R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA … · Posudba knjiga veća je za 9,8% u odnosu na prethodnu godinu, što, između ostalog,možemo pripisati i ... Stribor i ograncima,čitateljski

1

R E P U B L I K A H R V A T S K APRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

GRAD RIJEKA

Odjel gradske uprave za kulturuKLASA: 610-01/17-10/21URBROJ: 2170/01-06-00-17-1Rijeka, 13. 11. 2017.

Gradonačelniku - na donošenje

Predmet: Izvješća o radu ustanova u kulturi Grada Rijeke za 2016. godinu:1. Gradska knjižnica Rijeka2. Muzej grada Rijeke3. Muzej moderne i suvremene umjetnosti 4. Art-kino5. Gradsko kazalište lutaka Rijeka6. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka

Dokument izradili:Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice RijekaErvin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnostiSlobodanka Mišković, ravnateljica Art-kinaMagdalena Lupi Alvir, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka RijekaMarin Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

PročelnikIvan Šarar

#potpis#

GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA

A) KNJIŽNIČNA MREŽA

Knjižnična mreža GKR sastoji se od Središnjih odjela: Modello, Filodrammatica, Dječji odjel Stribor, Odjel periodike, i Narodna čitaonica i Ogranaka: Turnić, Zamet, Drenova, Trsat, i Knjižnica Čavle.

Gradski bibliobus svakodnevno obilazi gradska stajališta radnim danom te dvije subote u mjesecu. Ima ukupno 23 stajališta u naseljima, pored vrtića, doma umirovljenika, u poduzećima.Županijski bibliobus svakodnevno radnim danom obilazi 47 stajališta u 37 naselja na području 12 jedinica lokalne samouprave.

Matična djelatnost za narodne i školske knjižnice PGŽ: praćenje rada knjižnica, analiza stanja, stručni nadzor; stručna savjetodavna pomoć i edukacija zaposlenika; održavanje i širenje mreže knjižnica na području PGŽ; stručne konzultacije na svim aktivnim projektima uređenja prostora knjižnica u PGŽ; organizacija stručnih seminara.

B) ČLANOVI, USLUGE, GRAĐA

Tablica 1. Broj članova GKR u 2016.

Kategorija Pred-školci

Mlađi OŠ

Stariji OŠ

Uk. djeca

Sred. školci

Stud-enti

Zaposleni

Neza-posleni

Umirov-ljenici

Ostali Uk. odrasli

Sve-ukupno

Broj članova

1421 1730 1528 4679 1342 2121 7146 1581 2753 281 15224 19903

Broj članova u 2016. godini iznosi 19903. U odnosu na 2015. godinu radi se o porastu broja članova za 1717 ili 9,44 % što je ujedno najveći porast broja članova od 2008. godine kada je Knjižnica imala 19914 članova. Porastu broja članova u značajnoj mjeri doprinijela je akcija upisa po povlaštenoj cijeni povodom Dana hrvatskih knjižnica, 11. 11. 2016., kada je u jednom danu upisano 735 novih članova, a 1119 članova obnovilo je članstvo što iznosi ukupno 1854 člana, ali i otvaranje Ogranka na Trsatu. Odraslih članova ukupno je 15224 ili 76,5 % a djece do 14 godina 4679 ili 23,5 % te je takav omjer uglavnom konstantan u odnosu na prethodne godine. Broj djece porastao je za 432 ili 10 % dok je broj odraslih u porastu za 1285 članova ili 9 % u odnosu na broj članova u ove dvije kategorije u 2015. godini.

Tablica 2. Posudba i korištene knjižnične građe u 2016.

Posudba knjižnične građe Korištenje knjižnične građe

Posudba 2016. Usporedba / 2015. Korištenje 2016. Usporedba / 2015.

Knjige 511.189 109,8% Referentne zbirke (knjige)

21.225 158%

Zvučna građa

2.182 51,5% Novine i časopisi

294.208 105,3%

Video građa 31.542 97,3% Jezični paketi 12 (1200%)

Elektronička građa

808 122,8% Posjetitelji 507.972 104,9

Posudba knjiga veća je za 9,8% u odnosu na prethodnu godinu, što, između ostalog, možemo pripisati i činjenici da je porastao broj članova. Zamjetan je i rast posudbe elektroničke građe dok je posudba video građe u manjem opadanju. Zamjetan je pad posudbe zvučne građe što možemo pripisati činjenici da korisnici toj vrsti građe sve učestalije pristupaju online. Korištenje novina i časopisa je na konstantno visokoj razini pa i u blagom porastu. U značajnom porastu je korištenje knjižnične građe u knjižnici i to gotovo na svim lokacijama (priručne i posebne zbirke, građa iz otvorenog pristupa…) te iznosi ukupno 21.225 jedinica što je povećanje od 58% u odnosu na 2015. godinu. Broj korisnika računala manji je za 32% u odnosu na prethodnu godinu, a korisnika tableta čak 70%. Tablica 3. Nabava knjižnične građe u 2016.

Knjige 337450

Periodika 7.295

- naslova časopisa 562

- naslova novina 68

Neknjižna građa

Video-kasete 815

Zvučna građa 6322

Vizualna građa 5601

Elektronička građa 874

Nabava knjiga u 2016. godini bila je za 11,9 % veća no godinu ranije, dok je nabava neknjižne građe porasla za 10,4%. Nabava knjižnične građe temelji se na Standardima za narodne knjižnice i Smjernicama nabavne politike Gradske knjižnice Rijeka. Časopisi i novine dostupni su korisnicima u Odjelu periodike, Narodnoj čitaonici, Dječjem odjelu Stribor i ograncima. Nastavlja se unos periodičke građe u elektronički katalog i nova inventarizacija te ćemo po završetku tog postupka imati precizan uvid u stanje fonda periodičke građe. Sva nabavljena građa inventarizirana je, katalogizirana, klasificirana i stručno obrađena po standardima struke. U 2016. godini otpisano je ukupno 5957 svezaka knjižne građe, što predstavlja manje od 2% fonda, dok Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe dozvoljava 5%. Otpisano je 326 primjeraka neknjižne građe, tj. oko 2% fonda, a Pravilnik dozvoljava otpis od 10% do 20%.

C) PROGRAMI I SURADNJA

Redovni programi: 50 (33 za djecu, 17 za mlade i odrasle)

Ukupan broj održanih programskih aktivnosti: 765 (551 za djecu, 214 za mlade i odrasle)

Ukupan broj posjetitelja i sudionika: 14618 (7539 djece, 7079 mladi i odrasli)

Izvan knjižnice održane: 64 programske aktivnosti

Sudjelovanje u manifestacijama, akcijama, projektima i kampanjama: 33

Naglasci iz programskih aktivnosti: kontinuirane višegodišnje pričaonice za predškolce u Dječjem odjelu Stribor i ograncima, čitateljski klubovi za sve generacije – od osnovnoškolaca do 50+, objavljivanje knjige pobjednika Književne nagrade Drago Gervais – dobitnik Sebastian Antonio Kukavica, organizacija manifestacije Tjedan dobre dječje knjige, predstavljanja knjiga, predavanjai šetnja u Šumi Striborovoj

D) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca

Tablica 1. Prikaz imovine i obveza Stanje na dan 31.12.2015.

Stanje na dan 31.12.2016.

Index

IMOVINA 29.750.815 30.897.916 103.9

Nefinancijska imovina- postrojenja i oprema

28.610.334 29.681.246 103.7

Financijska imovina- novac u banci i blagajni- potraživanja od zaposlenih i ostalo- potraživanja za prihode poslovanja- rashodi budućih razdoblja

1.140.481236.866

2.37931.586

144.384725.266

1.216.670500.514

6.94929.84746.384

632.976

106.7211.3292.194.532.198.8

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 29.750.815 30.897.915 103,9

Obveze-obveze za rashode poslovanja-obveze za nabavu nefinancijske imovine

725.266622.485

102.781

648.999634.301

14.698

89.5101.9

14.3

Vlastiti izvori-višak prihoda poslovanja

29.025.549236.866

30.248.916499.640

104.2210.9

b) Prihodi i rashodi

Tablica 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda u 2016.

Godišnji plan Ostvarenje Index

1. Proračun Grada Rijeke 7.745.200 7.416.005 95,95

-za naknade zaposlenih-za materijalne rashode-za nabavu knjižnične građe-za programsku djelatnost

6.508.100952.100200.00085.000

6.293.412901.048199.98921.556

81,3494,6499,9925,36

2. Ministarstvo kulture RH 1.032.540 1.025.676 99,34

3.Primorsko – goranska županija 305.000 305.000 100,00

4. Općine PGŽ 168.000 172.000 102,38

5. Općina Čavle 265.500 281.410 105,99

6. Pomoći od inozemnih vlada 0 208.310 0,00

7. Pomoći od međunarodn.organ. 47.630 85.027 178,52

8. Vlastiti prihodi 1.365.668 1.417.014 103,76

-članarine, zakasnine i ostalo-prihodi od kamata po viđenju-prihod od prodaje stana-prihod od prodaje prijevoznih sredstava-ostali prihodi

1.336.6724.2571.739

13.00010.000

1.388.0684.2571.689

13.00010.000

103,85100,0097,14

100,00100,00

9. Preneseni višak iz 2015. godine 236.866 236.866

UKUPNO PRIHODI (1-12/2016.) 10.929.538 10.910.442 99,83

Tablica 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda u 2016.


1. Rashodi za zaposlene 7.375.996 7.080.988 96,00

-plaće zaposlenih-plaće u naravi-posebni uvjeti rada-ostali rashodi za zaposlene-doprinosi na plaće

5.889.13222.000

207.000202.000

1.055.864

5.762.48423.200

131.680149.828

1.013.796

97,85105,4563,6174,1796,02

2. Materijalni rashodi 2.473.012 2.249.291 90,95

-naknade troškova zaposlenima-rashodi za materijal i energiju-rashodi za usluge-ostali nespomenuti rashodi

299.564851.126

1.235.23087.092

291.727797.170

1.075.14485.250

97,3893,6687,0497,88

3. Financijski rashodi 14.630 14.629 100,00

4. Rashodi za nefinancijsku imovinu 1.302.766 1.302.761 100,00

UKUPNO RASHODI (1-12/2016.) 11.166.404 10.647.699 95,35

Tablica 4. Usporedni prikaz ukupnih prihoda i rashoda u 2015. i 2016. -Gradska knjižnica Rijeka

2015. godina 2016. godina Index (16/15)

Sveukupno prihodi 10.728.773 10.910.442 101,7

Sveukupno rashodi 11.385.498 10.647.669 93,5

Prosječna bruto plaća

Tablica 5. Prikaz broja zaposlenih i ostvarene bruto plaće

Stanje na dan

Gradska knjižnica Rijeka 31.12.2015. 31.12.2016. Index

Stvarni broj zaposlenih 57 57 100,00

Ostvarena prosječna bruto plaća 9.288,30 9.102,86 98,00

E) ZAKLJUČAK

U 2016. godini Knjižnica je izvršavala sve svoje obveze, redovito pružala knjižnične usluge, priredila zavidan broj programskih aktivnosti te intezivno nastavila svoje sudjelovanje u projektu EPK 2020. Knjižnica je sudjelovala u nacionalnoj manifestaciji Mjesec hrvatske knjige kao i brojnim manifestacijama na gradskoj razini. Korisnicima su ponuđene nove usluge kao što su online produljenje posudbe te plaćanje članarina i zakasnina putem kartičnog poslovanja. Organizirano je i provedeno tiskanje knjige dobitniku Književne nagrade Drago Gervais. Nastavljen je rad na edukativnom projektu INELI Balkans. Revidiran je i itinerar Gradskog bibliobusa te su uvedena dva dana u dvotjednom ciklusu u kojima Gradski bibliobus radi u popodnevnim satima te na taj način nadomješta izostanke stacionarnih knjižnica u gradskim naseljima Blečići i Škurinje. Revidiran je i itinerar Županijskog bibliobusa kojem je, zbog dodatnoga interesa korisnika, uveden dodatan dan u kojima bibliobus vozi ujutro i popodne. Nažalost, zbog izrazito lošeg mehaničkog stanja u kojem se nalazi Županijski bibliobus te učestalih popravaka, u dva je navrata od petnaestak dana, kroz studeni i prosinac, bilo nemoguće pružiti kvalitetnu bibliobusnu uslugu iako je za potrebe dostave knjiga korišteno službeno osobno vozilo. U 2016. godini napravljeno je nekoliko koraka u poboljšanju infrastrukturnih uvjeta: opremljen je i otvoren novi ogranak Gradske knjižnice Rijeka u Dvorani mladosti na Trsatu površine 300m2, uređen je prostor Odjela periodike u Palači Modello te je klimatiziran prostor Narodne čitaonice na Korzu. Tijekom rujna 2016. godine došlo je do prokišnjavanja krova na Ogranku Zamet. S obzirom na to da je GKR samo korisnik prostora, o svemu je obaviještena tvrtka Rijeka sport te voditeljica dvorane na Zametu. Potpisan je ugovor o otvaranju Američkog kutka (American Corner) u novootvorenom ogranku na Trsatu. Nastavljeno je aktivno sudjelovanje u projektu EPK 2020.Nije dovršeno opremanje prostora SO Filodrammatica – Iako ima sustav centralnog grijanja, u cijelom prostoru Filodrammatice nalaze se samo dva radijatora tako da je potrebno nadograditi sustav grijanja te ugraditi vrata kojima bi se knjižnica odvojila od prostora kafića. Potrebno je nabaviti stolice i opremiti prostoriju za zaposlenike te izraditi adekvatnu signalizaciju u prostoru. Nadalje, potrebno je nabaviti alarmne prolaze kompatibilne s 3M elektromagnetskim sustavom zaštite koji se koristi u GKR. Također, u više je navrata došlo do istjecanja kanalizacije pa su sanirane kanalizacijske cijevi. Povezano s navedenim problemom, nekoliko puta je obavljena dezinsekcija prostora, a u stražnjem dvorištu i deratizacija. Zbog neispravne plinske instalacije u Palači Modello, Središnji odjel Modello bio je tri mjeseca bez grijanja. Zbog niskih temperatura i neadekvatnih uvjeta rada SO Modello je od 21.11. do 19. 12. 2016. radio u jednoj smjeni. Plinske instalacije su sanirane, a grijanje je djelomično pokrenuto.Potrebno je za službeni automobil osigurati parkirano mjesto na prilazu glavnoj zgradi Knjižnice, a kako bi se poslovi dopremanja i otpremanja građe, opreme i sl. mogli brže i učinkovitije obavljati. Ovo bi parkirno mjesto ujedno uvelike olakšalo uslugu dostave knjiga nepokretnim i teško pokretnim korisnicima.Županijski bibliobus je u jako lošem mehaničkom stanju i, iako tehnički ispravan, ima mnoge i učestale kvarove. Nakon 13 godina korištenja uglavnom po gorskokotarskome kraju, gdje se tijekom zime velika većina cesta posipa solju, te nakon mnogih popravaka, situacija je takva da je upitno hoće li se, zbog uistinu lošeg stanja šasije, više moći vršiti potrebne popravke. Osim toga, bibliobus je imao mnoge kvarove vezane uz kočioni i klimatizacijski sustav. Zbog učestalih kvarova te dugog perioda čekanja zamjenskih dijelova, u nekoliko navrata, bibliobus nije vozio te su se dostava knjiga obavljala službenim vozilom Knjižnice.

Gradska knjižnica Rijeka dobitnica je priznanja „Organizator volontiranja 2016.“.Priznanje dodjeljuje Udruga za razvoj civilnog društva Smart – Volonterski centar rijeka, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom. Uz ovo priznanje, volonter Gradske knjižnice Rijeka, Franko Blažina dobitnik je priznanja „Volonter godine“. Gradska knjižnica Rijeka član je međunarodne mreže Future Library.

MUZEJ GRADA RIJEKE

A) IZLOŽBENI PROGRAM

Tijekom 2016. Muzej grada Rijeke postavio je 16 izložbi u organizaciji Muzeja i 7 u suorganizaciji od čega su tri gostujuće:

KAZALIŠTE PRIČA – iz fundusa Muzeja (18. lipnja 2015. – 31. siječnja.2016.). Izložbom Kazalište pričaautorice Deborah Pustišek, Muzej grada Rijeke je po prvi put, u svojoj dvadeset godina dugoj povijesti, predstavio Zbirku kazališne građe odvojenu od drugih zbirki i u cjelini. Posjetioci su mogli razgledatipredmete vezane uz gradnju i otvorenje Općinskog kazališta (danas HNK Ivana pl. Zajca) poputoriginalne projektne dokumentacije bečkih arhitekata Fellnera i Helmera, te metalne tube, koja je na danotvorenja kazališta 3. listopada 1885. simbolički bila položena u njegove temelje. Izložbom se nadaljestavljao naglasak na skice, kostime i makete prvih profesionalnih scenografa i kostimografa u riječkomteatru poput Vladimira Žedrinskog, Sergeja Kučinskog, Antuna Žunića, Ružice i Doriana Sokolića. Velikidio Zbirke čine i programske knjižice, libreta, leci i kazališni plakati koji pripadaju drugoj polovici 20. stoljeća kad je započelo njihovo sustavno oblikovanje kao kreativnog djela.

TRADICIJSKE BARKE JADRANA (3. prosinca 2015. - 9. ožujka 2016.). Izložba maketara Luciana Kebera predstavlja 15 maketa tradicijskih brodica različitih veličina od najmanje barke do velikog klipera u mjerilu 1: 10. Izložba pokazuje svu ljepotu, slikovitost i umijeće starih brodograditelja Jadrana. Uz makete bili su izloženi i pojedini nacrti brodica, a izložba je bila popraćena i prigodnim informativnim katalogom.

SJEĆANJE NA MAKSA PEČA - Fotografije iz fundusa Muzej grada Rijeke (4. veljače. - 9. ožujka. 2016.). Dana 4. veljače održana je u Muzeju grada Rijeke komemoracija za Maksa Peča. Tom prigodom Muzej je postavio izložbu Pečovih fotografija iz fundusa. Prvi je put Peč izlagao 1940. na Prvoj međugradskoj izložbi Sušaka i Rijeke 1940. Suton, jedna je od njegovih prvih i najpoznatijih fotografija. No prvi u izvornom povećanju sačuvani radovi uključeni u fotografsku zbirku Muzeja sežu u pedesete godine. Peč građevinski inženjer uočava i rado snima privlačne kadrove, poput detalja skela, koje izvlači iz ambijenta gradilišta, a kao radoznao promatrač koji voli putovanja, redovito bilježi i zanimljive krajolike i urbane prizore. Iako njegov opus nije velik Peč se nameće kao jedan od najupečatljivijih riječkih fotografa pedesetih godina, o čemu je ova mala retrospektiva pružila pouzdan uvid.

ĆO EGIPAT – izložba fotografija Ranka Dokmanovića (10. ožujka – 3. travnja 2016.). Ćo Egipat je serija dokumentarnih fotografija snimljena za vrijeme turističkog posjeta Egiptu 2004. godine sa Olympus amaterskom digitalnom kamerom. Snimao je u Asuanu, Kairu, Aleksandriji, Luksoru, Edfuu i Kom Ombi. Njegov fotoaparat i raspoloženja bilježe i arheološke spomenike, fotografije iz života i svakodnevnice u Egiptu i pružaju viziju egzotičnog svijeta koji ga se iznimno dojmio.

ČUJ IRAN – izložba fotografija Dražena Dizdarevića (10. ožujka – 3. travnja 2016.). Izložba Čuj Iran, prva je samostalna izložba fotografa Dražena Dizdarevića. Riječ je o seriji dokumentarnih fotografija s putovanja po Iranu u listopadu 2015. Snimao je susrete s ljudima, starom civilizacijom, tradicijom, mentalitetom i povijesnim spomenicima u Teheranu, Isfahanu, Komu i Kashamu. Dizdarevićeve fotografije iznose osobni pogled na iransku današnjicu koji svakako dolazi u trenutku najveće aktualnosti i pojačanog zanimanja za Istok.

