Računalom podržana nastava prirode i društva · Dr.sc. Alena Letina1 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected] Sažetak U ovome radu razmatraju se mogućnosti

297

Računalom podržana nastava prirode i društva

UDK: 372.83/85:004Izvorni znanstveni članakPrimljeno: 14.01.2015.

Dr.sc. Alena Letina1

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected]

SažetakU ovome radu razmatraju se mogućnosti organizacije računalom podržane nastave prirode i društva (PID). U tu svrhu predstavljeni su rezultati istraži-vanja kojem je osnovni cilj bio utvrditi mišljenje učitelja o primjeni računala u nastavi prirode i društva te ispitati učestalost primjene računala na tradiciona-lan i suvremeni način. Rezultati istraživanja pokazuju kako učitelji imaju po-zitivno mišljenje o primjeni računala u nastavi prirode i društva te takav oblik nastave zagovaraju više nego li nastavu bez primjene računala, ali unatoč tome računalo primjenjuju povremeno, s blagom tendencijom prema rijetkoj učestalosti primjene. Temeljem analize dobivenih rezultata, formulirani su za-ključci o postojećoj nastavnoj praksi ispitanika i dani prijedlozi za učinkovitiju i suvremeniju primjenu računala u nastavi prirode i društva usmjerenu prema razvoju učeničkih kompetencija.Ključne riječi: nastava prirode i društva, mišljenje učitelja, razvoj kompetenci-ja, suvremena primjena računala, tradicionalna primjena računala;

1 AlenaLetina jeposlijedoktorandica; znanstveni interesi vezani su joj uzpodručjemetodikenastaveprirodeidruštvaididaktikesposebnimfokusomnaistraživačkiusmje-renunastavu,aktivnoučenjeirazvojučeničkihkompetencija.Utimjepodručjimaobjavilavišeznanstvenihistručnihradova.

Alena Letina: Računalom podržana nastava PID napredak 156 (3) 297 - 317 (2015)

298

UvodInformacijsko-komunikacijskatehnologijamožebitivrloučinkovitauobrazova-

njuukolikosenjenomimplementacijomunastavuomogućikvalitativnounaprjeđe-njeprocesaučenjaipoučavanja.Mnogobrojnestudijevećpotvrđujudasepodrškominformacijsko-komunikacijsketehnologijetijekomučenjaipoučavanjaoblikujeniznovihmogućnosti za interakcijuučenika i spoznaja, a time i za razvojučeničkihkompetencija.Samak(2006.)navodipetvažnihrazlogazaštojepoželjnoprimjenji-vatitehnologijuuobrazovanju.Tosu:pozitivanutjecajnamotivacijuučenika,velikemogućnostiobogaćivanjaprocesaučenja,podizanjekvalitativneproduktivnostiuči-telja,razvojtemeljnihvještinaučenikanužnihzainformacijskodobaukojemživi-moteoblikovanjeirealizacijanovihnastavnihstrategijaimetoda.Pritomjevažnonapomenutidaseškolskisustaviinastavanemogusmatratireformiranimasamomasimilacijomtehnologijeunastavniproces.Tehnologijasamaposebinijepokretačsuvremenogobrazovanja.Onajeinovacijakoja,samoukolikojeispravnoprožetauškolskukulturuiodgojno-obrazovniproces,možepokrenutidrugačijenačineuče-njaipoučavanjaiučiteljaiučenika(KulikiBangert-Drowns,1984.).

Nastavaprirodeidruštva(PID),kojaseostvarujetijekomprvogodgojno-obra-zovnog ciklusa, svojim specifičnim interdisciplinarnim karakterom nudi brojneprilikezaimplementacijuinformacijsko-komunikacijsketehnologije,aposebicezauporabu računala u nastavi. Promišljena i svrhovita računalompodržana nastavaprirodeidruštvaomogućavaostvarenjenovihoblikaodgojno-obrazovnogdjelova-nja,pridonosiunaprjeđenjuprocesaučenjaipoučavanja,atimeirealizacijipoželjnihishodaučenjaovognastavnogpredmeta.Dabitakvanastavapridonijelacjelovitomrazvojuučeničkihkompetencijakaotemeljacjeloživotnogučenja,primjenaračunalaunjojtrebabitisuvremena,autentičnailitransformacijskateoblikovanaukonstruk-tivističkipodržanomokruženju.

Temeljni pojmoviUznanstvenojistručnojliteraturinailazimonavišerazličitihizrazakojiserabe

zaračunalompodržanunastavu.Tosuizrazipoputcomputer-assisted instruction, computer-aided instruction, computer-based learning i computer-based instructi-on. Većibrojizrazakojisuuuporabiuengleskomgovornompodručjuukazujenanepostojanjejedinstvenogodređenjatakvenastavetenaprisutnostbrojnihraspravavezanihuzterminologijukojombiseonanaadekvatannačinodredila.Vrločestouuporabijeisintagmacomputer-based education(CBE)kojasesvečešćerabikaogeneričkiterminzaovopodručjeobrazovanjajerrazmatraširokispektarračunalne

299


primjene(Hall,1982.).Mišljenjeznanstvenikaotomekakonanajboljinačinodreditiovopodručjetakođerjerazličito.UranijojtaksonomijiCBEjerazlikovao4načinaprimjeneračunalaunastavi:a)dril i uvježbavanje(učiteljučenicimaprikazujena-stavnesadržajenakonvencionalannačin,nakončegaslijediuvježbavanjepomoćuračunala);b)u tutorskom smislu(računaloprikazujepojmoveikoncepteiomogućujeučenikunjihovoučenjeiuvježbavanje);c)u obliku dijaloga(računaloprikazujena-stavnesadržajeiomogućavanjihovouvježbavanje,aučenikjeslobodanoblikovatiodgovore, postavljati pitanja na slobodannačin i gotovoupotpunosti kontroliratisekvenceučenja)id)računalno upravljana nastava (računalovodiučenikekrozod-govarajućenastavnematerijaleivodievidencijuonjihovimpostignućima)(Watson,1972.).Danas,međutim,znanstveniciupodručjuodgojaiobrazovanjaimajumnogošireshvaćanjeulogekojubiračunalotrebaloimatiuobrazovanju,anovipojmovipoputelektroničkogučenja,virtualnogobrazovnogokruženjateosobnogokolišazaučenjezauzimajusvevišeprostorauraspravama.

Elektroničko učenje određuje sekaooblikučenja, poučavanja ili obrazovanjakoji jepotpomognutprimjenomračunalnih tehnologija,osobito računalnihmreža(Fallon iBrown,2003.).Mnogi sustavizaelektroničkoučenjenalaze senawebupa jeosnovnipreduvjetzapristup timresursimaračunalos internetskomvezom.Unutartakvihokruženjazaelektroničkoučenjeučiteljimogupratitinapredovanjeučenikatijekomučenjaidobiveneinformacijerabitizausmjeravanjeučenikaudalj-njeaktivnostiučenja.Kritiketakvihsustavauglavnomseodnosenanjihoveslabemogućnostiprilagodbeosobnimobilježjimaučenika i različitimstilovimaučenja.Stogaseuposljednjevrijemeprirazvojuračunalnopodržanogučenjasveintenziv-nijeuzimajuuobzirnačelakonstruktivizmakojausredišteprocesaučenjastavljajuučenikaiaktivneoblikeučenja.

