PSIHOPATOLOKI POREMEAJI

POREMEAJI OPAANJA

Poremeaj opaanja moe biti kvalitativni i kvantitativni. Uzroci ovome mogu biti mnogostruki, posmatrano s gledita lokalizacije, poev od poremeaja u receptornim organima, sprovodnim putevima, u kortikalnim centrima u kori velikog mozga, pa sve do promjena u psihikim funkcijama.

AGNOZIJE

Agnozije su poremeaji kod kojih je izmjenjena sposobnost raspoznavanja i prepoznavanja primljenih nadraaja iako je funkcionalna sposobnost ulnih organa ouvana. Mogue su u oblasti svi ula.

Optike agnozije - sastoje se u tome da bolesnik nema sposobnost raspoznavanja primljenih svjetlosnih utisaka iako je organ vida neoteen. On u stvari nije slijep jer je funkcija oka i sprovodnog sistema ouvana. U takvim sluajevima bolesnik moe da posmatra neki predmet, ak i da ga opisuje ali nije u stanju da ga prepozna. Uzrok ovome je oteenje u lijevoj modanoj hemisferi (ili obostrano) i to u konveksnom djelu okcipitalne kore, gdje se nalazi psihovizuelni centar.

Akustika agnozija - je slina pojava, Bolesnik nije u stanju prepoznati zvuk, da oznai njegovo porjeklo, npr, kucanje sata ne moe protumaiti otkucajima sata. Bolesnik nije gluv on uje zvuk, negovo ulo sluha je ispravno, sluni ivac ouvane funkcije ali ne prepoznavanje zvuka je jasno izraeno. arite se nalazi u prvoj temporalnoj vijuzi na lijevoj strani psihoakustika zona.

Taktilna agnozija Bolesnik ima ouvanu palpacionu sposobnost prstiju aka ali pri zatvorenim oima samo pipanjem predmeta nije u stanju daih prepozna.arite se nalazi u srednjoj trini zadnje centralne vijuge.

Antonov sindrom - je vrsta agnozije u kojoj bolesnik ne prepoznaje svoj spostveni defekt. Bolesnik pipa svoju oduzetu ruku, ne prepoznaje je i pita se se ta to moe biti; iako je potpuno slijep on toga nije svestan i tvrdi da dobro vidi

ILUZIJE

Iluzije su veoma est poremeaj opaanja. Kod iluzija se primljeni ulni utisci koji potiu od nekog premeta, stapaju s proizvodima fantazije, poslije ega se tako izmjene da opaanje prua pogrenu sliku predmeta.

Razlikujemo etri vrste iluzija.

1. Iluzije zbog nepanje: na primjer pri itanju i ne primjetimo u jednoj rijei pogreno natampano slovo.

2. Iluzije uslijed dejstva afekta: kada usamljeni nou hodamo i u strahu vidimo od grma ovjeka koji ide prema nama.

3. Pareidolije, specijalne iluzije koje nastaju bez uea afekta, pri emu utisak stvarnosti ne postoji: posmatranjem oblaka vidimo razliite oblike i figure.

4. Iluzije uslijed navika ako stavimo kuglici izmeu kaiprsta i srednjeg prsta imaemo utisak da drimo dvije kuglice. Mi nismo nauili da se sluimo ovim povrinama.

Iluzije su este pojave psihopatiolokog sadraja u bolesti kod akutnih duvenih oboljenja, najee toksinih i infektivnih psihoza.

HALUCINACIJE

Halucinacije su takav poremeaj pri kome postoje opaanja bez odgovarajuih objektivnih drai. Bolesnici su uvjereni da uju, vide, po tjelu osjeaju ono to u stvari ne postoji. Javljaju se u oblasti svih ula (optike, slune, olfaktivne, gustativne,haptike) ali su oblasti ula vida i sluha najee.

Halucinacije mogu biti elementarne (jednostavne) na primjer zvuk, svijetlost, ili sloene (raznovrsne), na primjer itave slike ili reenice.

Elementarne halucinacije ukazuju na neposredno razdraenje receptornog aparata, a sloene su vezane za poremeaj svijesti i miljenja. Halucinacije uvijek pokazuju bolesno stanje centralnog nervnog sistema i nalaze se najee kod duevnih bolesnika. Psiholoki znaaj halucinacija je stvarna ulna predstava: onaj koji halucinira vidi,uje osjea kao da postoji stvarni objekt.

Predisponirajui faktori za nastanak halucinacija su raznovrsni. Na prvom mjestu: a) poremeaj jasnosti svijesti, b) postojanje sumanutih ideja; c) izvanredna afektivna stanja; d) razliiti stepeni intoksikacije centralnog nervnog sistema, e) intenzivne sugestije; f) lokalni nadraaji kortikalnih centara; g) periferni nadraaji (pritisak na one bulbuse moe izazvati vidne halucinacije.

Optike halucinacije se po pravilu najee javljaju pri trovanju egzogenim otrovima (alkohol, droga) kao i u toku febrilnih i infektivnih stanja.Optike halucinacije se mogu manifestovati u razliitom obliku:

Fotomi (iskre, plamen, svjetlo) predstavljaju najelementarniji oblik optikih halucinacija.

Mikrohalucinacije su takve halucinacije pri kojim se vide sitni predmeti koji se obino kreu (bube, mievi, gamad), esto se javljaju prilokom trovanja kokainom i alkoholom

Vizija je takav oblik pri kojem bolesnik vidi itav niz osoba koje neto rade, razgovaraju, to sve mnogo lii na snove.Poznate su tzv. pikove vizije (oteenje fascikulusa longitudinalisa dorzalisa), u kojima bolesnik vidi kroz zid, pri emu se zidovi naginju, iskrivljuju ili rue.

Autoskopske halucinacije su rijetke ali izuzetno teke halucinacije. Bolesnik vidi svoje tjelo izvan realnog tjela, njegova glava je slobodno odvojena od tjela, eta u prostoru, on vidi svoje srce kako gori u plamenu, vidi svoje tjelo kao da je od stakla, prozirno i u njemu se vidi svaki organ.

Ekatrakampine halucinacije su halucinacije gdje bolesnik vidi predmete izvan vidnog polja, obino iza svojih lea.

Akustike halucinacije su ee i javljaju se kod shizofrenije. Mogu se javiti u elementarnom obliku u vidu akoazmi, kada se uju umovi, grbenje, zvonjenje, pucketanje, lupkanje ili u obliku glasova koji dolaze iz razliitih izvora, ili spoljnje sredine u kojoj bolesnik ivi ili su lokalizovani u tjelu i organima samog bolesnika. Glasovi iz spoljnje sredine mogu biti lokalizovani u lusteru, kljuaonici, ivotinjama. Nekad glasovi budu odmah prepoznati a nekada su nepoznatog porijekla. U fazi ouvane kritinosi inteligentan bolesnik prikriva glasove koje uje jer zna ta oni predstavljaju, ali kasnije ne izbjegavaju da o njima razgovaraju, ili se odaju svojim ponaanjem, prave mimiku kao da neto oslukuju, osvru se, stavljaju vatu, vosak u ui. Nekada bolesnici uju kao glas ono to misle i taj tzv. odjek (eho) sopstvenih misli je katastrofalan za bolesnika.Oni tada imau osjeaj da im drugi itaju misli, a nekad uju kako drugi izgovaraju njihove misli (oduzimanje misli). Ponekad bolesnik uje glasove koji mu nareuju (ubi se, skoi kroz prozor, uniti ga itd.). Mogue su istovremeno i dvostruke halucinacije razliitog sadraja, i dok jedni glasovi nareuju neto odreeno dotle drugi izdaju suprotna nareenja.Bolesnik iznuren od takvih glasova esto izvri samoubistvo.

