Prvi rezultati novijih istra2ivanja faune pticana planini Lisini kod Mrkonjit Grada

Gaiiil BranislavMuzej Republike Srpske*

Gas";i B.: The first results of recent bird fauna research of Lisina Mountain near MrkonjKGradAmong the qualified researchers who visited the areas of Lisina and adjacent Dur-

mitor Mountain, the name of Otmar Reiser should be mentioned, who visited t he area in1901. On that occasion he recorded 15 species. Another species (Tyt o a/ba) was collectedin 1898 by the botanist, G. Beck-Mannagetta. Data on the bird fauna of Lisina Mountainnear Mrkonjic Grad were systematically collected in the period between 1981 and 2005.Out of 106 species recorded during the contemporary research, and in terms of migra-tory status, 46 species belong to the nesting residents (43,40o/o), 27 are nesting migrants(25,47o1o), 11 species are passers in migration (10,38%), 4 are wintering species (3,77%),11 are vagrant species Clo,38oIo), while for 7 species it has not been possible to establishtheir real status, because the single finds were in question.

Key words: bird fauna, Lisina Mountain, Mrkonjic Grad

Uvod

Istorijski gledano, od priznatih ornitologa podruje planine Lisine i susjed-ne planine Dim/tor do Sada je jedino posjetio Otmar Reiser, kustos Zemaljskogmuzeja Bosne i Hercegovine prilikom proputovanju od Jajca do Kljua 03. 05.1901. godine. Ti podaci su objavljeni u djelu "Marterialien zur einer Ornis Ba/ca-nica I - Bosnia und die Herzegowina" (Reiser, 1939). date podatke je kasnije uistorijskom pregledu istravanja ornitofaune Bosne i Hercegovine obradio iSvjetoslav Obratil (Obratil, 1966, 1967, 1971, 1975, 1976, 1977). Iz objavljenihpodataka se vidi da je Reiser tom prilikom zabiljeio prisustvo 15 vrsta ptica i to:Circaetus gallicus, Buteo buteo, Tetrao urogal/us, Co/umba palumbus, Dryocopusmart/us, LulIu/a arborea, Anthus tr/vialis, Turdus torquatus, Turdus phi/omelos, Sy/-via communis, Parus cf/status, Parus ater, Sitta europaea, Certhia familiaris, Garru-lus glandarius.

Pored toga Obratil (1977) navodi da u zbirkama Zemaljskog muzeja u Sa-rajevu postoji i preparat jednog mujaka Tyto alba kojeg je u selu Podra$niciprikupio botanir Gunter Von Beck-"Mannagetta 17. 02. 1898. To selo djelimiC-no le na obroncima Lisine pa se nalaz s velikom vjerovatnoom moe takodepripisati Lisini.

Zanimljivi su i Reiserovi nalazi s obitnjeg Dimitora, koji je po svemu sliLisini, pa nema sumnje da su tamo primjeene tri vrste postojale i na Lisini iii suje bar redovno posjevale vrste Gyps fulvus, A/auda arvensis i Fr!ngil/a coe/ebs.

* Dure Daniica I, 78000 Banja Luka

Savremeni podaci o faun! ptica planine Lisine intezivno su prikupljani u raz-doblju od 1981. do 2005. godine. Nalost, gotovo svi podaci prikupljeni od1981. do 1995. godine propali su u po2aru 29. 11. 2005. godine. Neto od nalazaiz tog razdoblja je sauvano u originalnim terenskim zapisima koji su pohra-njeni na drugim mjestima, a pojedini znaCajniji i rjedi nalazi prikazani su i poautorovom sjeanju. Za razdoblje od 02. 08. 1996. do 2005. godine postoji pot-puna dokumentacija u vidu terenskih zapisa koji se odnose na istra2ivaCkl radu trajanju od vi$e asova i kratkih, usputnih pribilje$ki. Spomenuti podaci su doSada samo djelimino publikovani (Gai 2001; www.gljive.com).

Podruje istra2ivanja

Planina Using kod Mrkonji-Grada je omanji planinski masiv, kako po po-vr$ini (ne$to vi$e od 16087,5 ha) tako i po visini (najvi$a taCka: Bandira 1467 mnadmorske visine), ali je zbog svoje geoloke grade veoma bogata vodom, razno-vrsnim biljnim i ivotinjskim vrstama. Na UTM mre le unutar kvadrata XK61.

