Pitanja za 2. Pisanu provjeru iz Računalstva Pitanja za 2. Pisanu provjeru iz Računalstva

POGLAVLJE 3: RAČUNALNE MREŽE I INTERNET:

1. Što je računalna mreža ?

Sustav povezanih računala koja međusobno razmjenjuju podatke.

2. Po kojim kriterijima se računalne mreže dijele ?

Dijele se : - prema broju i mjestu povezanih računala

- prema organizaciji unutar mreže

3. Kako se mreže dijele prema broju i mjestu povezanih računala

Dijele se na : - LAN lokalna mreža

- WAN širokopojasna mreža

- WLAN širokopojasna bežična mreža

4. Kako se mreže dijele prema kriteriju organizacije unutar mreže ?

Dijele se na : - tip mreže organizirana po principu klijent-poslužitelj

- tip mreže organiziran po principu čvor-čvor (mreža ravnopravnih korisnika)

5. Koje su glavne prednosti rada u mreži ?

Glavne prednosti su: - jednostavan pristup podacima s drugih računala

- jednostavna i jeftina razmjena podataka

- korištenje zajedničkih uređaja

6. Koje su glavne mane rada u mreži ?

Glavne mane su: - velika opasnost od širenja virusa

- ograničenost u radu

- smanjena samostalnost u rau

- povećana odgovornost za čuvanje tajnosti i zaštite podataka

7. Koje su glavne značajke LAN tipa mreže ?

Predstavlja lokalnu mrežu. Može se povezati mali broj računala, ne treba telefonsku liniju.

Jeftina za ugradnju i jednostavna za korištenje.

1

8. Koje su glavne značajke WAN tipa mreže ?

Predstavlja širokopojasnu mrežu. Mogu se povezati veliki broj računala i lokalnih mreža. Treba

telefonsku liniju ili optički kabel. Znatno je skuplja od LAN mreže i složena za korištenje.

9. Koje su glavne značajke WLAN tipa mreže ?

Predstavlja bežičnu širokopojasnu mrežu. Ima iste značajke kao i WAN mreža samo prijenos

podataka vrši bežično pomoću radio frekvencija. Medij za prijenos podataka koristi prostor oko

nas.

10. Opiši mrežu organiziranu na principu klijent-poslužitelj .

Mreža se sastoji od jednog velikog računala ( poslužitelj – server ) koji pruža uslugu većem

broju malih računala ( klijenata ). Na ovom principu radi Internet.

11. Opiši mrežnu organizaciju na principu čvor-čvor .

Mrežu tvore veći broj računala jednake veličine i kapaciteta. Sva računala su u mreži

ravnopravna. Ovaj tip mreže teško podnosi velika opterećenja.

12. Što moramo posjedovati da bismo mogli ostvariti vezu s Internetom ?

Za ostvarivanje klasične veze (ne ubrajajući tehnologije tipa mobilni internet) moramo

posjedovati : - računalo

- uređaj za povezivanje ( modem )

- korisnički račun kod davatelja usluge

- telefonsku liniju

- softver za povezivanje

- program za zaštitu od virusa

13. Koja je razlika između Intraneta i Extraneta?

Intranet i Ekstranet su lokalne mreže zasnovane na istoj tehnologiji kao i Internet.

INTRANET je lokalna mreža unutar neke tvrtke kojoj mogu pristupiti samo ovlašteni članovi te

tvrtke.Ovakva lokalna mreža može ali i ne mora biti povezana s internetom. Ako jest povezana,

tada je povezana putem posebnog računala koje nadzire i filtrira sav protok podataka između

intraneta i vanjskog svijeta.

EXTRANET je dio lokalne mreže intraneta koja uz određena ograničenja je dostupna i

vanjskim korisnicima.Često se koristi kada dvije tvrtke zajedno surađuju i u toj suradnji

razmjenjuju i dijele vlastite informacije.

2

14. Za što nam služi modem ?

Služi nam za pretvaranje analognog signala u digitalni i obrnuto, i za komunikaciju između

računala putem telefonske linije.

15. Koje vrste modema postoje ?

Postoje : - interni ( unutarnji ) modem

- vanjski ( eksterni ) modem

16. Što je to ISDN uređaj ?

Uređaj koji kroz telefonsku liniju šalje i prima potpuni digitalni signal. Nema pretvaranja

analognog u digitalni i obrnuto.

17. Što je to ADSL uređaj ?

Uređaj koji nam omogućava digitalnu preplatničku liniju 24 h .Uz pomoć telefonske linije

uspostavlja brzu i stalnu vezu s internetom.

POGLAVLJE 4: PROGRAMSKA PODRŠKA I ZAŠTITA PODATAKA

1. Što je softver?

