PROSTORNO-PROMETNO PLANIRANJE

Prostorno planiranje je multidisciplinarna i interdisciplinarna planerska disciplina koja obuhvaća izradu i donošenje strategija prostornog uređenja i svih vrsta prostornih planova određenog područja.

Urbanističko planiranje je planiranje gradskih područja, sela, turističkih područja.

Prostorno-prometno planiranje obuhvaća planiranje prometnog sustava, odnosno prometne mreže unutar zadanog prostora i utvrđivanje interakcije između prijevozne potražnje i društveno-gospodarskih značajki zajednice. Prostorno uređenje Predmet prostornog uređenja je planiranje i uređivanje prostora s ciljem osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom RH, čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara. Dokumenti prostornog uređenja

- Instrumenti za provedbu politike prostornog uređenja - Njima se određuje svrhovita organizacija, namjena i korištenje prostora te smjernice i

mjerila za uređenje i zaštitu prostora države, županije, grada Zagreba, općina i gradova

Razine prostornih planova a) Državna razina

1.Državni plan prostornog razvoja 2.Prostorni plan nacionalnog parka 3.Prostorni plan parka prirode 4.Prostorni plan posebnih obilježja 5.Urbanistički plan uređenja državnog značaja

b) Područna (regionalna) razina 1.Prostorni plan županije 2.Prostorni plan Grada Zagreba 3.Urbanistički plan uređenja županijskog značaja

c) Lokalna razina 1.Prostorni plan uređenja grada,općine 2.Generalni urbanistički plan 3.Urbanistički plan uređenja

Stručni tim za izradu prostornih planova

1. Glavni prostorni planer ili urbanist (tim) 2. Specijalizirani suradnici

•geograf, ekonomist, prometni planer,krajobrazni arhitekt itd. 3. Vanjski konzultanti

•Geodet, građevinar, pravnik,sociolog, arheolog, etnolog, povjesničar, šumar, agronom, biolog itd.

STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH određuje: a) dugoročne ciljeve prostornog razvoja b) planiranje u skladu s gospodarskim društvenim i kulturnim razvojem.

Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba a) Temeljni je dokument prostornog uređenja jedinice regionalne samouprave b) Njime se razrađuju ciljevi prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje

prostora u skladu s prostornim razvojem i zaštitom prostora c) Donosi ga županijska, odnosno gradska skupština

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA

donosi se za: a) nacionalne parkove b) parkove prirode

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ILI GRADA

a) Temeljni je dokument prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave b) Prostornim planom određuju se usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te

uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak grada, odnosno općine c) Donosi ga predstavniĉko tijelo jedinice lokalne samouprave

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN

a) Donosi se za područje grada, naselja b) Utvrđuje temeljnu organizaciju prostora, korištenje i namjenu površina, uređenja i

zaštite prostora

Urbanistički plan uređenja a) Detaljnije uređuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja b) Utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina za naselje ,

odnosno dio naselja, prometnu i komunalnu mrežu, te ovisno o posebnostima prostora smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Nova Strategija prometnog razvitka RH (u procesu donošenja)

1. Nacionalni strateški dokument-kao osnova za planiranje svakog prometnog sektora i financijsku opravdanost ulaganja

2. Osnova za financiranje prometnih projekata EU sredstvima Opći cilj: postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava Republika Hrvatska u prometnoj mreži Europske Unije Europska komisija i ministri prometa zemalja članica EU donijeli su odluku o smjernicama nove prometne politike EU.(Listopad 2013.) Cilj je povezati postojeću mrežu europskih prometnica u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans European Network-transport, TEN-T) kroz uklanjanje uskih grla na europskim prometnim pravcima, poboljšanje infrastrukture i povezivanje različitih vrsta prijevoza u multimodalni promet diljem EU. Koridori osnovne prometne mreže EU Definirano je devet koridora osnovne prometne mreže EU:

1. Baltičko-jadranski 2. Sjeverno more Baltik 3. Mediteranski 4. Bliski Istok-Istočni Mediteran 5. Skandinavsko-mediteranski 6. Rajnsko-alpski 7. Atlantski 8. Sjeverno more-Mediteran 9. Rajna-Dunav

Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže EU: 1. Mediteranskom 2. Rajna-Dunav koridoru.

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, prolazi kroz Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Sastavni dio ovog koridora je pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (cestovni i željeznički pravac koji je kod uvriježen kao V.b paneuropski koridor). Na mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija (kod nas se uvriježio naziv X. paneuropski prometni koridor). Preko tog koridora Republika Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora, kroz Poljsku preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac. Povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more. Taj koridor se kod nas uvriježio pod nazivom VII. Paneuropski koridor. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

- Građevinska dozvola: Upravni akt na temelju kojeg se može pristupiti građenju nove ili rekonstrukciji postojeće građevine, a regulirana je Zakonom o gradnji.

- Građenje: izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani,konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

GRAĐEVINSKA REGULATIVA U PROMETU Građevine se obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u 5 skupina: 1. građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja, 2. građevine za koje se utvrđuju uvjeti u pogledu zaštite okoliša i/ili prirode, 3. građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, 4. građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, ali ne i drugi posebni uvjeti, 5. građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Svrha razvrstavanja je: - određivanje tijela nadležnog za izdavanje građevinske i uporabne dozvole, - utvrđivanje sadržaja glavnog projekta, - propisivanje roka za dovršenje zgrade, izdavanje uporabne dozvole, - određivanje osoba koje sudjeluju na tehničkom pregledu i - propisivanje iznosa prekršajnih kazni. Temeljni zahtjevi za građevinu

Temeljni sigurnosni zahtjevi za građevinu su zahtjevi u pogledu: – mehaničke otpornosti i stabilnosti, – sigurnost u slučaju požara, – higijena, zdravlje i okoliš, – sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe.