Halucinacije u oblasti ula ukusa i mirisa (olfaktivne i gustatine) obino idu zajedno.Bolesnik najprije ima utisak kao da je hrana neto promjenila ukus i na podlozi ovakve ulne izmjene javljaju se sumanute ideje kao da ga neko putem hrane truje. Nekada osjea udan miris obino smrad, miris plina i zakljuujue da ga neko hoe da uniti.Ove halucinacije mogu biti rezultat organskog oteenja mozga

Taktilne ili Haptike halucinacije u oblasti ula pipanja (koe) mogu biti raznovrsne (taktilne ili haptike) poev od najobinijih mravinjanja pa sve do osjeaja da oboljelima po koi gmiu bube, da ih neko bocka ,ubada otrim predmetima, pali po koi, puta elektrinu struju, dodiruje itd. Nekada bolesnici sami rasjecaju kou kako bi izvadili bube (kokainski delirij).

Halucinacije na unutranjim organima (cenestetike) Viaju se uglavnom kod shizofrenije. Bolesnici imaju utisak da im neko upa crijeva, vadi spermu, uvre srce, bode po pluima itd.

Kinestetike halucinacije kada bolesnik ima osjeaj da mu se djelovi tjela kreu a da bolesnik pri tom miruje. Ponekad osjea da mu tjelo lebdi, nie se preve, pada, itd.

Negativne halucinacije gdje se realni predmeti ne opaaju ili postojei glasovi ne percipiraju. Naroite su prisutne kod histerinih osoba. One mogu da ne vide odreenu osobu dok druge osobe vide.

POREMEAJI NAGONSKOG IVOTA

Poremeaj nagona za ishranuPoremeaj nagona za ishranu moe biti kvalitativni i kvantitativni.

Kvantitativni poremeajiUtoljenje gladi u smislu bolesne prodrljivosti (polifagija). Ovaj poremeaj se najee via kod mentalno retardiranih osoba (idioti), zatim

oboljelih od encefalitisa i tumora mozga. U ovu grupu poremeaja spada i konjska glad kod epileptiara i to esto kao aura (predznak) napada. Bolesnik je tada u stanju da pojede do 10 kg hrane. Usljed prodrljivosti i halapljivosti bolesnici se mogu uguiti ogromnim zalogajem (bolus smrt).

Smanjen ili potpuno ugaen nagon za ishranom (oligofagija) najee se oituju u obliku gladovanja. Gladovanje moe biti namjerno radi mravljenja, u cilju protesta (trajk glau) radi postizanja odreenih ciljeva ili ipak zbog postojeih sumanutih ideja da je hrana otrovana. esto se javlja i kod depresivnih bolesnika a nekad i radi samoubistva koje moe biti nenamjerno ili namjerno.

Mentalna anoreksija koju karakterie mravljenje, amenoreja i specijalno mentalno stanje. Javlja se kod djevojica poslije puberteta i esto zbog neuzimanja hrane dovodi do progresivnog mranja sve do kaheksije. Bolesnice esto povraaju sve ono to su na uporno insistiranje pojele. Danima lee pasivno u postelji ne interesujui se nizato. Amonereja je kapitalan znak anoreksije. Od ostalih simptoma postoje povienje krvnog pritiska, hladnoa ekstremiteta, hipoglikemija itd. Glavni faktori koji dovode do ovog oboljenja su psiholoke prirode kao to su osjeanje stida, intenzivne seksualne ili religiozne skrupule, ideje krivice, tendencija za samokanjavanje, otpor na zahjteve roditelja, izbjegavanje normi koje roditelji nameu, reakcija na line i porodine konflikte.

Kvalitativni poremeajiObino su rezultat precijenjenih ideja, sumanutih ideja i drugih psihikih

poremeaja. Najbenigniji kvalitativni poremeaji nagona ishrane javlja se u obliku pice poremeaj koji se ispoljava u udnim prohtjevima za vrijeme trudnoe (kisele paprike, krastavci).

Ozbiljnije poremeaje kopofagija koja se sastoji u tome da bolesnici uzimaju za hranu izmet svoj ili tui ili mokrau.

Antropofagija jedenje ljudskog mesa i nekrofagija jedenje mesa sa leeva iz grobnica.

Od mnogo veeg znaaja je izvraenost nagona ishrane u tom pogledu to ne dolazi do izvraenosti za uzimanje obinih ivotnih namirnica, nego do izvraenosti nagona za uzimanje izvjesnih sredstava za uivanje (droga, alkohol).

Poremeaj nagona za samoodravanjemPoremeaj nagona za samoodravanjem i to nagona za ivljenjem, ispoljava se

u vidu smoubistva (suicidum mars valuntaria). Razmatranjem ovog problema moe se zapaziti da postoje vrlo razliita shvatanja ba u odnosu na ono to podstrekava neku osobu da sebi oduzme ivot. Frojd sva samoubistva tumai nagonom smrti (tanatus nagan). Pitamo se da li kod normalnog ovjeka nalazimo potrebu, elju za smru, neodoljiv tanatus nagan. Najvei broj samoubistava izvrava se izmeu 40 50 godina. U velikom broju sluajeva samoubistva ine duevni bolesnici, ali to ne znai da samo duevni bolesnici izvravaju samoubistvo. i ene i mukarci u istoj srazmjeri oduzimaju sebi ivot. Razlika postoji samo u sredstvima kojima se vri samounitenje. U praksi su esta tzv. teatralna samoubistva koja ine histerine osobe u konfliktim situacijama. Rano otkrivanje depresivnih faza i preduzimanje odgovarajueg lijeenja predstavljaju efikasnu mjeru prevencije samoubistava. Mentalno higijenska prafilaksa i stvaranje pravih humanih odnosa meu ljudima utjee na smanjenje broja samoubistava.

Samoubistvo moe biti: aktivno, pasivno, indukovano itd.

Aktivno (direktno) najee vre duevni bolesnici (depresija, inperativne halucinacije) ili normalne osobe poto svedu bilans svog ivota (bilansno samoubistvo)

Pasivno (indirektno) samoubistvo kada se uskae u situaciju koja je opasna po ivot (kamokaze)

Indukovano (dvojno) samoubistvo je kada jedna osoba predloi da se ono izvri (induktar) a druga osoba prihvati da poe sa njom u smrt (induktivna osoba). esta indukovano samoubistvo ime zaljubljene osobe koje svoju ljubav ne mogu krunisati brakom.

Eutanazija se takoer ubraje u samoubistvo (kod neizljeivih bolesnika).