(R)EVOLUCIJA U MUZEJU GRADA RIJEKE (14. travnja - 16. rujna 2016.). Autorice Marija Lazanja Dušević i Ema Makarun priredile su veliku izložbu koja je predstavila radove Muzeja narodne revolucije. Nakon nekoliko desetljeća postojanja Muzeja grada Rijeke osvrnule su se na stare revolucije i interpretaciju istih kroz izložbu pod nazivom (R)evolucija u Muzeju grada Rijeke. Izložba je bila strukturirana kroz četiri tematske cjeline. Muzej narodne revolucije je temelj za predstavljanje prvih dviju cjelina nazvanih Revolucija proletarijata (Narodno-oslobodilačka borba) i Propaganda. Sljedeća tematska cjelina pratila je nešto kasnije vremensko razdoblje i nosila naziv Stvaranje kulta ličnosti. Ovaj dio koncepta pripremljen je u suradnji s Muzejem istorije Jugoslavije iz Beograda i oslanja se na njegovu izložbu Velika iluzija. Kao završna etapa izložbe, i dio koji ne spada u fundus Muzeja narodne revolucije,

postavljen je koncept od umjetničkih interpretacija Golog otoka, prema viđenjima studenata Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i drugih slobodnih umjetnika. Godine 1973. postavljen je kamen temeljac, a 1976. Muzej narodne revolucije preseljen je u novu, namjenski izgrađenu zgradu sa stalnim postavom, ustrojenim zbirkama i zadovoljenim muzejskim standardima. Za projekt ove zgrade arhitekt Neven Šegvić dobio je 1976. Republičku i saveznu nagradu Borbe za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj. Cjelokupni pregled gradnje zgrade bio je predstavljen na ovoj izložbi.

PRVI NA SVIJETU – 150 GODINA RIJEČKOGA TORPEDA - Izložba postavljena na Žabici (19. svibnja - 21. prosinca 2016.). U povodu 150. obljetnice izuma torpeda Muzej grada Rijeke je u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja postavio izložbu u prostoru željezničkog skladišta na Žabici. Autori izložbe su satnik Goran Pernjek, specijalist za povijest torpeda te dugogodišnji stalni suradnik Muzeja grada Rijeke, i Ivo Mileusnić, viši kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Izložba je osmišljena kao privremeno-višemjesečna (možda i višegodišnja – s mogućnošću produživanja) te je postavljena vrlo ambiciozno.Uz originalne predmete, očišćene i uređene, iz zbirki Muzeja grada Rijeke i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja te iz zbirke Pomorskog fakulteta i privatnih zbirki, pojedini su ključni momenti povijesti torpeda predstavljeni maketama, te brojnim projekcijama koje animacijom prikazuju funkcioniranje pojedinih tipova torpeda te prikazuju pronalaženje i izvlačenje torpeda iz mora, kao i povijesne snimke torpeda, te cjelovit dokumentarni film o povijest torpeda.

KRONOLOGIJA PRIKUPLJANJA TORPEDA - Izložba postavljena na Žabici (21. svibnja - 21. prosinca 2016.). Kronologija prikupljanja torpeda 2006.-2016. Izložba autora Gorana Pernjeka , bila je otvorena na Europsku noć Muzeja. Fotografski podsjetnik na višegodišnje sustavno prikupljanje torpeda i preuzimanje posljednjih primjeraka iz mornaričkih spremišta Hrvatske vojske od 2006. do 2016. koje je rezultiralo zbirkom u Muzeju grada Rijeke. U prikupljanju torpeda značajnu ulogu odigrali su ronioci jedinice Specijalne policije „Ajkule“.

PRVI NA SVIJETU – 150 GODINA RIJEČKOG TORPEDA – izložba postavljena na Korzu (9. – 30. rujna 2016.). U sklopu obilježavanja stotinu i pedesete obljetnice riječkog torpeda u organizaciji Grada Rijeke i Muzeja grada Rijeke, pred zgradom Grada Rijeke otvorila se prigodna izložba Prvi na svijetu –150 godina riječkog torpeda. Izložba je na dvadeset panoa pregledno prikazivala najveća dostignuća riječke industrijske povijesti. Ona je ujedno bila i podsjetnik na niz ovogodišnjih događanja posvećenih torpedu – a prije svega na izložbu postavljenu u željezničkom skladištu Žabica 4, kojom Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, prikazuju glavninu predmeta – izvornih primjeraka torpeda, lansirnih cijevi, različitih tipova žiroskopa, dubinskih sprava i upaljača, te više zanimljivih prototipova motora koji nikad nisu iskorišteni u serijskoj proizvodnji.

JEDAN DAN S… - izložba fotografija Stanislava Beličke (20. rujna – 23. listopada 2016.). Ovom izložbom Stanislav Belička u kadar objektiva vrlo vješto stavlja rad svojih nesvakidašnjih prijatelja. Nadahnut harmonijom i umijećem življenja, light motiv Beličkina fokusa postaje tek jedan dan u običnom životu. I taj samo jedan dan pokazao se dovoljnim za posve malu pustolovinu svakog od njih. Svoja duhovna putovanja, stvaralačke porive i bezvremenu strpljivost, sva će četvorica provjeriti i dokazati u budućnosti, a ovdje je Stanislav Belička tek najavio ono što je smatrao vrijednim naše i njegove pozornosti. I upravo je na taj način, uz pomoć četvorice prijatelja, zabilježen pokušaj da se ovjekovječi vlastita četrdeset i peta obljetnica aktivnog fotografskog djelovanja.

JEDRA KVARNERA 2016. – izložba fotografija – Fotosavez PGŽ (28. listopada – 14. studenoga 2016.). Fotosavez Primorsko-goranske županije već treću godinu zaredom raspisuje fotografski natječaj uz slogan Budi Posejdon s aparatom u ruci i čuvaj tradiciju svoga kraja. Natječaj nije bio geografski ograničen pa su tako autori mogli snimati po cijelom Jadranu, pa i Mediteranu. More je kao motiv slikarima, pjesnicima, fotografima povijesna konstanta, a kao tema je u umjetničkim praksama trajna i neiscrpna. More je prostor i ambijent odrastanja, rada, života, prirodnih fenomena. More je tajna. A još je veća tajna kontinuirano fotografirati more, pratiti njegove mjene, ući u suštinu fenomena. Na otvorenju izložbe Jedra Kvarnera, proglašeni su pobjednici fotografskog natječaja na temu života uz more, od mora i u moru. Od prijavljene 373 fotografije i 66 autora najboljom je proglašena ona Riječanina Ranka Barca. Drugu nagradu osvojila je Neda Rački, a treću Snježana Požar.

SJEĆANJE NA ERVINA DEBEUCA (17. studenoga – 9. prosinca. 2016.). Izložbom Debeučevih fotografija iz fundusa Muzeja i desetak fotografija iz Fotokluba Rijeka, Muzej grada Rijeke prisjetio se

svog dugogodišnjeg suradnika i prijatelja, Ervina Debeuca. Na izložbi se projicirala epizoda iz serijala HTV-a : Fotografija u Hrvatskoj snimljena o njemu. Prvih desetljeća poslijeratnoga razdoblja među najistaknutijim je novim protagonistima riječke fotografske scene Ervin Debeuc. Karijeru amatera fotografa započeo je unutar klupskoga života poslijeratnih godina pa je zanatsku vještinu učio od generacije riječkih fotografa međuratnoga doba, prije svih Fernanda Soprana, potom Igora Emilija i Abdona Smokvine. Nepuno je desetljeće od sredine 1950-ih do početka 1960-ih najplodnije fotografsko razdoblje Ervina Debeuca u kojem se pretežno bavi crno-bijelom fotografijom i u mladoj dobi snima fotografije potpune medijske dorečenosti, tehničke i sadržajne. Ovom izložbom podsjetili smo i na autorovu donaciju iz 2010. godine kojom je Muzeju grada Rijeke darovao sedamdeset svojih fotografija datiranih od 1955. do 1962. i koja je nakon riječke izložbe gostovala u Sloveniji, u Cankarjevom domu u Ljubljani.

25. OBLJETNICA OSNUTKA ZAPOVJEDNIŠTVA PRIČUVNOG SASTAVA HRVATSKE – izložba postavljena na Korzu (28. studenoga – 4. prosinca 2016.). U sklopu obilježavanja 25. obljetnice osnutka Zapovjedništva pričuvnog sastava Hrvatske vojske Općine Rijeka, na Korzu je otvorena izložba fotografija. Izložba je svjedočila o aktivnostima Zapovjedništva i događanjima za vrijeme Domovinskog rata, u razdoblju od ustroja Zapovjedništva studenom 1991. godine do kraja lipnja 1992. godine kada je ono rasformirano. Događaju su nazočile delegacije Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Policijske uprave primorsko-goranske te članovi Zapovjedništva. Izložba je ostvarena u organizaciji Muzeja grada Rijeke, Grada Rijeke te Inicijativnog odbora za obilježavanje 25. obljetnice Zapovjedništva pričuvnog sastava Hrvatske vojske Općine Rijeka.

MAYEROVIH ŠESNAEST (2. prosinca 2016. - 5. veljače 2017.). Mayerovih šesnaest izložba je kojom se pod svjetlo reflektora izvlače šesnaest likovnih radova Ernsta Mayera, riječkog izumitelja, matematičara, geografa i umjetnika. Njegov se likovni izričaj valja opisati kao vrlo vješti i nadahnuti umjetnički diletantizam čiji je trag ipak obilježio riječka kulturno – umjetnička kretanja. Izumi i likovnost, tehnička naobrazba i poznavanje likovnih umjetnosti daju mu epitet renesansnog čovjeka širokih vidika i kao takav se naročito lijepo uklapa u sliku o životu u Rijeci u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. IZLOŽBA PRESLIKE NACRTA TORPEDA PROIZVEDENIH U RIJECI IZ ARHIVE TVORNICE TORPEDA U LIVORNU - Izložba postavljena na Žabici – (8. - 21. prosinca 2016.). Povod za izložbu bila je donacija preslika nacrta riječkih torpeda iz arhive Tvornice torpeda u Livornu od gospodina Miljenka Smokvine, vrsnog poznavaoca povijesti proizvodnje torpeda u Rijeci koji je tom prigodom održao predavanje na temu torpeda u muzejima diljem svijeta.

S. M. S SZENT ISTVAN – ZAJEDNIČKIM SNAGAMA! - Izložba postavljena na Žabici – (16. - 21. prosinca 2016.). Izložba S. M. S. Szent István – Zajedničkim snagama! nastala je u organizaciji Muzeja grada Rijeke i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell' Istria u Puli te je prateći dio izložbe Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda. U sklopu navedenog programa održana je i projekcija filma o klasi Tegetthoff te prezentacija izložbe o Szent Istvánu, koja je u sastavu stalnog postava pulskog muzeja. Brod Szent István jedan je od četiri bojna broda klase Tegetthoff koja je bila ponos austro-ugarske flote i same Monarhije. Brod je napravljen i porinut u Rijeci, a na prvi ratni zadatak, probijanje savezničke blokade kod Otrantskih vrata, krenuo je iz Pule. U lipnju 1918. godine, u zadarskom arhipelagu, naišao je na zasjedu talijanske mornarice. Torpediran je torpedom riječke proizvodnje i nakon tri sata potopljen. Izložba je postavljena u izdvojenom izložbenom prostoru na adresi Žabica 4. Dvanaest izložbenih panoa izradila je dizajnerica Ivana Golob Mihić, a na izvedbi postava sudjelovala je umjetnica Jadranka Lacković.

POVRATAK NAJSTARIJIH TORPEDA - Izložba postavljena na Žabici – ( od 21. prosinca 2016.) Povodza izložbu bilo je obilježavanje 150. obljetnice izuma torpeda u Rijeci. Riječ je zapravo o proširenjupostava izložbe Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda sa četrnaest novih predmeta posuđenih izHrvatskog pomorskog muzeja u Splitu. Među novim eksponatima nalazi se i repni dio torpeda iz 1883. koji je za potrebe istraživanja i usavršavanja torpeda naručio sam izumitelj torpeda – Robert Whitehead.

VRIJEME JE NOVAC – izložba iz fundusa numizmatičke zbirke(19. prosinca 2016. – 9. ožujka 2017.). Izložba autorice Sabrine Žigo prikazivala je povijest Rijeke kroz temu novca, koji se koristio u pojedinim vremenskim razdobljima. Predmeti na izložbi prezentirali su Zbirku numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja Muzeja grada Rijeke, nedavno registriranu kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Ukupno je bilo izloženo stotinjak predmeta među kojim i rijetki primjerci riječkog komunalnog novca - karantana.

Dio izložbe je i projekt Braille Riddles, skupine riječkih i zagrebačkih studenata, koji su izradili 3D modele muzejskih predmeta za slijepe i slabovidne osobe.

ČETIRI GODINE U KRVI I ŽELJEZU – VELIKI RAT – Povijest Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Gostujuća izložba Vojno-povijesnog Muzeja iz Budimpešte (18. veljače - 25. ožujka 2016). Izložba je bila postavljena u organizaciji Mađarskog instituta iz Zagreba, Veleposlanstva Mađarske, Vojno-povijesnog Muzeja iz Budimpešte i Muzeja grada Rijeke. Po koncepciji Vojnopovijesnog muzeja i instituta u Budimpešti izložba o Prvom svjetskom ratu sastojala se od 32 roll up-a i putovala je po Mađarskoj i inozemstvu točno toliko koliko je trajao sam rat. Shodno toj zamisli izložba je originalno otvorena 21. lipnja 2014. prilikom Noći muzeja u Budimpešti i od tad će putovati 52 mjeseca od mjesta do mjesta sve do 2018. godine. Cilj izložbe bio je dostojno sjećanje na tragične događaje i čuvanje uspomene na žrtve Velikog rata.

V. SVJETSKI BIJENALE STUDENTSKE FOTOGRAFIJE - Gostovanje Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu – izbor najboljih radova (21. srpnja - 28. kolovoza 2016.). Već se nekoliko godina u Muzeju grada Rijeke naizmjenično predstavlja izbor najboljih radova najnovijeg izdanja Svjetskog bijenala studentske fotografije i Svjetskog bijenala studentskog plakata. Pokretač i organizator obje manifestacije je Akademija umjetnosti Univerziteta u Novom Sadu, a riječko gostovanje omogućuje udruga Vojvodina OK, pod vodstvom Ivana Karlavarisa, dugogodišnjeg profesora fotografije na novosadskoj Akademiji i jednog od glavnih organizatora ove manifestacije. Na peti Bijenale pristiglo je preko tisuću i petsto radova sa svih kontinenata, iz tridesetak zemalja i s pedesetak sveučilišta. Žiri je bio sastavljen od uglednih stručnjaka, sveučilišnih profesora fotografije iz raznih sveučilišta i iz različitih zemalja, iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Slovenije i Srbije. Prvu je nagradu osvojila Kineskinja Tam Hoi Ying iz Hong Konga. Na Bijenalu je uspješno sudjelovalo i više studenata iz Hrvatske. Izložba u Muzeju grada Rijeke je, kako je već uobičajeno, prikazala sve nagrađene i izbor najboljih radova s ovoga bijenala, među kojima i radove riječkih izlagača.

CRNA ŠUMA DAMIRA HOYKE - izložba fotografija (6. - 24. rujna 2016.) . Izložbu su predstavljale fotografije snimljene u šumi poharanoj požarom u Trsteniku na Pelješcu u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice. Apokaliptičnim prizorima opustošenog područja autor želi upozoriti javnost na neodgovorno ponašanje onih koji su, namjerno ili nemarnošću, prouzročili požar. Cilj je izložbe i svojevrsno pružanje podrške vatrogascima. U ovom je slučaju „artistička“ fotografija o požaru prodrla u umjetničke galerije i muzeje te za razliku od snimaka objavljenih u novinama, čiji je učinak ograničen na vrlo kratko trajanje, ima dugotrajan pohod po hrvatskim muzejima i galerijama. Damir Hoyka ovom izložbom također, ističe Hrvatska vatrogasna zajednica, želi odati „priznanje vatrogascima koji su svojim zalaganjem i požrtvovnošću spriječili još veću požarnu katastrofu.“

Gostovanja Muzeja u inozemstvu:

RIP - RIJEČKA INDUSTRIJSKA PRIČA – gostovanje u Romaneum Neuss (1. - 24. ožujka 2016.)Riječka industrijska priča naziv je izložbe koja je u ožujku 2014. godine po prvi puta postavljena u Muzeju grada Rijeke, autorice Eme Makarun. Izložba je ove godine bila postavljena u prijateljskom Gradu Neussu s kojim Grad Rijeka ima razvijenu dugogodišnju suradnju. Ovom izložbom još je jednom ukazano na važnost i bogatstvo riječke industrijske baštine, kao i na činjenicu da je njezino kulturno – industrijsko nasljeđe zapušteno, derutno i zapostavljeno. Riječkom industrijskom pričom je na jednom mjestu prezentirana problematika napuštenih, ali i nekih još uvijek, barem djelomično, aktivnih industrijskih objekata u Rijeci. Izložba riječkih industrijskih ostataka prezentirana je kroz okular fotografa Stanislava Beličke.

RIP - RIJEČKA INDUSTRIJSKA PRIČA – gostovanje u Muzeju Vojvodine, Novi Sad (20. travnja – 9. svibnja 2016.). Projekt Riječka industrijska priča Eme Makarun, temeljio se na istoimenoj multimedijalnoj izložbi i monografiji u kojoj je na jednom mjestu kataloški obrađena riječka industrijska prošlost. Izložba je bila otvorena 2014. godine u Muzeju grada Rijeke, a od 20. travnja do 9. svibnja 2016. gostovala je u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu. Izložba je u Novom Sadu bila postavljena u promijenjenom obliku, prilagođena izložbenom prostoru u kojemu je bila izložena. U prostoru su postavljene odabrane hiperdimenzionirane fotografije Stanislava Beličke, a koncept je upotpunjen i video materijalom Kristijana Vučkovića. Izložba je bila multimedijalna te se upravo tako, kroz umjetničke realizacije u različitim medijima s naglaskom na ekspresivnost, nastojalo što zornije predočiti riječku industrijsku prošlost.

Katalog izložbe bio je također predstavljen na otvorenju izložbe i zainteresirani su uvidom u katalog mogli dobiti više informacija o riječkoj industrijskoj prošlosti.

DRENIG – talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900. - 1950. – gostovanje u Senatu u Rimu. U sklopu Senata Republike Italije u dvorani Istituto di Santa Maria in Aquirio na Piazza Capranica, u neposrednoj blizini Panteona i Piazze Navona, održano je 14. listopada 2016. predstavljanje projekta Muzeja grada Rijeke Drenig – talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950. Održano je predstavljanje dokumentarnog filma, izložbe i monografije, Ervina Dubrovića, Drenig, talijansko-hrvatski kulturni dodiri 1900.-1950. u izdanju Muzeja grada Rijeke i talijanskog izdanja Centra za povijesna istraživanja u Rovinju Riječ je o projektu koji već traje više godina, a započet je suradnjom Muzeja grada Rijeke sa Società di Studi Fiumani iz Rima, te je 2013. priređena istoimena izložba u Muzeju grada Rijeke. Tom je prigodom Società di Studi Fiumani Muzeju donirala izbor od dvadesetak autorskih fotografija i portreta Francesca Dreniga. Naročito je važna briga o multikulturnom nasljeđu Rijeke, kao i suradnja hrvatskih i talijanskih povjesničara na zajedničkim istraživanjima. Dosad su se interpretacije istih zbivanja s hrvatske i talijanske strane uglavnom bitno razlikovale. Upravo su trezven i priseban pristup povijesnim istraživanjima dvadesetoga stoljeća, koja izbjegavaju ideološke okvire, preduvjet za razvijanje daljnjih plodnih odnosa između hrvatske i talijanske strane.

