1 1) METODE PROGNOZE TRANSPORTNIH POTREBA 2) Pristupi prognozi transportnih potreba 3) OBLIKOVANJE I KORIDENJE MODELA 4) MODELI 5) OSOBINE MODELA 6) Koristi od modela : 7) OBLIKOVANJE I KORIDENJE MODELA 8) MODELI NASTAJANJA KRETANJA 9) Model linearne regresione analize 10) Osnovne pretpostavke i ogranienja kod ovog modela: 11) Provjera valjanosti modela vri se na nekoliko naina: 12) Teoriski pristup:NASTAJANJE KRETANJA ATRAKCIJE I PRODUKCIJE13) Lokalna kretanja 14) Spoljna putovanja 15) Metode prognoze prostorne raspodjele putovanja 16) MODELI PROSTORNE RASPODJELE KRETANJA 17) Osnovne prednosti metoda faktora porasta: 18) Nedostaci metoda faktora porasta: 19) Modeli povoljnosti 2 20) MODEL RASPODJELE PO NAINUKRETANJA-VIDOVNA RASPODJELA 21) SINTETIKI MODELI 22) Gravitacioni model- 23) STEM MODEL (Simultaneous Transportation Equilibrium Model)24) MODELI OPTEREDENJA MREE 25) BINARNI STOHASTIKI MODELIVIDOVNERASPODELE 26) STOFER-ov MODELVIDOVNERASPODELE27) MODEL ELASTINOSTI ZAHTJEVA ZA PUTOVANJEM 28) METODE PROGNOZE TRANSPORTNIH POTREBA 29) FORMIRANJE I OPTEREDENJE MREA 30) Formiranje mrea 31) AGREGATNI I NEAGREGATNI MODELI 32) LOGIT MODELI 33) MODEL POTOVANJA RAZLIKA SATRANSPLATACIJOM 34) Paukova mrea- 35) SVRHA OPTEREDENJA MREE: 36) Mrea linija javnog prevoza 37) OPTEREDENJE MREE I TESTIRANJE REZULTATA 3 1.METODE PROGNOZE TRANSPORTNIH POTREBA Prognoze spadaju u delikatniji posao u okviru planerskog postupka, i najede je najslabija karika u planerskom lancu.Sadraj moe biti kvantifikacija: (a)Apsolutniobim:(Q):brojavozila,putnika,protok,dohodak, koliina robe ustepen motorizacije i dr. (b)Promena:(q,):smanjivanjebrojanazivau(%)stoparasta dohotkastopaprirastastanovnitva,skokdohotka,promenau ponaanju, shvatanjima,stavovima, modii sl. (c)Sintetizovanje:(Qb = Qa f(t) )ili( q =Q s f(t) ) gde je :Qb- bududi protok ,Q s - sadanji protok,t- vreme . 4 Pristupi prognozi transportnih potreba Sekvencijalni pristup (4-STEPS)Simultani pristupSimultanipristup-polaziodtogadarazmjetajaktivnosti,alternativeprevoza, vremenskadistribucijaimotivikretanjapredstavljajumeusobnozavisne veliinepri emu se uzima u obzir da korisnici sistema donose odluke u paketu dali, kada ,zbog ega i ime se prevoze .Odluke donose pre realizacije prevoza. etvorostepeni pristup - 4 STEPS PROGNOZA NASTAJANJA KRETANJA PROGNOZA PROSTORNE RASPODELE KRETANJA PROGNOZA VIDOVNE RASPODLE OPTEREENJE MREE AGREGATNISEKVENCIJALNI -NASTAJANJE KRETANJA -PROSTORNA RASPODELA PUTOVANJA -VIDOVNA RASPODELA KRETANJA -OPTEREENJE MREE etvorostepeni modeli - 4 STEPS MODELI NASTAJANJA KRETANJA MODELI PROSTORNE RASPODELE KRETANJA MODELI VIDOVNE RASPODLE MODELI OPTEREENJA MREE 5 2.MODELI Modeljepomodnosredstvozapreciznijesagledavanjetransportnihzahtjevau uslovimasimultanepromjenevedegbrojaulaznihplanerskihpretpostavki.Nedaju gotova rjeenja ved mogudavaju planerima da sagledaju okolnosti razvoja koje nije mogude sagledati bez modela zbog sloene meuzavisnosti pojedinih parametara. Podefinicijimodeltrebadaimasposobnostdaodslikapojavukojasesimulira tj,da obuhvati one promjenjive koje su referente za problem o kome je rije. DEZAGREGATNI-prognozaputovanjajef(x)nanivouputnikailidomadinstva,zasnivasenateoriji korisnosti U=U (Zi, Kj) moe se iskazati i kao tetaAGREGATNI -prognoza putovanja je f(x) na nivou zone (meuzonske promjenjive) -pretpostavkajedanastajekretanjaTijnezavisiodtransportneponude(cena, vreme) Sekvencijalnipristup-podrazumjevadasenezavisnoutvrujeobimpotrebaza kretanjemapotomdaseplaniraniobimraspodjeljujeponainuprevoza,po pravcimauprostoruivrivremenskaraspodjelautokudana,nedeljeidr,Itaj utvreni obim kretanja ostaje konstanta do kraja. . 