PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA - MATEŠIĆ

1) Definicija psihologije Psihologija je znanost o psihičkim procesima i ponašanju, te o njihovim vezama s fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima. Psihologija je eksperimentalna znanost. Predmet izučavanja psihologije je psihički život, stanje svijesti, spoznaja, emocije i analiza ponašanja. Psihologija je znanost koja se bavi ponašanjem i pokušava ga objasniti u uzročno poslijedičnim odnosima.

2) Definicija psihologijskog testa Psihologijski test je standardizirani postupak pomoću kojega se izaziva određena aktivnost a onda se učinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih pojedinaca u jednakoj situaciji (Bujasova definicija). Psihologijski test je postupak kojim namjerno izazivamo neku aktivnost u svrhu mjerenja, a zatim učinak pojedinca vrednujemo i uspoređujemo s uspjehom drugih ispitanika u istoj ili sličnoj situaciji.

3) Definicija pokusa Pokus je postupak kojim namjerno u strogo kontroliranim uvijetima izazivamo neku pojavu u svrhu opažanja ili mjerenja. Svaki postupak ima dvije osnovne sastavnice: zavisnu i nezavisnu varijablu. Imamo pokus ako je sloboda manipuliranja nezavisnom varijablom neograničena. Psihologijski pokus namjerna je situacija i dopušta ponavljanje i kontrolu. Eksperimentator ne smoje znati zašto se pokus izvodi i koji se rezultati očekuju.

4) Definicija inteligencije Inteligencija je sposobnost snalaženja u novim situacijama u kojima prijašnja iskustva ne mogu mnogo pomoći. Smatra se da je čini jedan opći ili generalni faktor (G-faktor) koji sudjeluje u svim pojedinčevim aktivnostima, te više posebnih specifičnih faktora što sudjeluju u obavljanju specifičnih radnji (npr. rezoniranje, verbalna produkcija). Danas sve više prevladava stajalište da je ispravnije govoriti o intelektu, kao o širokoj kategoriji, koja sjedinjuje različite sposobnosti u svekolikom intelektualnom ponašanju.

5) Definicija emocija Emocije su naš doživljaj vrednovanja i subjektivnog odnosa prema objektima, događajima, osobama i vlastitim postupcima. Imaju tri glavna aspekta: a) emocionalni doživljaj (npr. strah) b) emocionalno ponašanje (npr. ukočenost) c) fiziološka pojava u tijelu (npr. blijedilo)

6) Definicija raspoloženja Raspoloženje je emocionalno stanje razmjerno malog intenziteta i dužeg trajanja. Može biti izazvano prošlim dogadjajima ili očekivanjem budućih. Može biti ugodno i neugodno.

7) Definicija osjeta Osjet je najjednostavniji doživljaj pojedinih svojstava predmeta, bića i pojava vanjskog svijeta. Postoji pet glavnih osjetnih područja pomoću kojih upoznajemo svoju vanjsku sredinu: vidno, slušno, njušno, dodir i okus. Postoje i osjeti ravnoteže, rotacije, kožni i organiski osjeti.

Osnivač prvog laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Wilhelm Wundt, 1879 osnovao je u Leipzigu prvi psihologijski laboratorij. Nastojao je naći najjednostavnije elemente strukture svijesti (osjeti, predodžbe i jednostavne emocije) te otkriti kako se oni asociraju u cjelovitu strukturu. Stvorio je prvu psihološku školu- strukturalizam. Vjerovao je da se naša percepcija svodi na skup osjeta, i da bi dokazao odnos između podražaja i osjeta razvio je eksperimentalnu introspekciju.

9) Osnivač prvog laboratorija u Hrvatskoj Ramiro Bujas je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1920 osnovao prvi laboratorij. On je osnovao i katedru za psihologiju i Psihologijski institut na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1929. potkraj

1

70tih osnovani su odsjeci i u Zadru i Rijeci.

10) «Intenzitet osjeta proporcionalan je logaritmu intenziteta podražaja» G.H. Fechner je izveo prvi matematički formulirani zakon u psihologiji i tako pridonio pojavi nove discipline, psihofizike. Prema Fechneru odnos intenziteta podražaja i intenziteta osjeta je zakrivljen; povećavajući intenzitet podražaja od slabih prema jačima, u početku će podjednako rasti i intenzitet osjeta, ali daljnjim povećavanjem intenziteta podražaja intenzitet osjeta neće rasi jednakom brzinom, nago sporije. IO= k log i (intenzitet osjeta je konstanta puta logaritam od intenziteta podražaja).

11) Pojam refleksologije Uveli su Behterev i Pavlov. Polazili su od osnovnog stajališta o nedjeljivosti psihičkog i fiziološkog u cjelovitom ponašanju. Time su postavljeni čvrsti temelji objektivnoj psihologiji gdje je svijest središnji dio u nizu: vanjska situacija- unutrašnje doživljavanje- mišićni pokret. (S-O-R ili S-R veza) Pavlov je otkrio da se refleksi ne samo naslijeđuju, nego i uče, takozvani uvjetovani refleksi. 1904 dobio je Nobelovu nagradu.

12) Učenje o homeostazi Homeostaza je automatska tendecija organizma da uspostavi narušenu ravnotežu u tjelesnim procesima. Razvio ju je C. Bernard što je u značajnoj mjeri utjecalo na razumijevanje motivacije ponašanja.

13) Diferencijalna psihologija Galton je značajne razlike u spoznajnim sposobnostima ljudi tumačio isključivo genetskim utjecajem, što nije točno. Njegove mnogo veće zasluge pripadaju za utemeljenje psihološkog mjerenje individualnih razlika, tj. tzv. Diferencijalne psihologije.

14) Prvi test inteligencije i pojam mentalna dob. Binet je u okviru postupaka za obrazovanje mentalno nedovoljno razvijenih konstruirao prvi test inteligencije 1905, te došao do pojma mentalne razine.

15) Prva teorija strukture intelekta Spearman je začetnik faktorske analize.Intelekt se sastoji od dva faktora- G faktora ili generalnog faktora koji sudjeluje u svim intelektualnim operacijama, i niza užih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama.

16) Mentalni test Pojam mentalni test prvi koristi J. Mck.Cattel 1890.

17) Osnivač psihologije odgoja i obrazovanja Thorndike je osnovao psihologiju odgoja i obrazovanja te odredio njezine zadatke. 1903. je izdao Educational Psychology, trenutak koji se zmatra njezinim početkom kao posebne discipline.

1 Definicija psihologije odgoja i obrazovanja Sam naziv znači isto kao i edukativna psihologija. Pod tim nazivom podrazumijevamo brojne aspekte različitih odgojno-obrazovnih interakcija, u formalnim i neformalnim situacijama, uzajamno djelovanje među pojedincima, djelovanje između grupe i pojedinca (društveni ali i biološki čimbenici djeluju na individualne psihičke procese i osobine).

19) Započeo dokimološka istraživanja Pieron, 1904. Dokimološka istraživanja ispituju točnost i pouzdanost školskih ocjena.

20) Biheviorizam Biheviorizam- Američka škola nastala 1913. i bavi se prvenstveno učenjem ponašanja; a proučava samo vanjske manifestacije ponašanja uz zanemarivanje svijesti, jer ju smatra nedostupnom promatranju. Odlikuje da metodološka čistoća. Na spoznajama biheviorizma su se razvili različiti postupci oblikovanja ponašanja, tj. S-R

2

veza: tendencija da određeni stimulus iz okoline izazove određenu reakciju organizma. Učestalim pojavljanjem jednog R i jednog R učvršćuje se njihova veza i povećava vjerojatnost da će određeni S izazvati upravo određeni R, pri čemu se ne uzima nikakvi posrednik između njih. To je osnovna formula ortodoksnog biheviorizma. S-O-R, uvodi kao posrednika organsku varijablu, kojima se objašnjava mogućnost različitih R na isti S. Gestalt-psihologija- Njemačka škola koja ističe da su psihološki akti cjeline i da je upravo svijest ta koja omogućuje integriranje pojedinih dijelova u cjelovite oblike. Pod problemom se razumije neravnoteža u spoznajnom odnosno perceptivnom polju, a rješava se uvidom u situaciju. Dakle, Geštalti proučavaju problem percepcije. Te dvije škole javile su se u isto vrijeme i međusobno su antagonističke. Funkcionalizam je psihologijski sustav s glavnim ciljem da otkrije kako funkcionira svijest, radi rješavanja praktičnih problema.

21) Tri razine na kojima djeluje psihofizička struktura a) Ličnost- najviša od triju razina, specifična i neponovljiva, ima vlastiti sustav vrijednosti, vlastiti projekt autoaktualizacije, dobro je osposobljena za samoocjenjivanje b) Individuum- središnja od tri razine, razlikuje se od pripadnika iste vrste prema nekim samo sebi svojstvenim osobinama. c) Organizam- najniža, organizmi iste vrste su slični

22) Strukturalizam Prvi je priznati psihologijski sustav. Želi otkriti strukturu materije svijesti i spoznati zakone prema kojima se elementi asociraju u strukturu. Protivni su mu funkcionalizam i geštaltizam.

