromnijih građevina utilitarne i stambene arhitekture (manje seoske stambene zgrade, pomoćne zgrade, pojate, štale i sl.) koje su u uporabljivom ili ruševnom stanju. Rekonstrukcija građevina se može obaviti u postojećem gabaritu a moguća je i promjena namjene građevina (sukladno prostorno funkcionalnim odnosima, turističke ponude i sl.).

2.2.3. Uvjeti za izgradnju unutar neizgrađenim a uređenim dijelovima građevinskih područja naselja (osim jezgri)

Članak 40.

Neizgrađeno ali uređeno građevinsko područje naselja je Planom određeno područje za izgradnju i razvoj naselja faktički neizgrađeno ali uređeno građevinsko područje (na kojem do građevinskih čestica postoji pristup sa prometne površine, a odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta) riješeno je u skladu s Prostornim planom.

Članak 41.

(1) Neizgrađeno a uređeno građevinsko područje naselja izgrađuje se i uređuje na način da se u što većoj mjeri očuvaju vrijednosti prostora, gdje se dopuštaju građevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov i sl.).

(2) Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina, određuju se slijedeći uvjeti:

(a) minimalna površina građevne čestice iznosi 300 400 m2 ; (b) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi kig=0,4; 0,3 (c) maksimalni koeficijent iskorištenosti iskoristivosti je kis kis =1,2; a kisn=0,9 (d) maksimalni broj nadzemnih etaža P+2 3 sa maksimalnom visinom do 910 m, sve građevine

mogu imati podrum, suteren i potkrovlje u okviru zadane visine; (e) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 2 m; (f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih površina iznosi 2 m,

iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na međi uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne površine;

(g) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 3 m; (h) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 4 m; (i) najmanje 20% površine građevne čestice mora se koristiti kao uređene zelene (vod

propusne) površine obrasle vegetacijom; (j) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine ne može prelaziti 600 m2 (k) maksimalan broj stambenih jedinica je 4

(3) Sve građevine se mogu graditi kao slobodno stojeće, dvojne i u nizu, s ravnim ili kosim krovom ili u kombinaciji i/ili s potkrovljem unutar zadane visine;.

(4) Dvojne građevine u prostorno oblikovnom smislu podrazumijevaju se grade prema prostorno planskim pokazateljima za slobodno stojeću građevinu smještenu na dvije manje građevne čestice i to u odnosu na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojna građevina može imati površinu minimalno 150 m2 najveći koeficijent izgrađenosti kig=0,2 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,5. Maksimalna, a nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 300 m2 . Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m. Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(5) Građevine u nizu se mogu graditi s najviše tri građevine u nizu zgrade. Najveća visina građevine iznosi P+1 ili najviše 7,0 m. Sve građevine mogu imati podrum i potkrovlje u okviru zadane visine. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig= 0,2 0,3 a koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,5 0,7. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 250 m2 . Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m. Ostali uvjeti su određeni u stavku 3. ovog članka.



Članak 42.

Brisan.

Članak 43.

Brisan.

Članak 44.

Brisan.

2.2.4. Uvjeti za izgradnju u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

Članak 45.

(1) Neizgrađeno građevinsko područje naselja izgrađuje se i uređuje na način da se u što većoj mjeri očuvaju vrijednosti prostora, gdje se dopuštaju građevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov i sl.).

(2) Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina određuju se slijedeći uvjeti:

(a) minimalna površina građevne čestice iznosi 400 m2 ; (b) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za slobodno stojeće građevine iznosi

kig=0,3; (c) ukoliko se podrumske etaže koriste u funkciji smještaja vozila u mirovanju (garaža) tada

najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice za tu etažu može iznositi do kig=0,6; (d) maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi kis=0,8, a za izvedbu terasa i balkona dopušta

se povećanje iskorištenosti do 10%; (e) maksimalni broj etaža P+2 sa maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati

podrum i suteren u okviru zadane visine; (f) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3 m; (g) minimalna udaljenost od nerazvrstanih i drugih prometnih površina iznosi 3 m, (h) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 4 m; (i) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 5 m; (j) najmanje 30% površine građevne čestice mora se koristiti kao uređene zelene

(vodopropusne) površine obrasle vegetacijom; (k) maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi 600 m2 ; (l) otvoreni bazen bruto površine od 24 do 100 m2 i dubine do 2,0 m ne obračunava se u

koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

(1) Za građevine tlocrtne površine do 50 m2 maksimalna visina je P+1, odnosno najviše 6,0 m.


(3) Dvojne građevine se grade prema prostorno planskim pokazateljima za slobodno stojeću građevinu smještenu na dvije građevne čestice i to u odnosu na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojna građevina može imati najveći koeficijent izgrađenosti kig=0,2 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,5.

(4) Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 300 m2. Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m. Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

(5) Građevine u nizu se mogu graditi s najviše tri građevine u nizu. Najveća visina građevine iznosi P+1 ili najviše 7,0 m. Sve građevine mogu imati podrum i potkrovlje u okviru zadane visine. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig=0,2 a koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,5. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 250 m. Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m. Ostali uvjeti su određeni u stavku 3. ovog članka.



Članak 46.

Brisan.

Članak 47.

Brisan.

Članak 48.

Brisan.

Članak 49.

Brisan.

Članak 50.

Brisan.

Članak 51.

Brisan.

Članak 52.

Brisan.

Članak 53.

Brisan.

Članak 54.

Brisan.

Članak 55.

Brisan.

Članak 56.

Brisan.

2.2.5. Uvjeti za izgradnju u posebnim dijelovima građevinskih područja naselja

Članak 57.

(1) Posebni dijelovi građevinskog područja naselja čine neizgrađeno građevinsko područje u kojima se primjenjuju slijedeći uvjeti uređenja i građenja: (a) minimalna površina građevinske parcele iznosi 1500 m2 ; (b) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi kig=0,15; (c) maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosikis=0,3; (d) maksimalni broj etaža P+1 sa maksimalnom visinom 7 m; (e) minimalna udaljenost građevine od susjedne međe i svih prometnih površina iznosi 5 m; (f) sve građevine se mogu graditi s podrumom unutar zadane visine; (j) najmanje 50% površine građevne čestice mora se koristiti kao uređene zelene (vodopropusne)

površine obrasle vegetacijom.

(2) Sve građevine se mogu graditi kao slobodno stojeće i dvojne.

(3) Dvojne građevine se grade prema prostorno planskim pokazateljima za slobodno stojeću građevinu smještenu na dvije građevne čestice i to u odnosu na koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice. Stoga građevna čestica na kojoj se gradi dvojna građevina može imati najveći



koeficijent izgrađenosti kig=0,1 a najveći koeficijent iskoristivosti kis=0,2. Maksimalna nadzemna građevinska bruto površina građevine iznosi najviše 300 m. Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5m. Ostali uvjeti su određeni u prethodnim stavcima ovog članka.

Članak 57a.

2.2.6. Ostali uvjeti za gradnju

(1) Visina građevina

Nove građevine stambene, stambeno poslovne, javne i društvene te ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima mogu imati najviše tri nadzemen etaže.

Iznimno, crkve, sportske, višenamjenske i druge dvorane i slične građevine čija tehnologija ili funkcija zahtjeva veću visinu mogu biti više od 10,00 m.

(2) Priključak građevnih čestica na prometnu površinu

Priključak na cestu državnog značaja moguće je na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijela za ceste u postupku ishođenja odgovarajućeg akta za građenje.

Priključak na ostale (nerazvrstane) ceste moguće je temeljem prethodnog odobrenja nadležnog tijela općinske uprave u postupku ishođenja odgovarajućeg akta za građenje ili na temelju dokumenta prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.

Prometne površine i prilazi građevinama javne namjene, moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osoba s poteškoćama u kretanju.

(3) Udaljenost građevine od prometnih površina

Kada državna, županijska ili lokalna cesta prolazi kroz građevinsko područje i kada se uređuje kao ulica, udaljenost građevinske linije od regulacijske linije iznosi:

ruralna aglomeracija

izgrađeno GP neizgrađeno a uređeno GP

neizgrađeno GP

nerazvrsten ceste i ostale i ostale prometne površine

1 2 2 3

lokalna cesta 1 2 3 4

županijska cesta 1 2 3 4

državna cesta 1 3 4 5

(4) Iznimno od gornjeg stavka u ruralnim aglomeracijama i izgrađenom dijelu građevinskog područja, kod interpolacije građevina, kada je postojećom izgradnjom već formirana građevinska linija u odnosu na regulacijsku liniju, ta građevinska linija se zadržava i za interpoliranu građevinu.

(5) Smještaj vozila na građevnoj čestici

Smještaj vozila planira se na građevnim česticama u skladu s odredbama iz poglavlja 5.1 Cestovni promet. Izuzetno, unutar ruralnih aglomeracija i unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, i ukoliko nema uvjeta za uređenje parkirališta ili gradnju garaže na građevnoj čestici, moguće je riješiti smještaj vozila na javnom parkiralištu. U tom slučaju obvezno je plaćanje tržišne cijene za gradnju potrebnih parkirališnih mjesta a ubrana sredstva namjenski trošiti za gradnju javnih parkirališta najbližih lokaciji za koju se traži odstupanje.

(6) Odstupanja od propisane površine građevne čestice



Prilikom neposredne primjene Prostornog plana ili u detaljnijem planu koji se izrađuje na temelju Prostornog plana, može se odobriti odstupanje od propisane veličine građevne čestice, ako je građevna čestica smanjena radi formiranja čestice za površinu javne namjene (ceste i dr.). U tom slučaju površina građevne čestice može biti manja za površinu koja se odvojila za formiranje javne namjene a najviše 20%. U tom slučaju maksimalni koeficijent izgrađenosti kig i maksimalni koeficijent iskorištenosti kis obračunavaju se na temelju izvorne površine građevne čestice prije odvajanja dijela za javnu namjenu.

U slučaju kada je građevna čestica smanjena radi formiranja koridora planirane prometnice tada je moguća manja udaljenost građevine od javno prometne površine od one koja je propisana.

2.2.7. Uvjeti za oblikovanje građevina i građevnih parcela čestica

Članak 58.

(1) Prilikom gradnje građevine potrebno je u što većoj mjeri očuvati prirodnu konfiguraciju terena građevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja a kosi teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina

(2) Površina između građevinske i regulacione linije može se koristiti kao slobodni prostor, vrt i sl., a na toj površini po potrebi se mogu graditi infrastrukturno-komunalne instalacije i sl.

(3) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Prilikom gradnje i uređenja građevne čestice dozvoljena su manja nasipavanja i usjeci terena u svrhu uređenja građevne čestice i usklađenja zatečenog terena u odnosu na susjedne građevinske parcele ili pristupne prometne površine (izjednačavanje visina prema susjedu ili pristupnoj prometnici),stambenih i turističkih građevina uređenje građevne čestice se može izvesti na način da se nasipanjem ili iskopom visinski izmijeni prosječna ploha prirodnog terena (neizgrađena površina zemljišta prije izgradnje) najviše za 1,0 m. (4) Planom se dozvoljava gradnja ogradnog zida (nije obveza) prema međi sa susjedom i na regulacijskom pravcu unutar zona manje gustoće. Visina ogradnog zida je max. 1,80 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu na nižoj stran Visina čvrste ograde prema pristupnoj prometnici ne smije biti veća od 1,0 m.

(5)Planom propisano zelenilo unutar građevne čestice planirati i urediti na način da se okrupni min 60% propisane površine.

Članak 59.

Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi trebaju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture.

Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu, s mogućim posmakom, max. 30% dužine zida.

Brisan.

Članak 60.

(1) Građevine mogu imati ravni ili kosi krov (jednostrešan ili višestrešan). Dozvoljene su i kombinacije kosog krova i krovnih terasa. Moguće je i formiranje terase u srednjoj trećini krovne plohe, ali unutar gabarita krova. Dopušteni su krovni luminari i prozori u krovnoj plohi (abain).

(2) Kod gradnje novih građevina, krov svojom dužom stranom mora biti paralelan sa izohipsama terena. Maksimalni nagib kosog krova je 22˚.



(3) Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora i fotonaponskih ćelija na krovu građevine, osim u zaštićenim dijelovima naselja.

(4) Vijenac krova može biti najviše 30 cm istaknut od ruba pročelja objekta a na zabatu od 10 cm. Pokrov može biti od različitih materijala crvene boje.

(5) Horizontalni i vertikalni gabarit građevina, oblikovanje fasada i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijal, trebaju biti u skladu s krajolikom i načinom građenja na ovom području. Puna (zidana) pročelja građevine moraju se ožbukati ili izvesti u kamenu, a moguća je i kombinacija oba materijala.

(6) Balkoni se mogu raditi kao istaknuti na dijelu pročelja građevine ili uvučeni u obliku lođe.

2.2.8. Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina

Članak 61.

(1) Pomoćnie građevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, bazeni, nadstrešnice, solarni kolektori, foto naponske ćelije i sl.) mogu se graditi prislonjene uz glavnu građevinu na način da sa njom čine skladnu cjelinu, ili se mogu graditi kao samostalne građevine na istoj građevnoj čestici. objekti uključivo i garaže grade se u okviru maksimalno dopuštene brutto izgrađenosti čestice.

(2) Mogu biti isključivo jednoetažni (prizemni) i to pokriveni kosim krovištem sa padom vode na parcelu investitora. Dozvoljena visina pomoćnih građevina je 4,0 m, a broj etaža je 2 (Po +P, ili Po +S). Krov može biti ravan ili kosi ili kombinacija, sa odvodom vode na vlastitu građevnu česticu.

(3) Ukoliko su prislonjeni uz glavni objekt mogu imati i ravno krovište ravan krov sa funkcijom prohodne terase čija je udaljenost od međe i /ili regulacijskog pravca istovjetna Planom dozvoljenoj udaljenosti glavne zgrade. koja ne smije biti bliža od 2.0 metra od susjedne međe, ako se susjed s time ne usuglasi.

(4) Pomoćnia objekt, osim u slučaju iz prethodna stavka, građevina može se graditi i bliže od 3.0 m od granice susjedne parcele međe, pa i tako da se prisloni uz među susjeda ako se susjedni objekt također nalazi na toj međi. Najmanja dozvoljena udaljenost bazena od međe sa susjedom je 1 m.

(5) U slučaju gradnje Bliže od 3.0 m od granice susjedne parcele ne mogu se graditi pomoćni objekti sa funkcijom pomoćne kuhinje ili druge namjene ukoliko ista predviđa upotrebu roštilja sa dimnjakom, otvorenog ložišta, kamina i sl. međe nije dozvoljeno otvaranje otvora na toj strani uz obvezu izvođenja protupožarnog zida prema međi min. vatrootpornosti 2 sata.

(6) Pomoći objekt mora biti udaljen od regulacione linije prema prometnici u skldu s člankom 46. Najmanja dozvoljena udaljenost svih pomoćnih građevina od regulacijskog pravca je 3,0 m.

(7) Kod specifičnih građevinskih terena kad je visinska razlika između kote prometnice i nivelacione kote čestice veća od 3.0 m, garaža se može izvesti i na 2.0 m od regulacione linije prema prometnici. Na ovaj način locirana garaža ne smije biti šira od 6.0 m. Oblikovanje pomoćnih građevina mora biti u skladu sa glavnim građevinama, a prema odredbama ovog Plana

(8) Kad se ograde izgrađuju prema državnoj ili županijskoj prometnici koja nema nogostup ne smiju se graditi bliže od 1,5 m od prometnice..Dozvoljava se gradnja garaža kao samostalne građevine na zasebnoj građevnoj čestici, a prema sljedećim uvjetima: min površina građevne čestice je 150 m2

min. udaljenost od međe jednaka je planom propisanoj udaljenosti za pomoćne građevine min. udaljenost od regulacijskog pravca je 5,0 m



2.2.9. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina u građevinskim područjima naselja

Članak 62.

(1) Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojećih građevina u sljedećim slučajevima: a) kada su postojeći lokacijski uvjeti sukladni uvjetima Plana za predmetnu zonu

rekonstrukcija se dozvoljava pod istim uvjetima kao za nove građevine b) kada je površina građevne čestice manja od Planom propisanog minimuma za novu

gradnju, rekonstrukcija je dozvoljena samo u postojećim gabaritima građevine, iznimno, za prizemne građevine moguća je nadogradnja jedne etaže neovisno o najvećem dopuštenom koeficijentu izgrađenosti uz poštivanje ostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnu zonu.

c) kada je udaljenost zgrade od međe manja od Planom propisane, dozvoljena je rekonstrukcija u skladu sa zatečenom udaljenošću (uz suglasnost susjeda osim u slučaju reciprociteta kada nije potrebna suglasnost) i uz uvjet da nije dozvoljena gradnja otvora prema susjedu, uz poštivanje ostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnu zonu

d) kada je udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca manja od Planom propisane, dozvoljena je rekonstrukcija u skladu sa zatečenom udaljenošću uz poštivanje ostalih uvjeta propisanih Planom za predmetnu zonu

e) kada je koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći od Planom propisanog, dozvoljena je rekonstrukcija uz poštivanje Planom propisanih ostalih uvjeta za predmetnu zonu.

Prilikom rekonstrukcije nužno je zadovoljiti Planom propisane uvjete kumulativno (za postojeću građevinu kao i za dio koji se rekonstruira) (2) Postojeće građevine koje premašuju uvjete određene ovim Planom u pogledu max.

dozvoljenog koeficijenta iskoristivosti građevne čestice kao i max. dozvoljen građevinske bruto površine nadzemnih etaža (kis, GBPn), zadržavaju se u postojećim gabaritima i ne mogu se povećavati.

Ovim Planom određuje se broj sklonišnih mjesta u skloništima: za višestambenu zgradu na 50 m2 razvijene građevinske površine osigurati jedno sklonišno

mjesto, za poslovne, proizvodne i slične građevine osigurati sklanjanje 2/3 ukupnog broja djelatnika, a

za rad u smjenama dimenzionirati prema broju djelatnika u najvećoj smjeni, za javna skloništa prema procjenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom

mjestu.

Uvjeti izgradnje i uređenja obalnog područja unutar GP naselja

Članak 63.

Obalni pojas u smislu odredaba ovoga Plana obuhvaća područje mora zajedno s pripadajućim pojasom kopna koji s morem čini funkcionalnu cjelinu. Pod pojmom funkcionalne cjeline podrazumijeva se postojeći ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu s morem (javni prostor) koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora (luke otvorena za javni promet, luke posebne namjene) kao i za turističko-rekreacijske svrhe povezane s korištenjem mora (morske plaže, sportske aktivnosti, šetnica - lungo mare i sl.). Prostor obalnog dijela naselja namijenjen je građevinama i sadržajima javne namjene- (1) Za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

(2) Sva skloništa osnovne i dopunske zaštite moraju biti dvonamjenske građevine i prvenstveno se trebaju koristiti u mirnodopske svrhe u skladu s opredijeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama urbanističkih planova.

(3) Dvonamjenske objekte, kao i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu, potrebno je projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima:



svjetla visina minimalno 2,80 m kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na

vodovod i kanalizaciju, priključak za telefon i antenske priključke.

(4) U slučaju ratnih opasnosti skloništa se trebaju u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

(5) Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina.

(6) Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave.

Članak 64.

Unutar obalnog područja u sklopu GP naselja Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: – luke otvorene za javni promet u sklopu kojih je potrebno osigurati komunalni vez (brodica

domicilnog stanovništva), nautički vez, vez u tranzitu i iskrcajno mjesto za ribarice, te prostor i uvjete za gradnju i uređenje građevina i površina za obavljanje poslova tradicijske brodogradnje (ŠKVER), a sve u skladu sa potrebama i pravilima struke

– luka posebne namjene (luka nautičkog turizma, ribarska luka i sl.) – kupališta (R3). tereni za sport i rekreaciju – građevine maritimne zaštite – šetnice – zaštitni zeleni pojas

Načelno utvrđene zone pojedine namjene u sklopu obalnog pojasa unutar GP naselja ucrtane su u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz br. 4 "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5000).. Iznimno je dozvoljena gradnja objekata zaštite lučke infrastrukture i zaštite plaža izvan Planom utvrđene namjene. ukoliko se to pokaže nužnim u postupku izrade maritimne studije. Pri planiranju i gradnji podzemnih, javnih, komunalnih i sl.građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Članak 64.a

Unutar građevinskog područja svih naselja uz obalu Planom se određuje duž obalni javni prostor od ruba obale do ruba građevnih čestica (u prvom redu do obale) min. širine: • na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja 3,0 m • unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja 2,0

Članak 64.b

Naselje s pripadajućom lukom mora se tretirati kao jedna urbana cjelina. U prostoru luka dozvoljena je nova gradnja i /ili rekonstrukcija: - građevina u funkciji osnovne namjene (upravna zgrada, manje radionice za popravak i

održavanje manjih brodica na komunalnom vezu, istezališta i sl. - građevina maritimne zaštite - pratećih ugostiteljskih sadržaja (max. površine 50 m2 i max. visina 4,0 m) - infrastrukturnih objekata i uređaja - šetnice - zaštitnog i ukrasnog zelenila. Volumeni građevina moraju biti usklađene s zatečenim volumenima unutar naselja. Planom dozvoljena max. izgrađenost zone luke je 10 % kopnene površine zone.

