PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SVETI ILIJAopcina-sveti-ilija.hr/wp-content/uploads/2015/03/Cijeli-elaborat_2... · VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI ILIJA PROSTORNI PLAN UREĐENJA

VARADINSKA UPANIJA

OPINA SVETI ILIJA

PROSTORNI PLAN UREENJA

OPINE SVETI ILIJA

2. Izmjene i dopune

Zavod za prostorno ureenje Varadinske upanije

Prosinac 2018. godine

PROSTORNI PLAN UREENJA

OPINE SVETI ILIJA

2. Izmjene i dopune

Nositelj izrade:

Jedinstveni upravni odjel Opine Sveti Ilija

Izraiva:

Zavod za prostorno ureenje

Varadinske upanije

Struni tim Zavoda:

Ravnateljica i voditeljica tima:

Tanja Martinec, dipl. in. arh.

Odgovorni voditelj:


Savjetnici i suradnici u izradi:

Vinja Jalui, dipl. in. arh.

Dubravka Komes, dipl. in. arh.

Melita Srpak, dipl. in. agr.

Alen Grabar, mag. ing. traff.

Josip Baan, in. agr.

Grafika obrada:

Tamara Vucekovi, dipl. in. gra.

Vinja Jakovac, gra. tehniar

Obrazac

VARADINSKA UPANIJA

OPINA SVETI ILIJA

Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE

2. Izmjene i dopune

Odluka predstavnikog tijela o izradi plana: Slubeni vjesnik Varadinske upanije br.

49/2016.

Odluka predstavnikog tijela o donoenju

plana: Slubeni vjesnik Varadinske upanije, br. 86/2018.

Javna rasprava (datum objave):

Veernji list br. 19584 od 13. kolovoza 2018.,

www.opcina-sveti-ilija.hr i www.mgipu.hr

Javni uvid odran:

od: 22.08.2018.

do: 5.09.2018.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne

rasprave: Odgovorna osoba za provoenje javne

rasprave:

Ivana Koak, bacc.oec.

_______________________________

(ime, prezime i potpis)

Prema l. 107. st.4. Zakona o prostornom ureenju ("Narodne novine" br. 153/13. i 65/17.) ne pribavlja se

miljenje Zavoda za prostorno ureenje Varadinske upanije jer je Zavod izraiva 2. ID Plana.

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE VARADINSKE UPANIJE

Peat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba:


_________________________ (ime, prezime i potpis)

Odgovorni voditelj:


Struni tim u izradi plana: Tanja Martinec, dipl. in. arh. Dubravka Komes, dipl. in. arh.

Vinja Jalui, dipl. in. arh. Alen Grabar, mag.ing.traff.

Tamara Vucekovi, dipl. in. gra. Vinja Jakovac, gra. teh.

Melita Srpak, dip. in. agr. Josip Baan, in. agr.

Peat predstavnikog tijela: Predsjednik predstavnikog tijela:

Zdravko Ostroki, dipl. ing.

__________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s

izvornikom ovjerava:

_________________________________ (ime, prezime i potpis)

Peat nadlenog tijela:

http://www.opcina-sveti-ilija.hr/http://www.mgipu.hr/

O S N O V N I S A D R A J:

0 OPI DIO

I TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provoenje

II GRAFIKI DIO

III OBRAZLOENJE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA

IV ZAHTJEVI ZATITE I SPAAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG

UREENJA OPINE SVETI ILIJA

0 OPI DIO

- Rjeenje o upisu Zavoda u Sudski registar

- Rjeenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja kojim se Zavodu daje suglasnost za obavljanje strunih poslova izrade nacrta prijedloga svih

prostornih planova i nacrta izvjea o stanju u prostoru svih razina

- Imenovanje odgovornog voditelja

- Rjeenje o upisu odgovornog voditelja u Imenik ovlatenih arhitekata urbanista

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE SVETI ILIJA

2. Izmjene i dopune


I TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provoenje

NOVELIRANE

Napomena:

- Odredbe za provoenje 2. Izmjena i dopuna plana bazirane su na vaeim Odredbama za

provoenje objavljenim u Slubenom vjesniku Varadinske upanije br. 8/09., te su

izmijenjene i dopunjene sukladno vaeim propisima, Odluci o izradi 2. Izmjena i dopuna

Plana i prihvaenim promjenama


2. Izmjene i dopune


S A D R A J :

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA 1

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA 4

2.1.Graevine od vanosti za Dravu i upaniju 4

A) POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE NASELJA 6

2.2. Graevinska podruja naselja 6

2.2.1. MJEOVITA, PRETEITO STAMBENA NAMJENA 8 OBLIK, VELIINA I IZGRAENOST GRAEVNE ESTICE 14 SMJETAJ GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI 17 VISINA I OBLIKOVANJE GRAEVINA 23 OGRADE I PARTERNO UREENJE 25 PRIKLJUAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU 27 INFRASTRUKTURNO OPREMANJE GRAEVINA 28

2.2.2. REZERVAT MJEOVITE, PRETEITO STAMBENE NAMJENE 29

2.2.3. STAMBENA NAMJENA 30

2.2.4. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA 30

2.2.5. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA I JAVNE ZELENE

POVRINE

31

2.2.6. MJEOVITA NAMJENA - POVREMENO STANOVANJE 32

2.2.7. REZERVATI MJEOVITE NAMJENE - POVREMENOG

STANOVANJA

35

2.2.8. GOSPODARSKA NAMJENA PROIZVODNA (S MOGUOM

POSLOVNOM NAMJENOM)

36

2.2.9. GROBLJA 37

B) POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE PROSTORA IZVAN NASELJA 38

2.3. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja 38

2.3.1. GRAEVINE/SADRAJI SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE 38

2.4. Izgraene strukture izvan graevinskog podruja 40

2.4.1. GOSPODARSKA NAMJENA 42

2.4.1.1. Graevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji 42

2.4.1.2. Graevine i povrine za istraivanje i iskoritavanje mineralnih

sirovina

51

2.4.1.3. Graevine namijenjene gospodarenju u umarstvu i lovstvu 53

2.4.2. POVRINE I GRAEVINE SPORTSKO-REKREACIJSKE

NAMJENE

53

2.4.2.1. Sportsko-rekreacijska namjena s prateim sadrajima uz rijeku Bednju 54

2.4.2.2. Ostala sportsko-rekreacijska namjena s prateim sadrajima 55

2.4.3. STAMBENE I POMONE GRAEVINE ZA VLASTITE (OSOBNE) POTREBE I ZA POTREBE SEOSKOG TURIZMA

57

2.4.4. INFRASTRUKTURNE GRAEVINE I SUSTAVI 58

2.4.5. ZATEENA IZGRADNJA IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA 59 2.4.6. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA 60

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 60

4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI 66


2. Izmjene i dopune


5. UVJETI ZA UTVRIVANJE KORIDORA/TRASA I POVRINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 69

5.1. Prometna infrastruktura 71

5.1.1. CESTOVNI PROMET 71

5.1.2. ELJEZNIKI PROMET 75

5.1.3. POTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE 77

5.2. Druga infrastruktura 80

5.2.1. ENERGETSKI SUSTAV 80

5.2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 84

5.2.3. GROBLJA 91

5.A UVJETI ZA GRADNJU JEDNOSTAVNIH GRAEVINA 91

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 93

6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti 93

6.2. Uvjeti i mjere zatite prirode 97

6.3. Graditeljska batina 97

7. GOSPODARENJE OTPADOM 99

8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 104

8.1. Zatita voda 104

8.2. Zatita tla 106

8.3. Zatita od prekomjerne buke 108

8.4. Zatita zraka 109

8.5. Mjere zatite okolia 110

9. MJERE PROVEDBE PLANA 111

9.1. Obveza izrade prostornih planova 111

9.1.1. URBANISTIKI PLANOVI UREENJA 111

9.1.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA S DETALJNOU PROPISANOM

ZA URBANISTIKI PLAN UREENJA (UPU)

113

9.1.3. OSTALI UVJETI PROVEDBE ZAHVATA 130

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 132

9.2.1. MJERE ZATITE OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREA 132

9.2.2. OSTALE POSEBNE RAZVOJNE I DRUGE MJERE 142

9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni 144


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


1

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA

lanak 1.

Uvjeti za odreivanje namjena povrina koji odreuju temeljno prostorno-krajobrazno i

urbanistiko-graditeljsko ureenje, te zatitu prostora Opine utvruju se ovim prostornim

Planom, a temelje se na:

principima odrivog razvoja;

principima zatite kulturnog i prirodnog nasljea;

principima racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i koritenja prostora i

pravilima urbanistike i prostorno-planerske struke.

lanak 2.

(1) Prostornim planom ureenja Opine Sveti Ilija (u nastavku teksta: Plan) odreene su

slijedee osnovne namjene povrina:

POVINE ZA RAZVOJ I UREENJE PROSTORA/POVRINA NASELJA

a) GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

(izgraeni i neizgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja i izdvojenih

dijelova graevinskih podruja naselja, s rezerviranim namjenama)

Mjeovite, preteito stambene namjene,

Rezervat mjeovite, preteito stambene namjene,

Stambene namjene,

Javne i drutvene namjene,

Gospodarske namjene,

Sportsko-rekreacijske namjene,

Mjeovite namjene - povremenog stanovanja (hobi i vikend izgradnja),

Rezervat mjeovite namjene - povremenog stanovanja (hobi i vikend

izgradnja),

Groblja

POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE PROSTORA/POVRINA IZVAN NASELJA

b) IZDVOJENA GRAEVINSKA PODRUJA IZVAN NASELJA

(izgraena i neizgraena prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja, s

rezerviranim namjenama)

Sportsko-rekreacijska namjena

c) IZGRAENE/UREENE STRUKTURE IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA

(s rezerviranim namjenama)

Gospodarska namjena (graevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, graevine namijenjene gospodarenju u umarstvu i lovstvu, povrine za

iskoritavanje i istraivanje mineralnih sirovina)

Sportsko-rekreacijska namjena

Stambene i pomone graevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma

Infrastrukturni sustavi i graevine


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


2

Zateena izgradnja izvan graevinskog podruja

Ostala izgradnja izvan graevinskog podruja.

d) NEIZGRAENE POVRINE IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA

(osnovne namjene povrina) Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla

ume iskljuivo osnovne namjene: - gospodarske ume

Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umske povrine

Vodne povrine

(2) Razmjetaj i veliine povrina iz stavka 1. ovog lanka prikazani su na kartografskom

prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25000. Graevinska podruja i

razgranienje namjena navedenih pod tokom a) i b) prikazani su u kartografskim prikazima

br. 4. Graevinska podruja naselja u mjerilu 1:5000. Ostale namjene koje su mogue izvan

graevinskog podruja, a nisu grafiki prikazane, a mogu se smjetavati prema potrebi i u

skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana.