Softver je naziv za bilo koji program kojim se nešto izvodi , ne samo na računalu ,već na bilo

kojem tehničkom uređaju.

2. Što je program?

Program je skup naredbi razumljivih računalu koje omogućavaju rad hardvera, povezivanje

računala s drugim računalom ili obavljanje poslova korisnih korisniku.

3. Što je programiranje?

Programiranje je pisanje raznih naredbi unutar jednog ili više programa.

4. Kako dijelimo softver?

Softver dijelimo na:

upravljački (sistemski)

korisnički (aplikativni)

Upravljački je softver neophodan na svakom računalu, a u njega ubrajamo sve programske

dijelove koji korisniku omogućavaju lakše i efikasnije korištenje resursa tj. strojne i programske

opreme.

3

Korisnički softver obabire sam korisnik prema vlastitoj želji i potrebi. U njega ubrajamo sve

programe namijenjene rješavanju konkretnih problema ili zadataka.

5. Koje softvere nazivamo upravljačkim?

Upravljački softver je skup programa koji moraju instalirani na računalo da bi ono moglo raditi.

Ti se programi automatski se učitavaju u memoriju računala i pokreću se odmah nakon nakon

njegovog uključivanja, aktivni su za cijelo vrijeme rada računala , a gašenjem računala završava

njihov rad.

6. Koje su glavne funkcije upravljačkih softvera?

a) povezivanje i upravljanje radom svih dijelova računala

b) pokretanje odgovarajućih programa

c) organizacija i spremanje podataka u memoriju

d) dodavanje , brisanje ili mijenjanje podataka

e) razmjena podataka između medija

f) rad s perifernim uređajima

g) povezivanje računala u mrežu

h) održavanje ispravnosti sustava

7. Nabroji neke vrste upravljačkog softvera.

Operativni sustavi (MS-DOS, Windows 2000/XP/Vista/7/8, Unix/Linux)

Driveri (mali programi koji omogućavaju ulazno-izlaznim jedinicama, kao što su

tastatura, miš, printer itd, da komuniciraju sa računalom.

8. Čemu služe aplikativni softveri?

Aplikativni softveri služe za igru, učenje , zabavu i profesionalni rad. To su svi programi pomoću

kojih korisnik obavlja različite poslove i zadatke. Pokreće ih sam korisnik kad mu se ukaže

potreba za njima i po zvršetku rada izlazi iz njih.

9. Nabroji barem tri aplikativna softvera koja poznaješ.

MS Word program za obradu teksta

MS Excel program za rad s proračunskim tablicama

MS Access program za rad s bazama podataka

MS Corel Draw program za grafički dizajn

AutoCAD program za crtanje i projektiranje

4

10.Što nazivamo GUI?

GUI ili grafičko korisničko sučelje je sučelje s grafičkim objektima na ekranu. Predstavlja niz

sličica i ikonica koje nam se pojavljuju na ekranu nakon učitanog upravljačkog programa. Za

rad sa GUI potreban je miš , pomoću kojeg vršimo označavanje, kopiranje, premještanje i

biranje naredbi.

11.Koje su prednosti rada s GUI ?

Prednosti rada s GUI su:

olakšani rad s programima

brza prilagodba na novi program

12.Koje elemente sigurnog rada na računalu obuhvaća zaštita podataka?

a) tajnost podataka i njihova određena zaštita

b) kontrola pristupa podacima

c) sigurno spremanje podataka ( Backup )

d) zaštita sustava od neovlaštenog pristupa

e) zaštita od virusa

f) zaštita od kvarova , grešaka i incidenata

13.Što je malware?

Malware je skraćenica od engl. malicious software ("zlonamjeran softer"). Maliciozni računalni

programi su virusi, crvi, rootkits, trojanski konji, spyware, adware...

14.Što nazivamo računalnim virusima?

Računalni virus je skriveni maliciozni program čiji je cilj namjerno ometanje i/ili promjena rada

računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. Dva osnovna svojstva svakog virusa su:

samoumnožavanje - kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja

tražiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se može proširiti

samoizvršavanje - virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u

izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datoteke. Virusi se najčešće

aktiviraju pokretanjem zaražene datoteke

15.Koje štete u računalu uzrokuju virusi?

a) usporavanje brzine rada računala

b) brisanje i uništavanje određenih podataka

5

c) blokiranje rada pojedinih programa

d) brisanje i uništavanje određenih programa

e) slanje neželjenih poruka

f) preuzimanje kontrole nad računalom

g) uništavanje pojedinih komponenti računala

16.Kako djeluje obični virus?

Obični virusi priključuju se izvršnim datotekama ( .exe ), tj. zaraze pokrenuti program.

17.Kako djeluju makro virusi?