23) Začetnici strukturalizma, geštaltizma i biheviorizma Strukturalizam- Wundt; geštaltizam- Kuelpe; biheviorizam- James Watson

24) Osnovni metodički principi: a) Princip materijalnosti- sve se psihičke pojave zasnivaju na funkcioniranju organizma b) Princip razvojnosti/historičnosti- psihičke pojave nastaju i mijenjaju se c) Princip mnogostruke povezanosti- psihičke pojave su uvjetovane sredinom i naslijeđem

25) Metoda neeksperimentalnog istraživanja Ili metoda opažanja u prirodnim uvijetima. Primjenjuje se kada se pojava se promatra u prirodnom javljanju, bez utjecaja na njeno javljanje, primjenjuje se planski, iako se pojave koje promatramo ne mijenjaju. Obično se ispituju različiti odnosi, intenziteti ili količine nekih pojava. U praksi odgoja i obrazovanja se provodi sa ciljem da se otkriju individualne razlike, što služi kao osnova za vrednovanje uspjeha, profesionalnu orijentaciju itd.

26) Metoda eksperimentalnog istraživanja Istraživač pojavu mijenja i strogo kontrolira uvijete pod kojima se javlja. Najčešće se Ispituje uzročna povezanost između pojava. Prilikom primjene te metode namjerno se izaziva i mijenja neka pojava i to u strogo kontroliranim uvijetima, te se promatra kako ta varirana pojava djeluje na neku drugu pojavu. Pojava koju eksperimentalno variramo zove se eksperimentalna ili nezavisna varijabla, a ona koju promatramo ili mjerimo zove se kriterijska ili zavisna varijabla. Pojave koje mogu utjecati na zavisnu varijablu, te nam učiniti nejasnima odnose između zavisne i nezavisne, treba privremeno isključiti, što se postiže tako da ih potpuno isključimo ili im dopuštamo da se javljaju u stalno jednakom intenzitetu. To su kontrolirane varijable ili relevantni faktori.

27) Nezavisna/eksperimentalna varijabla Pojava koju eksperimentalno variramo, i ne ovisi o pojavi koju promatramo.

2 Zavisna/ kriterijska variabla Pojava koju promatramo i mjerimo u eksperimentu da bi saznali uzrokuju li druge pojave na njima neke promjene.

3

29) Kontrolirana varijabla Pojava koju istraživač drži jednakom tokom eksperimenta (relevantni faktori) da i bio siguran da su promjene u nezavisnoj varijabli jedine promjene koje utječu na zavisnu varijablu.

30) Eksperimenti prema tipu Mogu biti faktorski i funkcionalni. Faktorski eksperiment- nezavisna varijabla se javlja u jednom određenom intenzitetu u eksperimentalnoj grupi, dok se u kontrolnoj grupi ta varijabla ne javlja. (npr. EG uči fiziku u eksperimentalnoj učionici, dok KG uči fiziku u obično učionici). Funkcionalni eksperiment- nekoliko eksperimentalnih grupa uči fiziku u elektronskoj učionici, ali različitog trajanja (EG1 uči 50% tema iz fizike u elektronskoj učionici, EG2 75%, EG3 100%). Tu su različite eksperimentalne grupe ujedno jdna drugoj i kontrolne. Unifaktorski ili univarijantni- većina pokusa u psihologiji je takva; imamo zavisnu i nezavisnu varijablu, ali i mogućnost izvođenja multivarijantnog pokusa. Monofaktorski pokusi- vrlo su složeni

31) Definicija metode Metoda je opći način organizacije istraživanja nekog problema. Dvije su glavne metode: eksperimentalna i neeksperimentalna. Pri tim istraživanjima se primjenjuju različite tehnike istraživanja.

32) Definicija tehnike Tehnika je poseban postupak koji se rabi u određenoj fazi istraživanja.

33) Vrste tehnika istraživanja a) tehnika prikupljanja podataka b) tehnika sređivanja i prikazivanja podataka c) tehnika obrade podataka

34) Psihološki mjerni instrumenti Estezionmetri- služe za ispitivanje senzornih osobina; ortho-rater za vid, viziotest za vid i audio-metar za sluh. Tremometar se koristi za mjerenje mirnoće ruku; elkronoskop za brzinu reakcije i dinamometar za snagu i izdržljivost, tj. Sva tri se koriste za mjerenje psihomotornih sposobnosti. Za mehaničke sposobnosti koriste se testovi tipa «papir-olovka» ili testovi mehaničke izgradnje (sastavljanje već rastavljanih dijelova nekog predmeta) Za intelektualne sposobnosti se koriste testovi pojedinačnih sposobnosti (npr. verbalna fluentnost) ili baterija testovi (više pojedinačnih sposobnosti koje daju kompozitni rezultat)

35) Izbaci uljeza a) testovi inteligencije – vrsta su testa sposobnosti b) testovi ličnosti c) testovi sposobnosti- razlikujemo ove testove s obzirom na predmet mjerenja d) testovi znanja Da bi skupina zadataka bila proglašena testom, mora zadovoljavati slijedeće kriterije: valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, baždarenost. Psihologijski testovi dijele se na : testove sposobnosti, testove ličnosti i testove znanja (prepušteni drugim strukama)

Testovi sposobnosti: a) testovi senzornih sposobnosti- mjeri se očuvanost osjetilnih sustava i uglavnom koriste liječnici. b) Testovi psihomotorike- mjeri se razvijenost motoričkih funkcija c) Testovi inteligencije Testovi ličnosti: a) projektivni postupci i tehnike- testovi tehnike koji su napravljeni na način da je podražaj samo povod

4

ispitaniku da počne govoriti o sebi b) neprojektivni postupci- upitnici sa strukturiranim česticama u smislu pitanja ili tvrdnji za koje se treži odgovor u smoslu prihvaćanja i odbijanja i rade se za pojedinu dimenziju ličnosti. c) Roršakove mrlje- 10 mrlja, ispitanik mora reći što vidi, pomoću čega se može saznati da li čovjek teži nekoj duševnoj bolesti ili psihotičnim stanjima. d) T.A.T. test- crtež koji nije do kraja strukturiran. Služi za utvrđivanje neuroze. Ima ih 31. postoji i C.A.T. koji se koristi za jako oštećenu djecu.

36) Test je baždaren ili normiran ako uistinu mjeri ono čemu je namjenjen i ako je izražen u standardnim vrijednostima. T/N Baždarenost (normiranost, graduiranost) je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje što svaki pojedinačni rezultat znači, tj. je li prosječan ili koliko je iznad odnosno ispod prosjeka, ali i koliko je udaljen od prosjeka. Baždarenje je svođenje na jedinstvenu mjernu ljestvicu, zajedničku za različite i raznovrsne mjerne instrumente, što omogućuje uspoređivanje rezultata postignutih različitim postupcima.

37) Razlika između normativnih testova i kriterijskih testova. Oboje su testovi znanja. Normativni testovi su testovi individualnih razlika i mjere koliko je učenik naučio. Zasnivaju se na psihologiji individualnih razlika i psihometrijskim principima. Do normi se dolazi tek poslije sastavljanja prvog oblika testa i pilotskog ispitivanja. Kriterijski testovi trebaju utvrditi što je učenik naučio od onog gradiva što se pretpostavlja da treba znati poslije obrade određenog gradiva. Kriterijski testovi su se razvili kao nužna poslijedica razvoja obrazovne tehnologije. Nastavni ciljevi i kriteriji uspjeha se moraju postaviti prije izrade i upotrebe testa. Kriterijski testovi se izrađuju: jasnim određivanjem sadržaja, iscrpnim određivanjem operativnih ciljeva; izrađivanjem zadataka za svaki cilj.

3 Centralna vrijednost i aritmetička sredina, njima se dobiva ista brojčana vrijednost T/N Aritmetička sredina se izračunava tako da se zbroj vrijednosti svih rezultata podijeli brojem rezultata i preciznija je od centralne vrijednosti. To je jedna od mjera centralne tendencije skupine rezultata, obično služi kao reprezentant skupine. Centralna vrijednost je jedna od mjera centralne tendencije skupine rezultata, i obično služi kao reprezentant skupine. U nize rangiranih rezultata centralna sredina je ona vrijednost koja se nalazi u sredini.

39) Objektivnost psihološkog testa ovisi i o strukturiranosti zadataka T/N Mjera objektivnosti je stupanj slaganja različitih ocjenjivača u ocjenu rezultata svih ispitanika. Rezultat mora biti neovisan od mjerioca, tj. Mora ovisti isključivo o ispitaniku, a ne o ispitivaču.