(3) Razgranienje prikazanih povrina vri se temeljem kartografskih prikaza iz stavka 1. i 2.

ovog lanka, primjereno kartografskom mjerilu prikaza.

lanak 3. (1) Granice graevinskih podruja naselja detaljno su odreene na kartografskim prikazima

br. 4.a i 4.b, odnosno 4a-1. i 4b-1. (Graevinska podruja naselja), na katastarskim

podlogama u mjerilu 1:5000, u pravilu granicama katastarskih estica. Kartografski prikazi

4a-1. i 4b-1 e postati vaei i primjenjivati se nakon stupanja na snagu nove katastarske

izmjere podruja Opine Sveti Ilija, a do tada se primjenjuju kartografski prikazi 4a-1. i 4b-1

(2) U sluaju kad granica graevinskog podruja nije istovjetna s granicom katastarskih

estica (najee je to sluaj kod izrazito dugih estica ili kod niza nejednako dugih estica, te

osobito u podrujima povremenog stanovanja gdje se prostor postojee ili mogue izgradnje

odvaja od prostora na kojem je poljoprivredna kultura), granica se definira, a po potrebi

izvodi i parcelacija estica, sukladno grafikom prikazu (na prikazima 4.a i 4.b, odnosno 4a-1.

i 4b-1. ovog Plana) u kojem se uvaavao kriterij optimalnih dubina estica, kao i mogunost

otvaranja novih ulica uz koje je mogue obostrano formirati graevne estice.

(3) Na podruju obuhvata Plana, parcelacija zemljita moe se odvijati u svrhu formiranja

graevinskih estica u skladu s Odredbama za provoenje Plana.

(4) Ne dozvoljava se prenamjena poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredno, izvan

graevinskog podruja, osim za namjene i sadraje izvan naselja sukladno ovom Planu.

(5) Planirane linijske infrastrukturne povrine (planirani koridori ili trase prometnica),

odreene su aproksimativno u prostoru, obzirom da e se njihov toni smjetaj u prostoru

odrediti idejnim rjeenjem (projektom) za pojedini namjeravani zahvat u prostoru.

POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE NASELJA

lanak 3.a (1) Ovim Planom utvrena su graevinska podruja naselja na podruju Opine Sveti Ilija,

kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za sva naselja: Sveti Ilija, Beletinec,

Doljan, Krianec, Kruljevec, Seketin, Tomaevec Bikupeki i igrovec.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


3

(2) Granice graevinskih podruja naselja razgraniuju povrine izgraenog dijela naselja i

povrine predviene za njegov razvoj od ostalih povrina namijenjenih razvoju poljoprivrede,

umarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan

graevinskih podruja naselja.

POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE IZVAN NASELJA

Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja

lanak 3.b

(1) Ovim Planom je, izvan graevinskih podruja naselja, definirana povrina izdvojenog

graevinskog podruja izvan naselja za sportsko-rekreacijsku namjenu (djeji rekreacijski i

edukacijski centar Slugovine) u naselju Kruljevec.

(2) U naselju Beletinec, na prostoru koji se nalazi na podruju Grada Novog Marofa, naselja

Podevevo, a koje se predlae ukljuiti u podruje Opine Sveti Ilija, prikazana je mogua

namjena izdvojenog graevinskog podruja, predviena za sportsko igralite (nogomet) i

pratee sadraje. Navedena namjena nalazila bi se u obuhvatu ovog Plana kada i ukoliko se

uspostavi predloena nova teritorijalna granica izmeu Grada Novog Marofa i Opine Sveti

Ilija.

(3) Povrine namjena navedenih u stavku 1. i 2. ovog lanka prikazane su u kartografskom

prikazu 1. Koritenje i namjena povrina u mj. 1:25000 i 4b., odnosno 4b-1. Graevinsko

podruje naselja Beletinec i Kruljevec u mj. 1:5000.

Povrine/graevine izvan graevinskog podruja

lanak 3.c

(1) Izvan graevinskog podruja, planiraju se namjene/strukture temeljem Zakona o prostornom ureenju.

(2) Sportsko-rekreacijska namjena vezana uz rijeku Bednju u naselju Beletinec (koja je vezana uz planiranu sportsko-rekreacijsku namjenu na podruju Grada Novog Marofa, naselja

Podevevo) odnosi se na koritenje podruja rijeke i uz rijeku za sportski i rekreativni ribolov

s prateim sadrajima, te za praenje i unaprjeenje ekosustava na rijeci Bednji, kao i

edukaciju o istom.

(3) Podruje iz stavka 2. ovog lanka, ako i postojee namjene/strukture izvan graevinskog podruja, prikazani su u kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena povrina u mj.

1:25000 i 4.a i 4b., odnosno 4a-1. i 4b-1. Graevinska podruja naselja.

(4) Namjene koje su dozvoljene izvan graevinskog podruja, a nisu grafiki prikazane u Planu mogu se smjetavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog

Plana, te sukladno poglavlju 2.4. Izgraene strukture izvan graevinskog podruja ovih

Odredbi za provoenje.

Neizgraene povrine izvan graevinskog podruja

lanak 3.d

(1) Neizgraene povrine izvan graevinskog podruja namijenjene su razvoju poljoprivrede,

umarstva i vodnoga gospodarstva, odnosno drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu,

odvijaju izvan graevinskih podruja.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


4

(2) Razgranienje namjene poljoprivrednih povrina vri se radi zatite poljoprivrednog tla

osnovne namjene od izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti,

odnosno drugih moguih namjena planiranih ovim Planom. Prema posebnom propisu

poljoprivredna tla se razgraniuju na osobito vrijedno, vrijedno i ostala obradiva tla, a na

podruju Opine ovim Planom se kategoriziraju: vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla

(P2 i P3).

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite predstavljaju neobraena zemljita,

travnjake i umarke (P).

(4) Razgranienje umskih povrina obavlja se temeljem kriterija o gospodarskoj i zatitnoj

funkciji uma i njihovoj ulozi u ouvanju bioloke raznolikosti. Prema posebnom propisu

ume se razgraniuju na gospodarske, zatitne i ume posebne namjene. Na podruju Opine

sve umske povrine kategorizirane su u gospodarske ume (1).

(5) Vodne povrine razgraniuju se prema namjeni na vodotoke (od kojih je najznaajniji vodotok Bednje) i jezera (ribnjaci, rukavci). Namjena i nain koritenja vodne povrine

odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(6) Povrine infrastrukturnih sustava razgraniavaju se na: prometne sustave, energetski sustav, vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom.

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju

lanak 4.

(1) Graevine, kao i povrine i zahvati u prostoru od vanosti za Dravu i upaniju, odreuju

se temeljem posebnih propisa i Uredbe o odreivanju graevina, drugih zahvata u prostoru i

povrina dravnog i podrunog (regionalnog) znaaja (Narodne novine broj 37/14. i

154/14.).

(2) S obzirom na vaee propise koji vrijede u vrijeme izrade 2. Izmjena i dopuna Plana, te

uvaavajui postavke iz Prostornog plana Varadinske upanije, ovim Planom se na podruju

Opine Sveti Ilija utvruju slijedee graevine i povrine, te zahvati od znaaja za Dravu: A. PROMETNE I KOMUNIKACIJSKE GRAEVINE I POVRINE

Cestovne graevine

- dravna cesta D3, s pripadajuim graevinama i ureajima

eljeznike graevine

- eljeznika pruga za regionalni promet R201 ZapreiZabokVaradin

akovec s pripadajuom eljeznikom infrastrukturom

Graevine i povrine elektronikih komunikacija

- meuupanijski elektroniki komunikacijski vodovi s pripadajuim graevinama

- koridor elektronike komunikacijske infrastrukture radijskih operatora EK

dravnog znaaja (mikrovalne veze)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_37_647.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_154_2914.html


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


5

B. VODNE GRAEVINE

Vodne graevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 500 l/s i vie

- sustav vodoopskrbe (vodovi, vodospreme i dr.) Regionalnog vodovoda Varadin

Vodne graevine za zatitu voda kapaciteta 100 000 ekvivalent stanovnika i vie

- sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda Aglomeracije Varadin

(3) Povrine dravnog znaaja su i istrani koridori i povrine za planiranje graevina iz

stavka 2. ovog lanka.

(4) Zahvati u prostoru, odnosno povrine dravnog znaaja koji se ne smatraju graenjem su:-

istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina, graevine eksploatacije mineralnih sirovina i

deponije mineralnih sirovina. Navedeni zahvati se ne planiraju na podruju Opine Sveti Ilija.

(5) U skladu s vaeim propisom i postavkama Prostornog plana Varadinske upanije, ovim

Planom se utvruju slijedee graevine od vanosti za upaniju (podrunog (regionalnog)

znaaja):

A. PROMETNE I KOMUNIKACIJSKE GRAEVINE I POVRINE

Cestovne graevine

- upanijske ceste

- lokalne ceste

s pripadajuim graevinama i ureajima

Graevine elektronikih komunikacija

- odailjai nepokretnih i pokretnih elektronikih komunikacijskih mrea izvan

graevinskog podruja

- upanijski elektroniki komunikacijski vodovi s pripadajuim graevinama

B. ENERGETSKE GRAEVINE

Dalekovodi od 35 kV do 220 kV, s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na

tim dalekovodima

- dalekovod 110 kV i 35 kV

C. VODNE GRAEVINE

Vodne graevine za zatitu voda kapaciteta do 100.000 ekvivalent stanovnika u

dvije ili vie JLS

(6) Zahvati u prostoru i povrine dravnog i podrunog (regionalnog) znaaja koji se ne

smatraju graenjem ne planiraju se na podruju Opine Sveti Ilija.

(7) Podruja planiranih, jo neizgraenih koridora i lokacija graevina od dravnog i

podrunog (regionalnog) znaaja, potrebno je kao takva uvati od izgradnje.