Po nainu, mjestu i vremenu samoubistvo moe se donijeti zakljuaka o psihikom stanju samoubice.

Depresivni bolesnici vre samoubistva na poetku ili na kraju bolesti i to najee pred zoru.

Poremeaji nagona za odravanjem vrste

Polni nagon (naroito nain njegovog zadovoljavanja) moe biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. On se sastoji iz libida, elje za optenjem sa suprotnim polom, i tjelesnog polnog sjedinjavanja dva pola, odnosno zadovoljenje samog nagona. Prema Frojdu, razvoj seksualnog nagona ima svoj normalan fizioloki redoslijed. On postie najprije zadovoljenje u sopstvenom tjelu(autoerotski stadij).U kasnijem stadijumu razvoja pruanje prijatnosti se svodi na genitalnu oblast. U drugom ili homoseksualnom stadijumu objekat seksualnog nagona postaje neka druga osoba istog pola, i najzad u teem stadijumu to postaje osoba suprotnog pola ( heteroseksualni stadijum ).

Meutim razni tetni uticaji u toku polnog razvoja mogu nepovoljno da utiu na razne razvojne faze i kao posljedica toga mogu da se jave razni poremeaji i anomalije polnog nagona. Prvo seksualno interesovanje kod djeteta javlje se oko pete godine ivota i djete tada postavlja pitanja, kako se dolazi na svijet. Djete postavlja to pitanje iz iste radoznalosti. Poslije pete ,este godine nastupa jedna relativno mirna faza razvoja djeteta. U jedanaestoj , dvanaestoj godini djete prolazi najprije kroz autoerotsku fazu u kojoj je interesovanje djeteta usmjereno na njegovo tjelo. U trinaestoj, etrnaestoj godini prelazi u drugu fazu seksualnog razvoja (homoseksualna faza). U toj fazi interesovanja djeteta su usmjerena na lica istog pola. Djeaci idu zajedno u kono, itaju istu literaturu, bave se istim sportovima. Djevojice razvijaju takoe prijateljske odnose izmeu sebe, oblae se na isti nain, upotrebljavaju ista sredstva za uljepavanje. Iz te faze potiu prisna prijateljstva koja se pamte cijeli ivot. I konano iz druge faze prelazi se u treu fazu (heteroseksualnufazu), kada su naa interesovanja usmjerena na osobe suprotnog pola, i to je definitivno faza seksualnog razvoja zrelog ovjeka.

Kvantitativni poremeajiKvantitativni poremeaji mogu biti u vidu povienog ili snienog odnosno

ugaenog polnog nagona.

Povien polni nagon kod ena poznat je pod imenom NIMFOMANIJA a ime je dobio po grkom mitskom biu Nimfi. Kod mukaraca povien nagon se naziva SATIRIJAZIS prema mitskom biu Satir. Pojaan nagon javlje se kod kod maninih bolesnika, oligofrenih osoba, kod oboljelih od progresivne paralize i kod akutne upotrebe alkohola.Kod ovih osoba nagon je povean zbog pada intelektualnih konica.

Snien ili ugaen nagon u smislu FRIGIDNOSTI kod ena ili IMPOTENCIJE kod mukaraca javlja se kod osoba koje imaju psiholokih problema (neurotiari, depresivci, SCH, narkomana i alkoholiara).

Kvalitativni poremeaji.Kvalitativni poremeaji mogu se javiti u obliku seksualnih aberacija ili u vidu

sksualnih perverzija.

Onanija je zadovoljavanje polnog nagona sa samim sobom najee mehanikim trljanjem polnog uda. Rije onanija potie od biblijske linosti Onana sina Isakova koji je zadovoljavao svoj seksualni nagon trljajui udom po travi. Krajem 19 vjeka vjerovalo se da onanija moe da izazove poremeaj CNS, suenje kime, paralizu nogu itd. U pubertetu je onanija obino normalna pojava. Onanija postaje patoloka kada sama sebi postaje cilj.

Homoseksualnost je zadovoljenje seksualnih potreba izmeu dvije osobe isto pola. Veliki broj homoseksualaca su rtve pogrenog vaspitanja, naroito otvorene roditeljske zabrane u pubertetu, tako da dolazi do potiskivanja svakog heteroseksualnog interesovanja. Vano je napomenuti da je u homoseksualnosti psihoseksualna komponenta-dakle inverzija seksualnog nagona, daleko vaniji momenat nego sam motorni in zadovoljenja nagona.

Homoseksualna aktivnost ima slijedee oblike. Prava, genuina, esencijalna homoseksualnost gdje je vraanje invertovanog

polnog nagona na normalan heteroseksualni objekat nemogua.

Prividna homoseksualnost u svom postanku vezana je za razne okolnosti, to doputa mogunost vraanja polnog nagona na heteroseksualni objekt ako se okolnosti izmijene (zatvor, logor, internati, itd.). Takve osobe su uglavnom homoseksualne po akciji, a heteroseksualne po nagonu. Oko 10% homoseksualaca su pedofili i gerantofili

Tribadizam (lezbijska ljubav) je homoseksualizam kod ena. Izmeu lezbijki esto se javlja maksimalna ljubav sa potpunom odanou, privrenou i vjerou. Ubistva kod lezbijski su vema esta ako se osjeti nevjerstvo.

Narcizam je rijetka pojava u izvornom obliku, i predstavlja usmjerenost seksualnosti prema sopstvenoj linosti, pri emu sopstveno tjelo postaje objekt seksualnog zadovoljenja. Termin narcizam potie od antike mitske legende o Narcisu. esta pojava je sublimisani narcizan koji se ispoljava u sebinosti, precjenjivanju svoje linosti, nametanju sebe i svojih stavova drugima,samohvalisavosti i prepotentnosti

Transvestitizam je nesavladiva nagonska potreba da se osoba pojavljuje odjevena kao osoba suprotnog pola. U odjelu svoga pola transvestiti se osjeaju nelagodno i sputano dok u odjelu suprotnog pola se osjeaju sreno, zadovoljno,smireno, i blaeno.

Pedofilija je ispoljavanje polne poude prema djeci i zadovoljenje seksualnog nagona nad djecom. ea je kod mukaraca.

Gerontofilija je zdovoljenje polnog nagona sa znatno starijom i oronulom osobom. Gerontofilna tenja je ea u ena

Efebofilija je polna ljubav starijih ena prema mlaim mukarcima

Nekrofilija je zadovoljenje polnog nagona na leu suprotnog pola.

Zoofilija (sodomija) je ostvarivanje zadovoljenja polnog nagona sa ivotinjama.