40) Osjetljivost testa je kad postoji više ponuđenih odgovora. T/N Osjetljivost označuje veličinu raspršenja rezultata u testu, što je razlika između najviših i najnižih rezultata u testu veća, to je test osjetljiviji. Jedna od značajnih osobina osjetljivosti testa je njegova primjerenost prema težini. Primjerenost testa određuje se u odnosu na kronološku dob ispitanika i na njihovu obrazovnu dob. Osjetljivost je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje koliko se male razlike među mjernim veličinama mogu otkriti. Smanjuje se ako imamo nekoliko ponuđenih odgovora. Osjetljivost ovisi o dužini testa, relativnoj težini i diskriminantnoj vrijednosti zadataka.

41) Parametrička vrijednost Dobiva se statističkom obradom podataka koji su dobiveni mjerenjem i pokazuju jasnu tendenciju normalnog distribuiranja. Izračunata vrijednost na uzorku osnova je za procjenu vrijednosti u populaciji.

42) Zadaci esej tipa spadaju pod testove znanja T/N Ne spadaju jer ne idu u skupinu objektivnih zadataka. Sastoje se od više pitanja o različitim dijelovima građe, omogućuju slobodnije i opširnije odgovaranje. Ocjenjivanje odgovora je subjektivno. Nedostaci su u tome što ocjenjivanje traje dugo i nije objektivno, ublažavanje tog nedostatka postiže se određivanjem bitnih elemenata koje odgovor mora sadržavati.

5

43) Funkcionalna nepismenost Nesposobnost razumijevanja teksta. Veliko je pitanje kod djeteta koje ne želi ili ne može čitati, da li su greške koje radi namjerne ili nenamjerne, tj. da li čita kao poslijedica prisile. Čitanje zahtijeva angažman, upornost, koncentraciju i ako dijete ne vidi vezu između te aktivnosti i svojih interesa neće uložiti energiju.

44) Sociometrijski postupak Zasniva se na dva glavna odnosa među pojedincima u grupi: izbor i odbijanje. Koristi se za ispitivanje grupne dinamike. Odgovori se ne daju javno. Kriterij na kojem će se zasnivati izbor i odbijanje među članovima grupe treba biti u vezi s osnovnom djelatnošću grupe. Sociometrijskim postupkom se može ispitati sociometrijski status pojedinca u grupi, unutargrupni odnosi i stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe. Prednosti su jednostavnost i velike mogućnosti u otkrivanju unutargrupnih i drugih odnosa među pojedincima, dok je nedostatak opasnost od nekritičke primjene. Tvorac je Moreno.

45) ZOT i test znanja Zadaci objektivnog tipa nisu testovi, koriste se za ispitivanje i objektivno ocjenjivanje znanja. To su standardizirani zadaci na koji se odgovara jednostavno (izborom predloženog odgovora, upisivanjem jedne ili dviju riječi i sl.) tako da je ocjenjivanje odgovora objektivno. Različiti oblici zadataka objektivnog tipa upotrebljavaju se u testovima i nizovima zadataka objektivnog tipa koji nemaju sve osobine testa, iako impo vanjskom izgledu nalikuju. Nisu baždareni. Test znanja mjeri i objektivno ocjenjuje znanje. To je pravi mjerni instrument (nastao je nakon poseben analize zadataka i poznate su njegove mjerne karakteristike). Razlikuju se normativni (test u koje se individualni rezultat ocjenjuje prema normi izračunatoj na osnovi većeg broja individualnih rezultata. Individualni rezultat može biti natprosječan, prosječan i ispodprosječan. Individualni rezultat je relativan.) i kriterijski testovi (testovi u kojem se individualni rezultat ocjenjuje prema unaprijed postavljenom kriteriju. Ocjenjivanje individualnog rezultata ne ovisi o rezultatima drugih nego samo o tome je li postignut kriterij ili nije. Individualni rezultat je apsolutan.) Razlika je u baždarenosti (Test znanja je baždaren, ZOT nije).

46) U funkcionalnom pokusu nezavisna varijabla djeluje na zavisnu. T/ N Nezavisna varijabla (eksperimentalna) je pojava koja se mijenja u eksperimentalnom istraživanju te se određuje uzrokuje li to neke promjene u zavisnoj varijabli. Zavisna varijabla (kriterijska) je pojava koja se u eksperimentalnom istraživanju promatra: određuje se uzrokuju li promjene u nezavisnoj varijabli neke promjene na toj pojavi, tj. ovisi li ona o nezavisnoj.

47) Osobna jednadžba procjenjivača Tendencija je ocjenjivača da bude pretežno strog ili pretežno blag, tj. da daje pretežno visoke ili pretežno niske ocjene. To je jedan oblik konstantne pogreške u ocjenjivanju.

4 Disciplina koja gleda izrazito : Empirizam- je disciplina koja gleda izrazito na okolinu. Se zamisli koje posjedujemo, uključujući i one smatrane urođenim, rezultat su iskustva. Aristotel je začetnik ideje empirizma. Biheviorizam- je psihologijski sustav koji najprije proučava vanjsko ponašanje, odbacujući ili potcjenjujući svjesne pojave, jer ih smatra nedostupnim promatranju. Odlikuje da metodološka čistoća. Na spoznajama biheviorizma su se razvili različiti postupci oblikovanja ponašanja, tj. S-R veza: tendencija da određeni stimulus iz okoline izazove određenu reakciju organizma. Ističe se da je ponašanje jedini mogući predmet znanstvene psihologije. Budući da je doživljavanje subjektivno, na njegovu istraživnju ne može se izgraditi objektivna znanost. Bihevioristi odbacuju samoopažanje kao metodu psihologije. Buheviorizam naglašava utjecaj okoline na ponašanje i proučava problem učenja.

49) Pouzdanost ovisi o moralnom razvoju pojedinca. T / N Pouzdanost, (dosljednost, vjernost, relijabilnost) označuje stupanj slaganja između rezultata istih ispitanika u uzastopnim testiranjima istim testom. Pouzdanost testa ovisi o pouzdanosti fenomena koji se ispituje, o stvarnim promjenama u osobinama koje se mjere (npr. zaboravljanju), te o nedostacima (negativnim osobinama) testa. Pouzdanost testa može se povećati produžavanjem testa, povećavanjem objektivnosti i povećanjem osjetljivosti. Test je dovoljno pouzdan ako je koeficijent korelacije između sukcesivno dobivenih

6

rezultata istih ispitanika +0,80 ili viši. Pouzdanost je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje koliko se slažu rezultati dvaju uzastopnih mjerenja iste veličine. Ako u testu znanja učenik postigne visok rezultat, a sutradan u istom testu nizak, ne možemo se pouzdati u te rezultate jer ne znamo koja je prava mjera mjerne veličine. Metrijski karakter pouzdanosti najlakše utvrđujemo ponovnom primjenom testa.

50) Što je stereotipija? Stereotip je stav, predodžba o nečemu (npr. o zanimanju) koji se gotov prihvaća iz socijalne okoline, bez provjeravanja njegove ispravnosti; temelji se uglavnom na vanjskim, površnim karakteristikama i prenosi se kao dio masovne kulture i tradicije.

51) Osjetljivost se smanjuje ako imamo nekoliko ponuđenih odgovora. T / N

52) Što je socijalizacija? Prenošenje je na pojedinca normi ponašanja, motiva i vrijednosti i obrazaca ponašanja koji se u njegovoj okolini smatraju prihvatljivima, adekvatnima, ispravnima i moralnima. To je proces usvajanja moralnih i etičkih normi društva. Stjecanje određenih oblika ponašanja pod utjecajem drugih ljudi, tj. socijalne sredine; učenje normi ponašanja u određenoj socijalnoj zajednici (učenje po modelu i sl.). taj se proces odvija djelomično spontano, bez znanja okoline ili djeteta. Velik dio socijalizacije odvija se i namjerno ako okolina nastoji naporom promijeniti ili formirati dječje ponašanje u skladu- objašnjavanjem, primjerom, kažnjavanjem ili nagrađivanjem. Svi svjesni postupci da se ponašanje djeteta razvije od egocentričnosti prema društveno reguliranom jesu odgojni postupci.

53) Utemeljitelj dubinske psihologije čiji je rad usmjerena na nesvjesno? Freudovo panseksualističko učenje se zasniva na tome da individuum ne mogavši zadovoljiti svoje želje, potiskuje ih u podsvijest odakle one utječu na svjesno ponašanje. Psihoanaliza ima zadatak da prodre u podsvijest i razotkrije to neugodno djelovanje. Njegovo drugo važno otkriće su obrambeni mehanizmi kojima se služi osoba kada se nađe pred barijerom koju ne može svladati.

54) Objektivnost ovisi o ispitivaču, a ne o ispitaniku. T / N Test je objektivan ako je rezultat nezavistan od mjerioca, tj. ako rezultat ovisi isključivo o ispitaniku.