Sjeverna granica istravanog podruCje planine Lisine polazi s asfaltnog putau zaseoku Pekezi (selo Podranica) i zaobilazei istoe padine brda Strbina pru-a u pravcu juga izbijajui na rijeku Sokonicu. Gran!Cna linija se dalje prirodno

spu$ta niz rijeku Sokoicu u pravcu jug-jugoistok do njenog u$a u rijeku Plivujugozapadno od Sipova., a odatle se nastavlja nizvodno rijekom Plivom u prav-cu sjeveroistoka do u$a potoka Jo$avke u Plivu kod mjesta Jezero. Od spome-nutog mjesta granica se gotovo pod pravim uglom nastavlja na sjeverozapaduz tok Jo$avke do Previla. Poslije Previla ne postoje jasne prirodne granice, negoje za praktie svrhe uzeto da granica istra2ivanog podrua tee du2 asfaltnogputa na potezu Previle-Rogolji. Na taj nain granica zaobilazi Mrkonji-Grad ipravolinijski se nastavlja u pravcu sjeverozapada do raskrsnice u Rogoljima. Naovom mjestu grania linija opet skree pod pravim uglom na jugozapad i teCedu2 asfaltnog puta Rogolji-GlamoC do polazne tae. Podaci koji se iznose u da-ljem tekstu uglavnom su prikupljeni na ne$to um podruCju koje je sa zapadnestrane ogranieno uzvi$enjem Tovamicom i tokom MladaCke rijeke.

Geolo$ku osnovu Lisine saCinjavaju silikatni erupt|vi na kojima su mjestimiC-no mozaino rasporedene naslage flieva CharoIto liskunskih $kriljaca), grusifi-kovanih dolomita, dolomitizovanih krejaka i sl.

Od ukupno 7974,01 ha pod $umama u davnom vlasni$tvu (Slobodan o-kalo, pers. comm.), 69 % iii 5688,06 ha pokriveno je li$arskim umama, a 31 % iii2285,94 ha etinarskim $umama. Na 8113,49 ha zastupljene su privatne $ume,livade i pa$njaci. Jedan manji dio $uma pripada $umskom gazdinstvu iz $ipova.

Metode

Fauna ptica istravana je u osam tipova Stahl$ta koja su zastupljena na pla-nini Lisini. Obuhvaeni su sljedei tipovi stani$ta:

* BANJA LUKA

MRKONJIc:: GRAD

1. visokop|aninske borealne $ume smre i jele;2. mjeVite $ume smrCe jele, bukve i javora;3. sadene borove $ume;4. bukove $ume;5. hrastovo-grabove $ume;6. planinski pa$njaci i livade;7~ otvorene vodene povrine jezera Balkane i mnogobrojnih rjeica i ptoka i8. Ijudska naseljaU cilju popisa vrsta i utvrdivanja njihovog statusa (gnjezdarica selica i sl.)

bile su prilagodene i metode rada~ Primjenjena je matoda iscrpnog pretra-vanja Stan!$ta i nije se strogo insistiralo na uobiCajenim u su$tini statistiCkimmetodama kakve su minimalni transekt (Matvejev, 1950) i kilometarski transekt.Rad u odredenom tipu Stan!$ta trajao je onoliko koliko su to raspolo2ivo vrijemei prostor dozvoljavali. Povremeno na pogodnim mjestima je prekidano kretanje

i kori$tena je metoda cenzusa u taki. Cenzusi su obio trajali 20 do 60 minuta.Podaci o gnijeenju prikupljeni su i na osnovu pronadenih i identif:ikovanihodbaenih Ijuski od jaja aktivnih i napu$tenih gnijezda mladunaca itd.

Sva usputna zapanja su zapisana u obliku kratkih pribiljeki. Ukupno suprikupljena, saCuvana i obradena 52 terenska zapisa i 27 kratkih pribiljeki.

Redosljed vrsta i vi$ih sistematskih kategorija u prezentiranom popisu ura-den je prema Voousu (1980), dok je za narodna imena ptica kori$tena srpskanomenklatura imena ptica (Vasic et al., 2004, 2005).