Unovijevrijemeuuporabijeipojamvirtualnog obrazovnog okruženjakojiseodnosinaračunalnisustavunutarkojegseostvarujesustavnoučenjeuzpomoćra-zličitihmetoda,tehnikaialatazaisporukuobrazovnogsadržaja(Weller,2007.).Usustavesuuključeniirazličitimultimedijalnisadržaji.Takvaokruženjasnažnijepo-dupirurazličiteoblikeučenja,aučenicidobivajuvećumogućnostsamostalnogkre-iranjaobrazovnihsadržaja.Međutim,takvaokruženjauglavnomimajuzadanitijekučenjapasemožedogoditidastilučenjakojijedefiniranuokruženjuneodgovarasvakomučeniku(ŽubrinićiKalpić,2008.).Zbogtogasejavljanovitrenduračuna-lompodržanomučenjuutemeljennaprimjeniokruženjakojeučenicimaomogućavavećuslobodupriizborunačinaučenja,materijala,komunikacijeisuradnje.Jednoodtakvihokruženjazaučenjejeitzv.osobni okoliš za učenječijejeosnovnoobilježjeosobnapripadnostimogućnostdagaučenikoblikujepremasvojimpotrebama.Ta-kvookruženjezahtjevaodučenikakritičkopreispitivanjeivrednovanjeinformacija.


300

Zarazlikuodvirtualnogobrazovnogokruženjaukojemjetijekučenjaorganizirantakodasviučenicirabeistematerijaleialateteslijedezadaniplanučenja,dizajnosobnogokolišaseprilagođavaosobinamaučenikainjihovustiluučenjaiutomesunjegoveprednosti.Učenikuomogućujukomunikacijusdrugimučenicimatepriku-pljanjeobrazovnihmaterijala.Pritomučeniksamostalnoodlučujeotijekuučenjaisvojimaktivnostima.

Dosadašnja istraživanjaDosadašnjaistraživanjaprimjeneračunalauobrazovanjupokazujudaobrazovni

stručnjacirazličitoprocjenjujuučinkovitostračunalompodržanenastave.PrimjericeOettinger(1969.)smatradaseprevišepretjerujekadasegovorioprednostimatakvenastave.Ponjemu,školesusuvišekonzervativnedabiomogućilekvalitetnuprimje-nuinovacijaunastavi,ainformacijskatehnologijajenedovoljnorazvijenadabisemoglaprimjenjivatiuškoli.SdrugestranePapert(1980.)oduševljenopišeoučin-kovitostiprimjeneračunalaunastaviidobrobitikojuonoimazarazvojpojedinihosobinaučenika.Kakobisenesigurnostuučinkovitostprimjeneračunalaunastavirazjasnila, istraživačisuprovelibrojna istraživanjakojimasunastojalivrednovatiprimjenuračunalaunastavi.Eksperimentalnaistraživanjaoprimjeniračunalauna-stavirezultiralasuuglavnompozitivnomslikompremanjenimučincima.Pokazalosedaprimjenaračunalauobrazovanjupridonosikraćemvremenuučenja,manjimukupnimtroškovimaobrazovanjatevećojmotivacijiučenika(Yah,ChangiChang,2011.).Ona,međutim, pretpostavlja postojanjematerijalnih, tehničkih i organiza-cijskihuvjeta tedazanjihovuprimjenupostojimetodičkidobroosmišljenplan ipromišljenateorijskapozadina(Glasnović-Gracin,2009.).

Istraživanjaprimjeneračunalaunastaviprirodeidruštvauhrvatskomobrazov-nomsustavuzasadasujošuvijekpriličnorijetka.Primjerice,Tomaš(2008.)raz-matraprimjenumodelainteligentnogtutorskogsustavazaformalizacijupodručnogznanjauokvirutognastavnogpredmetatezaključujeopozitivnojreakcijiučenikanatakavmodelučenja,aKostović-VranješiTomić(2014.)svojimistraživanjemza-ključujuonedovoljnojosposobljenostiučiteljazaprimjenuinformacijsko-komuni-kacijsketehnologijeunastaviprirodeidruštva.

Inozemna istraživanja usmjerena na istraživanje učinkovitosti računalom po-držanenastaveprirodoslovlja (Denby iCampbell,2005.,Newton iRogers,2001.;OsborneiHennessy,2003.;Wellington,2003.)utvrđujudakarakterisadržajnastav-nogpredmetaPirodoslovlje(eng.Science)pružamnogopotencijalazakvalitetnuiučinkovituprimjenuračunala:

301


•omogućujeaktivno,konstruktivno,kontekstualno,kooperativno,samoreguli-ranoireflektivnoučenje

•povećavainteresimotivacijuučenikazaznanostinjihovosudjelovanjeuna-stavnimaktivnostima

•omogućujepristupbrojnimizvorimaspoznajerelevantnimazaoblikovanjepri-rodoslovnihspoznaja

•omogućava vizualizaciju i manipulaciju kompleksnih modela u obliku tro-dimenzionalnih prikaza i kretanja što pridonosi unaprjeđenju razumijevanjaznanstvenihidejaiapstraktnihprirodoslovnihkoncepata

•podupireprocesistraživanjaomogućujućibrzuvizualnuinformaciju(grafičkiprikaz)opodatcimaprikupljenimamjerenjem

•omogućujepovezivanjenastaveprirodoslovljasasuvremenomznanošćuipri-stupiskustvimakojenijemogućestećiuizvornojstvarnosti.

Znanstvenimanalizamautvrđenojedauspješnaintegracijaračunalnetehnolo-gijeunastavuzahtjeva iadekvatanprofesionalni razvojučitelja (Becker iRavitz,2001.;Carvin,1999.;Dexter,RonaldiBecker,1999.)kojitrebanadilazitijednosta-vanrazvoj računalnihvještina.Mnogo jevažnijestručnoosposobljavanjeučiteljaza integraciju računalaukurikulum.Utvrđeno jedaseučiteljikoji suse stručnoosposobljavali u tompodručju osjećaju osposobljenijima i sigurnijimau primjeniračunalaunastavnojpraksi(BeckeriRavitz,2001.;Carvin,1999.).

Natemeljuanalizestručneiznanstveneliteratureutvrđenasuiobilježjaučiteljakojasusepokazalarelevantnimazaprimjenuračunalaunastavi.Tosu:a)osobnaučinkovitostupoučavanjuprimjenomračunala(PamukiPeker,2009.);b)očekivaniishodiučenjaiideologijaupravljanjarazredom(Enochs,ScharmanniRiggs,1995.);c)dobučitelja (Loyd iGressard,1984.;Ropp,1999);d)godine iskustvaupouča-vanju(PamukiPeker,2009.)ie)razvijenostkompetencijazaprimjenuračunalaunastavi.

BeckeriRavitz(2001.)smatrajudaučiteljskistilpoučavanjaiuvjerenjaotomekakoučeniciuče takođerbitnoutječunanačinnakojioni integriraju računalounastavi.Takoučiteljikojipodržavajukonstruktivističkipristupunastavičešćeinte-grirajuračunalounastavunasuvremen,intelektualnoplodonosannačin,promičućismislenuintegracijuračunalaunastavukaoalatazarazvojučeničkihkompetenci-ja.Nasuprot tome, akoučitelj preferira tradicionalnemetodepoučavanja težemuprimjenjivatiračunalounastavinaprogresivannačin(Carvin,1999.;Dexterisur.,1999.)teganajčešćeprimjenjujeuilustrativnomsmislu,zaprojekcijunastavnihsa-držaja.

Becker i Ravitz (2001.) zaključuju da učitelji koji sudjeluju u profesionalnomrazvojuikojisuaktivniusvojojprofesijičešćeprimjenjujuračunalounastavikao


302

iučiteljikojisusklonijiprihvaćanjuiinkorporacijinovihideja,promjenaireformiusvojupraksu(Dexterisur.,1999.).Također,ukolikojeučiteljkreativanmislilac,spremannacjeloživotnoučenjeidonošenjenovihodluka,vjerojatnoćečešćeprimje-njivatiračunalonatransformacijski,integrativanisuvremeninačinkojijekoristanzaučenikenegolinanačinkojipodržavatradicionalnunastavu(Carvin,1999.).

