Prostorni plan uređenja općine Rogoznica SAŽETAK ZA JAVNOST 1. Opće napomene Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica donosi se kao novi dokument prostornog uređenja za administrativni obuhvat Općine Rogoznica. Potreba izrade novog Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) utvrđena je “Odlukom o izradi Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica”(„Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“, broj: 5/08). Postupak i način donošenja novog dokumenta prostornog uređenja propisan je slijedećim zakonskim odrednicama:

- članak 78. do 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine», broj 76/07)

Polazišta za izradu Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave1, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske2, Program prostornog uređenja3 i Prostorni plan županije Šibensko kninske. Prostornim se planom Općine usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak • usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države • uvjeti za uređenje i zaštitu prostora • sustav središnjih naselja • mreža objekata društvenih djelatnosti • određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.

Općina Rogoznica jedna od rijetkih u Republici Hrvatskoj koja nije donijela Prostorni plan uređenja temeljem novog sustava prostornog uređenja utvrđenog Zakonom o prostornom uređenju iz 1994.g. Za područje općine Rogoznica od strateških dokumenata prostornog uređenja lokalne razine temeljem važećih propisa do 31.12.2007. u primjeni su bili:

a) Odluka o građevinskom području Primošten - Rogoznica ('Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik', broj 18/83 i 2/89.)

b) Odluka o građevinskom području zagorskog dijela općine Šibenik ('Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik', broj 18/84 i 12/88.)

1 Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97) 2 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 3 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)

1

Sukladno odredbi iz članka 346. stavka 3. Zakona dokumenti prostornog uređenja iz gornje točke više nisu na snazi. Za područje općine Rogoznica od dokumenta strateške razine na snazi je samo Prostorni plan Šibensko kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“, br: 11/02, 10/05 i 3/06). U procesu usklađivanja građevinskih područja u ZOP-u sa odredbama kojima se uređuje zaštita i uređenje prostora u ZOP-u i PPŽ, a sa ciljem zadržavanja u prostoru što većeg broja nelegalno izgrađenih objekta na području Rogoznice Županija šibensko-kninska postupila je Izmjenama i dopunama Prostornog plana županije. IDPPŽ donesene su u svibnju 2008. čime su stvorene pretpostavke za zadržavanje najvećeg broja nepalskih objekta u prostoru. 2. Problemski kontekst Općina Rogoznica jedna je od rijetkih općina na području Šibensko-kninske županije u kojoj je zabilježen značajan trend povećanja broja stanovnika. Prema podacima PU Šibensko-kninske iz svibnja 2007. godine na prostoru Općine Rogoznica prijavljeno je preko 3.200 stalnih stanovnika što je povećanje od oko 34% u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine kojim je evidentiran 2.391 stalni stanovnik (povećanje od oko 14% u odnosu na 2.138 stalnih stanovnika prema Popisu iz 1991. godine). Veoma važno je naglasiti da na području Rogoznice ukupno boravi oko 11000 stalnih i povremenih stanovnika. Povremeno stanovanje i u vezi s time bespravna gradnja je bitno obilježilo prostorni razvoj čitave jadranske obale. To je kontinuirani proces u zadnjih trideset i više godina koji nije ničim destimuliran, dapače, izostala je sustavna društvena akcija u njegovu ograničenju na primjerenu mjeru. U cjelom proteklom razdoblju svjedoci smo deklarativnih protivljenja tom procesu. Međutim, izostalo je formuliranje sustavnih politika za obuzdavanje tog procesa, a o implementaciji ne treba ni govoriti. Tek zadnjih nekoliko godina (od 2004.) utvrđivanjem ZOP-a i propisivanjem odredbi za njegovu zaštitu i uređenje stvorene su pretpostavke za kontroliranje tog procesa. Međutim, time se zatečeno stanje nije izmijenjeno, niti se moglo izmijeniti. Stoga je fenomen povremenog stanovanja i naslijeđena bespravna izgradnja činjenica koju je potrebno uzimati u obzir prilikom planiranja i uređenja prostora, s osnovnim ciljem zaustavljanja tog procesa i sanacije zatečenog stanja ali bez proizvodnje novih društvenih nepravdi. 3. Ciljevi i programska polazišta Plana Osnovni ciljevi i programska polazišta Plana na području obuhvata, sukladno Zakonu, su:

a) Utvrditi organizaciju prostora općine i odrediti osnovne kategorije namjene i korištenja površine: poljoprivredne, šumske i vodne površine, građevinska područja i površine infrastrukturnih koridora sukladno Prostornom planu županije, Zakonu i posebnim propisima.