Članak 64.c

Planom se utvrđuje namjena, značaj, djelatnost i max. kapacitet morskih luka unutar građevinskog područja naselja



naselje

lokacija

luka otvorena za javni promet

Luka posebne namjene

kapacitet

Sali

uvala Sali

lokalnog značaja

ribarska luka

< 200

Zaglav

uvala Triluke

županijskog značaja

-

<500

Žman

uvala Žmanšćica

lokalnog značaja

-

< 200

Luka

uvala Luka

lokalnog značaja

-

< 200

Savar

uvala Dražica

lokalnog značaja

-

< 200

Brbinj

uvala Lučina

županijskog značaja

-

< 200

Brbinj

uvala Jaz

lokalnog značaja

-

< 200

Dragove

uvala Dumboka

lokalnog značaja

-

< 200

Božava

uvala Božavšćica

lokalnog značaja

-

< 200

Soline

uvala Solišćica

lokalnog značaja

-

< 200

Veli rat

luka Veli rat

lokalnog značaja

marina

< 200

Verunič

luka Verunić

lokalnog značaja

-

< 200

Zverinac

uvala Zverinac

lokalnog značaja

-

< 200

Navedeni kapaciteti odnose se kumulativno za cjelovito lučko područje, a urbanističkim planovima uređenja ili idejnim projektima će se odrediti optimalni broj vezova (komunalni vez, nautički vez, vez u tranzitu, sportski vez i dr.) ovisno o prostornim i maritimnim uvjetima morske luke. Vršni kapacitet za sidrišta odrediti će se koncesijom



Članak 64.d

Planom su utvrđeni uvjeti uređenja kupališta/uređenih morskih plaža (R3) unutar građevinskog područja naselja. Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu plaže dozvoljeno je pored sunčališta i šetnice gradnja i uređenje sportsko –rekreativnih objekata i sadržaje, te pratećih ugostiteljskih objekata. Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje plaža uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- osigurati prohodnost javnog duž obalnog pojasa - urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u

slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje - urediti staze, stepenice i rampe za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru - postaviti infrastrukturnu i komunalnu opremu (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,

niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacija, i sl.) - izgraditi kamene potporne zidove za zaštitu od erozije - nanositi pijesak i šljunak na dijelove plaže (dohranjivanje) - postaviti montažnu komunalnu opremu (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani,

ležaljke, informativne ploče i sl.) - predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim

standardima i Pravilniku za javne plaže - urediti neprekinutu šetnicu (lungo mare) širine min. 3,0 m - osigurati min. 30 % površine plaže za zelene površine. - sačuvati postojeće zelenilo i ukomponirati u planiranu organizaciju prostora - posaditi zaštitno zelenilo na rubovima zona i uz šetnicu - uvažiti i druge zahvate predviđene detaljnijom prostorno planskom i projektnom

dokumentacijom

Članak 64.e

U slučaju planiranja gradnje i/ili rekonstrukcije u obalnom pojasu koja za posljedicu ima nasipavanje i/ili gradnju ili rekonstrukciju u moru kojima se bitno mijenjaju obilježja područja, (urbana preobrazba), potrebno je izraditi Urbanistički plan uređenja temeljen na detaljnoj projektnoj dokumentaciji kojim će se odrediti uvjeti gradnje i način uređenja prostora.

Prilikom gradnje i uređenja obalnog pojasa u sklopu GP naselja potrebno je zaštititi prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika, planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra, sačuvati prirodne plaže, zatečene vrijedne zelene površine, šume, i ostalu autohtonu

vegetaciju

Zabranjuje se svako nasipavanje morske obale i izgradnja novih infrastrukturnih lučkih građevina (lukobrana, priveza sl.) koje nisu temeljene na urbanističkim planovima, ili idejnim projektima.



2.3. Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja

Članak 65.

Sukladno odredbama ovog Plana izgrađene strukture van naselja su: 1. izdvojena građevinska područja izvan naselja: zone gospodarske proizvodne namjene (I3) zone turističko-ugostiteljske namjene izvan granica naselja (T2 i T3) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja (R2) zona posebne namjene groblja izvan GP naselja

2. pojedinačne građevine i uređaji izvan građevinskih područja: površine infrastrukturnih sustavai s pratećim sadržajima pojedinačni objekti pod zaštitom kulture i ostale povijesne građevine izvan GP naselja pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje pojedinačni objekti i uređaji unutar šumskih površina pojedinačni zdravstveni i rekreacijski objekti koji koriste prirodne resurse i sl.

2.3.1. Uvjeti za izradu detaljnije planske dokumentacije zona gospodarske gradnju i uređenje zona proizvodne namjene izvan GP naselja

Članak 66.

(1) Zone proizvodne namjene izvan GP naselja su izdvojena građevinska područja izvan naselja određena za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih , te pratećih i pomoćnih djelatnosti

(2) Planom su određenea sva predviđene slijedeće gospodarske zone Izdvojena građevinska područja izvan naselja proizvodne namjene prikazana su na kartografskim prilozima izvan granica GP naselja i to:

gospodarska proizvodna zona (I32) uz GP naselja Zaglav, površine 1,59 1,52 ha gospodarska proizvodne zone (I1, I2, I3) uz GP naselja Sali, ukupne površine 7,8 7,60 ha gospodarska proizvodna zona (IH) uz GP naselja Sali, uvala Dumboka, površine 1,34 ha gospodarska proizvodna zona (I2) Brbinj površine 19,1 4,93ha.

(2) Gospodarska zona (I32) uz GP naselja Zaglav, površine 1,59 ha obuhvaća sadržaje postojeće uljare. prikladna je, pored uljare, za gradnju i uređenje Planom se predviđa gradnja novih sadržaja proizvodno prehrambene djelatnosti (pekara i sl.).

(3) Gospodarska zonae (I1, I2, I3) uz GP naselja Sali površine 7,8 ha, obuhvaćaju izgrađen prostor površine 2,60 ha na kojemu je smješten pogon za proizvodnju ribe, i Planom se planira određene proširenje neizgrađene površine cca 5,0 ha za gradnju sadržaja proizvodnih pogona čiste prerađivačke industrije (proizvodi od drva i sl.) zanatske i uslužne djelatnosti .

(4) Gospodarska zona (IH) uz GP naselja Sali, uvala Dumboka, površine 1,34 ha, planirana je za razvoj i uređenje potrebnih pratećih sadržaja u funkciji obuhvaća proizvodne sadržaje marikulture.

(5) Gospodarska zona (I2) Brbinj, je površine 19,1 ha; potpuno neizgrađena zona. U ovoj zoni planira se izgradnja za izgradnju pogona i radionica za zanatske djelatnosti, te građevine i površine za privremeno odlaganje i reciklažu komunalnog, biorazgradivog, glomaznog i građevinskog otpada i proizvodnju sekundarnih sirovina, separaciju i proizvodnju tampona od otpadnog građevinskog materijala. Dopušta se izgradnja zanatskih proizvodnih pogona.

(6) Unutar neuređenih izdvojenih građevinska područja zone gospodarske namjene izvan područja naselja proizvodne namjene ne može se graditi bez da je donesen Urbanistički plan uređenja za cjelovitu zonu koji mora odrediti za svaku pojedinu gospodarsku djelatnost:

vrstu energenta koji se koristi u proizvodnji, ugrožavanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti, učestalost, količine i vrste prometa, vrstu i kapacitete potrebite infrastrukture i



veličinu prostora za planirani zahvat.

Članak 66.a

Uvjeti za gradnju i uređenje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja proizvodne namjene su: - minimalna veličina građevne čestice je 800 m2 - maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4 - maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,7 - dozvoljena visina građevine je max 7,0 m (moguća su odstupanja u visini pojedinih građevina ukoliko je to nužno za odvijanje proizvodnog procesa) - sve građevne čestice trebaju imati osiguran kolni pristup min. širine 5,5 m

2.3.2. Uvjeti za izradu detaljnije planske dokumentacije gradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 67.

(1) Zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan područja naselja, određuju se kao:

turistička naselja ( T2),

kampovi i autokampovi (T3),

koji moraju činiti funkcionalnu cjelinu i imati jedinstvenu upravu.

(2) Ispred turističkih zona uz obalu može se planirati privez turističkih brodova u funkciji iste.

Članak 68.

(1) Planom su utvrđene zone postojeće turističke izgradnje i projekcija nove izgradnje u obliku mogućih graničnih kapaciteta.

(2) Zone se mogu planirati samo nakon provedenih ispitivanja proširenja i nadogradnje postojećih turističkih zona na području Općine Sali radi racionalnog korištenja prostora i postojećih infrastrukturnih uređaja/sustava.

Članak 69.

Planom su temeljem uvjete iz Prostornog plana Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske žpanije br. 02/01, 06/04, 02/05, 17/06, 25/09, 15/14 i 14/15) na području Općine Sali određene slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan GP naselja i to:

uvala Božavčica, naselje Božava, površine 5 ha, vrste T2, max.kapaciteta 600 kreveta – postojeća planirane turističke zone:

Tablica 27. Turističke zone NASELJE LOKACIJA VRSTA POVRŠINA KAPACITET

Soline Saharun T2 8,00 400

Verunić sjeverozapad T2 3,00 300

Verunić Lučica T3 2,00 100 240

Veli Rat Svjetionik T3 2,00 2,40 100 260

Veli Rat Kanalić T2 2,00 100

Veli Rat Polje T2 4,00 200

Božava uvala Božavčica T2 5,00 600

Božava uvala Zagračina T2 4,00 200

Dragove Paprenica T2 5,00 200

Brbinj /Bok/ rt Vrnjaška Utra T2 2,00 100



Brbinj Uvala Brbišćica T2 5,00 300

Savar Uvala Ilo T2 2,00 100

Savar Uvala Ovča T2 2,00 100

Zaglav Trstenica T3 3,00 200

Zaglav Uvala Triluke T2 5,00 300

Zaglav Eko postaja Barbaroža T3 3,00 300

Sali Uvala Sašćica 2 T2 4,00 200

Sali Rasohača T2 2,00 100

Sali Griže T2 4,00 200

Sali Uvala Dumboka T2 3,00 200

Članak 70.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene uz obalu, širine veće od 500 m, mora imati najmanje jedan javni cestovno pješački pristup do obale.

Članak 71.

(1) Uvjeti za gradnju i uređenje zona turističko-ugostiteljske namjene T2: smještajna građevina može se planirati samo izvan pojasa od najmanje 100 m od obalne crte maksimalna visina objekta građevina ugostiteljsko-turističke namjene je 10.0 m, broj etaža nije

određen, time da se planom užeg područja može i drugačije propisati. Objekti pratećih sadržaja mogu biti maksimalne visine od 6.0 metara od nivelacione kote do vijenca objekta.

maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je 0,3 maksimalan koeficijent iskoristivosti građevinske čestice je 0.8. uz obalni pojas se može planirati uređena i/ili prirodna plaža najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti sa parkovnim autohtonim

nasadima i prirodnim zelenilom.

(2) Uvjeti iz ovog članka su ujedno i smjernice za izradu detaljnije planske dokumentacije za zonu turističko-ugostiteljske namjene.

(3) U pogledu infrastrukturne opremljenosti svakoj zoni iz čl.69. ovih Odredbi mora se osigurati: neovisnu, kontinuiranu, kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu neovisnu, kontinuiranu, kvalitetnu i dostatnu opskrbu električnom energijom odvodnju otpadnih voda sa zatvorenim kanalizacijskim sustavom za pročišćavanjem, koji

može biti i autonoman. interna prometna mreža unutar zone sa zajedničkim priključkom na javnu prometnicu bez

mogućnosti direktnog priključivanja pojedinih jedinica na istu.

Članak 72.

Primjena ovih standarda i normativa osigurava se izradbom Urbanističkog plana uređenja za predmetno građevinsko područje kao cjelovitu zonu bez kojeg nije moguće planirati ili graditi na njemu.

Članak 73.

(1) Kampovi i auto-kampovi mogu se graditi i planirati isključivo u izdvojenim građevinskim područjima turističko ugostiteljske namjene izvan naselja, ako su predviđeni ovim Planom.

(2) Auto-kampovi su uređen prostor unutar kojih se smještaj gostiju odvija u šatorima ili kamp-vozilima. Ukoliko se u kampu u naravi ne obavlja odgovarajuća gospodarska djelatnost dulje od pet godina izgrađene ili postavljene objekte mora se ukloniti i okoliš dovesti u prvobitno stanje.

Članak 74.

(1) Posebni uvjeti za gradnju i uređenje turističko-ugostiteljskih zona T3 - kamp: prostor mora biti ograđen čvrstom ogradom s jednim nadziranim ulazom uz koji je recepcija



najveća GBP (građevinska bruto površina) bruto tlocrtna površina objekta recepcije iznosi 50 m2, a za kampove veće od 3.0 ha iznosi 150 m2. U kampovima većim od 3.0 h u ovu tlocrtnu površinu objekta smještaju se i ostali sadržaji (trgovina, manji ugostiteljski sadržaji, mjenjačnica i slično).

ukupna GBP (građevinska bruto površina) jednog zajedničkog sanitarnog čvora i sanitarnih elemenata i objekta namjene trgovine, ne smije preći 150 m2.

unutar prostora kampa (auto-kampa) nije dozvoljena gradnja čvrstih smještajnih jedinica niti betonskih platformi za smještaj tipskih (montažnih) smještajnih jedinica.

unutar kampa manjeg od 5000 m2 recepcija i drugi prateći sadržaji, uključivo i sanitarni čvorovi, ne mogu biti građeni kao objekti čvrsto povezani sa tlom.

jedno kamp mjesto mora osigurati smještaj šatora, pred prostor za šator, smještaj vozila srednje veličine i okolni prostor.

ukupna površina auto-kampa se dimenzionira na način da se po jednom kamp mjestu ili parceli potrebno je osigurati površinu određuje površina od najmanje 60 m2.

jedno mjesto za glamping šator mora imati najmanje površinu od 150 m2. jedno mjesto za montažni objekt za smještaj mora imati najmanju površinu od 150 m2. prilikom izgradnje sanitarnih elemenata potrebno je poštivati uvjete i smjernice određene

posebnim propisima i podzakonskim aktima unutar kampa mogu se planirati sportsko-rekreacijski sadržaji i površine. kampovi površine veće od 3.0 ha, moraju imati i trgovinu s namirnicama i potrepštinama. objekti koji se grade za potrebne funkcije kampa mogu imati katnost-podrum i prizemlje,

završno sa ravnim ili kosim krovom. najveća dopuštena visina građevina je 4.0 m. nagib kosog krova je maksimalno 25º. moguće je korištenje tavana kao skladišnog prostora, te izgradnja podruma kao skladišnog

prostora gabaritima i većeg od nadzemnog dijela objekta. dopušta se gradnja postava čvrstog objekta za usluživanje pića, napitaka i hrane,

maksimalne površine 100 m2, uz koji je moguće izvesti montažnu nadstrešnicu. dopušta se postava montažnog objekta za usluživanje pića i napitaka., maksimalne

površine 20 m2. dozvoljena izgrađenost područja kampa je 10% najmanje 40% površine kampa treba urediti kao parkovne nasade i/ili prirodno zelenilo smještajne jedinice i prateće sadržaje udaljiti najmanje 25 metara od obalne crte

(2) Uvjeti iz ovog članka su ujedno i smjernice za izradu detaljnije planske dokumentacije za zonu turističko-ugostiteljske namjene T-3.



2.3.3. Uvjeti za izradu detaljnije planske dokumentacije zona sportsko-rekreacijske namjene izvan GP naselja

Članak 75.

Planom su određena slijedeća građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene: R1 (sport) i R2 (rekreacija) izvan granica GP naselja:

Tablica 23. Izdvojena GP Izdvojene zone sportsko rekreacijske namjene

Izdvojena GP sportsko rekreacijske namjene

R.b. Naselje Lokalitet Površina GP (ha) Vrsta

1. BOŽAVA (R2) 0,44 R2 2. LUKA (R2) 0,66 R2 3. SALI (R2) 0,77 R2 4. SAVAR (R2) uvala Ilo 0,53 R2 5. VELI RAT (R2) 0,86 R2 6. VERUNIĆ (R2) 1,20 R2 7. ZVERINAC (R2) 0,26 R2 8. SOLINE (R3) Saharun 2,85 R3

naselje lokalitet površina /ha/ vrsta

Sali uz naselje 0,87 R1

Luka uz naselje 0,74 R1

Savar uvala Ilo 0,53 R1

Božava Šipnata 0,39 R1

Soline uz naselje 0,12 R1

Soline Saharun 2,80 R1

Veli rat uz naselje 0,82 R1

Veli rat Svjetionik 1,24 R2

Verunić uz naselje 1,10 R1

Zverinac polje 0,27 R1

Članak 76.

Unutar građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) ne može se graditi bez da je donesen Urbanistički plan uređenja za cjelovitu zonu.



Članak 77.

(1) Građevine sportsko-rekreativne rekreacijske namjene grade se odnosno rekonstruiraju za potrebe turističkih zona te za potrebe cijelog naselja prema sljedećim uvjetima.

(2) Ukupna visina građevina smije biti najviše visine do vijenca 7,5 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

(3) Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), ukupne BRP-e do 100 m2/ha cjelovite uređene površine primjenu lokacijskih uvjeta koji se utvrđuju odnosno planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana .

(4) Oblikovanje građevina mora biti prilagođeno tradicijskoj arhitekturi kraja, a veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara

(5) Minimalno 30% površine treba zadržati u prirodnom obliku zelenilu uz mogućnost hortikulturnog uređenja.

(6) Maksimalna izgrađenost pojedinačne građevne čestice je 30%, a koeficijent iskoristivosti 0,8

(7) Izgrađenost zgradama u obuhvatu cijele zone nije veća od 4%

(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje građevina osnovne namjene

Članak 78.

(1) Unutar zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica GP naselja nije dozvoljena izgradnja turističkih smještajnih kapaciteta ili stambenih objekata.

(2) Sadržaji unutar zone moraju biti priključeni na objekte infrastrukture.

Članak 79.

U zahvatu ovog Plana nije moguće graditi ni planirati golf igrališta, osim mini-golfa u funkciji turističkih objekata rekreacije. Uvjeti za gradnju i uređenje zone rekreacije

Članak 79a.

Unutar zone rekreacije (R2), moguće je uređenje šetnica, manjih sportskih igrališta (mini golf, odbojka na pijesku i sl.), morskih plaža i postava sanitarnih čvorova, klupa, rasvjetnih elemenata i prizemnih montažnih građevina max. 20 m2 zatvorene površine ugostiteljsko-turističke namjene.

2.3.4. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone posebne namjene izvan GP naselja

Članak 80.

Planom su određene postojeće zone i građevine posebne namjene (za potrebe obrane) sa zaštitnim i sigurnosnim prostorima i to za trajno perspektivne i privremeno perspektivne:

vojna podzemna luka – potkop „Paprenica“ vojna podzemna luka – potkop „Zagračina“ vojna podzemna luka – potkop „Bukašin“ LUP – MOL „rt Lopata“ LUP – „Božava“ LUP – „Dragove“ LUP – RP „Vela Straža“



Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-20) Zrakoplovno vježbalište „Dugi otok“ (LD-22)

ZONE TRAJNO PERSPEKTIVNE: Božava Dragove Paprenica Ćuška duboka Mir Vela straža Zagračina Paprenica Bukašin Zrakoplovna vježbališta Dugi otok – LD-20 i LD-22

ZONE PRIVREMENO PERSPEKTIVNE Vojarna Sali u Salima Karaula, O.Sali u Salima.

Članak 81.

(1) Za zone trajno perspektivne, prikazane Prostorni raspored zona i građevina iz prethodnog članka prikazan je u grafičkom prilogu Plana na karti 1:Korištenje i namjena površina, mj 1:25000:

Uvala Zagračina Uvala Paprenica Uvala Bukašin Uvala Dumboka

predviđeno je zaštitno područje, položaj i veličina kojeg će se odrediti odlukom nadležnog tijela.

(2) Za zonu trajno perspektivnu Vela straža – predviđeno je zaštitno područje, položaj i veličina kojeg će se odrediti odlukom nadležnog tijela.

Članak 82.

Temeljem Zakona o obrani (N.N. broj 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 i 30/18)) i Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina (N.N. broj122715) utvrđene su zaštitne zone oko vojnih podzemnih luka-potkopa Prikaz sigurnosnih područja za zone navedene u čl 80. nalaze se i označene u Grafičkom dijelu 3.1 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina korištenja i zaštite prostora – uređenje i zaštita površina uvjeti korištenja.

Članak 83.

(1) Trajno perspektivne zone imaju značenje programa za zaštitu na državnoj razini.

(2) Privremeno perspektivne zone dugoročno se mogu prenamjeniti za potrebe civilnog korištenja prostora.

Članak 83a.

Za trajno perspektivne zone, navedene u članku 81. prilikom izrada plana užeg reda područja potrebno je osigurati mogućnost pristupa navedenim lokacija, te priključke na infrastrukturu i zatražiti suglasnost MORH-a o zaštiti interesa obrane u zahvatu planova nižeg reda.

2.3.5. Uvjeti za izgradnju i uređenje groblja izvan GP naselja

Članak 84.