Fetiizam je polna izopaenost koja se sastoji u zadovoljenju polnog nagona posmatranjem ili milovanjem predmeta koji pripadaju osobi suprotnog pola. (grudnjak, gaice, maramica,karmin ,tana cipele). Fetiizamje perverzija daleko ea u mukaraca. Vema rijetko feti moe biti unakaeni dio tjela, npr. grba, krive noge, iskrivljeno stopalo, pa se takvi mukarci rado ene sa defektnim enama

Ekshibicionizam prestavlja perverziju seksualnog nagona i sastoji se u tome da se pokazuju pojedini djelovi tjela suprotnom polu da bi se postiglo seksualno zadovoljstvo. ene su latentni ekshibicionisti zbog namjernog eksponiranja pojedinih djelova svog tjelan podesnim oblaenjem (mini suknje, dekolte, providne bluze). Pravi ekshibicionizan je ei kod mukaraca

Sadizam je perverzija pri kojoj se polno zadovoljenje postie nanoenjem psihikih i fizikih muka svom seksualnom partneru, da bi se tek tada postiglo seksualno zadovoljstvo. Termin dolazi od markiza de Sada . Mukarac u samom zadovoljenju svog seksualnog nagona ispoljava neke lake sdistike osobine (stezanje ,grizenje itd.), koje preko latentnog sadizma ( uivanje u borbi bikova, ubijanju bika,zahtjevi da protivnik nokautira u boksu itd. ) lako prelazi u patoloki sadizam. U praksi je zoosadizam esta pojava, a ona se sastoji u muenju i ubijanju ivotinja poslije seksualnih odnosa s njima.

Mazohizam predstavlja obrnutu pojavu od sadizma, a sastoji se u neodoljivoj potrebi da se trpe i podnose fiziki i psihiki bolovi i patnje u cilju postizanja seksualnog zadovoljenja.

POREMEAJ PANJE

Poremeaji panje su esta pojava u klinikoj praksi.

Njaee se radi o slabom tenacitetu, slaboj vigilnosti, pojaanoj vigilnosti itd.

Pri slabom, tenacitetu osoba nije u stanju da se duboko usredsredi najednu odreenu djelatnost, da utone u nju da se koncentrie, kako se to obino kae. Mnogo faktora moe dovesti do ove pojave: na prvom mjestu radi se o odsustvu emocionalne komponente ili grubo reeno o neinteresovanju za odreenu djelatnost. Zamor takoe mnogo utjee na slabljenje sposobnosti za dobar tenacitet panje, kao i izmjenjena stanja svijesti , intoksikacije, osjeanje straha, neizvjesnost, isekivanje, nesigurnost labilnost afekta, odsustvo volje, slab intelektualni nivo, postojanje patolokih sadraja (sumanute ideje, halucinacije, prisilne misli), neurotike pojave.

Pri slaboj vigilnosti osoba nije u stanju da po potrebi brzo prebaci svoju panju na druge predmete i pojave u svojoj sredini, to najee vidimo kod umno zaostalih, nekih duevnih bolesnika (shizofrenija, depresija), pospanosti, intoksikacionih stanja i nekih organskih bolesti (tumor mozga, encefalitis).

Pri poveanoj vigilnosti postoji nemogunost dueg zadravanja panje na jednom objektu , ve se ona eta s predmeta na predmet. Bolesnik tada sve zapaa, svaka i najmanja pojava skree njegovu panju, asocijacije su mu vrlo ive.ipervigilna panja javlje se kod maninih bolesnika.

Poseban poremeaj pane, poznat pod imenom rasijanost panje. Ova pojava moe biti prouzrokovana uzrocima koji nisu u osnovi patoloki, ali je i pojava kojoj uzroci mogu biti patolki. Kod rasijanosti se radi o om da je postojanost panje slaba, a pokretljivost poveana (nepaljivom ueniku sva smata, jer ne prati nastavu, i na sve drugo obraa panju)

Uzrok rasijanosti mogu biti situacije kada sebi damo dosta zadataka, pa smo neodluni koji zadatak bi prije zavrili. Svaki zapoinjemo, a nijedan ne zavravamo ili ih zavravamo povrno. Uzrok rasijanosti mamo i u situaciji kada je postojanost panje jako velika, a pokretljivost mala ili nikakva. Tako dok neto radimo i duboko se koncentriemo, deava se, na primjer, da traimo naoale koje drimo na glavi ili u ruci. Mnogima dok itaju izgori cigareta u pepeljari.

POREMEAJI PAMENJAPoremeaje pamenja moemo podijeliti na:kvantitativne poremeajekvalitativne poremeajeporemeaje vremenskog reda predstava

Kvantitativni poremeaji

Prolazna zaboravnost je esta pojava, koja se moe javiti i kod psihiki zdravih osoba u stanjima premorenosti, iscrpljenosti poslije bolesti, pospanosti. esto se javlja kod neuroznih bolesnika, zatim u situacijama u kojima afekti koe misaoni tok (student na ispitu).

Amnezije

Amnezija je nesjeanje ili zbrisano sjeanje svih ili nekih doivljenih utisaka ili pojava za odreeni vremenski period.

Uslov za nastanak amnezije je poremeaj svijesti, odnosno nemogunost prijema novih opaaja u takvom stanju, ili oteenje modanog stabla u kome se nalaze grupisani engrami, ime su oni funkcionalno izbrisani, te se u fazi reprodukcije nema ta reprodukovati. Amnezije mogu biti:

a) funkcionalne b)organske

Prve su bez organske podloge i javljaju se kod histerinih osoba, dok su druge nastale oteenjem modanog tkiva i remeenjem modane funkcije Organske amnezije najee nastaju poslije traumatskog oteenja mozga: modane komocije, kontuzije, trovanja nervnog sistema, nokauta,poslije epi napada, elektrooka, udara groma, krvarenja u mozak.

Postoje dvije vrsate organskih amnezijaretrogradnakasna (anterogradna)

Kod retrogradne amnezije se javlja nesjeanje dogaaja prije povrede mozga.

Kod anterogradne amnezije bolesnik se ne sjea dogaaja koji su uslijedili poslije dolaska svijesti, poslije traume ili poslije epi napada.

Hipermnezija pojaana sposobnost reprodukcije. Ona se via kod staraca u vidu pojaane reprodukcije sposobnosti za stare dogaaje i doivljaje.

Kvalitativni poremeaji

Naknadno izvrnuto sjeanje je kada se pravo sjeanje deformie, najee pod dejstvom afekta ili poremeenog sadraja miljenja.

Depresivni bolesnik u fazi bolesti cijeli svoj ivot tumai s gledita svojih pogreaka i krivica zbog dejstva afekta i sumanutih ideja grenosti. On je cijeli ivot grijeio, sve to je uradio bilo je pogreno, nesavjesno i neasno. Uslijed emocionalne naklonosti nekoj osobi ne uspijevamo da objektivno sagledamo njene greke.

Paranoik koji ima sumanute ideje pronalazatva pogreno tumai, pogreno se sjea svojih beznaajnih doivljaja iz djetinjstva , pripisujui im naroite predznake, kao da se ve tada znalo da e biti veliki pronalaza.

Paranoidni shizofrenik pod dejstvom sumanutih ideja pogreno se sjea i falsifikuje dogaaje upnik je radi mene drao propovjed i rekao da me smatra blesavim i nizato neupotrebljivim dok je upnik rekao neto sasvim drugo.

Iluzije pamenja, javljaju se kod bolesnika sa depersonalizaciom: shizofrenik tvrdi da je neto doivio neto to se u stvari dogodilo, ali ne njemu ve susjednom bolesniku.

Konfabulacije ili lana sjeanja kojima bolesnik upotpunjuje preznine u svom pamenju izmiljenim doivljajima. Ova pojava se via kod korsakovljevog sindroma i dementnih bolesnika i u mnogome zavisi od sugestibilnih pitanja.