Rezultati

U periodu od 1981. do 2005. godine na planini Lisini ukupno je registrovano

106 vrsta. Od 106 vrsta zabiljezenih u savremenim istraivanjima u pogledu sta-

tusa 46 vrsta su gnjezdarice-stanarice (43,40 %), 27 su gnjezdarice-selice (25,47%), I 1 su prolaznice na seobi Clo,38 %), 4 su zimovalice (3,77 o/o), I 1 su lutalice

Clo,38 %), a za 7 (6,60 Ola) vrsta za Sada nije bilo moguce pouzdano utvrditi stvar-

ni status jer Se uglavnom rad! o pojedinaim nalazima.

Pregled registrovane orn!tofaunePodicipedidae

1. Tachybaptus rub col/is - malt gnjurac ( prolaznica na seobi* )

2. Pod!ceps Cr\status - cubastf~ gnjurac (prolaznica na seobi)

3. Pod!ceps nigrico/\!s ~ crnovrati gnjurac (prolaznica na seobi)

Anatidae4. Anas Dene|ope - pat ka zviar ka (prolaznica na seobi)

5. Anas crecca krdz~a (prolaznica na seobi)

6. Anas p\atyrhynchos - gluvara (ranf~ja gnjezdarica, Sada samo povremeno

!Uta, naroito van sezone parenja)

7. Anas querquedu/a - grogotovac (prolaznica na seobi)

8. Anas c/ypeata - plovka ka$ikara (prolaznica na seobi)

9. Aythya ferina - ridoglavka patka (\utatica)

10. Mergus serrator - srednji ronac (pojedinaCan nalaz)

7 7. Mergus merganser - veliki ronac (pojedinaCan na\az)

Accipitridae

72. Mi\vus m!grans ~ crna lunja (pojedinaan nalaz)

73. C!rcaetus ga/f'/cus ~ zmijar (lutalica)

14. Aca~p!ter gentilffs ~ jastreb (vjerovatno gnjezdarica-stanarica)15. Accip!ter n!sus - kobac (vjerovatno gnjezdarica-selica, alf nek! primjerc!

muju na teritoriji Mrkonjic-'Grada)

76. Buteo buteo - misar (gnjezdarica-stanarica)17. Aquila chrysae"tos - surf~ orao Cbiv$a gnjezdarica-stanarica, Sada lutalica)

do-

i zi-

" U zagradi je dat status za u2e podrucje planine Lfsine.

Falconidae/ 8. Fa\co tinnuncu\us ~ vjetru$ka (prolaznica na seobi)I 9~ Fa\co pergrinus - sivi soko (gnjezdarica-selica iii lutalica ?)

Tetraonidae20. Bonasa bonasia - Ije$tarka (gnjezdarica-stanarica)

Phasianidae2 7. Coturnix coturnix - prepelica (gnjezdarica-selica)

Rallidae22. Fut\ca Giro - liska (lutalica)

Gruidae23. Grus Grus - dral (prolaznica na seobi)

Scolopacidae24. Scolopax rust\cola - umska $ljuka (prolaznica na seobi )25. Act\tis hypoleucos - polojka (\uta\ica)

Laridae26. Laius rid\bundus ~ obini galeb (lutalica)

Columbidae27. Columba \\via - divlji golub (gnjezdarica-stanarica)28. Columba palumbus - golub grivnja$ (gnjezdarica-selica)

Cuculidae29. Cucu\us canorus - kukavica (gnjezdarica-selica)

Strigidae30. Strix aluco - $umska sova (gnjezdarica-stanarica)3 7. Strix ura\ens\s ~ dugorepa sova (status nepoznat)

Upupidae32. Upupa epops - pupavac (gnjezdarica-selica iii lutalica ?)