(1) Planom su određene lokacije mjesnih groblja i područja za proširenje postojećih groblja. izvan granica GP-a.



(2) Do groblja se mora osigurati kolna prometnica pristup minimalne širine 5,0 3,0 m. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati parkiralište, sukladno čl.149. ovih odredbi te minimalno 30% površina namijenjenih zelenilu.

(3) Osim grobnih mjesta unutar groblja mogu biti smješteni prizemni prateći sadržaji (kapelica, mrtvačnica, cvjećarnica i sl.) uređene pješačke površine i okupljališta te posađeno i uređeno zelenilo. Groblje mora biti ograđeno ogradom.

Uvjeti za izgradnju i uređenje površina infrastrukturnih sustava sa pratećim sadržajima

Članak 85.

U sklopu površina infrastrukturnih sustava moguće je pored osnovnih infrastrukturnih objekata i uređaja (prometnica, cjevovod, vodosprema, kolektor, trafostanica, crpna stanica, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, retencijski i akumulacijski bazeni i sl.) planirati i graditi i prateće sadržaje u funkciji osnovne namjene.

Formiranje građevinskih čestica za potrebe gradnje građevina iz prethodnog stavka dozvoljava se na način da je:

površina građevne čestice uvjetovana veličinom planirane građevine max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice 0.8 osiguran kolni pristup

Pratećim sadržajima u funkciji osnovne namjene, a u smislu odredbi ovoga Plana smatraju se i benzinske postaje na otocima uz plovne putove, koje se mogu graditi na obalnom pojasu izvan građevinskih područja, a u skladu i nakon usvajanja Studije utjecaja na okoliš za svaki pojedini slučaj.

Članak 85.a

Površina infrastrukturnih sustava iz prethodnog članka sa pratećim sadržajima moguće je planirati graditi i/ili urediti na cjelokupnom prostoru unutar granica obuhvata Plana izvan i/ili unutar GP, u svim zonama iako nisu planirane niti ucrtane u kartografskim prilozima Plana, osim unutar neuređenih dijelova građevinskog područja i izgrađenih dijelova građevinskog područja planiranog za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju za koje je Planom utvrđena obveza izrade UPU-a.

Članak 85.b

Uz prometne površine izvan GP naselja moguće je graditi prateće cestovne sadržaje (benzinske i plinske postaje, autopraonice i vulkanizerske radionice), uz poštivanje sljedećih uvjeta:

- min. površina građevne čestice je 500 m2,

- max. koeficijent izgrađenost građevne čestice je 0.4,

- max. dozvoljena visina zatvorenog dijela zgrade je 4,0 m

- max. dozvoljena visina nadstrešnice je 6,0 m

- min. udaljenost građevinskog pravca je 5,0 m

- min. udaljenost objekata i nadstrešnice od ruba čestice je 3,0 m,

Elektro punionice se mogu graditi u sklopu benzinskih postaja i samostalno u okviru parkirališnih površina.

Brisan.

2.3.6. Uvjeti za gradnju izvan građevinskog područja

Članak 86.

(1) Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:



- očuva kakvoća i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma, - očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji

nisu pogodni za rekreaciju, - očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, - sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje

otpada.

(2) Izvan građevinskog područja omogućava se gradnja slijedećih građevina: (a) prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljsko turističkih usluga u seoskom

domaćinstvu; (b) gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, farme; (c) staklenici i plastenici, spremište za alat; (d) vidikovci; (e) manje kapelice, križevi i sl.; (f) građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalne i dr.).

(3) Izvan granica građevinskog područja omogućava se uređenje obalne šetnice (lungo mare) minimalne širine 1,5 m koja se može obraditi kamenom, betonskim kockama, šljunkom i sl. Uz lungo mare moguće je postavljanje klupa za odmor i uređenje platoa.

(4) Izvan građevinskog područja ne dopušta se postavljanje šatora, kamp ili montažnih i mobilnih kućica. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava sadržani su u točki 5. ovih odredbi.

2.3.6.1. Uvjeti za prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljsko turističkih usluga u seoskom domaćinstvu

Članak 87.

Izvan granica građevinskog područja, unutar ZOP-a prostora ograničenja (pojas kopna udaljen od obalne crte manje od 100 m) moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenih poljoprivrednih gospodarstava i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seoskom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravnih osoba za obavljanje, i to prema slijedećim uvjetima: minimalna površina posjeda 3 ha (jedna ili više katastarskih čestica ukupne površine od

najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha) ;

maksimalna visina građevine je prizemlje i krov, odnosno 5 m; maksimalna nadzemna površina građevine može iznositi do 400 m2 u što se ne uključuje

površina podruma, dopušta se potpuno ukopan podrum maksimalne građevinske (bruto) površine do 1000 m2 ;

minimalna udaljenost građevine od obalne crte iznosi 50 100 m; pristup građevinskoj čestici može se riješiti u skladu sa lokalnim uvjetima (tradicionalni

poljoprivredni putovi, šumski putovi, protupožarni putovi i sl.), a koji ne moraju biti provedeni u katastarskim operatima;

građevina se treba priključiti na elektroenergetski sustav, a rješenje ostale komunalne infrastrukture prema lokalnim prilikama (cisterne za vodu, zahvat podzemne vode, sabirna jama, solari i sl.);

na građevnoj čestici moguća je gradnja otvorenog bazena ukupne bruto građevinske površine do 100 m2, uređenje otvorenog parkirališta s drvoredom te uređenje ostalih zelenih površina (kao parkovno ili autohtono zelenilo);

ukoliko prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo graniči sa obalnom crtom (pomorskim dobrom) dopušta se uređenje obale i to isključivo gradnja manjeg pristana za privez plovila a ostali dio obale mora biti sačuvan u prirodnom izgledu na ostalom dijelu moguće su min. intervencije u smislu uređivanja obalnog ruba i prirodne plaže, a sve u cilju zaštite vrijednih prirodnih oblika i vegetacije



Članak 88.

Brisan.

2.3.6.2. Uvjeti za gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, farme

Članak 89.

Brisan.

Članak 90.

(1) Na površinama koje su planom označene kao poljoprivredno tlo (P) i ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište (PŠ) poljoprivrednom zemljištu, isključivo izvan građevinskih područja, i izvan prostora ograničenja mogu se graditi građevine za vlastite potrebe i u funkciji poljoprivredne proizvodnje (poljske kućice sa namjenom odmorišta, spremišta za alate i manje strojeve te poljoprivredne proizvode, te cisterne za vodu i sl.).

(2) Poljska kućica se smatra pomoćnim objektom i građevina iz prethodnog stavka može se graditi na bloku poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu iste osobe koje nije manje od 2000 m2 i mora biti udaljena od obalne crte najmanje 100 m.

(3) Poljske kućice ne mogu biti veće brutto tlocrtne površine od 30 m2, a trebaju biti građene isključivo u kamenu sa pokrovom od kamenih ploča ili kupe kanalice.

(4) Dopuštena je katnost prizemlje, maksimalne svijetle visine od 3.0 m. Podrum nije dopušten.

(5) Ukoliko se poljska kućica ne koristi sukladno svojoj namjeni dulje od pet godina ili se objekt očigledno pretežito koristi u drugoj namjeni (poslovna, stambena ili slično) mora se ukloniti i okoliš dovesti u prvobitno stanje.

(6) Cisterne za vodu grade se na poljoprivrednom zemljištu površine 2000 m2, na udaljenosti 150 m od morske obale. Zapremnina cisterne za vodu može biti maksimalno 100 m3, sa naplavnom površinom 150 m2 uključujući i površinu cisterne za vodu. Cisterne se grade kao potpuno ukopane. Pokrov cisterne za vodu i naplavne površine treba biti popločan kamenim pločama.

(7) Uz poljsku kućicu a i onda kada njena gradnja nije dopuštena moguće je graditi na poljoprivrednom zemljištu cisterne za vodu koje moraju biti ukopane u teren i površine do 50 m2, te poljske kamenice.

(8) Poljske kućice se mogu priključiti na komunalnu infrastrukturu.

Članak 91.

(1) Gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne i stočarske (peradarske) proizvodnje, farme smatra se funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj, stočarskoj (peradarskoj) proizvodnji ili uzgoju divljači, što se izgrađuju izvan građevinskog područja naselja i izvan prostora ograničenja i to na površinama koje su planom označene kao poljoprivredno tlo (P) i ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište (PŠ). Veličina posjeda iznosi najmanje 3,0 ha.

(2) U sklopu farme je moguće graditi slijedeće građevine:

- osnovne gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske (peradarske) proizvodnje, uzgoj divljači, čuvanje domaćih životinja i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i slične građevine,

- gospodarske građevine za potrebe pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji se pretežno ili u cijelosti proizvode na farmi;

- pomoćne građevine (garaže, spremišta poljoprivrednih strojeva, alata i sl.).

(3) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se u skladu s tehnologijom proizvodnje i u skladu s potrebama pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Smještaj građevina je potrebno organizirati tako da se grupiraju u jednom dijelu posjeda uz slijedeće uvjete: - najveća bruto razvijena površina svih građevina iznosi 800 m2 , građevine se moraju uklopiti u

krajobraz na načina da svojim volumenom ne narušavaju prirodne vrijednosti i moraju biti riješene u više volumena;



- najveća visina građevina iznosi Po+P, odnosno najviše je max.5,0 m. (Po+P) - Visina gospodarske građevine izuzetno može biti i veća od propisane ukoliko to traži njihova

funkcija ili tehnološki proces; - najmanja udaljenost gospodarskih građevina od međe iznosi 10,0 m; - na farmi moraju biti osigurane mjere zaštite okoliša i to posebno u pogledu zaštite tla i zraka.

2.3.6.3. Uvjeti za gradnju ostalih poljoprivredno gospodarskih građevina (staklenici, plastenici i spremišta za alat)

Članak 92.

Pčelinjaci su dopušteni, ali se ne smiju postavljati na udaljenosti manjoj od 500 m od naseljenih područja, niti bližoj od 500 m od obalne crte mora, te bliže od 200 m od javnih prometnica.

Članak 93.

(1) Staklenicima ili plastenicima u smislu ovih odredbi podrazumijevaju se objekti lagane konstrukcije maksimalne visine od 4,5 m, neograničene površine, u kojima može biti izvedena električna i vodovodna instalacija radi intenzivne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.

(2) Za ove objekte nije potrebno formirati građevinsku parcelu.

(3) Ovi objekti mogu se, kao privremeni, postaviti i unutar građevinskih područja do privođenja zemljišta svrsi, ali ne bliže od 300 m od obalne crte mora.

(4) Ovi objekti grade se odnosno postavljaju i planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana, uz suglasnost svih nadležnih tijela i službi, ukoliko posebnim propisima odnosno ovim Planom nije obvezna i izradba prostornog plana užeg područja.

(5) Ove građevine se moraju bez odlaganja ukloniti nakon isteka vremena za koje im je odobreno postavljanje.

Članak 94.

Poljske kućice, staklenici i plastenici, pčelinjaci, tovilišta, gospodarske objekti smatraju se u smislu ovog Prostornog plana uređenja Općine Sali privremenim objektima koji se moraju ukloniti ako i kada nastupe za to propisani uvjeti.

Članak 95.

Na području naselja Sali, zona maslinika Saljsko polje, koji se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka, unutar granica naselja Sali, obalom do uvale Dumboka obuhvaćajući istu, zatim odatle pravcem ravno na brijeg Kruševac te pravcem preko brijega Berčastac na brijeg Koženjak, a odatle ravno na naselje Sali, obuhvatne površine od 240 ha, također je zaštićen u kategoriji značajan krajobraz.

2.3.6.4. Uvjeti za gradnju kapelica, križeva i vidikovaca

Članka 95a.

(1) Planom su određene pozicije vidikovaca na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom. Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim ili uređenim pješačkim putem.

(2) Na vidikovcu je moguće uređenje platoa sa klupama za sjedenje i nadstrešnicom za zaštitu od sunca ili kiše.

(3) Položaj vidikovaca prikazane su na kartografskom prikazu broj 3.1. u mjerilu 1:25000 kao točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza.

Članak 95b.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi zavjetni križevi, spomenici i kapelice površine do 12 m2.



Uvjeti za gradnju pojedinačnih objekata na šumskom zemljištu

Članak 96.

Izvan GP naselja, na šumskom zemljištu, Planom se dozvoljava izgradnja slijedećih objekata: građevine u funkciji gospodarenja šuma pomoćne građevine u funkciji zaštite šuma: šumske ceste, požarni putevi i ostala infrastruktura i

uređaji za zaštitu od požara, objekti za osmatranje i dojavu i sl. infrastrukturne građevine koje nije racionalno graditi izvan zona šume, a svojom gradnjom ne

utječe na bitno ekološku stabilnost okoliša rekreacijski sadržaji: biciklističke, pješačke staze i ostale rekreacijske staze s pomoćnim

građevinama (klupe, odmorišta i sl.)

Članak 97.

Brisan.

Članak 98.

(1) Lovna područja određena su ovim Planom i prikazana u grafičkom dijelu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite površina – uređenje i zaštita površina M 1:25 000.

(2) Na tim područjima ne mogu se graditi lovni i sportsko-rekreativni objekti (vidikovci, lovačke staze, lovačke kućice i čeke).

Članak 99.

Izvan GP naselja na šumskom i poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete mogu se graditi objekti i uređaji praćenja stanja u prostoru i atmosferi (meteorološke stanice i uređaji i dr.), te drugi objekti propisani Zakonom.

2.4. Uvjeti za izgradnju unutar područja morskih luka, uređenje morskih plaža /kupališta te obalnog pojasa unutar građevinskih područja

Članak 100.

Ovim Planom utvrđuju se uvjeti za izgradnju i uređenje područja morskih luka, obalnog pojasa unutar građevinskih područja i morskih plaža sukladno Pravilniku o vrstama morskih plaža i temeljem posebnog programa.

Članak 101.

Obalni pojas unutar GP naselja definirano je na slijedeći način: ispred izgrađenog područja naselja, u pravilu između obalne crte i prvog reda građevnih

čestica uz more, u širini minimalno 6,0 m ispred neizgrađenog područja naselja, u pravilu između obalne crte i prvog reda građevnih

čestica uz more, u širini od minimalno 15,0 m. Uređena morska plaža je uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem nadziran i pristupačan svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti. Prostor je moguće većim dijelom urediti promjenom prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine, sanitarni, ugostiteljski i sl. sadržaji) opremiti.

Članak 102.

(1) Unutar obalnog pojasa i područja morskih luka koje se nalaze ispred građevinskog područja, moguće je planirati slijedeće sadržaje: objekti i površine lučke namjene sa pratećim kolnim prilazima i površinama maritimne zaštite



manji objekti do 20 m2 u svrhu ribarenja i održavanja plovila (ribarske kučice) kupališta s pratećim sadržajima u funkciji kupališta i rekreacije (sanitarni uređaji, tuševi i

kabine, veličine i kapaciteta primjerena plaži) manji ugostiteljski objekti sadržaja ugostiteljstva, trgovine i uslužnih funkcija, od čvrstog

materijala ili montažni. Ako su objekti čvrste građevine površina ne može biti veća od 35.00 m2 u pravilu prizeman, a svojim se oblicima moraju prilagoditi datostima prostora.

pješačke i biciklističke staze i drugi sportsko-rekreacijski sadržaji javne zelene površine.

(3) Navedeni sadržaji ne mogu se locirati na obalnom potezu koji je određen kao obala koja se mora sačuvati u svom prirodnom stanju (Prostorni plan Zadarske županije).

Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja

Članak 103.

Planom se utvrđuju uvjeti za izgradnju građevina unutar obalnog pojasa GP naselja:

ukupna izgrađenost područja ne smije preći 5% kopnene površine visina objekta može biti najviše 4,0m. U slučajevima kad morfologija prirodne obale to omogućava, a planom utvrđena namjena uvjetuje moguće je nasipavanje obalnog pojasa u cilju izgradnje i uređenja uređene morske plaže unutar GP (naselja, zone ugostiteljsko-turističke namjene ili zone sporta i rekreacije) uz obaveznu izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja kojim će se osigurati poštivanje sljedećih uvjeta: • moguće je nasipavanje obalnog pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunčanje u slučajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje • obavezno treba osigurati prohodnost javnog duž obalnog pojasa • predvidjeti postavu tuševa, kabina za presvlačenje i sanitarnih čvorova sukladno važećim standardima i Pravilniku za javne plaže • ugostiteljske objekte planirati u paviljonskom rasporedu uz uvjet da izgrađenost prostora ne bude veća od 5% površine u funkciji zone • respektirati postojeće zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu prostornu koncepciju

Članak 104.

(1) Kupališni obalni pojas razgraničava se na:

uređene morske plaže prirodne morske plaže

(2) Uređena morska plaža može se planirati isključivo unutar građevinskih područja, a čija će se mikrolokacija utvrditi Urbanističkim planom uređenja naselja, odnosno u sklopu izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene.

(3) Uređena morska plaža na području Općine Sali planirana je unutar ili izvan naselja i organizirana kao prostor nadziran i pristupačan svima sa kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, platoi, sunčališta, dječja igrališta, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan sa morem i zaštićen sa morske strane, namjenjen sunčanju i kupanju, a čine ga šljunčane ili pješčane površine odnosno kamena obala.

(4) Prateće građevine iz prethodnog stavka namjenjene su za ugostiteljstvo, svlačionice, smještaj plažnih rekvizita te može imati najviše 100 m2 BRP-a, visine prizemlja, visine najviše 4,0m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

(5) Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivanje plaža, prekidanje javne šetnice, kao i onemogućavanje pristupa moru.

(6) Prirodna morska plaža na području Općine Sali obuhvaća čitav obalni pojas izvan granica građevinskog područja koji je pristupačan svima sa morske i/ili kopnene strane, komunalno neopremljen, potpuno očuvanog prirodnog zatečenog obilježja.



Članak 105.

(1) U morske površine namijenjene rekreaciji spadaju područja određena kao kupališni obalni pojas i područja određena kao pogodna za sportove na moru, minimalne širine od 3oo metara od kupališnog obalnog pojasa.

(2) Na navedenim površinama (određenim za rekreaciju) mogu se uređivati: otvorena odmorišta, vidikovci, jahačke, trim i biciklističke staze i vidikovci.

Članak 106.

Do donošenja Urbanističkog plana uređenja, uređene morske plaže mogu se organizirati unutar naselja Zaglav, Sali, Žman, a na mikrolokacijama postojećih kupališta (uvala Triluke, uvala Saščica, uvala Žmanščica, Uvala Bok).

Članak 107.

(1) Radi izuzetnih prostornih karakteristika Saharun se ovim Planom namjenjuje javnoj uporabi u označenim granicama kao kupališno-rekreacijsko područje (R3).

(2) Navedeni prostor je u granicama zaštićena krajobraza temeljem čega je određen način korištenja pa se uvjetuje izrada Urbanističkog plana uređenja. Pri izradi UPU-a potrebno je primjeniti smjernice navedene u čl.119a. ovih Odredbi.

(3) Omogućuje se korištenje navedenog prostora za sve vrste rekreacije u prirodnom okruženju.

2.4. Uvjeti za planiranje i razvoj marikulture

Članak 108.

Način uređenja pomorskih uređaja i plovnih putova propisan je zasebnim propisima, a položaj pomorskih uređaja, odnosno novoplaniranih privezišta i luke određen je globalno u grafičkom dijelu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže M 1:25 000.

Planom su određene zone marikulture na području unutar granica obuhvata Plana na kojima je moguće planirati uzgoj bijele ribe.

Članak 109.

Ovim se Prostornim planom, sukladno posebnim propisima, utvrđuje mreža pristaništa za pomorski promet koje su definirane u člancima 16. i 17. ovih Odredbi.

Na grafičkom prilogu Plana (list br. 1 Korištenje i namjena prostora) ucrtane su zone marikulture, koje se temeljem Pravilnika o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama, “Narodne novine”, br. 8/99., 56/12.) razlikuju prema vrstama i to::

- zona Z2 – područja u kojima marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti

kapacitet uzgoja odredit će se posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.

- zona Z3 – područja u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici marikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima Moguće je pored postojećih lokacija locirati i obiteljska uzgajališta bijele ribe i školjkaša na dubini sukladno propisima koji uređuju kriterije o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama.

U zoni Z3 za uzgoj ribe u količini većoj od 100 tona obvezna je izrada Studije utjecaja na okoliš (SUO), a za uzgoj ribe u količini manjoj od 100 tona ako je udaljenost između dva uzgajališta manja od 1 km.

- Uzgoj na otvorenom moru planiran je izvan navedenih zona jugozapadno od vanjskih, pučinskih otoka, na udaljenosti cca 2-3 km od obale. Za primjenu navedenih tehnologija



potrebno je izraditi Plan korištenja zone.

Članak 110.

(1) Ovim se Planom utvrđuje potreba uređivanja i održavanja svih postojećih luka kroz detaljnu prostorno planersku dokumentaciju (Urbanističkog plana uređenja).