6 3.OSOBINE MODELA-Uoeni nedostaci kod modela: -Radsamodelimamoedatroimnogovremenaisredstavai zahteva koridenje raunske opreme. -Modelinajedeneobuhvatajuveomaznaajneparametrekojisu vani za odluivanje, pa je znaajno odstupanje od realnih veliina. -Previe znaaja pridaje se formiranju i koridenju modela, a premalo planerskoj strategiji i tumaenju dobijenih rezultata. -Reenja se planiraju za period od 20 godina, a problemi ved postoje i treba ih reavati odmah u periodu koji prethodi planskoj godini. -Modelizahtevajuznaajanobimtekopribavljivihiliskupih podataka, uz sloenu obradu. -Saobradajni planeri esto ne poznaju dovoljno tehniku modeliranja, ogranienja u primjeni, a esto i filozofiju koju model podrazumjeva, estosezanemarujuinjenicedasumodeli"alat"odnosno pomodnosredstvoidajeneophodnakvalifikovanainterpretacija rezultata i tek na toj osnovi formiran predlog. . 7 Koristi od modela : -Modeliomogudavajusimuliranjerazliitihokolnostikojesemogu predvideti, a time i efekte koji prouzrokuju pojedine planske veliine. -Uz primjenu raunara mogu se testiratibrojne alternative razvoja. -Formiranje,kalibrisanjeitestiranjesopstvenogmodeladoprinosi shvatanjuzavisnostiplanerskihveliinameusobomodstrane radnogtima,pajeutomsmisluveomaznaajanrezultat,kojise izraava u sticanju planerskog iskustva i planerske filozofije. -Kadajeradnitimvedovladaotehnikom,mogudejekroztestirane programeznaajnopovedatiproduktivnostiskratitivremeza, dobijanje prognoznih veliina u potrebnom broju alternativa. -Kodvedoprobanihlanacamodelamogudejedirektnodobijati rezultatenaprincipu"crnekutije",toomogudujeukljuenjemanje kvalifikovanog kadra u rutinske faze planiranja. 8 4. OBLIKOVANJE I KORIDENJE MODELA ModelisezasnivajunainjenicidajedogaajAmogudeopisatidogaajemB ukoliko dogadaj B sadri sutinske elemente dogaaja A.:gde je:B = f(a1,a2,...,an) Postupak ima ciklian karakter koji treba da omogudi da se struktura modela tokom ponavljanjaunapreujedotrenutkakadanajvieodgovarapojavikoju opisuje.Formulisanje poetnog modela zavisi od promenljivih koje de se obuhvatiti, nivoanjihoveagregacije,klasifikacijeitretmanavremenskekomponente modela.Vremenskakomponentamodelamoedapredstavljanajsloenijiproblem oblikovanjamodela.Iztihrazlogasemodelidelenadinamike,kojipokuavajuda odrazepromeneonihkomponentikojesemenjajukrozvremeistatikekojiove promeneneuzimajuuobzir.Formalizacijamodelailiprevoenjehipotezeo ponaanjuposmatranepojaveumatematikiilisimbolikijezik,predstavlja pripremuzazavrnuetapuodreivanjapoetnogmodela.Utoj,zavrnojetapi, modelseizoptegoblikaprevodiuposebannatajnaintoseutvrujevrednost parametaraikonstantikojiodreujuodnoseizmeuvarijabiliumodelu.Postupak odreivanja ovih vrednosti predstavlja kalibraciju modela.U slededoj fazi oblikovanja vri se provera valjanosti - vrednovanja modela. Pored uobiajenih statistikih mera koje se tom prilikom koriste, vri se i logika kontrola dobijenih rezultata.Rezultat tih ispitivanja moe da bude dvojak: -poetnimodelzadovoljavapostavljenezahteve,ukomsluajuseideunjegovuprimenu, ipoetni model ne zadovoljava, pa je potrebna dogradnja i ponavljanje postupka. 9 5.MODELI NASTAJANJA KRETANJA Ciljizuavanjanastajanjaputovanjajestedaseidentifikujuikvantifikujukrajeviputovanja kojipripadajuodreenojprostornojjedinici.Nanastajanjeputovanjautiutrifaktora: intenzitet, karakter i prostorni razmjetaj aktivnosti. Analitikemetodemodeliranjazakonitostinastajanjaputovanjasvrstavajuseutri kategorije: -Utvrivanje broja putovanja u zavisnosti od razvoja posmatranog podruja, -Utvrivanjazavisnostibrojaputovanjaisocio-ekonomskihkarakteristikaikarakteristika namene povrina preko regresione analize, -Klasifikovanjeputovanjaprekosocio-ekonomskihkarakteristikajediniceposmatranja domadinstva.Metodutvrivanjazavisnostibrojaputovanjauzavisnostiodrazvoja posmatranogpodruja.Ovajmodelzasnivasenauspostavljanjuodnosaizmeubroja putovanjaipojedinihurbanistikihpokazateljabilodasetienamjenepovrinailisocio-ekonomskihkarakteristikadomadinstva.Koristiseuprocesuprognozekaofaktorporasta bududeg obima putovanja.Metod unakrsne klasifikacione analize Sastojiseutomedasepromjenejednepromjenjivemjeriprekopromjenadvijeilivie drugihpromjenjivih.Brojnnezavisnopromjenjivihserasporediudvijeilivie pripadajudih grupa inedi n dimenzionalnu matricu. Metod kategoriske analize zasnivasenapretpostavcidadejednomutvreniodnosizmeubrojaputovanjai karakteristikadomadinstvapopojedinimkategorijamaostatikonstantanubududnosti.Na taj nain mogude je odrediti i ukupan bududi obim saobradajnih potreba za razliite svrhe i naine kretanja. . 