Picidae33. Jynx torqu\Ila - vijoglava (vjerovatno gnjezdarica-selica)34. Picus canus - Siva Una (gnjezdarica-stanarica)35. P\cus v\rials - zelena Una (gnjezdarica-stanarica)36. Dryocopus mart\us ~ crna Una (gnjezdarica-stanarica)37. Dendrocopos major ~ veliki djetli (gnjezdarica-stanarica)38. Dendrocopos med\us - srednji djetli (gnjezdarica-stanarica)3 9. Dendrocopos \eucotos - planinski djetli (vjerovatno gnjezdarica-stanarica)40. Dendrocopos minor - mali djetli (gnjezdarica-stanarica)4 7. Picaides tr\dactylus ~ troprsti djetlic (vjerovatno gnjezdarica-stanarica)

Alaudidae42. Alauda arvensls - poljska $eva (gnjezdarica-selica)

Hirundinidae43. Hlrundo rust\ca - seoska lasta (gnjezdarica-selica)

Motacillidae44. Anthus trivla\\s - umska trepteljka (gnjezdarica-selica)

45. Motacil!a cinerea - potoCna pastirica (gnjezdarica-stanarica)46. Motacilla alba - bijela pastirica (gnjezdarica-stanarica)

Cinclidae47. Cinclus cinc/us - vodenkos (gnjezdarica-stanarica)

Troglodytidae48. Trog/odytes trog/odytes ~ caric (gnjezdarica-stanarica)

Prunellidae49. Prune\la modularis - obini popi (gnjezdarica-stanarica)

Turdidae50. Erithacus rubecu\a - crvendac (gnjezdarica-stanarica)5 / . Luscinia megarhynchos - mall slavuj (gnjezdarica-selica)52. Phoenicurus ochruros - crna crvenrepka (gnjezdarica-stanarica)53. Sax\cola rubetra - obia travarka (gnjezdarica-selica)54. Saxicola torquata - crnoglava travarka (gnjezdarica-selica)55. Oenanthe oenanthe - obiCna bijeloguza (gnjezdarica-selica iii lutalica ?)56. Turdus torquatus - kos ogrliCar (lutalica?)57. Turdus meru\a - obii kos (gnjezdarica-stanarica)58. Turdus pilaris - drozd borovnjak (zimovalica)59. Turdus philomelos - drozd pjeva (gnjezdarica-selica)60. Turdus viscivorus - drozd imela$ (gnjezdarica-stanarica)

Sylviidae6 / . Sylvia curruca - grmu$a evrijanka (gnjezdarica-selica)62. Sylvia communis - obia grmu (gnjezdarica-selica)63. Sylvia atricapilla - crnoglava grmu$a (gnjezdarica-selica)64. Phy/loscopus sibilatrix - $umski zviak (gnjezdarica-selica)65. Phy//oscopus co/lybita - obii zvidak (gnjezdarica-selica)66. Regu/us regu/us - kraijic (gnjezdarica-selica)*67. Regu/us ignicapillus - vatroglavi kraljic (gnjezdarica-selica)

Muscicapidae68. Muscicapa striata - Siva muharica (gnjezdarica-selica)69. Ficedu/a a/bico/lis - bjelovrata muharica (vjerovatno prolaznica na seobi,

je moguce da je i gnjezdarica-selica)Paridae

70. Aegithalos caudatus - dugorepa sjenica (gnjezdarica-stanarica)71. Parus pa/ustris - Siva sjenica (gnjezdarica-stanarica)72. Parus lugubris - sjenica $ljivarka (gnjezdarica-stanarica)73. Parus montanus - planinska Siva sjenica (gnjezdarica-stanarica)74. Parus Cr\status - ubasta sjenica (gnjezdarica-stanarica)75. Parus ater - jelova sjenica (gnjezdarica-stanarica)

all

* Kraljic je, osim na gnijedenju, zabiljen u kasnu zimu i u rano proljece pa je moguCeda se radi o stanarici. Medutim, za potvrdu ovog statusa potrebna su daljnja posma-tranja.

76. Parus caeru/eus - plava sjenica (gnjezdarica-stanarica)77. Parus major - velika sjenica (gnjezdarica-stanarica)

Sittidae78. Sitta europaea - brgljez (gnjezdarica-stanarica)

Certhiidae79. Certhia fami/loris - kratkokljuni puzic (gnjezdarica-stanarica)80. Certhia brachydacty/a - dugokljuni puzi (gnjezdarica-stanarica)

Oriolidae81. Oriolus orio/us - vuga (gnjezdarica-selica)

Laniidae82. Lon/us co//urio - rusi svraak (gnjezdarica-selica)83. Lon/us excub/tor - veliki svraak (zimovalica)