Temeljni bitni zahtjevi za građevinu su zahtjevi u pogledu: – zaštita od buke, – gospodarenje energijom i očuvanje topline, – održiva uporaba prirodnih izvora.

SUDIONICI U PROCESU GRADNJE

INVESTITOR + OSTALI SUDIONICI U PROJEKTU IZGRADNJE

NEPOSREDNI (direktni) - Projektanti - Revidenti - Izvođači - Nadzorni inženjeri - Eksperti i savjetnici - Izvršitelji istražnih radnji - Uslužne organizacije - Fakulteti i instituti - Razni dobavljači (oprema,

strojevi, postrojenja i gradivo)

POSREDNI (indirektni) - Tijela državne uprave - Razne inspekcije - Urbanisti - Financijske

organizacije - Gospodarska komora - Strukovne udruge - Komunalna poduzeća - Javna poduzeća

Sudionici u gradnji prema Zakonu o gradnji (NN 153/13)

1. Investitor 2. Projektant 3. Revident 4. Izvođač 5. Nadzorni inženjer

Investitor – pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina

Projektant – fizička osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer

Revident – fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata

Izvođač – pravna ili fizička osoba registrirana za poslove građenja ili izvođenja pojedinih radova na građevini Nadzorni inženjer – fizička osoba registrirana kao ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom Zakonu i propisima. VRSTE PROJEKATA (Zakon o gradnji NN 153/13) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na:

1. glavni projekt, 2. izvedbeni projekt, 3. tipski projekt, 4. projekt uklanjanja građevine.

GLAVNI PROJEKT Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži: – arhitektonski projekt, – građevinski projekt, – elektrotehnički projekt, – strojarski projekt. Ovisno o vrsti građevine, odnosno radova izradi glavnog projekta prethodi izrada: ― krajobraznog elaborata, ― geomehaničkog elaborata, ― prometnog elaborata, ― elaborata tehničko-tehnološkog rješenja, ― elaborata zaštite od požara, ― elaborata zaštite na radu, ― elaborata zaštite od buke, ―konzervatorskog elaborata, ―drugog potrebnog elaborata. IDEJNI PROJEKT (Zakon o prostornom uređenju NN 153/15) Idejni projekt izrađuje se na temelju projektnog zadatka, prethodno izrađenih idejnih rješenja, stručnih podloga i elaborata čija izrada prethodi izradi idejnog projekta na temelju posebnih propisa, a njima se daje osnovno idejno-tehničko, prostorno i funkcionalno rješenje građevine, obrađuje uklapanje u okoliš i daje rješenje povezivanja s drugim građevinama i instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture.

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ Ova studija stručna je podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš. Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka. NORMA I NORMIZACIJA Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za djelatnost ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu.

- Norma je niz sažeto i precizno danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, pravila, mjera i karakteristika koji opisuju materijale, sustave i procese.

- Norma povećava razinu sigurnosti, proizvoda, procesa ili usluga, čuva zdravlje, štiti okoliš, poboljšava proizvodne učinkovitosti, uklanja tehničke zapreke u međunarodnoj trgovini.

- Normizacija – je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu.

- Normizacija je djelatnost čiji je rezultat norma. UPORABNA DOZVOLA

- Izgrađena građevina odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola.

- Izdaje se temeljem tehničkog pregleda kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, zakonima i propisima.

POKUSNI RAD Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu, investitor je obvezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdilo posebne uvjete s tim u vezi. Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja pokusnog rada moraju biti predviđeni i obrazloženi glavnim projektom. Evidentiranje građevine u katastru i zemljišnoj knjizi Katastarski ured evidentira građevinu u katastru ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola. Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu uporabnu dozvolu. Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.

ODRŽAVANJE GRAĐEVINE Građevina se rabi samo sukladno njenoj namjeni. Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje. Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost:

- za život i zdravlje ljudi - okoliš - prirodu - stabilnost tla na okolnom zemljištu - druge građevine i stvari

vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja. Obvezni elementi pristupačnosti su elementi za projektiranje i građenje, kojima se određuje veličina, instalacije, uređaji i druga oprema građevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom na jednakoj razini kao i ostalim osobama.

U obvezne elemente pristupačnosti spadaju : - elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika - elementi pristupačnosti neovisnog življenja - elementi pristupačnosti javnog prometa

OSNOVE INFRASTRUKTURE CESTOVNOG PROMETA JAVNA CESTA - površina od općeg značenja za promet, kojom se svatko može koristiti uz uvjete određene “Zakonom o sigurnosti prometa na cestama” (NN 67/08, 48/10,74/11, 80/13, 158/13, 92/14) i koju je nadleţno tijelo proglasilo javnom cestom. Javnu cestu čine:

- Cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, galerija, potporni i obloženi zid, nasip, pothodnik, nathodnik),

- Građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda skupljenih na cestovnoj građevini,

- Priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu, - Stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila, - Prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste

(prometni znakovi, telekomunikacijski stabilni uređaji, instalacija i rasvjeta u funkciji prometa,brojila prometa, uređaji i oprema u tunelima, oprema parkirališta, odmorišta i sl.)

- Građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, vjetrobrani, sigurnosne ograde, zaštita od buke i drugih štetnih utjecaja na okoliš i sl.),

- Građevine na cestovnom zemljištu za potrebe održavanja cesta i pružanje usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarina, servisi, parkirališta, odmorišta i drugi).