(8) Ukoliko na trasama, odnosno lokacijama planiranih graevina, povrina, odnosno zahvata

iz ovog lanka postoje graevine izgraene sukladno propisima, iste se mogu rekonstruirati u

obimu nunom za ivot i rad definiranom poglavljem0 9.3. ovih Odredbi, a do realizacije

planiranih graevina.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


6

A) POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE NASELJA

lanak 4.a

(1) Obuhvat ovog Plana odreen je dijelom razliito od teritorija Opine Sveti Ilija odreenog

u Registru prostornih jedinica, koji vodi Dravna geodetska uprava iz razloga izvrene

promjene teritorijalnih granica u odnosu na granice koje su se primjenjivale prilikom izrade

prvih Izmjena i dopuna Plana, te izvrene izmjene granice izmeu Opine Sveti Ilija i Opine

Gornji Kneginec. Slijedom navedenih promjena postoje dijelovi podruja koji nisu

obuhvaeni prostornim planovima susjednih jedinica lokalne samouprave (premda se u

vrijeme izrade 2. Izmjena i dopuna Plana nalaze na podruju drugih jedinica), a obuhvaa

dijelom i izgraene graevine, odnosno graevinsko podruje (osobito u dijelu podruja

Opina Gornji Kneginec i Beretinec).

(2) Sukladno stavku 1. ovog lanka, ovim Planom je definirana namjena prostora i za

navedena podruja koja nisu obuhvaena prostornim planovima susjednih jedinica lokalne

samouprave.

(3) Ovim Planom takoer se predlae izmjena granice izmeu Opine Sveti Ilija i Grada

Novog Marofa na nain da podruje Opine Sveti Ilija obuhvati cjelovitu rijeku Bednju i

rukavce, postojee nogometno igralite NK Bednja u naselju Podevevo (Grad Novi Marof),

te nekoliko parcela uz igralite koje su u vlasnitvu Opine Sveti Ilija (prikazano u grafikom

dijelu Plana). Ukoliko obje jedinice lokalne samouprave prihvate prijedlog izmjene granice

potrebno je nove granice usvojiti sukladno propisanom posebnim zakonom (Zakon o

podrujima upanija, gradova i opina u RH).

2.2. Graevinska podruja naselja

lanak 5.

(1) Graevinsko podruje naselja s izdvojenim dijelovima graevinskog podruja tog naselja

nastalih djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja je dio podruja obuhvata

ovog Plana koji je predvien za izgradnju u funkciji daljnjeg razvoja naselja, a sastoji se od

izgraenog i neizgraenog (ureenog i neureenog) dijela planiranog za razvoj i proirenje.

Navedeni dijelovi graevinskog podruja definirani su nadlenim propisom, a prikazani su u

grafikom dijelu Plana, u kartografskim prikazima

(2) Izgraeni dio graevinskog podruja utvren ovim Planom obuhvaa podruje (estice ili

dijelove estica) na kojem su izgraene graevine pojedinih planiranih namjena,

infrastrukturne graevine i povrine, te ostale povrine privedene namjeni (parkovi, igralita i

dr.).

(3) Za neizgraene i neureene dijelove graevinskog podruja ovim Planom se utvruju

mjere provedbe s detaljnou propisanom za UPU ili se planira izrada UPU-a sukladno

definiranom tokama 9.1.1. i 9.1.2. ovih Odredbi.

(4) Parcelacija zemljita u svrhu osnivanja graevnih estica u naselju moe se provoditi

unutar graevinskog podruja naselja u skladu s ovim Planom i nadlenim propisima.

(5) Poljoprivredno zemljite u graevinskom podruju naselja, koje je ovim Planom odreeno

za drugu namjenu, moe se do prenamjene i dalje koristiti na dosadanji nain, ukoliko nema

negativan utjecaj na prostor i okoli, te uz uvjete odreene posebnim propisima.

(6) Svo zemljite u graevinskom podruju, koje jo nije privedeno planiranoj namjeni, mora

se odravati urednim, bez obzira na to za koju namjenu se trenutno koristi.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


7

lanak 6.

(1) U graevinskim podrujima naselja mogua je izgradnja novih graevina, te dogradnja,

obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojeih graevina, a prema uvjetima iz ovog Plana.

(2) Pojam postojea graevina ili postojea izgradnja, koji se koristi u ovom Planu

definiran je nadlenim propisom o gradnji.

(3) U graevinskim podrujima naselja, ovim Planom su definirane su povrine za razvoj

naselja slijedeih namjena:

- stambene namjene,

- mjeovite, preteito stambene namjene,

- rezervati mjeovite, preteito stambene namjene,

- mjeovite namjene - povremeno stanovanje,

- rezervati mjeovite namjene - povremenog stanovanja,

- javne i drutvene namjene,

- gospodarske namjene - proizvodne i poslovne,

- portsko-rekreacijske namjene,

- javne zelene povrine,

- groblja.

(4) Podruja navedenih namjena/zona prikazana su na grafikim prikazima Graevinska

podruja naselja - 4a. i 4b., odnosno 4a-1. i 4b-1. u mjerilu 1:5000.

(5) Uvjeti izgradnje graevina na podruju definiranom za stambenu namjenu obraeni su u

poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.

(6) Uvjeti izgradnje graevina na podruju mjeovite, preteito stambene namjene poblie su

obraeni u toki 2.2.1. ovih Odredbi. Na podruju mjeovite, preteito stambene namjene

mogu se graditi i ureivati i drugi sadraji osim stambenih, dok su ostale zone rezervirane za

specifine sadraje, uz manja odstupanja, definirana ovim Odredbama. Uvjeti izgradnje u

rezervatu ove namjene obraeni su u toki 2.2.2.

(7) Uvjeti izgradnje graevina gospodarske namjene na podrujima planiranim za tu namjenu

poblie su obraeni u toki 2.2.8. i poglavlju 3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI, ovih Odredbi, a uvjeti izgradnje takvih graevina na podruju mjeovite,

preteito stambene namjene su obraeni u toki 2.2.1. ovih Odredbi.

(8) Uvjeti izgradnje graevina javne i drutvene namjene na podrujima planiranim za tu

namjenu definirani su u toki 2.2.4. i poglavlju 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH

DJELATNOSTI, ovih Odredbi, a uvjeti izgradnje takvih graevina na podruju mjeovite,

preteito stambene namjene su obraeni u toki 2.2.1. ovih Odredbi.

(9) Uvjeti izgradnje graevina i ureenja na podruju portsko-rekreacijske namjene, te

ureenja na javnim zelenim povrinama poblie su obraeni u toki 2.2.5. ovih Odredbi. Ova

namjena moe biti locirana i u svim ostalim podrujima/zonama namjena.

(10) Uvjeti ureenja na podruju mjeovite namjene, povremenog stanovanja poblie su

obraeni u toki 2.2.6. ovih Odredbi, a uvjeti izgradnje u rezervatu ove namjene obraeni su u

toki 2.2.7.

(11) Uvjeti izgradnje i ureenja na podruju groblja obraeni su u toki 2.2.9.

(12) Prostori za infrastrukturne graevine i ureaje (u graevinskom podruju i izvan njega),

poblie su obraeni u poglavlju 5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA / TRASA I

POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, ovih Odredbi.

(13) Unutar graevinskog podruja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu

se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno,

ugroavale ivot i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojeeg okolia naselja.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


8

(14) Koritenje zemljita u plavnom podruju unutar graevinskog podruja naselja mogue

je sukladno lanku 151.d i 206. ovih Odredbi za provoenje.

(15) U postupku ishoenja propisanog akta za lociranje/izgradnju graevina u blizini uma i

umskog podruja potrebno je sukladno posebnom propisu ishoditi uvjete nadlenog

javnopravnog tijela koje upravlja umama.

(16) Za graevine ozakonjene po posebnom zakonu odreene su mjere provedbe u poglavlju

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera, 9.2.2. Ostale posebne razvojne i druge

mjere, Mjere za urbanu sanaciju.

2.2.1. MJEOVITA, PRETEITO STAMBENA NAMJENA

lanak 7.

(1) Na podruju/u zoni mjeovite, preteito stambene namjene mogua je izgradnja:

a) graevina osnovne namjene:

- stambenih (obiteljskih i viestambenih),

- gospodarskih (poslovnih i manjih proizvodnih, te zanatskih i sl.),

- stambeno-poslovnih,

- javnih i drutvenih,

b) graevina prateih namjena:

- pomonih,

- gospodarskih (vezano uz poljoprivredu),

- manjih sportsko-rekreacijskih sadraja (igralita i djejih igralita),

- prometne i druge infrastrukture,

- jednostavnih graevina,

- montanih graevina (kiosci, tandovi) i drugih privremenih objekata, paviljona i drugog mobilijara,

- zatitnih i eventualno drugih potrebnih prateih graevina.

(2) Uz izgradnju iz stavka 1. ovog lanka mogue je odgovarajue ureenje povrina estica,

te ureenje javnih i zelenih povrina.

(3) Izuzetno je, u ovoj zoni mogua izgradnja graevina povremenog stanovanja, a u skladu s

lankom 19. ovih Odredbi.

(4) Postojee graevine koje nisu u skladu s predvienim namjenama u ovoj zoni mogu se

zadrati, uz mogunost rekonstrukcije u opsegu potrebnom za ivot i rad sukladno lanku

215., toki 9.3. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budunosti usklade s planiranom

namjenom.

(5) Detaljniji uvjeti za izgradnju gospodarskih (poslovnih i manjih proizvodnih, te zanatskih i

sl.) graevina, te graevina za javne i drutvene namjene; sportsko-rekreacijske i dr. sadraje

u ovoj zoni, definirani su u posebnim poglavljima Odredbi koje se odnose na pojedine

djelatnosti.

(6) Graevine za smjetaj vozila ili parkiralini prostor, vlasnik ili korisnik mora u pravilu

osigurati na graevnoj estici, odnosno sukladno lanku 134. ovih Odredbi za provoenje.

lanak 8.

(1) Na jednoj graevnoj estici na podruju/u zoni mjeovite, preteito stambene namjene

moe se graditi jedna stambena ili poslovna ili stambeno-poslovna graevina, ili stambena,

odnosno stambeno-poslovna i manja poslovna graevina, te uz njih pratee gospodarske


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


9

(vezane uz poljoprivredu) i pomone graevine koje zajedno ine stambenu i gospodarsku

cjelinu.