(2) Sve naznačene luke, utvrđene namjene, treba definirati na način da im se točno kvantificiraju kapaciteti vodeći pri tome računa o opće utvrđenim kriterijima zaštite propisanim za ovaj prostor i to:

sve luke na prostoru Općine imaju višeznačne namjene, od privezišta za lokalno stanovništvo do komercijalne primjene, pa se taj karakter mora i nadalje održavati.

potrebno je svakoj luci osigurati priključke na mjesnu-prometnu mrežu, te osigurati opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama,

potrebno je sve luke, gdje god za to postoje prostorni uvjeti, opremiti servisno-uslužnim, ugostiteljskim, sanitarnim i informatičkim funkcijama.

(3) U sklopu nautičke luke moguće je izvesti benzinsku crpku, ako za to postoji interes i prostorni uvjeti. Za navedeni sadržaj potrebno je izraditi Studiju utjecaja na okoliš, kako je to zakonom propisano.

(4) Vršni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih mogućnosti uz primjenu važećih propisa.

(5) Sve potencijalne građevine na prostoru luka, koje su potrebne za njeno efikasno funkcioniranje moraju se svojim volumenom i drugim karakteristikama podrediti uvjetima za izgradnju u zonama za koje se donosi Urbanistički plan uređenja.

Uzgoj na kopnu (mrjestilišta i uzgajališta ribe i drugih morskih i slatkovodnih organizama) moguće je unutar Planom utvrđene proizvodne zone I(H) na lokaciji ucrtanoj u grafičkom prilogu

Članak 111.

(1) Planom je utvrđen vršni kapacitet za sve (postojeće i planirane) morske luke, i to: Tablica 29. Postojeće i planirane morske luke

NASELJE LOKACIJA KAPACITET Zaglav uvala Triluke <500 Brbinj luka Brbinj <200

Božava uvala Božavćica <200

Brbinj uvala Jaz <200

Zverinac uvala Zverinac <200

Dragove luka Dragove <200

Luka uvala Luka <200

Žman uvala Žmanšćica <200

Savar uvala Dražica <200

Soline uvala Solišćica <200

Veli Rat luka Veli Rat <200

Sali luka Sali <200

Verunić luka Verunić <200

PP Telašćica Mir <200

PP Telaščica Uvala Čušćica <200



(2) Navedeni kapaciteti odnose se kumulativno (komunalni vez, nautički vez, vez u tranzitu, sportski vez i dr).

Instalacije za uzgoj školjkaša moraju biti smještene najmanje 50 m od obale. Iznimno, moguće je i na manjoj udaljenosti ukoliko nije u blizini GP naselja, zona ugostiteljsko turističke namjene i /ili plaže.

Članak 112.

(1) Luke nautičkog turizma, Prostorni plan uređenja Općine Sali, smješta unutar površina naselja Zaglav, uvala Triluke sa najviše 400 vezova i naselja Veli Rat, uvala Kanalić s najviše 200 vezova.

(2) Luke nautičkog turizma moraju se graditi i planirati na slijedeći način:

da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva postojeća kvaliteta obale i mora. Ne dozvoljava se veća promjena obalne linije nasipavanjem mora i otkopavanjem obale.

kompleksi luka nautičkog turizma ne smiju biti ograđeni na način da priječe pristup obali, već se jedino mogu ograđivati pristupi sa čvrste obale na vezove (mulove).

(3) Broj vezova jednog ili više privezišta u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti najviše 20 % ukupnog smještajnih jedinica te cjeline, ali ne više od 400 vezova.

(4) Vezom se smatra, u luci nautičkog turizma, vez za plovilo standardne duljine od 12.0 m, a plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta.

(5) U luci nautičkog turizma mogu se planirati sadržaji ugosteljsko trgovačke, uslužne i športsko-rekreacijske namjene.

(6) Izgradnja luka nautičkog turizma može se dopustiti samo na temelju doneseneg UPU-a koji ju regulira.

(7) Prostori za čuvanje i održavanje plovila "suha marine", ako su odvojeni od luke nautičkog turizma, smatraju se poslovnom građevinom. Suhe marine moguće je planirati unutar marina i u gospodarskim zonama unutar ili izvan naselja.

Nužno je inaugurirati praksu integralnog upravljanja obalnim područjem kao najprikladnijeg odgovora na prepoznate postojeće i dolazeće probleme, uz zaštitu obalnog područja i pažljivog gospodarenja njegovim resursima, a sve u skladu sa Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja. To znači da će se lokacije za uzgoj pratiti i ukoliko se pokaže da određena lokacija ne odgovara moguće je izmiještanje unutar dozvoljenih zona.

Članak 113.

(1) Planom se predviđa izgradnja lukobrana Sali i to u naselju Sali, Rt Blud.

(2) Izgradnja lukobrana Sali prikazana je na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže M 1:25 000.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 114.

Planom se dozvoljava izgradnja objekata gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadržaji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji drugi način umanjuju kvalitetu stanovanja – nisu bučni ili emitiraju neugodne mirise i plinove. Gospodarske djelatnosti iz prethodnog stavka moguće je planirati u sklopu zona posebne namjene i ili pojedinačnih:

- poslovnih zgrada - stambeno-poslovnih zgrada

Pod pojmom poslovnih zgrada u smislu ovih odredbi podrazumijevaju se građevine isključivo namijenjene gospodarskim djelatnostima bez stambene površine Pod pojmom stambeno-poslovnih zgrada u smislu ovih odredbi podrazumijevaju se građevine u kojima su pored stambene namjene zastupljene i gospodarske djelatnosti neovisno u kom postotku.

Članak 114.a

Građevine iz prethodnog članka mogu se graditi isključivo kao slobodnostojeće zgrade na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup min. širine 5,0 m.

Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

Članak 114.b

Stambeno-poslovne zgrade mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na građevnim česticama min. površine 600 m2.

3.1. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističke djelatnosti

Članak 115.

Ovim Planom ugostiteljsko-turistička djelatnost primarno se smješta unutar građevinskog područja naselja, ali i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, (na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti pod uvjetima definiranima u poglavlju 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja), unutar naselja u za to planiranim zonama, kao i u pojedinačnim poslovnim (hoteli, apartmani i sl.) ili stambeno-poslovnim građevinama unutar GP naselja.

Članak 116.

U GP naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:

ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja ne može biti veća od 20 % građevinskog područja tog naselja

kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 50 kreveta,

minimalna površina građevinske čestice je 1000 m2 , maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,3, maksimalni koeficijent iskorištenosti je 1,5, minimalna širina čestice je 20 m, smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz

obalu.



kod izgradnje smještajne građevine na odgovarajući način se primjenjuju odrednice koje vrijede za stambene odnosno stambeno-poslovne objekte, ako ovim Prostornim planom nije drukčije propisano.

u sastavu smještajne građevine moguće je planirati i graditi nužne uredske kapacitete u funkciji osnovne namjene.

prateći sadržaji otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl. mogu se, uz poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, graditi ili planirati unutar objekta osnovne namjene ili kao pomoćni objekti ili kao samostalne građevine. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja (ugostiteljski, javni i uslužni sadržaji) određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina.

3.1.1. Posebni uvjeti za postojeće turističko naselje "Sali"

Članak 116a.

Za postojeće turističko naselje "Sali" u građevinskom području naselja Sali primjenjuju se posebni uvjeti za izgradnju nove ili zamjenske građevine, te za rekonstrukciju i dogradnju postojeće građevine, i to kako slijedi:

kapacitet turističkog naselja iznosi do 150 kreveta, minimalna površina turističkog naselja je 1 ha, najviša visina glavne zgrade je 10,0 m, odnosno 12,0 m na kosom terenu. građevine s pratećim sadržajima mogu biti visine najviše 4.0 metara, odnosno 6,0 m na kosom

terenu. kod gradnje na kosom terenu dozvoljena je kaskadna gradnja koja će se prilagoditi nagibu

terena katnost građevina je P+2, odnosno S+P+1 na kosom terenu. Podrum se može graditi unutar

cijelog obuhvata naselja. Gabariti podrumske etaže mogu biti veći od gabarita građevine ispod koje se nalaze, a najmanje 3 m od međa građevne čestice,

maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,3, maksimalni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža je 0,9, maksimalni ukupni koeficijent iskorištenosti je 1,2, smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora biti izvan postojećih javnih površina uz

obalu. prateći sadržaji športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, trgovački, zabavni i sl. mogu se, uz

poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, planirati unutar zgrade osnovne namjene ili se mogu planirati kao samostojeće građevine. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja (ugostiteljski, javni i uslužni sadržaji) određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

obalni pojas uz turističko naselja može se urediti kao uređena morska plaža, najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti kao parkovno ili prirodno uređena

površina

3.1.2. Posebni uvjeti za zonu ugostiteljsko – turističke namjene u naselju Luka

Članak 116.b

Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja Luka primjenjuju se posebni uvjeti za izgradnju nove ili zamjenske građevine, te za rekonstrukciju i dogradnju postojeće građevine, i to kako slijedi:

najviša dozvoljena visina zgrade hotela je 14,0 m,. građevine s pratećim sadržajima mogu biti visine najviše 6,0 m. gabariti podrumske etaže mogu biti veći od gabarita građevine ispod koje se nalaze, a

najmanje 3 m od međa, maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,4, maksimalni koeficijent iskorištenosti je 2,0



najmanje 40 % površine građevinske čestice mora se urediti kao parkovno ili prirodno uređena površina

Članak 116.c

Propisuju se dodatni uvjeti za gradnju apartmana (građevina za smještaj i boravak gostiju) unutar GP svih naselja na području Plana i to: - broj smještajnih jedinica (apartmana) uvjetovan je površinom građevne čestice na način da mora

biti osigurano minimalno 150 m2 površine građevne čestice po apartmanu. - max. dozvoljen broj smještajnih jedinica (apartmana) unutar jedne građevine za smještaj i boravak

gostiju je 6, bez dodatnog poslovnog prostora Pod pojmom smještajnih jedinica podrazumijevaju se stanovi i/ili apartmani (kumulativno) neovisno radi li se o stambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi

3.2. Uvjeti za smještaj sportsko-rekreacijske djelatnosti

Članak 117.

(1) U GP naselja sportsko-rekreacijska namjena planira se na način da se predviđa izgradnja: sportskih terena sa pripadajućim objektima, trim staza i itinerera za jahačke sportove i biciklizam, objekata sportova na vodi, bazena (otvorenih ili unutar građevine) na kopnu kao samostalnih sportsko-rekreativnih

objekata, ugostiteljskih objektata namijenjenih zabavi (disco klubovi, kockarnice i sl.), sportsko-rekreativnih kampova, ostalih objekata maritimnih ili kopnenih sportsko-rekreativnih aktivnosti a za koje nije

predviđeno da se izgrade kao sportski centri.

(2) Navedene objekte moguće je graditi isključivo unutar GP naselja, izuzev vidikovaca, trim, jahačkih i biciklističkih staza, otvorenih odmorišta, te odmorišnih kućica.

Članak 118.

(1) Športski centar je površina na kojoj se planira izgradnja više športskih sadržaja u svrhu cjelovito i organiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole, trening i pripreme športaša, organizacija takmičenja i sl.).

(2) Objekti za smještaj sportaša dozvoljeno je graditi unutar naselja.

(3) Smještajni kapaciteti određuju se sukladno površinama športskih sadržaja isključivo za max. broj istovrsnih korisnika športskog centra u odnosu na vrstu i površinu športskih sadržaja, tj. mogućnosti obavljanja športskih djelatnosti.

Članak 119.

(1) Na gradnju odnosno rekonstrukciju sportskog centra lokacijski uvjeti utvrđuju se odnosno planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana.

(2) Sportski sadržaji s pripadajućim pomoćnim sadržajima (teren, gledalište, svlačionice, spremišta i sl.), mogu zauzeti maksimalno 30% površine građevne čestice (kig 0,3).

(3) Visina pratećih građevina (garderobe, sanitarni čvorovi, ugostiteljske građevine i sl.) uz otvorene športske sadržaje iznosi najviše 4,0 m mjereno od najniže točke konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

(4) Udaljenost građevine od granice građevne čestice određuje se za prateće građevine uz športske sadržaje, najmanje 3,0 m.



(5) Zatvorene športske građevine kada graniče s građevnim česticama na kojima su izgrađene stambene ili stambeno-poslovne građevine, moraju biti udaljene od tih građevina najmanje H/2, gdje je visina športske građevine do vijenca prema toj susjednoj građevini.

Članak 119a.

(1) Na neizgrađenom dijelu GP naselja športsko rekreacijske namjene (R3) nije moguće graditi čvrste građevine na udaljenosti bližoj od 100,0m od obalne crte izuzev uređenja sunčališta, pristupnih puteva, šetnice, plažne opreme i sl.

(2) Predviđena šetnica mogu biti minimalne širine 1,5 m a maksimalne 3,0 m, namijenjena isključivo biciklistima i pješacima.

(3) Uvjete izgradnje šetnica potrebno uskladiti s uvjetima zaštite okoliša i prirode uz maksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa.

3.3. Uvjeti za smještaj komunalno-servisne-skladišne-obrtničke-trgovačke i slične gospodarske namjene

Članak 120.

Ovim Planom dozvoljava se unutar GPn smještaj ostalih gospodarskih i pratećih djelatnosti unutar površina naselja i površina za razvoj naselja i to slijedećih djelatnosti: manji pogoni proizvodnje obrade i prerade, obrtništvo, skladišta, servisne radionice, komunalne službe, trgovački centri slobodne zone i uslužne djelatnosti.

Članak 121.

(1) Razmještaj i veličinu građevinskih područja za izgradnju građevina kao slobodnostojećih zgrada poslovno-komunalno-servisno-obrtničko-trgovačke i slične gospodarske namjene, koja se nalaze unutar građevinskih područja naselja, određuje se ovaj Plan:

minimalna površina čestice 1000 m2, maksimalna površina čestice se ne propisuje. građevinska linija min.10 m od regulacione linije prema prometnici ako nije drugačije

propisano pozitivnim propisima o cestama sve građevinske čestice trebaju biti prometno vezane imati direktan pristup na javnu prometnu

površinu min. širine 5,0 m. maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,5, maksimalni koeficijent iskorištenosti iskoristivosti je 1, minimalna širina čestice je 16 m, sve građevinske čestice trebaju biti prometno vezane na javnu prometnu površinu, sve slobodne površine unutar građevinske čestice, a najmanje 20% površine građevne čestice

moraju se ozeleniti autohtonim biljnim vrstama, sukladno klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima treba prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, grmoredi i slični nasadi moraju omogućiti primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, te uređenje prostora pred građevinom i parkirališta za teretna i osobna vozila. Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu izgrađene građevine, treba posaditi ili visoku živicu ili drvored.

organizaciju građevinske čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim procesom koji se na njoj planira

građevinska linija za proizvodne i prateće (administrativne) građevine određuje se ako to uvjeti iskorištenja prostora posebno zahtijevaju.



maksimalna visina objekta je 8.0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca. Vidne plohe objekata obraditi prirodnim materijalima, a ostale uvjete za arhitektonsko oblikovanje riješiti u skladu sa funkcijom objekta

krovište mora u pravilu, biti koso, nagiba 23-30°, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine.

(2) Kod izgradnje objekata ove namjene moraju se predvidjeti i primijeniti sve potrebne mjere zaštite i unapređenja čovjekove okoline, radi očuvanja prirodnih i izgrađenih vrijednosti, te stvaranja povoljnih uvjeta za život i boravak

(3) Ako se radi o objektima sa izvorima zagađenja lokacijski uvjeti se utvrđuju na temelju prethodnog idejnog arhitektonskog i urbanističkog rješenja usuglašenog sa uvjetima nadležnih organa i službi (isključena je izgradnja i planiranje objekata sa izraženim nepovoljnim utjecajem na okoliš i većim izvorima zagađenja)

Članak 122.

(1) Ovim Planom, sukladno Prostornom planu Zadarske županije i temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije, određena su područja pogodna za uzgoj (kavezni) ribe i školjkaša, prikazane na grafičkom dijelu 1. Korištenje i namjene površina M 1:25 000. To su:

- uvala Dumboka (Sali) za uzgoj plemenite bijele ribe, koja spada u Zonu III – područje u kojem se pod određenim uvjetima dozvoljava ograničeni oblik marikulture i u kojima ista služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima. Za navedeno uzgajalište nije dozvoljena izgradnja pratećih objekata izvan građevinskog područja.

(2) Na području uvale Dumboka već se nalazi postojeće ribogojilište (označeno u kartografskom prilogu) sa nekoliko manjih objekata koji su u funkciji predmetnog ribogojilišta

- uvala Velo Žalo (Luka) također za uzgoj plemenite bijele ribe ali i uzgoj školjkaša u polikulturi sa ribom.

- Zverinac-Tun Veli - ribogojilište, time da se koristi „semi off shore“ tehnologija uzgoja.

(3) Uvala Velo Žalo i Zverinac-Tun Veli ulaze u Zonu II – područje u kojem marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti.

(4) Mikrolokacije se utvrđuju lokacijskom dozvolom.

(5) Unutar zaštićenog obalnog područja nije moguć uzgoj plave ribe.

(6) Područja akvatorija pogodna za ribarenje prikazana su u kartografskim prilozima ovog Plana.

Propisuju se posebni uvjeti za rekonstrukciju zgrade na k.č. 20762 k.o. Sali unutar izgrađenog dijela naselja Sali u kontaktu sa jezgrom naselja:

maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,8, maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,5 udaljenost objekta od javnoprometne površine te susjednih čestica min 1m ukoliko se u blizini planom predviđa javno parkiralište promet u mirovanju može se osim na

čestici smjestiti i u okviru te parkirališne površine.



4. UVJETI SMJEŠTAJA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 123.

(1) Planom se dozvoljava izgradnje objekata društvenih djelatnosti unutar GP naselja koji pri obavljanju svoje djelatnosti nisu u suprotnosti sa stanovanjem i ni na koji način ne smanjuju kvalitetu stanovanja.

(2) Pod pojmom nestambenih građevina društvenih djelatnosti podrazumijevaju se građevine kao što su: upravne, zdravstvene, socijalne, kulturne, vjerske, školske i predškolske, civilne zaštite, skloništa i vatrogasnih građevina.

(3) Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uz određene sadržaje (prvenstveno škole) ili kao samostalna namjena na zasebnoj građevnoj čestici.

Članak 124.

Športske građevine, osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda.

Članak 125.

Ovim planom se društvene djelatnosti smještaju načelno unutar građevinskih područja naselja.

Članak 126.

Za građevine društvenih djelatnosti ukoliko su smještene u okviru zaštićenih vizura s mora te ukoliko se nalaze unutar zaštićenih zona, potrebno je za konačan projekt njihove rekonstrukcije ili izgradnje zatražiti suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zadru i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije.

Članak 126a.

(1) Kod izgradnje građevina namijenjenih javnim i društvenim djelatnostima lokacijski uvjeti utvrđuju se odnosno planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana:

građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu minimalne širine 5,0 m u neizgrađenim dijelovima naselja, a unutar izgrađenih dijelova u skladu sa zatečenim stanjem na terenu

udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od susjednih građevina međa ne može biti manja od polovine visine više građevine do vijenca (H/2) 3,0 m

minimalna veličina građevne čestice iznosi 600 500 m2, maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,4, maksimalni koeficijent iskorištenosti iskoristivosti je 1,0 visina građevina može iznositi najviše 10,00 m na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje sukladno normativima iz članka

149.

(2) Iznimno od uvjeta iz prethodnog stavka, visina vjerskih građevina može biti i veća.

Članak 126b.

Propisuju se posebni uvjeti za gradnju vatrogasnog doma unutar GP naselja Sali:

maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0,5 maksimalni koeficijent iskoristivosti je 1,2 maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 1,1 dozvoljava se gradnja na međi visina zgrade i tornja uvjetovana je planiranim sadržajem i funkcijom građevine



Članak 127.

(1) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine).

(2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se grade kao interpolacije unutar površine izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu ukoliko uvjeti na terenu (zatečena izgrađena struktura, vlasnički odnosi i sl.) to uvjetuju imati i manju građevnu česticu od minimalno definirane, odnosno koeficijent

(3) u slučajevima iz prethodnog stavka koeficijent izgrađenosti (kig) im može biti maksimalno 0,8 a koeficijent iskorištenosti (kis) maksimalno 3,0.

sportsko-rekreacijske djelatnosti

Članak 128.

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

(1) Planira se standard od 20 polaznika u jednoj odvojenoj skupini, minimalno 5m2 neto izgrađenog prostora i 20 m2 parcele po djetetu.

(2) Ukoliko se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-gospodarske građevine) tada je obvezno osigurati na građevnoj čestici zasebni prostor od najmanje 5,0 m2 po djetetu (otvoreni dio građevne čestice) za boravak i igru djece na otvorenom.

(1) U GP naselja sportsko-rekreacijska namjena planira se na način da se predviđa izgradnja: sportskih terena sa pripadajućim objektima, trim staza i itinerera za jahačke sportove i biciklizam, objekata sportova na vodi, bazena (otvorenih ili unutar građevine) na kopnu kao samostalnih sportsko-rekreativnih

objekata, ostalih objekata maritimnih ili kopnenih sportsko-rekreativnih aktivnosti a za koje nije

predviđeno da se izgrade kao sportski centri.