Kolnik je dio cestovne površine koji služi za promet vozila, a sastoji se od jednog ili više prometnih trakova. Broj prometnih trakova određuje se prema:

- značenju ceste - gustoći prometa - traženoj propusnoj moći ceste

Gustoća prometa – ukupan broj vozila koja se u trenutku promatranja nalaze na određenom odsječku ceste (voz/km)

Propusna moć ceste – najveći broj vozila koji mogu proći u jedinici vremena kroz promatrani presjek ceste (voz/h)

Prosječni godišnji dnevni promet - PGDP - prosječni godišnji dnevni promet u određenom presjeku ceste ( voz/dan)

ŠIRINE PROMETNIH TRAKOVA

Projektna brzina (km/h) 120 90 80 60 40

Širina prometnog traka (m) 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 (2,50)

Rubni trak je učvršćeni dio presjeka ceste između bankine i kolnika ili između kolnika i staze za bicikliste ili pješake. Širina rubnog traka ovisi o širini prometnog traka.

Prometni trak (m) 3,75 3,50

3,25 – 3,00 2,75

Rubni trak (m) 0,5 0,35 0,30 0,20

Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka ceste. Služi za:

- smještaj prometnih znakova - smjerokaznih stupića - zaštitnih ograda - zaustavljanje vozila u nuždi - samo iznimno za promet pješaka

Širina prometnog traka (m) 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75

Širina bankine (m) 1,50 1,50 1,20 1,00 1,00

Autocesta je javna cesta visoke razine usluge namijenjena isključivo motornom prometu, bez raskrižja u jednoj razini te s odvojenim kolnicima za jednosmjerni promet i sa zaustavnim trakovima i s posebno uređenim priključcima za uvoženje i izvoženje. Brza cesta ( sve isto, samo bez zaustavnih trakova)

PROMETNI I SLOBODNI PROFIL Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje cestovnog prometa. Širina prometnog profila (za vozila) obuhvaća:

- prometne trakove - rubne trakove

Visina iznad kolnika iznosi 4,20 m. Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. Visina slobodnog profila je 4,50 m. U slobodni profil ne smiju izvana zadirati građevine, stupovi, raslinje i sl.

NOSIVI USTROJ CESTE Cestovno tijelo se kao linijska građevina u prostoru sastoji od:

- gornjeg ustroja - donjeg ustroja

OSNOVE INFRASTRUKTURE VODNOG PROMETA PREDNOSTI VODNOG PROMETA: - mogućnost prijevoza velikih količina masovnih tereta i velikog broja putnika - jeftiniji prijevoz robe za 25 do 30 % od željezničkog i cestovnog prometa - obzirom na nosivost iskoristivost plovnih sredstava mnogo veća od željezničkih vagona ili kamiona - mala vučna snaga jer se pri kretanju plovila pojavljuju relativno mali otpori - mali udjel radne snage, jer potiskivanim i tegljenim sastavima od nekoliko tisuća tona mase tereta upravlja samo nekoliko članova posade (3 - 5). NEDOSTACI VODNOG PROMETA: - mala brzina kretanja vozila (4-8 km/h uzvodno i 12 - 15 km/h nizvodno) - nejednakost rasprostranjenja mreže - veliki utjecaj prirodnih i klimatskih uvjeta na funkciju plovne mreže - topografske smetnje (nedostupna brdovita područja) - visoke investicije pri uređenju plovnog puta Klasifikacija vodnog puta Glavni parametri za određivanje klase vodnih putova su:

- duljina plovila (konvoja) - širina plovila (konvoja) - gaz plovila (konvoja) - nosivost plovila (konvoja) - slobodna visina ispod mosta

Svaka klasa treba zadovoljiti odgovarajuće plovne gabarite: - širinu (Bmin) (kod niskog plovnog vodostaja) - polumjere lukova (Rmin) u osi trase (kod niskog plovnog vodostaja) - gabarite prijevodnica - gabarite mostova (kod visokog plovnog vodostaja) - gabarite prelaska zračnih kabela (kod visokog plovnog vodostaja)

OSNOVNI POJMOVI O PLOVNOM PUTU Plovni gabarit je zamišljeni pravokutnik u poprečnom presjeku plovnog puta po kojem se obavlja plovidba. Njegove su dimenzije plovna dubina i širina. U vodoravnom smislu je određen plovnim trakama i razmakom između njih. U vertikalnom smislu definiran je gazom plovila i brzinskim utonućem plovila. Plovna traka dio vodene površine plovnog puta po kojem se stalno obavlja plovidba plovila tj. dio plovnog lica koji plovilo, obzirom na svoju širinu, zanošenje u zavoju, ili vijuganje u pravcu, može u plovidbi doseći.

BRODSKA PRIJEVODNICA To je uređaj pomoću kojeg se plovilo spušta ili diže za visinu plovne stepenice.

PODJELA KANALA PREMA ULOZI U MREŽI - Spojni (kada spajaju dva plovna puta, odnosno dvije plovne mreže); - Priključni (kada spajaju neka prostrana područja u mrežu); - Obilazni (kada obilaze neku za plovidbu tešku dionicu); - Bočni (kada obilaze na postojećem putu neku otežanu dionicu) VRSTE PLOVNIH KANALA

DISPOZICIJE UNUTARNJIH LUKA I PRISTANIŠTA Na unutarnjim plovnim putovima, bez obzira na veličinu plovnog puta, razlikuju se slijedeće dispozicije luka i pristaništa: - luka s molom - bazenska luka - paralelno pristanište - trokutasto pristanište

- LUKA S MOLOM

- BAZENSKA LUKA

- PARALELNO PRISTANIŠTE

- TROKUTASTO PRISTANIŠTE

PLOVNI KANAL Majna - Dunav

- Plovni kanal Majna – Dunav nalazi se na plovnom putu Rajna – Majna – Dunav koji povezuje Sjeverno more s Crnim morem i predstavlja međunarodni plovni put duljine 3.500 km.