(2) Na graevnim esticama u mjeovitoj, preteito stambenoj namjeni/zoni mogue je prvo

izgraditi poslovnu (ukoliko se na estici ne gradi samo poslovna graevina) ili gospodarsku

graevinu, a naknadno i stambenu, uz uvjet da se za stambenu graevinu u postupku

dobivanja propisanog akta za lociranje/gradnju rezervira prostor.

Na zasebnim graevnim esticama u ovoj zoni mogu se graditi i graevine gospodarske

(poslovne i proizvodne), te javne i drutvene namjene, kao graevine osnovne namjene.

(3) Pratee gospodarske i pomone graevine na koje se odnosi ovaj lanak detaljnije su

definirane u lancima 11.,12., 14., 15. i 15.a ovih Odredbi.

(4) Stambeni, pratei gospodarski i pomoni prostori ili graevine iz ovog lanka, djelomino

ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, odnosno pomone sadraje/graevine,

ukoliko se time ne ugroze uvjeti rada i stanovanja na susjednim graevnim esticama, te uz

uvjet osiguranja dozvoljenog broja pojedinih graevina iz stavka 1. ovog lanka i potrebnog

prostora za smjetaj vozila.

lanak 9.

(1) Stambenim graevinama smatraju se obiteljske i viestambene zgrade.

(2) Viestambene graevine su zgrade s vie od 3 stambene jedinice, te s mogunou

smjetaja poslovnih prostora.

lanak 10.

(1) Poslovnim i manjim proizvodnim graevinama smatraju se:

a) za tihe i iste djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije:

- mali poslovni prostori za uslune djelatnosti, obrt i kunu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagaenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine,

ordinacije, krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.)

- poslovni prostori za ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom s ogranienim radnim vremenom (kaffei, buffeti i sl.)

- graevine u funkciji turistikih sadraja - smjetajni kapaciteti (hoteli, moteli, pansioni, manji kampovi), te graevine u funkciji seoskog turizma

- montane privremene graevine (kiosci). b) za bune i potencijalno opasne djelatnosti:

- mali proizvodni i servisni pogoni u kojima se obavlja buna ili potencijalno

opasna djelatnost (automehaniarske i proizvodne radionice, servisi, limarije,

lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije, klaonice, ugostiteljski objekti s glazbom

i sl.)

- manje energetske graevine, tj. graevine s postrojenjem namijenjenim

proizvodnji elektrine i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije. Solarni kolektori i fotonaponske elije se, osim u dijelu graevne

estice namijenjenom za bune djelatnosti, mogu postavljati i na postojeoj

graevini/ postojeim graevinama smjetenim na drugim dijelovima graevne

estice - krov i/ili proelje (bez obzira na namjenu graevine) ili na terenu

okunice graevne estice, s time da se ne dozvoljava njihova postava na

stupovima u pojasu stambene, poslovne, odnosno stambeno-poslovne izgradnje.

(2) Za pakirnice i skladita, kao i za poslovne graevine koje nisu nabrojane u prethodnom

stavku, a koje se grade u ovoj zoni, potrebno je u postupku ishoenja propisanog dokumenta


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


10

za lociranje i graenje, ovisno o poarnom optereenju, vrsti skladitene robe i vrsti

djelatnosti, definirati u koju vrstu poslovnih graevina spadaju (a ili b).

(3) Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene graevine, ukoliko za to

postoje tehniki uvjeti.

(4) Bune i potencijalno opasne djelatnosti su one u ijem tehnolokom procesu su mogua

odreena zagaenja (zraka, vode, tla, okolia), postoji potencijalna opasnost od poara ili pak

opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnoloka rjeenja i

uvjete graenja (mjere zatite na radu, zatite od poara, zatite od buke, zatite okolia i dr.),

tj. graevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagaenja i da su bez tetnih utjecaja na

okoli.

(5) Ukoliko se na podruju/u zoni mjeovite, preteito stambene namjene smjetava stolarska

ili tesarska djelatnost u sklopu koje se planira i pilana za vlastite potrebe, ista mora biti

locirana na udaljenosti od najmanje 30 m od granice zone stambene izgradnje (vlasnika i

susjednih graevnih estica), a 100 m od zone javne i drutvene namjene, kao i od estica s

javnom i drutvenom infrastrukturom unutar drugih zona, ukljuujui i groblja. Iste

udaljenosti vrijede i za lokaciju skladita drvene grae.

(6) Bune i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim esticama

(uim, odnosno kraim od propisanih ovim Planom), te na esticama stambenih i

viestambenih nizova.

(7) Bune i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno na povrinama

gospodarskih namjena/zona (zone industrije, malog i srednjeg poduzetnitva), a ukoliko se

smjetavaju na podruju/u zonama mjeovite, preteito stambene namjene, lociraju se na

estici u pojasu namijenjenom za izgradnju bunih i potencijalno opasnih graevina, na

propisanoj udaljenosti od stambenih graevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz

propisa o zatiti od buke i drugih posebnih propisa koji se odnose na zatitu zraka, vode i tla.

(8) Na podruju/u zoni mjeovite preteito stambene namjene, poslovni prostori s bunim i

potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi ukoliko tehnoloka rjeenja, veliina

estice i njen poloaj u naselju te predviene mjere zatite to omoguavaju.

(9) Na povrinama/zonama mjeovite preteito stambene namjene mogua je izgradnja

poslovnih graevina za bavljenje seoskim turizmom, te motela, hotela, pansiona, manjih

kampova i sl., ako se za to osiguraju potrebni uvjeti propisani posebnim propisima. Za istu

namjenu mogue je prenamijeniti i postojee graevine, odnosno graevne estice.

(10) Manje energetske graevine s postrojenjem za preradu biomase, koje u svom

proizvodnom procesu koriste ivotinjski izmet i slino, ne mogu se smjetavati na dijelu

graevne estice tj. pojasu predvienom za smjetaj osnovnih graevina na graevnoj estici

(stambenih, stambeno-poslovnih, gospodarskih, javnih i drutvenih graevina).

(11) Montane, privremene graevine kiosci su tipski ili posebno projektirani manji

montani ili pokretni objekti (povrine do 12 m2), a koji slue za prodaju novina, duhana,

galanterije, voa i povra i drugih proizvoda, kao i za pruanje manjih ugostiteljskih ili

obrtnikih usluga i slino. Kiosci se mogu postavljati kao samostalne graevine ili kao

funkcionalna cjelina od nekoliko povezanih kioska, a sukladno opinskoj odluci (na javnim i

drugim povrinama).

(12) Postava kioska na privatnim esticama mogua je unutar pojasa izgradnje stambenih,

stambeno-poslovnih i poslovnih graevina, na prostoru izmeu regulacijske linije i

graevinskog pravca ukoliko je taj razmak najmanje 5 m. Udaljenost kioska od graevina na

susjednim esticama ne moe biti manja od 4m.

(13) Smjetaj kioska na graevinskom pravcu i iza njega (paralelno s postojeom

graevinom) mogu je ukoliko je graevna estica dovoljne irine, tj. ukoliko su zadovoljeni


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


11

uvjeti definirani ovim Odredbama za provoenje, a osobito u dijelu vezanom uz udaljenost od

susjednih graevina i pristup na esticu.

(14) Na graevnim esticama u ovoj zoni namjene, ovisno o veliini estice, mogua je

gradnja bazena (ukopanih u tlo) i vrtnih bazena.

(15) Parkiralini prostor potreban uz poslovne sadraje iz ovog lanka vlasnik ili korisnik

mora osigurati na estici. Ukoliko ne postoje mogunosti za smjetaj vozila na parceli estici,

za navedene potrebe mogue je prostor osigurati u neposrednoj blizini (kupnjom ili zakupom

pojedinih estica), a izuzetno na javnoj povrini, uz prethodno odobrenje Opine ili pravne

osobe koja upravlja javnom povrinom.

(16) Izgradnja i stavljanje u funkciju gospodarskih (poslovnih i manjih proizvodnih)

graevina i namjena mogua je pod uvjetom da postojea infrastruktura u okruenju

omoguuje zadovoljenje pojaanih potreba. Ukoliko to nije, a postoji potreba za izgradnjom

takvih graevina, potrebno je prethodno osigurati mjere za pojaanje kapaciteta infrastrukture.

lanak 11. (1) Prateim gospodarskim graevinama (u smislu gospodarstava vezanih uz poljoprivrednu

proizvodnju unutar mjeovitih, preteito stambenih estica) smatraju se:

a) bez izvora zagaenja: upe, kolnice, sjenice, ljetne kuhinje, spremita

poljoprivrednih strojeva, opreme i proizvoda, gljivarnici, suare (punice),

plastenici, staklenici i sl.

b) s potencijalnim izvorima zagaenja: staje, svinjci, kokoinjci, peradnjaci,

kuninjaci, pelinjaci, gnojine jame i sl.

(2) Unutar mjeovite, preteito stambene namjene, mogu se u okviru obiteljskih domainstava

graditi gospodarske graevine za uzgoj ivotinja do maksimalno 10 uvjetnih grla.

(3) Gospodarske graevine iz prethodnog stavka mogu se graditi za istovremeni uzgoj i tov

najvie tri razliite vrste uzgoja. Za samo jednu vrstu uzgoja, kapaciteti se mogu udvostruiti.

(4) Izuzetno, u okviru seljakog obiteljskog domainstva mogu se graditi gospodarske

graevine za intenzivni tov i uzgoj goveda mlijenih krava do maksimalno 30 uvjetnih grla

(izuzev obiteljskog gospodarstva iz lanka 12. stavka 4. ovih Odredbi), uzgoj krmaa (i

prasadi) do maksimalno 20 uvjetnih grla, uzgoj 10.000 komada peradi, te 10.000 komada

kunia i drugih krznaa.

(5) Gospodarske graevine za intenzivni tov i uzgoj, kapaciteta navedenih u prethodnom

stavku, mogu se graditi ukoliko veliina i poloaj estice u naselju to omoguuje, odnosno

ukoliko mogu zadovoljiti potrebne uvjete u pogledu dozvoljene izgraenosti estice i

propisanih udaljenosti od stambenih i drugih namjena koje se u toj zoni grade (uz izuzetak

farme u Beletincu definirane lankom 12. stavkom 4. ovih Odredbi).