Članak 129.

Članak 129.

Prilikom projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedeći okvirni standardi:

površina građevine po jednom učeniku je 5 m2; veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu,

prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene športske terene, prostor za zelene površine i drugo;

veličina građevne čestice, koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje, određena je normativom od 30-50 m2 po učeniku, računajući rad škole u dvije smjene.

(1) Sportski centar je površina na kojoj se planira izgradnja više športskih sadržaja u svrhu cjelovito i organiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole, trening i pripreme športaša, organizacija takmičenja i sl.).

(2) Zgrade za smještaj sportaša dozvoljeno je graditi u sklopu sportskog centra, površina sportsko-rekreacijske namjene i; ili kao zgrade osnovne namjene unutar građevinskog područja naselja

(3) Sadržaj iz prethodnog stavka može se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine).



5.UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 130.

(1) Za objekte prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i objekata svi lokacijski uvjeti utvrđuju se na temelju idejnog rješenja trase ili pojedinih dijelova objekta primjenom planova užeg područja, ovog Plana, planova šireg područja, te važećih zakonskih i drugih podzakonskih propisa. Na osnovu ovog plana mogu se graditi trafostanice koje imaju svoju parcelu i koje zadovoljavaju uvjet o udaljenosti od 3 m od ruba parcele, kanalizacija, dalekovidi, pročistači otpadnih voda, sustavi odvodnje, državne i županijske ceste. Planom se propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te shematski određuje njihov položaj u prostoru

(2) Za izgradnju ovih objekata i postrojenja treba osigurati građevinsku česticu koja omogućuje normalno funkcioniranje objekta i smještaj vozila. Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su odstupanja od shematskog prikaza infrastrukturnog sustava na kartografskim prikazima Plana ukoliko je to opravdano stanjem na terenu, vlasničkim odnosima ili kvalitetnijim projektnim rješenjem, a u skladu s posebnim propisima i pravilima struke.

(3) Podzemnu infrastrukturu u pravilu treba voditi po javnim površinama, po mogućnosti u koridorima prometnica.

(4) Prometne i druge infrastrukturne građevine mogu se graditi i ili rekonstruirati u fazama, koje se određuju lokacijskom dozvolom. Infrastrukturni sadržaji mogu se graditi iako nisu obuhvaćeni ovim Planom ili planovima užeg područja.

5.1. Cestovni promet

Članak 131.

(1) U zahvatu ovog Plana mogu se graditi i planirati komunalno-infrastrukturni sustavi uz poštivanje ovim Planom određene namjene prostora, te utvrđenih lokacija, trasa, koridora odnosno zona. Cestovna prometna mreža (kartografski prikazi 1. Korištenje i namjena površina) sastoji se od javnih (razvrstanih) cesta određenih Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (N.N. 94/14 103/18) i nerazvrstanih cesta

(2) Planom su predviđeni pojasevi za prometnu infrastrukturu i načelne trase komunalne infrastrukture, od važnosti za Općinu, za Zadarsku županiju i Republiku Hrvatsku. Važno je spriječiti gradnju u pojasevima sačuvanim za prometnice i drugu važnu infrastrukturu.

Javne razvrstane ceste na području unutar granica obuhvata Plana su:

- državne ceste:

- D109 (Veli Rat– Savar - Sali), dužine 41,93 km, - D124 (Trajektna luka Brbinj–Brbinj–D109), dužine 1,75 km, - D125 (Trajektna luka Zaglav – D109) u dužini od 1,12 km

- županijske ceste:

- Ž 6059 (Luka – D109), dužine 0,89 km, - Ž 6060 (Žman – D109), dužine 1,20 km,

- lokalne ceste:

- L 63041 (Verunić – D109), dužine 1,20 km, - L 63043 (L63041 – Soline), dužine 0,70 km, - L 63044 (Božava – D109), dužine 3,54 km, - L 63092 (N luka Luka – Dragove – D109), dužine 1,9 km, - L 63095 (Savar- D109 – »Sv. Pelegrin«), dužine 1,06 km,



Članak 132.

Svi infrastrukturni sustavi na području Plana, moraju se graditi tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i da se onemogući bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima narušavanje sustava podzemnih voda te narušavanje kakvoće tla.

Planom se utvrđuju :

postojeće ceste čije trase se zadržavaju u prostoru, ,

planirane ceste čije trase su shematski određene Planom

Članak 133.

(1) Položaj cesta i cestovnih koridora određen je u grafičkom dijelu 1. Korištenje i namjena površina i u grafičkom dijelu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže M 1:25000, a način njihove izgradnje i uređenja propisan je Zakonom o javnim cestama (NN 180/04 i NN138/06 br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. 92/14.i 110/19.) i Pravilnicima.

(2) Ulice i drugi kolni putovi unutar i izvan gr. područja koji nemaju status ceste grade se i planiraju na temelju ovog Plana ili plana užeg područja, što vrijedi i za šumske putove i protupožarne prosjeke i prolaze, poljoprivredne putove te pješačke putove i staze.

Članak 134.

(1) Ovim Planom se potvrđuje stanje kojim okosnicu cestovne mreže na prostoru čitave Općine čini glavna otočna prometnica (državna cesta D109), koja preko trajektnih pristaništa u Zaglavu i Brbinju povezuje Dugi otok sa ostalim dijelovima županije i Zadrom. Na ovu prometnicu se nadovezuje mreža lokalnih servisnih prometnica u strukturi naselja odnosno građevinskih područja.

(2) Prometnica D109 svojim prometnim elementima zadovoljava sve potrebe za odvijanje redovnog prometa na otoku, u planskom periodu.

(3) Dogradnjom sustava trebati će izgraditi vezu (cca 3.5 km) na Uvalu Kablin na krajnjem SZ dijelu otoka-pristanište međunarodnog značenja. Isto tako treba otočku prometnicu povezati na odgovarajući način i sa Uvalom Ćuška (cca 5.0 km) kao receptivnim punktom ulaza u Nacionalni park Kornati odnosno Park prirode Telašćica. Ove prometnice moraju imati dva kolnička traka i ostale elemente kao D109. Na postojećoj cestovnoj mreži predviđaju se: korekcije nepovoljnih elemenata trase, dogradnja i rekonstrukcija, tj. prilagodba tehničkih elemenata rangu ceste i uvjetima Plan.

Realizacija cesta u planiranom profilu (izgradnja nove ili rekonstrukcija postojeće) može se izvoditi u fazama (po dužini i širini) u skladu sa projektnom dokumentacijom.

Članak 135.

Planom je utvrđena minimalna širina zaštitnih koridora od 15m, a koje je potrebno rezervirati prilikom planiranja novih i modernizacije i proširenja postojećih cesta županijskog značenja.

Za izgradnju i/ili rekonstrukciju cesta izvan GP minimalna širina koridora je

- za županijske ceste - 50 m - za lokalne i nerazvrstane ceste - 30 m

Koridor je prostor rezerviran za gradnju, planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće ceste. Os trase ceste nalazi se u sredini koridora.

Članak 136.

(1) Unutar utvrđenih planiranih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole,



odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom 137. ovih odredbi, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i u neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja za koje nema obveze izrade urbanističkog plana uređenja, može se graditi i prije izvedbe prometnice u punom planiranom profilu (tj. priključenje na postojeću prometnu površinu), a na temelju suglasnosti tijela koje upravlja cestom.

(3) U slučaju gradnje građevine iz prethodnog stavka u neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja za koje nije utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja, građevni pravac se utvrđuje od ruba planiranog prometnog profila.

Članak 137.

U izgrađenim dijelovima građevinskih područja, ako koridor (za gradnju nove prometnice ili rekonstrukciju postojeće) nema Planom propisanu širinu, a ugrađuje se (interpolira) nova zgrada između dvije postojeće zgrade (na neposredno susjednim građevnim česticama),, građevinska linija građevinski pravac nove (interpolirane) zgrade usklađuje se s građevinskim linijama postojećih zgrada (u načelu građevinska linija nove zgrade aritmetička je sredina udaljenosti građevinskih linija zgrada između kojih se vrši ugradnja). udaljenost građevinskog pravca nove zgrade određuje se u skladu sa udaljenosti građevinskog pravca postojećih građevinama na susjednim česticama. pri čemu je mjerodavna veća udaljenost

Članak 137a.

Brisan.

Članak 138.

(1) Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim Prostornim planom se navode temeljem Zakona o cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 92/14 i 110/19) širine zaštitnih pojaseva javnih cesta, sukladno posebnom zakonu, i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste sa svake strane iznosi :

kategorija ceste širina zaštitnog pojasa

državna 25 m

županijska 15 m

lokalna 10 m

državna 25 m

- županijska 15 m - lokalna 10 m - nerazvrstana 5 m

(2) Za gradnju unutar zaštitnog pojasa državne, županijske i lokalne ceste potrebno je poštivati uvjete nadležne uprave za ceste, te nadležnog tijela općine Sali za nerazvrstane ceste . objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, potrebno je prethodno zatražiti uvjete Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnoj cesti i županijske uprave za ceste ako se radi o lokalnoj cesti, a sve u skladu sa Zakonom.

Članak 139.

(1) Unutar izgrađenog dijela naselja izgradnja unutar zaštitnih pojaseva javnih cesta određuje se uz suglasnost Hrvatskih cesta ili Županijske uprave za ceste.

(2) U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, a predviđeno projektom ceste. (cestovne kućice, odmarališta, sezonske



postaje, parkirališta, odmorišta i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste.

Članak 140.

Unutar zaštitnog pojasa planirane ceste (planirani koridor) zabranjena je svaka nova gradnja i zamjena postojećih građevina, dok je izuzetno dopuštena rekonstrukcija građevina u okvirima postojećih legalnih gabarita dok se trasa prometnice ili položaj prometne građevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok se ista ne unese temeljem parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na teren iskolčavanjem.

Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležnog tijela koje upravlja javnom cestom u postupku ishođenja potrebnog odobrenja za gradnju ili izrade urbanističkog plana uređenja, a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (N.N. 95/14.).

Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju uvjeta tijela nadležnog za upravljanje cestama, u postupku ishođenja odobrenja za gradnju

Članak 141.

(1) Na državne i županijske ceste nije dozvoljen direktan pristup sa građevinske čestice, već se pristup izgrađuje kao poseban priključak na cestu na koji se ima vezati što je moguće više građevinskih čestica, osim u izgrađenom građevinskom području kada državna ili županijska cesta predstavlja ulicu.

(2) Na lokalnu cestu moguće je dozvoliti direktan pristup sa građevinske čestice.

Članak 142.

(1) Prometnice unutar građevinskog područja naselja moraju zadovoljavati slijedeće uvjete:

- najmanja širina kolnika dvosmjerne ceste može iznositi 4.5 m širine - najmanja širina kolnika jednosmjerne ceste može iznositi 3.5 m širine - sve prometnice moraju imati nogostupe s obje strane u širini od najmanje 1,5m

(2) U izgrađenim i neizgrađenim a uređenim dijelovima naselja kada zbog zatečenog stanja na terenu nije moguće izvesti nogostupe, nerazvrstana cesta će se izvesti kao kolno-pješačka površina širine najmanje 5,0 m (5,5 m u neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja), s upuštenim rubnjakom na spoju s cestom koja zadovoljava minimalne uvjete iz prethodnog stavka.

(3) Šumski i poljski putevi, pješačke, biciklističke i sl. staze, kojima nije dopušten promet motornih vozila, izvode se u skladu sa svojom namjenom i konfiguracijom terena, uz zaštitu šumskih, poljoprivrednih i drugih vrijednih površina i objekata.

(4) U izgrađenim dijelovima GP naselja širina poprečnog presjeka prometnica iznimno može biti i manja od Planom propisanog minimuma u slučajevima kada je to nužno zbog zadržavanja postojećeg građevinskog pravca legalne građevine na potezima gdje postoje zakonitim građevinama definirani regulacijski i građevinski pravci kao i na području specijalnih (otežanih) terenskih uvjeta (strmi tereni) širine se određuju prema mogućnostima.

(5) U slučajevima iz prethodnog stavka Kod nepovoljnih terenskih uvjeta, širina kolnika jednosmjernih i dvosmjernih cesta, može biti i manja od onih iz 1. stavka ovog članka, širina se određuje u skladu sa stanjem na terenu, ali ne može biti manja od 3.0 m za jednosmjerne i 4.0 m za dvosmjerne ceste s time da treba omogućiti na udaljenostima od 200 100 m mogućnosti mimoilaženja postavom ugibališta.

(6) Putovi uži od 3,0 m smatraju se isključivo pješačkim putovima.

(7) Ostale zatečene prometne površine (površine koje se kao takve u naravi koriste, i ne moraju biti evidentirane u Planu i/ili u katastarskom operatu) zadržavaju se u zatečenom stanju



Članak 143.

Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem se prizemlju nalazi trgovačko-poslovni-ugostiteljski sadržaj, može se dozvoliti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog pred prostora u svezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,6 m, odnosno 0,80 m ako postojeće stanje ne omogućava veću širinu, s obje strane kolnika, ako površina siječe logičan pješački potez. Ova odredba mora se poštivati prilikom donošenja općinske odluke o korištenju javnog prostora.

Svaka građevna čestica mora imati osiguran direktan priključak na kolno pješačku površinu

Kolno-pješačkim površinama smatraju se:

- postojeće ceste i pristupni putovi, - ceste i pristupni putovi za koje je izdana građevinska dozvola .- ceste i pristupni putovi evidentirani u katastarskom operatu .- ceste i pristupni putovi koji se u naravi koriste, a nisu evidentirani u katastarskom operatu .- ceste i pristupni putovi koje se planiraju na temelju provedbenih dokumenata prostornog uređenja ili projektne dokumentacije, a prema uvjetima iz Plana

Pristupni putovi su prometne površine kojima se omogućuje pristup od ceste do građevnih čestica zgrade, a koriste se kao kolno-pješačke površine. Minimalna širina pristupnog puta je 3.0 m. Maksimalna dužina pristupnog puta je 100 m Na jedan pristupni put dozvoljeno je priključenje max. tri građevne čestice

Regulacijski pravac se određuje:

- za postojeće ceste i pristupne putove širine u skladu sa uvjetima Plana,(za koje nije planirano proširenje) regulacijski pravac je rub ceste ili pristupnog puta.

- kod planiranih cesta ili pristupnih putova za koje je izdana građevinska dozvola regulacijski pravac određuje se prema projektom određenom rubu ceste ili rubu pristupnog puta,

- kod postojećih cesta, čija širina je manja od planom propisanog minimuma koje u naravi postoje, a za koje je planirano proširenje te su u kartografskom prikazu Plana prikazane kao planirane - potrebno je osigurati prostor za proširenje postojeće ceste, na način da se minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste odmakne za pola širine planirane ceste,

- kod cesta ili pristupnih putova koje su ucrtane i/ili izvedene u skladu izrađene projektne dokumentacije regulacijski pravac je rub ceste ili pristupnog puta

- kod postojećih cesta ili putova čija širina je manja od planom propisanog minimuma na udaljenosti od min.2,50 m od osi ceste (uz uvjet da postoji stvarna mogućnost ostvarenja priključka na cestu)

Za Građevne čestice zgrade, iz prethodnog stavka koje su čeone (do kojih vodi postojeća cesta ili pristupni put koji završava na tim česticama -slijepa cesta), dozvoljava se priključenje na postojeću kolno-pješačku površinu ukoliko je širina te površine minimalno tri metra i pod uvjetom da nije planiran njezin nastavak

Unutar jezgri naselja gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, moguće je ishoditi akte za građenje na građevnoj čestici zgrade do koje je osiguran samo pješački pristup, širina kojeg zavisi o zatečenom stanju na terenu.

Zbog neusklađenosti katastarskih podloga sa stvarnim stanjem na terenu, priključak građevne čestice zgrade definira se projektnom dokumentacijom zgrade u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, a prema uvjetima iz Plana

Članak 144.

Vatrogasni kolni pristup određuje se u skladu s propisima.



Članak 145.

Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjivanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.

Članak 146.

(1) Na cestovnoj mreži predviđaju se slijedeći zahvati: korekcije nepovoljnih elemenata trase, dogradnja i rekonstrukcija, tj. prilagodba tehničkih elemenata danom rangu ceste.

(2) Nerazvrstana cestovna mreža će se odrediti planovima užeg područja.

Članak 147.

Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima/garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža. Za cjelovito izgrađena područja naselja (stare jezgre) izgradnja javnih parkirališta/garaža rješava se na rubnim područjima.

Članak 148.

(1) Vozila se smještaju slobodno na čestici, odnosno u garaži koja može biti u sklopu glavnog stambenog objekta ili građena kao pomoćni objekti.

(2) Na građevnoj čestici mora biti osigurano minimalno onoliko garažnih ili otvorenih parkirališnih mjesta koliko je u skladu sa uvjetima Plana ovisno o namjeni (vrsti) građevine objekt ima funkcionalnih stambenih jedinica, osim ako do građevinske parcele nije moguć pristup osobnim motornim vozilima ili postoji izgrađeno parkiralište dostupno pod istim uvjetima svima, koje nije udaljeno više od 200 metara od parcele i koje po kapacitetu udovoljava potrebama građevine i šireg područja kojemu gravitira.

(3) Ukoliko se radi o građevini stambeno-poslovne namjene na njen poslovni dio primjenjuju se propisi koji vrijede za odnosnu poslovnu djelatnost. Broj parkirališnih mjesta utvrđuje se kumulativno za sve planirane namjene unutar pojedine građevne čestice.

Članak 149.

(1) U postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske, turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta (na građevnoj čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje dokumentom prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade) na slijedeći način Utvrđuje se min. broj potrebnih parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni:

stanovanje:

1 PM po svakoj stambenoj jedinici a najmanje 2 PM na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina

ugostiteljstvo i turizam:

restoran, kavana – 1PM / 25m2 površine uslužnog prostora caffe bar, slastičarnica i sl. – 1PM / 15 25m2 površine uslužnog prostora građevine za smještaj i boravak gostiju iz skupine hoteli, pansion, prenoćište i sl. - 1 parkirališno mjesto na svaka četiri ležaja po smještajnoj jedinici; ugostiteljski objekti - 1 parkirališno mjesto na dvije uslužne jedinice (stol i sl);

trgovine:



robna kuća – 1PM na 25m2 prodajne površine ostale trgovine – 1PM na 30m2 prodajne površine skladišta i proizvodnja na svakih 1000 m2 brutto površine građevine - 10 parkirališnih mjesta

poslovna i javna namjena:

banke, agencije, poslovnice – 1PM / 25m2 uredi i kancelarije – 1 PM / 50m2

kultura, odgoj i obrazovanje:

dječji vrtići i jaslice – 1PM / 80m2 osnovne škole – 1PM / 100m2 crkve – 1PM / 50m2

zdravstvo i socijalna skrb:

ambulante i domovi zdravlja – 1PM / 50m2 domovi za stare – 1PM / 200m2

industrija i zanatstvo:

ind.objekti – 1PM / 100m2 zanatski objekti – 1PM / 50m2 auto servis – 1PM / 25m2

šport i rekreacija:

športski objekti, otvoreni – 1PM / 150m2

komunalni i prometni sadržaji:

tržnice – 1PM / 50m2 benzinske postaje – 1PM / 25m2

groblja – minimalno 10PM.

(2) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz prethodnog stavka određen je u odnosu na građevinsku (bruto) razvijenu površinu odgovarajućeg tipa građevine.

(3) U građevinsku (bruto) razvijenu površinu za izračun PM ne uračunava se površina garaže i površina jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

(4) Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini javnih parkirališta koja iznosi 20 m2 po jednom PM bez prilaznih cesta, rampi i nogostupa. Dozvoljava se i zajedničko rješavanja prometa u mirovanju za više zgrada u postupku izrade UPU-a za pojedine prostorne cjeline.

(5) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje. Svako naselje treba na rubnim područjima planirati javna parkirališta

(6) Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s poteškoćama u kretanju.

(7) U slučajevima kada nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici isto je moguće riješiti na drugoj građevnoj čestici unutar GP naselja u jedinstvenom postupku.

Članak 150.

Prostor uz kolnik može se koristiti za parkirane osobnih vozila isključivo kao javno parkiralište kad njegova širina to omogućava i kad se ne ometa pristup interventnim i dostavnim vozilima, te prolaz pješaka, biciklista i invalidnih osoba.

Parkirališta se u niti kojem slučaju ne smiju predviđati duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik ili nogostup ispod Planom propisanog minimuma.



Članak 150.a

Minimalna dimenzija PM na otvorenom iznosi 2,3 x 5,5 m.

Minimalna dimenzija PM u zajedničkoj garaži iznosi 2,5 x 5,5 m.

Mininmalna dimenzija garaže iznosi 2,8 x 5,5 m.

Članak 150.b

Dozvoljava se gradnja garaža kao samostalne građevine na zasebnoj građevnoj čestici, a prema sljedećim uvjetima: min površina građevne čestice je 150 m2

min. udaljenost od međe je 3,0 m min. udaljenost od regulacijskog pravca je 5,0 m, osim u jezgrama gdje se regulacijski i

građevinski pravac mogu poklapati

Članak 150.c

Dozvoljava se gradnja i /ili rekonstrukcija benzinskih postaja bez pratećih sadrža, na način da se osigura:

- sigurnost svih sudionika u prometu - zaštita okoliša - da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu.