Patoloka laljivost ili psudologija fantastika, pri kome su izmiljene lai u skaladu sa eljama, najee neostvarenim. Moe se javiti i kod djece koja su obdarena ivom fantazijom. Takve osobe nemaju mjere dokle mogu ii njihove izmiljotine pa esto ni same ne znaju ta je iz njihovih pria istina a ta la.

POREMEAJ MILJENJAPoremeaje miljenja dijelimo na poremeaje miljenja po formi i po sadraju.

Poremeaji po formi

Bolesna opirnost je poremeaj miljenja po formi u kome se esto u izlaganu ne moe izdvojiti bitno od nebitnog, nevanim stvarima pridaje se isto toliko panje koliko i vanim, ne postoji determiniua tendenca, odnosno predstava ka cilju. U svom izlaganju bolesnik se gubi; da bi izrekao jednu odreenu misao, on iznese puno nepotrebnih misli, tako da ne moe sagledati cilj govora od Kulina bana Ova pojava najee se via kod mentalno zaostalih osoba, psihiki izmjenjenih epileptiara, maninih bolesnika i kod senilnih osoba.

Koenje misaonog toka ili usporenost misaonog toka je pojava kada ne postoji sposobnost odstranjivanja panje. Sve misli bolesnika su prikovane za jednu osnvnu ideju, i svaka druga misao ne dolazi do izraaja zbog dominacije osnovne misli. Javlja se kod depresivnih bolesnika, kod kojih je , recimo, ideja o linoj krivici osnovna misao i ona praktino mui bolesnika. U ovu vrstu poremeaja spada i blok u miljenju, pojava koja se sastoji u iznenadnom prekidu misaonog toka, obino zbog skretanja panje na neku pojavu iz spoljanjeg svijeta. Ova pojava moe se javit i kod zdravih osoba, s tim da se pekinuta misao moe nastaviti spontano ili poslije podsjeanja od sagovonika. Blok u miljenju kao patoloka pojava karakterie se krutou misaonog toka i nemogunou njegovog nastavljanja, ma koliko mi podsjeali osobu. to vie, ona esto ima utisak kao da su joj te ili druge misli ukradene, kao da joj neko krade misli (eho misli)

Bujica ideja je takoer poremeaj miljenja po formi, pri emu je impuls za govor pojaan te postaje logoreja i hipervigilna panja. Misli se ubrzano niu jedna za drugom, svaka nova misao postaje ciljna predstava, osoba preskae s jednog izlaganja na drugo, ne dovrivi prethodno. Postoji mnotvo asocijacija, koje se vrlo brzo smjenjuju. Bolesnik ne moe da zadri svoju panju praktino ni za trenutak na jednom objektu ili na jednoj misli, ve vrlo brzo prelazi, uz veoma izraenu govorljivost, s predmeta na predmet. Ovakav poremeaj miljenja postoji kod maninih bolesnika.

Perseveracija je takav poremeaj misaonog toka po formi u kome se neka rije ili misao nevoljno ponavljaju uvijek u svijesti. Bolesnik izgovara stalno jednu istu rije, odnosno misao. esto se dobija utisak kao da je to jedina misao i kao da se ona mora do beskraja ponavljati. Krivci dolje gledaju krivci dolje gledaju, krivci dolje gledaju, bila je stalno izgovarana misao jednog naeg bolesnika. Ova pojava se javlja kod mnogih organskih modanih oboljenja, u stanjima napetosti, pospanosti, zamora, konfuzno amentnih stanja. Takva osoba moe neki pokazani predmet tano imenovati, ali zato sve druge pokazivane predmete naziva imenom prvobitno pokazanog predmeta.

Verbigeracija je besmisleno izgovaranje jedne iste rijei ili reenice.

Inkoherentno miljenje je est poremeaj miljenja po formi u stanjima poremeene ili izmjenjene svijesti, naroito u amentnom stanju. U ovom sluaju svaka izreena misao sama za sebe ne predstavlja neku neloginost, ali izmeu njih nema nikakvih loginih veza, te se dobija utisak da su misli rascjepkane na dijelove i da ti dijelovi ne pripadaju jednoj misaonoj cjelini. Ova pojava postaji i kod zdravih osoba u snu.

Rasulo misli je veoma ozbiljan i teak poremeaj miljenja po obliku, utoliko prije to se ovaj poremeaj javlja obino pri gotovo ouvanoj svijesti, to je i prognostiki mnogo tei sluaj. U osnovi ovog poremeaja nalaze se raspad pojmova, djelomino spajanje sa drugim pojmovima, stvaranje novih kovanica koje samo za bolesnika mogu imati neko znaenje, neadekvatna upotreba rijei, stvaranje sasvim drugih pojmova, nerazumljivih za normalnog ovjeka, zbrkanost izlaganja, gubitak ciljne predstave.

Salata od rijei je najtei oblik formalnog poremeaja miljenja i predstavlja pravu govornu zbrku, pri emu se upotrebljavaju apsolutno nerazumljive rijei i reenice. Via se kod tekih oblika shizofrenog oboljenja.

Sadrajni poremeaji miljenja

Sadrajni poremeaji miljenja mogu se ograniiti na: sumanute ideje, precjenjene ideje i prisilne misli.

Sumanute ideje su sline zabludama, ali se ne mogu identifikovati s njima. Pogrean sud, pogreno miljenje iz koga proistiu zablude mogu se korigovati. Sumanute ideje se ne mogu korigovati. Bumke naziva sumanute ideje zabludama koje su nastale na bolesnoj osnovi, i koje nisu pristupane razumnim razlozima. Sumanute ideje zavise od same linosti. Jedno isto vjerovanje moe za jednog ovjeka predstavljati zabludu, a za drugog to je prava sumanuta ideja (impontencija kod primitivnog i obrazovanog ovjeka).

Veliki broj sumanutih ideja nastaje na podlozi izmjenjenog afekta ili poremeaja opaanja. Ima sumanutih ideja koje nastaju na podlozi poremeaja u radu nekih tjelesnih organa. Gastrointestinalne tegobe, dijarea, povraanje i dr. mogu stvore sumanute ideje trovanja. U poetku ove ideje mogu imati blag interpretacioni karakter da bi se kasnije razvile u vrste i nepokoljebive prave sumanute ideje. Razvojem drutva mjenja se sadraj sumanutih ideja. Mesijanske sumanute ideje imaju esto pristalice meu primitivnim i religiozno zaslijepljenim osobama.

Sumanute ideje moemo podijeliti na ekspanzivne i depresivne.

U ekspanzivne ideje spadaju sumanute ideje veliine, bogatstva, visokog porijekla, pronalazatva. Bolesnici su kreljevi, carevi, ministri, imaju ogromno bogastvo, pronali su najbolje maine itd.