(6) Gospodarske graevine s potencijalnim izvorima zagaenja mogu se graditi na

gospodarskom dvoritu, odnosno u posebnom pojasu izgradnje definiranom u lanku 31. ovih

Odredbi.

(7) Gospodarskim dvoritem smatra se dio graevne estice koji se koristi za gospodarsku

namjenu vezanu uz poljoprivredu, a koji se obavezno nalazi iza dijela koji se koristi iskljuivo

za stanovanje ili poslovne sadraje, i od njega je odijeljen odgovarajuom ogradom.

(8) Veliina graevina za dranje stoke, peradi i sitnih glodavaca, koja se gradi na graevnoj

estici, odreuje se u odnosu na ostale graevine na estici, uz potivanje svih propisanih

uvjeta iz ovih Odredbi koji se odnose na izgradnju takvih graevina i odnosa prema drugim

graevinama, te uvjeta da sveukupna izgraenost graevne estice ne prelazi 40% njezine

povrine.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


12

(9) Na izgradnju i stavljanje u funkciju graevina iz ovog lanka primjenjuje se odredba iz

lanka 10. stavka 16. vezano uz infrastrukturu.

lanak 12.

(1) Gospodarske graevine s potencijalnim izvorom zagaenja (ukljuivo graevine za uzgoj ivotinja kapaciteta do 10 uvjetnih grla) mogu se graditi na udaljenosti od minimalno 12 m od

pojasa izgradnje stambenih i poslovnih graevina koji je definiran u lanku 31. ovih Odredbi.

(2) Izuzetno u sluaju interpolacije novih gospodarskih graevina sa potencijalnim izvorima ,

zagaenja izmeu ve postojeih takvih graevina koje se nalaze na manjoj udaljenosti, iste

se mogu graditi i na manjoj udaljenosti od navedenih u prethodnom stavku, ali ne na manjoj

od udaljenosti objekata izmeu kojih se interpolira.

(3) Gospodarske graevine za intenzivni uzgoj i tov ivotinja iz lanka 11. stavka 4. i 5. mogu

se graditi na udaljenosti od minimalno 50 metara od predviene granice zone stambene

izgradnje, te minimalno na udaljenosti od 70 metara od pojedinanih graevina javnih i

drutvenih sadraja (kola, vrtia, crkava, zdravstvenih, kulturnih, portsko-rekreacijskih,

turistiko-ugostiteljskih i slinih graevina), te graevina zatiene graditeljske i prirodne

batine.

(4) Izuzetno, u naselju Beletinec, na lokaciji postojeeg poljoprivrednog gospodarstva

oznaenoj simbolom G u karti 4.b, odnosno 4b-1. Graevinsko podruje naselja Beletinec i

Kruljevec dozvoljava se izgradnja graevine za intenzivni uzgoj goveda mlijenih krava do

35 uvjetnih grla i na manjim udaljenostima od onih propisanih stavkom 3. ovog lanka, uz

potivanje ostalih uvjeta iz ovih Odredbi, kao i propisanih tehniko-tehnolokih i sanitarnih

uvjeta.

(5) Graevine za uzgoj i tov ivotinja (stoke, peradi i dr.) ne mogu se graditi u definiranim

zonama namjena rezerviranim za stanovanje, gospodarstvo, javne i drutvene, te centralne

sadraje, povremeno stanovanje, zelenilo, port i rekreaciju i groblja.

(6) Postojee graevine za uzgoj ivotinja (farme) koje su zakonski izgraene, a ne

zadovoljavaju uvjete iz ovog lanka mogu se zadrati (u okviru postojeeg kapaciteta) uz

rekonstrukcije kojima e se poboljati uvjeti rada i zatite okolia. Navedeni uvjeti odnose se i

na postojee graevine za uzgoj i tov ivotinja koje se nalaze na manjim udaljenostima od

propisanih u ovom lanku.

(7) Na podruju naselja Sveti Ilija, juno od upanijske ceste 2086 i 2050, a sjeverno od

raskrija upanijske ceste 2050 s nerazvrstanom cestom koja vodi prema Beretincu ne

dozvoljava se izgradnja gospodarskih graevina iz stavka 3. ovog lanka.

(8) Na posjedu poljoprivrednog domainstva, mogue je postavljati i manje plastenike i

staklenike za uzgoj povra, cvijea, ljekovitog bilja i sl., maksimalne povrine 300 m2 i

maksimalne visine 3 m, potujui uvjete o postotku izgraenosti graevne estice.

lanak 13.

Sajmita i otkupne stanice stoke se mogu graditi (ureivati) i unutar podruja mjeovitih,

preteito stambenih namjena uz uvjet da su minimalno 100 m udaljene od dravne ceste, 70 m

od upanijske ceste, 50 m od lokalne ceste i granice stambene zone.

lanak 14.

(1) Poslovni prostori s bunim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo

ukoliko tehnoloko rjeenje, veliina graevne estice i njen poloaj u naselju to

omoguavaju.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


13

(2) U postupku pribavljanja propisanog dokumenta za lociranje i graenje poslovnih

graevina s bunim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarskih graevina za

intenzivan tov i uzgoj ivotinja potrebno je zahtjevu priloiti idejno rjeenje (ili drugi

propisani dokument), izraeno od ovlatene osobe, kojim treba biti obraeno slijedee:

- veliina graevne estice i koeficijent izgraenosti parcele - poloaj parcele u naselju - tehnoloko rjeenje i kapaciteti - nain smjetavanja pojedinih sadraja na parcelu - prometno rjeenje - mogunost infrastrukturnog opremanja parcele - nain proiavanja otpadnih voda i zbrinjavanja otpada - mjere za zatitu okolia - Studija utjecaja na okoli iznimno, ako je ista obavezna prema vaeem propisu - eventualno drugi prilozi sukladno vaeim propisima.

(3) Graevine za uzgoj i tov ivotinja moraju zadovoljavati propisane tehniko-tehnoloke,

sanitarno-zdravstvene i zoohigijenske uvjete, a osobito uvjete u pogledu veliine spremita za

tekui i kruti stajski gnoj, uvjete koji osiguravaju zatitu ivotinja sukladno propisima, te

kriterije definirane posebnim propisima u smislu zatite od buke, zatite zraka, vode i tla,

posebice u pogledu odvodnje otpadnih voda, te odvoza krutog otpada i gnoja kod peradarskih

farmi.

(4) Spremita za skladitenje i zbrinjavanje stajskog gnoja ne mogu se graditi kao samostalne

graevine izvan graevinske estice graevine za uobiajeni uzgoj i tov stoke.

(5) Uvjeti skladitenja i zbrinjavanja stajskog gnoja za potrebe graevina za uzgoj ivotinja

definirani su lankom 87.

(6) Uz ili umjesto graevina za skladitenje i zbrinjavanje stajskog gnoja mogu je smjetaj

graevine s postrojenjem za preradu biomase (drvni i poljoprivredni ostaci, ivotinjski izmet i

sl.) koja je u cijelosti ili veinom proizvedena na tom gospodarstvu, a u cilju proizvodnje

elektrine i/ili toplinske energije.

(7) Skladitenje i zbrinjavanje stajskog gnoja odnosno graevine s postrojenjem za preradu

biomase treba smjetavati na prostoru najudaljenijem od stambenog dijela vlastite i susjednih

estica, tj. u zadnjem/krajnjem dijelu estice u odnosu na regulacijski pravac, i to na

udaljenosti minimalno 50 m od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih objekata, a poeljno

ih je smjetavati iza graevine za uzgoj ivotinja.

lanak 15.

(1) Pomonim graevinama smatraju se garae, drvarnice, spremita, nadstrenice, bazeni i sl. graevine koje su nune za funkcionalno opremanje graevine osnovne namjene, ukljuivo

solarni kolektori i fotonaponske elije na terenu okunice bez mogunosti postave istih na

stupovima.

(2) Povrina pomone graevine uraunava se u ukupnu povrinu izgraenosti parcele

graevne estice.

lanak 15.a

Pomone i pratee gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) mogu se graditi na

graevnoj estici uz graevinu osnovne namjene najvie kao jednoetane, s mogunou

izgradnje podruma i tavana tako da:

visina nije via od visine osnovne graevine i ne prelazi visinu od 6 m, mjereno od bilo koje toke terena koji pokriva graevina,


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


14

graevni pravac je iza graevnog pravca osnovne graevine, osim za garau koja moe biti na istom graevnom pravcu kao i osnovna graevina, a iznimno, na strmom terenu, garaa

se moe graditi na regulacijskom pravcu, u skladu s lokalnim uvjetima. Ovisno o poloaju i

obliku estice izuzetno je mogue graditi i druge pomone graevine na graevinskom

pravcu osnovne graevine.

lanak 16.

(1) Unutar mjeovite, preteito stambene namjene mogue je ureenje parkovnih i zatitnih

zelenih povrina u svrhu ureenja i zatite okolia.

(2) U sklopu povrina iz stavka 1. ovoga lanka omogueno je ureenje i izgradnja:

- kolnih i pjeakih putova, biciklistikih staza, parkiralita koja nisu asfaltirana ili betonirana

- drugih ureaja i objekata infrastrukture - djejih igralita - sportsko-rekreacijskih povrina i igralita - manjih ugostiteljskih, trgovakih i uslunih sadraja - postavljanje privremenih objekata (kioska, paviljona i drugog mobilijara).

(3) Povrina graevina iz alineje 5. prethodnog stavka ovog lanka ne smije prelaziti 20%

zelene povrine, a oblikovanjem, te visinom koja ne prelazi Pr+Pk, trebaju biti usklaene s

ureenjem prostora u kome se smjetavaju.

lanak 16.a

Za izgradnju graevina i ureenje drugih namjena unutar mjeovite, preteito stambene

namjene koje nisu posebno obraene u poglavlju 2.2.1. MJEOVITA, PRETEITO

STAMBENA NAMJENA, koriste se uvjeti odreeni u pojedinim poglavljima koja definiraju

takve namjene.

OBLIK, VELIINA I IZGRAENOST GRAEVNE ESTICE

lanak 17.