10 Model linearne regresione analize Y= b0 + b1x1 + b2x2 +...+ bnxn- b0 , b1 ......bn parametri modela (utvruju se metodom najmanjih kvadrata) - x0 , x1 ......xn nezavisno promenljive (socio-ekonomske karakteristike) Osnovne pretpostavke i ogranienja kod ovog modela: -Dauvijekpostojilinearnazavisnostizmeuzavisnepromjenjiveinezavisnih promjenjivih, -Regresiona analiza je u osnovi empiriske prirode i nije u mogudnosti da uspostavi uzrone veze izmeu promjenjivih, -Primjenaregresionihjednainauprognozipretpostavljadasudobijene vrijednostikoeficijenatarelevantneizabududnosttj.daseuspostvaljene zakonitosti nede bitno izmjeniti u prognoziranom periodu. Provjera valjanosti modela vri se na nekoliko naina: -Statistiki testovi, -Testovikojiutvrujudalisuosnovnepretpostavkemodelaznaajnije poremedene, -Provjeraloginostiiopravdanostiuspostavljenihzakonitostisateitemna mogudnost primjene faze prognoze. . 11 Teoriski pristup:NASTAJANJE KRETANJA ATRAKCIJE I PRODUKCIJEUticajniparametri:brojlanovaporodice,strukturaporodice,socijalnenavikeili poreklo, dohodak porodice, posedovanje motornog vozila, broj zaposlenih, poloaj u gradu ili regionu, itdFratar metod Osnovne pretpostavke: -raspodela bududih kretanja iz date zone je u proporciji sa postojedom raspodelom kretanja iz te zone i-raspodela bududih kretanja je zavisna od faktora porsta ciljne zone U osnovi metod se sastoji u slededem: -Izraunavaseukupanbrojbududihkrajevakretanjazasvakudatuzonuputem modela nastajanja kretanja, -Uproporcijisapostojedommeuzonskomraspodelomkretanjaifaktorimarasta ciljnihzona,vriseraspodelaprognoziranihputovanjaizsvakeizvornezoneka svim ciljnim zonama.-Zbirvrednostizasvakuzonu,dobijenuprvojaproksimaciji,sedelisavrednodu kojajedobijenamodelomnastajanjakretanja,imesedobijajunovifaktori porasta za novu aproksimaciju, -Izraunatameuzonskarazmenauprvojaproksimacijiseponovoraspodeljuje, srazmernopostojedojrazmeniinovimfaktorimaporasta,adobijenevrednostise ponovouproseavaju.Postupakseponavljadoksenedobijuzadovoljavajude vrednosti. 12 Tij bududi broj kretanja izmeu zone i i zone j tij - postojedi broj kretanja izmeu zone i i zone j Tig oekivani broj izvornih kretanja iz zone i Fj faktori porastan broj zona ==njjjig ijF tigF tijT T1Lokalna kretanja Matrice kretanjaukupna kretanja na dan po svrhama na dan po nainu na dan u vrnom satu (ukupno sve svrhe, sva sredstva) PA u vrnom satu javnim prevozom u vrnom satu Spoljna putovanja -matrica ukupnih spoljnihputovanjaPA (sve svrhe, ceo dan) -matrica spoljnih putovanja PA sa svrhom povratak kudi ceo dan -matrica spoljnih putovanjaPA sa svrhom odlazak na posao ceo dan -matrica spoljnih putovanja PA sa svrhom slubena poseta ceo dan -matrica spoljnih putovanja PA uvrnom satu -matrice spoljnih putovanja PA migranata -matrice spoljnih putovanja PA rezidenata -matrice spoljnih putovanja PA tranzitaa 13 Metode prognoze prostorne raspodjele putovanja -metode faktora porasta zasnivaju se na analogiji -sintetikemetodeuokvirukojihseutvrujuzakonitostimeuzonskerazmene kretanja,pretpostavljajudidaonemogubitislineizvesnimfizikimzakonima,a zatim se ti zakoni koriste za prognozu. MODELI PROGNOZE NASTAJANJA KRETANJA -Modeli koji utvruju zavisnost broja putovanja i socio-ekonomskih karakteristika i karakteristika namjene povrina preko regresione analize. -Modeli za klasifikovanje putovanja preko socio-ekonomskih karakteristikajedinice posmatranja domadinstva. 