55) Škola u psihologiji nastala 1913. i bavi se prvenstveno učenjem. Biheviorizam

56) Faktori koji osim na nezavisnu mogu djelovati i na zavisnu varijablu. Relevantni faktori.

57) Socijalizacija je: a) upoznavanje svijeta b) stjecanje moralnih i etičkih normi

5 Binet- Simonov test je za razlikovanje ? razvijenost djece: a) nadprosječne b) prosječne c) ispodprosječne

59) Što je percepcija? Proces kojim postajemo svjesni stanovitih podražaja, tj. prisutnosti predmeta, događaja i bića kada neposredno djeluju na naše osjetne organe, redovito u kombinaciji s doživljajime iz prošlosti. Percepcija je interpretacija osjetnih podražaja, naša svjesna reakcija na podražaje.

60) Koji dio oka reagira na svjetlost? Mrežnica.

7

61) Iluzija/ halucinacija. Iluzija je iskrivljena percepcija. Kod iluzije vanjski podražaj postoji, ali se tumači pogrešno. Halucinacija je lažna percepcija. Kod halucinacije vanjski podražaj ne postoji nego se doživljaji iz vlastite mašte tumače kao stvarni. Obično je znak bolesti, ali se može javiti i u zdravog čovjeka.

62) Pažnja Nije posebna aktivnost nego je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje.

63) Mišljenje Psihički proces pomoću kojeg zahvaćamo odnose i veze među pojavama i predmetima. Osobito je značajna osobina mišljenja mogućnost otkrivanja onih veza i odnosa koji nisu dani u percepciji i nisu pohranjeni u našem pamćenju. U procesu mišljenja čovjek se koristi znakovima koji mogu biti različiti: riječi, pojmovi, predodžbe, percepcije...

64) Fluidna inteligencija / kristalizirana inteligencija Fluidna inteligencija je neverbalna sposobnost, određena naslijeđem a opada starenjem. Odnosi se prvenstveno na sposobnost rješavanja novih problema na kreativan način. Investira se u učenje, u stjecanje iskustva što određuje razinu kristalizirane inteligencije. Kristalizirana inteligencija je verbalna sposobnost, rezultat interakcije naslijeđa i učenja, ne opada starenjem ako se kontinuirano uči. Razmjerno visok stupanj kristalizirane inteligencije omogućuje pojedincu uviđanje i vrlo složenih odnosa s pomoću naučenih modela mišljenja. Osniva se na dobrom korištenju prethodno steknutog znanja. Ove pojmove uveo je Cattell. Prema njegovoj teoriji, inteligenciju čine dva faktora: fluidna inteligencija i kristalizirana intelignecija. Cattellova fluidna inteligencija svojevrsni je sinonim za neverbalne sposobnosti.

65) Vrste mišljenja: a) konkretno ili perceptivno- ono u kojem se pretežno koristimo percepcijama i predodžbama kao simbolima kojima operiramo b) realističko- služi nam u rješavanju problema na uobičajene načine c) apstraktno- simboli su pretežno apstraktni pojmovi d) imaginativno- slobodnije je u stvaranju asocijacija, više je uvjetovano osobnim željama i potrebama. Poznajemo ga i pod nazivom maštanje.

66) Produktivno/ stvaralačko mišljenje Produktivno mišljenje nas dovodi do rezultata novog za nas, do onog što prije nismo znali. Takvo mišljenje često susrećemo kod rješavanja problema. Stvaralačko ili kreativno mišljenje ima novi rezultat, ali značajan ne samo za nas već i za čitavu društvenu zajednicu, takva su znanstvena otkrića, tehnički pronalasci i umjetničke tvorevine.

67) Učenje- Stjedanje stanovitih oblika ponašanja. To je aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje pod utjecajem vanjskih uvijeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvjesnosti. Pamćenje- zadržavanje onoga što je učenjem stečeno i korištenje toga poslije učenja.

6 Vrste učenja: Prema kriteriju: namjera (namjerno/ nenamjerno) tip građe koja se uči (motorno (novi pokreti, radne, sportske, umjetničke vještine)/ verbalno (jednostavne i složene verbalne reakcije)) način učenja (jednostavno (učenje uvjetovanjem i mehaničko)/ složeno (instrumentalno, učenje uvidom u situaciju, socijalno i stvaralačko))

69) Oblici (mehanizmi) učenja (način učenja) I po načinu učenja: a) učenje uvjetovanim refleksima- kada jedan uvjetovani podražaj (zvuk zvona) postane toliko snažan da može poslužiti kao bezuvjetan podražaj (hrana) za stvaranje novog uvjetovanog podražaja (slinjenje)

8

b) mehaničko učenje- memoriranje unaprijed određenog niza elemenata c)instrumentalno učenje (pomoću pogrešaka i pokušaja)- ako subjekt griješi u pronalaženju točnih rezultata, dobija negativna potkrepljenja, ako pronalazi točan rezultat, nagrađen je; na osnovi povratnih informacija određuje se koji pokušaj može biti koristan, a koji nekoristan. To je aktivni oblik učenja. d)misaonim uvidom u situaciju- podrazumijeva spoznaju između situacije, raspoloživih sredstava i postizanja cilja; događa se iznenada i naglo (prati ga AHA-efekt, to je uvid između situacije, raspoloživih sredstava i postizanja cilja) e)učenje imitacijom- opažaju se vrsta i struktura reagiranja nekog modela, ti postupci se oponašaju i tokom ponavljanja stječu se promjene u ponašanju, oponašanje uzora

70) Potrebe (Maslow) Potrebe su manjak ili višak nečega, zbog čega nastaje stanje napetosti spremnosti za aktivnost. Prema tumačenju Maslowa, biološke potrebe su primarne u čovjeka. Tek kada se zadovolje one, tj. kada njihov intenzitet postane manji od maksimalnog, u prvi će plan doći potrebe iz slijedeće skupine. a) fiziološke- najvažnije su i ako ostanu nezadovoljene, mogu biti dominantne, tj. onemogućavat će javljanje drugih potreba b) za sigurnošću- postaju vrlo snažne u iznimnim situacijama, katastrofama i neurotičnim stanjima c) za ljubavlju i pripadanjem- postaju aktualne kada su zadovoljene fiziološke i potrebe za sigurnošću d) za poštovanjem- uljučuje samopoštovanje, poštovanje od drugih osoba, uspješnost i kompetentnost e) za autoaktualizacijom- najviše su, javljaju se tek kada su zadovoljene potrebe iz svih prethodnih skupina

71) Hedonistički (emocionalni ili afektivni) ton Hedonistički ton označuje predznak emocionalnog stanja: ugodnost ili neugodnost. Afekt je snažno ali kratkotrajno emocionalno uzbuđenje. U afektu se značajno povećava aktivnost organizma, ponajviše motorna. Smatra se da afekt ne pogoduje kvaliteti intelektualnog rada. Svaka emocija može postati afektom kada ima veliki intenzitet. Sentiment je složena emocija, dispozicija z aodređeno reagiranje prema nekoj osobi ili objektu.

72) Psihosomatski poremećaji Promjene u utrobi, ponajviše probavnim organima kod emocija, pogotovo neugodnih emocija. Ako te promjene traju duže, može doći do trajnog poremećaja u funkcioniranju probave. Proučavanjem psihosomatskih bolesti bavi se mentalna higijena.

73) Receptori/ efektori Receptori su specijalizirani organi osjetljivi na određenu vrstu podražaja. Receptori se nalaze na površini tijela, u mišićima i tetivama te u unutrašnjim organima. Efektori su motorni organi, mišići i žlijezde u tijelu; specijalizirani su organi za reagiranje organizma. Refleksni luk je veza među njima. To je najjednostavniji način funkcioniranja živčanog sustava, predstavlja odraz vanjskog događaja u živčanom sustavu. Jednostavniji je od senzo-motornog luka.

74) Žlijezde Dijele se na egzokrine koje izlučuju svoje sekrete u tjelesne šupljine ili na površinu tijela; i endokrine koje imaju unutrašnje izlučivanje pomoću osmotskog tlaka direktno u krv. Hipofiza izlučuje hormone koji pojačavaju ili inhibiraju rad ostalih žlijezda. Usklađuje rad hormonalnog sistema na osnovi povratne veze. Kada u krvi nastane manjak određenog hormona, hipofiza to registrira i počne pojačano izlučivati hormone koji će potaknuti na rad onu žlijezdu koja je odgovorna za hormon koji manjka.. hipofiza utječe na rad drugih žlijezda, ali smanjenjem ili povećanjem izlučivanja druge žlijezde utječu na rad hipofize. Hipofiza je glavna endokrina žlijezda, smještena u mozgu. Njom pretežno upravlja hipotalamus, a ona ostalim endokrinim žlijezdama. Štitnjača ili tiroideja izlučuje tiroksin koji kontrolira stvaranje energije i aktivnost organizma. Smanjenje tiroksina uzrokuje sporost reakcija a uz povećanje reakcije se ubrzavaju kao i metabolizam. Ima značajnu ulogu u emocionalnom ponašanju, smanjeno izlučivanje u djetinjstvu rezultira kretenizmom. Kod pojave hipotiroidizma javlja se i gušavost, prati ga fizička i mentalna ljenost, pa i zaostalost u duševnom razvoju Paratiroideje kontroliraju stanje minerala u krvi, manjak izaziva napetost, razdražljivost, asocijalno ponašanje. Timus je žlijezda povezana sa razvojem imunosti. U odrasla čovjeka ta žlijezda obično atrofira i nestane.