B) EDUKATIVNI PROGRAM

Organizirana stručna vodstva održavala su se za učenike osnovnih i srednjih škola i studente fakulteta u sklopu izložbi: Kazalište priča, Revolucija u Muzeju grada Rijeke, Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda, Mayerovih šesnaest.i Vrijeme je novac. Tijekom 2016. godine u Muzeju su održavane edukativno-kreativne radionice za vrtićku djecu, osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast te studente:Kazalište priča (listopad 2015. – siječanj 2016.). Likovne radionice za osnovno školski uzrast sastojale su se od kratkog vodstva po izložbi (10 min), potom su učenici igrali interaktivnu igru, pantomimu, povezanu s likovnom radionicom na temu Kazalište priča (30 min). Produkt radionice bili su radovi prezentirani na hamer papiru. Ova radionica bila je prilagođena uzrastu od 1. do 5. razreda osnovne škole. Za srednjoškolski uzrast održavana su predavanja ex cathedra i vodstvo po izložbi u trajanju od 45 min, kao i Potraga za blagom koja se sastojala od kratkog predavanja putem ppt prezentacije.(R)evolucija u Muzeju grada Rijeke (travanj - rujan). Edukativni program odvijao se tijekom izložbe Izložba je bila fokusirana na likovnost u drugoj polovici 20. stoljeća i interpretaciju poslijeratnog razdoblja od strane suvremenih umjetnika. Za vrijeme trajanja izložbe bila su organizirana stručna vodstva povijesnog i povijesno umjetničkog karaktera za srednjoškolski uzrast i studente. U sklopu grupne terenske nastave provodile su se i radionice bazirane na kvizu te potrazi za muzejskim blagom. Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda (svibanj - prosinac). U sklopu izložbe „Prvi na svijetu –150 godina riječkoga torpeda“ održavane su i edukativne radionice za djecu osnovnoškolskog te stručna vodstva za srednjoškolski uzrast. Na izložbi učenici su imali priliku upoznati se s torpedom kao značajnim riječkim izumom. Radionica se zvala „Potraga za muzejskim blagom“, a sastojala se od stručnog vodstva i edukativno kreativnog rada, npr. popunjavanje upitnika, pripremljenog ovisno o uzrastu (nadopuni, odgovori, nacrtaj, pronađi, prebroji). Skupina posjetitelja bila je podijeljena u nekoliko grupa te su se one međusobno natjecale u traženju odgovora na postavljena pitanja. Najbolja grupa bi se nagradila katalogom izložbe.

Mayerovih 16 (prosinac 2016. – veljača 2017.). Tijekom izložbe Mayerovih 16 organizirane su kreativno edukativne radionice kojima je predstavljen likovni opus Ernsta Mayera, profesora matematike, geografije, kartografije i crtanja sa Mornaričke akademije u Rijeci. Unutar programa održavala su se stručna vodstava na temu rada spomenutog umjetnika i likovno kreativne radionice u kojima su sudjelovala djeca vrtićkog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.Dante predstavlja muzej uz izložbu Vrijeme je novac (prosinac 2016. – ožujak 2017.). Posljednja izložba tijekom koje su održavane radionice za vrtićki, osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast je izložba Vrijeme je novac. Unutar edukativnog programa za vrijeme trajanja ove izložbe održavana su stručna vodstva na temu povijesti kovanja i tiskanja novca te zanimljive radionice pravljenja novca. Na edukativno kreativnim radionicama, uz pomoć interaktivnog lutka Dantea koji je stalni član Muzeja, pored izrade kovanica i medalja, odgovoreno je na neka pitanja, primjerice Zašto su kovanice okrugle? Koja je uloga prikaza na njima?, Čemu služe vrijednosnice? Itd.

C) IZDAVAČKI PROGRAM

Muzej je izdao četiri publikacije kao izdavač i suizdavač, pet deplijana i devet plakata:

PUBLIKACIJE Marija Lazanja Dušević, Ema Makarun, (R)evolucija u Muzeju grada Rijeke = (R)evolution in the

City Museum of Rijeka , Muzej grada Rijeke, 2016. dizajn Vesna Rožman, prijevod na engleskiJana Kegalj, urednik Ervin Dubrović

First in the world : 150 years of Rijeka's torpedo, City Museum of Rijeka, Maritime and HistoryMuseum of the Croatian Littoral Rijeka, 19 May – 21 December 2016, dizajn Klaudio Cetina,urednik Ervin Dubrović, prijevod na engleski Tanja Tomaš, Joško Petrić, Edo Bosnar

Marija Lazanja Dušević, Vodič po sekundarnim fondovima, drugo izdanje Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Vesna Rožman

Ema Makarun, Mayerovih šesnaest – fragmenti iz likovnog opusa Ernsta Mayera, Muzej gradaRijeke, 2016., dizajn Ivana Golob Mihić

DEPLIJANI Die Gescihte der Industrie in Rijeka, Romaneum Neuss, 2-24. Marz 2016 Riječka industrijska priča – Muzej grada Rijeke u Muzeju Vojvodine, Muzej Vojvodine 20. travnja –

9. svibnja 2016., dizajn Ivan Kukurov First in the world - 150 years of Rijeka's torpedo, City Museum of Rijeka, Maritime and History

Museum of the Croatian Littoral Rijeka, 19 May – 21 December 2016, dizajn Klaudio Cetina, tekst Ivo Mileusnić

Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda, Muzej grada Rijeke, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, 19 svibanj – 21. prosinac 2016., dizajn Klaudio Cetina, tekst Ivo Mileusnić

Crna šuma Damira Hoyke - izložba fotografija, Hrvatska vatrogasna zajednica Ema Makarun, Jedan dan s…… - izložba fotografija Stanislava Beličke, Muzej grada Rijeke,

2016., dizajn Vesna Rožman Sabrina Žigo, Vrijeme je novac iz fundusa numizmatičke zbirke, Muzej grada Rijeke, 2016, dizajn

Vesna RožmanPLAKATI

Plakat Četiri godine u krvi i željezu – Veliki rat – Povijest Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.)-Muzej grada Rijeke 2016, Vojno povijesni muzej iz Budimpešte, Mađarski institut u Zagrebu, Veleposlanstvo Mađarske

Plakat Čuj Iran – izložba fotografija Dražena Dizdarevića, 2016., Plakat Ćo Egipat – izložba fotografija Ranka Dokmanovića, 2016. Plakat RIP – riječka industrijska priča, Muzej Vojvodine, Novi Sad i Muzej grada Rijeke, 2016.,

dizajn Ivan Kukurov Plakat Prvi na svijetu - 150 godina riječkoga torpeda, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Klaudio

Cetina Plakat (R)evolucija u Muzeju grada Rijeke, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Vesna Rožman Plakat Stanislav Belička, Jedan dan s..., Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Vesna Rožman Plakat Sjećanje na Ervina Debeuca 1930.-2016. , Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Vesna

Rožman Plakat Mayerovih šesnaest, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Ivana Golob Mihić Plakat S. M. S. SZENT ISTVÁN – "Zajedničkim snagama"!, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn

Ivana Golob Mihić Plakat Povratak najstarijih torpeda, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Željko Maletić Plakat Vrijeme je novac, Muzej grada Rijeke, 2016., dizajn Vesna Rožman

D) OTKUP I DAROVANJE MUZEJSKE GRAĐE

Tijekom 2016. godine otkupljene su dvije muzealije za fundus Zbirke umjetničkog obrta i Zbirke dokumentarne građe. Muzeju je u protekloj 2016. godini darovano ukupno 69 muzealija. Povećan je fundus kako slijedi po pojedinim zbirkama: Zbirka umjetničkog obrta za 36 muzealija, Zbirkafotografija i fotografske opreme za 32 muzealije te Likovna zbirka za 1 muzealiju.

E) ZAŠTITA MUZEJSKE GRAĐE

Muzej grada Rijeke je tijekom 2016. godine realizirao program restauracije deset stolica iz Zbirke umjetničkog obrta. Riječ je o stolicama iz 19. stoljeća iz nekadašnje Mornaričke akademije, tada

najprestižnije odgojno – obrazovne institucije u Rijeci. Prva faza projekta odnosi se na restauraciju spomenutih stolica, a u 2017. godini predviđena je restauracija konferencijskog stola iz toga kompleta. Restauraciju je izvršila restauratorica za drvo Svjetlana Chris Dokić (10 naslonjača, drvo, koža, 19. st.)Tijekom 2016. izvršeno je čišćenje predmeta iz fundusaTehničke zbirke (motora TR45 , motora TR 53/IV, motora kalibra 450 mm).

F) OSTALI PROGRAMI

DIGITALIZACIJA FUNDUSA: Marija Lazanja Dušević i Sabrina Žigo digitalizirale su zbirke koje vode, tako je digitalizirana je kompletna Zbirka numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja ukupno 334 predmeta. Digitalizirano je 750 muzealija iz Zbirke razglednica. Digitalizirani predmeti postavljeni na mrežnu stranicu muzeja u obliku online zbirke. Započeta je digitalizacija Zbirke fotografija.

DOKUMENTACIJA: Kustosi i dokumentaristica su tijekom 2016. godine u programu M++ inventirali 942 muzealije, od kojih je dokumentaristica Marija Lazanja Dušević u M++ inventirala 731 muzealiju, dok je u programu S++ obradila 727 jedinica.

SUDJELOVANJE NA KONGRESIMA I SKUPOVIMA Ema Aničić, Ivana Golob Mihić i Nikolina Jelavić Mitrović sudjelovale su od 6. do 8. travnja na Sajmu restauracije i konzervacije u Ferrari sa izlaganjem na temu Projekt obnove broda „Galeb“ i plan budućeg muzejskog postava (Il progetto di restauro della nave „Galeb“ e il programma delle esposizioni future del museo) Ervin Dubrović sudjelovao je od 14 do 17. lipnja 2016. u Zrenjaninu na XXI. Međunarodnom simpoziju Banat – istorija i multikulturalnost – s izlaganjem rada Rumunjska kultura u Hrvatskoj. Ema Aničić, Ivana Golob Mihić, sudjelovale su na Simpoziju Javni prostor u gradu – kultura korišćenja u Novom Sadu s temom Mogućnosti prenamjene industrijske baštine – primjeri iz Rijeke, Suburbium Petrovaradin, 3. rujna 2016. Marija Lazanja Dušević sudjelovala je na 20. seminaru Arhivi, knjižnice, muzeji u Poreču, 23. studenoga 2016. Marija Lazanja Dušević sudjelovala je na 4. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti, 24. studenoga 2016.

TURISTIČKA VALORIZACIJA REPREZENTATIVNIH SPOMENIKA RIJEČKE INDUSTRIJSKE BAŠTINEGrad Rijeka, Odjel gradske uprave za kulturu, s partnerima Sveučilištem u Rijeci i Turističkom zajednicom Grada Rijeke prijavio je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije zajednički projekt "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine". Projekt obuhvaća revitalizaciju dvaju objekata kulturne baštine - Palaču Šećerane u kompleksu bivše tvornice "Rikard Benčić" i motorni brod "Galeb". Muzej je, kao suradnik i krajnji korisnik Projekta , zadužen za realizaciju dvaju stalnih muzejskih postava u dva navedena objekta. Ravnatelj Ervin Dubrović radi na stalnom muzejskom postavu Palače šećerane, koji je tijekom 2016. bio poslan Hrvatskom muzejskom vijeću pri Ministarstvu kulture na mišljenje. Kustosica Ema Makarun radi na stalnom muzejskom postavu motornog broda Galeb.

G) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca

Tabela 1. Prikaz imovine i obveza Stanje na dan 31.12.2015

Stanje na dan 31.12.2016

Index (16./15.)

IMOVINA 5.256.540 5.262.059 100,1

Nefinancijska imovina 5.019.747 5.076.023 101,1

- građevinski objekti 47.644 46.480 97,6

- postrojenja i oprema 409.844 434.338 106,0- knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 4.562.259 4.595.205 100,7

Financijska imovina 236.793 186.036 78,6

- novac u banci i blagajni 73.449 37.749 51,4

- depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih, te više plaćene poreze i ostalo 0 580 0,0

- potraživanja za prihode poslovanja 11.955 7.980 66,8- rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda 151.389 139.727 92,3

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 5.256.540 5.262.059 100,1

Obveze 308.617 207.093 67,1

- obveze za rashode poslovanja 264.248 206.197 78,0

- obveze za nabavu nefinancijske imovine 44.369 896 2,0

- obveze za kredite i zajmove 0 0 0,0- odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja 0 0 0,0

Vlastiti izvori 4.947.923 5.054.966 102,2

- vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora 5.019.748 5.076.024 101,1

- višak primitkaka od financijske imovine 0 0 0,0

- manjak prihoda poslovanja -83.779 -29.038 34,7

- obračunati prihodi poslovanja 11.954 7.980 66,8

Ukupna vrijednost imovine na dan 31.12.2016. godine iznosila je 5.262.059 kuna, koliko su iznosile i obveze i vlastiti izvori, što je za 0,1% više u odnosu na 2015. godinu.

Izvješće o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima

Tabela 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za 2016. godinu


1. Proračun grada Rijeke 2.549.370 2.359.037 92,5

- za naknade zaposlenih 1.559.700 1.505.868 96,5

- za redovnu djelatnost 459.800 413.976 90,0

- za programske aktivnosti 230.870 174.869 75,7

- za zaštitu muzejske građe 59.000 49.072 83,2

- za otkup muzejske građe 10.000 10.000 100,0

- za zaštitnu opremu 130.000 105.252 81,0

- za opremu za muzejski depo 100.000 100.000 100,0

2. Vlastiti prihodi 174.350 177.190 101,6

- prihodi od financijske imovine 220 195 88,6

- prihodi od nefinancijske imovine 3.300 3.245 98,3

- prihodi od prodanih proizvoda 54.230 52.506 96,8

- prihodi od pruženih usluga 116.600 121.244 104,0

3. Prihodi za posebne namjene 33.250 53.075 159,6

- prihodi od ulaznica 33.250 53.075 159,6

4. Pomoći iz državnog proračuna 90.000 79.112 87,9

- tekuće pomoći 80.000 69.112 86,4

- kapitalne pomoći 10.000 10.000 100,0

5. Pomoći iz županijskog proračuna 10.000 10.000 100,0

- tekuće pomoći 10.000 10.000 100,0

6. Pomoći od izvanproračunskih korisnika 11.200 23.966 214,0- tekuće pomoći od HZZ za stručno osposobljavanje 11.200 23.966 214,0

7. Donacije 10.000 15.950 159,5

- tekuće donacije 0 0 0,0

- kapitalne donacije od fizičkih osoba 10.000 15.950 159,5

UKUPNO PRIHODI (1-12/2016.) 2.878.170 2.718.330 94,4

Od ukupno planiranih prihoda za 2016. godinu u iznosu od 2.878.170 kuna Muzej grada Rijeke ostvario je 94,4 %, odnosno 2.718.330 kuna.

Tabela 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda za 2016. godinu



- plaće zaposlenih 1.325.200 1.298.648 98,0

- ostali rashodi za zaposlene 20.500 3.600 17,6

- doprinosi na plaće 214.000 208.420 97,4

2. Materijalni rashodi 1.055.580 910.154 86,2

- naknade troškova zaposlenima 142.360 109.701 77,1

- rashodi za materijal i energiju 259.220 228.724 88,2

- rashodi za usluge 622.360 536.334 86,2

- naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 12.450 17.377 139,6

- ostali nespomenuti rashodi poslovanja 19.190 18.018 93,9


4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 257.590 238.530 92,6

UKUPNO RASHODI (1-12/2016.) 2.878.170 2.663.589 92,5

Od ukupno planiranih rashoda za 2016. godinu u iznosu od 2.878.170 kuna Muzej grada Rijeke ostvario je 92,5 %, odnosno 2.663.589 kuna. U razdoblju od 01.01. do 31.12.2016. godine ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 54.741 kunu. Konačan rezultat je manjak prihoda nad rashodima, koji zajedno s prenesenim manjkom prihoda iz 2015. godine, iznosi 29.038 kn i prenosi se u 2017. godinu.

Tablica 4. Usporedni prikaz ukupnih prihoda i rashoda za 2015. i 2016. godinu

2015. godina 2016. godina Index



U 2016. godini ostvareni su ukupni prihodi manji za 2,3% u odnosu na prihode ostvarene u 2015. godini. Rrashodi su u 2016. godini veći u odnosu na rashode iz 2015. godine za 2,3%.

Broj zaposlenika i ostvarenje prosječne bruto plaće u 2015. i 2016. godini

Na dan 31.12.2016. godine u Muzeju grada Rijeke bilo je zaposleno 12 osoba koje se financiraju iz proračuna. Dvije su osobe zaposlene preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na stručno osposobljavanje. Broj zaposlenih osoba koje se financiraju iz proračuna prema podacima iz financijskog plana za 2016. godinu iznosi 12, što znači da je ostvarenje u odnosu na plan 100,0% . Prosječna bruto plaća ustanove za 2015. godinu iznosila je 9.776,69 kn.

Tablica 5. Prikaz broja zaposlenih, ostvarene bruto plaće



Index (16./15.)

Stvarni broj zaposlenih 13 12 92,3Ostvarena prosječna bruto plaća 9.776,69 9.460,91 96,8

Parametri iz financijskog izvješća nam ukazuju na manjak sredstava za pokriće rashoda poslovanja u 2016. godine kojeg prenosimo u 2017. godinu, ali koji je znatno smanjen u odnosu na preneseni manjak iz prethodnih razdoblja koji je iznosio 83.778,80 kn.

H) ZAKLJUČAK

Muzej grada Rijeke u 2016. godini realizirao je 14 izložbi u svom prostoru, zatim 4 izložbe u prostoru željezničkog skladišta na Žabici, dvije izložbe su postavljene na Korzu, a s našim izložbama gostovali smo u inozemstvu u Njemačkoj, Srbiji i Italiji. Izdane su 4 publikacije (kao izdavač i suizdavač), održana su 5 programa edukativno-kreativnih radionica, digitalizirana je Zbirka numizmatike, vrijednosnica,

medalja i odlikovanja, dio Zbirke razglednica i započeta je digitalizacija Zbirke fotografija i fotografske opreme. Restaurirana je muzejska građa iz Zbirke umjetničkog obrta i Tehničke zbirke, nabavljena zaštitna oprema i oprema za preventivnu zaštitu muzejske građe, nastavljeno je s programom informatizacije. Muzej je tijekom 2016. godine na izložbama, predavanjima i projekcijama postavljenim u Muzeju i izvan Muzeja posjetilo ukupno 36.212 posjetitelja. Web-stranicu muzeja posjetilo je 50.138 posjetitelja. Prodano je 316 muzejskih izdanja (knjiga, kataloga, CD-a).

MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI

Tijekom 2016. godine MMSU je uz osnovnu muzejsku djelatnost nastavio smjerom iz prethodnih godina u smislu povećavanja broja i kvalitete izložbenog programa kao i davanja veće uloge edukativnim programima i aktiviranju drugih aktivnosti Muzeja. U ovom razdoblju realizirali smo 16 samostalnih i 11 skupnih izložbi, te s uspjehom realizirali program Spajalice kroz izvedbu više murala, site specific projekata i performansa u prostorima vezanim za EPK programsku liniju Slatko i Slano. U kontekstu Spajalice izvedena su dva performansa, jedan site specific projekt i 6 murala.Sudjelovali smo u predstavljanju Hrvatske na Venecijanskom bijenalu arhitekture s projektom "to trebamo – to radimo" koji kao jedan od primjera nove arhitektonske prakse predstavlja koncept prenamjene H zgrade u Benčiću za novi MMSU. Veliku pažnju posvetili smo razvoju suradničkih projekata i otvaranju Muzeja prema lokalnojzajednici, studentima i Sveučilištu, umjetničkoj i kulturnoj sceni Rijeke, te stvaranju mreže suradnika i partnerstva u zemlji i inozemstvu. Posebnu važnost Muzej je posvetio dugoročnom planiranju i pripremi programa u sklopu kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. i izradi strategije razvoja Muzeja u kontekstu preseljenja u novi prostor. Djelatnost MMSU Rijeka 2016. godine u velikoj je mjeri određena planovima za postepeno preseljenje u novi prostor u kompleksu bivše tvornice Benčić. Rekonstrukcija prostora i arhitektonsko djelovanje u prvoj fazi obnove omogućiti će minimalne uvjete koji su dovoljni da se započne s radom na novoj adresi. Započeli smo rad na reviziji fundusa što je temelj za programiranje izložbenog programa temeljenog na djelima iz zbirke Muzeja. Za razvoj Muzeja ključan je prelazak u novi prostor, a za izradu programske koncepcije usklađene s novim uvjetima rada nužna je izrada novog petogodišnjeg Strateškog plana (2017. – 2021.) na kojem radimo od početka 2016. godine. Aktivno smo sudjelovali u koncipiranju i razvoju projektnih linija EPK programa a programi koje ćemo realizirati kroz EPK sastavni su dio Strateškog plana koji je u pripremi.