b) Odrediti prostore za razvoj i uređenje naselja, te područja izgradnje izvan naselja. c) Posebno je definirati osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture. d) Utvrditi područja posebnih uvjeta korištenja koji se odnose na zaštitu i očuvanje

kulturne i prirodne baštine, te područja posebnih ograničenja u korištenju u odnosu na krajobraz, tlo, i more.

e) Odrediti područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite u pravcu uređenja zemljišta (poljoprivrednih i šumskih površina) , zaštite posebnih vrijednosti i obilježja (Zmajevo jezero, obala, more i podmorje), te posebno određivanja područja primjene

2

planskih mjera zaštite (naslijeđene bespravne izgradnje) u pogledu izrade detaljnijih dokumenta prostornog uređenja.

f) Utvrditi uvjete gradnje i uređenja za područja za koje se ne propisuju dokumenti prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.

Programska polazišta Plana na području obuhvata, sukladno Zakonu, su:

a) Prostorni plan Šibensko – kninske županije („Službeni vjesnik Šibensko kninske županije“, br: 11/02, 10/05 i 3/06)

b) Izmjene i dopune PPŽ (II) koje su ciljano provedene za područje općine Rogoznica. c) Separat „Grafički prikaz elaborata PPUO Rogoznica“ koji je dostavljen Zavodu za

prostorno uređenje Šibensko-kninske županije u sklopu mišljenja na Prijedlog izmjena i dopune PPŽ (II) od strane Općinskog vijeća i bio izložen na ponovljenoj javnoj raspravi na Prijedlog Izmjena i dopuna (II) prostornog plana Županije šibensko kninske.

d) Odredbe Programa prostornog uređenja Republike Hrvatska („Narodne novine“, br. 50/99).

Programska polazišta, a poglavito Prostorni plan Šibensko kninske županije i njegove Izmjena i dopuna (II) („Službeni vjesnik Šibenko kninske županije“, br: 5/08 na području obuhvata kao najbitnije određeno je:

a) Za određivanje građevinskog područja određene su minimalne gustoće i to: 40 st./ha za općinsko naselje; 30 st./ ha za ostala naselja na obali i 15 st./ha za ostala naselja u zaleđu4.

b) Prenamjena turističko ugostiteljskih zona: − Račićka luka u cijelosti briše se kao turistička zona i prenamjenjuje u

prostor/površine za razvoj naselja; − zone Lozica dijelom se zadržava kao izdvojena ugostiteljsko - turistička zona

(15 ha, T1, maksimalnog kapaciteta 1200 ležaja), a ostali dio dosadašnje ugostiteljsko turističke zone se prenamjenjuje u prostor/površine za razvoj naselja;

− područje Kanica prenamjena i preraspodjela prostora na način da se istočni dio planira za turističko ugostiteljsku namjenu (12 ha, T1, maksimalnog kapaciteta 1000 ležaja ), a da se sadašnja ugostiteljsko turistička zona u južnom dijelu prenamjeni u prostor/površine za razvoj naselja.

c) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta u površine za razvoj naselja na području Stivašnice i Mezaroce, izgrađenog građevinama koje su većim dijelom legalizirane, te se na taj način omogućuje optimalno korištenje prostora.

d) Prenamjena ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumskog zemljišta u površine za razvoj i uređenje naselja na području Zečeva, Zatoglava, Ražnja i Stivašnice – prema stanju izgrađenosti.

e) Prenamjena izdvojene ugostiteljsko turističke zone Medine u površine za razvoj naselja s obvezom utvrđivanja turističko ugostiteljske zone u naselju (Tn) u istom ili sličnom obuhvatu.

f) Predlaže se prenamjena zone posebne namjene u površine za razvoj naselja i utvrđivanje područja Kobiljak kao površine za razvoj naselja.

g) Planom se predlaže utvrđivanje površina za razvoj naselja za naselja u zaleđu koja su do sada bila izostavljena.

h) Povećava se prostor/površina za razvoj i uređenje naselja na poluotoku Rogoznica, od „stare tvornice ribe“ do zgrade općinske uprave, te se na tom prostoru planira turistička zona u naselju.