9

Adrenalne ili nadbubrežne žlijezde izlučuju adrenalin, koji je proprema organizma za aktivnost. Kora adrenalnih žlijezda izlučuje kortin koji sudjeluje u regulaciji količine kalcija i vode u organizmu, nužnih pri reakciji na stres. Pankreas ili gušterača izlučuje insulin koji regulira količinu šećera u krvi, manjak rezultira depresijom ili komom. Gonade ili spolne žlijezde utječu na razvoj spolnih karakteristika i na razvoj muških i ženskih crta ličnosti. Ovariji proizvode jajašca, a hormoni koji ih izlučuju utječu na seksualni nagon. Testisi proizvode spermije, dok hormoni tih žlijezda utječu na spolni nagon.

75) Stanični produžeci Dendriti su kratki izdanci, dovode implus u stanicu. Neuriti ili aksoni su duži, odvode impuls iz stanice. Na krajevima se granaju na telodendrone i imaju završne čvoriće s pomoću kojih stupaju u kontakt s drugim stanicama. Ogranci neurita se zaovu kolateralni aksoni koji omogućuju kontakte s velikim brojem drugih stanica. Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron kraj neurita i kolateralnih aksona.

76) Živčana stanica Ili neuron se sastoji od staničnog tijela, stanične jezgre i staničnih produžetaka. Okružena je fluidom iz kojeg prima minerale, vitamine, kisik, vodu i hranu a odaje produkte svog metabolizma, CO2 i otpadne tvari. Živčana stanica je osnovna jedinica biološke aktivnosti. Specijalizirana je za prijenos živčanog uzbuđenja iz jednog dijela organizma u drugi.

77) Sinapsa Glavna zadaća živčane stanice je da prenosi živčano uzbuđenje, tj. svi procesi koji se zbivaju u stanici kad je ona u akciji. Sinapsa je mjesto prijelaza živčanog uzbuđenja s jednog neurona na drugi i sa živčane na mišićnu stanicu. Dijeli se na: Centralne ili neuro-neuro sinapse- između dva neurona Periferne ili neuro-mišićne- između živčane i mišićne stanice Ekscitacijske- povećava podražljivost susjedne stanice Inhibicijske- smanjuje podražljivost susjedne stanice.

7 Uvjetovani i urođeni refleksi po Pavlovu Uvjetovani refleksi stječu se učenjem i individualnim iskustvom, dok urođeni se aktiviraju bez sudjelovanja korteksa, služe zaštiti i akomodaciji organizma. Invarijantni su, tj. odvijaju se uvijek na isti način.

79) Dijelovi mozga koji sudjeluju u emocionalnom doživljavanju i ponašanju: Korteks (kora velikog mozga), hipotalamus, limbički sistem

80) Simpaticus i parasimpaticus Simpaticus je dio autonomnog vegetativnog živčanog sustava koji pojačava rad unutrašnjih organa. Djeluje antagonistički parasimpatikusu. Parasimpaticus je dio autonomnog vegetativnog živčanog sustava koji pretežno održava rad unutrašnjih organa u mirnom stanju, usporava rad srca, snizuje krvni tlak i pojačava rad žlijezda slinovnica.

81) Empirizam i nativizam Empirizam- je shvaćanje da su sve karakteristike djeteta su posljedica iskustva u toku razvoja. Najpoznatiji predstavnik je John Locke Nativizam- je shvaćanje da su sve buduće karakteristike djeteta već su određene u trenutku njegova rođenja. Ništa ili malo se može postići odgojem. (Francis Galton- uspješnost u društvenom životu provlači se generacijama)

82) Mijelinizacija Proces sazrijevanja živčanog tkiva. Većina aksona ima mijelinsku ovojnicu u kojoj su sve funkcionalne karakteristike stanice. Počinje se stvarati u embrionalnom razdoblju, a uglavnom završava do druge godine, a potpuno do 10.

10

83) Faze dječjeg mišljenja a) senzomotorička faza(0-2 godine)- početni repertoar ponašanja sadržava reflekse, spoznavanje okoline počine preko baratanja predmetima. Pred kraj faze započinje unutarnje reprezentiranje stvarnosti b) predoperacionalna faza (2-6 godina)- dalje se razvija simbolička reprezentacija. Dječje mišljenje je ograničeno nizom nedostataka, ne posjeduje se pojam klase, slaba je sposobnost apstrakcije, mišljenje je rukovođeno egocentričnim principom c) konkretne operacije (7-11 godina)- dijete prevladava nedostatak ranije faze, ispravno formira pojmove, ali je mišljenje konkretno ograničeno na konkretnu realnost i prisutnu sadašnjost d) formalne operacije (11- )- dijete je sposobno za logičke operacije i apstraktnim pojmovima i simbolima u zamišljenim i hipotetskim situacijama.

84) Periodizacija čovječjeg razvoja a) prenatalno (od začeća do rođenja) b) novorođenče (15 dana nakon rođenja) c) dojenče (do kraja prve godine) d) rano djetinjstvo (1-3 godina) e) predškolska dob (3-6) f) školska dob (7-12) g) pubertet (13-15) h) mladenaštvo (15-20) i) zrela dob (20-60) j) predstaračka dob (60-70) k) starost (70 - )

85) Prenatalno razdoblje Traje od začeća do rođenja. To je vrlo brz i nagao razvoj svih budućih tjelesnih struktura djeteta. Dijeli se na embrionalno koje traje do kraja 10. tjedna trudnoće i koji karakterizira nagao razvoj glave i živčanih tkiva; i fetusno koje traje do rođenja, nešto je sporiji od embrionalnog. Do 28. tjedna trudnoće razvijeni su živčai, cirkulatorni i svi ostali tjelesni sistemi u tolikom stupnju da mogu preuzeti funkciju i izvan majčinog tijela. Od 28-40 tjedna ponovo dolazi do naglog povećanja težine i duljine fetusa, povećava se mišićna napetost, razvoj senzornih i motoričkih organa i prisutni su svi vitalni refleksi.

86) Tipologija ličnosti Eyesenecka a) ekstroverzija- introverzija; najvažnija je, označuje otvorenost, odnosno zatvorenost u izražavanju svojih doživljaja i trajanja doživljaja b) neuroticizam- emocionalna stabilnost; neurotik kontrolira spoznaju, ali ne može kontrolirati emocije c) psihoticizam- normalnost; u psihotika je poremećena sama spoznaja, tj. on krivo percipira stvarnost.

87) Autoaktualizacija ličnosti Ili samoostvarenje je težnja da se sve vlastite dispozicije i sposobnosti razviju do najviših vrijednosti. Maslow je tvorac teorije o auktoautoalizaciji i humanističke psihologije, pokreta koji tvrdi da je svrha čovjekova života je aktualizacija svih njegovih potencijala i sposobnosti. Prema Maslowu, vrlo je malo ljudi koji su postigli potpunu autoaktualizaciju, tj. postigli punu afirmaciju i aktualizaciju svoje ličnosti.

8 Temperament Skupina osobina ličnosti koje karakteriziraju emocionalni život. Ovisi pretežno o naslijeđu, tj. o radu živčanog sustava i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, te o socijalizaciji. Ulogu u razvoju temperamenta igraju nasljeđe i socijalizacija. Temperament se ogleda u brzini izmjenjivanja i jačini emocija, o općem tonu raspoloženja, te o čestini i načinu izražavanja emocija. Glavne crte temperamenta su: a) emocionalna stabilnost / nestabilnost b) optimizam / pesimizam c) instrovertnost / ekstrovertnost

89) Karakter

11

Skupina moralnih i konativnih (voljnih) osobina ličnosti koje se razvijaju isključivo pod utjecajem socijalne sredine, dakle odgoja. Crte karaktera se objedinjuju u četiri prema tome kako se pojedinac odnosi: prema samom sebi, prema radu i svojim zadacima, prema socijalnim normama ponašanja i prema drugim ljudima.