Provedenestudijeoprimjeniračunalaunastavidovodedojošnekihzaključaka:1)potrebnojestručnoosposobljavanjeučiteljaipodrškauprimjeniračunalaukoli-koseželipostićiuspješnaprimjenaračunalnetehnologijeunastavi(Becker,1994.;HoneyiHenriquez,1993.);2)nemaodgovarajućefinancijskepotporezaprimjenuračunalaunastavi (Becker,1994.;Honey iHenriquez,1993.;Sheingold iHadley,1990.);3)učiteljinemajuvremenazaoblikovanjenastavepomoćuračunala(Becker,1994.;HoneyiHenriquez,1993.;SheingoldiHadley,1990.);4)pristupačnost,raspo-ređivanjeidostupnostsuproblemiskojimasesusrećuučiteljikojiželeprimjenjivatiračunalounastavi(Becker,1994.;HoneyiHenriquez,1993.;Sheingold iHadley,1990.);5)mnogiučiteljineprimjenjujuračunalounastavičaknitiakoimjeonodo-stupno(Marcinkiewicz,1994.).Svenavedenovaljauzetiuobzirkadaserazmatrajumogućnostioblikovanjaračunalompodržanenastave.

Primjena računala u nastavi prirode i društvaKadagovorimooprimjeniračunalaunastavi,potrebnojerazmotrititritemeljne

komponente - učestalost, vremensko trajanje i svrhu (namjenu) njihove primjene.Najvažnijaodnavedenihkomponenti jenamjena ili svrhaprimjenekoja semožepromatratisastajalištarazličitihteorijaučenja-biheviorizma,kognitivizmaikon-struktivizma.Svrhailinamjenaprimjeneračunalaunastaviprirodeidruštva(PID)trebalabibitiusmjerenanapoticanjerazvojaučeničkihkompetencijazacjeloživotnoučenjeikognitivnihprocesavišerazinetesmanjivanjereproduktivnihoblikauče-nja.TakavnačinprimjeneračunalaunastaviPID-aučenicimamožeomogućitipre-uzimanjeaktivneulogepridolaženjudonovihinformacija,pristupinformacijamasciljemproširivanjaznanjaorazličitimtemamaisadržajimatognastavnogpredmeta,pristupilustracijamakojeomogućujupoglednanekedijeloveučenikovaokruženjakojenijemogućespoznatikrozizvornustvarnost,razvijanjeiunapređenjenjihovesposobnostipromišljanjaikritičkograzmatranjailipakprikupljanje,obraduituma-čenjepodatakadokojihsedolaziistraživačkimučenjem.

PrimjenaračunalairačunalnihaplikacijaunastaviPID-aosobitojeučinkovitakadazbogprostorneivremenskeudaljenosti,spoznajnesloženostiinepristupačno-stiizvornastvarnost,kaonajvažnijakomponentanastavePID-a,nijeprikladnazaneposrednoproučavanje(DeZan,2005.).OsimtogaračunalounastaviPID-amože

303


poslužitizaprimjenuaplikacijaodgojno-obrazovnogkarakterakojemogupomoćiučenicimau razumijevanju nastavnih sadržaja i pridonijeti njihovojmotivaciji zasamostalnoistraživanjepojedinihtema.SvetootvaraPIDnovimsadržajima,kojiutradicionalnojnastavinisubilimogući.

VelikeobrazovnemogućnostiunastaviPID-aimaiprimjenainterneta.Internetkao jedinstvenaglobalna računalnamreža iworld wideweb sučeljepredstavljajunovovirtualnookružjezaučenje.UnastaviPID-aomogućitćeučenicimapretraži-vanjebazapodataka,prikupljanje,obraduiusporedbuinformacija,međusobnuraz-mjenu,virtualnušetnjumuzejima,primjenuprogramairačunalnopotpomognutihokruženjazaučenjepostavljenihnawebu,uporabuelektroničkepošteiwebforuma,posjetobrazovnimportalimaiprimjenumultimedijalnihprikaza.Internetpružave-likemogućnostizapronalaženjematerijalazaučenje,notajmaterijal,najčešće,nijemetodičkiadekvatnostrukturiran.Učenicitakoprikupevelikukoličinuinformacijabezsposobnostidatedijelovekritičkipovežuiliuočenajbitnijepojmove.Stogavaljaimatinaumukakonisusvisadržajidostupninainternetuprimjenjiviunastavitedaučiteljtrebabitidobarfacilitatoruprocesuodabiraprikladnihinformacijairazvijatikodučenikatemeljnorazumijevanjekakorabitiinternetskeizvore.Primjenainter-netaunastavipovlačizasobomipitanjeopremljenostiškola,jerjeosnovnipredu-vjetrealizacijerazredakaonoveobrazovnesredine,ukojojseprimjenjujeračunalo,prisutnostračunalauučionici,kaoidostupnostinterneta.

UnatočbrojnimprednostimaprimjeneračunalaunastaviPID-avaljapripazitidanedođedooblikovanjanastavepretjeranousmjerenenatehnologijuukojojdola-zidosupstitucijeučiteljailipakizvornestvarnostisastrojem,odnosnoračunalom.StogapriodabiruprogramskepodrškezanastavuučiteljponajprijetrebarazmotritiukojojmjeritajprogramdoistamožepomoćiproučavanjufenomenaPID-airazvojuučeničkihkompetencijatepostojelinekidrugi,učinkovitijinačinizapostizanjetogacilja.Teknakontakveprocjenemogućajenjihovaučinkovitaprimjena.

Različiti načini primjene računala u nastavi Iakoseprimjenaračunalaunastaviopćenitoodređujekaoinovacijainadasve

naprednaorganizacijanastave,od6o-tihgodina20.stoljećadopočetka21.stoljećaprimjenaračunalaunastavibilajeuglavnomtradicionalna.Ovorazdobljemožesenazvatirazdobljemučenjaodračunala.Takvoučenjeuključujeaktivnostikaoštosuračunalompodržanopoučavanjenamijenjenorazvojutemeljnihznanjaučenika.Na-glašavasedril,uvježbavanjeiznanjestečenonižimrazinamaučenja.Naoblikovanjesustavazaučenjekojimajetemeljnanamjenabilaprijenosčinjenicaiuvježbavanjeodređenihakcijaosobitojeutjecalabiheviorističkateorija.Međutim,kaoposljedi-


304

cauvažavanjakognitivističkogpristupa,usustavimazaučenjesepočelasvevećapažnjapridavatiučenjuprincipaiprocesateuklapanjunovihspoznajaupostojeća.Razvojkonstruktivističkihnačelaučenjautjecaojenarazvojelektroničkihsustavaukojimaučeniciimajuvećuautonomiju,amaterijaliseprilagođavajuučenicima,ukojimasenaglašavaprocesučenjaisuradničkiradteuklapanjevlastitihmaterijalausustav.

Goddard(2002.) tvrdida je informatičkodobaoblikovalokulturnu,povijesnui društvenu potrebu za integracijom tehnologije u razvoj i povećanje učeničkihsposobnosti samoregulirajućegučenja,kritičkogmišljenja,mentalnogdjelovanja ivještine donošenja odluka.Time želi istaknuti potrebu za nadilaženjemprimjeneračunalasamousvrhurazvojaračunalnepismenostiučenika,njihovauvježbavanjaiprakseiusmjeritiučiteljepremaintegracijiračunalnihprogramanaprogresivnijinačinodonogakojijetrenutnoprisutanunastavi.