(1) Graevna estica mora imati povrinu i oblik koji omoguava njeno racionalno koritenje

i izgradnju u skladu s odredbama ovog Plana ili drugim dokumentom sukladno vaeom

propisima. Oblik i veliina graevne estice utvruje se prema postojeem obliku katastarske

estice, cijepanjem katastarske estice ili spajanjem vie estica, a mora omoguiti smjetaj

graevine sukladno svim uvjetima propisanim ovim Planom.

(2) Za novu izgradnju, odnosno formiranje novih graevnih estica minimalne veliine

graevnih estica i izgraenosti/iskoristivosti odreuju se ovisno o nainu izgradnje:

Nain izgradnje graevina irina Dubina Povrina Maksimalna ukupna

izgraenost estice

Koeficijent

izgraenosti

(k-ig)

Koeficijent

iskoristivos

ti (k-is)

a) slobodnostojee graevine:

- prizemne

- katne

14 m

16 m

25 m

25 m

350 m2

400 m2

40%

40%

0,4

0,4

1,6

1,6

b) dvojne graevine: - prizemne

- katne

12 m

14 m

25 m

25 m

300 m2

350 m2

40%

40%

0,4

0,4

1,6

1,6


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


15

(3) Povrina graevne estice viestambene i poslovne, te proizvodne graevine utvruje se

sukladno njihovim potrebama i u pravilu obuhvaa zemljite ispod graevine i zemljite

potrebno za redovitu uporabu graevine. Povrina graevne estice navedenih graevina

odreuje se za svaku pojedinanu graevinu.

(4) Na esticama viestambene izgradnje najvea izgraenost graevne estice je 30%

(koeficijent izgraenosti je 0,3 i koeficijent iskoristivosti je 1,5).

(5) U ukupnu izgraenost graevne estice ulazi zbroj tlocrtnih povrina svih graevina na

estici (zemljite pod graevinama). Zemljite pod graevinama je vertikalna projekcija svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine na graevinsku esticu,

ne raunajui balkone i preputene strehe krova, a ukljuujue terase u prizemlju graevine

kada su iste konstruktivni dio podzemne etae, a definirana je posebnim propisom kojim je

regulirana izrada prostornih planova (u vrijeme izrade 2. Izmjena i dopuna Plana to je

Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova).

(6) Nenatkrivene terase u razini terena ili do najvie 60 cm iznad razine terena povrine do 12

m2 (ukoliko nije konstruktivni dio podzemne etae), vanjska stubita s najvie 4 stube, kao i

septike jame tlocrtne povrine do 6 m2 ne ulaze u brutto izgraenu povrinu graevne

estice, dok se za vee povrine (visine) od navedenih rauna s 30% njihove ukupne povrine

koja ulazi u brutto izgraenu povrinu graevne estice.

(7) Iznimno, u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja u kojima su, s obzirom

na postojeu gustou i tipologiju izgradnje (tradicijski nain izgradnje blie mei i na manjim

parcelama), postojee estice manjih veliina od propisanih u stavku 2. ovog lanka,

dozvoljava se izgradnja graevine na takvim postojeim neizgraenim, ureenim esticama,

odnosno na interpoliranim esticama, pod uvjetom da je tu izgradnju mogue realizirati u

skladu sa svim smjernicama i uvjetima koji se odnose na gradnju i smjetavanje graevine na

graevnoj estici, utvrenih ovim odredbama za mjeovitu, preteito stambenu namjenu

(posebice vezano uz propisanu ukupnu izgraenost, minimalnu udaljenost od javne povrine,

susjednih mea i drugih graevina).

(8) Ukoliko izgraenost na postojeim izgraenim esticama vea od propisnog u stavku 2.

ovog lanka, ista se moe zadrati ukoliko su graevine izgraene temeljem propisanog

dokumenta, ozakonjene, izgraene prije 15.02.1968. god. ili izjednaene s takvim

graevinama. Navedena mogunost zadravanja postojee vee izgraenosti graevne estice

uz uvjet zakonitosti postojee graevine moe se primijeniti i u sluaju izgradnje zamjenske

graevine, te rekonstrukcije povijesnih ili drugih gusto izgraenih dijelova naselja.

(9) Iznimno je mogue dozvoliti veu izgraenost od propisane stavkom 2. ovog lanka,

ukoliko se radi o rekonstrukciji neophodnoj za funkcioniranje graevine kao cjeline, a u

sluaju kad bi izgradnja odreenog sadraja adaptacijom unutar postojee graevine bitno

poremetila funkcioniranje postojee graevine.

(10) Graevine se u pravilu smjetavaju na estice koje su svojom kraom stranom

orijentirane pristupnoj prometnici, a iznimno (ovisno o stanju u prostoru u okruenju), na

esticama koje su duom stranom orijentirane na pristupnu prometnicu.

(11) U sluaju da je vie estica svojom duom stranom paralelno s cestom, te da neke od njih

nemaju pristup cesti, potrebno je u pravilu formirati nove graevne estice

c) nizovi:

- prizemni

- katni

8 m

6 m

25 m

25 m

200 m2

150 m2

50%

50%

0,5

0,5

2,0

2,0


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


16

spajanjem/dijeljenjem postojeih estica na nain da su nove graevne estice uom stranom

okrenute prema ulici.

(12) Iznimno, ukoliko nije mogue provesti formiranje graevnih estica na nain definiran

prethodnim stavkom, mogua je izgradnja graevine na postojeoj estici orijentiranoj duom

stranom prema pristupnoj prometnici, a ukoliko je estica veliine da je mogue formirati

dvije ili vie estica propisanih minimalnih veliina potrebno je provesti odgovarajuu

preparcelaciju na dvije ili vie zasebnih graevnih estica.

(13) Izuzetno, ovisno o konfiguraciji terena i postojeoj parcelaciji mogue je formiranje

graevne estice i drugaijeg oblika od prikazanog u tablici iz stavka 2. ovog lanka, uz uvjet

mogunosti smjetaja graevine/graevina na graevnoj estici sukladno ovim Planom

propisanim uvjetima, a osobito u pogledu zadovoljenja propisanih udaljenosti od regulacijske

linije, mea, susjednih graevina i sadraja javne i drutvene namjene.

(14) Prostornim planom ueg podruja mogu se propisati i stroi urbanistiko-tehniki uvjeti

u pogledu veliine graevne estice, ukupne izgraenosti parcele, interpolacije i

rekonstrukcije graevina.

lanak 18.

(1) Minimalna tlocrtna povrina stambene, poslovne ili stambeno-poslovne graevine je 64

m2.

(2) Minimalna tlocrtna povrina poslovne graevine koja se gradi na graevnoj estici na

kojoj se gradi i stambena graevina (koja mora zadovoljavati uvjet iz stavka 1. ovog lanka)

je 30 m2, izuzev za montane poslovne graevine - kioske, za koje se dozvoljava minimalna

tlocrtna povrina od 6 m2, ukoliko se isti postavljaju sukladno lanku 10. stavcima od 11. do

13. ovih Odredbi. U sluaju da drugi posebni propisi omoguuju obavljanje djelatnosti u

povrinski manjim graevinama, minimalna povrina poslovne graevine moe biti i manja

od 30 m2, s time da takva graevina ne moe biti jedna od osnovnih graevina na graevnoj

estici, te se mora graditi uvueno od graevinskog pravca osnovnih graevina.

(3) Maksimalna tlocrtna povrina stambene graevine je 400 m2, a poslovne i stambeno-

poslovne 1.000 m2.

(4) Pod pojmom tlocrtna povrina u ovim Odredbama podrazumijeva se zemljite pod

graevinom iz lanka 17. stavka 5.

(5) Postojee graevine koje su vee od definiranih ovim lankom, mogu se zadrati uz

mogunost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.3. ovih Odredbi, a ukoliko postoje

graevine koje su manje od minimalnih tlocrtnih povrina treba teiti njihovom poveanju.

(6) Stavak 3. ovog lanka se ne odnosi na viestambenu izgradnju, kao ni na sadraje javne i

drutvene namjene koji se grade u ovoj zoni.

lanak 19.

(1) Graevine povremenog stanovanja (vikendice, klijeti i slina izgradnja) u pravilu se

ne mogu graditi na podruju/u zoni mjeovite namjene, preteito stambene.

(2) Izuzetno, takve graevine se mogu graditi u zoni mjeovite namjene u brenom dijelu

Opine, u dijelovima naselja: Seketin, Sveti Ilija i igrovec.

(3) Minimalna veliina graevnih estica za izgradnju graevina povremenog stanovanja iz

stavka 2. ovog lanka moe biti 20% manja od veliina definiranih u lanku 17., s time da se

brutto izgraenost graevne estice odreuje na isti nain kao i za ostale stambene graevine.

(4) Zidana graevina povremenog stanovanja iz stavka 2. ovog lanka ne moe biti manja

od 36 m2

ukupno izgraene povrine prizemne etae, uz obavezu izgradnje sanitarnog vora

(minimalno WC).


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


17

(5) Postojee graevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar zone mjeovite,

preteito stambene namjene, izvan dijelova navedenih u stavku 2. ovog lanka, mogu se

zadrati s tom namjenom, a preporua se prenamijeniti ih (uz eventualno potrebnu dogradnju)

u stambene, stambeno poslovne ili poslovne graevine, odnosno druge graevine koje je

mogue graditi u ovoj zoni namjene.

SMJETAJ GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI

lanak 20. (1) Graevine na graevnim esticama treba projektirati i graditi na nain odreen tehnikim propisima vezanim uz racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama.

(2) Graevine na graevnim esticama treba smjetavati, svugdje gdje je to mogue, na nain da funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunane energije u cilju poveanja

dobitaka topline u zgradama, odnosno spreavanja prekomjernog sunanog zraenja topline u

zgradama.

(3) U smislu koritenja pasivne uporabe sunane energije predlau se slijedee urbanistike mjere:

- ispravni odabir lokacije zgrade s obzirom na izloenost suncu i zatienost od prejakih vjetrova

- ispravna orijentacija funkcionalnog proelja zgrade prema suncu juna strana - ispravni izbor lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljita - funkcionalni okolni krajolik - ispravni (kompaktni) oblik i veliina zgrade.

(4) Navedene urbanistike mjere treba potivati prilikom svake nove gradnje sukladno mogunostima vezanim uz oblik, veliinu i orijentaciju graevne estice, kao i okolni

izgraeni i neizgraeni prostor, a osobito prilikom gradnje stambenih graevina.