4 Prilikom obračuna prosječne gustoće stanovanja uzima se u obzir i broj stalnih povremenih stanovnika, i to: za naselja u unutrašnjosti 2,6 stanovnika/stambena građevina, za naselja na obali 3 stanovnika/građevina, a za naselje Rogoznica 3,5 stanovnika/građevina.

3

i) Ukida se obveza utvrđivanja turističko-ugostiteljske zone u naselju na području „Račićke luke“ – naselje Zatoglav.

j) U osobito vrijedne dijelove prirode predlože se za zaštitu pored već predloženih i park-šuma Kopara na poluotoku Rogoznica.

4. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Pri utvrđivanju građevinskih područja uzimaju se: a) Polazišta. • Utvrđivanjem građevinskog područja naselja osigurati prostore za izgradnju mjesnih

prometnica, infrastrukture i nužnih pratećih sadržaja stanovanja; • Oblikovanje građevinskog područja treba biti primjereno morfološkim značajkama na

način da se formira cjelina koja treba biti ujedno podesna za infrastrukturno opremanje, i izgradnju potrebnih naseljskih sadržaja;

• Definiranje granica građevinskog područja zasnivati na naslijeđenom stanju u prostoru, odnosno, zatečenoj izgradnji koja je u postupku Izmjenama i dopunama PPŽ na odgovarajući način prihvaćena.

b) Kriteriji: • Odredbe Programa prostornog uređenja RH, primjenom normativa od 300 m2

zauzetosti prostora po stanovniku • Kriterij zauzetosti prostora prema Prostornom planu županije, na temelju gustoća

stanovanja, i to: 40 st./ha za općinsko naselje; 30 st./ ha za ostala naselja na obali i 15 st./ha za ostala naselja u zaleđu.

• Odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog područja.

5. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina U budućoj organizaciji prostora najznačajniju ulogu imati će općinsko naselje Rogoznica kao općinsko središte, tj. lokalno središte te najvažnije središte rada i usluga na području općine u kojem je sadržana i većina središnjih funkcija. Općinskom središtu Rogoznica gravitiraju sva naselja u općini. Pristup utvrđivanju organizacije i namjene prostora različit je uvažavajući specifičnosti pojedinih područja (prostorno funkcionalnih cjelina):

- obalno područje - zaleđe

U budućem korištenju i namjeni prostora općine Rogoznica razlikuju se slijedeće površine: I Razvoj i uređenje površina naselja II Razvoj i uređenje površina izvan naselja III Promet I RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA Građevinsko područje naselja

• izgrađeni dio građevinskog područja naselja (mješovita namjena – pretežito stanovanje)

• neizgrađeni dio građevinskog područja naselja (mješovita namjena – pretežito stanovanje)

Isključiva namjena unutar građevinskog područja naselja

javna i društvena namjena (D) D1 – upravna, D2 – predškolska, D3 - zdravstvena , D4 – školska,

4

gospodarska namjena • poslovna (K1 - pretežito uslužna) • poslovna (K2 – pretežno trgovačka) • poslovna (K3 – pretežno servisna) • ugostiteljsko turistička (T1 – hotel, T-2 turističko naselje) športsko rekreacijska namjena (R) R1 - šport, R3u- kupalište (uređena plaža), R3p-plaža u prirodnom obliku zelene površine (Z) Z - zaštitne zelene površine Z1 - javne zelene površine groblje (simbol)

II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

gospodarska namjena • proizvodna ( I2 – pretežno zanatska) • ugostiteljsko turistička (T1 - hotel, T2 - turističko naselje) • akvakultura (H – uzgajalište) groblje poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene • vrijedno obradivo tlo • ostala obradiva tla šuma isključivo osnovne namjene • zaštitna šuma • šuma posebne namjene ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