Naime,učiteljikojiseslužeračunalomunastavičestoraberačunalonatradi-cionalannačin,kaopomagalo,doksenastavasamaposebinijebitno izmijenila.Becker(1994.)izvješćujedajenajčešćasvrhaprimjeneračunalaunastavipodupira-njerazvojatradicionalnihvještinaučenikainastaveusmjerenepremačinjenicama.Učionicausmjerenanaučitelja,prenošenjeznanjairazvojnižihrazinaspoznajekaoštosuprisjećanje,razumijevanje i individualnoučenjevezanesuza tradicionalnuprimjenuračunalaunastavi(Jonassen,1999.;Salomon,1990.;Salomon,PerkinsiGloberson,1991.).Učiteljprimjenjujeračunalonailustrativannačin,kakobiučenici-maomogućioučenjenovihpojmovaičinjenica.Međutim,učiteljitrebajuosvijestitidaprimjenaračunalaunastaviotvaraniznovihmogućnostikojemoguomogućitiučenicimaaktivnosudjelovanjeunastavnomprocesu.Primjenaračunalaunastaviopćenito,patakoiunastaviPID-a,trebalabibitioblikovanatakodasenjomepri-doneserazvojusamostalnog,anticipacijskogicjeloživotnogučenja.Učiteljpritomvišenijesamoprenositeljinformacija,većpreuzimaulogustručnjakazaupravljanjeučenjem.

Suvremena, progresivna, autentična ili transformacijska primjena računala unastaviPID-amože se odrediti učenjemkoje podrazumijeva integraciju računalakaosredstvazarazvojumaukonstruktivističkipodržanomokruženju.Utakvomepristuputehnologijapodupireznačenjegeneriranoodstraneučenika(BeckeriRa-vitz,2001.;Carvin,1999.;CubaniPea,1998.;Dexterisur.,1999.;Salomonisur.,1991.).Učinkovitost takvognačinaprimjeneračunalausmjerena jepremarazvojuučeničkihkompetencija.PremaDexteruisur.(1999.)kadasetehnologijaprimjenjujenaprogresivannačinonapodupireaktivnoučenjeipostajesredstvopomoćukojegučenicikonstruirajuvlastitespoznaje.Računalatakoslužezapromocijuvišerazine

305


kritičkogmišljenja,reorganizacijuučenikovamentalnogfunkcioniranjainadilaže-njeograničenjauma.

Metoda

Cilj istraživanja:Uovomeradupredstavitćeserezultatiistraživanjačijijeciljbioutvrditimišlje-

njeučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-ateispitatiučestalostinačinnjihoveprimjene(tradicionalni/ilustrativniilisuvremeni).

Problemi istraživanja: Izopćegciljaistraživanjaformuliranisusljedećiistraživačkiproblemi:1.Kakvemogućnostizaprimjenuračunalaimajuučiteljiunutaručionicezara-zrednunastavu?

2.Kakvo jemišljenjeučiteljaoprimjeni računalaunastaviPID-a (pozitivno/negativno/nedefinirano)?

3.JesuliučiteljisklonijiprimjeniračunalaunastaviPID-ailinastaviPID-abezprimjeneračunala?

4.KolikočestoučiteljiprimjenjujuračunalounastaviPID-a?5.PostojilistatističkiznačajnarazlikauučestalostiprimjeneračunalaunastaviPID-anatradicionalanisuvremennačin?

6.Postoji liznačajnarazlikaumišljenjuučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-asobziromnanjihovustručnuspremuistaž?

7.Postoji li značajna razlika u učestalosti primjene računala u nastavi PID-anatradicionalanisuvremennačinizmeđuučiteljarazličitestručnespremeistaža?

HipotezeH(1)Većinaučiteljaurazrednojučioniciimastolnoračunalosinternetskimpri-

ključkomkojemogurabititijekomnastave.H(2)UčiteljiimajupozitivnomišljenjeoprimjeniračunalaunastaviPID-a.H(3)UčiteljisusklonijinastaviPID-auzprimjenuračunala,negolinastaviPID-

abezprimjeneračunala.H(4)UčiteljičestoprimjenjujuračunalounastaviPID-a.H(5)UčiteljiznatnoučestalijeprimjenjujuračunalounastaviPID-anatradicio-

nalan(ilustrativan),negolinasuvremen(progresivan)način.H(6)Nemaznačajnerazlikeumišljenjuučiteljaoprimjeniračunalaunastavi

PID-asobziromnanjihovua)stručnuspremuib)staž


306

H(7)NemaznačajnerazlikeuučestalostiprimjeneračunalaunastaviPID-anatradicionalanisuvremennačinsobziromnaa)stručnuspremuib)staž

Istraživački instrumentiZapotrebeovogistraživanjanačinjenjeupitniksastavljenodtridijela.Prvim

dijelomupitnikaprikupljenisudemografskipodatcioispitanicima.Drugidioupit-nikasastojaoseodniza tvrdnjikojimaseutvrđivalomišljenjeučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-a.NatemeljuprocjenenavedenihtvrdnjiutvrđivalosejesuliučiteljisklonijiprimjeniračunalaunastaviPID-ailinastaviPID-abezprimjeneračunala.Učitelji su svojemišljenje izražavalina skali od1do5 (1=uopće seneslažem,2=uglavnomseneslažem,3=neodlučansam,4=uglavnomseslažem,5=upotpunostiseslažem).TrećidioupitnikaobuhvaćaojeskalestvrdnjamakojimasepropitivalaučestalostprimjeneračunalaunastaviPID-anailustrativanisuvremeninačin.UčiteljisusamoprocjenuoučestalostiprimjeneračunalaunastaviPID-aiska-zivali na peterostupanjskim skalama (1=nikada, 2=rijetko, 3=ponekad, 4= često,5=uvijek).

Ispitanici i provedba istraživanjaIstraživanje je provedeno anketiranjem na uzorku učitelja razredne nastave

(N=104)užupanijiGradaZagrebaiZagrebačkojžupaniji.Uzorkomsudominantnoobuhvaćeneispitanice(94%),doksupremastažuistručnojspremipodjednakoza-stupljenesvekategorijeispitanika-ispitanicisvisokom(54%)ivišom(46%)struč-nomspremomteispitanicisradnimstažemukategorijamado10godina(32%),od11do20godina(34%)ivišeod20godina(35%).

Metode obrade podatakaObradapodataka izvršena je statističkimprogramomSPSS.Zaprovjerunor-

maliteta distribucije odgovora ispitanika na svakoj subskali proveden je Kolmo-gorov-Smirnovljev test. Rezultati testa ne pokazuju odstupanje u odnosu na nor-malnu distribuciju odgovora na subskalama:Primjena računala u nastaviPID-a (K-S=1,34;p>0,05) iSuvremena primjena računala (K-S=1,16;p>0,05),dokjezavarijableNastava PID-a bez primjene računala (K-S test=1,54;p<0,05) i Ilustra-tivna primjena računala (K-S test=1,61;p<0,05) test pokazao statistički značajnurazlikuuodnosunanormalnudistribuciju.Kakoodstupanjanisuizrazitonaglašena,udaljnjojsuobradikorišteniparametrijskistatističkipostupci.Naime,Petz(1997.)navodikakojejošuvijekopravdanokoristitiparametrijskustatistikuukolikosudis-tribucijepravilne.Uvjetnijedabudupotpunosimetrične,većdanebudubimodalneiliU-oblika(anašakrivuljajezvonolika)tedasuuzorcidovoljneijednakeilisličneveličine.Također,onnavodidapostupcikojizahtijevajunormalitetdistribucijadaju