- Kanal Majna – Dunav duljine 171 km otvoren je 1992. godine. - Kanal ima 16 prijevodnica (svaka duljine 190 m i širine 12 m). Najviše visine

prijevodnica su 24 m Višenamjenski kanal Dunav - Sava -planirani kanal je namijenjen za plovidbu, navodnjavanje i odvodnju

-povezuje VII. (dunavski) i X. paneuropski prometni koridor

-njegovom gradnjom povezuju se unutarnji hrvatski plovni putovi, povezuju hrvatske jadranske luke s Dunavom, kanalom Rajna - Majna - Dunav.

OSNOVE INFRASTRUKTURE ŽELJEZNIČKOG PROMETA RAZVRSTAVANJE PRUGA Pruge se razvrstavaju prema različitim kriterijima: - broju kolosijeka - širini kolosijeka - značenju - sposobnostima primanja odgovarajućeg opterećenja od željezničkih vozila. ŠIRINA KOLOSIJEKA Prema širini kolosijeka, razlikuju se: - uski kolosijek - normalni kolosijek (1435 mm) - široki kolosijek.

RAZVRSTAVANJE PRUGA PREMA ZNAČENJU U svrhu određivanja načina upravljanja, gospodarenja i planiranja razvoja željezničke infrastrukture, pruge se razvrstavaju na: - pruge za međunarodni promet (M) - pruge za regionalni promet (R) - pruge za lokalni promet (L) Željezničke pruge za međunarodni promet dijele se na:

A) glavne (koridorske) pruge RH1,RH2, RH3 B) ostale pruge

Koridor RH1 (bivši X. paneuropski koridor) DG-Savski Marof-Zagreb-Dugo selo-Novska –Vinkovci-Tovarnik-DG Koridor RH2 (Mediteranski koridor-bivši ogranak V.b. paneuropskoga koridora) DG-Botovo-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb-Karlovac-Rijeka-Šapjane-DG Koridor RH3 ( bivši ogranak V.c. paneuropskoga koridora) DG-Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac-DG-(Sarajevo)-DG-Metković-Ploče GLAVNI DIJELOVI PRUGE Prugu čine: - pružne građevine - gornji ustroj pruge - signalno-sigurnosni uređaji - telekomunikacijski uređaji - elektroenergetski uređaji - ostala postrojenja i uređaji - zemljište pružnog pojasa - zračni prostor iznad gornjeg ruba tračnice (12 m iznad gornjeg ruba tračnice, odnosno 14 m ispod visokonaponskog dalekovoda).

DIJELOVI PRUGE

ELEMENTI GORNJEG USTROJA Elementi gornjeg ustroja - tračnice - pragovi - kolosiječni pribor - kolosiječni zastor

Konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja - skretnice TRAČNICA

SIGNALNO SIGURNOSNI UREĐAJI - Signalno-sigurnosni uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza u istoj razini

GABARITI Vozila koja prometuju u međunarodnom željezničkom prometu moraju biti usklađena s međunarodno dogovorenim kontrolnim crtama položaja vozila u kolosijeku tj. s odgovarajućim statičkim i kinematičkim profilom vozila. KOLOSIJEČNI RAZMAK Kolosiječni razmak je udaljenost između osi dvaju usporednih kolosijeka, mjerena u vodoravnoj ravnini i okomito na os kolosijeka.

Kolosiječni razmak određuje se ovisno o: - slobodnom profilu - polumjeru vodoravnog luka - nadvišenju vanjskoga kolosijeka - dopuštenoj brzini prolaska vlaka - potrebnom prostoru za postavljanje ili ugrađivanje postrojenja, uređaja, signala, perona i drugih predmeta između kolosijeka - potrebama procesa rada

URBANI TRAČNIČKI SUSTAVI Sustavi na tračnicama

a) Lako tračnički sustav o Tramvaj o Lako tračnički sustav

b) Sustav željeznice o Gradska željeznica o Metro

c) Nekovencionalni sustav Osnovke značajke tramvajskog prometa

- Prometovanje po ulici (iako često s izrazitom prednošću) - Mali polumjeri (često 15 – 18 m) - Kompleksna mreža trasa i linija - Razmak stajališta 350 do 550 metara (prosječna razdaljina stajališta na ZET-ovom

tramvajskom sustavu je 468 metara) - Vozi se prosječnom brzinom od 20 km/h

Osnovke značajke lake željeznice

- Sustav koji je po karakteristikama između željezničke i tramvajske pruge - Prosječna brzina od 25 do 35 km/h - Može funkcionirati u koridorima koje dijeli s cestovnim prometom - Razmak stajališta je 550 – 750 m - Profil kotača koji je kompatibilan s užljebljenom tračnicom

PRED-METRO

- Prva faza u prijelazu s tramvaja na pozemnu željeznicu - Dovršeni tuneli ili uzdignute dionice kolosjeka povezane su s postojećom

tramvajskom mrežom - Prilagođenim vozilima gradske željeznice održava se pogon u novoizgrađenim

tunelima, ali i na postojećim površinskim dionicama POLU-METRO

- Sastoji se od lakih tračničkih vozila - U središnjem dijelu grada tramvaj ispod razine kolnika - Izvan središta grada na površinskim dijelovima ali na izdvojenim kolosjecima