90) Obrambene mehanizme ličnosti Osim podsvijesti, Freudovo drugo najvažnije otkriće. Služe u obrani samopoštovanja kod psihičkih trauma. To je trajna struktura pomoću koje se izbjegava neugodnost i anksioznost. Dijele se na: a) Racionalizacija (opravdanje, omalovažavanje, uljepšavanje) b) Agresija (konstruktivna, destruktivna, fizička i verbalna) c) Kompenzacija (promjena aktivnosti u kojoj nismo dobri za onu u kojoj jesmo) d) Sublimacija (prijenos društveno neprihvatljivog ili neostvarivnog na društveno prihvatljivo ili ostvarivo; npr. žena koja ne može imati djecu postaje odgajateljica) e) Identifikacija (ublažavanje osjećaja vlastitog neuspjeha poistovjećivanjem s osobom ili grupom koja je društveno uspješna) f) Maštanje (pomaže postizanje onog što u realnosti ne uspijeva) g) Represija (potiskivanje ili istiskivanje neugodnog događaja iz svijesti) h) Projekcija (pridavanje vlastitih osobina drugima) i) Reakcijska formacija (obrnuto ponašanje od onog koje bi se očekivalo; pretjerivanje u kompenzaciji) j) Regresija (povratak infantilnom ponašanju) k) Povlačenje (opasno jer uvijek znači odustajanje od rješavanja problema što može odvesti u osamljenost, apatiju...) l) Insulacija (pretjerano intelektualiziranje problema; izdvajanje jednog dijela mentalnog sadržaja od drugog tako da se otežava veza među njima)

91) 3 skupine duševnih poremećaja Neuroze, psihopatije, psihoze Neurotik ne gubi kontakt s okolinom i može razmjerno misliti, ali je izgubio kontrolu nad emotivnim životom reflektira se fobijama i prisilnim radnjama. Neuroze nastaju kada anksioznost spriječi ili iskrivljuje učenje do te mjere da se prikladno učenje, potrebno za prilagodbu ne može dogoditi. Psihopat je naoko normalan čovjek koji je neprestalno u sukobu s okolinom a toga nije svjestan (uzroci su u ranom djtinjstvu). Psihopat toga nije svijestan, sebičan je, nemoralan i ne pati zbog svoje asocijalnosti i antisocijalnosti. Psihoza je najteži duševni poremećaj, reflektira se promjenama u ličnosti, izgubljenom percepcijom itd. Dijele se na organske (oštećenje živčanog sustava- delirijum tremens, progresivna paraliza; demencija epilepsija) i funkcionalne (teške psihičke traume, manična depresija, shizofrenija, paranoja). Funkcionalnim psihozama ne možemo utvrditi organsku osnovicu.

92) Živčani sustav koji upravlja radom unutrašnjih organa Vegetativni autonomni živčani sustav i regulira važne životne funkcije bez naše dozvole.

93) Opažanje vlastitih psihičkih doživljaja kasnije Retrospekcija

94) Transverzalno i longitudinalno ispitivanje inteligencije Transverzalno ispitivanje inteligencije se mjeri u određenom vremenu, obično do jedne godine. Longitudinalno ispitivanje vrši se više desetljeća.

95) Instrumentalno učenje je pasivni oblik učenja. T/ N Instrumentalno učenje je učenje s namjerom, učenje putem pokušaja i pogrešaka. ako subjekt griješi u pronalaženju točnih rezultata, dobija negativna potkrepljenja, ako pronalazi točan rezultat, nagrađen je; na osnovi povratnih informacija određuje se koji pokušaj može biti koristan, a koji nekoristan. To je aktivni oblik učenja.

96) Telodendron je kraj dendrita. T/ N Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron je kraj neurita i kolateralnih aksona

12

97) Emocionalno uzbuđenje Aktivacija živčanog sustava

9 Eysenckova koncepcija Eysenck ima analitički pristup proučavanju; ukupnost ponašanja se pokušava objasniti kroz bazične komponente. Tvrdio je da naše ponašanje ima biotičku komponentu, tj. da postoji predispozicija da će netko biti emocionalno stabilan, odnosno nestabilan. Dimenzija stabilnost i nestabilnosti preuzeta je iz Pavlovljevog učenja. Sastoji se u tome da su introveri imaju slab, tj. visoko reaktivan živčani sustav koji jače reagira i na slabe podražaje. U introverta se lako razvijaju uvjetovani refleksi, osobito refleksi kočenja određenih ponašanja. Ekstroverzija se razvija na jakom živčanom sustavu, koji nije lako probuditi, te jače reagira tek na jače podražaje. Ekstrovert stječe inhibirajuće uvjetovane reflekse i zato češće krše socijalne norme. Introvertnost i ekstrovertnost su međusobno ortogonalne- introvert nije nužno neurotik flegmatici su stablini introverti. Eysenck je ustvrsio da se ukupnost našeg ponašanja može opisati sa 2 dimenzije. Intro-ekstra verzija i nestabilnost-stabilnost. Melankolik- nestabilna introverzija Kolerik- nestabilna ekstroverzija Sangvinik- stabilna ekstroverzija Flegmatik- stabilna introverzija

99) Koliko traje vrijeme ovuma 15 dana (ukopavanje jajne stanice u stijenku maternice)

100) 3 oblika depresije melankolija, manija, miješana stanja

101) Definicija i objašnjenje posttraumatskog stresnog poremećaja Javlja se u normalnih osoba koje su proživjele nenormalna emocionalna opterećenja (rat, silovanje). Javlja se nakon 6 mjeseci od događaja koji je osobu razorio. Osoba sanja i sjeća se traume i izvještava o njima kao da ih ponovno proživljava. Karakteristike su besanica, mučni snovi, razdražljivost ili izljev bijesa zbog banalnih razloga, poteškoće koncentracije, znakovi paranoičkog ponašanja. Posttraumatskim stresnim poremećajem mogu biti pogođeni. Ratni veterani, bivši zatvorenici, ljudi poslije razvoda, zlostavljana djeca, žene poslije silovanja...

102) Kognitivna sposobnost stvaranja novih rješenja i ideja Kreativnost. Novih za pojednica, ne za druge; to je stvaralačko mišljenje

103) Eeysenckovi melankolici su. Nestabilni (neurotični) introverti. Melankolik je hirovit, tjeskoban, krut, staložen, pesimističan, oprezan, nedruštven, tih. Kolerik je osjetljiv, nemiran, agresivan, uzbudljiv, nestalan, nagao, optimističan i aktivan. Flegmatik je aktivan, pažljiv, promišljen, miroljuvbljiv, obuzdan, pouzdan, uravnotežen, spokojan. Sangvinik je društven, pristupačan, govorljiv, prijemljiv, ležeran, živahan, bezbrižan, vođa.

104) Što je akcijski potencijal? Živčani implus. Kada se akson na bilo kojem mjestu dovoljno intenzivno podraži, na tom se mjestu narušava ravnoteža. Propusnost se membrane mijenja, smanjuje se otpor, te ioni izvana prodiru u unutrašnjost. Dolazi do depolarizacije (s vanjske strane membrane dominira negativni, a s unutrašnje pozitivni električni naboj).

105) Što je potencijal mirovanja? U stanju mirovanja vanjska strana stanična membrana je električki pozitivna (Na+, Cl-), a unutrašnja strana je negativna (K+, A-). Održava se konstantna razlika u koncentraciji aniona i kationa s obje strane membrane. Na površini nema razlike u potencijalu, pa nikakva struja ne teče.

106) Što je ionska crpka?

13

Mehanizam koji ima odlučujuću ulogu u prenošenju živčanih uzbuđenja. U stanju mirovanja vanjska je strana stanične membrane električki pozitivna, a s unutrašnje električki negativna. U stanju mirovanja membrana stanice je slabo porpusna za natrijeve ione. A k tome postoji i fermentni sistem (ionska crpka) koji aktivno izbacuje ione Na+ u ekstracelularni prostor. Istodobno kalijevi ioni slobodnije prolaze kroz membranske pore i koncentriraju se u intracelularnom prostoru. U stanju mirovanja održava se konstantna razlika u koncentraciji aniona i kationa s obje strane membrane.

107) Silazni živčani putevi vode živčani impuls do centralnog živčanog sustava. T /N Silazni živčani putevi vode živčani impuls od centralnog živčanog sustava prema periferiji. Uzlazni živčani putevi vode impuls do centralnog živčanog sustava.

108) Dendriti su kraj telodendrona. T / N Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron je kraj neurita i kolateralnih aksona

109) Zaokruži 2 sposobnosti koje krase ekstroverta. Otvoren, društvena stabilnost.

110) Definicija učenja. Učenje je stjecanje novih oblika ponašanja. Aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje pod utjecajem vanjskih uvijeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvjesnosti.

111) Klasično uvjetovanje i instrumentalno uvjetovanje Klasično uvjetovanje je pasivno- bezuvjetni podražaj dovodi do bezuvjetne reakcije (nasljedno određene). Tvorac je Pavlov. To je učenje koje dovodi do stvaranja nove veze između situaicje i reakcije, veze koja prije nije postojala. Instrumentalno uvjetovanje je aktivno, tj. dobija se aktivni odgovor na unutrašnja stanja organizma (tražimo hranu, ugodnu temperaturu, društvo). Ako reakciju prati pozitivno potkrepljenje, povećava se mogućnost da će se ta reakcija ponoviti; ako ne, vjerojatnost je da će se ta reakcija u sličnoj situaciji inhibirati.To je učenje zasnovano na posljedicama koje prate određena ponašanja. Određena reakcija se ne izaziva nego je organizam spontano emitira. Tvorac je Skinner.