307


neprihvatljive rezultate samouslučajukadapodaci sugerirajudasupretpostavkeparametrijske statistike narušene u ekstremnom stupnju. U drugim slučajevima,iako distribucije odstupaju od normalnih, ovi postupci daju prihvatljive rezultate(Aron,AroniCoups,1994.;Norman,2010.).Također,kodvećihuzorakaispitanikapostojimogućnostdazbogdjelovanjacentralnoggraničnogteoremaK-Stestbudepreosjetljiv,odnosnostatističkiznačajan.Zbogsveganavedenogtezbogtogaštoasi-metričnostdistribucijanijevisokoizražena,udaljnjojanalizipodatakaprimijenjenisuparametrijskistatističkipostupci.Zautvrđivanjerazlikauodgovorimaispitanikanaodređenimskalamaupitnikaprimjenjenjet-testzazavisneuzorke,azautvrđi-vanje razlikauodgovorima ispitanikaovisnoonjihovoj stručnoj spremi t-test zanezavisneuzorke.Razlikauodgovorimaispitanikaovisnoogodinamanjihovastažaprovjeravanajejednosmjernomanalizomvarijance.Također,kakobiseprovjerilapovezanostizmeđumišljenjaučiteljaoprimjeniračunalainačinakorištenjaračuna-launastaviPID-aizračunatjePearsonovkoeficijentkorelacijeizmeđuvrijednostiodgovoranapojedinimskalamaupitnika.

RezultatiBudući da primjena računala u nastavi pretpostavlja postojanje materijalnih,

tehničkihiorganizacijskihuvjeta,najprijesenastojaloutvrditipostojelinavedeniuvjetizaprimjenuračunalauškolamačijisuučiteljisudjelovaliuovomistraživanju.Naime,primjenaračunalaunastaviPID-apodrazumijevamogućnostsluženjaraču-nalomurazrednojučioniciukojojsenastavaostvaruje.Istraživanjemjeutvrđenoda71%anketiranihučiteljaimamogućnostprimjeneračunalausvojojučionici.Nada-lje,utvrđenojedaseučiteljiunastavinajčešćeslužeprijenosnimračunalomkojejeuvlasništvuškoleikojeseposuđuje(65%).Samo24%učiteljaimastolnoračunalokojejesastavnidionjihoverazredneučionice,anjih11%zapotrebenastaveprimjenjujesvojeosobno,prijenosnoračunalo.Rezultatiistraživanjatakođerpokazujukakove-ćinaučiteljakojiimajumogućnostprimjeneračunalaunastavi,nemajumogućnostpristupainternetuusvojojučionici(64%),štoimonemogućavauporabuodređenihedukativnihaplikacijaiokruženjazaučenjekojezahtijevajupristupinternetu.

MišljenjaučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-aistraženasupomoćunizatvrdnjidjeljivihudvijeskaleizkojihse,zbognjihovesadržajnesuprotnosti,mogloprocijenitizagovarajuliučiteljiprimjenuračunalaunastaviPID-ailinastavuPID-abezprimjeneračunala.DobivenirezultatiprikazanisuuTablici1.


308

Tablica 1. Mišljenje učitelja o primjeni računala u nastavi PiD

Mišljenje učitelja N M SD t-test df p

Mišljenje u korist primjene računala u nastavi PID

104 3,55 0,394,16 103 0,00**

Mišljenje u korist nastave PID bez primjene računala

104 3,34 0,33

Dobiveni podatci pokazujuda jemišljenjeučitelja ukorist primjene računalaunastaviPID-a (M=3,55;SD=0,39)uglavnomafirmativno sblagom tendencijompremaneodređenommišljenju,dokjemišljenjeukoristnastavePID-abezprimjeneračunalauglavnomneodređeno(M=3,34;SD=0,33)inemožeseodreditinitikaopozitivno,nitikaonegativno.DaljnjaanalizapokazalajedaučiteljiimajustatističkiznačajnopozitivnijemišljenjeoprimjeniračunalaunastaviPID-anegolionastaviPID-abezprimjeneračunala(t=4,16;df=103;p=0,00).

Mišljenje učitelja o primjeni računala u nastavi PID-a s obzirom na njihovustručnu spremu istraženo je provjerom statističke značajnosti razlika na skalamaPrimjena računala u nastaviiNastava bez primjene računala.(Tablice2i3).

Tablica 2. Rezultata na skali Primjena računala u nastavi ovisno o stručnoj spremi

Stručna sprema N M SD t-test df p

VŠS 48 3,44 0,36-2,72 102 0,01*

VSS 56 3,64 0,39

Tablica 3. Rezultata na skali Nastava bez primjene računala ovisno o stručnoj spremi


VŠS 48 3,37 0,350,80 102 0,43

VSS 56 3,31 0,32

KakovidimoizTablice2,naskalikojomseutvrđivalomišljenjeučiteljaukoristprimjeneračunalaunastaviPID-autvrđenjestatističkiznačajno(t=-2,72;df=102;p=0,01)većirezultatispitanikasvisokomstručnomspremom(M=3,64;SD=0,69),uodnosunaispitanikesvišomstručnomspremom(M=3,44;SD=0,36)štoukazujenanjihovuvećusklonostnastaviuzprimjenuračunala.Takođerjeutvrđenodanemastatističkiznačajnerazlikeumišljenjuizmeđuispitanikavišeivisokestručnespreme(t=0,80;df=102;p=0,43)ukoristnastavePID-abezprimjeneračunala(Tablica3).

309


MišljenjeučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-asobziromnaradnistažistraženojeprovjeromstatističkeznačajnostirazlikanaskalamaPrimjena računala u nastaviiNastava bez primjene računala(Tablice4i5).

Tablica 4. Rezultata na skali Primjena računala u nastavi ovisno o stažu ispitanika

Radni staž N M SD F df p

0-10 33 3,61 0,40

0,72 2/101 0,4911-20 35 3,54 0,41

21 i više 36 3,50 0,36

Tablica 5. Rezultati na skali Nastava bez primjene računala ovisno o stažu ispitanika


0-10 33 3,27 0,30

4,33 2/101 0,02*11-20 35 3,27 0,33

21 i više 36 3,47 0,34

KakovidimoizTablice4,naskalikojomseutvrđivalomišljenjeučiteljauko-ristprimjene računalaunastaviPID-anijepotvrđena statističkaznačajna razlikaodgovoraučiteljaovisnoonjihovuradnomstažu.Međutim,premapodatcimana-vedenimauTablici5vidimodajenaskalikojomseutvrđivalomišljenjeučiteljaonastaviPID-abezprimjene računalautvrđenastatističkiznačajna razlika izmeđukategorija ispitanika s različitim radnim stažem (F=4,33; df=2/101; p<0,05). PosthoctestiranjemBonferronitestompotvrđenojekakonastavnicikojiimaju21ivišegodinastažaimajustatističkiznačajnovećirezultatnaskaliNastava bez primjene računalauodnosunanastavnikekojiimaju11-20i0-10godinastaža(Bonferro-ni=0,20;p<0,05).Dobivenirezultatipokazujudaučiteljis21ivišegodinastažavišezagovarajunastavuPID-abezprimjeneračunalauodnosunanastavnikekojiimajumanjeradnogstaža.

UčestalostodređenihnačinaprimjeneračunalaunastaviPID-aistraženajeska-lamaIlustrativna uporabaiSuvremena uporaba računalaunastaviPID-a(Tablica6).