OSNOVNE ZNAČAJKE METRO SUSTAVA

- Elektrificirana željeznica izgrađena isključivo za gradski putnički prijevoz - Potpuno izdvojena od ostalog cestovnog i tračničkog prometa - Vožnja komercijalnim brzinama od 30 – 40km/h

OSNOVNI TIPOVI GRADNJE METROA

- Nadzemni u razini terena - Nadzemni izdignuti iznad terena - Nadzemni u otvorenom iskopu - Podzemni u plitkoj tunelskoj izvedbi - Podzemni u dubokoj tunelskoj izvedbi

PREDNOSTI GRADNJE PLITKIH TUNELA

- Prihvatljiviji su za putnike zbog manjeg vertikalnog razmaka od razine ulice - Postaje se mogu koristiti za ulaze iz suterena zgrade, robnih kuća, podhodnika - Troškovi gradnje su manji (posebno kod gradnje postaja

PERONI SE NA METRO POSTAJAMA DIJELE NA: a) Bočne perone b) Središnji peroni

PREDNOSTI SREDIŠNJIH PERONA U ODNOSU NA BOČNE

- Manja ukupna širina perona - Može se koristiti cijelokupni objekt i oprema (uštede u troškovima za pokretne

stepenice, informacijske table itd.) - Lakši nadzor od strane jedne osobe ili jedne skupine TV kamera - Putnici mogu promijeniti smjer putovanja u slučaju da pogriješe, bez posebnog

prelaženja u drugi smjer NEGATIVNOSTI SREDIŠNJIH PERONA U ODNOSU NA BOČNE

- Veći troškovi izgradnj jer oba kolosjeka moraju imati dva „S“ luka na terasi što zahtjeva proširenje tunela na prilazu stajalištu

- Veća vjerojatnost zabune putnika oko smjera vlakova GRADSKI ŽELJEZNIČKI SUSTAVI Grade se po standardima nacionalnih željeznica

- Širina kolosjeka - Struktura kolosjeka - Sustav elektrifikacije - Signalizacija - Razmak stajališta od 2 do 5 km - Orijentiran je na putovanja putnika na udaljenosti od 5 do 50 km

SUSTAV GRADSKE ŽELJEZNICE

- Pruge odvojene od ostalih sustava prometa - Udaljenost između postaja:

a) u urbaniziranim područjima 1.500 m b) izvan urbaniziranih područja 2.500 – 3.500 m

- elementi pruga trebaju biti projektirani na 120 km/h - promet bi se trebao odvijati tokom cijelog dana - polasci vlakova, ovisno o potrebama u toku dana

NEKONVENCIONALNI SUSTAV Većina sustava na tračnicama koristi vozila s gumenim kotačima koji se kreću po vodilici betonske ili čelične površine

- metro sustavi s gumenim kotačima - automatski vođeni sustavi javnog prijevoza - monotračnički sustavi

URBANA CESTOVNA MREŽA GRADSKA PROMETNA MREŽA Uravnotežuje prostorno-funkcionalne značajke svih vidova gradskog prometa. Gradsku prometnu mrežu može se podijeliti na sustave koji koriste:

- zajedničke gradske površine - izdvojene gradske površine.

Zajedničke gradske površine koriste se za:

- pješački promet - biciklistički promet - automobilistički (osobni i taksi) i motoristički promet - javni gradski promet (autobusni, trolejbusni, tramvajski).

Izdvojene gradske površine koriste se za:

- brzi tramvajski promet - metro - prigradska željeznica - međugradska željeznica - terminali (cestovnog, željezničkog, zračnog, vodnog prometa)

OSNOVNI PRINCIPI FORMIRANJA GRADSKIH PROMETNIH MREŽA Prometni sustav grada sastoji se iz prometnih mreža:

- javnog gradskog prometa (cestovnog i tračničkog) - cestovnog (putničkog i teretnog) prometa - pješačkog i biciklističkog prometa - prometa u mirovanju.

KLASIFIKACIJA GRADSKE CESTOVNE MREŽE

1. Primarna/gradska mreža - funkcija prometnog povezivanja - masovna kretanja većim brzinama više vrsti vozila – JGP, automobili, teretna vozila, pješaci i biciklisti

2. Sekundarna/lokalna mreža - pristup do određenih ciljeva (stanova, manjih pogona) - putnički automobili, biciklisti i pješaci

Prometnice primarne gradske mreže

- ceste visokog učinka CVU (AC i BC) - gradske avenije AV - glavna ulica GU - ulica U

Prometnice sekundarne gradske mreže

- pristupne ulice P - nekategorizirane prometnice, parkirališta, trgovi, itd.

MODELI GRADSKIH CESTOVNIH MREŽA PROSTORNI MODELI PRIMARNE GRADSKE CESTOVNE MREŽE:

1. ortogonalni 2. radijalni 3. prstenasti 4. tangencijalni.

ORTOGONALNI MODEL Prednosti: - ujednačena gustoća mreže na čitavom području grada - jednostavno upravljanje prometnim tokovima. Nedostaci: - nema orijentacije prometnih tokova prema središtu grada - sukob s prostornim i prirodnim ograničenjima - otežani dijagonalni tokovi - nejasna hijerarhija mreže.

RADIJALNI MODEL Prednosti :

- dobro zadovoljeni osnovni prometni tokovi prema središtu grada

- dobre mogućnosti za razvoj površinskih vidova javnog prometa.

Nedostaci : - sav promet prolazi kroz središte grada - veliko opterećenje središnjeg dijela grada te znatno smanjena propusna moć prometnica.

PRSTENASTI MODEL Prednosti :

- središte oslobođeno od tranzitnog prometa. Nedostaci : - nije sukladno ključnim prometnim tokovima grada - ograničava širenje grada - ne primjenjuje se samostalno.