Uz navedeno nastavili smo rad na pripremi velikih projekata čiju smo realizaciju započeli 2016., a koja se nastavlja i tijekom 2017. godine. Izdvajamo dva najveća programa:

EU projekt RISK CHANGE koji je također povezan s EPK 2020. i koji se bavi temom migracija i

integracije imigranata. Projekt službeno kreće 1.6.2016. i traje do 31. 5. 2020. godine i realiziramo

ga sa sedam europskih partnera. Za ovaj program osigurano je 1.200.000,00 kn kroz EU fondove.

Retrospektivu Tomislava Gotovca koju realiziramo u suradnji s Instututom Tomislava Gotovca.

S partnerima smo dogovorili prijavu za još dva EU projekta. U pripremi je i novi program za prostor Malog salona, koji će uz svoju izložbenu funkciju biti ujedno informativni punkt i muzejska trgovina.

A) IZLOŽBENI PROGRAM

1. Momčilo Golub – samostalna izložba

2. Skulptura – izbor iz zbirke kiparstva Muzeja moderne i suvremene umjetnosti

3. Anojing bič – skupna izložba

4. Ana Dana Beroš – samostalna izložba

5. Rijeka 2020 – EPK prezentacijski centar

6. Sara Rajaei – samostalna izložba

7. Lica ulica – skupna izložba

8. Crna komora – skupna izložba

9. Josip Pino Ivančić – samostalna izložba

10. Ivan Marušić Klif – samostalna izložba

11. Nagrada Radoslav Putar, skupna izložba finalista 2016.

12. Ana Hušman – samostalna izložba

13. Sedmo nebo – skupna izložba / izbor iz zbirki Muzeja moderne i suvremene umjetnosti

14. TARWUK: M491A192()INKAROH – samostalna izložba

15. Dragana Jurišić – samostalna izložba

16. Zlatko Prica, 100 godina (1916. – 2016.), retrospektivna izložba

17. Izvolite ispraznite svoje džepove - skupna izložba

18. Boris Cvjetanović – samostalna izložba

19. Mirna Kutleša i Slava Raškaj – skupna izložba

20. Tomislav Brajnović – samostalna izložba

21. Milan Šober – samostalna izložba

22. Vladimir Miladinović – samostalna izložba

23. Neli Ružić – samostalna izložba

24. Marijan Molnar – samostalna izložba

25. Spajalica:

26. Selma Selman – performans

27. Nika Rukavina – performans

28. Sebas Velasco – mural

29. Isacc Cordal – mural

30. Lonac – mural

31. Pejac – mural na tri lokacije

B) EDUKATIVNI PROGRAM

Pedagoška djelatnost – 179 zapisa (inv. br. P-1121 - inv. br. P-1299) računalni program S++ Knjižnica: Nabava (razmjena, dar, kupnja, muzejska izdanja): Monografije: ukupno: 191

(razmjena, dar, 144, kupnja: 47), Periodika: ukupno: 32 sveska / 10 naslova (razmjena, dar: 16 svezaka / 7 naslova I pretplata: 16 svezaka / 3 naslova). Stručna obrada knjižničnog fonda (inventiranje, katalogiziranjee) Računalni program K++: Monografije ukupno: 191 zapis (inv. br. 4122 - inv. br. 4313), prinove: 155 naslova , obrada staroga fonda: 36 naslova. Periodika ukupno: 253 zapisa = 253 sv. / 12 naslova, prinove: 32 sv. / 10 naslova. Obrađen dio starog fonda: 221 sv. / 9 naslova.

Stručna pomoć i konzultacije:- Konzultacije za izradu seminarskog rada na izložbi Skulpura – izbor iz zbirke MMSU, za 10 studenata kolegija Metodika povijesti umjetnosti, 2. g. diplomskog studija na Odsjeku povijesti umjetnostiFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci- Stručna pomoć i izbor literature za istraživanje o odabranim radovima/umjetnicima iz zbirki MMSU-a za seminarski rad Umjetnost i ideologija na kolegiju Umjetnost danas, za 11 studenata 2. godine diplomskog studija Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u sklopu zajedničkog projekta s MMSU- Stručna pomoć: uvid u knjižničnu građu i izbor poslova za muzejsku studentsku praksu za 3 studentice u knjižnici MMSU u sklopu kolegija Muzejsko-galerijska praksa 2. g. diplomskog studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci- Stručna pomoć i izbor naslova dostupnih u knjižnici MMSU za izradu diplomskog rada "Evaluacija muzejskih radionica za djecu", studentice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci - U namjeri da se umjetnička djela iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti učine vidljivima i dostupnima te omogući školskoj populaciji izravno promatranje, doživljaj, nova znanja i iskustvo umjetnosti, postavljena je treća didaktička izložba koncipirana u korelaciji s programom likovne umjetnosti za prvi razred gimnazije.

Vodstva (vodstva za građanstvo, vodstva za škole, specijalna vodstva): Izložba Momčilo Golub, Lirika i druge priče, MMSU: -vodstva/razgovori: 14 grupa ( 12 SŠ, 2 OŠ) Izložba SKULPTURA – izbor iz zbirke MMSU, 11.2. - 6.4.2016.: ukupno 40 grupa:

- 17 vodstava nižih razreda OŠ ( vodstvo/razgovor i radionica Labirint)- 21 vodstvo učenika SŠ ( rad s radnim listovima, samostalno istraživanje izložbe, razgovor

/ izvan učionička nastava)- 2 vodstva - studenti povijesti umjetnosti i APURI

Izložba Ana Dana Beroš – INTERMUNDIA, MMSU, 5.3. – 20.3.2016.: - 4 grupe, viši razredi OŠ i SŠ Izložba SARA RAJAEI, Saudade Noumenon – MMSU, 22.3. -10.4.2016.: - 9 vodstava : 6 M. Đilas, 2

Neva Lukić, 1 Marina Tkalčić Izložba Ivan Marušić Klif, Novi radovi, MMSU, 8.5. -2.6.2016.: -1 vodstvo SŠ Izložba Sedmo nebo, MMSU: - 2 vodstva : 1 Milica Đilas, 1 Nadežda Elezović

Izložba Zlatko Prica, 100 godina (1916 – 2016), MMSU, rujan 2016.: - 23 vodstva : 12 Milica Đilas, 11 Bartolić Vilma

Izložba Izvolite ispraznite svoje džepove, MMSU, listopad – prosinac 2016.: - 9 vodstava: 5 Milica Đilas, 3 Tkalčić Marina, 1 Ksenija Orelj

Izložba Tihi rad: Slava Raškaj i Mirna Kutleša, Mali salon, listopad – prosinac 2016.: - 7 vodstava Milica Đilas

Izložba Tomislav Brajnović, Puzajući Armagedon, MMSU: - 1 vodstvo –Tomislav Brajnović, Ksenija Orelj

Izložba Šober, Mali salon, prosinac, 2016.: - 1 vodstvo – Sabina Salamon Izložba Neli Ružić, Sjene budućnosti, MMSU, prosinac 2016. – siječanj 2017.: - 1 vodstvo za

građanstvo – Sabina Salamon

Radionice i igraonice: Radionica oblikovanja u prostoru LABIRINT I. , II., III. / uz izložbu SKULPTURA - izbor iz zbirke

MMSU, veljača – travanj 2016., koncepcija, voditeljica Milica Đilas / 17 radionica Intermedijska radionica SARE RAJAEI, Od riječi do slike, za učenike SŠ, MMSU, 23.3.2016. voditeljica Sara Rajaeli, stručna asistencija Neva Lukić; organizacija Neva Lukić, Milica Đilas Intermedijska radionica na izložbi SKULPTURA – izbor iz zbirke MMSU-a, MMSU, Kazališna radionica KRILA, voditeljica Ivana Peranić, vodstvo/razgovor Milica Đilas Intermedijska radionica Tijelo riječi, MMSU i Astronomski centar, 16.- 17. 7.2016., koncepcija i

voditeljice Neva Lukić i Josipa Bubaš, uz izložbu Sedmo nebo; za srednjoškolce i studente Radionica Mali zvjezdoznanci, MMSU i Astronomski centar, 21. 7. i 28. 7. 2016., koncepcija i

voditeljica Nadežda Elezović, uz izložbu Sedmo nebo; za učenike osnovne škole / 2 radionice Likovna radionica Naše igre - crtama i bojama, uz izložbu Zlatko Prica – 100 godina (1916. –

2016.), MMSU, rujan 2016., a učenike OŠ i učenike ŠPUR-a, koncepcija i voditeljica Milica Đilas / 8 radionica

Likovna radionica Tihi rad – blok za crtanje .. razreda, uz izložbu Tihi rad: Slava Raškaj i Mirna Kutleša, Mali salon, listopad – prosinac 2016, koncepcija i voditeljica Milica Đilas, za učenike OŠ i ŠPUR / 5 radionica

Likovna radionica/ igraonica Priče iz hodnika / Izložba Tomislava Brajnovića, MMSU, prosinac 2016. , koncepcija i voditeljica Milica Đilas , za OŠ / 2 radionice

Edukativni programi u suradnji s drugim institucijama i udrugama: Prva riječka hrvatska gimnazija (PRHG): izvan učionička nastava na temu skulpture za učenike 1.

razreda na edukativnoj izložbi Skulptura – izbor iz zbirke MMSU-a, MMSU, veljača – travanj 2016.; izložba otvorena za publiku; koncepcija, postav, izvedba edukativnog programa Milica ĐIlas, Radni listovi za učenike Dajana Rosatti, PRHG; > izložba > vodstva

Međunarodna radionica za studente APURI i Central St. Martins, AUL, London, MMSU, 29.2. – 4.3.2016, voditelji Igor Eškinja, Ben Cain; korištenje izložbenog prostora kao

radnog prostora radionice i knjižnice MMSU za individualno istraživanje literature. Praktikum kolegija Muzejska i galerijska praksa: zbirke, dokumentacija, knjižnica, obrada građe, u

suradnji MMSU i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, voditeljica Jolanda Todorović; stručni rad sa studentima: Vilma Bartolić , viša kustosica(zbirke), Milica Đilas, viša muzejska pedagoginja (knjižnica), Diana Zrilić, viša dokumentaristica (dokumentacija, online zbirke).MMSU, ožujak – lipanj 2016.

Seminarski rad Umjetnost i ideologija - odabrana djela iz zbirki MMSU, na kolegiju Umjetnost danas, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nositeljica dr. sc. Julija Lozzi Barković, red, prof., Lidija Butković-Mićin, asistentica, u suradnji s MMSU. Sudjelovali Vilma Bartolić, viša kustosica, Milica Đilas, viša muzejska pedagoginja, više kustosice Ksenija Orelj i Sabina Salamon, Slaven Tolj, ravnatelj i Diana Zrilić, viša dokumentaristica. MMSU, ožujak – lipanj 2016.

11 studenata 2. godine diplomskog studija, izbor radova iz zbirki postavljenih na izložbi, usmena izlaganja na izložbi, 29. i 30. 6. 2016.

21. edukativna muzejska akcija KLIK na Kulturni krajoLIK, 18. travnja do 18. svibnja 2016., organizacija HMD Sekcija ja muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Klik na zbirke , www.mmsu.hr , koncepcija Milica Đilas i Diana Zrilić; 12 280 pregleda

Zajednički program vodstava i radionica s Astronomskim centrom Rijeka, uz izložbu Sedmo nebo – izbor iz zbirki MMSU-a, srpanj – kolovoz 2016. > vodstva, radionice

Škola primijenjene umjetnosti u Rijeci– povezani programi posjeta izložbama Zlatko Prica, 100 godina (1916 – 2016) i Tihi rad, Slava Raškaj i Mirna Kutleša i praktičnih zadataka u korelaciji s nastavnim programima u 3. raz. smjera ilustracija i 4. raz. smjera grafika, voditeljice Laura Herceg (ŠPUR) i Milica Đilas (MMSU); izvedba MMSU, ŠPUR,rujan – prosinac 2016., prezentacija učeničkih radova u Izlozima Grada, prosinac 2016. – siječanj 2017. > vodstva, radionice.

OŠ Kantrida -Bolnička škola u Kliničkom bolničkom centru Rijeka – Lokalitet u Kantrida: MMSU u posjetu školi u Dječjoj bolnici – Radionica Ususret blagdanima, 14.11.2016., voditeljica Milica Đilas

C) ODJEL DOKUMENTACIJE

Odjel dokumentacije tijekom 2016. godine inventirao je 31 jedinica izložbi u Fondu izložbi , 39 jedinica događanja u Fondu posebnih događanja, 25 jedinica izdanja u nakladništvu Muzeja u Fondu izdavačka djelatnost, 372 jedinica hemeroteke u Fondu hemeroteka. Sekundarna građa je inventirana i katalogizirana, pridružene su joj ključne riječi i popratni dokumentacijski fondovi, te je izrađena inventarna knjiga za svaki pripadajući fond. Odjel dokumentacije vodio je evidenciju medijskog praćenja za 2016. godinu te je prikupio građu od 372 objave što uključuje tiskane i elektronske publikacije i internetske članke. Građa se odnosi na programsku djelatnost Muzeja (izložbe, posebna događanja i edukativnu praksu), kao i na ostale poveznice s Muzejom (ključne riječi: Risk Change, Rezidencija Kamov, Benčić, EPK, Bijenale arhitekture u Veneciji, Grad Rijeka, proračun Grada Rijeke, Gradsko vijeće, pročelnik Ivan Šarar, ravnatelj Slaven Tolj, djelatnici Muzeja, itd.) u kategorijama informativan članak, osvrt, najava, intervju ili reagiranje. Tijekom 2016. godine skenirani su izvornici/tiskana građa hemeroteke koja nije bila u digitalnom formatu primjerenom za korisničku upotrebu. Pored hemeroteke, skenirana je i analogna građa fototeke izložbi iz razdoblja od 1991. do 1992. godine. Odjel dokumentacije radio je i s vanjskim korisnicima koji su tražili uvid u građu Muzeja, surađivao sa srodnim ustanovama po pitanju ustupanja građe ili suradnje oko izložbi i događanja, te je prosljeđivao sakupljenu sekundarnu dokumentaciju umjetnicima koji su bili izlagani na izložbama tijekom godine. Za potrebe promoviranja djelatnosti Muzeja i njegove dokumentacije tijekom 2016. godine na online dvojezičnom katalogu muzejske zbirke -http://www.zbirka.mmsu.hr/ objavljeno je 674 radova iz zbirki: 127 radova iz Zbirke grafike, 291 radova iz Zbirke slikarstva, 9 radova iz Zbirke fotografija, 188 rada iz Zbirke crteža, 59 rada iz Zbirke plakata. Ukupno je do sada na online objavljeno 1741 radova iz zbirke Muzeja.Dostupan sadržaj na online katalogu predmeta u 2016. godini popraćen je nizom novih podataka vezano za rubrike reference i povijest izložbi. U tu svrhu je istražena je sekundarna građa (katalozi i monografije). Ukupno je u 2016. godini unešeno 137 novih refernci povezanih s 522 muzejska predmeta i 131 novih izložbi povezanih s 563 muzejska predmeta. U Odjelu dokumentacije do 29. ožujka 2016. godine na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa primljena je Marina Tkalčić, pripravnica dokumentaristica.

D) IZDAVAČKA DJELATNOST MUZEJA

1. Ivan Hrkaš – Trojka - katalog

2. Marko Marković - Izvrnute piramida - katalog

3. Sara Rajaei: Saudade Noumenon - katalog

4. Josip Pino Ivančić: Materijalnost - deplijan / plakat

5. Ana Hušman: Skoro ništa - katalog

6. We need it - We do it - katalog

7. Sedmo nebo, izbor iz zbirki MMSU-a - katalog

8. Tarwuk: M491A192 () INKAROH 353 - deplijan / plakat

9. Zlatko Prica, 100 godina - plakat

10. Sedmo nebo - plakat

11. Izvolite ispraznite svoje džepove – katalog / plakat

12. Tihi rad: Slava Raškaj i Mirna Kutleša / katalog

13. Spajalica, umjetničke intervencije u javnom prostoru – deplijan /plakat

14. Tomislav Brajnović: Puzajući Armagedon - plakat

15. Milan Šober - katalog / plakat

16. Likovna scena međuratne Rijeke 1920.-1940. - monografija

17. Marijan Molnar: Das Kapital / Die Kunst 360 - deplijan/plakat

18. Neli Ružić: Sjene budućnost - katalog / plakat

19. Rijeka: Tihi sugovornici - katalog

20. Ivan Marušić Klif: Novi radovi – katalog

21. Spajalica – deplijan / plakat

E) SAKUPLJANJE MUZEJSKE GRAĐE

U 2016. smo fundus obogatili građom darovanom od strane umjetnika:

1. Vladimir Gudac, Ispričavamo se Veneciji, 1991., akril, platno, 150 x 200 cm

2. Eugen Feller, Bez naslova, 2014., akril, platno, 180 x 160 cm

3. Dora Kovačević, Prolaz, 1985. g., kaširanje, papir; konopac, 380 x 270 x 230 mm, MMSU-7090

4. Dora Kovačević, Vrata, 1985. g., kaširanje, papir; konopac, 400 x 230 x 180 mm, MMSU-7091

5. Zvonimir Pliskovac, Objekt I, 1981. g., akrilik, panel ploča, 100 x 100 cm, MMSU-7093

6. Dopuna rada:

7. Rene Rusjan, U potrazi za pričom (nekih komada željeza), 1991. - 2015. g., dopuna rada s video

zapisom (20'20''), MMSU-1691 (1-2)

F) ZASTITA MUZEJSKE GRAĐE

Muzej sustavno provodi mjere preventivne zaštite muzejske građe, posebice u 2016. ističemo preventivne postupke vezane uz raodev iz Zbirke Slavka Grčka i Zbirke crteža ( izrada specijalne preventivne ambalaže za primarnu zaštitu i trajnu pohranu radova).Iz Knjige pohrane riješen je status radova slijedećih autora (Suzana Fantov, Goran Štimac, Opatija; Anton Sever, Beč; Goran Cirkveni, Zagreb; Vanessa Vasić Janeković, London; Dražen Vitolović, Rijeka; Klaudio Cetina, Rijeka-Milano; Alida Šarar, Rijeka, Ibrahimpašić Topić Vanina, Zagreb, Dora Kovačević, Zagreb, Facultat de Belles Arts de Sant Carles, Valencia (studentski radovi). Muzej također sustavno provodi restauraciju umjetničkih djela iz svog fundusa, sam i putem vanjskih stručnjaka. Posebice ističemo djela Antuna Motika, Josip Moretti-Zajca, Vilima Svečnjaka, Mile Kumbatović, Nives Kavurić-Kurtović, Krste Hegedušića, itd.)