Natemeljuvrijednostiaritmetičkihsredinaučestalostiprimjeneračunalauna-staviPID-anailustrativan(M=2,68;SD=0,80)isuvremeninačin(M=2,66;SD=0,91)utvrđenojedaučiteljiobanavedenanačinaprimjenjujupodjednakoučestaloodnosnoponekad,sblagomtendencijompremarijetkojučestalostiprimjene.KakovidimoizTablice6,daljnjomanalizomnijepotvrđenastatističkiznačajnarazlikauučestalosti


310

primjeneračunalaunastaviPID-anailustrativanisuvremennačin(t=0,21;df=103;p=0,84).

UčestalostnavedenihnačinaprimjeneračunalaunastaviPID-aovisnoostruč-nojspremiučiteljaistraženjeprovjeromstatističkeznačajnostirazlikanaskalamaIlustrativna uporabaiSuvremena uporaba računala u nastavi(Tablice7i8).

Tablica 7. Rezultati na skali Ilustrativna uporaba

ovisno o stručnoj spremi ispitanika


VŠS 48 2,70 0,780,30 102 0,77

VSS 56 2,65 0,82

Tablica 8. Rezultati na skali Suvremena uporaba ovisno o stručnoj spremi ispitanika


VŠS 48 2,58 0,81-0,91 102 0,36

VSS 56 2,74 0,99

Nijepotvrđenastatističkiznačajnarazlikauučestalostiprimjeneračunalauna-staviPID-anailustrativanisuvremennačinsobziromnastupanjstručnespremenastavnika.

UčestalostprimjenenavedenihnačinaprimjeneračunalaunastaviPID-aovisnoo radnome stažu učitelja istražena je provjerom statističke značajnosti razlika naskalama Ilustrativna uporaba iSuvremena uporaba računalau nastavi ovisnoostažunastavnikapričemujekorištenajednosmjernaanalizavarijance.Rezultatisunavedeniutablicama9i10.

NaskaliIlustrativna uporaba računalaunastavinijeutvrđenastatističkaznačaj-narazlikaodgovoraovisnooradnomstažuučitelja(Tablica9),apremapodatcimaizloženimauTablici10možeseuočitidajenaskaliSuvremena uporaba računala u nastaviutvrđenastatističkiznačajnarazlikaizmeđuodgovoraispitanikasrazličitom

Tablica 6. Učestalost primjene računala na tradicionalan i suvremen način

Način primjene računala u nastavi PID N M SD t-test df p

Ilustrativna primjena 104 2,68 0,800,21 103 0,84

Suvremena primjena 104 2,66 0,91

311


duljinomradnogastaža(F=7,43;df=2/101;p<0,01).PosthoctestiranjemBonferronitestompotvrđenojekakoučiteljikojiimaju0-10godinaradnogastažapostižusta-tističkiznačajnovećirezultatnaskaliSuvremena uporaba računala u nastavi PID uodnosunaučiteljekoji imaju21 i višegodina radnoga staža (Bonferroni=0,78;p<0,05),none iuodnosunanastavnikekoji imaju11-20godinastaža.DobivenirezultatiukazujunaučestalijuprimjenuračunalaunastaviPIDnasuvremeninačinmlađihispitanikasmanjeradnogastaža.

DiskusijaHipoteza 1kojomjepretpostavljenodavećinaučiteljaurazrednojučioniciima

stolnoračunalos internetskimpriključkomse odbacuje.Analizaprikupljenihpo-datakapokazala jedasamo24%učitelja imastolnoračunalokoje jesastavnidionjihoverazredneučionice,doksevećinaučiteljaunastavinajčešćeslužiprijenosnimračunalomkojejeuvlasništvuškoleikojeseposuđuje.Također,samomanjibrojučitelja(36%)navodidaseuučionicimožeslužiti internetskomvezom.Primjenaprijenosnogračunalakojeučiteljimeđusobnoposuđujumožeseodreditikaoprije-laznoinesasvimučinkovitorješenjejertakvaorganizacijaneomogućavauporabusvihpotencijalakojeračunalopružaunastavi,amožeutjecatiinarjeđuprimjenuračunalaunastavnomprocesu.Naime,učiteljičestoodustajuodprimjeneračunalakojeseposuđujezbognesnalaženjauspajanjunavedenetehnologijeivremenakojejezatopotrebnoilipaknemogućnostiprimjeneračunalanaodređenomsatuzbognjegoveprimjeneudrugomrazrednomodjelu.Nemogućnostpristupa internetuu

Tablica 9. Rezultati na skali Ilustrativna uporaba ovisno o stažu ispitanika


0-10 33 2,62 0,93

3,09 2/101 0,0511-20 35 2,47 0,81

21 i više 36 2,92 0,58

Tablica 10. Rezultati na skali Suvremena uporaba ovisno o stažu ispitanika


0-10 33 3,02 0,81

7,43 2/101 0,00**11-20 35 2,72 1,02

21 i više 36 2,24 0,74


312

učionicitakođeronemogućavabrojneoblikeučinkoviteprimjeneračunalaieduka-tivnihaplikacijakojezahtijevajudostupnostinternetskemreže.

Hipoteza 2kojomjepretpostavljenodaučiteljiimajupozitivnomišljenjeopri-mjeni računala u nastavi PID-a se prihvaća. Analiza je pokazala da jemišljenjeučiteljaukoristprimjeneračunalaunastaviPID-auglavnomafirmativno(M=3,55;SD=0,39).Pritomvaljanaglasitidanavedenirezultatukazujenablagutendencijupremaneodređenommišljenju,kojabisemoglaprotumačitiosvješćenošćuučiteljaomogućnostimaiprednostimarealizacijenastavePID-auizvornojstvarnosti.Utomkontekstu,preporučasedaljnjirazvojpozitivnesvijestiučiteljaosvrhovitojprimjeniračunalaunastaviPID-auslučajevimakadaizvornastvarnostnijedostupnailikadaprimjena računalamože pridonijeti boljem učeničkom razumijevanju apstraktnihprirodoslovnihpojmovaifenomena.

Hipoteza 3kojomjepretpostavljenodasuučiteljisklonijinastaviPID-auzpri-mjenuračunala,negolinastaviPID-abezprimjeneračunalase prihvaća.Analizaprikupljenihpodatakapokazalajedaučitelji imajustatističkiznačajnopozitivnijemišljenjeoprimjeniračunalaunastaviPID-anegolionastaviPID-abezprimjeneračunala(t=4,16;df=103;p<0,01).Izdobivenihrezultatavidljivojedaučiteljinasta-vuPID-asmatrajupogodnomzaprimjenuinformatičketehnologije.TakavpodatakukazujenaprepoznavanjeprednostikojepoučavanjeuzprimjenuračunaladonosinastaviPID-a.

Hipoteza 4 kojomjepretpostavljenodaučiteljičestoprimjenjujuračunalouna-staviPID-ase odbacuje.Natemeljuvrijednostiaritmetičkihsredinaučestalostipri-mjeneračunalaunastaviPID-anailustrativan(M=2,68;SD=0,80)isuvremennačin(M=2,66;SD=0,91)možesezaključitidaučiteljiobanavedenanačinaprimjenjujusamoponekad,sblagomtendencijompremarjeđojučestalostiprimjene.Takvinala-zimogusepovezatisautvrđenimnalazimaološimuvjetimakorištenjainedovoljnojdostupnostiračunalaiinternetskevezeurazrednimučionicamaiupućujunapotrebupoticanjaučestalijeprimjeneračunalaunastavi.