6.MODELI PROSTORNE RASPODJELE KRETANJA Podprostornomraspodelomkretanjapodrazumevaseutvrivanjeintenziteta kretanjaizmeuparovazonauprostoru:izvorneiiciljnejzone.Prostorna raspodjela kretanja se utvruje anketiranjem uesnka u saobradaju. ETIRI MODELA FAKTORA PORASTA ZA PROSTORNU RASPODJELU: Metod jedinstvenog (uniformnog) faktora porasta Metod prosenog faktora porasta Fratar metod Detroit metod 14 Metod jedinstvenog faktora porasta- sastoji se u izraunavanju porasta za itavo odruje za kojeseradiprognoza,kojomsepotommnoipostojedamatricaputovanja.Rezultat predstavljaprognoziranumatricuputovanja,odnosnoodnosukupnogbrojaputovanjau ciljnoj godini I ukupnog broja putovanja u baznoj godini. Tij = tij Fgde su: Tij bududi broj kretanja izmeu zone i i zone j tij - postojedi broj kretanja izmeu zone i i zone j F jedinstveni faktor porasta za celokupno podruje Metod prosenog faktora porasta Tij = tij (Fi + Fj)/2gde su: Fi= Ti/tiiFj= Tj/tj Tij bududi broj kretanja izmeu zone i i zone j tij - postojedi broj kretanja izmeu zone i i zone j Fi i Fj faktori porasta izvorne zone i i ciljne zone j Ti i Tj- ukupan prognozirani broj kretanja sa izvorom u zoni i odnosno ciljem u zoni j ti i tj- ukupan postojedi broj kretanja sa izvorom u zoni i odnosno ciljem u zoni j Detroitmetod-uvedenajepretpostavkada,iakodebrojputovanjagenerisanihuzoniI rasti,taputovanjadebitiraspodjeljenjapremaciljnimzonamajproporcionalnoodnosu faktora Fi I ukupnog faktora F za itavo podruje. . 15 Tij bududi broj kretanja izmeu zone i i zone j tij - postojedi broj kretanja izmeu zone i i zone j Fj i Fj faktori porasta zona i i j F faktor porasta za posmatrano podruje FF Ft Tj iij ij =Prostorne karakteristike razmjetaja aktivnosti: mesto stanovanja mesto rada ili kolovanja mesto ostalih aktivnosti(kupovina, posete,rekreacija) Modeli faktora porasta Opti oblik modela faktora porasta: Tij = F tij gde su:Tij bududi broj kretanja izmeu zone i i zone j F faktor porasta tij - postojedi broj kretanja izmeu zone i i zone j Osnovne prednosti metoda faktora porasta: -Jednostavniji za primjenu, -Jednostavnimprocesominteracijedobijasezadovoljavajudeusaglaavanjezadatih vrijednosti, -Fleksibilnisuimogusekoristitizaprostornuraspodjeluputovanjapopojedinim svrhama putovanja za razliita sredstva prevoza, -Daju dobre rezultate za podruja sa stabilnim rastom, 16 Nedostaci metoda faktora porasta: -Kao ulazne podatke zahtijevaju postojedu matricu razmjene putovanja, -Primjenanapodrujimaukjimaseoekujesnaanrazvojibitnepromjeneu namjenipovrineiziskujeintervencijuupostojedojmatriciputovanjakojase sastoji u procjeni broja putovanja na praznim lokacijama u postojedem stanju. Modeli povoljnosti gde su:Tij bududi broj kretanja iz zone i u zonu j Ii ukupan broj izvornih kretanja iz zone i Cj ukupan broj kretanja privuenih u zonu j P(Cj) verovatnoda da de kretanja sa izvorom u zoni i imati cilj u zoni j Privlana snaga ciljne zone zavisi od broja povoljnih prilika koje motiviu putovanje to se moe iskazati brojem radnih mjesta, veliinom . ( )j i ijC P I T =17 7.MODEL RASPODJELE PO NAINUKRETANJA-VIDOVNA RASPODJELA Pod pojmom vidovne raspodjele podrazumjeva se dioba ukupnog broja putovanja na razliite naine i sredstva prevoza. Faktori se mogu grupisati u tri skupa: Karakteristike putovanja (duina, trajanje, svrha putovanja) karakteristike putnika (dohodak, stepen motorizacije) karakteristike transportnog sistema (brzina, cena prevoza). Modeli vidovne raspodjele se mogu klasifikovati na slededi nain: -Modeli direktne raspodjele koji se oblikuju u sklopu analize zakonitosti nastajanja putovanja, -modeli vidovne raspodjele koji predhode prostornoj raspodjeli, -modeli raspodjele putovanja posle izvrene prostorne distribucije. Metodevidovneraspodelese,zavisno od postupkakalibracije,mogusvrstatiu: statineianalitike,zatim,uekonomskemodele,modelenabaziverovatnoda izbora, na bazi ponaanja korisnika itd.U zavisnosti od broja alternativa naina kretanja mogu biti : binarni i multimodalni. Osnovne tehnike modeliranja vidovne raspodele su: diskriminantna analiza, regresiona analiza, diverzione krive, logit analiza18 SINTETIKI MODELI Ovagrupamodelapredstavljamodelemeudejstavaraspodeleputovanja,kodkojihje razmenaputovanjaizmeuzonafunkcijaemisioneiliprivlanesnagezonainjihove prostorne razdvojenosti. Dele se na:gravitacione modele I modele povoljnosti Gravitacionimodel-zasnovannaprincipimaNjutnovogzakonagravitacije,tjna pretpostavcidasvaputovanjakojapolazeizjednezonemogubitiprivuenaubilokoju druguzonuidajeudioprivuenihputovanjauodreenuzonudirektnoproporcionalan