Makro virusi imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente .

18.Kako djeluje crv ?

Za širenje i djelovanje nije im potreban domaćin (izvršna ili podatkovna datoteka koja se inficira

malicioznim kodom) već se u potpunosti smještaju i sakrivaju u memoriji računala.

Nije ih potrebno aktivirati poput virusa, već se šire i djeluju koristeći isključivo vlastite

mehanizme.

Šire se putem računalnih mreža (Etherneta i Interneta), znatno brže od virusa, zahvaljujući

svojoj sposobnosti širenja bez potrebe za korisničkim utjecajem.

19.Kako djeluje trojanski konj ?

Trojanski konj nije virus u užem smislu, a predstavlja, naizgled koristan program (računalna

igra, popularni uslužni program ili čak program za zaštitu od virusa) koji u sebi sadrži skrivene,

korisniku neželjene funkcije koje se funkcije aktiviraju kada korisnik pokrene zaraženi program.

Mogu prouzročiti razne štete, od brisanja podataka s diska, pa do upravljanja računalom

korisnika (pregledavanje i mijenjanje sadržaja, otkrivanje skrivenih lozinki i sl.).

Za razliku od virusa ili crva, ne može se samostalno replicirati

Najviše se šire putem peer-to-peer mreža (KaZaA, e-Mule, LimeWire,μTorrent i sl.), maskirani u

trenutno popularne programe i crack-ove za programe.

20.Kako djeluje spyware?

Bilježi što korisnik radi na svojem računalu i onda prikupljene informacije šalje Internetom.

21.Kako djeluje adware?

6

Adware je softver koji na računalu prikazuje razne oglase ili reklame, na način da se

neobjašnjivo aktiviraju razni skočni prozori (pop-up) ili linkovi koji vode na druge web stranice,

čak i kada korisnik nije na Internetu.

22.Kako se štitimo od virusa ?

a) Disciplina u radu : - instalacija programa i datoteka samo iz provjerenih izvora

- ne otvarati poštu od nepoznatog pošiljatelja

- ne otvarati privitke u pošti sumnjivog sadržaja

- rabiti samo originalne medije

b) Instalirati antivirusni program i redovito ga nadograđivati

23.Što nazivamo LICENCOM?

Licenca je dozvola za uporabu proizvoda. Kupnjom licence korisnik ne postaje vlasnik programa

već dobiva pravo njegove upotrebe.

24.Što dobivamo kupnjom licence?

Kupnjom licence stječe se:

stručna potpora pri korištenju programa

pravo na reklamaciju

pravo na jeftinu nadogradnju

25.Što nazivamo računalnim piratstvom?

Pod računalno piratstvo ubrajamo sve aktivnosti vezane za protuzakonito kopiranje, prodaju i

distribuciju programa, slika, filmova, muzike i dokumenata.

26.Koje su posljedice ako se bavimo računalnim piratstvom ?

Za računalno piratstvo predviđene su oštre zakonske kazne.

27.Kako dijelimo programe prema vrsti licence?

S obzirom na dopuštenja (licence) za uporabu programa te načina naplate i distribucije,

programe dijelimo na:

Komercijalne programe

Shareware

Freeware

Otvorene programe (open source)

7

28. Opiši razliku između vrsta programa s obzirom na licencu.

Komercijalni program je program za koji postoji autorsko pravo i za čiju se uporabu plaća

naknada pri kupovini (unaprijed). Kupnjom takvog programa kupac preuzima zakonom

propisana prava i obveze (prava = uporaba programa; obveze = ograničenja preprodaje,

umnažanja i dr.). Primjeri komercijalni programa su Corel Draw, AutoCad, Adobe Photoshop...

Shareware je naziv za program koga je dozvoljeno isprobati prije plaćanja. Nakon probnog

roka koji je naveden uz program (obično od 7 do 39 dana), treba platiti naknadu autoru. (pr.

NOD32, Kaspersky, WinRAR, MS Office..)

Freeware je programi koji se može rabiti bez naknade i vremenskog ograničenja, kao i umnažati

bez naknade. Postoji autor ili vlasnik programa koji zadržava autorska prava proizašla iz

vlasništva, no za njih ne traži nikakvu naknadu. Isporučuju se bez izvornog koda pa ih korisnik

ne može mijenjati. (pr. Avast, AVG, Winamp, VLC player, μTorrent..)

Open source (Program s otvorenim kodom) je program koji je moguće rabiti bez naknade.

Uključuje i izvorni kôd i dozvoljava izmjene izvornog kôda bez naknade i ograničenja. Temeljna

namjena je poticati korisnike da mijenjaju, poboljšavaju i dopunjuju program i zatim ga bez

naknade daju na uporabu ostalim korisnicima.

8