Corvidae84. Garru/us g/andarius - kreja Cgnjezdarica-stanarica)85. Pica p/ca - svraka (gnjezdarica-stanarica)86. Nuc!fraga caryocatactes - ije$nikara (gnjezdarica-stanarica)87. Corvus monedu/a - Cavka (gnjezdarica - stanarica iii iutalica ?)88. Corvus Corene - Siva vrana (gnjezdarica-stanarica)89. Corvus corax - gavran (gnjezdarica-stanarica)

Sturnidae90. Sturnus vu/garis - cvvorak (gnjezdarica-selica)

Passeridae97. Passer domest!cus - vrabac pokucar (gnjezdarica-stanarica)92. Passer montanus - poljski vrabac (gnjezdarica-stanarica)

Fringillidae93. Fr!ng!//a coe/ebs - obiCna zeba (gnjezdarica-stanarica)94. Fringil/a montifr!ng!//a - sjeverna zeba (zimovalica)95~ Sec/nus ser!nus - utarica (gnjezdarica-selica)96. Cardue/!s ch/or!s - zeientarka (gnjezdarica-selica)97. Cardue//s cardue/!s - Ce$ljugar (gnjezdarica-stanarica)98. Cardue/!s sp/nus - Cik (zimovalica)99. Cardue/!s cannab!na - konopljarka (gnjezdarica-selica)700. Lox!a curvirostra - krstokljun (gnjezdarica-stanarica)707. Pyrrhu/a pyrrhu/a - zimovka (gnjezdarica-stanarica)702. Coccothraustes coccothraustes - batokljun (gnjezdarica-stanarica)

Emberizidae703. Ember!za c!tr!ne//a ~ strnadica utovoljka (gnjezdarica-stanarica)704. Ember!za cir/us - cmogrla strnadica (gnjezdarica-stanarica iii lutalica ?)705. Ember!za c!a - strnadica kamenjarka Cod 1995 nije primjecena ranije se re�

dovno pojavljivala u proljece)706. Mil/aria ca/andra ~ velika strnadica (samo jedan nalaz, prolaznica na seobi?)

Diskusija

U istorijskim podacima na Lisinf je zabiljeno 16 vrsta ptica a u savreme-him istravanjima 106 vrsta. Vrste registrovane u ranijim istravanjima ve-nom su zastupljene i u savremenim nalazima. Izuzetak su Tetrao urogallus kojije u meduvremenu vjerovatno ve sasvim iezao sa Lisine Tyto alba koja nijeprimjeend (jer su se provodila samo dnevna istraivanja) ! Lu//ula arbored. Da-kfe istorijski gledanao na Lisini je zabiljeno ukupno 109 vrsta ptica.

Na osnovu analize statusa registrovanih vrsta oCigledno je da u faun! pticaLisine dominiraju gnjezdarice-stanarice i gnjezdarice-selice. Uzete zajedno oneine ak 68,87 % od ukupno zabiljeenih vrsta, o je veoma znajno, jer su to

ujedno i vrste koje imaju najvi$e uticaja na ekolo$ka de$avanja u stani$tima, $tonas upuuje na zakljuk da Usina pticama pru vrlo dobre ivotne uslove.Posebno je zanimlj!vo da Lisinu naseljava iii povremeno posjeuje srazmjernoveliki broj vrsta posebno kada se ima u vidu da na njoj ne postoje mnogi tipovistanita. Prl'je svega na L!s!ni ne postoje nikakva moarna stani$ta, tako da Setu ne moe oekivati Cak ni pojava veine vrsta iz redova Anseriformes, Gru-iformes, Charadriiformes i mnogih Accipitriformes~ Takoder nisu razvijena niprava visokoplaninska stani$ta koja posjeduju svoju vrlo specifiCnu faunu ptica,poput borealnfh pa$njaka i livada, klekovina bora, a o stijenama i kamenjarimajedva da moe biti rijeCi. Kada se to sagleda, mo se zakljuCiti da je Lisina upogledu faune ptica jo$ uvijek neobiCno bogata. Nagla$avamo r!jeCi "jo$ uvijek"jer se, na alost, neke vrste ve odavno ne pr!mjeuju na L!sini (Tetrao uroga\/us,Emberiza cia), dok su se neke prestate gnlj~ ezditi i samo povremeno navraaju(na primjer, Aquila chrysaos) iii im se opasno smanjila brojnost (npr. Bonasabonasia PicoTdes tridactyius Dendrocopos leucotos).