III PROMET cestovni promet • državna cesta D-8 • lokalna cesta • ostale ceste • most pomorski promet • unutarnji plovni put • morska luka otvorene za javni promet (županijski i lokalni značaj) • lokalna luka komunalni vez • luka posebne namjene:

LN - luka nautičkog turizma (marina), LR – ribarska luka LS - športska luka, S - sidrište

5

Korištenje i namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana uređenja općine Rogoznica, kartografski prikaz broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz broj 4. „Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja “. U donjoj tabeli dat je iskaz namjene površina po naseljima:

Isključive namjene u GPN Izvan naselja Poljoprivredne i šumske površine NASELJA M1

K T D R R3 L Z/Z1

ukupno GPN

T LN I P2 P3 Š2 Š3 ZEČEVO 37,9 1,4 0 0 0 2,5 0,2 0 41,7 15 0 0 79 120 ROGOZNICA 78,1 0,7 15,0 2,2 0,6 1,7 0,9 0,4 98,6 0 17,8 0 34 61 22 PODGLAVICA 33,3 14,5 0 0 0 0,7 1,0 0,8 49,3 0 0 0 33 38 ZATOGLAV 21,0 0 0 0 0,75 0,6 0,5 0 22,4 0 0 0 37 14 120 RAŽANJ 34,5 1,5 0 0 0 0,7 0,7 0 36,7 0 0 0 46 121 STIVAŠNICA 14,4 0 0 0 0,26 0,2 0,2 0 14,9 0 0 0 43 90 KANICA 31,5 0,67 0 0 0 0,3 0,5 0,37 32,8 12 0 0 23 151 168 Naselja na obali 250,6 18,8 15,0 2,2 1,6 6,7 3,9 1,5 296,4 27 17,8 0 60 400 718 22

DVORNICA 20,0 0 0 0 0 0 0,0 0 20,0 0 0 0 70 354 280 JAREBINJAK 17,1 0 0 0 0 0 0,0 0 17,1 0 0 0 4 194 224 LOŽNICE 10,6 0 0 0 0 0 0,0 0 10,6 0 0 0 18 123 57 OGLAVCI 10,5 0 0 0 0 0 0,0 0 10,5 0 0 7,4 87 41 190 PODORLJAK 22,7 0 0 0 0 0 0,0 0 22,7 0 0 0 296 437 237 SAPINA DOCA 22,9 0 0 0 0 0 0,0 0 22,9 0 0 0 320 514 Naselja u zaleđu 103,8 0 0 0 0 0 0,0 0 103,8 0 0 7,4 475 1469 1502 0

UKUPNO 354,5 18,8 15,0 2,2 1,63 6,7 3,9 1,5 400,3 27 17,8 7,4 535 1869 2220 22

6. Gradnja u građevinskom području naselja Unutar građevinskog područja naselja u zonama mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja mogu se graditi: stambene, stambeno-poslovne i stambeno-turističke građevine, poslovne građevine, ugostiteljsko turističke građevine, javne i društvene građevine, pomoćne i gospodarske građevine te prometne, infrastrukturne i komunalne građevine. Unutar građevinskog područja naselja su određene slijedeće prostorne cjeline s različitim uvjetima izgradnje novih, rekonstrukciju ili zamjenu postojećih građevina: • registrirana kulturno povijesna cjelina naselja Rogoznica; • izgrađene ruralne cjeline naselja u zaleđu; • izgrađeni dio naselja (izgrađeni dio građevinskog područja naselja) • neizgrađeni dio naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja) Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu minimalne širine 5,5 m. U izgrađenim dijelovima naselja minimalna širina iz stavka može biti i manja, ali ne manja od 3 m uz uvjet da se na svakih 100 m ugrade ugibališta na preglednim mjestima za mimoilaženje vozila. Izuzetno, u gusto izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, u povijesnoj cjelini naselja, za interpolaciju novih građevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina na kosom terenu (sa nagibom terena većim od 30%) može se dopustiti neposredan pješački pristup građevnoj čestici u širini od najmanje 1,5 m uz uvjet da je najveća dužina toga pristupa 50 m. Za gradnju novih građevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina u građevinskom području naselja određuju se slijedeći uvjeti:

6

dijelovi naselja s različitim uvjetima izgradnje

prostorni pokazatelji

registrirana kulturno

povijesna jezgra

Rogoznice

izgrađene ruralne cjeline

naselja u zaleđu

ostalo izgrađeno

građevinsko područje naselja

neizgrađeno građevinsko

područje naselja

samostojeće 200 200 250 500 minimalna površina građevne čest (m2) dvojne 160 160 200 400

samostojeće 0,5 0,5 0,3 0,3 Maksim. koeficijent izgrađenosti kig dvojne 0,6 0,6 0,4 0,35

samostojeće 1,2 1,2 0,8 0,6 maksim. koeficijent iskorištenosti kis dvojne 1,2 1,2 0,8 0,6

broj etaža E P+2 P+2 P+2 P+2 maksimalna visina građevine visina u metrima 10 10 10 10 udaljenost od međe (m) 2,0 2,02 2,0 4,0 udaljenost od ostalih cesta i javno prometnih površina (m) 2,01 2,02 2,01 4,0

udaljenost od državne ceste (m) 3,0 3,0 3,0 5,0 1 kod interpolacija udaljenost može biti i manja ali ne manje od građevnog pravca susjedne građevine

koja je udaljenija od ceste ili javno prometne površine Unutar izgrađenog dijela naselja prilikom ishođenja rješenja o izvedenom stanju ili odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu, građevine zatečene unutar dijela zona mješovite namjene M1 – pretežno stanovanje, a koje su označene u posebnom prilogu grafičkog dijela elaborata ili su uplanjeni u katastru zemljišta mogu se primijeniti i povoljni uvjeti određeni Odredbama ovog plana. 7. Izdvojeno građevinsko područje Izdvojeno građevinsko područje predstavlja planirano izdvojeno građevinsko područje isključive namjene (gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene) izvan naselja i prikazano u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana kartografski prikaz broj 1. «Korištenje i namjena površina» u mjerili 1:25.000 i broj 4. «Građevinska područja naselja» u mjerilu 1:5.000.

Izdvojeno građevinsko područje isključive (osnovne) namjene izvan naselja je:

• ugostiteljsko turistička namjena (T): - Kanica, površine 12,0 ha (T1 – hotel), kapacitet 1000 kreveta -

neizgrađeno - Lozica, površina 15,0 ha (T1 - hotel), kapacitet 1200 kreveta –

neizgrađeno, • luka nautičkog turizma (LN):

- Marina „Frapa“, površine kopna 2,6 ha i mora 15,20 ha , kapacitet 400 vezova - izgrađeno

• proizvodna (I): - proizvodna industrijsko-zanatska (I1,I2), površine kopna 7,38 ha -

neizgrađeno Izgradnja i uređenje tih zona provodi se na temelju urbanističkog plana uređenja. 8. Gradnja izvan građevinskog područja U Izvan građevinskog područja omogućava se gradnja slijedećih građevina:

a) prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljsko turističkih usluga u seoskom domaćinstvu;

7

b) gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, farme; c) staklenici i plastenici, spremište za alat; d) vidikovci; e) groblja; f) manje kapelice, križevi i sl.; g) građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalna i

dr.); Provedbenim odredbama utvrđeni su uvjeti za izgradnju u izvangrađevinskom području. 9. Smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti Gospodarske u društvene djelatnosti mogu se smještavati:

- unutar građevinskih područja naselja (mješovita namjena), - u zonama isključive namjene unutar građevinskog područja naselja - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja

Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za:

1) Proizvodne sadržaje , 2) Ugostiteljsko turističke sadržaje, 3) Poslovne sadržaje

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za:

1) odgoj i obrazovanje, 2) zdravstvo i socijalnu skrb, 3) kulturne i društvene organizacije, 4) javne i prateće sadržaje (pošta, banka i sl.), 5) upravne, administrativne i slične djelatnosti 6) šport i rekreacija

10. Prometna i ostala infrastruktura Planom se određuje da koridori, trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine:

- građevine cestovnog, pomorskog i zračnog prometa, - građevine sustava veza, - građevine vodoopskrbe i odvodnje, - građevine u sustavu energetike.