Depresivne ideje mogu se podijeliti:

u moralnoj sferi, pri emu postoje sumanute ideje grenosti, bolesnik sebe optuuje za mnoge ivotne nesree, on je kriv na nastanak rata, on je zarazio svijet sifilisom, truje sve oko sebe, ene optuuju sebe za nevjerstvo koje nije postojalo

u oblasti zdravlja: boluje od neizljeivih bolesti, kuge, lepre , raka;

u ekonomskoj oblasti: postoje ideje ekonomske i materijalne propasti, sve im je propalo, nita vie nemaju, predstoji im smrt od gladi;

nihilistike ideje: negiraju objektivnu stvarnost, nikoga nemaju (iako su im djeca iva), sve im je propalo, kua izgorila, srce ne radi, crijeva ne postoje, za sebe znaju tvrditi da su mrtvi;

kao delire denormite: za sebe tvrde da su ogromni, da im je glava ogromna i da njim dodiruju nebo, da ne smiju vriti nudu jer e fekalije da preplave cijeli svijet

Sumanute ideje proganjanja. Bolesnici imaju utisak da im je ivot ugroen, da ih vlasti prate, da se o njima svuda govori, da se i u novinama o njima pie, istina diskretno da svi ne bi razumjeli, da ih neprijatelji ele likvidirati pa im truju hranu, djeluju na njih smrtonosnim zracima, unitavaju im polne lijezde.

Sumanute ideje ljubomore Lubomora je normalna pojava izmeu osoba koje su afektivno vezane jedna za drugu. Ali kada ona postigne karakter apsurdnosti i kada se dokazi nevjerstva trae na bolestan nain, onda se ne moe raditi o nomalnoj ljubomori. U svakom gestu suprunika trai se dokaz nevjerstva i ispoljava se bolesna ljubomora.

Erotiko ludilo je poremeaj miljenja pri emu bolesnik ima uvjerenje da su u njega zaljubljene vrlo visoke linosti, poznati umjetnici. Nije iskljueno da se iz ovih sumanutih ideja poslije formiraju i paranoidne ideje (idje proganjanja).

Interpretacione sumanute ideje su, u stvari bolesna interpretacija pojava i zbivanja koji se tumae kao da su upereni na bolesnikovu linost. Bolesnik ima utisak kao da se sva zbivanja odnose na njega, da se neko nakaljao radi njega, da je klimnuo glavom i da je to nepovoljno za njega, da je neko namjerno proao pored njega (krave mukale radi njega).

Religiozne sumante ideje oituju se u tome da bolesnici vjeruju da imaju vezu sa bogom, da su oni boiji izaslanici, da moraju oistiti svijet od grijeha.

Precijenjene ideje su, u stvari misli ili uvjerenja proistekla iz izrazito vrste afektivne veze prema odreenoj stvarnosti ili problemu. Recimo seksolog u svakom poremeaju i oboljenu vidi oboljenje genitalnih organa.

Prisilne predstave i misli su pojave kada se jednoj osobi i protiv njene volje nameu neke predstave i misli, za razliku od sumanutih ideja ovdje se osoba aktivno bori protiv nametanja misli, dok se kod sumanutih ideja aktivno zalae za tu bolesnu misao. Ponavljane neke pjesme, brojanje bandera na ulci, vraanje da provjerimo da li smo zakljuali vrata. Nekada nam se mogu javiti prisilna podsticanja da uinimo neto, da skoimo kroz prozor, da ubijemo nekoga, da opsujemo i slino.

POREMEAJI AFEKTICVNOG IVOTA

Poremeaji afektivnog ivota mogu se podjeliti:A. KvantitativneB. Kvalitativne

Kvantitativni poremeaji

1. Depresivno raspoloenje sve do melanholinog stupora. Ogleda se time to je bolesnik tuan, neveseo, zabrinut, bezvoljan, opsjednut crnim mislima, pun depresivnih sumanutih ideja, sklon samoubojstvu.Ova promjenaafektivnog ivota moe nastati iz vie razloga

a. Endogene depresije;b. Egzogene ili reaktivne depresije;c. Organske ( simptomatske ) depresije;d. Involutivne depresije

2. Euforiko raspoloenje (euforije) karakterie se veselou, razdraganou, sklonou prema alama, bezbrinou. Sve je to veoma upadljivo i obino praeno pojaanim psihomotilitetom i pojaanom govorljivou ( logoreja ).

3. Apatija je stanje s privremenim ili stalno ugaenim osjeanjima, reakcijama, potpunom indiferentnou. Moe biti prouzrokovana i spoljanjim faktorima, najee psihotraumom. Javlja se kod duevnih bolesnika, i organskih bolesnika ( tumor mozga ). esto se sree kod psihopatskih osoba. Kod histerinih osoba javlja se naroita ravnodunost, poznata kao la bella indifference.

4. Produeni afekt predstavlja poremeaj pri kojem jedan afekt traje znatno due, tako danovi doivljaji ne mogu da ga prekinu ili izmjene. Svojstven je psihopatamaili epileptiarima.

5. Afektivna labilnost odlikuje se kratkim trajanjem afektivnog stanja i njegovom izmjenom pod dejstvombeznaajnih doivljaja. Via se kod djece, senilnih osoba i organskih bolesnika.

6. Patoloka razdraljivost sastoji se u neadekvatnoj pretjeranoj intenzivnosti afekta koji dovodi do burnog reagovanja. Obino se na beznaajne povode reguje intenzivno. Voa se kod histerinih osoba, psihopata, epileptiara i shizofreniara.

7. Emocionalna inkontinancija odlikuje se nemogunou koenja afektivnog ispoljavanja, te se afekti javljaju naglo, a naglo i prolaze, Emocionalna inkontinencija javlja se kod modanih udara, alkoholiara.

8. Patoloki afekt Kod patolokog afekta postoji upadljiv nesrazmjer izmeu povoda i intenziteta afekta ( reakcije ). Na mali ili gotovo beznaajni povod reaguje se izvanredno burnim afektom, koji dovodi do upadljivog dejstva afekta na stanje svijesti, suzavajui svijest ili stvarajui ak i besvjesno stanje. U takvim stanjima esta su krivina djela, koja po pravilu odaju estinu afekta, jer nain izvrenja djela govori za brzo prenjenje afekta ( vie silovitih uboda noem, pucao do posljednjeg metka ). Poslije ispranjavanja patolokog afekta nastaje smirenje, koje moe ii do osjeanja psihikog ( unutranjeg ) olakanja, pa ak i do osjeanja blagostanja, i gotovo uvjek postoji bar djelimina amnezija za uinjeno djelo. Reagovanje i izbijanje patolokog afekta ide po tipu kratkog spoja bez latencija: nadraaj odgovor.

9.Afektivna krutost je poremeaj afekta kod shizofreniara. Sastiji se u tome tro se izmjena afekta odigrava vrlo sporo. Bolesniku je potrebno dugo vremena da se navikne na neku situaciju i da svoja afektivna ispoljavanja uskladi prema nestalim izmjenjama.

KVALITATIVNI POREMEAJIKvalitativni poremeaji afekta su pojava kod shizofrenih bolesnika. Mogu

postojati u raznim vidovima.

1. Defekt afektivnog odnosa Pri ovom stanju bolesnik ostaje u svom afektivnom zbivanju. Naa aktivna ispoljavanja ne mogu uticati na njega, niti u njemu mogu izmjeniti afektivna doivljavanja i obratno.