TANGENCIJALNI MODEL Prednosti :

- dobro prati glavne prometne tokove. Nedostaci :

- teško opstaje kao samostalni model.

ELEMENTI KOLNIKA GRADSKOG CESTOVNOG PROMETA Osnovni elementi poprečnog profila:

- kolničke trake - trake za zaustavljanje - trake za parkiranje - trake za obilježavanje kolnika (rubni i razdjelni trak) - trake javnog gradskog prijevoza (autobusne trake, autobusna stajališta).

PROMET U MIROVANJU PARKIRALIŠTE TREBA BITI:

- što pristupačnije korisnicima - što jednostavnijeg pristupa prometnicama - što jeftinije u odnosu na troškove gradnje i održavanja - što bolje iskorištenog prostora u odnosu na očuvanje okoline

TEHNIČKI ELEMENTI GRAĐENJA PARKIRALIŠTA:

- planiranje prilaza parkiralištu - određivanje udaljenosti parkirališta od križanja prometnica - položaj parkirališta od stajališta javnog prijevoza i pješačkih putova - načini parkiranja vozila - dimenzioniranje parkirališnih mjesta - organizacija prometa na parkiralištu - pješački tokovi i osiguranje pješaka

STANDARDNI NAČINI PARKIRANJA:

a) uzdužno parkiranje b) okomito parkiranje c) koso parkiranje

SHEMA UZDUŽNOG PARKIRANJA

SHEMA OKOMITOG PARKIRANJA

SHEMA PARKIRANJA POD KUTOM

JAVNA PARKIRALIŠTA Lokacija mora zadovoljiti:

- kompatibilnost sa drugim namjenama u prostoru - povezanost sa prometnim sustavom glavnih ulica u smjeru dolaska i odlaska - povezanost sa pješačkim putovima koje koriste korisnici garaže.

JAVNA PARKIRALIŠTA U RAZINI

*sheme javnih parkirališta s naplatom korištenja GARAŽNA PARKIRANJA Povezivanje parkirnih razina izvodi se:

- rampama - dizalima

BICIKLISTIČKI PROMET Bicikl kao prijevozno sredstvo ima sve veći značaj u unutar pojedinih gradskih četvrti s manjom gustoćom izgradnje i slabo dostupnim javnim prijevozom. Biciklistički promet je dobar i jeftin prijevoz. Najpogodniji je do udaljenosti od 8 km. Nedostaci su mu ovisnost o klimatskim uvjetima i otežano vođenje na neravnom terenu. TEHNIČKI ELEMENTI BICIKLISTIČKIH STAZA Širina biciklističke staze za jednosmjerni promet iznosi 1,20 - 1,50 m, a za dvosmjerni promet 2,50 m. Nagibi biciklističkih staza su najčešće između 3 i 5 %. Duljina biciklističke staze uzdužnog nagiba od 4 % ne bi trebala biti veća od 250 m, a duljina biciklističke staze uzdužnog nagiba od 8 % najviše 30 m.

Standardne dimenzije biciklističkih staza

*jednosmjerni promet *dvosmjerni promet Biciklističke staze se grade kao sastavni dijelovi kolnika manje opterećenih ulica. Trake se izvode u profilu kolnika sa desni rub kolnih traka, a minimalna im je širina 1,0 m.

TEHNIČKI ELEMENTI PJEŠAČKIH STAZA Pješačke staze trebaju u potpunosti omogućiti punu zaštitu pješaka od ostalih vidova prometa. Širina pješačke staze je od 1,6 do 5,0 m. Standardni nagibi pješačkih staza iznose 6 %. Iznimno mogu doseći vrijednost i do 12 %. Za nagibe preko 6 % predviđa se hrapavija hodna površina.

ELEMENTI INFRASTRUKTURE TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA GRADNJA MJESNE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Kabelska kanalizacija predstavlja mrežu podzemnih cijevi od odgovarajućih materijala. Služi za:

- brzu i jednostavnu zamjenu postojećih kabela bez oštećenja vanjskih površina pločnika i kolnika i bez ometanja prometa

- postavljanje novih telekomunikacijskih kabela - zaštitu TK kabela od mehaničkih oštećenja

Kabelsku kanalizaciju čine:

- kanalizacijske cijevi - kabelski zdenci ili kabelske galerije

CIJEVI ZA KABELSKU KANALIZACIJU Oblik i dimenzije cijevi od polivinilklorida (PVC) PVC cijevi rabe se za izvedbu kabelske kanalizacije, a mogu se rabiti i za zaštitu kabela. Izrađuju se od termoplastičnih masa (tvrdog PVC-a), kružnog su presjeka i bešavne su. Izrađuju se:

- s utičnim naglavkom (s proširenjem na jednom kraju) i spajaju se ljepljenjem - s utičnim naglavkom u koji se postavlja brtveni prsten (s proširenjem i utorom na

jednom kraju u koji se postavlja brtveni prsten) Oblik i dimenzije polietilenskih (PE) cijevi Polietilenske cijevi (PE) su izrađene od polietilena visoke gustoće, a koriste se za:

- uvlačenje u postojeću kabelsku kanalizaciju (između zdenaca) - polaganje izravno u zemlju (na međumjesnim mrežama)

Oblik i dimenzije fleksibilnih rebrastih (FC) cijevi Fleksibilne cijevi su rebraste, a izrađuju se u promjerima od 40mm do 110 mm i duljinama 6 i 50 metara. Dvostrukih su stijenki što pojačava čvrstoću na tlak i osigurava dobru izolaciju od utjecaja vlage. Unutarnja površina stijenki je glatka što omogućuje dobru kliznost pri uvlačenju kabela. Koriste se pri izradbi male kabelske kanalizacije (spojeva između zdenaca i izvodnih ormarića po kućama). KABELSKI ZDENCI Kabelski zdenci podzemne su prostorije višestruke namjene. Postavljaju se:

- na mjestima nastavljanja ili križanja kabela - na mjestima promjene pravca ili križanja kabelske kanalizacije - ispred kabelskih razdjelnika ili telefonskih centrala - ispred građevina u koje se uvodi telekomunikacijska kanalizacija.