Cestovni promet Prikaz prometnog sustava općine Rogoznica je u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.1. „Promet, sustav veza" u mjerilu 1:25000. Planirana mreža javnih cesta je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u nadležnosti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu. Potreban broj parkirališnih mjesta Namjena Tip građevine Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)

8

Stanovanje stambene građevine

1PM/100 m2 stambene površine ali ne manje od 1PM po stanu

Za dio turističkih kapaciteta u stambenoj građevini potrebno je osigurati još 1 PM po jednoj smještajnoj jedinici

Restoran, kavana, caffe bar 1 PM/30 m2 Ugostiteljstvo i Turizam Smještajni objekti iz skupine

hotela Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekta iz skupine hoteli, odnosno drugom odgovarajućem propisu.

Trgovina i skladišta Ostale trgovine 1 PM na 50 m2

prodajne površine

najmanje 2 PM

Poslovna i javna namjena

Banke, agencije, poslovnice, uredi i kancelarije 1 PM na 70 m2 najmanje 2 PM

Industrija i zanatstvo Zanatski objekti i servisi 1 PM na 70 m2 Dječji vrtići i jaslice 1 PM/100 m2 Škole 1 PM/200 m2 Kultura, odgoj i

obrazovanje Kina, dvorane za javne skupove 1 PM/100 m2 Ambulanta 1 PM/50 m2 Zdravstvo i socijalna

Skrb Domovi za stare 1 PM/200 m2

Šport i rekreacija Športski objekti 1 PM/200m2 Površina igrališta i zatvorenih dijelova (dvorane)

Komunalni i prometni sadržaji Tržnice 1 PM/200m2

površine

Terminal putničkog prijevoza Trajektna i putnička luka

obvezan prometno – tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (samo ukrcaj i iskrcaj), - kratkotrajno parkiranje (do 1 h), - dugotrajno parkiranje (preko 1 h).

Groblja najmanje 5 PM Pomorski promet

Prostornim planom utvrđene su luke i to:

Luke otvorene za javni promet su : - u naselju Rogoznica na Kopari – županijski značaj - u naselju Ražanja – lokalni značaj

Luke posebne namjene su: - luka nautičkog turizma marina „Frapa, - ribarska luka „za Puntom“ u Zedčevu - športska luka Rogoznica, - športska luka u Ražnju,

Lokalne luke – komunalne u okviru građevinski područja naselja.

Naselje Lokacija Kanica Oštrička luka Kanica U.Rina Kanica U.Draga

Stivašnica Stivašnica Stivašnica Stivašnica

Ražanj Mezarovci Zatoglav Račička luka Zatoglav Zatoglav

9

Pogdlavica Stupin Pogdlavica Stupin Pogdlavica Stupin Pogdlavica Krušćica Rogoznica Crljena Rogoznica Rogoznica Rogoznica Riva do mosta

Zečevo Lozica Sidrišta su:

- u uvali Rogoznica – Kopača, - uz luku nautičkog turizma i - u uvali Sićenica.

Elektroopskrba

(1) Položaj dalekovoda i trafostanice određeni su u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, kartografski prikaz broj 22: “Infrastrukturni sustavi i mreže, elektro energetika” u mjerilu 1:25.000. Vodoopskrba i odvodnja (1) Prostornim planom utvrđen je sustav i način odvodnje i sabiranje otpadnih voda, opisan u Prilogu-1 (Obrazloženje) i prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Prostorni plan, kartografski prikaz broj 2.3 "Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarstvo" u mjerilu 1:25000. 11. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite:

a) prirodnih vrijednosti; b) kulturno-povijesnih cjelina. c) krajobraznih vrijednosti;

12. Obveza izrade urbanističkih planova uređenja Urbanistički plan uređenja u mjerilu 1:1.000 ili 1:2000 donosi se za slijedeća građevinskog područja: a) naselja (mješovita namjena) sa zonama isključive namjene unutar naselja