2. Paratimija ovaj kvalitativni poremeaj afekta est je kod shizofrenih bolesnika i satoji se u paradoksalnoj pojavi da ono to treba da izazove radost izaziva alost, tugu, neraspoloenje i obratno

3. Paramimija satoji se u paradoksalnom ispoljavanju unutranjih osjeanja ( afekta ). Osjeanja su adekvatna, radosna zbivanja izazivaju u bolesnika radost, ali njihovo ispoljavanje je paradoksalno: bolesnik se smije na sahrani svog roaka iju smrt inae ali

POREMEAJ SVIJESTI

Poremeaj svijesti mogu izazvati organski i psihiki faktori, a dijele se na: poremeaje doivljavanja vlastite linosti i poremeaje svijesti u pravom smislu rijei.

1.Poremeaji vlastite linosti su depersonalizacija, derealizacija, i transformacija linosti.

Depersonalizacija kod ovog poremeaja osoba ima utisak da se promjenila i da nije kao ranije . Ova pojava izaziva muan osjeaj kod osobe i osoba stalno sebe provjerava gledanjem u ogledalo, izgovaranjem naglas rijei da bi uo sebe i svoj glas. Ovakvi bolesnici su zaplaeni i bjee od okoline.

Derealizacija je pogrena procjena ambijentne stvarnosti i uvjerenje da se okolina promijenila. Osoba sa ovim poremeajem smatra da su se drugi ljudi izmjenili, da su udni, strani, nerealni i bezizrazni.

Transformacija je pojava kada je osoba ubijeenja da je druga linost ili da je ivotinja i ponaa se shodno toj promjeni.

Simptomi poremeaja svijesti u pravom smislu rijei dijele se na kvantitativne i kvalitativne poremeaje svijesti

Kvantitativni poremeaji svijest

U kvantitativne poremeaje svijesti spadaju: somnolencija, sopor i koma.

Somnolencija je stanje pomuene svijesti izkojeg se osoba moe probuditi i lakim podraajem; istovjetno je safiziolokom pospanou. Reakciono vrijeme je produeno, opaanje i shvatanja je oteano, panja je suena, asocijacije oskudne, orjentacija ouvana. Ove osobe su bradipsihine (usporene).

Sopor je stanje teeg pomuenja svijesti i neophodne su jae drai da se osoba dozove k sebi i nakon toga krae vrijeme ostaje budna. Kod ovaih osoba panja je skoro nemogua, opaanje takoe a shvatanje nikakvo, peremeena im je i orjentacija pogotovo u vremenu i prostoru. Govor nerazumljiv.

Koma je najtei kvantitativni oblik poremeaja svijesti i oznaava stanje potpunog gubitka svijesti. U komi bolesnik ne raguje ni nakakve podraaje, fizioloki refleksi se ne mogu izazvati a prisutni su patoloki.U komi jedino su ouvane vegetativne funkcije (disanje i rad srca) a psihiki ivot praktino ne postoji.

Kvalitativni premeaji svijesti

1.Delirantno pomuenje svijesti nastaje kada nedostaje sinteza pojedinih psihikih funkcija u cjeline. Delirantna osoba je dezorjentisana u sva etiri pravca, a s obzirom da stanje svijesti oscilira, uz veliki napor, samo na momenat, moe da doe k sebi.Veoma brzo nakon toga svijest postaje pomuena.Osoba u delirijumu je pshomotorno uznemirena, u strahu je, ima optoke iliakustike halucinacije, koje potenciraju stanje straha, prisutne su i paranoidne sumanute ideje. U tom stanju osoba govori nepovezanom i bez veze., miljenje je inkoherentno. Delirantna stanja najee nastaju kao rezultat intoksikacije, obino egzogenim otrovima ili u toku infektivnih bolesti koje su preene visokom temperaturom. Mogua su delirantna stanja I poslije mehanikih oteenja mozga.

2. Sumrano stanje svijesti nastaju naglim prekidom kontinuiteta svijesti, kao i naglim povratkom normalne svijesti. Sumrano stanje svijesti veoma je slino funkcionisanju svijesti u snu gdje je polje svijesti sueno i postoji samo predmetna svijest. Povezanost psihikih funkcija je vea u sumranom stanju svijesti nego u delirijumu. U sumranom stanju osobaje djelimino dezorjentisana, esto dugo neupadljiva za okolinu, udnog i zastraujueg pogleda, zbunjen, s afektom straha, s pogrenim prepoznavanjem predmeta i osobai obiljem iluzija. Sumrana stanja zavravaju se naglo kao i to su nastala, i to obino terminalnim snom, poslije koga vlada potpuna amnezija za sve to se zbilo u toku sumranog stanja. U tom stanju mogua su krivina djela kao:ubistvo, silovanja, palevinja itd. Sumrana stanja najee nastaju kod epileptinih osoba ili epileptiodnih psihopata, ali istotako i poslije potresa mozga ili kod histerinih osoba (histeriko sumrano stanje) U histerikom sumranom stanju svijest je suena, ali se njeni sadraji odnose samo na odreenu afektivnu temu, na jedan kompleks osjeanja, na jedan dogaaj, jednu linost itd. Poslije buenja obino nepostoji potpuna ve djelimina amnezija.

3. somnabulizam ili noktabulizam (mjesearstvo) je stanje izmjenjene svijesti

u kome se osoba die iz postelje i zbunjeno, ukoeno tumara po kui, nekada u piami naputa kuu, luta ulicama, probuena iz tog stanja, odlazi oamuena u krevet i nastavlja spavati. Sutina somnabulizma je u tome to se radi o nepotpunom buenju, dok se san nastavlja motorni i aparat je ukljuen u svijst sna. Ova se pojava naee via kod djece, epileptinih ili histerinih osoba.

4. Fuge su neodoljivi inpulsi za kretanjem (putovanjem) u stanjima pomuene svijesti. Najee se manifestuju kod epileptiara,ali ikod shizofrenih, neurotinih ipsihopatskih linosti.

5. Amencija se karakterie nemogunou sinteze percipiranih dogaaja i nepotpunom orjentacijom. Osoba pojedinosti shvata ali ih ne moe shvatiti kao cjelinu.

6. Hipnoza je vjetaki izazvano suenje svijesti i koristi se u lijeenju pojedinih neurotskih poremeaja.

POREMEAJI INTELIGENCIJEPoremeeji inteligencije dijele se na dvije osnovne skupine: duevna zaostalost i

demencije.

1. Duevna zaostalost znai zaostali ili nepotpuni razvo intelektualnog kapaciteta koji nastaje do 18. godine ivota.

2. Demencija je oteenje ili gubitak inteligencije koja se predhodno razvila do svog vrhunca.

Pseudodemencija je poremeaj u kojem nije posrijedi organsko oteenje mozga, nego reaktivni fenomen koji se moe pojaviti u zatvorskoj situaciji, posebno u razdoblju iekivanja ili trajanja sudskog procesa, ali i u raznim drugim neugodnim situacijama koje bi osoba eljela izbjei. Zove se jo i Ganserov sindrom ili sindrom priblinih odgovora. Na postavljena pitanja osoba daje neprimjerene, apsurdne odgovore, ponaa se na nain kako zamilja da se ponaa psihiki poremeena osoba. Poremeaj je neurotskog histerinog tipa, lijeenjem se u potpunosti povue, ali u nepovoljinim uslovima moe recidivirati.