112) Definicija zaboravljanja Zaboravljanje je suprotno pamćenju. Kada iz dugoročnog skladišta pamćenja ne možemo dozvati odgovor na pitanje, i to je odgovor koji smo prije mogli dozvati, kada je naglo došlo do slabljenja i gubljenja snage odgovaranja, govorimo o zaboravljanju.

113) Tri komponente zastupljene u svakom obliku učenja: a) motivacija- da se usvoji novo ponašanje b) repeticija- ponavljanje situacije c) satisfakcija- zadovoljenje primarne potrebe

114) Tko se bavio mehanizmima zaboravljanja? H. Ebbinghaus je ispitivao pamćenje i konstruirao krivulju zaboravljanja.

115) Instrumentalno učenje i instrumentalno uvjetovanje Instrumentalno učenje se događa s namjerom, to je učenje putem pokušaja i pogrešaka. Instrumentalno uvjetovanje se odvija bez namjere, nego organizam spontano emitira neku reakciju.

116) Senzorno, kratkoročno (operativno) i dugoročno pamćenje Senzorno pamćenje- informacije prvo dolaze ovdje ali se zadržavaju kratko u obliku mentalnih slika. To je kratkotrajno zadržavanje podražaja u osjetnim skladištima npr. Ikoničko pamćenje- onog izazvano vidom. Ehoičko pamćenje izazvano sluhom. Operativno ili kratkoročno pamćenje- kroz kratkoročno skladište informacije prolaze, kodiraju i prerađuju se i iz njega se transportiraju u dugoročno. Ovo pamćenje ima maleni kapacitet, interferencija se lako događa. Dugoročno pamćenje- jedna je od glavnih funkcija u sistemu pamćenja. Tu se informacije uskladištuju,

14

praktički do kraja života. Ima veliki kapacitet (10 milijardi riječi i pojmova).

117) Semantičko i epizodičko pamćenje Semantičko- Pamćenje je koje omogućuje upotrebu jezia, a označuje poznavanje značenja riječi i pravila njihova kombiniranja u rečenice. Semantičko pamćenje jedno je od skladišta dugoročnog pamćenja. Sadrži činjenice i pravila. Stabilno je. Epizodičko- je pamćenje posebnih, određenih događaja i pojava, stvari vezane uz određeno vrijeme. Smatra se jednim od skladišta dugoročnog pamćenja. Izloženo je promjenama.

118) Teorije zaboravljanja a) teorija slabljenja traga- ako se građa koju smo naučili ne ponavlja b) teorija interferencije- uzajamno ometanje različitih tragova pamćenja c) teorija prgrešnog plana reprodukcije- ako se u testu pamćenja ne primjeni plan reprodukcije nastao tijekom učenja, nastaju greške

119) Poremećaji pamćenja a) hipomnezija- smanjena sposobnost zapamćivanja novih i korištenja starih informacija b) amnezija- potpun gubitak pamćenja (može biti retrogradna, kada se bolesnik ne može sjetiti onog što je prethodilo i anterogadna je nemogućnost prisjećanja događaja nakon amnezije) c) paramnezija- lažno sjećanje, čovjek misli da je nešto već susreo, a zapravo nije d) hipermnezija- nesposobnost zaboravljanja nekih događaja, osobito pamćenje nevažnih pojedinosti.

120) Što je transfer u učenju? Utjecaj prethodnih znanja na uspješnost učenja i istom ili srodnim područjima. Može biti: Vertikalni (specifični)- dolazi do izražaja u predmetima shijerarhijskom strukturom građe; stroni jezici, matematika Lateralni (opći)- prijenos znanja iz jednog predmeta u druge Pozitivni- prethodno znanje ubrzava novo učenje Negativni- prethodno znanje ometa novo učenje

121) Što je negativni transfer u učenju? To je interferencija, tj. inhibicija. I ovdje označava uzajamno ometanje, tj. recipročnu inhibiciju u učenju. Što je građa ili aktivnost bolje naučena, manje je podložna interferenciji. Može biti: Retroaktivna- novo učenje otežava zadržavaje prethodno naučenog Proaktivna- prethodno učenje otežava zadržavanje novog

122) Tko uvodi pojam inteligencije u suvremenu psihologije? Herbert Spencer, 1880.

123) Tvorac prve teorije strukture intelekta. Spearman začetnik je faktorske analize i tvorac prve teorije strukture intelekta. Faktorska analiza ga je dovela do teorije da se intelektualne sposobnosti sastoje od dva faktora: generalnog koj sudjeluje u svim intelektualnim operacijama i niza užih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama.

124) Što je faktorska analiza (Spearman)? To je matematički postupak koji se kasnije jako razvio, dakle teorija da se intelektualne sposobnosti sastoje od dva faktora: generalnog faktora koji sudjeluje u svim intelektualnim operacijama i niza užih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama. Statistički postupak kojim se otkriva što je zajedničko u aktivnostima koje se izazivaju različitim testovima. Testovima se izazivaju različite aktivnosti, a između rezultata postoji sličnost. Izračunavaju se koeficijenti korlacije između rezultata što su ih isti ispitanici postigli u tri ili više različitih testova. Ako se testovima izazivaju različite aktivnosti, a između rezultata postoji sličnost, znači da je u osnovi različitih aktivnosti nekakav zajednički faktor. Faktorskom analizom učinjen je značajan napredak u otkrivanju bazičnih sposobnosti i bazičnih skupina ličnosti. Faktorskim pokusom ispitujemo djeluje li nezavisna varijabla na zavisnu.

15

125) Što je G- faktor? Generalni (opći) faktor inteligencije; Spearman je smatrao da je inteligencija jedinstvena sposobnost, tj. da osoba koja je intlektualno superiorna u jednom području, bit će intelektualno superiorna i u drugom. Tu jedinstvenu sposobnost je nazvao G-faktorom, a sastoji se od dvije komponente: a) edukcija- upućuje na pronalaženje smisla u zbrci, razvijanje novih spoznaja, uočavanje na temelju zadanog onoga što nije neposredno uočljivo. b) Reprodukcija- savladavanje, prihvaćanje i reproduciranje verbalnih sadržaja iz područja verblaiziranog obrazovnog sklopa ili kulturološkog miljea.

126) Tko je prvi uveo razliku između mentalne i kronološke dobi? W. Stern je na tom temelju izmislio formulu za izračunavanje inteligencije IQ= MD/KD*100 Mentalna dob se, kao i kronološka, izražava brojem mjeseci na temelju riješenih zadataka u testovima inteligencije. Prosječni IQ se dobije kada su mentalna i kronološka dob približno jednake. Natprosječni je onaj u kojega je mentalna dob osjetno veća od kronološke; a ispodprosječni kada je mentalna dob osjetno niža. IQ nije konstantan, značajnije promjene se događaju pod utjecajem osobnih i obrazovnih faktora.

127) Navedi 7 primarnih mentalnih sposobnosti kod Thurstona! a) V- verbalni faktor (razumijevanje ideja saopćenih riječima) b) W- fluentnost govora (sposobnost lakog pisanja i govorenja) c) M- mnemički faktor (sposobnost pamćenja) d) R- faktor rezoniranja (sposobnost zaključivanja, rješavanja problema, planiranja) e) N- numerički faktor (sposobnost obavljanja osnovnih računskih operacija) f) S- socijalni faktor (sposobnost zahvaćanja dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih odnosa) g) P- perceptivni faktor (brzina identificiranja objekata)

128) Koje su nasljedne osobine živčanog sustava? Snaga, izdržljivost, pokretljivost, uravnoteženost.

129) Kako se izračunava mentalna dob? Svaki riješeni zadatak u testu donosi određeni broj mjeseci mentalne dobi.

130) Kvocijent inteligencije i inteligencija nisu sinonimi. T / N

131) Što je IQ? Mjera koja označuje relativnu vrijednost pojedinčeva rezultata u odnosu prema rezultatima pojedinaca njegove životne dobi. Kvocijent inteligencije pojedinca nije konstantan.

132) Kvocijent inteligencije nije konstantan. T / N

133) IQ za prosječne- 50% populacije: 90-109 natprosječne- 16% pouplacije- 110-119 visoko natprosječne- 7%- 120-129 nadarene- 2%- iznad 130 ispodprosječne- 16%- 80-89 granične- 7%- 70-79

134) Dokimologija se bavi ispitivanjem i ocjenjivanjem znanja. Bavi se ispitivanjem i ocjenjivanjem znanja, tj. određivanjem što sve, osim znanja utječe na ocjenu. Razvio ju je Pieron.