1. Rogoznica – Kopara, približne površine 19,5 ha; 2. Kopača – Crljina, približne površine 29,85 ha; 3. Rogoznica – Kopača – Medina, približne površine 70 ha ; 4. Rogoznica - Lokva – Magistrala, približne površine 5,9 ha; 5. Kobiljak – Krušćica, približne površine 19,5 ha; 6. Zečevo – Lozica, približne površine 24,9 ha; 7. Malo Zečevo, približne površine 9,15 ha; 11. Stupin – Čelina, približne površine 25 ha; 12. Zatoglav – Tvrdača, približne površine 10,1 i 1,45 ha; 13. Zatoglav – Luka, približne površine 8,1 ha; 14. Ražanj – Mezaroca, približne površine 10,5 ha; 15. Ražanj, približne površine 26 ha; 16. Stivašnica, približne površine 14,1 ha; 17. Kanica, približne površine 25,5 ha;

10

b) izdvojena građevinska područja izvan naselja

8. Turistička zona Zečevo – Lozica, približne površine 15 ha; 9. Proizvodna zona Oglavci, približne površine 7,4 ha; 10. Ribarska luka – Zečevo, približne površine 0,5 ha; 18. Turistička zona Kanica, približne površine 12 ha;

c) naselja u zaleđu u kojima su planirani novi dijelovi za razvoj i uređenje (neizgrađeni dijelovi naselja)

19. Oglavci – zaseoci, približne ukupne površine 9,85 ha; 20. Jarebinjak – zaseoci, približne ukupne površine 12,7 ha; 21. Ložnice – zaseoci, približne ukupne površine 10,65 ha; 22. Kotelja – zaseoci, približne ukupne površine 7 ha; 23. Sapina doca – zaseoci, približne ukupne površine 15,5 ha; 24. Podglavica – zaseoci, približne ukupne površine 8,7 ha; 25. Podorljak – zaseoci, približne ukupne površine 22,3 ha; 26. Dvornica - zaseoci, približne ukupne površine 8,8 ha;

Granica obuhvata i radni nazivi obveznih urbanističkih planova uređenja prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana , kartografski prikaz broj 3.3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite“, u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz broj 4.“Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja” u mjerilu 1:5.000. Do donošenja obveznih urbanističkih planova uređenja omogućavaju se sljedeći zahvati unutar građevinskog područja naselja:

- rekonstrukcija postojećih građevina i izgradnja novih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja na uređenoj građevinskoj čestici;

- uređenje obale od u Rogoznici na otoku Kopara od „karaule“ do mosta sa zahvatima vjetrovalne zaštite,

- građevine na groblju; - izgradnja prometne i komunalne infrastrukture.

13. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Zbog očuvanja elemenata tradicionalne arhitekture i u cilju očuvanja tradicionalnog krajobraza, a sve radi poticanja seoskog i eko-etno turizma Planom se dopušta rekonstrukcija i adaptacija postojećih skromnijih građevina utilitarne i stambene arhitekture (manje seoske stambene zgrade, pomoćne zgrade, pojate, štale i sl.) koje su u uporabljivom ili ruševnom stanju, sagrađene su prije 15. 02. 1968.g., a čije su čestice zgrade označene u katastru. U izvan građevinskom području manje postojeće građevine utilitarne i stambene arhitekture (pomoćne zgrade, pojate, štale i sl.) koje su u uporabljivom ili ruševnom stanju, sagrađene su prije 15. 02. 1968.g., a čije su čestice zgrade označene u katastru mogu se rekonstruirati i adaptirati prema uvjetima iz stavka 2. ovog čanka. 14. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj

namjeni Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina (legalno izgrađene) u smislu poboljšanja uvjeta života i rada, čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim planom ukoliko se ne nalazi unutar izgrađenih, istraženih ili planiranih prometnih, energetskih, vodnogospodrskih

11

koridora ili druge planirane infrastrukture od značaja za općinu Rogoznica i koja se ne nalazi na pomorskom dobru. Nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja. Građevinama koje je moguće rekonstruirati u skladu sa gornjim odredbama, a koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja smatraju se i četice postojećih zgrada (ruševina) označene u katastarskim podlogama.

12