G) OSTALI PROGRAMI

Projekt preseljenja MMSU u novi prostor, tzv. H-objekt u kompleksu bivše tvornice "RikardBenčić": Tijekom 2016. godine nastavili smo intenzivno rad na konceptu novog muzeja i pripremi dokumentacije za rekonstrukciju dijela "H-objekta" u bivšoj tvornici Benčić sa svrhom rekonstrukcije i prenamjene ovog bivšeg tvorničkog prostora u muzejski prostor MMSU. Planirani zahvati odnose se na prenamjenu i izvođenje minimalnih potrebnih zahvata za stavljanje u funkciju prostora za potrebe MMSU-a. To se primarno odnosi na organizaciju i uređenje unutrašnjeg prostora na način da se osiguraju horizontalne i vertikalne komunikacije (dizala i stubišta), sanitarno-higijenski uvjeti, uvjeti zaštite od požara i zaštite na radu i urede prostori potrebni za funkcioniranje izložbene i edukacijske djelatnosti muzeja. Puna funkcionalnost muzeja sa svim potrebnim sadržajima planira se realizirati u drugoj etapi u kojoj se računa na proširenje Muzeja na dvije gornje etaže "H-objekta". Posao je povjeren studiju ARP d.o.o., tj. arhitektu Dinku Peračiću, a Grad Rijeka je preuzeo obaveze financiranja izrade idejnog i glavnog projekta prve faze rekonstrukcije dijela H građevine.

Ministarstvo kulture RH izabralo je prijedlog Dinka Peračića (kojeg čini autorski tim: Miranda Veljačić, Emina Višnić, Slaven Tolj, Dinko Peračić) pod nazivom: "we need it – we do it / to trebamo – to radimo" za predstavljanje na Venecijanskom bijenalu arhitekture koje se otvorilo u svibnju 2016. godine. Prijedlog aktualizira sadržajnu rekonstrukciju triju građevina, u Zagrebu (Tvornica Jedinstvo), Rijeci (MMSU u Benčiću) i Splitu (Dom mladih), koje bi trebale postati mjestom dinamičnih i intenzivnih društvenih interakcija. Promovira se ideja ponovnog korištenja postojećih prostora koji su ili izgubili svoju prvobitnu namjenu ili nisu nikad bili privedeni namjeni, što je dobrim dijelom posljedica tranzicija, nesređenih imovinsko-pravnih odnosa ili nedostatka sredstava. Tako je projekt novog MMSU pred samo preseljenje predstavljen u kontekstu Venecijanskog bijenala arhitekture.

Rezidencijalni program Kamov

Rezidencijalni program Kamov zamišljen je kao mjesto povremenog boravka kreativnih pojedinaca i grupa iz djelokruga književnosti, vizualnih i audiovizualnih umjetnosti, glazbe, dramske umjetnosti, plesa i pokreta te društvenih znanosti u gradu Rijeci. Da bi se unaprijedila postojeća infrastruktura i potencijal rezidencijalnog programa Kamov provela se organizacijska i sadržajna nadogradnja postojećega modela. Povezivanjem gradskih kulturnih institucija – Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca s nezavisnom kulturnom scenom grada Rijeke (Drugo mora, Prostor Plus, Galerija SIZ, itd.) omogućilo se dinamičnije i kvalitetnije programsko vodstvo rezidencijalnog programa. Stvaranjem šire baze suradničkih institucija i organizacija potiče se aktivniji pristup boravku stvaralaca u rezidenciji kroz uključivanje u postojeća domaća umjetnička i kulturna događanja koja će stvarateljima omogućiti intenzivniju interakciju s okolinom u koju dolaze i potaknuti razmjenu ideja, iskustava i kontakata. Infrastrukturno gledano, Grad Rijeka namijenio je za provođenje Rezidencijalnog programa Kamov dva stana i jedan poslovni prostor u središtu grada kako slijedi:

1. stan na adresi Janeza Trdine 9 (141 m2),2. stan na adresi Zagrebačka 21 (141m2)3. poslovni prostor na adresi Križanićeva 6a (150 m2).

Stanovi se koristite za boravak umjetnika, teoretičara i stvaralaca, dok je predviđena namjena poslovnog prostora za produkciju, predstavljanje i usavršavanje. MMSU, kao koordinator dijela programa, naglasak je stavio na upoznavanje umjetnika s ovdašnjom scenom, podršku u izvedbi određenog rada te komunikaciju sa širom publikom.

ODNOSI S JAVNOŠĆU: kontakti i dogovori s medijima vezano uz najave programa (293); mjesečne, kvartalne, polugodišnje najave programa i izvješća (42); formiranje obavijesti za medije i posjetitelje za sve programe (92); održane 24 press konferencije; formirano i poslano 78 e-mail obavijesti o programima za medije i posjetitelje: otvorenja izložbi, vodstva, predavanja, predstavljanja; sudjelovanje u projektu Muzeji zajedno; sudjelovanje u uređivanju emisije Muzejski trg na Kanalu RI; web stranica www.mmsu.hr – broj ažuriranja: 428, broj posjeta: 95.652; ažuriranje stranica društvenih mreža (321); sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama (38)

H) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca



Index (16./15.)

IMOVINA 14.247.088,19 15.095.232,24 106,0Nefinancijska imovina- nematerijalna imovina- postrojenja i oprema- knjige umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti- sitni inventar

13.738.501,9120.000,0095.918,9513.619.874,862.708,10

14.378.584,1620.000,00448.549,8313.910.034,330,00

104,7100,00467,6102,10,0

Financijska imovina- novac u banci i blagajni- ostala potraživanja - potraživanja za prihode poslovanja- rashodi budućih razdoblja

508.586,28321.031,140,007.400,00180.155,14

716.648,08517.732,4312.845,0112.400,00173.670,64

140,9161,30,0167,696,4

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 14.247.088,19 15.095.232,24 106,0Obveze- obveze za rashode poslovanja- obaveze za nabavu nefinancijske imovine- obaveze za kredite i zajmove

670.983,20237.099,510,00

433.883,09

673.775,50509.250,14164.525,36

0,00

100,4214,80,0

0,0Vlastiti izvori- vlastiti izvori- ispravak vlastitih izvora za obveze- višak primitaka od financijske imovine- manjak prihoda poslovanja

13.576.104,9913.826.844,99414.000,00414.000,00258.140,00

14.421.456,7414.466.928,590,000,0057.871,85

106,2104,60,00,022,4

- obračunati prihodi poslovanja 7.400,00 12.400,00 167,6

Ukupna vrijednost imovine na dan 31.12.2016. godine iznosila je 15.095.323,26 kuna. Bilanca je u 2016. godini povećana u odnosu na 2015. godinu za 6 posto. Značajnije povećanje bilježi ulaganje u postrojenje i opremu Muzeja s jedne strane ali i povećanje obveze za nabavu nefinancijske imovine s druge.


Tablica 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za 2016. godinu


1. Proračun Grada Rijeke 3.870.800 3.237.209,76 83,6- za naknade zaposlenih- za materijalne rashode- za nabavu opreme- za programsku djelatnost- za zaštitu muzejske građe - za otplatu zajma

2.239.800764.900183.000181.10056.000446.000

2.144.970,02552.897,400,0085.609,7916.000,00437.732,55

2. Ministarstvo kulture RH 491.000 446.690,29 90,93. Primorsko – goranska županija 40.000 36.000,00 90,04. Pomoći i vlastiti prihodi 636.200 846.513,01 133,06-pomoći od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija- pomoći od institucija i tijela EU- HZZ – stručno osposobljavanje-ulaznice za posjet izložbama-prihodi od prodanih proizvoda-prihodi od pruženih usluga-tekuće i kapitalne donacije -prihodi na depozite po viđenju- prihod od pozitivnih tečajnih razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule

230.100

300.0009.00020.00027.00040.000000

227.759,01

276.617,780,004.150,007.708,0017.360292.870,8249,6119.997,79

UKUPNO PRIHODI (1-12/2015.) 5.038.000 4.566.413,06 91,0

Od ukupno planiranih prihoda za 2016. godinu u iznosu od 5.038.000,00 kuna, Muzej moderne i suvremene umjetnosti je ostvario 4.566.413,06 kuna, odnosno 91 %.

Tablica 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda za 2015. godinu


1. Rashodi za zaposlene 2.288.100 2.167.761,01 95,0- plaće zaposlenih- ostali rashodi za zaposlene- doprinosi na plaće

1.932.70024.400331.000

1.832.042,0520.239,60315.479,36

2. Materijalni rashodi 1.955.260 1.488.160,22 77,0- naknade troškova zaposlenima- rashodi za materijal i energiju- rashodi za usluge- naknade troškova osobama izvan radnog odnosa- ostali nespomenuti rashodi poslovanja

130.900

316.4501.372.59586.81545.000

102.052,44

210.783,841.109.741,7839.988,7825.593,38

3. Financijski rashodi 55.300 31.947,02 58,0-kamate za kredit-ostali financijski rashodi

14.10041.200

9.872,1622.074,86

4. Rashodi za nefinancijsku imovinu 481.200 678.275,31 141,05. Otplata glavnice 414.000 414.000 100,0UKUPNO RASHODI (1-12/2016.) 5.193.860 4.780.143,56 92,0

Od ukupno planiranih rashoda za 2016. godinu u iznosu od 5.193.860,00 kuna, Muzej moderne i suvremene umjetnosti je realizirao 4.780.143,46 kuna. Plan rashoda za nefinancijsku imovinu je premašen zbog donacija umjetnina u 2016. godini, koje nisu bile planirane.U razdoblju do 01. 01. do 31. 12. 2016. godine ostvaren je manjak prihoda i primitaka koji se umanjuje za preneseni višak iz 2015. godine te ostaje manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u iznosu od 57.871,85 kn.



Sveukupno prihodi 4.482.129,60 4.566.413,06 102,0Sveukupno rashodi 4.218.042,95 4.780.143,56 114,0

U odnosu na 2015. godinu povećani su prihodi za 2 % a rashodi za 14 %.

Broj zaposlenika i ostvarenje prosječne bruto plaće u 2015. i 2016. godini

Na dan 31.12.2016. godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bilo je zaposleno 16 osoba. Prosječna bruto plaća ustanove za 2015. godinu iznosila je 10.174,13 kuna, a za 2016. godinu 10.017,18 kn.


Stanje na dan Index

Muzej moderne i suvremene umjetnosti 31.12.2015. 31.12.2016. (16./15.)Stvarni broj zaposlenih 15 16 107,0Ostvarena prosječna bruto plaća 10.174,13 10.017,18 99,0

I) ZAKLJUČAK

Tijekom 2016. godine MMSU je uz osnovnu muzejsku djelatnost nastavio smjerom iz prethodne godine u smislu povećavanja broja i kvalitete izložbenog programa kao i davanja veće uloge edukativnim programima i razvoju drugih aktivnosti muzeja. Sagledano iz muzejske perspektive, program MMSU obilježava iskorak iz tradicije kreiranja sadržaja usko vezanih uz likovne umjetnosti prema proširenom umjetničkom i kulturnom polju, radi propitivanja vlastitih načina rada te jačeg povezivanja naspram živog tkiva svakodnevice. MMSU je stoga posebnu pažnju posvetio razvoju suradničkih projekata i otvaranju muzeja prema lokalnoj zajednici, studentima i Sveučilištu, umjetničkoj i kulturnoj sceni Rijeke te stvaranju mreže suradnika i partnera u zemlji i inozemstvu. Posebnu važnost tijekom 2016. Muzej je posvetio dugoročnom planiranju i pripremi programa u sklopu kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. i izradi strategije razvoja Muzeja u kontekstu preseljenja u novi prostor. O značajnom pojačanju aktivnosti Muzeja kroz 2016. godinu svjedoči znatno povećanje posjetitelja izložbenog programa i korisnika i posjetitelja ostalih događanja u Muzeju. Izložbene programe Muzeja posjetilo je ukupnoj10.272 posjetitelja, što uz 59.884 posjetitelja posebnih događanja (bez Venecijanskog bijenala) čini sveukupan broj od 70.156 posjetitelja.

ART KINO

Od osnutka do danas, Art-kino bilježi konstantan porast svih materijalnih pokazatelja - porast brojaposjetitelja, porast broja partnerskih projekata i organizacija, porast prihoda, posebice vlastitih, porast broja programa. No, ono što je još važnije jest da je Art-kino postalo mjesto okupljanja ljudi, prostor društvenosti i da je izgradilo snažnu zajednicu koja se okuplja u i oko kina. Ono je, za mnoge naše sugrađane, važan izvor informacija o svijetu u kojem živimo, dajući uvid u brojne bolne teme suvremenog društva, kao i intimna, životna pitanja. Jasno organiziran, bogat i inovativan program koji se izvodi prema visokim produkcijskim standardima temeljni je razlog našeg izrazito pozitivnog imidža u javnosti te rasta broja i raznolikosti naše publike. Godina 2016. za Art-kino bila je rekordna po broju publike. Art-kino je posjetilo 45 000 gledatelja i korisnika komplementarnih programa s ukupno održanim 941 filmskim programom, odnosno 1229 projekcija, od čega 20 premijera s brojnim gostima. U obrazovnom programu Škola u kinu sudjelovalo je 8971 učenika što je rekordan posjet riječkih školaraca.Po broju projekcija i naslova Art-kino Croatia je vodeće art-kino u Hrvatskoj, a brojke valja sagledati u kontekstu programske raznovrsnosti koja vodi brigu o svim dobnim skupinama i različitim interesima naših sugrađana. Art- kino je u 2016. godini potvrdilo i svoje mjesto na međunarodnoj i nacionalnoj filmskoj sceni te je izvan Rijeke prepoznato kao programski profilirano, ugodno i lijepo mjesto u koje rado dolaze gosti, što je potvrđeno i brojnim filmskim premijerama koje se održavaju u Rijeci, gostovanjima filmskih umjetnika, kritičara i teoretičara. Art- kino tako postaje važan dio identiteta Rijeke i jedna od poluga njezine međunarodne promocije.

Broj gledatelja Ukupan broj posjetitelja Broj filmskih programa

2009 17 872 651

2010 20 970 635

2011 23 101 642

2012 23 050 561

2013 27 812 659

2014 32 067 852

2015 34 814 39 314 918

2016 40 026 45 026 941

A) FILMSKI I MEDIJACIJSKI PROGRAMI

Art-kino je u 2016. godini donijelo Strateški plan za razdoblje 2016.-2020. godine u skladu s kojim je razvijan i program za proteklu godinu. Doneseno je pet strateških ciljeva prema misiji i viziji Art-kina te prema vrijednostima koje Ustanova njeguje. Misija glasi: „Art-kino je javna ustanova u području filmske umjetnosti i kulture koja zajednicu grada Rijeke i šire regije upoznaje s vrijednim filmom, obrazuje o filmskoj kulturi i potiče filmsko stvaralaštvo.“ Vizija Art-kina: „Živo i pristupačno središte kulturnog i društvenog života Rijeke i regije, mjesto susreta, refleksije i inspiracije koje publiku upoznaje snajvrjednijim postignućima i ostvarenjima filmske umjetnosti te koje doprinosi izgradnji zajednice.“

Na temelju zaključaka analiza, a u skladu s definiranom misijom i vizijom, određeno je pet strateških ciljeva:

1. podići kvalitetu i jasno profilirati filmski program te razviti inovativne programske formate na

sjecištu filma, drugih umjetnosti i novih medija i tehnologija

2. popularizirati znanje i učenje o filmu te filmsko stvaralaštvo u lokalnoj zajednici

3. profilirati Art-kino kao mjesto kvalitetnog provođenja slobodna vremena i aktivnog sudjelovanja u

kulturnom životu zajednice

4. razvoj publike i prepoznatljivosti ustanove u lokalnoj zajednici

5. podizanje standarda rada, poslovanja i produkcije programa

Program je u 2016. godini sastavljen u skladu s navedenim strateškim ciljevima. Ostvarena je suradnja s više od 80 lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera te brojnim gostima iz filmske industrije. Art-kino

je surađivalo i s drugim ustanovama u Rijeci i izvan nje, s filmskim profesionalcima, udrugama, tvrtkama, obrazovnim ustanovama, itd.. Brojne suradnje s jedne strane zorno govore o otvorenosti institucije prema potrebama zajednice, a s druge strane i o nastojanju institucije da svojim radom doprinese razvoju cjelokupne riječke audiovizualne djelatnosti. Konačno, upravo suradnje omogućuju pristup vrijednim, ali financijski zahtjevnim programima uz minimalne troškove.

PROGRAMSKI ISKORACI U 2016. GODINI

Art-kino u 2016. godini može istaknuti osnivanje Specijalne filmske knjižnice Art-kino te pokretanje komplementarnog programa Film izvan okvira koji je na mjesečnoj bazi donosio predstavljanje novih knjiga uz dolazak autora te prateći filmski program. Izvedeni su inovativni programi poput kino koncerta, a veliki interes javnosti, pogotovo mlađe publike, izazvao je novi programski format Kultno kino koji je djelomično izveden u suradnji sa zagrebačkim Kinom Europa, a sastoji se od prikazivanja kultnih filmskih naslova jednom mjesečno uz uvod filmskog stručnjaka. Ovaj je programski format povezao učenje o filmu te razvoj publike. U 2016. godini pokrenut je i proces osnutka Kvarnerske filmske komisije kako bi se pružila administrativna, logistička, obrazovna i stručna podršku za domaću i stranu audiovizualnu produkciju te promovirala Rijeka i Primorsko-goranska županija kao atraktivna i značajna filmska destinacija.

PREMIJERE

Publika Art-kina pokazuje veliki interes za premijerna prikazivanja te su premijere filmova snimljenih u hrvatskoj produkciji i koprodukciji najposjećeniji programi Art-kina. Upravo zato, Art-kino nastoji u Rijeku dovesti što veći broj istaknutih filmskih djelatnika. Samo u 2016. godini održano je 20 premijera s brojnim gostima, a možemo istaknuti Zrinka Ogrestu i Kseniju Marinković (S one strane), Rajka Grlića i Antu Tomića (Ustav Republike Hrvatske), Hanu Jušić, Ankicu Jurić Tilić i Miju Petričević (Ne gledaj mi u pijat), Dalibora Matanića ( Novine), Lazara Ristovskog ( Lazar), Nenada Puhovskog (Generacija '68), Zdenku Gold i Petru Kurtelu (Sieranevada). Premijerna prikazivanja domaćih filmova uz gostovanje redatelja, glumaca, producenata privukla su veliki broj publike što je od velike važnosti ne samo zbog razvoja publike, već i za poticanje filmske kulture i produkcije. Zanimljivo je da i u nacionalnim okvirima Art-kino bilježi iznimno veliki udio u gledanosti filmova domaće produkcije što je snažan pokazatelj da riječka publika ima izuzetan interes za film, ali i snage Art-kina na nacionalnoj razini.

ZNAČAJNE PROGRAMSKE SURADNJE

Art-kino je 2016. godine ugostilo drugi Sajam filma, organiziran u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom te Kino mrežom čime je u Rijeku došao veliki broj djelatnika iz područja kinoprikazivanja kao i filmskih profesionalaca. Art-kino je tom prilikom započelo svoju devetu sezonu i to prikazivanjem TV serije „Novine“ koja je snimana u Rijeci te na čijem je snimanju angažiran veliki broj lokalnih filmskih profesionalaca i početnika. U Rijeci je prikazan i izbor filmova s brojnih festivala čime je riječka publika dobila iznimnu priliku pogledati neke od suvremenih filmskih ostvarenja koja često ni ne dođu u redovnu kino distribuciju. Gostovali su: Motovun Film Festival, Zagreb Film Festival, Animafest, 25FPS, Human Rights Film Festival, Subversive Film Festival. Art-kino je bilo domaćin Student International FilmFestivala / STIFF te Uhvati Film!, a održan je tradicionalni 47. KRAF čime je ojačana i lokalna festivalska djelatnost. Prikazani su brojni ciklusi nacionalnih kinematografija, autorski i drugi kinotečni ciklusi. Publika Art-kina imala je priliku pogledati cikluse suvremenih švedskih, francuskih, korejskih, japanskih, talijanskih, arapskih filmova te cikluse filmove svjetski značajnih redatelja poput Akire Kurosawe, Chantal Akerman i Andreja Tarkovskog.