Oblik i dimenzije kabelskih zdenaca uvjetovane su:

- brojem i veličinom kabela - brojem i presjekom cijevi kanalizacije - spojnicama - položajem zdenaca u mreži i vrstom kanalizacije za koje se radi zdenac - mjesnim prilikama (npr. širinom pločnika)

OPREMA KABELSKOG ZDENCA Opremu kabelskog zdenca magistralne kanalizacije sačinjavaju:

- nosači kabela - čepovi za zatvaranje cijevi kanalizacije - poklopci - uvodnice

Gradnja magistralne kabelske kanalizacije

- izvodi se PVC cijevima - prije gradnje potrebno je sagledati potrebe mreže za dulje vrijeme kako bi se ugradio

potreban broj cijevi Rov za polaganje kanalizacije od PVC cijevi

- može biti pravocrtan ili uz uporabu lukova - dimenzije rova ovise o mjestu ugradbe, broju cijevi, načinu polaganja cijevi i dr. - Rov treba biti toliko dubok da najmanja udaljenost od površine zemlje do gornjeg

ruba cijevi u gornjem redu iznosi: o Za cijevi postavljene ispod pločnika 50 cm o Za cijevi postavljene u kolniku 70 (80) cm

GRADNJA DISTRIBUTIVNE TELEKOMUNIKACIJSKE KANALIZACIJE (DTK) Gradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije obavlja se u gradovima i naseljima gradskih obilježja prigodom gradnje novih stambenih i poslovnih objekata kao sastavni dio komunalne infrastrukture. Kapacitet ove kanalizacije je osam cijevi (najmanje 5) za glavni smjer i 5 cijevi (najmanje 2) za sporedni smjer. Kod glavnog smjera koriste se:

- 4 PVC ø110 mm (najmanje 2 PVC + 3 PE) i - 4 PE cijevi ø 50 mm (najmanje 2 PE cijevi)

Kako se kroz sporedan smjer kabel uvodi u zgradu, u sporednom smjeru koriste se 2 PVC cijevi i 3 PE cijevi.

BUŠENJE ISPOD PROMETNICA Kada nije moguće kopanje otvorenog rova kao što su mjesta gdje se ne smije prekidati promet (ispod važnih cesta, željezničkih pruga, itd.) prokop za kabelsku kanalizaciju obavlja se utiskivanjem cijevi hidrauličnim uređajima ispod prometnica. Prednosti strojeva za bušenje su:

- Nesmetano odvijanje prometa - Zaštita okoliša - Izbjegavanje devastacije okoliša - Brže izvođenje radova

POSTUPAK UVLAČENJA KABELA Pri uvlačenju kabela u kabelsku kanalizaciju potrebno je ispuniti dva uvjeta kako bi kabel podnio vučno opterećenje bez oštećenja:

1. Na zavojima trase mora se održati određeni minimalni polumjer savijanja (koji ovisi o presjeku kabela i vrsti omotača kabela).

2. Dopuštena vučna sila kabela ne smije biti veća od opterećenja koje kabel može izdržati bez oštećenja (propisuje proizvođač).

UPUHIVANJE KABELA U CIJEVI Uvlačenje kabela s optičkim vlaknima u PE cijevi znatno se razlikuje od uvlačenja standarnih kabela. Kabeli s optičkim vlaknima mogu se:

- Uvlačiti pomoću kabelvitla (već opisanom metodom) - Upuhivati

Kod uporabe vučne rakete je prije svega tlak zraka onaj koji preko rakete prenosi potrebnu vučnu silu na kabel. Struja zraka ne igra nikakvu ulogu. Jedinica za uvođenje (valjci/gusjenice) kroz dobivenu potisnu silu može pomoći pri postizanju veće duljine upuhivanja. Bez uporabe vučne rakete struja zraka vuče kabel kroz cijev. Jedinica za uvođenje (često dva pogonska valjka) stvaraju samo silu za uvođenje kabela u cijev dok je daljni transport kabela zadatak koprimiranog zraka.

OSNOVE POŠTANSKE MREŽE POŠTANSKA MREŽA Poštanska mreža je ustrojeni skup poštanskih objekata i veza među njima koja pomoću poštanskih sredstava na cjelokupnom zemljopisnom području ima za cilj osigurati prijenos poštanskih pošiljaka. Ustrojeni skup poštanskih objekata čine:

- polazno-dolazna čvorišta, koja u poštanskom prometu nazivamo poštanski uredi - tranzitna (prolazna) čvorišta čiji je cilj usmjeravanje pošiljaka

Ustrojstvo poštanskih ureda Poštanski uredi su poslovni prostori u kojima se obavljaju poštanske usluge ( prijem, otprema i uručenje poštanskih pošiljaka) Prema teoriji poštanske mreže, poštanski uredi su terminalna čvorišta čiji je cilj primiti poštanske pošiljke od primatelja koji se zateknu na njenom teritoriju te ih pripremiti za otpremu prema poštanskom središtu zbog razrade. I obrnuto, pošiljke koje prispiju iz poštanskog središta, pripremiti za uručenje i uručiti primateljima koji se nalaze na njegovom teritoriju. Gustoća mreže poštanskih ureda:

- jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini najviše do 60 km2, - jedan poštanski ured posluje u prosjeku za najviše 5000 stanovnika, - udaljenost za korisnike do najbližeg poštanskog ureda:

o najviše 2000 m javne ceste ili o 10 minuta pri korištenju javnog prijevoza.