Nove benzinske postaje mogu se graditi: - u zonama proizvodne namjene (I1, I2) - uz javne ceste izvan građevinskih područja - u lučkim područjima - uz more izvan GP

Gradnja benzinskih postaja uz ceste moguća je uz suglasnost i prema uvjetima nadležnog tijela za ceste, a u lučkim područjima uz suglasnost i prema uvjetima nadležne lučke uprave. Za izgradnju benzinskih postaja regulacijski pravac određuje se od planiranog profila ceste. Plinske postaje mogu se graditi u sklopu benzinskih postaja ili samostalno. Kada se grade samostalno moraju zadovoljavati sve uvjete kao i benzinske postaje. Elektro punionice se mogu graditi u sklopu benzinskih postaja i samostalno u okviru parkirališnih površina.

5.2. Pomorski promet

Članak 151.

Pomorski promet odvija se putem morskih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene.

Sve morske luke nabrojene su u točki 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, i ucrtane na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina

Definirano u poglavlju 2.4. Uvjeti za izgradnju unutar područja morskih luka, uređenje morskih plaža / kupališta te obalnog pojasa unutar građevinskih područja.

5.3. Zračni promet

Članak 152.

(1) Ovim se planom utvrđuje potreba izgradnje zračnog pristaništa na prostoru Dugog otoka na teritoriju k.o. Luka u zoni područja Dočić, čija će osnovna namjena biti prihvat i otprema zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase do 2730 kg u povremenom zračnom prometu.



(2) Za odabir mikro lokacije ovoga zračnog pristaništa potrebno je:

izraditi posebnu stručnu podlogu koja će se temeljiti na potrebnim i propisanim uvjetima za takvu vrstu građevine.

osigurati kolni pristup sa ceste D109 te ostale infrastrukturne sadržaje ograničiti zaštitnim ravninama izgradnju objekata u zoni zračnog pristaništa.

(3) Postojeći i planirani heliodromi ucrtani su u grafičkom prilogu Plana se nalazi na području Vela straže, grafički list br. 1. Korištenje i namjena površina, a nužni su za interventne potrebe – hitna pomoć, zaštita od požara, turističke usluge i sl.

(4) Omogućava se izvan aerodromsko sletanje i uzletanje helikoptera s mjesta pogodnog za sletanje i uz letanje, a koje nije aerodrom, helidrom ili registrirana površina u skladu sa posebnim propisima

5.4. Elektroopskrba

Članak 153.

(1) Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje mreže električne opskrbe na prostoru Dugog otoka i Zverinca kako je to dugoročnim programom određeno.

(2) Prostor Općine Sali opskrbljuje se električnom energijom u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije i to na način da je područje priključeno na 35 kV podmorskog dalekovoda otok Ugljan-Sali i Iž-Rava-Dugi otok. Putem lokalne zračne mreže povezana su sva naselja na Dugom otoku i Zverinac mrežom 10 kV.

(3) Današnji kapaciteti nisu dostatni za povećanu potrošnju el. energije, pa će trebati, kako bi se poboljšalo stanje, a temeljem programa razvitka elektromreže na čitavom prostoru Republike Hrvatske i posebice otoka, pojačati kapacitete rekonstrukcijom mreže. Na Dugom otoku potrebno je izgraditi 35 kV kabelski vod od TS 35/10(20) kV „Sali“ do TS 35/10/(20) kV „Dugi otok“. Postojeće 10 kV dalekovode potrebno je zamijeniti 10 kV kabelima.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata trase iz Plana se mogu korigirati zbog prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.

U slučaju neizbježnog premještanja nadzemnih i podzemnih vodova ili križanja odnosno približavanja potrebno je pribaviti odgovarajuću projektnu dokumentaciju za investitora HEP, prema tehničkom riješenu dogovorenom s HEP-ODS-om i za nju ishoditi sve potrebne dozvole.

Članak 154.

Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3.0 m, a od susjedne međe najmanje 1.0 m.

Transformatorske stanice se mogu izvesti i u sklopu novih građevina.

Članak 155.

(1) Priključivanje građevine na električnu mrežu i ostalu komunalnu infrastrukturu odvijat će se prema lokacijskim uvjetima utvrđenim od nadležnog javnog poduzeća.

(2) Nezakonite građevine ne mogu se priključiti na elektromrežu i druge komunalne objekte.

(3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne predstavljaju ograničavajući čimbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih građevina.

(4) Izgrađene trafostanice mogu se rekonstruirati i nadograditi. Uz izgrađenu trafostanicu može se planirati izgradnja nove trafostanice (kao proširenje kapaciteta). Radnje iz ovog stavka Građevina



infrastrukture mogu se graditi poduzimati i unutar područja za koje je utvrđena obveza izrade plana užeg područja i prije nego što se takav plan donese.

Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, dozvoljava se izgradnja transformatorske stanice unutar površine bilo koje namjene što se neće smatrati izmjenom ovog Plana

(5) Širina zaštitnih pojaseva dalekovoda iznosi: DV 35 kV - 30.0 m DV 10 (20) kV - 20.0 m

5.5. Telekomunikacijski promet i sustav veza

Članak 156.

(1) Ovim Planom se utvrđuje potreba za povećanjem kapaciteta lokalnih telefonskih centrala sa tendencijom ostvarenja do 40 priključaka na 100 korisnika, pri čemu treba računati na broj korisnika u ljetnim mjesecima kada se na Dugom otoku i Zverincu nalazi nekoliko puta više stanovnika, pa se kapaciteti moraju planirati na oko 3 puta veći broj od broja stalnih stanovnika naselja.

(2) Neophodno je osuvremeniti prijenosne uređaje i lokalnu mrežu, te poboljšati uvjete korištenja poštanskih ureda u naseljima.

Članak 157.

(1) Svaka postojeća i novo planirana građevina treba imati osiguran priključak na telekomunikacijsku mrežu.

(2) TK mreža Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan cestovnog koridora treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim česticama, odnosno izvođenje drugih instalacija.

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova odrediti planiranjem koridora primjenjujući sljedeća načela:

- za gradove i naselja gradskog obilježja podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- za magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva.

Za izgrađenu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje zbog implementacije novih tehnologija i i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera.

(3) Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog plana.

(4) Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

(5) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je na kartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25000.



Članak 157a.

(1) Za projektiranje koridora električnih komunikacijskih vodova, pridržavati se slijedećih načela:

- električne komunikacijske vodove postavljati podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

- kod međumjesnog povezivanja električne komunikacijske vodove postavljati podzemno koristeći koridore prometnica;

- iznimno od gornje alineje kada je to moguće, radi bitnog skraćivanja trase, električne komunikacijske vodove može se postavljati izvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva;

(2) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planom se predviđa dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija, potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

(3) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova osigurati gradnjom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima unutar naselja i izvan njih bez određivanja detaljnog točkastog označavanja lokacija vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji se emitira radijskim sustavima smještenim na antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-korisnika gdje je to moguće.

Članak 158.

(1) Lokacije za izgradnju samostojećih antenskih stupova i baznih stanica namijenjenih pokretnoj telefoniji (GSM i UMTS) određuju se u skladu s kartografskim prikazom 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25000, te da ispunjavaju slijedeće opće uvjete: ne remete vizure, osobito tradicijske vizure naselja i karakterističnih elemenata krajobraza izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji na udaljenosti od postojećih građevina u skladu s propisima i normativima.

(2) Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu treba koristiti više korisnika radi zaštite okoliša i racionalnog korištenja prostora.

(3) U kartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI u mjerilu 1:25000 određene su aktivne lokacije i planirane zone elektroničke komunikacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa radijusa 1500 m unutar kojeg je moguće locirati jedan stup.

(4) Za izgradnju samostojećih antenskih stupova izvan građevinskog područja potrebno je poštivati sljedeće uvjete: - na novoj lokaciji moguće je graditi samostojeći antenski stup, ili rekonstruirati postojeći,

samo takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno tipski projekt koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

- ukoliko je na postojećoj lokaciji već izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi, i za isti ishođena sva potrebna odobrenja sukladno odredbama zakona, moguće je planirati još samo jedan za ostale operatere

(5) Za izgradnju samostojećih antenskih stupova u građevinskom području naselja potrebno je pored navedenih poštivati i sljedeće uvjete: Iznimno, unutar građevinskih područja naselja ukoliko se na zadovoljavajući način ne može pokriti planirano područje signalom, a što se dokazuje dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja te uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, za određivanje detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

samostojeći antenski stup ne graditi unutar područja pretežito stambene namjene

samostojeći antenski stup ne graditi na prostorima namijenjenim za zdravstvene socijalne, predškolske i školske sadržaje



ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i sl. namjene

min. horizontalna i vertikalna udaljenost baznih stanica od svih zgrada je 100 m poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ograničenja poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike mjesta i ambijentalne vrijednosti dozvoljena je izgradnja štapnih stupova visine do 30 m

- samostojeće antenske stupove u građevinskom području naselja potrebno je graditi na način da su svojim izgledom prilagođeni okolišu u kojem će se postaviti.

Pri odabiru lokacija za antenske prihvate u blizini škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih ustanova, potrebno je poštivati sigurnosnu preventivnu udaljenost od 400 m. U cilju preventivne zaštite stanovništva, jakost električnog polja (E) ne smije premašiti 6,1 V/m, a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m2 na čitavom području obuhvata Plana.

(6) Dozvoljava se postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama (antenski prihvat) u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.

Članka 158a.

U postupku ishođenja potrebnih odobrenja za građenje potrebno je poštivati i sljedeće posebne uvjete tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima i to: - ne planirati smještaj samostojećih antenskih stupova na područjima zaštićenim temeljem Zakona

o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park, strogi rezervat i posebni rezervat te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu;

- ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području isti se trebaju planirati rubno odnosno na način da se izbjegne istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina;

- na prostoru velikih zaštićenih područja planirati minimalni broj stupova koji omogućavaju pokrivenost;

- tipski objekt za smještaj opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi (žbukana pročelja, dvostrešni kosi krov pokriven crijepom i dr.);

- na novoj lokaciji samostojeći antenski stup treba biti takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera;

- ukoliko je na planiranoj lokaciji već izgrađen samostojeći antenski stup koji ne može prihvatiti druge operatere novi stup se može graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz, na način da se ovisno o uvjetima prostora određuje područje-zona unutar koje je moguće locirati samo jedan stup;

- za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže (Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN109/07), koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže;

- nisu dopušteni zahvati postavljanja samostojećih antenskih stupova na područjima arheoloških zona i lokaliteta, te u povijesnim cjelinama od nacionalnog značaja:

- za zahvate na ostalim arheološkim područjima i lokalitetima upisanim u Registar ili zaštićenim na osnovi ovog prostornog plana nužna su prethodna arheološka istraživanja, naročito ako su neophodna za određivanje uvjeta zaštite kulturnog dobra;

- na potencijalnim arheološkim područjima obvezan je arheološki nadzor te eventualna zaštita istraživanja.

5.6. Vodovod i kanalizacija

Članak 159.

(1) Ovim Planom se utvrđuje potreba osiguranja dovoljnih količina vode za lokalno stanovništvo i turističku potrošnju. U ostvarenju toga potrebno je kao dugoročan program povezati Dugi otok i Zverinac na regionalni vodovodni sustav Zadarske županije.



(2) Kroz izradu urbanističkih planova uređenja prostora treba za svako naselje i građevinsko područje definirati lokalnu vodovodnu mrežu sukladno prostornim planom postavljena sustava.

Članak 160.

Do izgradnje jedinstvenog sustava, vodoopskrba otoka će se vršiti pojedinačno po naseljima, mjesnim mrežama, te vodospremama s mogućnošću punjenja putem brodova vodo nosaca (s tim u svezi potiče se održavanje i izgradnja lokalnih rezervoara (cisterni) pitke vode, kako privatnih tako i javnih, kao osnovnih oblika opskrbe vodom otočnog stanovništva) ili desalinizacijom boćate vode (potrebno je osigurati instaliranje najmanje dvaju uređaja za desalinizaciju na za to pogodnim lokacijama kako bi se tako osigurale dovoljne količine pitke vode).

Članak 161.

(1) Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih vodo opskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do građevne čestice te zaštitnu, prozračnu ogradu visine do najviše 2.0 m. Najmanja udaljenost građevine do ruba parcele iznosi 2.0 m. Sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe je potrebno osigurati.

(2) Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.

(3) Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

(4) Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže ili kako bi se povećala iskoristivost buduće vodoopskrbne konstrukcije, i to putem idejnih rješenja i projektima u izradi.

Članak 162.

(1) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji vodovodna mreža opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama.

(2) Naselje Savar snabdijeva se putem izgrađenog vodoopskrbnog sustava koji trenutno služi za punjenje mjesnih i privatnih gustirni putem vodo nosca, nakon izgradnje vodovoda do naselja Savar taj dio vodoopskrbne mreže postaje dijelom vodoopskrbnog podsustava Savar – Brbinj (uvala Ilo).

(3) Lokacijskim uvjetima za izgradnju stambenih građevina, kada se iste grade u području gdje nema vodovodne mreže određuje se obvezatna izgradnja cisterni.

(4) Daljnjom izgradnjom kapaciteta (naročito turističkih) može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode bilo u vodoopskrbnom sustavu, bilo alternativno (gusterne, vodo nosci i sl.), a detalje treba uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem.

(5) U građevinskim područjima turističko-ugostiteljske namjene nije moguća izgradnja smještajnih građevina, ako ne postoji mogućnost priključka na vodovodnu mrežu, osim ako nije drugačije određeno planom nižeg reda (autonomna opskrba–obvezatna gradnja cisterni).

(6) Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti izgrađene i održavane prema postojećim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od mogućih zagađivača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slično.

(7) Gdje je to moguće mjesne mreže moraju biti prstenaste.

Članak 162a.

Eventualno buduće navodnjavanje poljoprivrednih površina na otoku Sali treba prevoditi u skladu sa usvojenim Planom navodnjavanja za područje Zadarske županije, kojeg su izradili Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinsko-Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu, ožujak 2007.god.



Članak 163.

(1) Ovim Planom se utvrđuje, u cilju postizanja optimalnih rezultata u zaštiti, prvenstveno vrlo osjetljiva akvatorija, potreba primjene suvremene tehnologije koja se sastoji u izgradnji mješovitih kanalizacijskih sustava za čitav prostor, odnosno građevinska područja.

(2) Svi planirani sustavi odvodnje moraju imati uređaje za pročišćavanje tako izvedene da se u more ispušta mehanički pročišćena voda.

(3) Obzirom na dispoziciju naselja i građevinskih područja međusobno udaljenima, sustavi će morati biti odvojeni, pojedinačni za svako naselje i turističku zonu.

(4) Za planiranje izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, među ostalim potrebno je odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(5) Do izgradnje javnog kanalizacijskog sustava sa adekvatnim uređajem za pročišćavanje i dugim podmorskim ispustom, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, moguća je izgradnja pojedinačnih objekata (stambenih, gospodarskih, turističkih i dr.) veličine do 10ES sa prihvatom fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama, bez ispusta i preljeva te organizacijom prijevoza prikupljenih fekalija. Za veće objekte u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, te neizgrađenom a uređenom dijelu građevinskih područja, neophodna je izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije ispuštanja istih u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici objekta.

Do realizacije sustava javne odvodnje je moguća realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

(6) Ovim se planom preporuča primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za domaćinstva i ostale korisnike.

Potrošači koji na javni sustav odvodnje otpadnih voda priključuju svoje otpadne vode čija je kvaliteta različita od standarda komunalnih otpadnih voda (tehnološke otpadne vode) obavezni su izvršiti pred tretman svojih otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda.

Članak 164.

(1) Udaljenost građevine od reguliranog korita vodotoka ili otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda može biti najmanje 3.0 m, a za područja izvan građevnih područja ili za neregulirano korito vodotoka navedena udaljenost se odnosi na udaljenost od granice javnog vodnog dobra.

(2) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodo tokova kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke i lokve treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

(3) Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu



umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilokakvi materijal u korito vodotoka.

(4) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do ulijeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

(5) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno .

(6) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno ili po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolaze ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Članak 164.a

(1) Planom su propisane slijedeće širine koridora (zaštitnih pojasa) prema niže navedenim minimalnim širinama i ogračenjima:

- za cjevovode Φ400 mm najmanje 10 m




- za cjevovode Φ200 mm i manje od 200 mm najmanje 6,5 m

(2) Temelji čvrstih ili montažnih stambenih i poslovnih građevina od osi cjevovoda moraju biti udaljeni najmanje:

- 4,0 m za cjevovode Φ500 mm i Φ400 mm

- 3,75 m za cjevovode Φ350 mm

- 3,5 m za cjevovode Φ300 mm

- 3,25 m za cjevovode Φ250 mm i Φ200 mm

- 3,0 m za cjevovode profila manjeg od Φ200 mm

(3) Temelji ogradnih zidova ili ograde bez temelja od osi cjevovoda moraju biti udaljeni najmanje::



- 1,25 m za cjevovode Φ350 mm - Φ500 mm


- 0,75 m za cjevovode manjeg od Φ200 mm

(4) Stabla (drvoredi) od osi cjevovoda moraju biti udaljeni najmanje::



- 1,5 m za cjevovode manjeg od Φ200 mm

Članak 165.

(1) Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.

(2) Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina.

(3) Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih čestica, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama, radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještena uvjetovanih gradnjom tih građevina.

Članak 166.

Za područja za koja je predviđena odvodnja kanalizacijom razdijeljenog tipa, uvjet za ispuštanje oborinskih voda s prometnica i uređenih građevnih područja naselja u vodotoke i bujične tokove, treba biti isti kao za ispuštanje ovih voda u more, tj. uz prethodno pročišćavanje kroz mastolov.

Za građevnu česticu za koju postoji takva mogućnost, dozvoljava se izgradnja posebnog sustava dovoda i odvoda morske vode za potrebe stavljanja u funkciju bazena u skladu sa propisima iz područja zaštite okoliša.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA

Članak 167.

Planom su utvrđene mjere zaštite

krajobraznih, prirodnih, kulturnih i drugih vrijednosti prostora u obuhvatu plana.

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 168.

(1) Ovim se Planom utvrđuju kao osobito vrijedna područja krajobraznih obilježja (osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz): more sa podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim važnim morfološkim obilježjima, karakteristične šumske zajednice te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva.

(2) Za svaku novu gradnju, ili rekonstrukciju, te zamjenu postojeće građevine u okviru:

građevnog područja naselja uključenog u kulturni krajolik,



građevnog područja zaštićenog naselja ili dijela naselja kao kulturnog nasljeđa,

posebne uvjete građenja u postupku lokacijske dozvole, odnosno na projekt za izdavanje građevne dozvole svoju suglasnost, mora obvezno dati nadležna konzervatorska služba.

Članak 169.

Krajobrazne vrijednosti prirodnih i kultiviranih prostora moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključene u budući razvitak prostora Općine. Zaštita prirodnih krajobraznih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika, zabranu bilo kakvih radova i gradnji u prostoru zaštićenog prirodnog krajobraza, osim unutar

građevinskog područja zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom

poljodjelskom djelatnošću; očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina

obrade zemlje (staze, terase, suho zidovi, loza, tradicijske gospodarske, svjetovne ili sakralne građevine i sl.) i zabrana ikakve nove izgradnje;

očuvanje povijesne slike i obrisa naselja (naslijeđenih vrijednosti slikovitih pogleda-vizura)

što se osigurava ovim Prostornim planom uređenja Općine Sali, planovima užeg područja, te drugim mjerama iz djelokruga Općine Sali.

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 170.

(1) Na području općine Sali Unutar granica obuhvata Plana područja zaštićena nalazi se nekoliko prirodnih vrijednosti zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode koje su upisane u Upisnik zaštićenih dijelova prirode: Nacionalni park Kornati (granično), Park prirode Telašćica Posebni rezervat Saljsko polje i Značajni krajobraz Dugi otok Sjeverozapadni dio Dugog otoka.

(2) Ovim Planom određuju se uvjeti i mjere zaštite prirode, i to:

1. Prilikom svih zahvata u prostoru potrebno je provoditi mjere zaštite prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. Sve zahvate planirati tako da se spriječi mogući negativni utjecaj na zaštićena područja te izbjegavati radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva zbog kojih su ta područja proglašena zaštićenima.

2. U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada. Prilikom planiranja i uređenje građevinskih zona koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

3. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

4. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti treba planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

5. Planom se ne dopuštaju radnje kojima se na prirodnim vrijednostima predloženim/evidentiranim za zaštitu umanjuje prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih se predlaže zaštita Očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti i ne dozvoliti da planirani zahvati u prostoru negativno utječu na krajobrazne vrijednosti područja.



6. Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku.

7. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora Na područjima gdje se nalazi prirodna obala sačuvati izgled obale u postojećem stanju.

8. Korištenje prirodnih dobara treba sukladno Zakonu o zaštiti prirode provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave Ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu, staništa i očuvanje područja ekološke mreže.

9. Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe Štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nad zemlju i neposrednoj blizini.