snaziprivlaenjaciljnezoneaobrnutoproporcionalanprostornojrazdvojenosti posmatranih zona. gde su:Tij bududi broj kretanja izmeu zona i i j Ci konstanta izvorne zone i Pi produkcija zone i Aj atrakcija zone j Fij faktor vremena putovanja izmeu zona i i j Kij socio-ekonomski faktori korekcije . ij ij j i i ijK F A P C T =19 STEM MODEL (Simultaneous Transportation Equilibrium Model) Gi - broj putovanja iz zone i Ei - vrednost odgovarajude socio-ekonomske promenljive koja utie na nastajanje putovanja u zoni i Si - pristupanost izvornoj zoni i o, u - kvantitativni koeficijenti Tij - broj putovanja iz zone i u zonu j uij - uoena cena putovanja iz zone i u zonu j Aj - kompozitni uticaj socio-ekonomske promenljive Di - sva odredita vezana za zonu i k - bilo koja destinacija Cp - ukupna posmatrana cena putovanja na putu p koji povezuje zonu i i zonu j Hp - protok na putanji , p, - skup svih putanja. Normativni modeli vidovne raspodjele Njimaseunapreddefinieuede pojedinihvidova prevozanabazibududeveliinegrada.Takodefinisanaraspodelapredstavljajedanodciljevakojemtei razvojtransportnogsistema. Ovimtipom modelasezarazliiteveliine gradovapreporuujui odgovarajuda prevozna sredstva.20 7.MODELI OPTEREDENJA MREE Metode opteredenja mree mogu se podjeliti u dvije osnovne grupe: -metod u kojima se figurie kapacitet saobradajnice, -metod u kjima se uzima u obzir kapacitet saobradajnice. Svakamreamoeseopisatiskupomvorovameusobnospojenih vezama.vorovipredstavljajuraskrsniceiosnovnegeneratoresaobradaja,aveze uline dionice.Mrea moe biti usmjerena i neusmjerena Gravitacioni model-konani oblik . ( )= =njij ij jij ij j iijK F AK F A PT1( )ijkijk ijTtijF k F = +1kalibracija gravitacionog modela Prednosti gravitacionog modela su: Uzima u obzir promjene u vremenu putovanja izmeu zona, Moe se koristiti za razliite svrhe i naine putovanja, Osjetljiv je na promjene u namjeni povrina, Nedostatakovogmodelajeutometovrijednostifaktoravremenaputovanjai socio-ekonomskih faktoradefinisane prema podacima iz bazne godine preslikava u bududnost. 21 BINARNI STOHASTIKI MODELIVIDOVNERASPODELE To su modeli kojima se utvruje verovatnoda koridenja nekog naina kretanja na bazigeneralisanihtrokova.Generalisanitrokovisemoguoznaitiuslededem obliku:

-generalisani troak putovanja izmeu zona i i j, nainom m -n-ta karakteristika vida prevoza izmeu zona i i j, koja utie na porast trokova putovanja nainom m -uw - w-ta socio-ekonomska karakteristika korisnika -an, bw - koeficijenti koji odraavaju relativno uede onih osobina korisnika i transportnog sistema koji sainjavaju generalisane trokove -c - konstanta STOFER-ov MODELVIDOVNERASPODELE gde je: -pr(m=c)-verovatnodakoridenjaautomobilazaputovanjec1,c2-trokovi putovanja automobilom i javnim prevozom koji se direktno pladaju, respektivno -t1,t2 - vremena putovanja automobilom i javnim prevozom, respektivno -a,b,d - empirijski odreeni parametri 22 Pre nego to se pristupi raspodjeli tokova po mrei neophodno je pripremiti: otpore putovanja, postojedu ili bududu meuzonsku razmjenu putovanja kapacitete dionica na mrei, Postupak opteredivanja izvodi se kroz sledede faze: -postojeda meuzonska razmjena, rasporeuje se po postojedoj mrei.Cilj ove faze je da se utvrdi dali su otpori putovanja korektno odreeni. -prognoziranameuzonskarazmjena.Svrhaovefazejedaseutvrdiukojojmjeri postojeda mrea nije u stanju da zadovolji budude potrebe. -prognoziranameuzonskarazmjenaraspodjeljujesepopostojedojmreikojaje dopunjena ved projektovanim i rekonstruisanim saobradajnicama. -prognoziranameuzonskarazmjenaraspodjeljujesepomreikojainiprijedlog sistema transportne mree. Postupak sve ili nita - sastoji se u tome da se sav saobradaj izmeu para zona dodjeljuju putanji koja ima najmanji otpor a odvija se po slededim fazama: -proraunavaseskupminimalnihputanjaizgrafakojimjeprikazanatransportna mrea. -podaciizizvor-ciljmatriceputovanjapripisujusedionicamaduodabranih putanja, -sumirajuseopteredenjadudionicaidobijasekonanaslikaopteredenja transportne mree. 23 Postupak opteredenja