Povodom obilježavanja 110. godišnjice otvaranja prvog stalnog kinematografa u Rijeci – Salone Edisonkoji je sa svojim radom započeo prije točno 110 godina u srijedu, 13. travnja otvorena je prigodna privremena izložba u hodniku kuće Adamić čiji su autori Damir Gamulin i Antun Sevšek. U Ulici Pavla Rittera Vitezovića, iza Palače Adamić prikazani su filmski zapisi Rijeke. Riječku povijest gledali smo u filmovima poput Porinuće broda Sv. Stjepana u brodogradilištu iz 1914. godine pronađenog u mađarskom digitalnom arhivu. Program je proveden u suradnji s Muzejom Grada Rijeke.

OBRAZOVNI PROGRAMI ZA DJECU I MLADE

Popularizacija znanja i učenja o filmu i filmskom stvaralaštvu u lokalnoj zajednici je jedan od pet strateških ciljeva ustanove Art-kino te se isti ostvaruje kroz obrazovne programe za djecu i mlade, a

ponajprije provedbom programa Škole u kinu. Navedeni program, koji je usmjeren ka podizanju filmske pismenosti kod djece i mladih bilježi konstantan rast sudionika. Posebno valja istaći porast udjela broja učenika srednjih škola u ukupnom broju djece i mladih koji su sudjelovali u programu. Škola u kinu za osnovne škole vezana je za nastavne teme s područja filma sukladno Nastavnom planu i programu medijske kulture za osnovne škole, dok je program za srednje škole usmjeren s jedne strane s mogućnošću korelacije filmova iz programa s pojedinim predmetima, ali i popularizaciji vrijednih filmova, europske i nezavisne filmske produkcije. Tijekom 2016. godine održano je ukupno 89 projekcija 47 pojedinačnih naslova, a u programu je sudjelovalo ukupno 8971 učenika, učenica i predškolske djece iz 32 osnovne škole, 20 srednjih škola i 2 vrtića.

Podaci o programu Škola u kinu u razdoblju 2014.-2016.

GODINA BROJ PROJEKCIJA

BROJ NASLOVA

BROJ GLEDATELJA

BROJ OSNOVNIH ŠKOLA

BROJ SREDNJIH ŠKOLA

BROJ VRTIĆA

2014. 52 38 6671 23 9 4

2015. 66 39 7348 25 15 3

2016. 89 47 8971 32 20 2

Od ostalih aktivnosti koje su namijenjene djeci i mladima možemo istaći održanu premijeru u veljači filmova koje su snimila djeca tri riječkih osnovnih škola u okviru projekta Putujućih filmskih radionica. Riječ je o igranim filmovima Novi učenik i Kako su djeca spasila stvar te dokumentarnom filmu Hartera u dječjim očima. U svibnju je održano i treće po redu Edukacijsko jutro u suradnji s Festivalom tolerancije. Program je bio namijenjen učenicima starijih razreda osnovnih škola i uključivao je projekciju francuskog igranog filma za djecu Belle i Sébastien. Krajem svibnja održano je u organizaciji Art-kina i prvo izdanje Festivala filmskog stvaralaštva djece Primorsko-goranske županije AKCIJA!. U sklopu Festivala prikazano je 36 filmova nastalih u osnovnim školama Primorsko-goranske županije kao i video radionice Doma mladih. Osim samih filmskih projekcija, učenici su imali prilike sudjelovati i u radionicama animacije i TV reportaže platforme EDIT COMICS. Pored navedenih programa koji su namijenjeni školama, Art-kino je i u ovoj godini nastavio s provedbom svog redovnog kino programa za djecu i mlade vikendom, kao i prigodnim programom za navedene dobne skupine tijekom zimskih i proljetnih školskih praznika (Praznici u kinu).

B) SPECIJALNA FILMSKA KNJIŽNICA

U veljači je otvorena Specijalna filmska knjižnica Art-kino s brojnom knjižnom, periodičnom i audiovizualnom građom. Povodom svečanog otvorenja, u petak, 12. veljače u Art-kinu je gostovao Slobodan Šijan koji je kroz razgovor s Petrom Milatom iz Multimedijalnog instituta predstavio knjige Kino Tom te Filmus: priče o filmu čime je i pokrenut program Knjižnice Film izvan okvira. Nakon predstavljanja knjiga prikazani su eksperimentalni filmovi Slobodana Šijana snimljeni u razdoblju od1970. do 1972. godine. U programu su gostovali brojni autori i istaknuti filmski profesionalci (Daniel Rafaelić, Nikola Lorencin, Miroljub Stanojević, Martina Globočnik, Marina Kožul, Hrvoje Turković, Diana Nenadić, Nenad Polimac, Silvestar Kolbas...). Za djecu i mlade je knjižnica otvorena dan kasnije, u subotu, 13. veljače, uz predstavljanje građe namijenjene djeci i mladima. Članice i članovi Filmskog kluba Art-kina mogu koristiti, odnosno posuđivati građu Knjižnice, a učlanjenje za djecu do 15 godina ostvaruje se bez

C) KVARNERSKA FILMSKA KOMISIJA / KVARNER FILM COMMISSION

U drugoj polovici 2016. godine pokrenut je projekt Kvarnerska filmska komisija / Kvarner Film Commission. Sve veći interes za snimanje u Rijeci i Primorsko-goransko županiji kao i prepoznavanje potencijala koji filmska industrija ima za razvoj kulture i gospodarstva potaknula je Art-kino da u suradnji s Gradom Rijekom, Primorsko-goranskom županijom, uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, pokrene filmski ured. Art-kino je u rujnu 2016. započelo s aktivnim radom na odabiru najboljeg modela rada, pripremi web stranice i prikupljanju podataka za bazu lokacija, bazu profesionalca i usluga te bazu do sada snimljenog, a definiran je i vizualni identitet Kvarnerske filmske komisije.

D) MEDIJSKO PRAĆENJE I PROMOCIJA PROGRAMA

Za promidžbu programa Art-kino koristi raznovrsne komunikacijske modele, ovisno o ciljnim skupinama za pojedine programe. Koriste se razni tiskani materijali kao i društvene mreže na kojima je krajem 2016. godine rad Art-kina pratilo više od 9.000 korisnika. Web stranica Art-kina ažuran je izvor informacija o programu te bilježi kontinuirani porast broja posjeta i zadržavanja na stranicama. Mediji su i u 2016. godini izvrsno pratili rad Art-kina, a o svim programima su obavješteni putem redovnih objava. Art-kino je dnevno bilo zastupljeno u tiskanim medijima (Novi List, Jutarnji list…) i/ili na internet portalima (mojarijeka.hr, ziher.hr, culturenet, kulturpunkt, tportal.hr, fiuman.hr…), a nerijetko je bilo prisutno i u središnjim televizijskim i radijskim informativnim emisijama. Također, bilo je i nekoliko direktnih uključivanja u središnji Dnevnik HTV-a, emisiju Direkt, Dobro jutro, Hrvatska te brojna gostovanja na lokalnim TV i radio postajama.

E) PROSTORNI I TEHNIČKI RESURSI

Art-kino je i u protekloj godini nastavilo s praćenjem tehnoloških trendova, ulaganjem u opremu kako bi svojim posjetiteljima omogućilo jedinstveni doživljaj gledanja filmova. Tako smo u protekloj godini kupili novi DCP projektor za vanjske projekcije i Ljetno kino te nastavili sa zamjenom dotrajalog zvučnog sustava u dvorani. Ove su investicije iznosile nešto više od 650 tisuća kuna, od kojih je dio pokrio Grad Rijeka, a dio je osiguran iz vlastitih izvora. I dalje je naš problem nedostatak druge kino-dvorane, no veće su investicije otežane činjenicom da je prostor u najmu. Trenutno se dio programa održava u Mini-kinu, prostoru koji je uređen prema visokim estetskim standardima, no taj prostor i dalje ne udovoljava najvišim tehničkim standardima kino-projekcija te je privremeno rješenje. U budućnosti planiramo ispitati mogućnosti organizacije dodatne dvorane u samom Art-kinu dok bi postojeće Mini-kino bilo namijenjeno edukacijskim programima te bi postalo dodatni prostor za socijalizaciju, s naglaskom na mlade i djecu. Ovime bi se dodatno olakšao programski pritisak na veliku dvoranu. Važno je napomenuti da se Art-kino nalazi u iznajmljenom prostoru i da je potrebno razmišljati o dugoročnom rješenju prostornog smještaja. Smatramo da smo svojim radom dokazali da je ova institucija potrebna Rijeci i da je građani izrazito podržavaju, da smo na nacionalnom i međunarodnom planu važan akter u području filma, iz čega slijedi potreba da se podrži njezin razvoj, u financijskim i prostornim okvirima.

F) FINANCIJSKI POKAZATELJI

Financijski resursi Art-kina su relativno stabilni, a stabilnost omogućuju tri ključna faktora: (1) status javne gradske ustanove, (2) programska podrška iz, uglavnom, javnih izvora (Hrvatski audiovizualni centar i drugi donatori) te (3) vlastiti prihod od ulaznica koji je u stalnom porastu. Uz to, u realizaciji pojedinih aktivnosti ustanova se oslanja na tzv. in-kind kontribucije, što se odnosi na proizvode i usluge koje ustupaju pojedina poduzeća i obrti te na niz programa u koje sredstva ulažu brojni partneri i suradnici. Struktura prihoda i rashoda je usklađena i smatramo da je Art-kino pozitivan primjer dobrog poslovanja u području kulture kroz racionalizaciju troškova te diverzifikaciju izvora financiranja. Art-kino djeluje proaktivno u osiguravanju sredstava što se vidi u strukturi prihoda. Veliki broj kvalitetnih suradnji omogućava bogat i raznolik program uz minimalne troškove što je od iznimne važnosti za razvoj publike svih društvenih skupina. Grad Rijeka podržao je rad Art-kina u ukupnom iznosu od 2.412.982,15 kuna. Realizacija programa je u protekloj godini zahtijevala sredstva u iznosu od 907.289,71 kune, od čega je Grad Rijeka sudjelovao u iznosu od 215.807,87 kuna, dok su iz vanproračunskih izvora pokriveni troškovi programa u iznosu od 691.481,84 kuna. Pored programskih sredstava, zabilježen je porast prihoda od prodaje ulaznica koji je iznosio nešto više od 400 000 kuna, kao i porast vlastitih prihoda u cjelini. Potrebno je naglasiti da pritom nije dovedena u pitanje javna uloga kina, odnosno nije došlo do komercijalizacije programa, već je rast vlastitih prihoda ostvaren uz poštivanje visokih estetskih programskih standarda. Dio ovih prihoda je utrošen i za stručno, administrativno i tehničko osoblje te na nabavu opreme u skladu s proračunskim propisima, a u cilju kvalitetne realizacije programa.

FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca



IMOVINA 1.665.605,00 1.511.570,00

Nefinancijska imovina 1.164.021,00 1.216.093,00

- neproizvedena dugotrajna imovina 44.093,00 38.657,00

- proizvedena dugotrajna imovina 1.119.928,00 1.177.436,00

Financijska imovina 501.584,00 295.477,00

- novac u banci i blagajni 381.354,00 174.830,00

- ostala potraživanja 7.988,00 3.750,00

- rashodi budućih razdoblja 112.242,00 116.897,00

OBVEZE 163.624,00 346.826,00

Obveze za rashode poslovanja 163.624,00 223.984,00

Obveze za nabavu nefinancijske imovine 122.842,00


Tablica 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za 2016.

Godišnji plan Ostvarenje Indeks

1. Proračun Grada Rijeke 2.723.600,00 2.412.982,15 88,60

- za naknade zaposlenih 1.505.800,00 1.452.795,69 96,48

- za materijalne rashode 670.000,00 579.095,95 86,43

- za programsku djelatnost 245.000,00 201.556,07 82,27

- za nabavu opreme 302.800,00 179.534,44 59,29

2. Vlastiti prihodi 712.232,00 999.478,16 140,33

- prihodi od financijske imovine 332,00 331,53 99,86

- prihodi od poz. teč. razlika 899,62

- sufinanciranje cijene usluge 260.000,00 405.694,13 156,04

- prihodi od prodaje proizvoda 900,00 440,00 48,89

- prihodi od pruženih usluga 21.000,00 40.825,00 194,40

- tekuće donacije 430.000,00 546.075,37 126,99

- ostali prihodi 5.212,51

Ukupno prihodi (1.-12./2016) 3.435.832,00 3.412.460,31 99,32

Preneseni višak iz 2015.g 331.959,00 0,00

Od ukupno planiranih prihoda za 2016. godinu u iznosu od 3.435.832,00 Kune, Art-kino je ostvarilo 99,32%, odnosno 3.412.460,31 Kn. Višak iz 2015.godine uložen je u zamjenu zvučnog sustava i prijenosni digitalni projektor.

Tablica 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda za 2016. godinu

Godišnji plan Ostvarenje Indeks

1. Rashodi za zaposlene 1.520.836,00 1.472.853,87 96,85

- plaće zaposlenih 1.218.000,00 1.185.102,59 97,30

- ostali rashodi za zaposlene 90.000,00 77.237,60 85,82

- doprinosi na plaće 212.836,00 210.513,68 98,91

2. Materijalni rashodi 808.237,00 749.649,75 92,75

- naknade za troškove zaposlenima 104.200,00 111.327,23 106,84

- rashodi za materijal i energiju 265.000,00 248.677,13 93,84

- rashodi za usluge 411.341,00 365.541,45 88,87

- naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 10.000,00 6.764,89 67,65

- ostali materijalni rashodi 8.000,00 8.676,15 108,45

- financijski rashodi 9.696,00 8.662,90 89,35

3. Rashodi za programsku aktivnost 683.000,00 907.289,71 132,84

- rashodi za usluge 613.000,00 802.466,43 130,91

◊ naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 35.000,00 49.488,12 141,39

- ostali materijalni rashodi 35.000,00 55.335,16 158,10

4. Rashodi za nefinancijsku imovinu 755.718,00 669.724,15 88,62

UKUPNO RASHODI (1-12/2016) 3.767.791,00 3.799.517,48 100,84

Od ukupno planiranih rashoda za 2016. godinu u iznosu od 3.767.791 Kn, Art-kino je ostvarilo 100,84%, odnosno 3.799.517,48 Kn. Budući da je Art-kino je u 2016.godini ostvarilo više namjenskih prihoda od onih planiranih Proračunom u ukupnom iznosu 260.301,33 kn, dobivena je Suglasnost Grada za prekoračenje plana i trošenje.

Tablica 4. Prikaz ukupnih prihoda i rashoda za 2016. 2016. godina

Sveukupni prihodi 3.412.461,00

Sveukupni rashodi 3.799.517,48

Preneseni višak 2015. 331.959,00

Manjak prihoda od nefinancijske imovine rezultat je metodološkog manjka koji je Grad podmirio početkom 2017.godina. Ukupno, godina je završila viškom prihoda poslovanja u iznosu od 103.914,65.

BROJ ZAPOSLENIKA I OSTVARENJE PROSJEČNE BRUTO PLAĆE U 2016. GODINI

Na dan 31.12.2016. godine u Art- kinu je bilo zaposleno 13 osoba, od toga dvije osobe na pola radnog vremena. Prosječna bruto plaća ustanove za 2015.godinu iznosila je 8.192,40 kn.

Tablica 5. Prikaz broja zaposlenih, ostvarene bruto plaće Stanje na dan 31.12.2016.

Stvarni broj zaposlenih 13

Ostvarena prosječna bruto plaća 8.192,40

Kada govorimo o financijskom aspektu poslovanja, važno je napomenuti da prihodi Grada Rijeke u iznosu 2.412.982,15 Kn čine 71% budžeta, dok preostalih 29% osiguravamo iz drugih izvora i vlastitih prihoda. Kroz program Europa Cinemas smo u 2016. ostvarili 108.324,29 Kn prihoda, a Hrvatski audiovizualni centar podržao je program Art-kina u iznosu 350.000,00 Kn, Društvo hrvatskih filmskih redatelja sa 6.000,00 Kn, te Primorsko-goranska županija sa 75.000,00 Kn.

Od prodaje ulaznica i članarina u Filmskom klubu ostvarili smo 405.694,13 Kn. U odnosu na lanjsku godinu to je povećanje od 20-ak%. Također je važno napomenuti da smo kroz brojne suradničke projekte, suradnje s filmskim festivalima i manifestacijama, udrugama iz cijele Hrvatske i stranim kulturnim centrima uspjeli realizirati izuzetno kvalitetne i skupe programe uz minimalna sredstva.

G) ZAKLJUČAK

Art-kino je raznovršnoću i kvalitetom programa naglasilo ambiciju da postane više od same kino-dvorane, mjesto na kojem se o filmovima raspravlja, uči, komunicira i istražuje. Novi edukacijski i medijacijski programi bitna su društvena i kulturna vrijednost za zajednicu u kojoj djelujemo. Ovi su programi u skladu s našim ciljevima popularizacije znanja i učenja o filmu i filmskom stvaralaštvu u lokalnoj zajednici, kao i namjerom profiliranja Art-kina kao mjesta kvalitetnog provođenja slobodnog vremena i aktivnog sudjelovanja u kulturnom životu zajednice.

Možemo zaključiti da je Art-kino u svega nekoliko godina djelovanja postalo jedna od središnjih gradskih institucija u području kulture te ogledni primjer na nacionalnom nivou. Imajući na umu društvenu odgovornost prema građanima Rijeke, ali i cjelokupnoj filmskoj zajednici Art-kino sustavno nadograđuje svoj program te nastoji svake godine pozitivno djelovati na razvoj filmske kulture, ali i kulture u cijelosti.

Art-kino u brojkama Broj

Gledatelji Art-kina u 2016. 40.064

Korisnici (tribine, predavanja, radionice, predstavljanja knjiga i sl.) 5.000

Projekcije 941

Premijere 20

Kinotečni ciklusi 11

Festivali i revije 14

Ciklusi nacionalnih kinematografija 8

GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA RIJEKA

Djelatnost GKL-a obuhvaća produkcije premijernih predstava i obnova, održavanje repriznog programa, koprodukcije, organizaciju međunarodnog festivala Revije lutkarskih kazališta, održavanje brojnih popratnih programa, među kojima se posebno razvijaju radionički programi, česta gostovanja izvan kuće, koja uključuju vrtiće i škole, posebice u području Primorsko-goranske županije te Republike Hrvatske, gostovanja na domaćim i inozemnim kazališnim festivalima. Težište djelovanja GKL-a jest na najmlađem uzrastu gledatelja, odnosno posjetitelja. U 2016. godini Kazalište bilježi porast postavljenih premijernih naslova u odnosu na prethodne godine (primjerice 2015. godine održane su 3 premijere, a 2016. godine 5 premijera i 1 obnova). Repertoar Kazališta obogaćen je malim, mobilnim formama koje se mogu izvoditi i izvan kazališnog prostora, dok se u programskom smislu uvode nove kazališne forme poput „pripovjednog kazališta“ s kojim je započet ciklus tzv. Pričopredstava. GKL Rijeka aktivno djeluje u krovnim organizacijama UNIMA-e i ASSITEJ-a, a od kraja 2016. godine postaje članom Europske mreže kazališta za najmlađe - Small size. GKL Rijeka sudjeluje kao jedan od vodećih partnera u programskoj liniji Ciglena kuća/Dječja kuća EPK Rijeka2020.