10. Na području zaštićenih dijelova prirode u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. Za sve zahvate i radnje u zaštićenim dijelovima prirode potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode Posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae) te na području njihovog staništa ograničiti sidrenje i nasipavanje.

11. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu. Osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

12. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području županije treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i važećim Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

Članak 171.

(1) Na području predmetnog plana utvrđeno je niz zaštićenih i ugroženih vrsta. Zaštićene i ugrožene vrste navedene su Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb)“ koji je sastavni dio ovog Plana.

(2) Radi osiguranja zaštite zaštićenih i ugroženih vrsta provode se mjere zaštite koje su sadržane u Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb)“ koji je sastavni dio ovog Plana, a koji se odnose na zaštićene i ugrožene vrste“.

Članak 171a.

(1) Na području predmetnog plana utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa. Ugrožena i rijetka staništa navedena su u Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Sali“ (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb) koji je sastavni dio ovog Prostornog plana.

(2) Planom je za ugroženih i rijetkih staništa potrebno provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje, treba spriječiti njihovo zarastanje, treba očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise te ih se ne smije pretvarati u obradive površine ili građevinsko zemljište,

- treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumjeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring),



- u gospodarnju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, produljiti ophodnju gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama.

(3) Pored gornjih mjera Planom je određeno da je potrebno provoditi mjere zaštite ugroženih i rijetkih staništa sadržanih u Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Sali“ (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb) koji je sastavni dio ovog Plana, a koje se odnose na ugrožena i rijetka staništa.

Članak 171b.

(1) Područje općine Sali se prema Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže ekološkoj mreži (Narodne novine, broj:109/07 80/2013 i 15/2018) unutar granica obuhvata Plana nalazi u obuhvatu nacionalne ekološke mreže područja nalaze se područja ekološke mreže .

a) Međunarodno važna područja značajna za ptice, 2 područja i to: - Sjeverni dio zadarskog arhipelaga; - Nacionalni park Kornati i park prirode Telašćica;

b) Važna područja za divlje svojte značajna za vrste i stanišne tipove, 23 područja: - Strašna peć; - Koridor za morske kornjače; - Luka Solišćica (Dugi otok); - Uvala Golubinka – rt Lopata; - Uvala Sakarun; - Uvala Brbišćica - Zapadna obala Dugog otoka; - Uvala Zagračina - Južni rt o. Zverinac; - Otok Tukošćak i o.Mrtonjak; - Azbestoplumin bunar; - Golubinka I (Dugi otok); - Golubinka II (Dugi otok); - Jezerce – špilja; - Prilaz Zala draga; - Prilaz Oko; - Mala plitka špilja; - Mala špilja pod okom; - Jama na Lavdari; - Središnja špilja ; - Špilja na Katini; - Y-špilja; - Južni Molat – Dugi – Kornat – Murter – Pašman – Ugljan – Rivanj – Sestrunj – Molat; - Nacionalni park Kornati; - Park prirode telašćica.

(2) Područja iz gornjeg stavka grafički su prikazana na Karti br. 3.2.Uvjeti korištenja i zaštite prostora staništa Općine Sali i Karti Ekološke mreže RH na području općine Sali koje se nalaze u Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sali“ (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb), a koji je sastavni dio ovog Plana. (Prilog-3).

(3) Mjere zaštite područja ekološke mreže RH na području općine Sali date su u Elaboratu „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i



dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sali“ (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb), koji je sastavni dio ovog Plana.

Članak 172.

(1) Granice zaštićenih dijelova prirode ucrtane su na grafičkom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite površina – uređenje i zaštita površina prostora M1:25 000.

(2) Karta ekološke mreže RH na području općine Sali data je na grafičkom prikazu 3.1.a. Uvjeti korištenja i zaštite površina - Karta ekološke mreže M1:25000.

(3) Karta staništa na području općine Sali nalazi se i prilog 1. „Obrazloženje plana“ i u Prilogu 3. Elaborat „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sali“ (Državni zavod za zaštitu prirode, travanj 2010. Zagreb).

Članak 173.

(1) Prostornim planom se, sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanjue zona sanitarne zaštite (NN 55/02 broj 66/11 i 47/13) utvrđuje obveza izrade Elaborata Zaštitnih zona izvorišta Žmanskih jezera. Navedenim Elaboratom, definirati će se zone sanitarne zaštite izvorišta Žmanskih jezera te mjere pasivne i aktivne zaštite izvorišta.

(2) Do izrade navedenog Elaborat područje Žmanskij jezera mora biti zaštićeno od onečišćenja i namjernog ili slučajnog zagađenja te od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili njezinu izdašnost.

6.3. Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta

Članak 174.

(1) Poljoprivredno zemljište Planom uživa poseban status i zaštitu.

(2) Vrijedno poljoprivredno zemljište utvrđeno ovim Planom predviđeno je za intenzivnu obradu uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera, zaštitu od nestručne i pretjerane upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva.

(3) Nije dozvoljeno gradnjom ili planiranjem gradnje promijeniti namjenu, osim ako ovim planom nije drugačije određeno.

Članak 175.

(1) Planom su određena vrijedna obradiva tla, kao najkvalitetnija tla na području Općine, na kojima su pretežno maslinici, njive i vinogradi najčešće terasirani, ponegdje skeletoidni s nagibom terena te sa srednje dubokom ekološkom dubinom tla, od čega se veći dio nalazi u poljoprivredi a manji dio pod zaštitnom šumom.

(2) Za ova tla zabranjuje se bilo kakva prenamjena. i onda kada su uključena u građevinska područja.

Članak 176.

(1) Planom su razvrstane i površine svrstane u kategoriju ostalih poljoprivrednih i šumskih tala, šuma i šumskih zemljišta. To su pretežno vrlo plitka do plitka tla, na većim nagibima, skeletna te sa znatnom stjenovitošću.

(2) Na njima je dozvoljeno vršiti prenamjenu zemljišta.

(3) Ova zemljišta su uglavnom pod šumom.



6.4. Mjere zaštite šumskog zemljišta

Članak 177.

Planom su utvrđene šumske površine razvrstane na površine pod:

borom; sjemenskim objektima; makijom; garigom; crnim borom; neobraslim proizvodnim zemljištem za pošumljavanje.

Članak 178.

Za zaštitu šuma, Općina Sali mora provoditi, odnosno surađivati u provođenju mjera:

izgradnje šumskih komunikacija i uređivanje i čišćenje šumskog zemljišta radi sprečavanja šumskih požara, na temelju šumsko-gospodarskih osnova;

pošumljavanje zapuštenih površina, koje nije racionalno obrađivati; vraćanje u prvobitno stanje opožarenih šumskih površina.

6.5. Mjere zaštite mora i drugih voda

Članak 179.

(1) Planom je utvrđen režim korištenja mora i morske obale u funkciji:

zaštite pomorskog dobra i zaštite obalnog pojasa; razvoja turizma u blizini obale izgradnjom:

1. kupališta s pratećim sadržajima u funkciji kupališta i rekreacije (sanitarni uređaji, tuševi i kabine, veličine i kapaciteta primjerena plaži).

2. manjih ugostiteljskih objekata sadržaja ugostiteljstva, trgovine i uslužnih funkcija, građenih kao privremeni objekti

3. pješačkih i biciklističkih staza i drugih rekreacijskih sadržaja

sprječavanja daljnje dužobalne izgradnje.

(2) Svi planovi užeg područja moraju posebno razraditi detaljne mjere za zaštitu mora i priobalja.

6.6. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 180.

(1) Kulturno–povijesne cjeline obuhvaćaju arheološke nalaze iz raznih vremenskih perioda, cjeline graditeljskog nasljeđa ruralnog obilježja, pojedinačne objekte sakralnog i svjetovnog obilježja te sve registrirane i neotkrivene nepokretne spomenike kulturno–povijesne baštine.

(2) Način zaštite propisan je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i u nadležnosti je Državne uprave za zaštitu kulturno–povijesne baštine.

(3) Treba postići najviši mogući stupanj zaštite kao registriranih tako i onih evidentiranih vrijednosti. Te cjeline su registrirane kao ruralno-urbani kompleksi, arheološki lokaliteti na kopnu i moru te pojedinačni spomenici graditeljske baštine.

(4) Detaljni popis svih cjelina kulturno-povijesne baštine dat je u tekstu ovog plana (Poglavlje Zaštita kulturno-povijesne baštine). Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije odrediti će nadležna ustanova za zaštitu kulturno-povijesne baštine u Zadru.

Članak 181.

Očuvanje kulturnih, urbanih i umjetničkih vrijednosti pojedinih građevina i cjelina naselja, vrši se:



kroz njihovo čuvanje i obnavljanje, kroz reguliranje izgradnje ili drugih promjena u prostoru u njihovoj okolini.

Članak 182.

Ovim Planom se utvrđuje zona stroge zaštite prikazana grafički dio 3. Uvjeti korištenja i zaštite površina, 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite površina – uređenje i zaštita površina M 1:25 000.

Opća načela zaštite kulturno-povijesnih cjelina na prostoru unutar granica obuhvata Plana su:

zaštita i očuvanje prirodnog i kulturnog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora

očuvanje povijesnih trasa putova, načina korištenja i parcelacije (suhozidi)

očuvanje tradicionalnih naseobinskh cjelina u njihovom izvornom okruženju s povijesnom graditeljskom strukturom i i volumenom naselja i završnom obradom

trajno vrjednovanje kulturne baštine uspostavom pravne zaštite na državnoj i/ili lokalnoj razini

Članak 183.

(1) Kulturna dobra na području općine Sali (Dugi otok i Zverinac) se vode u registru kulturnih dobara Ministarstva kulture .

(2) Popis najvažnijih spomenika povijesno-kulturne baštine na području Zadarske županije.

(3) Popisom su obuhvaćeni samo registrirani i preventivno zaštićeni spomenici kulture, te oni spomenici koji bi po svojoj vrijednosti trebali ući u jednu od dvaju kategorija.

Tablica 30. Kulturna dobra Općine Sali

Povijesna naselja i dijelovi naselja Stupanj zaštite

Naselje

Ruralno-urbane cjeline Povijesna jezgra-Porat, Južno selo i Zmorašnje selo R Sali Ruralne cjeline-etnobaština

Dvor Šešelja E Zaglav

Dvor Špralja E Zaglav Dvor Čuka E Zaglav

Ramov Dvor E Zaglav

Kunčijev dvor E Žman

Didović Gladić E Žman

Dvor Morović E Žman

Dvor Kišeta E Žman

Dvor Vidulić E Žman

Kuća Šegota E Žman Kuća Antonina E Žman

Dvor E Luka

Ostaci tradicijske arhitekture u nekoliko dvorova E Savar

Dvorovi iznad trajektne luke E Brbinj

Ruralna cjelina E Veli Rat Povijesne građevine i sklopovi

Sakralne građevine-crkve, kapele, samostani

Župna crkva Sv.Nikole biskupa (sagrađena 1883.g., obnovljena 1938.g. E Božava

Crkva Sv.Nediljice (17.st.) E Božava



Crkva Sv.Križa na groblju (9. st.) E Božava

Župna crkva sv.Kuzme i Damjana (17. St.) E Brbinj

Kapela Sv.Blaža u sustavu ljetnikovca obitelj Soppe E Brbinj

Župna crkva Sv.Leonarda (obnovljena 1939.g.) E Dragove

Crkva Male Gospe na Dubovici (15.st.) E Dragove

Crkva Rođenja BDM E Dragove

Župna crkva Sv.Stjepana (srednjovj.,pregrađena 1882.) E Luka

Crkva Sv.Nikole biskupa na obali E Luka

Župna crkva Gospe Karmelske (sag.1679.g,. obn.1900.) E Savar

Crkva Sv.Pelegrina (9.11.st., dogradnja 18.st.) na otočiću i mjesno groblje Z-1568 Savar

Župna crkva Uznesenja BDM (1465., dograđ.1670.) R-5046 Sali

Kapela Sv.Nikole (1583.) u sastavu kaštela Guerini R-1567 Sali

Crkva Sv.Roka, 17/19.st. R-5054 Sali

Crkva Sv.Antuna E Sali

Svjetionik Sestrica Vela-Tajer R-6967 Sali

Crkva Sv.Jakova,ap.(1547.)-zadužbina obitelji Fanfogna (obnovljena 1930.g)

E Soline

Župna crkva Sv.Antuna Padovanskog (19.st.) E Veli rat

Kapela BDM od Karmela E Veli rat

Kapela Sv. Nikole E Veli rat

Svjetionik Veli Rat E Veli rat

Crkva Gospe Karmelske (1778.g) E Verunić

Franjevački samostan Sv.Mihovila Arhanđela (1458) R-2142 Zaglav

Župna crkva S.Ivana Glavosjeka (1674.) E Žman

Župna crkva Sv.Ignacija, isp. (sagrađena 1690.g. obn.1925.g.) E Zverinac Stambene građevine

Ljetnikovac obitelji Soppe(17.st.) s gospodarskim zgradama,parkom kapelom Sv. Blaža

E Brbinj

Kaštel Guerini (17.st.) s kapelom Sv.Nikole (Sv.Mikule)(sagrađena 1583.god)

R-1567 Sali

Kuća Petricioli (17. st.) R-1566 Sali

Kuća Lorini E Sali

Kuća Rančić – Zmorašnje selo (16. st.) R-4950 Sali

Zgrada stare ribarnice R-392 Sali

Crkvena kuća R-714 Sali

Rodna kuća Petra Lorinija R-808 Sali Ljetnikovac Fanfogna (16.st.) E Zverinac

Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine, niskogradnje s uređajima

Svjetionik Vela sestrica (1876.) E Sali

Svjetionik Veli Rat (1849.) P-3693 Veli Rat

Arheološki lokaliteti

Podmorski arheološki

Ribnjak u sklopu antičke vile u M. Proversi E Sali



Garmenjak, između Dugog otoka i Kotnata E Sali Ostaci antičkog kamenoloma s pristaništem na Lavdari E Sali

Kopneni arheološki lokaliteti

Gradina Kruna (66 m), Božava E Božava

Gradina Gračina s bizantskom utvrdom (5/6.st.) E Božava

Nediljno s grobnim humkom E Božava

Kosa Vrh s ostacima grobova E Božava

Sarkofag i bunar u Božavskom polju E Božava

Gomilina između Božave i Solina E Božava

Ostaci ranokršćanske crkve na otočiću Utran E Brbinj

Gradina (220 m) E Brbinj

Grobni humci uokolo naselja E Brbinj

Crkvina s mogućim ostacima crkve Sv. Stjepana E Luka

Grobna gomila Vela straža na visini od 338 m (promjera 20 i vis.3 m) E Luka

Gradina Omiš E Sali

Dugo polje-ravna liburnska nekropola (prahist.) E Sali

Gradina Čuh E Sali

Veliki Brčastac E Sali

Ranjovica E Sali

Gradina Koženjak E Sali

Ostaci ranosrednjovjekovnog naselja i crkve Sv. Luke E Sali

Krševanje polje E Sali

Stivanje polje s antičkim ostacima i Crkvicom Sv. Ivana iz 11. st. Z-2380 Sali

Citorij s ostacima crkve Sv. Viktora P-3164 Sali

Mala Proversa s antičkim ostacima villae rustice E Sali

Grobni humak na otoku Lavdari E Sali

Mrtenjak E Sali

Pećina Remetina peć E Sali

Gradina (208 m) E Savar

Ostaci eremitskog samostana Sv. Pavla E Savar

Pećina Vlakno R-3432 Savar

Antički kamenolomi E Savar

Gradina E Soline

Panjorovica kod svjetionika s ostacima iz paleolitika E Veli Rat

Sv.Jelena-ostaci crkve i gospodarskog imanja E Veli Rat

Ripišće s ostacima crkve i starog naselja E Zverinac

Gradina Gračina E Žman Ostaci antičke arhitekture u polju uz crkvu Sv. Ivana E Žman

Pećina Vlakno s ostacima iz mlađeg paleolitika E

Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe

Spomenik vezan uz povijesne događaje

Spomenik palim borcima R-807 Sali



Spomenik potopljenim partizanima na Bludu R-393 Sali

Spomenik NOR-u u Polju R-394 Sali

Područje vezano uz povijesne događaje-spomen park

Stari škver (Partizansko brodogradilište) u Saščici R-368 Sali

(4) Područja zaštite, unutar kojih granica se provode odredbe iz ovog članka, prikazana u grafičkom dijelu 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite površina – uređenje i zaštita površina M 1:25 000 i u grafičkom dijelu 4 Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta korištenja M 1:5 000.

Članak 183a.

Planom se daju smjernice zaštite za postojeće ruralne aglomeracije cjeline kojih se treba pridržavati prilikom zahvata u prostoru u postojećim ruralnim aglomeracijama, i to:

- postojeće stare aglomeracije ne smiju se njihovom daljnjom izgradnjom podrediti suvremenom arhitektonskom izrazu;

- budućim građevinskim intervencijama trebaju se pojedine neprimjerene dogradnje iz kasnijih razdoblja oblikovno prilagoditi autentičnom ugođaju, kao i prilikom restauracije starih građevina;

- nove gradnje u pravilu planiraju se tako da njihova gradnja kompozicijski upotpunjuje kompleks starih građevina;

- građevinski zahvati trebaju biti u mjeri starih građevina; - projektiranje i gradnja novih građevina u slobodnom (neizrađenom) prostoru treba se temeljiti na

skladnom odnosu s tradicionalnim oblicima u gabaritima, materijalu i oblikovnom elementima, poštujući oblikovne elemente terena uz minimalne zahvate

- prilikom obnove tradicijskog graditeljstva provesti integraciju suvremenih sadržaja na način da se sadržaji prilagode postojećem prostoru

- vrata i prozori obavezno trebaju biti drvenih i ne velikih dimenzija; - treba izbjegavati balkone velikih poteza duž jednog ili više pročelja, te željezne i drvene ograde; - maksimalna visina građevine treba biti P+2; - krov u pravilu treba biti dvovodni; - pri restauraciji, odnosno izgradnji novih prostora od materijala treba koristiti tradicijske

materijale;

6.7. Mjere zaštite kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti

Članak 184.

Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva:

zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; očuvanje i unapređenje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje

tradicijskog načina korištenja i parcelacije; očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često

obilježenih kapelicama-pokloncima); očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u

njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom;

oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora;

očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo;



očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje;

očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imaju simbolička i povijesna značenja;

očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao što su šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini

što se osigurava ovim Planom, planovima užeg područja, te drugim mjerama iz djelokruga Općine Sali.

6.8. Uvjeti i mjere zaštite povijesnih naselja i dijelova naselja

Članak 185.

(1) Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici i povijesno memorijalni spomenici moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak općine.

(2) Mjere zaštite regulirane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) i odnose se na evidentirana, preventivno zaštićena i registrirana kulturna dobra.

(3) Zaštitni i drugi radovi na navedenim kulturnim dobrima mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje, a arheološka iskapanja i istraživanja samo na temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Zadru). Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kakvih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu obavijestiti nadležno tijelo.

Članak 186.

(1) U cilju očuvanja prostornih i arhitektonskih vrijednosti naselja određene su mjere zaštite.

(2) Područja zaštite kulturno povijesnih vrijednosti naseobinskih oblika (naselja, sela, zaselaka) provode se u svrhu očuvanja povijesne (tradicionalne) slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne strukture.

Članak 187.

(1) Planski dokumenti užeg područja moraju zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja.

(2) Posebno se štiti odnos izgrađenog dijela povijesne ruralne jezgre s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne dopušta se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje dovode do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

(3) Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednje vrijeme nisu znatnije transformirani ili su korišteni kao zelene površine, uređuju se kao javne zelene površine s mogućnošću ograničenih gradnji objekata javnog značaja. Pri uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesne ruralne cjeline mora očuvati lokalni arhitektonski izraz i koristiti odgovarajući građevinski materijal (drvo, kamen, kamene ploče, crijep).

Članak 188.

Dopuštene su tipološke rekonstrukcije, zamjena postojećih građevina i gradnja na lokacijama zatečenih ruševina u gabaritima prije postojećeg objekta. Svaki zahvat u prostoru mora unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom biti usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar sela.



Članak 189.

Planska zona zaštite određena je u cilju očuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i njegove karakteristične slike, te očuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih).

6.9. Mjere za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih povijesnih građevina

Članak 190.

(1) Sve povijesne građevine navedene u Popisu i označene prema vrstama na kartografskom prikazu bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite podliježu primjeni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(2) Uspostavlja se i zona "zaštite ekspozicije" na prostoru oko pojedinačnog kulturnog dobra u svrhu zadržavanja građevina u okviru njihovog autentičnog okruženja, sprečavanja nove izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini predimenzioniranih gabarita, neprimjerenih materijala i oblikovanja koja zaklanja vizure na kulturno dobro ili s njega na neposredni kontaktni prostor.

(3) Stavak 2 se primjenjuje na povijesne građevine koje se ne nalaze u zoni naselja vrednovanog kao kulturno dobro, te na one građevine koje imaju znatnu ulogu u oblikovanju šireg prostora, odnosno kada ovaj prostor sudjeluje u formiranju slike povijesne vrijednosti (crkve s vertikalom tornja ili preslice i sl.).

Članak 191.