koji koristi krive preraspodjele tokova Uvaava preraspodjelu tokova na vie putanja. -proraunavaseskupoptimalnihputanjaizgrafakojimjeprikazanaosnovna transportnamreaiskupoptimalnihputanjaizgrafakojimjeprikazanamrea najvieg standarda, -proraunava se odnos otpora du konkurentnih optimalnih puteva izmeu parova zona izvora i cilja, -podaciizizvor-ciljmatriceputovanjapolauseduodabranihalternativnih putanja u skladu sa utvrenim procentom preraspodjele tokova, -sumiraju se opteredenja du dionica i dobija se konana slika opteredenja. Postuupak koji koristi kapacitet saobradajnica -proraunavaseskupoptimalnihputanjaizgrafakojomjereprezentovanamrea saobradajnica za svaki par zona, -podacioizvor-ciljkretanjimaizmatricazona-zonapolauseduodabranih putanja, -sumiraju se opteredenja du dionica i dobija se slika opteredenja, -dobijeni tokovi po dionicama porede se sa kapacitetom, -proraunava se novi skup optimalnih putanja i ponavlja ceo postupak. Proporcionalna raspodjela tokova Sastojiseiz5faza:nastajanjeputovanja,iznalaenjeoptimalnogrjeenjagrafa mree,distribucija putovanja, opteredivanja mree, proraun vremena putovanja. 24 8.MODEL ELASTINOSTI ZAHTJEVA ZA PUTOVANJEM Zasnivasenauspostavljanjuravnoteeizmeutokovaikoristi,tj.izmeutekodai privlanosti.Generalisanacijenakadaukupnacijenakojutrebaplatitiza transportnu uslugu sadri pored novane naknade za transport i sve druge nepogodnosti koje treba platiti prilikom koritenja transportne usluge. 9.METODE PROGNOZE TRANSPORTNIH POTREBA Prognozespadajuudelikatnijiposaouokviruplanerskogpostupkainajedejenajslabija karikauplanerskomlancu.Izraunavajusekakobisepostiglapotrebnauravnoteenost ukupnog planerskog posla. Analiziranje i izvjesna klasifikacija sadraja sadri: -apsolutni obim ( broja vozila, putnika, protok , dohodak, koliina robe, idr), -promjena(smanjivanjebrojanazivau(%)stoparastadohodka,stopaprirastastanovnitva, skopk dohodka i dr.) -sintetizovanje ( bududi protok, sadanji protok, vrijeme). Multiregresiona analiza u predvianju nastajanja putovanja Regresionaanalizajeanalitikametodakojasekoristiprilikompredvianjabrojastvorenih putovanja.Analizaznaajnostimoeseizvestiiskljuivanjempojedinihpromjenjivihi utvrivanjem u kojoj mjeri utie na rezultat.. Za nastala putovanja postupak je slededi: -najpreseanketomdomadinstvaustanovibrojnastalihputovanjausvakojzoniilikategorijii izraunaju prosjene vrednosti faktora koji se odnose na socio-ekonomske karakteristike, -potom se izvri ekspandiranje, shodno obimima uzoraka, -zatim se pristupa predvianju.Bitno je da anketom bude obuhvadeno prikupljanje podataka koji se odnose na poznate faktore nastajanja putovanja. 25 10.FORMIRANJE I OPTEREDENJE MREA Predstavljazavrnipostupakuplaniranju.Izvreneradnjesupripremazadefinisanje najpovoljnijebududemree.Sledivrednovanjeiodabiranjenajpovoljnijegrjeenja.Ulazne veliine su bududi transportni zahtjevi i postojede stanje mree a izlazne veliine odabrane mree. Transportni zahtjevu Zahtjevisudefinisaniuprostoru,povremenu,pomotivimainainukretanja.Takvizahtjevi su tipine matrice meuzonskih kretanja ukljuujudi lokalna, ciljna i tranzitna kretanja kroz podruje za koje se vri planiranje.Od vie matrica odabiraju se one koje su mjerodavne kao transportni zahtjevi.Mjerodavni zahtjevi za prevozom mogu se grafiki iskazati kao tzv.linija eljapriemujebrojputovanjaizmeusvakogparazonaiskazandebljinomlinijekoja povezujesvakiparzona.Grafikopredstavljanjezahtjevaomogudavauoavanjeglavnih koridora zahtjeva za prevozom. Formiranje mrea HIPOTETIKE MREE-mrea linija elja - spajder (paukova) mrea REALNE MREE SVE ILI NITA SA OGRANIENJEM KAPACITETA KRIVE PRERASPODELE OPTEREENJE PO RAZLIITIM TRASAMA OPTEREENJE POMOU LINEARNOG PROGRAMIRANJA 26 AGREGATNI I NEAGREGATNI MODELI Znaajne osobine agregatnih modela -Razlikeunutarzonaupogleduponaanja,kojasepriuprosjeavanjunanivou zone zanemaruju, -itavnizznaajnihinformacijaoporodicamainjihovomponaanjugubise prilikom agregiranja na nivou zone. Agregatnimodelidajuznaajnerazlikeuodnosunaponaanjenehomogenih grupa ije su osobine ukljuene