A. PREMIJERE

Gradsko kazalište lutaka Rijeka uprizorilo je 5 premijernih naslova i 1 obnovu u 2016. godini: - Vedrana Balen Spinčić ( prema braći Grimm) SNJEGULJICA d.d.- autorski projekt Davida Petrovića BEBA BEBAČ- Hans Christian Andersen MALA SIRENA (Ciklus Pričopredstava), koprodukcija s Teatrom Poco

Loco- Astrid Lindgren PIPI DUGA ČARAPA- Magdalena Lupi Alvir – Žak Valenta MOJE TIJELO (obnova)- Charles Dickens BOŽIĆNA PRIČA (Ciklus Pričopredstava)

B. REPRIZNI REPERTOAR

Gradsko kazalište lutaka Rijeka igralo je 11 naslova iz repriznog repertoara , a u 2016. godini ukupno je izvedeno 373 programa od čega 351 predstava, 14 Lutkofora (umjetničko – edukativni projekt), 7 lutkarskih radionica i 3 izložbe. Izvedene su predstave: Tri praščića, Doktor Dolittle, Koka Kokone, Palačinka mog života, Plesna haljina žutog maslačka, Ivica i Marica, Zeko, Zriko i Janje, Pustolovine Toma Sawyera, Trsatski zmaj, Pepeljuga, Na čijem si ti planetu uz navedeni premijerni repertoar.

C. 21. REVIJA LUTKARSKIH KAZALIŠTA

Tijekom rujna i listopada tekle su se intenzivne pripreme 21. revije lutkarskih kazališta koja se održala, u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka, pod pokroviteljstvom Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, a sufinancirana i podržana od Primorsko – goranske županije i Ministarstva kulture RH, već 21. godinu u kontinuitetu. U 9 dana održavanja Revije sudjelovalo je 17 kazališta iz zemlje i inozemstva sa 17 naslova, a sama Revija svečano je otvorena 4. studenog 2016. u 19,30 sati u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku s predstavom Dinka Šimunovića Duga u izvedbi Umjetničke organizacije GLLUGL iz Varaždina. Poznatu pripovijetku Dinka Šimunovića postavili su studenti Umjetničke akademije u Osijeku kao diplomski ispit, pod mentorstvom doc. dr. art. Maje Lučić. Neposredno prije samog čina otvaranja Revije otvorena je izložba Od skice do lutke autorice Agate Freyer koja čini izuzetan pregled njezinog stvaralačkog opusa i doprinosa lutkarskoj umjetnosti u Sloveniji i šire, a izložba sadrži i dio radova iz predstava koje je ostvarila upravo u GKL-u. Izložba je bila postavljena u Galeriji Kortil od 4. do 19. studenog 2016. U sklopu 21. revije održan je poseban program obilježavanja stogodišnjice izdanja Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, ostvaren u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Art-kinom Croatia kao oblik buduće suradnje triju ustanova u kulturi Grada Rijeke koje su programski nositelji buduće Dječje kuće u okviru programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Program je obuhvatio izvedbu kultne predstave Šuma Striborova, stručno predavanje za studente, učitelje i odgajatelje doc.dr.sc. Maje Verdonik na temu Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na pozornici GKL Rijeka, prikazivanje animiranih filmova Priče iz davnine u Art – kinu Croatia te održavanje kviza -igre za djecu Svarožiću, Bjesomaru… u Dječjem odjelu Stribor Gradske knjižnice Rijeka te izložbu Kad lutke pričaju Priče iz davnine u atriju GKL-a. Uz predstave koje su

izvođene u GKL Rijeka i HKD-u na Sušaku održane su i Radionica izrade izvornih instrumenata pod vodstvom Petera Kusa te Dječja lutkarska radionica i igraonica pod vodstvom djelatnika GKL-a.

D. SUDJELOVANJA NA FESTIVALIMA I GOSTOVANJA GKL RIJEKA

Iznimno važan dio djelatnosti GKL-a čine gostovanja i sudjelovanja na festivalima u zemlji i inozemstvu prilikom kojih se prezentira lutkarski i umjetnički izričaj kazališta te stječe uvid u kazališna dostignuća kolega iz drugih kazališta, čime se ujedno ostvaruju i trajni kontakti koji koriste nekim budućim suradnjama. Gradsko kazalište lutaka Rijeka je u 2016. godini sudjelovalo na 6 domaćih festivala: 21. vukovarsko lutkarsko proljeće, Vukovar, Festival Virkas, Virovitica, Festival Mali Marulić, Split, 3. ljetno lutkarsko kazalište, Split, Međunarodni festival djeteta, Šibenik i Riječke ljetne noći. GKL Rijeka u 2016. godini sudjelovalo je na 1 inozemnom festivalu - Međunarodni lutkarski festival, Kragujevac. Osim sudjelovanja na festivalima GKL Rijeka je održalo brojna gostovanja u RH (23 gostovanja s ukupno 26 odigranih predstava i održanih radionica).

Nagrade: Predstava Trsatski zmaj dobitnica je nagrade za najbolje likovno rješenje lutaka i scenografije Nise Hrvatin, na Festivalu hrvatske drame za djecu Mali Marulić u Splitu 2016. godine.

E. POPRATNA DOGAĐANJA

Uz redovni kazališni program u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka održavaju se i brojna popratna događanja:

posebno ističemo održavanje Lutkarsko – dramskih radionica Čudesna Ljetna noć i Kape gore ,

ruke dolje pod vodstvom profesionalnih glumaca – lutkara za koje je vladao izniman interes.

Mali lutkarski razgovori održavani su jednom mjesečno nakon izvedbe predstave u svrhu

približavanja lutkarstva i lutkarskih umjetnika publici.

Noć kazališta sadržava dvije vrste programa: obiteljska radionica Reci lutka! te izvedba

predstave Moje tijelo

u rujnu i listopadu 2016. u atriju GKL-a bila je postavljena izložba nagrađenih dječjih radova

tradicionalne likovne manifestacije „Mali Mandrać“

svečani doček Nove 2017. godine organizirali smo u 2 termina uz predstavu Pepeljuga.

F) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca

Tabela 1. Prikaz imovine i obveza Stanje na dan31.12.2015.


Index (16./15.)

IMOVINA 779.192,09 781.248,62 100,3

Nefinancijska imovina

- proizvedena dugotrajna imovina

162.775,09 205.271,31 126,1

Financijska imovina

- novac u banci i blagajni

- potraživanja od zaposlenih i ostalo

- potraživanja za prihode poslovanja

- rashodi budućih razdoblja

616.417,00

302.131,99

842,30

22.765,40

290.677,31

575.977,31

198.014,19

5.620,61

88.500,00

283.842,51

93,4

65,5

667,3

388,8

97,7

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 779.192,09 781.248,62 100,3

Obveze

- obveze za rashode poslovanja i nabavu nefinancijske opreme

-naplaćeni prihodi budućih razdoblja

334.925,22

334.925,22

0,00

368.835,29

368.835,29

0,00

110,1

110,1

Vlastiti izvori

- vlastiti izvori

- višak prihoda poslovanja

- obračunati prihodi poslovanja i od prodaje nefinancijske imovine

444.266,87

162.775,09

258.726,38

22.765,40

412.413,33

205.271,31

118.642,02

88.500,00

92,8

126,1

45,9

388,8

Ukupna vrijednost imovine na dan 31.12.2016. godine iznosila je 781.248,62 kunu, koliko su iznosile i obveze i vlastiti izvori.


Tabela 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za 2016. godinu


1. Proračun Grada Rijeke 4.132.300,00 3.984.709,22 96,43

- za naknade zaposlenih

- za materijalne rashode

- za nabavu opreme

-za programsku djelatnost

-za 21. Reviju lutkarskih kazališta

3.581.400,00

333.800,00

0,00

71.500,00

145.600,00

3.472.988,92

334.345,66

0,00

71.500,00

105.874,64

2. Ministarstvo kulture RH 139.000,00 139.000,00 100,00

3. Primorsko – goranska županija 77.000,00 72.000,00 93,51

4. Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika (HZZ) 20.100,00 30.717,24 152,82

5. Vlastiti prihodi 680.400,00 698.484,65 102,66

- prihodi od fin. i nef. imovine

- prihodi po posebnim propisima-ulaznice

- prihodi od prodanih proizvoda

- prihodi od pruženih usluga

- tekuće donacije

- ostali prihod

235,00

549.165,00

2.500,00

110.000,00

3.500,00

15.000,00

211,12

634.643,02

1.607,88

43.454,10

4.000,00

14.568,53

UKUPNO PRIHODI (1-12/2016.) 5.048.800,00 4.924.911,11 97,55

Preneseni višak prihoda iz 2015. godine = 258.726,38 kn.Od ukupno planiranih prihoda za 2016. godinu u iznosu od 5.048.800,00 kuna, Gradsko kazalište lutaka Rijeka je ostvarilo 97,55 %, odnosno 4.924.911,11 kuna.

Tablica 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda za 2016. godinu (uključen je i dio prenesenog viška iz 2015. godine)


1. Rashodi za zaposlene 3.611.970,00 3.514.927,15 97,31

- plaće zaposlenih

- ostali rashodi za zaposlene

- doprinosi na plaće

3.012.070,00

93.100,00

506.800,00

2.940.646,32

83.575,66

490.705,17

2. Materijalni rashodi 629.290,45 623.089,65 99.01

- naknade troškova zaposlenima

- rashodi za materijal i energiju

129.235,00

154.515,00

127.675,50

154.465,83

- rashodi za usluge

- naknade troškova osobama izvan r.o.

- ostali materijalni rashodi

249.131,38

49.774,07

46.635,00

248.933,00

45.398,76

46.616,56

3. Financijski rashodi 6.035,00 6.022,90 99,80

4. Donacije i ostali rashodi 500,00 500,00 100,00

5. Rashodi za nefinancijsku imovinu 99.030,00 99.013,62 99,98

6. Programski rashodi 581.940,00 560.809,51 96,37

7. 21. Revija lutkarskih kazališta 336.235,00 260.632,64 77,52

UKUPNO RASHODI (1-12/2016.) 5.265.000,45 5.064.995,47 96,20

Od ukupno planiranih rashoda za 2016. godinu u iznosu od 5.265.000,45 kuna, Gradsko kazalište lutaka Rijeka je ostvarilo 96,20 %, odnosno 5.064.995,47 kuna. U razdoblju od 1.1. do 31.12.2016. godine ostvaren je manjak prihoda u iznosu od 140.084,36 kuna, koji zajedno s prenesenim viškom prihoda iz 2015. godine iznosi 118.642,02 kn i prenosi se u 2017. godinu.


2015. 2016. Index

Sveukupno prihodi 5.104.885,57 4.924.911,11 96,47

Sveukupno rashodi 4.885.954,00 5.064.995,47 103,66

U odnosu na 2015. godinu prihodi su ostvareni u iznosu od 96,47%, a rashodi u iznosu od 103,66%.

BROJ ZAPOSLENIKA I OSTVARENJE PROSJEČNE BRUTO PLAĆE U 2015. I 2016. GODINI:

Na dan 31.12.2016. godine u Gradskom kazalištu lutaka bilo je zaposleno 27 osoba. Prosječna bruto plaća ustanove za 2016. godinu iznosila je 9.419,21 kuna.




Index (16./15.)

Stvarni broj zaposlenih 26 27 103,8

Ostvarena prosječna bruto plaća 9.689,14 9.419,21 97,2

G) ZAKLJUČAK

Gradsko kazalište lutaka Rijeka u 2016. realiziralo je 5 premijerna naslova i 1 obnovu, odigralo 11 repriznih naslova, na Reviji ugostilo 17 kazališta iz zemlje i inozemstva i ostvarilo brojna gostovanja na festivalima i diljem Hrvatske.

Realizirali smo 373 programa.

Posjetilo nas je 37 840 gledatelja.

Gradsko kazalište lutaka Rijeka u brojkama

2015. godina 2016. godina Index (16./15.)

Premijere 3 naslova 6 naslova 200,0

Reprize 15 naslova 11 naslova 73,3

Ukupno naslova na Reviji 17 naslova 17 naslova 100,0

Ukupno predstava na Reviji 43 predstave 41 predstava 95,4

Ukupno odigranih predstava 367 373 101,6

Ukupno gledatelja 40.500 37.840 93,4

Rezultat poslovanja – višak prihoda 258.726,38 kn 118.642,02 kn 45,9

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA pl. ZAJCA

U razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2016. godine realizirano je ukupno 382 programa s 92.062 posjetitelja. Pridodamo li tome i Riječke ljetne noći, koje broje 11.155 posjetitelja u 44 programa (dijelom u suradnji s drugim ustanovama u Gradu i Županiji, ali u koordinaciji HNK), Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca tijekom 2016. godine bilježi: 426 programa i 103.217 posjetitelja. Evidentirani programi uključuju: premijere i reprize Hrvatske i Talijanske drame, Opere i Baleta, koncerte, koprodukcije, gostovanja u zemlji i inozemstvu,Riječke ljetne noći 2016. te ostala događanja i prigodne programe u vidu organiziranih razgleda Kazališta, promocija knjiga, tribina, predavanja, okruglih stolova.Tijekom 2016. godine reprizno je izvedeno 146 predstava, od čega 52 Hrvatske drame, 35 Talijanske drame, 22 reprize Opere, 28 repriza Baleta, 6 zajedničkog programa, 3 reprize koprodukcije.Ukratko, od vlastitog izvedbeno - umjetničkog programa (predstave, koncerti) izvedeno je 17 premijera, 30 koncerata i 146 repriza što ukupno čini 193 produkcije ili koporodukcije HNK Ivana pl. Zajca u razdoblju od 01.01.2016. do 31.12.2016. godine.

A) PREMIJERE I REPRIZNI NASLOVI

Hrvatska drama je u 2016. godini predstavila 5 premijera, 52 reprize i 3 predstave u sklopu Maratona Hrvatske drame (Sušak, Sušak), što sveukupno čini 60 izvedbi. Program Hrvatske drame predstavljen je pred 11.787 posjetitelja. Premijere: 13. veljače: Pred mirovinom, redateljice Morane Novosel; 15. ožujka: Kasandra, redateljice i koreografkinje Nade Kokotović; 16. rujna: Majstor i Margarita, redateljice Selme Spahić; 29. svibnja, Naše nasilje i vaše nasilje, redatelja Olivera Frljića; 10. prosinca predstavljena je zadnja premijera Hrvatske drame u 2016. godini: Čuvaj se vuka ili crvenkapica, redatelja i dramaturga Giorgia Amodea. Reprizni naslovi: Kurva, Kompleks Ristić, Životinjska farma, Nad grobom glupe Europe, Trilogija, Vincent.

Talijanska drama je u 2016. godini predstavila ukupno 40 programa, od čega 5 premijernih i 35 repriznih izvedbi, što je privuklo sveukupno 9.186 posjetitelja. Premijere: 08. veljače, Esodo pentateuco #2 izlazak – petoknjižje #2, u koprodukciji s La Confraternita del Chianti, Associazione K, Teatro Verdi - Teatro del Buratto – Milano Casa, redatelja Marca Di Stefana; 20. veljače, Dipinto di blu / obojeno plavim, Redateljice, dramaturginje i koreografkinje Mojce Horvat; 29. travnja, Omicidi in pausa pranzo / Umorstva u pauzi za ručak, u koprodukciji s La Contrada –Teatro Stabile di Trieste, redateljice Paole Francesce Galassi; 17. listopada, Racconti di costa e di mare / Priče s obale i mora, raznih autora Istre i Julijske krajine, priredio: Franco Però; 26. studenog, La Locandiera / Gostioničarka Mirandolina, redatelja Paola Magellia. Reprizni naslovi: DTV, Kulise života.

Opera HNK Ivana pl. Zajca je u 2016. godini priredila ukupno 25 programa, od čega 3 premijerna i 22 repriznih naslova te su programi predstavljeni pred 10.312 posjetitelja. Premijere: 6. veljače, izveden je Rigoletto, Giuseppea Verdia pod dirigentskim vodstvom Roberta Homena i u režiji Laryia Zappie; 7. svibnja, izveden je Händelov Giulio Cesare in Egitto (Julije Cezar u Egiptu) pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa te u režiji i dramaturgiji Marina Blaževića i Olivera Frljića; 3. listopada, predstavljena je lirska opera Werther Julesa Massenetea, pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa u režiji Fabrizia Melana.

Koncerti su u 2016. godini izvedeni pred 11.245 slušatelja u čak 29 izvedbi: 16. siječnja izveden je Simfonijski koncert Iz Novoga svijeta pod dirigentskim vodstvom Adriana Martinollija D’Arcy- a, uz solisticu Dianu Grubišić Ćiković na harfi; 15. veljače, izveden je koncert Goran Filipec svira Čajkovskoguz dirigentsko vodstvo Kah Chun Wonga i solista Gorana Filipeca; 27. veljače koncertom Ville Matvejeff dirigira Beethovena i Šostakoviča dirigirao je Ville Matvejeff te su nastupili solisti: Petar Kovačić, Filip Fak, Martin Draušnik; 24. ožujka izveden je koncert Johann Sebastian Bach: Muka po Ivanu, BWV 24 pod dirigentskim vodstvom maestra Tibora Bogányia te uz zborovođe Igora Vlajnića i Ingrid Haller; 21. svibnja, u suradnji s Panonskom filharmonijom iz Pečuha izveden je koncert Mahlerova peta pod dirigentskim vodstvom maestra Villea Matvejeffa;14. listopada izveden je koncert Eroica, pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa te sa solistima Dubravkom Šeparović Mušović i Giorgiom

Surianom; 17. studenog koncertno je izveden Gounodov Faust - Super gala koncert, pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejffa te sa solistima: Aljažem Farasinom, Carlom Colombarom, MarjukkomTepponen, Luciom Gallom, Dianom Haller i Ivanom Srbljan; 12. prosinca koncertom Wagner -Debussy - Beethoven dirigirao je Yordan Kamdzhalov, a na programu su bila djela Wagnera, Debussya i Ludwiga van Beethovena; 21. prosinca, Božićnim koncertom zbora opere dirigirala je Nicoletta Olivieri, a na programu je bila Gospel i duhovna glazba; 27, 28, 29, 30. i 31. prosinca 2016. izveden jeNovogodišnji koncert - Šišmiš, redateljice Lucije Brnić i pod dirigentskim vodstvom Matije Fortune; 26., 27., i 28. travnja izveden je Edukacijski koncert pod vodstvom maestra Igora Vlajnića uzOrkestar i zbor Opere HNK Ivana pl. Zajca.

Komorni koncerti: 19. siječnja, izveden je koncert Upoznajte harmoniku u sklopu Ciklusa Komornih koncerata u Mramornoj dvorani u organizaciji HNK Ivana pl. Zajca u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja te se tom prilikom okupilo deset harmonika, jedna violina i jedan klavir; 3. veljače, izveden je Violinski recital – Mateja Mijalića, a na programu su bile Legende Henryka Wieniawskog, Brucha, Chopina te Introdukcija i tarantela Pabla de Sarasatea; 7. travnja, izveden je Gitaristički recital – Natka Štiglića, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u sklopu ciklusa Komorni koncerti u Mramornoj dvorani. Na programu gitarističkog recitala našla su se djela Guilanija, Bacha, Papandopula, Lobosa, Martina, Sora, Turine, Mangore i Albéniza. 4. svibnja, izveden je Klavirski recital – Petre Bugarin, a na programu su bila djela Kunca, Beethovena i Schumanna; 22. rujna, koncertom 40 godina riječkog Komornog orkestra dirigirao je David Stefanutti, a na programu su bila djela Mozarta, Marcella, Schumanna te Jeana-Philippea Rameaua; 6. listopada, izveden je koncert Ad Hoc, a na programu su bila djela Tartinija, Bacha, Haydna, Mozarta, Paganinija, Borodina i Piazzolle; 31. listopada, izveden je koncert Musica Rara Riječkog baroknog ansambla te su na programu bila djela Ariostija, Telemanna, Händela, Vivaldija i Bacha; 3. studenog, u suradnji s Associazione Triestina Amici della Lirica Giulio Viozzi izveden je koncert Voglio e non vorrei: Hommage Jamesu Joyceu, a na programu su bila djela Verdija, Dowlanda, Puccinija, Donizettija, Mozarta, Gilberta, Troterea, Murphya, Lynama Molloya i drugih; 5. studenog izveden je koncert Lisztomanija te se održala i promocija albuma Paganini Studies (Naxos Records, 2016), dobitnika Grand Prix du Disque društva Ferenc Liszt iz Budimpešte. Solist Goran Filipec je na klaviru izveo Lisztova djela Sonatu u h-molu i Grandes Etudes de Paganini.