(1) Za sve građevinske i druge intervencije u zoni režima zaštite potrebno je na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije kojoj će po potrebi prethoditi konzervatorsko-restauratorski istražni radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) nadležne konzervatorske službe.

(2) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema Popisu kulturnih dobara) kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća čestica ili, ako je to posebno istaknuto, njen povijesno vrijedni dio.

Članak 192.

Ovim planom propisuje se obvezatna razrada i definiranje posebne zaštite graditeljske baštine kroz izradu i donošenje planova nižeg reda, koji moraju regulirati konzervaciju, restauraciju, građevinsku sanaciju, i rekonstrukciju zaštićenih građevina, te moraju propisivati oko pojedinačnih zaštićenih ili evidentiranih kulturno povijesnih vrijednosti mjere zaštite kojima se ne dozvoljava nova izgradnja.

Članak 193.

(1) Sakralni i civilni kompleksi i građevine unutar zona zaštite uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije ili lokacijskih uvjeta koji sadrže i konzervatorske uvjete gradnje.

(2) Sakralni i civilni kompleksi i građevine mogu mijenjati namjenu ako se to dopusti konzervatorskim uvjetima i u skladu sa njima.

6.10. Mjere zaštite povijesno memorijalnih područja i obilježja

Članak 194.

(1) Ambijentalne cjeline groblja, okružene kamenim zidovima, s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu te zelenilom čuvaju se i održavaju u okviru prostorne organizacije i kamene plastike nadgrobnih ploča.

(2) Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture groblja, moguće je rješavati uz posebne uvjete, odnosno prethodnu dozvolu nadležne konzervatorske službe.



6.11. Mjere zaštite kultiviranog krajolika

Članak 195.

(1) Kod gradnje i planiranja gradnje mora se očuvati tipološki prepoznatljive oblike naselja, tako da se gradnja nastavlja na povijesnu matricu i karakterističnu sliku naselja uz uklapanje u zatečeno krajobrazno okruženje.

(2) Novu građevnu strukturu-stambenu i gospodarsku izgradnju–planirati na načelu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim oblicima tako da svojim gabaritima, oblikovnim karakteristikama i građevnim materijalom, uspostavi harmoničan odnos s postojećim vrijednostima naselja i prostora kao povijesnog kulturnog krajolika.

(3) Kod utvrđivanja lokacijskih uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade mora se paziti na mikroambijent naselja, tako da se novogradnja uskladi sa zatečenim tlocrtnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada).

Članak 196.

(1) Kultivirani agrarni krajolik čuva se od daljnje izgradnje

(2) Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije.

Članak 197.

(1) Gomile i suhozidi predstavljaju spomenik ljudskom radu i ne smiju se koristiti za proizvodnju tucanika ili drugih oblika tehničkog drobljenog kamena, neovisno o tome da li se nalaze izvan ili unutar građevinskih područja.

(2) Promjene položaja ili uklanjanja gomila i suhozida moguće je jedino dopustiti planovima užeg područja.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 198.

(1) Ovim Planom u postupanju s komunalnim otpadom utvrđuje se sljedeće:

(2) Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpaduom (NN 178/04, 153/05, 111/06 94/13, 73/17), a sve prema Planu gospodarenja otpadom Zadarske županije, otpad sa otoka će se odvoziti organizirano na kopno, na najbliže odlagalište, odnosno na centralno županijsko odlagalište (županijski regionalni centar za gospodarenje otpadom).

(3) Na otoku se organizirano otpad prikuplja i odlaže selektivno u standardne press-kontejnere na propisano uređenim transfer postajama i to:

- na području otoka Zverinca - na prostoru Dočiću kod naselja Sali - na prostoru reciklažnog dvorišta unutar gospodarske zone Brbinj

(4) Transport komunalnog otpada sa transfer postaja odvozi se komunalnim vozilima preko trajektnih pristaništa Brbinj odakle će se prevoziti na centralno županijsko odlagalište.

(5) Ovim Planom uspostavlja se sustav uz prethodno propisane mjere izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, te sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali, papir, staklo, pvc itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje, te u cilju smanjenja količine otpada.

(6) Propisati mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, te odrediti visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera.



Članak 199.

(1) Materijal nastao iskopom za gradnju građevina (zemlja, kamenje i sl.) odlagat će se na planirku prostor Gračina (kod kamenoloma) unutar gospodarske zone kod Brbinja, čije će otvaranje i zatvaranje odrediti Općina Sali koja raspolaže svojim zemljištem za tu namjenu.

(2) U sklopu građevinskog područja urediti će se odlagalište korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika). te organizirati njegovo prikupljanje.

8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 200.

(1) Na građevnom području i izvan njega ne smiju se graditi građevine, koje bi svojim postojanjem, ili upotrebom neposredno, ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

(2) Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, Općina Sali mora neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga krajolika, kao i mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(3) Planovi užeg područja moraju zadržavati mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.

8.1. Mjere za poboljšanje okoliša

Članak 201.

Općina Sali je dužna :

izgraditi planirane kanalizacijske sustave s uređajima za pročišćavanje, organizirati učinkovito i ekološko zbrinjavanje komunalnog otpada, organizirati učinkovito i redovno čišćenje naselja, drugih gr. područja i obale (osobito uređenih

plaža) od otpada i sprječavati divlja odlagališta po poljodjelskim i šumskim površinama i poduzimati mjere radi smanjenja uporabe agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo

(pesticide, umjetno gnojivo i sl.).

8.2. Mjere za očuvanje okoliša

Članak 202.

(1) Na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.

(2) Čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, izvore vode, vodotoci i dr.).

(3) Uključiti sve društvene subjekte u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja osobito kroz novčanu potporu i općinske odluke.

8.3. Mjere zaštite od požara

Članak 202a.

Planom se određuju sljedeće mjere zaštite od požara:

- u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti



najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koje mora biti od negorivog materijala na dužini konzole;

- radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantska mreža ;

- građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područja zaštite od požara utvrđene Zakonom o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) i na temelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđenim posebnim zakonima i na temelju njih donesenih propisa

- prilikom projektiranja garaža, koristiti važeće pozitivne hrvatske propise, odnosno priznata pravila tehničke prakse, što se temelji na važećem Zakonu o zaštiti od požara;

- ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku;

za zahtjevne građevine izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabir sustava zaštite od požara.

Članak 203.

(1) Općina Sali dužna je putem svojih tijela na sve načine stvoriti pozitivan odnos korisnika prostora prema zaštiti krajolika, zaštiti kulturne i prirodne baštine, smanjenju onečišćenja te gradnji na zasadama tradicijskoga graditeljstva.

(2) U svaki urbanistički i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, mora se ugraditi i razraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznoga oblikovanja.

8.4. Obalno područje

Članak 204.

(1) U obalnom području u okviru pomorskog dobra koje se mora koristi kao javno dobro dostupno i prohodno svim korisnicima morske obale, mogu se graditi samo građevine u funkciji korištenja mora: za promet i veze morskim putom, infrastrukturni objekti i sustavi, ribarstvo, šport i rekreaciju, privezišta, lukobrane, gatove, luke, luke posebne namjene sukladno odredbama ovog Plana.

(2) Za uređenje i izgradnja građevina iz st. 1 ovog članka kao i pomorskih gradnji u funkciji zaštite akvatorija (luka, luke posebne namjene, privezišta, izvlačilišta za čamce i sl.) lokacijski uvjeti utvrđuju se odnosno planiraju na osnovu idejnog rješenja izrađenog sukladno sadržaju ovog plana, uz suglasnost svih nadležnih tijela i službi, ukoliko posebnim propisima odnosno ovim Planom nije obvezna i izrada prostornog plana užeg područja.

8.5. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

Članak 204.a

Temeljem Zakona o obrani (N.N. broj 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 i 30/18)) i Pravilnika o zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnih lokacija i građevina (N.N. broj122715) utvrđene su zaštitne zone oko vojnih podzemnih luka-potkopa i to

1. zona zabrane gradnje 2. zona ograničene gradnje 3. zona kontrolirane gradnje



Granice naprijed navedenih zona ucrtane su na kartografskom prilogu Plana (karta br.3.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, mjerilo 1:25000).

8.6. Mjere zaštite od potresa

Članak 204.b

Osigurati zaštitu od potresa VIII stupnja MCS ljestvice na cjelokupnom području unutar granica obuhvata Plana, a protupotresno projektiranje kao i građenje građevina provoditi sukladno posebnim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima

8.7. Mjere zaštite od rušenja

Članak 204.c

Osigurati evakuacijske putove, te mjesta za evakuaciju svih korisnika prostora, a prometne površine zaštititi od urušavanju zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara

8.8. Mjere sklanjanje ljudi

Članak 204.d

Na području općine nema obveze izgradnje skloništa. Sklanjanje stanovništva treba planirati u zaklonima i u porodičnim skloništima kod individualne stambene izgradnje.

Osigurati mjesta i način zbrinjavanja evakuiranih, te provođenje svih mjera civilne zaštite sadžanih u Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara u općini Sali.

Pri planiranju i gradnji podzemnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

8.8. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 204.e

Sve mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća treba provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (N.N. broj 73/97), Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (N:N. broj 29/83, 36/85, 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (N, N. broj 69/16), te Pravilnikom o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva (N, N. broj 69/16).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 205.

(1) Provođenje i razrada Prostornog plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana. te programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem Zakona.

(2) Obuhvat izrade prostornih planova užih područja prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana na grafičkom prilogu list br .3.2. Uvjeti korištenja i zaštite površina prostora – planske mjere uređenja i zaštite M 1:25 000.



9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 206.

Utvrđuje se potreba donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU-a), za neuređene neizgrađene dijelove građevinskih područja u skladu sa grafičkim prilozima Plana. Precizne granice obuhvata provedbenih planova iz prethodnog stavka utvrditi će se Odlukom o izradi plana

(1) Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja naselja općine Sali definirani su granicom obuhvata u grafičkom prilogu br. 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite površina u M 1:25000.

(2) Planom se utvrđuje obvezna izrada Urbanističkih planova uređenja za:

a) Građevinska područja naselja: 1.1. Božava 1.2. Božava 2.1. Brbinj 2.2. Brbinj 4.1. Luka 4.2. Luka 4.3. Luka 4.4. Luka 5.1. Sali 5.2. Sali 5.3. Sali 6.1. Savar 6.2. Savar 7.1. Soline 7.2. Soline 7.3. Soline 10.1.Zaglav 11.1.Zverinac 12.1.Žman

b) Urbanistički planovi uređenja turističkih zona: Tablica 31. Urbanistički planovi uređenja za građevinska područja ugostiteljsko-turističkih, gospodarskih i športsko rekreacijskih zona

Br.zone Naselje Zona Površina ha Namjena Kapacitet

UPU I ZAGLAV Uvala Triluke 5,00 T2 300

UPU II BOŽAVA Zagračina 4,00 T2 200

UPU IV BRBINJ Rt Vrnjaška 2,00 T2 100

UPU VI BRBINJ Barbišćica 5,00 T2 300

UPU VII DRAGOVE Paprenica 5,00 T2 200

UPU IX SALI Saščica 4,00 T2 200

UPU XIII SALI Dumboka 3,00 T2 200

UPU XV SALI Rasohača 2,00 T2 100

UPU XVI SALI Griže 4,00 T2 200

UPU XVII SAVAR Ilo 2,00 T2 100

UPU XIX SAVAR Ovča 2,00 T2 100

UPU XX SOLINE Saharun 8,00 T2 400

UPU XXI VELI RAT Kanalić 2,00 T2 100

UPU XXIII VELI RAT Polje 4,00 T2 200



Br.zone Naselje Zona Površina ha Namjena Kapacitet

UPU XXIV VELI RAT Svjetionik 2,00 T3 100

UPU XXV VERUNIĆ Sjeverozapad 3,00 T2 300

UPU XXVI VERUNIĆ Lučica 2,00 T3 100

UPU XXVIII ZAGLAV Trstenica 3,00 T3 200

c) Urbanistički planovi uređenja za izdvojena građevinska područja gospodarske namjene: V. Proizvodna zona (PZ) Brbinj XI. Proizvodna zona (PZ) Sali XII. Proizvodna zona (PZ) Sali

d) Urbanistički planovi uređenja za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene: III. Športsko rekreacijska zona Božava VIII. Športsko rekreacijska zona Luka X. Športsko rekreacijska zona Sali XVIII. Športsko rekreacijska zona Ilo XXII. Športsko rekreacijska zona Veli Rat XXXVII. Športsko rekreacijska zona Verunić Na snazi ostaju sljedeći planovi prostornog uređenje;: Urbanistički plan uređenja Ugostiteljsko-turističke zone “Božavčica” (Službeni glasnik Zadarske županije broj: 05/11, Službeni glasnik Općine Sali broj: 05/16) Urbanistički plan uređenja „SAVAR – UVALA ILO“ (Službeni glasnik Zadarske županije broj: 10/12) Urbanistički plan uređenja neizgrađenog građevinskog područja u Zaglavu–predio „Zaglavski vršak“ (dio) (Službeni glasnik Općine Sali broj: 04/15) Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali (Službeni glasnik Općine Sali broj: 04/18) Smjernice za izradu urbanističkih planova

Članak 206a.

(1) Urbanistički planovi uređenja građevinskog područja naselja

Urbanističkim planovima uređenja iz stavka a). gornjeg članka potrebno je detaljnije strukturirati osnovnu namjenu površina iz prostornog plana uređenja općine te razgraničiti neophodne površine za prateće djelatnosti stanovanja, promet u mirovanju, javne i zaštićene zelene površine, te integriranje sa izgrađenim područjima naselja. Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture do razine prostorne cjeline unutar obuhvata UPU-a, posebno uličnu mrežu .

Planom je uz morsku obalu nužno osigurati duž obalnu šetnicu. Uvjeti uređenja prostora, gradnje novih građevina i rekonstrukciju UPU-om trebaju biti razrađeni i mogu biti stroži.

(2) Urbanistički planovi uređenja turističkih zona

Urbanističkim planovima uređenja turističkih zona iz stavka b). potrebno je razgraničiti osnovne smještajne sadržaje od pratećih sadržaja.

Uz razgraničenje zona planom je potrebno riješiti uličnu mrežu, obalnu šetnicu i mrežu pješačkih staza, zelene površine, način priključka na državnu cestu te odvodnju otpadnih i oborinskih voda.

Planiranje izgradnje građevina i uređenje prostora unutar obuhvata ovim Urbanističkim planovima provodi se u skladu sa sljedećim smjernicama:

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,



- u dijelu područja namijenjenom za hotel (T1) smještajni kapacitet se planira minimalno 70% u hotelu i maksimalno 30% u vilama,

- u dijelu područja namijenjenom za turistička naselja (T2) smještajni kapacitet se planira maksimalno 70% u vilama i minimalno 30% u hotelima,

- smještajne građevine u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama izvan naselja planiraju se izvan pojas najmanje 100 m od obalne crte,

- u izdvojenim ugostiteljsko turističkim zonama izvan naselja obalni pojas širine 100 m od obalne crte namjenjuje se za smještaj pratećih sadržaja: ugostiteljskih, zabavnih, sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.),

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene obvezno je osigurati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale;

- uz osnovne ugostiteljsko-turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih sadržaja kojima se upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistička ponuda, uz uvjet da pretežiti dio zone ostane u osnovnoj namjeni:

- otvorene površine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazeni i dr.), - građevine (gat) za prihvat plovila, - površina za turističku rekreaciju, zasebnih ili u sklopu smještajnih kapaciteta: športske

dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, SPA, igrališta za djecu i odrasle i dr., plaže i plažni sadržaji,

- usluge, restoran, kafe bar, zabavni sadržaji, trgovina i dr. - prometne površine, parkiralište/garaža, infrastrukturne građevine i instalacije i dr.,

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu sa odredbama ovog plana koje uređuju promet u mirovanju,

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, - turistička zona može se izgrađivati u etapama, na način da svaka etapa čini funkcionalnu

cjelinu, - turistička zona ne može se etažirati i mora se koristiti kao jedinstvena uporabna cjelina, - planirane ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj turista moraju biti kategorizirane sa

najmanje četiri zvjezdice.

(3) Urbanistički planovi uređenja gospodarskih zona

Za planiranje, odnosno izgradnju unutar gospodarskih zona određuju se slijedeći uvjeti: - veličina građevne čestice ne može biti manja od 800 m2 , - širina građevne čestice ne može biti manja od 20,0 m2 , - koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi najviše 0,4, - najveća dozvoljena visina građevine je 10,0 m, unutar građevinskih područja naselja, - najveća dozvoljena visina građevine u izdvojenim gospodarskim zonama sukladna je zahtjevu

tehnologije proizvodnje, - najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine

građevine H/2 (mjereno od najniže kote konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine), ali ne manje od 5,0 m,

- građevine se mogu graditi na udaljenosti od nerazvrstane i lokalne ceste 5,0 m, od državne ceste 10,0 m,

- najmanje 20% površine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovne zelenilo, - građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu,



- parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na građevnoj čestici prema odredbama ovog Plana, - prilikom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se

propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, onečišćenja zraka, zagađivanja tla i sl.) te isključiti djelatnosti koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša,

- arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskog oblikovanja uz upotrebu postojanih materijala i boja,

- određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih sadržaja uz ispunjenje ostalih uvjeta određenih ovim odredbama. Nije dopuštena prenamjena postojećih sadržaja u sadržaje koji bi svojim radom na bilo koji način ugrozili okoliš,

- odvodnja otpadnih voda mora biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, do izgradnje javne kanalizacije omogućava se korištenje postojećih rješenja odvodnje.

(4) Urbanistički planovi uređenja športsko-rekreacijskih zona

Unutar športsko rekreacijskih zona planira se rekonstrukcija postojećih građevina te gradnja novih športskih sadržaja u svrhu cjelovitog i organiziranog obavljanja športskih djelatnosti (športske škole, trening i pripreme športaša, organizacija takmičenja i sl.). Osim športskih sadržaja (športski tereni, borilišta, trim staze i dr.) mogu se, u postojećim i novim građevinama, osigurat pomoćni prostori (garderobe, sanitarni čvorovi, spremišta i sl.) i prostori za smještaj športaša.

Omogućava se rekonstrukcija ili zamjena postojećih građevina te gradnja novih građevina na način da ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 104% površine športskih terena i sadržaja.

Najmanje 6030% površine tog građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Članak 206b

Do donošenja urbanističkog plana uređenja na područjima utvrđenim ovim planom ne može se izdati akt za građenje nove građevine. Iznimno od prethodnog stavka, akt za građenje može se izdati neposrednom provedbom ovog Plana za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje zamjenske građevine.

Članak 206c

U izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja za koji ovim planom nije utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina neposrednom provedbom ovog plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 207.

Planom se utvrđuju slijedeće razvojne mjere s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete života stanovništva, očuvanja okoliša te razvoja gospodarstva:

kontinuirano pratiti stanje u prostoru i čuvati prostor u skladu s odrednicama ovog Plana pravovremeno sprječavati bespravnu izgradnju, kao i zahvate u prostoru koji nisu u skladu s

ovim Planom kaznenim mjerama, koje su u skladu s važećim zakonima i propisima, čuvati tlo, more, vode i

zrak odrediti kriterije uređenja krajobraza oštećenih nakon izgradnje cesta



ispitati mogućnost navodnjavanja, korištenje postojećih vodnih potencijala, te odrediti zone za strogo kontrolirani uzgoj kultura stvoriti preduvjeta za razvoj ekološkog poljodjelstva

organizirati izobrazbu privatnih poljoprivrednika s naglaskom na nove aspekte koji donosi tržišna ekonomija

organizirati rad kulturno-umjetničkih društava organizirati manifestacije s naglaskom na tradicionalne vrijednosti, te iste obogatiti sa

sudjelovanjem poznatih umjetnika i kulturnih djelatnika urediti naselja s naglaskom na podizanje urbanog nivoa poticanje izgradnje proizvodno-poslovnih sadržaja prvenstveno s ciljem isticanja, promidžbe i

razvijanja prirodnih bogatstava regije prerade autohtonih proizvoda • izgradnja luka i uređenje prostora sa pratećim sadržajima • organiziranje kvalitetnog međuotočnog povezivanja i otoka s gradom • rješenje kvalitetne vodoopskrbe otoka izgradnjom glavnih dovodnih cjevovoda s kopna,

mjesne vodovodne mreže i spoja na centralne mjesne vodospreme • izgradnja sustava odvodnje s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda



9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 208 Planom se dozvoljava nužna rekonstrukcija postojećih građevina, čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom. Članak 209 Pod nužnom rekonstrukcijom podrazumijeva se obnova krova i svih dotrajalih dijelova zgrade unutar postojećih gabarita bez promjene volumena i vanjskog oblika građevine 9.4. Rekonstrukcija ruševina Članak 210 Planom se dozvoljava rekonstrukcija zatečenih ruševina unutar građevinskog područja. Uvjeti rekonstrukcije ruševina istovjetni su Planom propisanim uvjetima rekonstrukcije postojećih zgrada ovisno o namjeni i vrsti pojedine zone.



Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA · 2020. 6. 24. · PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SALI IZMJENE I DOPUNE 2020. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA radni materijal „Službeni glasnik Općine Sali“