Udaljenost graevina od ruba graevne estice

lanak 21.

(1) Slobodnostojee graevine se grade na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne

(dvorine) mee.

(2) Jednom svojom stranom slobodnostojea graevina se moe smjestiti i na manju

udaljenost od 3,0 m od mee, ali ne manju od 1,0 m, i to u sluaju da smjetaj graevine na

susjednoj graevnoj estici omoguava postizanje propisanog razmaka od 4,0 m izmeu

graevina.

(3) Iznimno, udaljenost graevine od mee moe biti i manja od 1,0 m, pod uvjetom da se

potuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito oni u pogledu meusobnog razmaka susjednih

graevina, i to:

a) u sluaju zamjenske izgradnje (ukoliko se novom izgradnjom ne bi mogli postii uvjeti o udaljenosti izmeu susjednih graevina), dogradnje i nadogradnje postojeih

graevina koje su ve izgraene na udaljenosti manjoj od 1,0 m, s time da tlocrtna

projekcija dogradnje ne bude vea od 50% tlocrtne povrine postojee graevine, te

pod uvjetom da se potuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu meusobnog

razmaka susjednih graevina,

b) kod interpolacije graevina unutar poteza na kojem je postojea izgradnja na udaljenosti manjoj od 1,0 m, ali ne manjoj od 0,5 m,


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


18

c) na potezima gdje je tradicionalno ve prisutna izgradnja graevina na mei, dozvoljava se izgradnja novih slobodnostojeih graevina na mei, ali samo na

substandardnim esticama, tj. na postojeim graevnim esticama koje su ue od

propisanih lankom 17.

(4) Iznimka iz stavka 3. toke a) nije mogua u sluaju dogradnje i nadogradnje ozakonjenih

graevina po posebnom zakonu iji smjetaj na graevnoj estici nije u skladu s Odredbama

za provoenje ovog Plana.

(5) Kod izdavanja propisanog dokumenta za lociranje, odnosno gradnju potrebno je voditi

rauna o tome da se kod poteza uskih graevnih estica izgradnja graevina orijentira na svim

esticama uz istu stranu mee (lijevu ili desnu). Takoer treba izbjei da se uz uske graevne

estice dozvoli gradnja na susjednim esticama uz njenu meu.

(6) Udaljenost graevina od ruba estice na esticama koje granie, ili su u neposrednoj

blizini ume, mora biti u skladu s posebnim propisima o umama i uvjetima nadlenog

javnopravnog tijela.

lanak 22. (1) Na dijelu graevine koja je izgraena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne mee, ne

mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim u sluaju kad je susjedna estica javna zelena ili

prometna povrina.

(2) Otvorima u smislu ovog lanka ne smatraju se fiksna i otklopna ustakljenja neprozirnim

staklom maksimalne veliine 6060 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori

maksimalnog promjera/stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

lanak 23.

Na graevinama koje su udaljene manje od 1,0 m od ruba susjedne mee obavezno je

postavljanje ljebova i snjegobrana.

lanak 24.

(1) Dvojne graevine (graene na poluugraeni nain) se izgrauju na nain da se jednom

svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne graevne estice ili uz susjednu graevinu.

(2) Udaljenost ostalih dijelova graevine izgraenih na poluugraeni nain, otvorenih prema

susjednoj graevnoj estici (nadstrenice, balkoni, prohodne terase i otvorena stubita) ne

moe biti manja od 3,0 m od granice graevne estice.

lanak 25.

(1) Graevine koje se izgrauju u nizu (na ugraeni nain) dvjema svojim stranama se

prislanjaju na granice susjednih graevnih estica ili uz susjedne graevine, izuzev krajnjih,

koje moraju biti udaljene od mee 3 m.

(2) Ovim Planom niz je definiran s minimalno 3, a maksimalno 6 graevinskih stambenih

jedinica.

(3) Graevine u nizu, u pravilu se moraju izgraivati istovremeno.

lanak 26

Zid izmeu dviju graevina mora se izvesti kao protupoarni, a odvod krovne vode i snijega

mora se rijeiti na pripadajuu graevnu esticu.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


19

lanak 27.

(1) Udaljenost gnojita i gospodarskih graevina s potencijalnim izvorom zagaenja u kojima se sprema sijeno i slama, a izgraeni su od drveta, mora iznositi najmanje 4,0 m od susjednih

mea, a od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graevina najmanje 12 m. Izuzetno,

udaljenost gnojita od susjedne mee moe biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom

da se na toj dubini susjedne graevne estice odreuju uvjeti ili ve postoji gnojite, odnosno

graevina s izvorima zagaenja, ili ukoliko se radi o rekonstrukciji postojee gospodarske

graevine ili izgradnji zamjenske.

(2) Udaljenost gnojita i gospodarskih graevina s potencijalnim izvorom zagaenja od

graevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) ne moe biti manja od 20,0

m.

(3) Udaljenost pelinjaka od susjedne mee, kao i drugi uvjeti smjetaja i izgradnje pelinjaka

definirani su posebnim propisima o dranju pela.

lanak 28.

(1) Pomone i gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu), kada se grade kao

samostojee graevine, moraju od susjednih mea biti udaljene najmanje 3,0 m, a izuzetno

mogu biti smjetene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m uz uvjet da se

omogui postizanje meusobnog razmaka meu graevinama od najmanje 4,0 m, odnosno

sukladno lanku 34, 203 i 207.

(2) Ako graevine iz stavka 1. ovog lanka imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici,

moraju biti udaljene od mee te estice najmanje 3 m.

(3) Pomone i gospodarske graevine (vezane uz poljoprivredu) mogu se graditi i kao dvojne

ili u nizu (na zajednikom dvorinom pravcu) pod uvjetom da:

- su izgraene od vatrootpornog materijala, odnosno da ih razdvajaju vatrootporni zidovi,

- da se u zidu prema susjedu ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega rijei na pripadajuu esticu.

(4) Postojee gospodarske graevine (vezano uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj

udaljenosti od one definirane u stavku 1. ovog lanka mogu se samo rekonstruirati.

(5) Kod specifine vrste ivotinja, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru,

ograeni dio graevne estice koji slui za boravak tih ivotinja moe se smatrati

gospodarskom graevinom (vezano uz poljoprivredu) na koju se odgovarajue primjenjuju

uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu graevina.

(6) U sluaju da se pojedine vrste ivotinja uzgajaju u veim objektima - farmama, u

zatvorenim sustavima, mogue su drugaije udaljenosti od susjednih mea, to e se definirati

u postupku pribavljanja dokumenta za lociranje, a temeljem svih posebnih uvjeta sanitarnih,

veterinarskih i drugih.

Udaljenost graevina od regulacijske linije (vanjskog ruba uline ograde)

lanak 29. (1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne graevine kao osnovne graevine se u pravilu

grade na ulinom graevinskom pravcu, a pomone, gospodarske (vezane uz poljoprivredu),

dvorine poslovne i druge graevine u dubini estice, iza tih graevina.

(2) Iznimno se moe dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na graevnoj estici, u

sluajevima definiranim lankom 31. stavcima 4. i 7. ovih Odredbi za provoenje.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


20

lanak 30. (1) Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna graevina, te druge graevine osnovne

namjene koje se mogu graditi u ovoj zoni namjene, moraju se locirati na ulinom

graevinskom pravcu koji se odreuje ovim prostornim Planom ili prostornim planom ueg

podruja (UPU), odnosno na pravcu koji je ve formiran postojeom izgradnjom.

(2) Ulini graevinski pravac osnovnih graevina se u pravilu odreuje na slijedei nain:

- u skladu s postojeom okolnom izgradnjom na podrujima koja su veim dijelom formirana

- na najmanje 5,00 m udaljenosti od regulacijske linije na neizgraenim i ureenim podrujima s novim ulinim potezima

- prema uvjetima provedbe zahvata za prostore za koje se ti uvjeti odreuju ili prema urbanistikom planu ureenja na neizgraenim i neureenim podrujima.

(3) Udaljenost pomonih, gospodarskih (vezanih uz poljoprivredu), dvorinih poslovnih i

drugih graevina u dubini graevne estice od regulacijske linije ne moe biti manja od 12 m.

(4) U sluaju formiranja novih ulinih poteza bez donoenja UPU-a udaljenost ulinog

graevinskog pravca od regulacijske linije ne moe biti manja od 5,0 m, a za podruja na

kojima su definirani uvjeti provedbe s detaljnou UPU-a sukladno tim uvjetima (poglavlje

9.1.2.).

(5) Iznimno se zbog specifinih uvjeta na graevnoj estici moe definirati ulini graevinski

pravac za novu izgradnju i na manjoj udaljenosti od regulacijske linije, ali ne manjoj od 3,0

m, (ovakva iznimka se ne odnosi na ulice koje su dravnog ili upanijskog ranga) ili na veoj

udaljenosti, to se osobito odnosi na graevne estice uz znaajne prometnice.

(6) Graevina koja se gradi uz raskrije moe se pomaknuti u dubinu graevne estice,

maksimalno do 3 m, unutar graevinskog pravca ostalih objekata, u cilju postizanja

preglednosti raskrija.

(7) Najvea udaljenost ulinog graevinskog pravca od regulacijske linije ne smije u pravilu

prelaziti 10,0 m. Izuzetno navedena udaljenost moe biti vea, ali ne vea od 15 m, ako se

ispred graevine planira ureenje terase, parkiralita, zelene povrine i sl., pod uvjetom da je

parcela minimalne dubine 50 m. Postojee graevine koje su na veoj udaljenosti od propisne

ovim Planom se zadravaju u prostoru, te se mogu rekonstruirati i dograditi (osobito na nain

da se smanji udaljenost do propisane regulacijske linije).

(8) Graevinski pravac na graevnim esticama koje se nalaze uz ili u blizini dalekovoda 110

kV i 35 kV (oznaene kao rezervat namjena) moe se formirati i drugaije od definiranog u

prethodnim stavcima ovog lanka, a ovisno o odnosu poloaja graevne estice i dalekovoda,

s time da nova izgradnja nije dozvoljena unutar propisanih zatitnih pojaseva oznaenih u

kartama 4a. i 4b., odnosno 4a-1. i 4b-1. Graevinska podruja naselja.