Hipoteza 5kojomjepretpostavljenodaučiteljiučestalijeprimjenjujuračunalounastaviPID-anatradicionalan,negolinasuvremennačinse odbacuje.AnalizapodatakautvrdilajedanepostojistatističkiznačajnarazlikauučestalostiprimjeneračunalaunastaviPID-anatradicionalanisuvremennačin(t=0,21;df=103;p=0,84).Promatrajućinavedenerezultateuokviruprethodnoutvrđenognalazaotendencijiispitanikapremarijetkojučestalostiprimjeneračunalainajedaninadruginačin,podatakdobivenovomanalizomnemožesetumačitiukoristnititradicionalne,nitisuvremeneprimjeneračunalaunastaviPID-a.Ipak,ukontekstuprethodnodonese-nihzaključakaopotrebiučestalijeprimjenebrojnihmogućnostikojeračunalonudiunastaviPID,možesezaključitiopotrebistručnogusavršavanjaučiteljaorazličitim

313


načinimaprimjeneračunalaunastavi,aosobitoonihkojisuusmjerenipremarazvo-juviših razinamišljenjaučenika,njihovakritičkogzaključivanja ibrojnihdrugihkompetencija.

Hipoteza 6kojomjepretpostavljenodanemaznačajnerazlikeumišljenjuučite-ljaoprimjeniračunalaunastaviPID-asobziromnanjihovua)stručnuspremuib)radnistažse odbacuje.AnalizarezultatajepokazaladaučiteljisvisokomstručnomspremomimajupozitivnijemišljenjeukoristnastavePID-auzprimjenuračunalau odnosunaučitelje s višom stručnom spremom.Također, utvrđena je statističkiznačajnarazlikaizmeđukategorijaispitanikasrazličitimradnimstažem(F=4,33;df=2/101;p<0,05).Učiteljis21ivišegodinastažavišezagovarajunastavuPID-abezprimjeneračunalauodnosunanastavnikekojiimajunajmanjeradnogstaža.

Hipoteza 7kojomjepretpostavljenodanemaznačajnerazlikeuučestalostipri-mjeneračunalaunastaviPID-anatradicionalan,odnosnosuvremennačinizmeđuučiteljasobziromnanjihovua)stručnuspremuib)radnistaždjelomično se prihva-ća, a djelomično odbacuje.Prihvaćasediohipotezekojiseodnosinanepostojanjestatističkiznačajnerazlikeuprimjeni računalaunastaviPID-ana tradicionalan isuvremennačinsobziromnastručnuspremuispitanika,aodbacujesediohipotezekojijetoistopretpostaviosobziromnaradnistažučitelja.Naime,rezultatisupo-kazalidamlađiučiteljikojiimajudo10godinaradnogstažaučestalijeprimjenjujuračunalounastaviPID-anasuvremeninačin.Takvinalaziuskladususrezultatimanekihprijašnjihistraživanja(LoydiGressard,1984.;PamukiPeker,2009.;Ropp,1999.),aukontekstunašegistraživanjaukazujunatodasumlađiučiteljisklonijiprimjenisuvremeneparadigmenastavezakojusuosposobljenitijekomsvogformal-nogobrazovanja.

ZaključakNatemeljurezultataprovedenogistraživanjamožesezaključitidajemišljenje

anketiranihučiteljaukoristprimjeneračunalaunastaviPID-auglavnomafirmativ-notedaučiteljiuočavajupozitivneaspektetakvenastave.Međutim,blagatendencijapremaneodređenommišljenjuprisutnauodgovorimaispitanikaukazujenajošuvi-jeknedovoljnuinformiranostučiteljaomnogimprednostimaimogućnostimakojeprimjenaračunalaunastaviPID-anudi.Natemeljutakvoganalazamožesezaklju-čitiopotrebidaljnjegizgrađivanjapozitivnogmišljenjaučiteljaukoristračunalompodržanenastave,štojemogućeostvaritiuključivanjemučiteljaustručneskupoveusmjerene prema razvoju pozitivne svijesti o inovacijama koje donosi računalompotpomognutanastava.Također,važnojeskrenutipozornostnapotrebudaseraču-


314

nalounastaviPID-aprimjenjujenasuvremennačin,aliirazvijatinjihovekompeten-cijeutakvojprimjeniračunala.

Unatoč relativno afirmativnompoimanju računalompodržane nastavePID-a,uočavamoneusklađenostmišljenjaučitelja sučestalošćupraktičneprimjene raču-nalaunjihovojnastavikojajejošuvijekuglavnompovremenastendencijompremarjeđojučestalostiprimjene.Razlozitakvogastanjamoguseprotumačitimaterijal-nimuvjetimakojisuprisutniunašimškolama,neopremljenošćuučionicaodgova-rajućominformacijsko-komunikacijskomtehnologijom,nepostojanjeminternetskihvezaunutaručionica,nedostatkomkvalitetnihedukativnihaplikacijausklađenihsnastavnimkurikulumomPID-a,nedovoljnorazvijenimkompetencijamaučiteljazasuvremenuprimjenuračunalaunastavi,aliinedovoljnompodrškomobrazovnepoli-tike.Instalacija,korištenjeiodržavanjesustavazaelektroničkoučenjepriličnojeza-htjevnoiskupoštounosidodatnetroškoveuobrazovnisustav.Također,oblikovanjekvalitetnihmaterijalazaelektroničkoučenjejesložen,skupidugotrajanproceskojizahtijevasuradnjurazličitihstručnjaka.Posljedicatogajedasukvalitetniobrazovnimaterijaliuelektroničkomoblikuinjihovaprimjenajošuvijekrijetki.Također,une-komodbudućihistraživanjabilobizanimljivousporeditiučestalostprimjeneraču-nalaunastaviPID-aiostalimnastavnimpredmetima.Ovojeistraživanjepotvrdilonalazedosadašnjihistraživanjaopostojanjunekihvažnihfaktorakojiutječunapri-mjenuračunalaunastavi.Stručnaspremapokazalasevažnimčimbenikomuobli-kovanjupozitivnesvijestiučiteljaoprimjeniračunalaunastaviPID-a.Samimtimedolazimodozaključkadaformalnoobrazovanjeučiteljapredstavljavažanprediktoruizgradnjiafirmativnogstavaučiteljaspramprimjeneračunalaunastavi,ali idapostojinužnapotrebazacjeloživotnimučenjemiprofesionalnimrazvojemučitelja.Također,analizajepokazaladajedobučiteljakojajepovezanasgodinamanjihovaradnogstažavažančimbenikkojiutječenanačinprimjeneračunalaunastavi.Me-đutim,uzodgovarajućestručnousavršavanjeistjecanjepotrebnihkompetencijazaprimjenuračunalaunastaviPIDnasuvremennačinmogućejepromijenitipostojećupraksuiučiteljasvišegodinaradnogastaža,kojisutijekomformalnogobrazovanjastjecalikompetencijezaprovođenjetradicionalneparadigmenastave.

Također,zapretpostavitijedabiprimjenaračunala,aosobitosuvremenaprimje-naračunalaunastaviPID-abilamnogoučestalijakadabisveučionicebileopremlje-neodgovarajućomtehnologijomtekadabiseomogućiopristupinternetuiosiguraloodgovarajućeosposobljavanjeučiteljazakvalitetnuprimjenuračunalausklađenuskurikulumomodređenognastavnogpredmeta.NatajnačinračunalounastaviPID-aprimjenjivalobisenavišojrazini,usmjerenojpremarazvojukompetencijaučenikaipoticanjunjihoveaktivneulogepridolaženjudonovihinformacija,anesamokaopotporatradicionalnojnastaviireproduktivnomučenju.Inakoncu,možesezaklju-

315


čitidanastavaPID-asvojominterdisciplinarnošćupružaučenicimabrojnemoguć-nostizarazvojrazličitihkompetencijakojesenajučinkovitijemoguoblikovatikrozinterakcijus izvornomstvarnošću,alinetrebazanemaritičinjenicudajezanovenet-generacijeučenikaodosobitevažnostikompetencijaučenjauzpomoćnovihme-dija,čijemrazvojumožedoprinijetiisuvremenaprimjenaračunalaunastaviPID.