135) Što je halo-efekt? Neopravdana generalizacija. Izvor je grešaka u procjeni, koji se teško uklanja; to je tendencija da se pojedinačne osobine ocjenjuju s u skladu s općim dojmom o pojedincu, a opći se dojam nerijetko stvara na

16

osnovi poznavanja malog broja osobina.

136) Što je ocjenjivanje? Razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne vrijednosti. Međutim, te kvantitativne vrijednosti su samo dogovorni nazivi kvalitativnih kategorija i nije ih opravdano zbrajati, dijeliti...

137) Što je provjeravanje? Prikupljanje podataka, npr. ispitivanjem, o tome kako se učenici približavaju postavljenim ciljevima. Rezultat provjeravanja se ne ocjenjuje.

138) Što je vrednovanje? Određivanje stupnja do kojega su postignuti ciljevi neke odgojno-obrazovne akcije. Ocjenjivanje koje uzima u obzir uvijete u kojima su postignuti određeni rezultati.

139) Zadaci esejskog i objekivnog tipa. Kod esejskog tipa zadatka odgovaranje na pitanje je slobodnije, obično se sastoji od više povezanih pitanja o različitim dijelovima građe. Ocjenjivanje je subjektivno. Kod objektivnog se odgovara jednostavno, često izborom predloženog odgovora, ocjenjivanje je objektivno.

140) Što se dešava kad pitanja u testu smanjujemo s 5 na 2? Smanjuje se osjetljivost.

141) Longitudinalni valovi povezani su s kratkotrajnim pamćenjem? T / N Longitudinalna praćenja u razvojnoj psihologiji daju valjanije i objektivnije podatke u odnosu na transverzalna ispitivanja; longitudinalna mjerenja u razvojnoj psihologiji ne predstavljaju eksperimentalni postupak.

142) Razlika između halucinacije i iluzije je u tome što kod halucinacije ne postoji objektivni fizikalni vanjski podražaj. T / N

143) Osjetljivost na probleme je inteligencija. (Bujas) Inteligencija prema Bujasu je sposobnost misaonog snalaženja u rješavanju novih problema.

144) Razlika između ZOTa i testova znanja je u baždarenosti.

145) Metamemorija- znanje o vlastitom sistemu pamćenja. Uključuje znanje o tome kako se informacije različitih vrsta trasponiraju iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno i znanje o sadržaju vlastitog dugoročnog pamćenja. Smatra se da najviše vrijednosti doseže u zreloj životnoj dobi. Mentalna kondicija- psihofizičko stanje više ili manje pogodno za učenje. Onaj tko rijetko ili uopće usutavno ne uči u slaboj je mentalnoj kondiciji. I obratno. Glavne su konstituante mentalne kondicije osposobljenost za pravilnu organizaciju učenja, osposobljenost za logičko čitanje i kreativnost u obradi primljenih sadržaja učenja.

146) Reaktivnost živčanog sustava Naslijedna osobina koja se ne može mijenjati. To je osjetljivost na podražaje različitog intenziteta. Visoko reaktivan živčani sustav reagira i na slabe podražaje, dok nisko reaktivni reagira tek na podražaje većeg intenziteta.

147) Podjela učenja s obzirom na kriterije: a) verbalno/neverbalno (uz verbalno dolazi do izražavanja, uz neverbalno usvajanje novih vještina i navika) b) namjerno/nenamjerno c) aktivno/pasivno (učenje putem uvjetovanja, misaonog uvida u situaciju/ klasično kondicioniranje) d) kognitivno/socijalno (obrazovanje/odgoj, socijalizacija)

148) Tri preduvjeta za racionalnu organizaciju učenja:

17

Planirati učenje; biti motiviran za učenje; izbjegavati interferencije

149) Apstrakcija Jedna je od glavnih operacija mišljenja. Znači sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnig; izdvajanje određenih informacija kao bitne ili nebitne. 150) funkcionalne psihoze To su psihoze kojima ne možemo odrediti organsku osnovicu.

151) Napišite dvije riječi kojima ćete obuhvatiti slijedeće izraze: generalizacija; gašenje; bezuvjetno; viši red-niži red. Uvjetovani i udođeni refleksi

151) Generalizacija Uz apstrakciju jedna je od glavnih operacija mišljenja, znači uopćavanje, tj. povezivnaje bitnih osobina različitih objekata mišljenja u cjelinu, pojam, uz znanje da i objekti koji trenutno nisu prisutni u mišljenju mogu imati jednake bitne osobine. To je znanje osnova transfera, prijenosa spoznaje iz jedne situacije u drugu. Uz to je vezan jedan mehanizam učenja- uvjetovanje. Negativni transfer ometa prijenos ranijih znanja u nova područja. Pozitivni transfer olakšava ubrzavanje starog znanja u novo učenje. Uvjetovanje je kondicioniranje, tj. stjecanje nove mogućnosti (uvjeta) ponašanja u određenoj situaciji. Prema Bloomu glavni su oblici: klasično, instrumentalno i opservacijsko odnosno posredno učenje.

152) Emotivna povezanost Spada u neformalnu grupu (uloge, položaji, komuniciranje, norme ponašanja)

153) Divergentno i konvergentno mišljenje Divergentno mišljenje (produkcija9 je sposobnost stvaranja više informacija na osnovi jedne dane informacije. To je originalnost i fluentnost ideja. Konvergentno mišljenje (produkcija) je sposobnost nalaženja jednog odgovora koji zadovoljava dani uvijet ili informaciju. Isto je što i rezoniranje, logičko zaključivanje.

154) Dijagnostička valjanost testa upućuje na njegovu normiranost.

155) Asimetrička distribucija To su različiti iznosi za aritmetičku sredinu i centralnu vrijednost.

156) Valjanost Mjerna je karakteristika testa ili nekog drugog postupka, koja kazuje koliko se zaista mjeri ono što želimo mjeriti. Ako želimo ispitati osposobljenost za primjenu znanja u praksi, a sastavimo test od zadataka kojima se pretežno ispituje poznavanje činjenica, test neće biti dovoljno valjan, tj. test je valjan ako doista mjeri ono što smatramo da mjeri. Valjanost testa se određuje na različite načine i ovisno o načinu određivanja, valjanost može imati i različito značenje.

157) Disleksija Opća je oznaka za različite probleme i teškoće u učenju čitanja, tj. označava sporost i netočnost u čitanju i pisanju. To je smanjena sposobnost razumijevanja pročitanog. Specifična ili razvojna disleksija označuje teškoće koje su prolazne ili izlječive.

158) Disgrafija Ili distorgrafija je teškoća u učenju pisanja koja se očituje kao sporost i netočnost u pisanju: izostavljanje slova, zrcalno pismo. To je nesposobnost izražavanja misli pisanjem.

159) Dislalija Poteškoća je u oblikovanju govora.

160) Antisocijalna ličnost

18

Poremećaj je u ponašanju kojim je temelj nepoštivanje prava drugih.

161) Narušava smislenost grupe: testovi znanja testovi inteligencije testovi ličnosti testovi sposobnosti Testovi znanja, ličnosti i sposobnost spadaju u istu grupu s obzirom na predmet mjerenja.

162) Specijalne stanice u oku: Crno, sivo, bijelo- štapići Boje- čunjići

163) Funckionalna nepismenost podrazumijeva: nesposobnost čitanja; nesposobnost pisanja; nesposobnost pročitanog (razumijevanja teksta) i oduzetost lijeve moždane hemisfere.

164) Introspekcija ili samoopažanje Postupak je opažanja vlastitih psiholoških stanja i doživljavanja.

165) Programirano učenje Uključuje individualni rad. To je jedan od načina koji se može prikladno koristiti u individualizaciji učenja i nastave; posebno organizirano učenje u kojemu se pravilno smjenjuju primanje i obrada informacija. Određeno je što i kako će se učiti. Provodi se pomoću posebnih udžbenika i drugih sredstava.

166) Kkorelacija Povezanost je između uspjeha u testu i uspjeha u nekom vanjskom kriteriju.

167) Indeks težine Indeks težine jednog zadatka je postotak ispitanika u cijelom uzorku koji su taj zadatak ispravno riješili. U slučajevima kada se zadatak može riješiti i djelomično treba odrediti samo dvije mogućnosti: riješio i nije riješio. Kada indeks težine nekog zadatka iznosi 0, znači da ga nitko nije riješio.

168) Marko Marulić Hrvatski latinist koji je 1520 prvi u svijetu upotrijebio izraz psihologija.

169) Shizofrenija Duševna bolest koju karakterizira postepeno opadanje umne djelatnosti i narušavanje povezanosti psihičkih procesa; rascjep ličnosti, raskidano mišljenje, poremećaji u raspoloženju i osjećajnom životu, podvojenost, halucinacije, paranoja, odvajanje od vanjske okoline.

19