LAKA DUEVNA ZAOSTALOST (debilitet, slaboumnost IQ = 50 70 )

Laka duevna zaostalost ja najlaki stepen oteenja inteligencije i teko ga je izdiferencirati od graninih ( fizioloki tupi ). Takve osobe u najranijem djetinjstvu pokazuju manji interes i spontanost, privlae ih jai spoljni senzorni stimulusi. Shvatanje je oslabljeno ne razlikuje bitno od nebitnog. Apstraktna ideja je loe koncipirana ( na pitanje ta je sloboda, odgovara fudbalski tim ). Raspolae oskudnim brojem rjeenja kaja su uglavnom preuzeli od drugih. Kod lako duevno zaostalih ouvan je tenecitet panje dok je vigilitet panje soteen. Emocije ispoljavaju otvoreno i direktno. Defekt inteligencije se obino otkriva u koli tako to imaju problema sa uenjem i esto ponavljaju razrede pa im je potrebno kolovanje u specijalnim kolama. Mogu se osposobiti za neke lake poslove ali uz nadzor drugih. Sugestibilni su i tvrdoglavi, lako ih je nagovoriti da se upuste u poslove koji nisu drutveno dopustivi. Prema temperamentu mogu se razlikovati dvije grupe LMP

Eretini su u stalnom psihomotornom nemiru, impulsivni su i nepredvidivo reaguju

Torpidni su zavisni, povueni, inertni, povodljivi. Ove osobine su izraenije u pubertetu kada se djevojke esto odaju prostituciji

UMJERENA DUEVNA ZAOSTALOST ( imbecilnost IQ 35 49 )

Prepoznavanje umjerene duevne zaostalosti je lake nego lake, jer je esto mentalna retardacija preena sac fizikim abnormalnostima ili manifestacijama ( pareze, neuobiajan izraz lica ), uoava se da dijete poinje kasnije da se smije, da ima potekoa sa dojenjem, kasno poinje da sjedi, hoda, govori, s velikim zakanjenjem prestaje da obavlja nudu u krevet. Umjereno duevno zaostali mogu da se obue u odravanju line higjene. Imajuoskudan kontakt sa okolinom.

U dobi od 6. 20. god. uz pomo radne terapije mogu se obuiti za izvjesne poslove i za odravanje oskudnog kontakta sa sredinom. Sugestibilni su i nij eih teko navesti na odreene prestupe. esto nasru na druge, napastuju, onaniu, skloni su pederastiji, sodomiji. Upanivanje je reducirano i mehaniko, miljnje im je konkretno.

Eretini su nemirni i na najbezazleniji povod mogu reagovati brutalnoTorpidni su nepristupani, povueni, zastraeni, tvrdoglavi, egoistini, uvredljivi i

osvetoljubivi.

TEKA DUEVNA ZAOSTALOST( IQ 20 34 )

Psihomotorni razvoj je jako usporen, govor oskudan, sveden na mali fond razumljivih rijei. Potreban je stalni nadzor nad ovakvom djecom, briga oko njihove higjene, hranjenja, oblaenja. Sistematskim i upornim vjebanjem mogustei higjenske navike. Imaju i tjelesne defekte, esto imaju epi napade.

DUBOKA DUEVNA ZAOSTALOST ( IQ 0 19, idiotija )

U OVU DRUPU MENTALNE RETARDACIJE SPADA 5 % OD SVIH MENTALNO RETARDIRANIH OSOBA.Incidencija jenajvea u ranom djetinjstvu, u kasnijem dobu otpada jer idioti rano umiru od interkurentnih infwekcija. Raaju se sa tjelesnim oteenjima koja su osbiljna. Idiotine naue govoriti. Hod je u najboljem sluaju nespretan, nekordinisan, trapav, veina ih ne moe ni sjediti. Trpaju u usta sve do ega dou i bacaju stvari do kojih dou. Potrebna im je stalna njega u specijalnim ustanovama

POREMEAJI VOLJE

1. Hipobulija predstavlja slabljenje volje i voljnih impulsa. praena je i drugim psihikim poremeajima, redukciom psihomotorike, snienjem rasploenja. Kada je ekstremno izraana govorimo o abuliji., kada bolesnik ne moe obaviti neku radnju ili donjeti odluku ( jasno mu je ta treba uiniti, i kako to treba uinitiali to nije kadar uiniti iako nema nikakve fizike prepreke za to ). Abulian bolesnik lei, nezainteresovan za svoju okolinu, ne jede, nudu obavlja u krevetu, verbalnu komunikaciju sa njim nije mogue uspostaviti.

Snienje volje javlja se kod nekih poremeaja linosti, zatim kod depresije, shizofrenije, te kod neurotskih smetnji. Osobe sa smanjenom voljom su sugestibilne i povodljive.

2. Hiperbulija je stanje pojaane volje, to u odreenim okolnostima moe praviti probleme osobi ili njezinoj okolini. Javlja se u maninim i hipomaninim stanjima.

3. Ambitendencija ili ambivalencija oznaava podvojenost voljne usmjerenosti, odnosno istodobno je izraeno suprotno usmjerenje voljnih inpulsa prema istoj stvari. Oituje se na razne naine: tekoe pri donoenju odluka, stalne dvojbe, nesigurnost. Najee se javljaju kod shizifrenih bolesnika.

4. Automatizam ili automatska radnja obavlja se automatski, bez voljne kontrole osobe. Bolesnik je ne doivljava kao svoju, nego kao neku stranu aktivnost, sebe kao promatraa sa strane pa nema osjeanje vlastitosti u njezinom izvravanju. Pojavljuje se u okviru psihotonog, najee shizofrenog procesa, ali i kao znak nekih organskih poremeaja ( hipoglikemija, epileptinih napada, somnambulizma, povreda mozga ili pod uticajem nekih psihoaktivnih supstanci.

5. Impulzivne radnje su nagonske radnje. Kod njih nagonski poticaj prelazi u radnju. Predhodi im jak osjeaj unutranje napetosti i unutranjeg nemira. Ostvaruju se naglo, karakterizira ih estina i brzina. Poinitelj ih doivljava kao voljnu radnju. Najee se pojavljuje kod shizofrenih bolesnika. U okviru ovoga spomenuemo i impulzivne sklonosti, koje se pojavljuju povremeno, neodoljivo se nameu pojedincu i nadvladavaju sve druge potrebe, elje, shvaanja. Najee se susreu slijedee: dipsomanija povremeno prekomjerno konzumiranje alkoholnih pia, kleptomanija kraa bez motiva i realne potrebe za ukredenim, piromanija izazivanje poara i poriomanija besciljna lutanja.

6. Prisilne radnje osoba doivljava kao neto strano, tue, neshvatljivo, ali to mora ostvariti. Njihovo izvrenje ne dovodi do osjeaja olakanja, nego je praeno osjeajem neugode. Susreu se kod prisilnih neuroza.