Literatura:Aron,A.,Aron,E.N. iCoups,E. (1994.).Statistics for psychology.NewJersey:Prentice

Hall,EnglewoodCliffs.Becker,H.J. (1994.).Howexemplarycomputer-using teachersdiffer fromother teachers:

Implicationsforrealizingthepotentialofcomputersinschools.Journal of Research on Computing in Education,26(3),291-321.

Becker, J.H. iRavitz, J.L. (2001.).Computer use by teachers: Are Cuban’s predictions correct? Washington:AmericanEducationalResearchAssociation.

Carvin,A.(1999.).Technologyprofessionaldevelopmentforteachers:overcomingapeda-gogicaldigitaldivide.The Digital Beat,16(1),1-5.

Cuban,L. iPea,R.(1998.).The pro and cons of technology in the classroom.Paperpre-sentedat theFunder’sLearningCommunityMeetingPaloAlto. http://tappedin.org/archive/peacuban(12.01.2014.).

Denby,D.iCampbell,B.(2005.).ICT in support of science education: A practical user̀ s guide.York:YorkPublishingServicesLtd,TheUniversityofYorkScienceEducationGroup.

DeZan,I.(2005.).Metodika nastave prirode i društva.Zagreb:Školskaknjiga.Dexter,S.L.,Ronald,E.A.iBecker,H.J.(1999.).Teacher’sviewsofcomputersascatalysts

forchangesintheirteachingpractice.Journal of Research on Computing in Education,31(3),221-232.

Enochs,L.G.,Scharmann,L.C.iRiggs,I.M.(1995.).Therelationshipofpupilcontroltopre-serviceelementaryscienceteacherself-efficacyandoutcomeexpectancy.Science Education,79(1),63-75.

Fallon,C.iBrown,S.(2003.).E-learning standards: a guide to purchasing, developing and deploying standards-conformant e-learning.London:CRCPress.

Glasnović-GracinD.(2008.).Računalounastavimatematike-teorijskapodlogaimetodičkesmjernice.Matematika i škola,10(47),10-15.

Goddard,M.(2002.).Whatdowedowiththesecomputers?Reflectionsontechnologyintheclassroom.Journal of Research on Technology in Education,35(1),19-26.

Hall,K.A.(1982.).Computerbasededucation.U:H.E.Mitzel(ur.),Encyclopedia of educa-tional research (str.353-363).NewYork:TheFreePress.

Honey,M.iHenriquez,A.(1993.).Telecommunications and K-12 educators: Findings from a national survey.NewYork:CenterforTechnologyinEducation,BankStreetCollegeofEducation.

Jonassen,D.H.(1999.).Computer as mindtools in schools: engaging critical thinking.Co-lombus,OH:PrenticeHall.


316

Kostović-Vranješ,V.iTomić,N.(2014.).Trainingteachersfortheuseofinformationcom-municationtechnologyinscience.Školski vjesnik,63(3),287-307.

Kulik,J.A.iBangert-Drowns,R.L.(1984.).Effectivenessoftechnologyinprecollegemat-hematicsandscienceteaching.Journal of Educational Technology Systems,12(2),137-158.

Loyd,B.H.iGressard,C.(1984.).Theeffectofsex,age,andcomputersexperienceoncom-puterattitudes.AEDS Journal,18,67-77.

Marcinkiewicz,H.(1994.).Computersandteachers:Factorsinfluencingcomputeruseintheclassroom.Journal of Research on Computing in Education,26(2),220-237.

Newton,L.R.,Rogers,L.(2001.).Teaching Science with ICT.London:Continuum.Norman,G.(2010.).Likertscales,levelsofmeasurementandthelawsofstatistics.Advances

in Health Sciences Education, 15(5),625-632.Oettinger,A.B.(1969.).Run, computer, run: The mythology of educational innovation.New

York:CollierBooks.Osborne,J. iHennessy,S.(2003.).Literature review in science education and the role of

ICT: Promise, problems and future directions.Bristol:FuturelabPamuk,S.iPeker,D.(2009.).Turkishpre-servicescienceandmathematicsteachers’compu-

terrelatedselfefficacies,attitudes,andrelationshipbetweenthesevariables.Computers & Education,53,454–461.

Papert,S.(1980.).Mindstorms.NewYork:BasicBooks.Petz, B. (1997.). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jasterbarsko: Naklada

Slap.Ropp,M.M. (1999.). Exploring individual characteristics associatedwith learning to use

computers in pre-service teacher preparation. Journal of Research on Computing in Education,31(4),402-424.

Salomon,G. (1990.).Cognitiveeffectswithandofcomputer technology.Communication Research,17(1),26-44.

Salomon,G.,Perkins,D.N.iGloberson,T.(1991.).PartnersinCognition:ExtendingHumanIntelligencewithIntelligenceTechnologies.Educational Researcher,20(3),2-9.

Samak,Z.A.(2006.).An exploration of Jordanian english language teachers’attitudes, ski-lls, and access as indicator of information and communication technology integration in Jordan.(Neobjavljenadoktorskadisertacija).FloridaStateUniversity.

Sheingold,K.,Hadley,M.(1990.).Accomplished teachers: integrating computers into cla-ssroom practice.NewYork:BankStreetCollegeofEducation.

Tomaš,S.(2008.).Učenjeipoučavanjeučenikaprimarnogobrazovanjapomoćututorskogsustava.U:M.Cindrić,V.DomovićiM.Matijević(ur.),Pedagogija i društvo znanja (str.389-398).Zagreb:UFZG.

Watson,P.G.(1972.).Using the computer in education.Englewood,NJ:EducationalTech-nologyPublications.

Weller,M.(2007.).Virtual Learning Environments: Using, choosing and developing your VLE.NewYork:Routlege.

Wellington,J.(2003.).ICTinScienceEducation.School Science Review,84(309),39-120.Yah,C.C,Chang,D.F.iChang,L.Y.(2011.).Informationtechnologyintegratedintoclassro-

omteachinganditseffects.US-China Education Review,6,778-785.

317


Žubrinić,K.iKalpić,D.(2008.).TheWebasPersonalLearningEnvironment.U:M.Čičin-ŠainiI.TurčićPrstačić(ur.),Proceedings of Conference MIPRO CE 2008.(str.36-41).Rijeka:MIPRO.

Computer Assisted Science and Social Studies Teaching

AbstractThis paper considers providing the opportunities and ways for computer as-sisted Science and Social Studies teaching. The paper presents the results of the study the primary aim of which was to establish teachers’ opinions on the use of computers in Science and Social Studies teaching and to examine the frequency of computer use in the traditional and contemporary way. The results show that teachers have a positive opinion on the use of computers in Science and Social Studies teaching and that they advocate this way of teaching more than teaching without the use of computers. Despite this, they use computers only occasionally, with a slight tendency towards the low fre-quency of use. Based on these results, conclusions about the existing teach-ing practice were drawn and suggestions for more efficient and contemporary use of computers in Science and Social Studies teaching, oriented towards the development of students’ competencies, were made.Keywords: Science and Social Studies teaching, teachers’ opinion, compe-tencies development, contemporary use of computers, traditional use of com-puters

Documents

Računalom podržana nastava prirode i društva · Dr.sc. Alena Letina1 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected] Sažetak U ovome radu razmatraju se mogućnosti