Generalno, $to se tie istraenosti podruja u pogledu vrsta koje se na njemupojavijuju, smatram da je Ono gotovo u pot punosti istraeno i da su u buduo-sti moguci samo jo nalazi vrsta iji primjerci krajnje rijetko i slujno zalutaju unae krajeve. U pogledu ekolo$kog statusa pojedinih vrsta, potrebno bi bilo jo$produbiti istravanja u pojedinim slujevima.

Zaklju k

Podaci o faun! ptica planine Lisine kod MrkonjiC-Grada intezivno su priku-pljani u razdoblju od 1981. do 2005. godine. Fauna ptica istravana je u svihosam tipova stani$ta koja postoje na planinf Lisini. Ukupno je registrovano106 vrsta.Od 106 vrsta zabiljenih u savremenim istravanjima u pogledu statusa 46vrsta su gnjezdar!ce-stanarice (43,40 %) 27 su gnjezdarice-selice (25,47 %),11 su prolaznice na seobi (10,38 %) 4 su zimovalice (377 o/o) 11 su lutalice(10,38 %), a za 7 (6,60 %) vrsta za Sada nije bilo mogu pouzdano utvrditistvarni status jer se uglavnom radi o pojedinaim nalazima. Od ukupno za-

10

biljeenih vrsta 68,87 % su gnjezdarice-stanarice i gnjezdarice-selice $to nasupuje na zakljuak da Lisina pticama pru vrlo dobre votne uslove.

. Kada se savremenom spisku vrsta dodaju i one koje Se pominju u literaturikonai zbir iznosi 109 vrsta ptica.

. Na osnovu iznesenih podataka, mo Se zakljuiti da je Lisina u pogledufaune ptica jo$ uvijek neobiCno bogata all da Se ve osjecaju posljedicepretjerane sjee $uma i uznemiravanja u vidu procjene ekolo$kog statusa iiii$ezavanja pojedinih vrsta .

Literatura

Gaic, B., 2001: Rezultati novih istraanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia, I 0: I 08- 127.

Matvejev, S. D., 1950: Rasprostranjenje i ivot ptica u Srbiji. SAN, Posebna izdanja CLXI,3. Beograd~

Obratil, S., 1966: Pregled istraivanja omitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes).Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 5: 19 I -268.

Obratil, S., 1967: Pregled istra2ivanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes,Podicipediformes, Pe/ecaniformes, Ciconi!formes Anseriformes). Glasnik Zemaljskogmuzeja BiH, (PN) NS 6 227-254.

Obratil, S., I 971 : Pregled istravanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Fa/coniformes).Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 10: 139-155.

Obratil, S., 1975: Pregled istraivanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV (Ga/I!formes,Gruiformes)~ Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 13: 153-161.

Obratil, S., 1976: Pregled istravanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V (Charadr!ifor-mes). Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 15: 221-241.

Obratil, S., 1977: Pregled istraivanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI (Columb!formes,Cucu/iformes, Str!g!formes, Capr!mu/giformes, Apodiformes, Coraci!formes, P!ciformes),Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 16: 203-223.

Reiser, O., 1939: Material/en zu einer Ornis balcan!ca /, Bosn!en und die Herzegowina. Wi-ssenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegovina, NaturhistorischenMuseums in Wien. Wien.

Vasi(:, V. F., Simic, D. V., Stanimirovic, Z., Karakaevi M., $ciban, M., Ruc, M., KuIic, S.,Kulic, K., Puzovic, S., 2004: Srpska nomenklatura I. Dvogled, 4: 7-19~

Vasic, V. F., Simi(, D. V., Stanimirovic, 2., Karakaevic, M., $ciban, M., Ru2l M., Kulic, S.,Kulic, K., Puzovic, S., 2005: Srpska nomenklatura II. Dvogled, 5-6: I I - I 9.

Voous, K. H., 1980: Lijst van Europese Broedvogels, inclusief Nederlandse Vigellijst. Limo-sa, 53: 91-103.

http:// www.gljive.corn

11