Iznimno se na regulacijskoj liniji moe graditi garaa, ukoliko je estica na strmom terenu i ne

postoji mogunost izgradnje garae u njenoj dubini, a pod uvjetom da je preglednost na tom

dijelu prometnice takva da koritenje garae ne ugroava javni promet te da drugim propisom

nije drugaije odreeno.

(9) Montani objekti privremenog karaktera mogu se locirati ispred ulinog graevinskog

pravca, a sukladno lanku 10. stavcima od 11. do 13.

lanak 31. (1) Pojas izgradnje za stambene, poslovne i stambeno-poslovne graevine, ukoliko UPU-om

ili uvjetima provedbe zahvata u prostoru s detaljnou propisanom za UPU nije drukije

definirano, prostire se od regulacijske linije do oko 20-25 m u dubinu graevne estice


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


21

(ovisno o ukupnoj dubini graevnih estica i postojeem stanju, te potujui ulini

graevinski pravac), dok se zasebne poslovne i manje proizvodne graevine za iste i tihe

djelatnosti mogu graditi na dubini estice do 30 m od regulacijske linije.

(2) Pojas izgradnje za bune i potencijalno opasne poslovne graevine i gospodarske

graevine s potencijalnim izvorima zagaenja prostire se na dijelu estice koji je oko 32-37 m

udaljen od regulacijske linije u dubinu graevne estice, s time da bude postignuta udaljenosti

od 12 m od ruba pojasa stambene izgradnje.

(3) Iznimno se bune i potencijalno opasne poslovne graevine mogu smjetavati i na manjoj

udaljenosti od pojasa stambene, poslovne i stambeno-poslovne izgradnje, ili pak u pojasu

takve izgradnje ukoliko zadovoljavaju uvjete iz lanka 35. stavka 1. ovih Odredbi i u sluaju

smjetaja graevina na graevnoj estici prema odredbi stavka 4. ovog lanka.

(4) Ukoliko se organizacija graevne estice definirana ovim lankom ne moe realizirati na

terenu, radi konfiguracije terena, oblika, veliine, smjetaja i orijentacije graevne estice u

odnosu na pristupnu prometnicu, kao i tehnikih, prostornih, estetskih, prometnih, i

parkiralinih i drugih uvjeta, poloaja postojee i planirane infrastrukture, te tradicijske

organizacije estica, iznimno se moe dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na graevnoj

estici, a to e se definirati u postupku ishoenja propisanih dokumenata za

lociranje/graenje graevina, na nain da se ne ugroze uvjeti rada i stanovanja na susjednim

graevnim esticama.

(5) U sluajevima iz prethodnog stavka ne moraju se primjenjivati propisane udaljenosti za

formiranje graevinskog pravca iz lanka 30., niti pojasevi izgradnje definirani ovim

lankom, ve se isti mogu formirati sukladno situaciji na terenu uz uvaavanje ostalih Planom

propisanih uvjeta, a osobito uvjeta za udaljenosti od susjednih mea, meusobnih udaljenosti

graevina, te udaljenosti od drugih sadraja u okruenju.

(6) Iznimno se na regulacijskoj liniji moe graditi garaa, ukoliko je estica na strmom terenu

i ne postoji mogunost izgradnje garae u njenoj dubini, a pod uvjetom da je preglednost na

tom dijelu prometnice takva da koritenje garae ne ugroava javni promet te da drugim

propisom nije drugaije odreeno.

(7) Pojasevi izgradnje iz ovog lanka ne primjenjuju se u sluaju da se na graevnoj estici,

gradi samo proizvodna graevina, odnosno samo graevina drugih nestambenih namjena koje

su dozvoljene u mjeovitoj namjeni, uz uvjet da budu osigurane propisane udaljenosti

pojedinih vrsta sadraja definirane ovim Planom, te vodei rauna da je u ovoj mjeovitoj

namjeni preteita i osnovna stambena namjena.

lanak 32.

(1) Ukoliko su graevne estice takve dubine i poloaja da je mogua i logina njihova

podjela po dubini na nain da se formiraju nove graevne estice koje bi imale izlaz na javnu

prometnu povrinu na suprotnoj strani, te za iste nije definirana obveza izrade UPU-a,

odnosno nisu definirani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnou UPU-a, na takvim

graevnim esticama treba osigurati mogunost parcelacije i izgradnje na suprotnoj strani,

potujui propisane udaljenosti od regulacijske linije i sa suprotne strane. Na takvim

graevnim esticama zabranjeno je lociranje bunih i potencijalno opasnih djelatnosti, kao i

prateih gospodarskih graevina s izvorima zagaenja na udaljenosti od oko 40 - 45 m od

granice estica tj. od mogue budue regulacijske linije novih graevnih estica.

(2) Ukoliko kroz graevnu esticu, rubno ili neposredno uz nju prema Planu prolazi postojei

ili se planira infrastrukturni vod, potrebno je s nadlenim javnopravnim tijelom provjeriti

toan poloaj tog voda radi odreivanja mogueg smjetaja graevine na graevnoj estici.

Ukoliko vod jo nije izgraen, treba ga smjestiti u rubnom dijelu graevne estice ukoliko je


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


22

to mogue, s obzirom da je prikazani smjetaj planiranih graevina i ureaja javne i

komunalne infrastrukturne mree u grafikom dijelu Plana usmjeravajueg znaenja i

dozvoljene su odgovarajue prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije

rjeenja.

lanak 33. (1) Ne dozvoljava se dogradnja i nadogradnja postojeih graevina ozakonjenih po posebnom

zakonu, ija je udaljenost ulinog graevinskog pravca od regulacijske linije manja od

propisane ovim Planom.

(2) Na podruju/u zoni mjeovite, preteito stambene namjene, u dijelu kontaktnom

podrujima/zonama javne i drutvene namjene, te portsko-rekreacijske namjene i javnih

zelenih povrina, kao i pojedinim graevnim esticama s graevinama navedenih namjena

koje se grade na podruju/u zoni mjeovite, preteito stambene namjene, nije dozvoljena

izgradnja poslovnih graevina s bunim i potencijalno opasnim djelatnostima, kao niti

gospodarskih graevina vezanih uz poljoprivredu s potencijalnim izvorima zagaenja, ve je

potrebno potivati odredbe lanka 121. (osim izuzetno u sluajevima definiranim lancima

11. i 12.).

Meusobna udaljenost graevina

lanak 34.

(1) Meusobna udaljenost izmeu graevina u pravilu ne moe biti manja od 4 m.

(2) Meusobna udaljenost viestambenih graevina, odnosno poslovnih i proizvodnih

graevina i graevina javne i drutvene namjene unutar mjeovite, preteito stambene

namjene, mora biti sukladna propisu s podruja zatite i spaavanja (u vrijeme izrade 2.

Izmjena i dopuna Plana to je Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora NN 29/83., 36/85. i 42/86.).

(3) Iznimno, meusobna udaljenost izmeu graevina (osobito gospodarskih i pomonih)

moe biti i manja od 4 m, ukoliko se zadovolje uvjeti iz lanka 203. i 207. ovih Odredbi

(vezano uz zatitu od poara i eksplozije i ruenja uslijed potresa ili drugih nesrea).

(4) Ukupna visina graevina, koja se prema posebnom propisu primjenjuje za odreivanje

meusobne udaljenosti graevina iz stavka 2. ovog lanka mjeri se na zabatnoj strani od

sljemena krovita do zavrne kote ureenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do

zavrne kote ureenog terena.

lanak 35.

(1) Ukoliko se bune i potencijalno opasne poslovne graevine ne nalaze unutar pojasa

definiranog za tu vrstu graevina u lanku 31. moraju biti od zona stambeno - poslovne

izgradnje na susjednim graevnim esticama, kao i od stambene graevine vlasnika udaljene

najmanje 12 m.

(2) Ukoliko se gospodarske graevine (vezano uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom

zagaenja grade u ve izgraenom dijelu naselja, moraju se smjetavati na formiranom

gospodarskom dvoritu iz lanka 11. i 46. ovih Odredbi, te od pojasa izgradnje stambenih i

poslovnih, odnosno stambeno-poslovnih graevina iz lanka 31. stavka 1., moraju biti

udaljeni minimalno 12 m.


2. Izmjene i dopune

____________________________________________________________________________________


23

lanak 36.

(1) Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih

graevina (vezano uz poljoprivredu) od graevina drutvenih djelatnosti koje se mogu graditi

i rekonstruirati unutar zone mjeovite namjene, preteito stambene, utvrene su u poglavlju 4.

UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI - lanak 121.

(2) Postojee poslovne graevine i gospodarske graevine (vezano uz poljoprivredu) koje se

od graevina drutvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih

lankom 121. ovih Odredbi, mogu se zadrati i rekonstruirati, ali bez mogunosti prenamjene

u poslovne graevine koje nepovoljno utjeu na okolni prostor (ve samo za tie i iste

djelatnosti koje ne privlae veliki promet).

VISINA I OBLIKOVANJE GRAEVINA

lanak 37. (1) Na podrujima/zonama mjeovite, preteito stambene namjene, dozvoljava se izgradnja

stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i viestambenih zgrada maksimalne visine Po i/ili

Su +P+1+Potkr. (podrum/suteren+prizemlje+1kat+potkrovlje), maksimalne visine vijenca 9

m.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, unutar graevinskog podruja naselja Sveti Ilija,

Tomaevec Bikupeki i Beletinec dozvoljena je izgradnja viestambenih zgrada i graevina s

drutvenim sadrajima maksimalne visine podrum i/ili suteren + prizemlje + 2 kata +

potkrovlje (Po/Su+P+2+Potkr), ili maksimalne visine vijenca 12 m, uz pribavljenu suglasnost

Konzervatorskog odjela.

(3) Poslovna graevina koja se gradi na graevnoj estici zajedno sa stambenom graevinom,

ili unutar pojasa izgradnje iz lanka 31. stavka 1. i stambena graevina, moraju se meusobno

oblikovno i visinski uklapati.

lanak 37.a

(1) Podrumom se smatra dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, ukopani do

1 m iznad zravnanog terena.

(2) Suteren je dio graevine iji se prostor nalazi ispod po

Documents

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SVETI ILIJAopcina-sveti-ilija.hr/wp-content/uploads/2015/03/Cijeli-elaborat_2... · VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI ILIJA PROSTORNI PLAN UREĐENJA