u model. Neagregatnimodelisebazirajunaindividualnomponaanju-domadinstvaili stanovnika. SimultanimodeliOvajsesimultaniprocespredstavljaprekojedinstvenog modelakojiodreujedirektnoobimputovanjaposvrsi,pravcuisutini.Simultani modelmoepostativrlokomplikovanakokorisnikimadostaalternativa.Primjena simultanihmodelamoeimatinietrokovejerseeliminievrijemekojeje potrebnodaseuradeiteracijekakobisebrojprodukcijaiatrakcijaizjednaiou procesu kalibracije modela. LOGIT MODELISpadaju u grupu modela individualnog ponaanja.Zasnivaju se na principu utvrivanja proizvoda i simuliranju vjerovatnoda da de neko putovanje bitirealizovanouopteuodreenovrijeme,uodreenusvrhu,odreenim nainom na odreenoj distanci u zavisnosti od koristi koja se time realizuje. 27 vjerovatnoda da de putovanje biti preduzeto, s t d d mstmdP P P P =Pm/d- vjerovatnoda da se koristi nain (m) na relaciji (d), Pd-vjerovatnoda da se za odreenu svrhu odabere relacija (d), Pt/s-vjerovatnoda da se ba u odreenom intervalu (t) putuje u svrh (s). Predvianje broja putovanja pomodu regresione analize na slededi nain: -na nivou zona se vri anketa domadinstva koja obuhvata prikupljanje podataka o brojuputovanjaposvrhama,mjestuinainu,osocio-ekonomskim karakteristikamakaotosu:brojlanova,brojzaposlenih,dohodak,broj automobila . -izraunavaju se zonski prosjeci za zavisno i nezavisno promjenjive, -zatim se podaci ekspandiraju, -na njih se primjenjuje regresiona analiza, -prognoziranjesevrindodjeljivanjemprognoziranihvrijednostinezavisnim promjenljivima u jednainama.. 28 MODEL POTOVANJA RAZLIKA SATRANSPLATACIJOM Sutina ovogpristupa je u slededem: -Akojezamerodavneparametreutvrenadisperzijaodsrednjevrednostiu jednomvremenskompresekusavrednostimagrupisanimduovogpreseka, onda se individualne ili grupne osobine korigovane ili nepromenjene mogu preneti u neki drugi vremenski presek.Toomogudujedaseutvrdepromjenepojedinihparametaraizmeu2vremenska presjeka pa se moe izvriti ekstrapolacija u narednom vremenskom presjeku.Ovaj postupak mogude je primjeniti kod agregatnih i neagregatnih modela. Prednosti:-pribliava se realnosti i omogudava odgovarajude intervencije na nivou svake pojedine zone to nije bilo promjenjivo na nivou prosjene imaginarne zone i kroz samo jedan vremenski presjek. Mane:-novezonenemogubitiovimpostupkomobuhvadene.Neophodnaje dopuna postupaka. Mrealinijeeljasumjerodavnakretanjaizmatricekojasemogugrafikim interpretiratiuprostoru.Neophodnojeizvritisaimanjematricezona-zonau krupnijejedinicekojesezovudistrikti.Linijeeljaspajajucentroidezonakoje razmjenjujukretanjaponajkradojvazdunojlinijinevodeiraunaoprirodnimili vjetakimpreprekamailirealnojsaobradajnojmrei.Svakretanjajednezone poinju ili se zavravaju u jednoj taki svake zone. . 29 Paukovamrea-jeidealizovanahipotetikamreakojaomogudava sagledavanje prostornih koridora kroz koje bi eljeni tokovi proli ako postojeogranienja.Nazivasejoikoridorskamrea.Dobijaseiz matrice kretanja zona-zona na taj nain to se postavlja uslov da sva kretanjamorajuprolazitikrozcentroidesusjednihzona.Tokoviiz polaznihzonasesabirajunanajkradepravcekojiprolazepreko pojedinih centroida sve do ciljnih zona, potujudi prirodne prepreke, pravci koji vode preko takvih prepreka se iskljuuju iz mree a tokovi seupudujuslededimnajpogodnijimkoridorom..Svakretanjapoinju ili se zavravaju u jednoj fiktivnoj taki svake zone. Realnamrea-kojaleiupojedinomkoridorutrebadapropusti sagledane tokove po idealizovanoj mrei uz odgovarajudi nivo usluge t,.da nedoe do ometanja i zastoja. Ogranienja koja postoje za formiranje realne mree: fizikeprepreke,geotehnikaogranienja,stepenizgraenosti, uvanjespomenikakultureukoridoru,ekolokezahtjeve,estetske zahtjeva. . 