Poštanska središta

- u njima se obavljaju poslovi usmjeravanja i prijenosa poštanskih pošiljaka. Izmjenični ured

- poslovi preuzimanja, posredovanja i otpreme poštanskih pošiljaka u međunarodnom prometu

Raspored poslovnog prostora u poštanskim objektima Potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete glede rasporeda poslovnog prostora u poštanskim objektima:

- poslovni prostor mora se podijeliti na dio za korisnike usluga i službeni prostor za djelatnike,

- mora se predvidjeti posebni ulaz za korisnike usluga i za djelatnike, - komunikacije za korisnike usluga i za djelatnike ne smije se presijecati - prostor za korisnike usluga mora biti u prizemlju zgrade, - ulaz u prostor za korisnike usluga mora biti s javne prometnice (ulice, trga,…), - ulaz, u pravilu, treba osigurati preko vjetrobrana, - pristup invalidnim, te starijim i bolesnim osobama, mora se osigurati u skladu s

propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera,

Tipizirani poštanski objekti Mnoge poštanske uprave danas su riješile problem projektiranja objekata uvođenjem tipskih objekata kao obavezu, dok druge zemlje koriste iskustva tih zemalja u tipizaciji objekata. Tipizacijom objekata racionalno se rješavaju svi problemi projektiranja, izgradnje i eksploatacije, počevši od tipskog namještaja i opreme do zgrade kao cjeline.

IZGRADNJA POŠTANSKIH OJEKATA Poštanski objekti moraju se graditi, održavati i upotrebljavati prema :

- hrvatskim normama, - preporukama svjetske poštanske udruge (UPU) i - preporukama europske konferencije pošte i telekomunikacija (CEPT).

Opći uvjeti za gradnju poštanskih objekata Poštanski objekti trebaju udovoljavati slijedećim uvjetima:

- pristupačnost, - istaknutost, - prostornost, - komunikativnost, - namjenska uporabljivost

OSNOVE INFRASTRUKTURE ZRAČNOG PROMETA OSNOVNI ELEMENTI AERODROMA

- ZRAČNA STRANA – ( engl. “airside”) o operacije zrakoplova.

- ZEMALJSKA STRANA – (engl. “landside”) o operacije putnika i tereta.

Zračna strana (airside) sadrži slijedeće površine na zemlji: - površine namijenjene za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova (uzletno-sletne staze) - površine namijenjene za vožnju zrakoplova na zemlji (vozne staze) - staze za za zaustavljanje i sigurnosne površine - površine za stajanje zrakoplova (stajanke). Zemaljska strana (landside) sadrži slijedeće objekte na zemlji: - zgrade za prihvat i otpremu putnika i prtljage (putnički terminal) - objekte za prihvat i otpremu tereta odnosno stvari i pošte (cargo terminal) - pristupne prometnice i parkirališta - objekte kontrole letenja; objekte zračnih prijevoznika - objekte za održavanje aerodromskih površina, instalacija, opreme - skladišta aviogoriva. PODJELA ZRAČNIH LUKA PREMA STUPNJU OPREMLJENOSTI USS ZA SLIJETANJE ZRAKOPLOVA 1. USS za neinstrumentalno slijetanje 2. USS za instrumentalno slijetanje:

a) USS za neprecizan prilaz b) USS za precizan prilaz: CAT I

CAT II CAT III – A, B, i C

REFERENTNI KOD AERODROMA Referentni kod aerodroma omogućuje uvid u bitne karakteristike USS-e, a sastoji se od: - kodnog broja (temelji se na referentnoj duljini USS-e potrebne za operaciju određenog zrakoplova) - kodnog slova (koji za temelj uzima raspon krila zrakoplova i razmak glavnih kotača zrakoplova, odnosno razmak između vanjskih rubova glavnog podvozja). MANEVARSKA POVRŠINA Manevarska površina je površina na kojoj se odvijaju operacije zrakoplova, a čine je: - uzletno sletne staze (USS) - vozne staze - stajanke UZLETNO SLETNA STAZA

- Namijenjena polijetanju i slijetanju zrakoplova - Četiri osnovne konfiguracije USS-a :

o obična jednostruka o paralelne o križajuće o otvorene “V”

VOZNE STAZE

- Spajaju USS-e sa stajankama i ostalim površinama namijenjenim zrakoplovima i njihovim operacijama

- Smještene su na različitim mjestima uzduž USS-e - Omogućavaju brzi izlazak zrakoplova sa USS-e

STAJANKA Koristi se za:

- prihvat i otprema zrakoplova ( iskrcaj i ukrcaj putnika, utovar i istovar robe, pošte i prtljage,...)

- parkiranje zrakoplova - održavanje zrakoplova.

Veličina i oblik ponajviše ovisi o broju zrakoplova koji borave istovremeno na stajanci, tipovima zrakoplova itd. POVRŠINE OGRANIČENJA PREPREKA

- površine koje okružuju zračnu luku i njih ne smiju, odnosno ne bi smjele probijati nikakve prepreke koje bi ometale slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova

- ovise o duljini USS-e (referentni kod aerodroma) i njenoj opremljenosti uređajima za slijetanje i polijetanje

Obavezne površine prema ICAO-u (za neinstrumentalne staze, CAT I) su:

- prilazna površina - odletna površina - prijelazna površina - unutarnja horizontalna - stožasta površina - vanjska horizontalna.