Balet – baletni ansambl je u 2016. predstavio 3 premijere te 28 repriznih naslova koje je pogledalo ukupno 12.595 gledatelja: 23. siječnja izveden je balet San Ivanjske noći, prema istoimenoj drami Williama Shakespearea, koreografa i redatelja Lea Mujića, 24. svibnja izvedeni su najljepši ulomci klasičnog i suvremenog repertoara HNK Ivana pl. Zajca na predstavi naziva Gala balet; 21. listopada, izveden je balet DOGMA & ŠAH-MAT, koreografa i redatelja Balázsa Baranyai (Dogma) i Raze Hammadi (Šah-mat).

Zajednički projekt svih ansambala HNK Ivana pl. Zajca (Kreativni tim Zajc), Snježna bajka, je glazbeno-plesna, operno-dramska, hrvatsko-talijanska, primorsko-goranska zimska fantazija, izvedena pod dirigentskim vodstvom maestra Igora Vlajnića.

B) OSTALI PROGRAMI

U 2016. godini organizirana su 3 ostala programa:

1.Okrugli stol Bliže Krleži od Krleže samog / U foyeru HNK Ivana pl. Zajca 13. travnja organiziran je okrugli stol naslovljen Bliže Krleži od Krleže samog. Raspravljalo se o odnosu dramskog odnosno književnog teksta i njegove inscenacije, a povodom zabrane korištenja naslova Krležine Hrvatske raspsodije nakon ocjene HAZU da takva predstava nije vjerna izvornom dramsko-književnom djelu. Stoga smo naslov iste predstave bili prisiljeni promijeniti te se ona sada zove: Nad grobom glupe Europe. Sudionici rasprave, koju je moderirao dramaturg i teatrolog dr. sc. Marin Blažević, bili su poznati komparatisti književnosti, teatrolozi i kulturolozi, profesori Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Lada Čale Feldman i dr. sc. Dean Duda, te autori same predstave, redatelj Sebastijan Horvat i dramaturg Milan Marković Matthis.2.Kazališni Sabo :/ 9. rujna održana je konstituirajuća sjednica Kazališnog sabora, a voditelji prvog sabora bili su v.d. intendanta HNK Ivana pl. Zajca Marin Blažević, v.d.ravnatelja Baleta Balázs Baranyai, v.d. ravnatelj Talijanske drame Giuseppe Nicodemo, dramaturginja Hrvatske i Talijanske drame Nataša Antulov te inicijatorica programa Kazališnog sabora i zapisničarka Marijana Mavić. Osnovna svrha i cilj programa je komunicirati s publikom, osluškivati i one za i one protiv. Na prvoj je sjednici bilo 76

zastupnika koji su dobili i svoje članske kartice te prvi pečat koji omogućuje popust na cijenu ulaznica za neku od predstava u produkciji Kazališta. Nakon konstituirajuće sjednice, održalo se još četiri sjednice čiji je sadržaj objavljen i na našim internet stranicama: http://hnk-zajc.hr/kazalisni-sabor/vijesti/3.Promocija knjige Mani Gotovac Snebivaš me / Mani Gotovac, teatrologinja, kritičarka, dramaturginja, spisateljica i bivša intendantica riječkoHNK, predstavila je novi roman na kojem je radila četiri godine. Riječko predstavljanje romana Snebivaš me održalo se u foyeru Kazališta 25. siječnja u 18 sati. Prvu fikcijsku prozu Mani Gotovac predstavila je književnica Željka Horvat Čeč, a sudjelovali su glumci Judita Franković, Robert Plemić i Jasmin Mekić, čitajući odlomke iz knjige, uz glazbenu pratnju Petra Kovačića na violončelu.

C) GOSTOVANJA U ZEMLJI I INOZEMSTVU

Osim u matičnoj kući, predstave HNK Ivana pl. Zajca Rijeka gostovale su u Hrvatskoj i inozemstvu te je odigrana 71 izvedba različitih predstava kojima je nazočilo 15.522 posjetitelja.Kazalište je uz vlastiti program organiziralo i gostovanja drugih kazališta na glavnoj pozornici ili u HKD-u. Riječ je o 19 predstava koje je posjetilo 5.521 gledatelja. Gostovanja Hrvatske drame planirali smo i dogovorili prije 30. travnja 2016. Tada smo primili ugovor iz Ministarstva kulture kojim su nam uskraćna značajna sredstva na koja smo računali slijedom iznosa odobravanih prethodnih godina. Neshvatljivo je da je Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci Ministarstvo kulture uskratilo sredstva za program upravo - Hrvatske drame. Moramo naglasiti činjenicu da je nekoliko naših gostovanja otkazano u vrijeme finaliziranja pregovora: predstava Carmen trebala je gostovati u Osoru u sklopu Osorskih glazbenih večeri te je gostovanje čak i najavljeno na internetskim stranicama festivala, ali je izravnom intervencijom Ane Lederer (tadašnja zamjenica ministra) skinuta s programa. Gostovanja naših opera Carmen i Giulio Cesare na Dubrovačkim ljetnim igrama otkazana su nakon što je Zlatko Hasanbegović zakratko preuzeo Ministarstvo kulture u siječnju 2016. Tijekom 2016. godine predstave Hrvatske drame HNK Ivan pl. Zajca gostovale su i u inozemstvu: Njemačka, Slovenija, Poljska, Bosna i Hercegovina, Italija, Austrija, Švicarska, Srbija.

GOSTOVANJA HNK IVANA PL. ZAJCA

Opera: -Koncertna izvedba opere Faust, Charlesa Gounoda gostovala je u Zagrebu u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 14. studenog; -Božićno novogodišnji koncert zbora opere gostovao je u Puli, u Istarskom narodnom kazalištu, 23. prosinca;

Talijanska drama: -Predstava Una vita da cantare / Otpjevani život, redatelja Gianpiera Borgie gostovala je u Kopru, Vodnjau, Malom Lošinju, Rovinju, Bujama od 18. do 23. siječnja te u Bujama i Kopru u razdoblju od 01.do 02. lipnja; -Predstava Esodo pentateuco #2 / Izlazak – Petoknjižje #2 redatelja Marca Di Stefana ostvarena u koprodukciji s La Confraternita del Chianti, Associazione K, Teatro Verdi – Teatro del Buratto –Milano; Runko & Boscaro, gostovala je u Sloveniji 9. veljače, Puli 10. veljače i Umagu 11. veljače;-Predstava Le quinte della vita, redateljice Rosanne Bubole gostovala je u Umagu 10. ožujka, Zajednici Talijana Rijeka 05. prosinca i Zajednici Talijana Opatija 06. prosinca;-Predstava Omicidi in Pausa pranzo, redateljice Paole Galassi gostovala je u Rovinju od 02. do 03. svibnja, Umagu 05. svibnja i Trstu od 04. do 09. studenog; -Predstava Racconti di costa e di mare gostovala je u Kopru 27. rujna, Rovinju 29. rujna i Trstu 02. listopada.

Hrvatska drama: -Predstava Kompleks Ristić redatelja Olivera Frljića gostovala je u Ljubljani 21. veljače, 03. i 04. studenog u Ludwigshafenu, 9. ožujka u Splitu na Marulićevim danima, 22. travnja u Zenici i Bosni iHercegovini 15. svibnja;-Predastava Mini & Maxi redatelja Giorgia Amodea gostovala je u Puli, Rovinju, i Umagu, 21, 23. i 24. ožujka; -Predstava Nad grobom glupe Europe redatelja Sebastijana Horvata gostovala je u Ljubljani 03. lipnja, Zagrebu na Danima satire u Kerempuhu 09. lipnja, Sarajevu 2. listopada, Zagrebu 09. listopada i Čakovcu, 27; -Predstava Gulliver, redateljice Anđelke Nikolić gostovala je u Gorizi 29. siječnja i Novoj Gorici 5. ožujka;

-Predstava Naše nasilje i vaše nasilje redatelja Olivera Frljića gostovala je na sljedećim lokacijama: Beč, Austrija, 29., 30. i 31. svibnja, 01. lipnja; Weimer, Njemačka, 20. i 21. kolovoza; Bytgoszcz, Poljska, 25. rujna; Berlin, Njemačka, 28., 29. i 30. rujna; Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 09. listopada; Ljubljana, Slovenija, 13., 14. i 16. listopada, 06. i 07. studenog; Cluj, Rumunjska, 11. studenog; Subotica, Vojvodina, Srbija, 19. studenog.

GOSTOVANJA U ORGANIZACIJI ILI PROGRAMI OSTVARENI UZ TEHNIČKU PODRŠKU HNK Ivana pl. Zajca:

Koncert Rade Šerbedžije. Rade Šerbedžijje u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca održao koncert s bendom Zapadni kolodvor 12. veljače. Gosti na koncertu bili su članovi zbora Opere HNK Ivana pl. Zajca, te riječki pjevač i autor Damir Urban sa studentima Glume i medija Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Bečki historicizam u riječkom kazalištu – alegorijske slike Gustava Klimta u kontekstu njegova opusa (Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci)

Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke organiziralo je 18. ožujka 2016. u 12:30 sati predavanje Kazališne stropne slike braće Klimt. Predavanje je održala dr. sc. Irena Kraševac u foyeru Kazališta, uz obilazak zgrade nakon predavanja. Riječ je o slikama na stropu u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, koje su krajem 19. stoljeća naručene i dopremljene iz Beča.

Gostovanje Gledališča Koper u suradnji sa SNG Nova Gorica, Slovenija, Eduardo de Filippo:

Filumena Marturano, drama.

Gostovanje Gradskog kazališta Žar ptica, Oliver Frljić: Družba Pere kvržice;

Gostovanje HNK iz Zagreba, prema Tolstojevom romanu, na izabranu glazbu P. I. Čajkovskog,

Leo Mujić: Ana Karenjina, balet.

Gostovanje Satiričkog kazališta Kerempuh, Iva Milošević: Maratonci trče počasni krug (Desni

profil Beograda), komedija.

Gostovanje realizirano kroz Plesnu mrežu Hrvatske, Maša Kolar: Trijada, balet.

Gostovanje Teatra &TD iz Zagreba, Olja Lozica: Prvi put kad sam ti vidjela lice, komorna

drama.

Drugo more u suradnji s HNK Ivana pl. Zajca, Showcase Beat Le Mot: Nazisupermenschen –

Strava uobičajenog, komedija.

Gostovanje gradskog dramskog kazališta Gavella, Slađana Kilibarda: Kolovoz u okrugu Osage,

obiteljska drama.

Gostovanje Balleta Finland, Ville Valkonen: Seven, Red light Drowning (Utapanje crvenog

svjetla), balet.

D) RIJEČKE LJETNE NOĆI PLUS

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u suradnji s drugim riječkim institucijama u kulturi (Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Art – kino, Muzej grada Rijeke, Pomorsko - povijesni muzej, Prirodoslovni muzej, Hrvatski muzej turizma, Festival Opatija) održalo je 44 programa na 23 lokacije. U organizaciji HNK Ivana pl. Zajca održano je 5 predstava (Kurva, Dugonja Trbonja Vidonja, Plesni Torpedo,Torpediranje torpeda, Carmen), 3 koncerta (Završni koncert: Finale natjecanja i dodjela nagrada Zinka Milanov, a u suradnji s Festivalom Opatija i The best of Opera, Tribute to F. Sinatra), 3 gostujuće predstave (Vaginini monolozi, Pylade, Storia di Qu).

U suradnji s: Gradskim kazalištem lutaka održano je 8 predstava;

Muzejem grada Rijeke održana su 2 programa (izložba, predavanje);

Art – kinom održane su 2 kino projekcije;

Muzejem moderne i suvremene umjetnosti održana su 3 programa (izložbe, performansi);

Pomorsko povijesnim muzejem održano je 6 programa;

Hrvatskim muzejem turizma održan je 1 program (izložba);

Prirodoslovnim muzejem Rijeka održana su 2 programa.

Ukupan broj posjetitelja koji je pratio sve programe na Riječkim ljetnim noćima 2016. je 9.655 dok ukupan broj posjetitelja koji je pratio programe HNK Ivana pl. Zajca Rijeka na Riječkim ljetnim noćima 2016. iznosi 3.513 posjetitelja.

E) NAGRADE

Drugu godinu zaredom publika je odlučila o dobitnicima tradicionalne nagrade za najbolja ostvarenja u programu HNK Ivana pl. Zajca u prošloj sezoni. Nagrade su dodijeljene po 16. put, a prema glasovima publike za najbolje uloge u ansamblu Hrvatske drame nagrađeni su Jasmin Mekić za ulogu Panteja u predstavi Kasandra i Olivera Baljak za ulogu Vere Höller u predstavi Pred mirovinom, dok je najboljom predstavom proglašena predstava Kasandra Christe Wolf u režiji Nade Kokotović. Za najbolje uloge u ansamblu Talijanske drame nagrađeni su Giuseppe Nicodemo za ulogu Pokrovitelja u predstavi Di pinto di blu/Obojeno plavim i ulogu Francescina oca u predstavi Omicidi in pausa pranzo/Umorstva u pauzi za ručak te Rosanna Bubola za ulogu Starlete u predstavi Di pinto di blu/Obojeno plavim i ulogu Verninijeve tajnice u predstavi Omicidi in pausa pranzo/Umorstva u pauzi za ručak. Najboljom predstavom u cjelini publika je proglasila predstavu Di pinto di blu/Obojeno plavim Carla Tolazzija u režiji Mojce Horvat. Najboljima u opernom programu, prema odluci riječke publike, proglašeni su Marko Fortunato za ulogu Sesta i Anamarija Knego za ulogu Cleopatre u operi Giulio Cesare in Egitto. Opera Rigoletto Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Roberta Homena u režiji Laryja Zappijeproglašena je najboljom operom. U baletnom programu nagrađeni su Daniele Romeo za ulogu u baletu Sex i Marta Voinea Čavrak za ulogu Vile u baletu San ivanjske noći. Najboljom predstavom u baletnom programu kao i najboljom predstavom u cjelini u sezoni 2015/2016, prema odluci publike, predstava je San ivanjske noći Williama Shakespeara u koreografiji Lea Mujića. Prema odluci publike najboljim koncertom sezone proglašen je koncert Ville Matvejeff dirigira Beethovena i Šoštakovića. Dodjela nagrada održala se u foyeru Kazališta, diplome su nagrađenima dodijelili ravnatelji umjetničkih grana.

F) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Bilanca

Tablica 1. Prikaz imovine i obveza Stanje na dan 31.12.2015


Index 16/15

IMOVINA 5.139.042 5.409.633 105,3

Nefinancijska imovina 1.748.866 1.964.209 112,3Financijska imovina- novac u banci i blagajni- potraživanja od zaposlenih i ostalo- potraživanja za prihode poslovanja- rashodi budućih razdoblja

3.390.1761.088

211.188205.883

2.972.017

3.445.4242.663

207.050242.942

2.992.771

101,6244,898,0118

100,7OBVEZE I VLASTITI IZVORI 5.139.043 5.409.633 105,3Obveze- obveze za rashode poslovanja- obveze za kredite i zajmove- naplaćeni prihodi budućih razdoblja

5.139.0439.682.2792.371.603

137.974

5.409.6338.592.101

387.820279.013

105,388,716,4

202,2Vlastiti izvori

- vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora

- manjak prihoda

- obračunati prihodi poslovan

-4.543.237

-563.634

5.537.575

186.369

-3.182.468

1.665.545

6.443.368

223.752

70

-295,5

116,40

120,1

Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

Tablica 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda i primitaka za 2016. godinu.


1. Proračun Grada Rijeke 42.253.900 42.730.221 101,1

-za naknade zaposlenih-za materijalne rashode

35.750.9001.739.800

36.316.9131.887.961

101,58108,5

-za prijevoz i instrumente-za programsku djelatnost-za 11. Riječke ljetne noći-ostalo

1.299.5001.391.000

200.0001.872.700

1.268.2741.363.786

176.5971.716.689

97,698,088,3

91,672. Ministarstvo kulture RH 1.630.000 1.550.000 95,0

3. Primorsko – goranska županija 331.000 405.000 122,3

4. Vlada Republike Slovenije 186.960 184.602 98,74

5. Vlada Republike Italije 937.080 1.029.603 108,0

6. Savjet za nacionalne manjine RH 560.000 500.000 89,3

7. Županija Istarska 27.000 24.300 90,0

8. Vlastiti prihodi-ulaznice i pretplata za održane predstave-sponzorstvo i najmovi-donacije-ostalo

3.895.0421.882.118

330.000

1.010

2.370.7671.382.965

470.476 15.712

60,8773,4

142,6

9. Primici 187.100UKUPNO PRIHODI ( ) 52.034.110 50.663.646 97,3UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 50.850.745

Tablica 3. Prikaz planiranih rashoda za 2016. godinu.



2. Materijalni rashodi 13.437.547 12.764.390 94,99


4. Donacije i ostali rashodi - - -

5. Rashodi za nefinancijsku imovinu 689.739 556.884 80,74

6. Izdaci 2.215.000 2.197.837 99,23

UKUPNO RASHODI (1-12/2016.) 50.346.110 51.578.519 102,44

UKUPNI RASHODI I IZDACI 52.561.110 51.737.814 98,43

Od ukupno planiranih prihoda za 2016. godinu (52.034.110,00 kn) ostvareno je 97,3 % planiranog iznosa tj. 50.663.646 kn. Od ukupno planiranih rashoda s izdacima za 2016. godinu u iznosu od 52.561.110 kuna, HNK Ivana pl. Zajca je ostvarilo 98,43 %, odnosno 51.737.814 kuna. Za 2016.g. ostvaren je manjak prihoda i primitaka u iznosu od 887.068 kn koji s prenesenim manjkom iz 2015.g. čini ukupan manjak prihoda i primitaka za pokriće u budućim razdobljima od 5.071.764 kn.

Tablica 4. Usporedni prikaz ukupnih prihoda i rashoda za godinu




U odnosu na 2016. godinu i prihodi su ostvareni u iznosu od 96,20%, a rashodi u iznosu od 98,10%.

Tablica 5. broj zaposlenih u HNK Ivana pl. Zajca 31.12.: 2015. 2016.

Prosječna plaća 8.265,20 8.080,49Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnom razdoblja (cijeli broj)

319 314

Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj)

302 301

Neto plaća 21.718.048,95 21.517.141,56

Prosječna plaća KADR.BR 5.673,47 5.710,49Prosječna plaća na osnovi sati rada 5.992,84 5.957,13

G) ZAKLJUČAK

HNK Ivana pl. Zajca u brojkama:

Premijerno je izvedeno 17 naslova i 30 koncerata i 146 repriza, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca izvedene su 382 predstave s ukupno 92.062

posjetitelja, Riječke ljetne noći 2016. su održane u suradnji s Festivalom Opatija te su u sklopu RLJN

izvedena 44 programa, s brojkom od 11.155 posjetitelja, Ukupno je u 2016. godini održano 426 programa, s 103.217 posjetitelja, Ukupan prihod od ulaznica i pretplata iznosi 2.370.767 kn, Organizirana su 63 razgleda kazališta za 2.616 posjetitelja. Nastavili smo s projektom Obnovimo riječko kazalište te smo zahvaljujući donacijama fizičkih i

pravnih osoba krenuli s realizacijom obnove mezzanina.

Temeljem svega naprijed iznijetog, predlaže se da se donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju ustanova u kulturi Grada Rijeke za 2016. godinu.

Documents

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA … · Posudba knjiga veća je za 9,8% u odnosu na prethodnu godinu, što, između ostalog,možemo pripisati i ... Stribor i ograncima,čitateljski