30 SVRHA OPTEREDENJA MREE: -Da se utvrde nedostaci postojede mree, -Procjeni uticaj oekivanog porasta saobradaja na potrebne kapacitete budude mree, -Stvori podloga za izradu varijanti razvoja mree, -Stvori podloga za razradu projektnih rjeenja,-Da se ustanove prioriteti izgradnje mree. ZA OPTEREDENJE MREE POTREBNO JE: 1. POTPUNI OPIS MREE -CENTROIDI, BROJEVI VOROVA, DUINE DEONICA, BRZINE NA MREI NAJKRAE STAZE IZMEU VOROVA (CENTROIDA) 2. MATRICA MEUZONSKIH PUTOVANJA PARAMETRI OPTEREDENJA MREE MOGU BITI: 1. Distanica/ Brzina /Vreme 2. Trokovi putovanja 3. Komfor / Bezbjednost / Bihejvioristiki parametri U dosadanjim modelima najede se koriste parametri po rednim brojem 1. KORACI U OPTEREDENJU MREE: -Opteredenje sadanjim putovanjima na postojedoj mrei, -Opteredenje bududim putovanjima na postojedoj mrei, -Opteredenjebududimputovanjimanapostojedojmreiidjelovimamreezakojesu doneene odluke o neposrednoj izgradnji, -Opteredenje bududim putovanjima na bududoj mrei, 31 Mrea linija javnog prevoza Linije javnog prevoza postavljaju se na osnovu prevoznih zahtjeva u vidu matrice zahtjeva za putovanjemjavnimprevozomkojasegrafikiiskazujeuviduSpajdermree.Zapotrebu javnogprevozaspajdermreajesvedenanamanjibrojkoridorajerseformirana ukrupnjenimzonamakojeprivlaedovoljanbrojputovanjadabibiloopravdanoformirati linije javnog prevoza. Pri tome se uzimaju odreeni parametri: -pristupanostlinijakojaseocjenjujenaosnovunajudaljenijihpjeakihdistanci (centralnopodrujegrada500maprigradska1500m),Meustaninarastojanjasu300-800metara. -uestalostrnailaskavoznihjedinicaodreujeisrednjevrijemeekanja.Intervalnailaska vozila nesme biti dui od 15 min. -direktnost linija-podrazumijeva da se za najvedi broj korisnika linije postave tako da nema presjedanja izmeu izvorine i ciljne zone. -pouzdanost rada linija zavisi od stepena izolovanosti trase javnog prevoza od ostalih vozila kao i od sistema upravljanja vozilima na liniji, -brzinaprevozajenajznaajnijifaktorizavisiodbrojnihfaktora:primjenetehnologije, uestalostistanica,stepenanezavisnostitrase,geometriskihkarakteristikatrase,sistema upravljanja i dr, -bezbjednostprevozasemjerivjerovatnodomdaseprevozobaviadanedoedo saobradajne nezgode. -ekonominosti,karakteristike JMP imaju svoju cjenu koja moe biti u vedoj ili manjoj mjeri prihvatljiva za korisnike . . 32 PRIPREMA MREE: Definisanje mree, Kodiranje mree, Kalibrisanje mree DEFINISANJE MREE: Utvrivanjebroja,veliineigranicazona,Lociranjecentroida,Odreivanje kategorije saobradajnica, Definisanje konektora, Lociranje vorova KODIRANJE MREE: Brojno oznaavanje centroida i vorova, Duina dionica, Brzina (vreme) na dionici, Broj traka, Kapacitet linka, Unos podataka u softver KALIBRISANJE MREE: -Testiranje mree jedinanim opteredenjem, Testiranje mree postojedim opteredenjem. OPTEREDENJE MREE I TESTIRANJE REZULTATA Prvoopteredenjesevritzv.idealizovanimbrzinama,uzpretpostavkudasusve dionice mree istog ranga. Ovajpostupaksejonazivaopteredenjempominimalnimstazama.postupakse sprovodi da bi se ocjenili najpovoljniji poloaji magistralnih saobradajnica u mrei, one treba da lee tamo gdje su opteredenja po minimalnim stazama najveda.Na taj nainbinajvedidiosaobradajnihtokovakoristiomreuviegranga.Nakon opteredenjavrisekorekcijaupogleduizmjenerangapojedinihdionicaimese vri priprema za slededu fazu opteredenja sa diferenciranim brzinama. . 33 Postupak po metodi sve ili nita je slededa faza opteredenja.Saobradaj se realizuje na mrei po principu da su odabrane staze po kojima je vrijeme putovanja izmeu svakogparazonanajkrade.Tamogdjejekapacitetprikrajuiskoritenjamoguse kasnije oekivati pogoranja.Takva se mjesta uoavaju i vre intervencije i to: -ispitujesemogudnostpovedanjakapacitetareimskimigraevinskim intervencijama, -vriseprusmjeravanjetokovanamanjeopteredenedioniceputemzabrane skretanja na pojedinimm dionicama, Postupakprikojemseuzimauobzirpreopteredenjepojedinihdionicazovese metod sve ili nita sa ogranienjem kapaciteta. Nemotorizovana kretanja U planerskom smislu obuhvataju biciklistika i pjeaka kretanja.Ovaj nain gubi na svojojatraktivnostizbogsvevedihdistanci,naporainezatidenostiusaobradaju, izloenostiatmosferskomuticajuinedovoljnojbrzinikretanja.Planerimoraju obezbjeditiiodgovarajudumreuzanemotorizovanakretanja.Postupaksesvodi na formiranje posebnih pjeakih ili mjeovitih pjeakih i biciklistikih zona tamo gdje je broj korisnika znaajan. 34 . 35 . . . . 36 . . .