Pitanja za 2. Pisanu provjeru iz Raunalstva (1C razred)POGLAVLJE 3: RAUNALNE MREE I INTERNET:1. to je raunalna mrea ?Sustav povezanih raunala koja meusobno razmjenjuju podatke.

2. Po kojim kriterijima se raunalne mree dijele ?Dijele se : - prema broju i mjestu povezanih raunala - prema organizaciji unutar mree

3. Kako se mree dijele prema broju i mjestu povezanih raunala Dijele se na : - LAN lokalna mrea - WAN irokopojasna mrea - WLAN irokopojasna beina mrea

4. Kako se mree dijele prema kriteriju organizacije unutar mree ?Dijele se na : - tip mree organizirana po principu klijent-posluitelj - tip mree organiziran po principu vor-vor (mrea ravnopravnih korisnika)

5. Koje su glavne prednosti rada u mrei ?Glavne prednosti su: - jednostavan pristup podacima s drugih raunala - jednostavna i jeftina razmjena podataka - koritenje zajednikih ureaja

6. Koje su glavne mane rada u mrei ?Glavne mane su: - velika opasnost od irenja virusa - ogranienost u radu - smanjena samostalnost u rau - poveana odgovornost za uvanje tajnosti i zatite podataka

7. Koje su glavne znaajke LAN tipa mree ?Predstavlja lokalnu mreu. Moe se povezati mali broj raunala, ne treba telefonsku liniju. Jeftina za ugradnju i jednostavna za koritenje.

8. Koje su glavne znaajke WAN tipa mree ?Predstavlja irokopojasnu mreu. Mogu se povezati veliki broj raunala i lokalnih mrea. Treba telefonsku liniju ili optiki kabel. Znatno je skuplja od LAN mree i sloena za koritenje.

9. Koje su glavne znaajke WLAN tipa mree ?Predstavlja beinu irokopojasnu mreu. Ima iste znaajke kao i WAN mrea samo prijenos podataka vri beino pomou radio frekvencija. Medij za prijenos podataka koristi prostor oko nas.

10. Opii mreu organiziranu na principu klijent-posluitelj .Mrea se sastoji od jednog velikog raunala ( posluitelj server ) koji prua uslugu veem broju malih raunala ( klijenata ). Na ovom principu radi Internet.

11. Opii mrenu organizaciju na principu vor-vor .Mreu tvore vei broj raunala jednake veliine i kapaciteta. Sva raunala su u mrei ravnopravna. Ovaj tip mree teko podnosi velika optereenja.

12. to moramo posjedovati da bismo mogli ostvariti vezu s Internetom ?Za ostvarivanje klasine veze (ne ubrajajui tehnologije tipa mobilni internet) moramo posjedovati : - raunalo - ureaj za povezivanje ( modem ) - korisniki raun kod davatelja usluge - telefonsku liniju - softver za povezivanje - program za zatitu od virusa

13. Koja je razlika izmeu Intraneta i Extraneta?Intranet i Ekstranet su lokalne mree zasnovane na istoj tehnologiji kao i Internet. INTRANET je lokalna mrea unutar neke tvrtke kojoj mogu pristupiti samo ovlateni lanovi te tvrtke.Ovakva lokalna mrea moe ali i ne mora biti povezana s internetom. Ako jest povezana, tada je povezana putem posebnog raunala koje nadzire i filtrira sav protok podataka izmeu intraneta i vanjskog svijeta.EXTRANET je dio lokalne mree intraneta koja uz odreena ogranienja je dostupna i vanjskim korisnicima.esto se koristi kada dvije tvrtke zajedno surauju i u toj suradnji razmjenjuju i dijele vlastite informacije.14. Za to nam slui modem ?Slui nam za pretvaranje analognog signala u digitalni i obrnuto, i za komunikaciju izmeu raunala putem telefonske linije.

15. Koje vrste modema postoje ?Postoje : - interni ( unutarnji ) modem - vanjski ( eksterni ) modem

16. to je to ISDN ureaj ?Ureaj koji kroz telefonsku liniju alje i prima potpuni digitalni signal. Nema pretvaranja analognog u digitalni i obrnuto.

17. to je to ADSL ureaj ?Ureaj koji nam omoguava digitalnu preplatniku liniju 24 h .Uz pomo telefonske linije uspostavlja brzu i stalnu vezu s internetom.

POGLAVLJE 4: PROGRAMSKA PODRKA I ZATITA PODATAKA1. to je softver?Softver je naziv za bilo koji program kojim se neto izvodi , ne samo na raunalu ,ve na bilo kojem tehnikom ureaju.

2. to je program?Program je skup naredbi razumljivih raunalu koje omoguavaju rad hardvera, povezivanje raunala s drugim raunalom ili obavljanje poslova korisnih korisniku. 3. to je programiranje?Programiranje je pisanje raznih naredbi unutar jednog ili vie programa.

4. Kako dijelimo softver?Softver dijelimo na: upravljaki (sistemski) korisniki (aplikativni)Upravljaki je softver neophodan na svakom raunalu, a u njega ubrajamo sve programske dijelove koji korisniku omoguavaju lake i efikasnije koritenje resursa tj. strojne i programske opreme.Korisniki softver obabire sam korisnik prema vlastitoj elji i potrebi. U njega ubrajamo sve programe namijenjene rjeavanju konkretnih problema ili zadataka.

5. Koje softvere nazivamo upravljakim?Upravljaki softver je skup programa koji moraju instalirani na raunalo da bi ono moglo raditi. Ti se programi automatski se uitavaju u memoriju raunala i pokreu se odmah nakon nakon njegovog ukljuivanja, aktivni su za cijelo vrijeme rada raunala , a gaenjem raunala zavrava njihov rad.

6. Koje su glavne funkcije upravljakih softvera?a) povezivanje i upravljanje radom svih dijelova raunalab) pokretanje odgovarajuih programac) organizacija i spremanje podataka u memorijud) dodavanje , brisanje ili mijenjanje podatakae) razmjena podataka izmeu medijaf) rad s perifernim ureajimag) povezivanje raunala u mreuh) odravanje ispravnosti sustava

7. Nabroji neke vrste upravljakog softvera. Operativni sustavi (MS-DOS, Windows 2000/XP/Vista/7/8, Unix/Linux) Driveri (mali programi koji omoguavaju ulazno-izlaznim jedinicama, kao to su tastatura, mi, printer itd, da komuniciraju sa raunalom.

8. emu slue aplikativni softveri?Aplikativni softveri slue za igru, uenje , zabavu i profesionalni rad. To su svi programi pomou kojih korisnik obavlja razliite poslove i zadatke. Pokree ih sam korisnik kad mu se ukae potreba za njima i po zvretku rada izlazi iz njih.

9. Nabroji barem tri aplikativna softvera koja poznaje. MS Word program za obradu teksta MS Excel program za rad s proraunskim tablicama MS Access program za rad s bazama podataka MS Corel Draw program za grafiki dizajn AutoCAD program za crtanje i projektiranje 10. to nazivamo GUI?GUI ili grafiko korisniko suelje je suelje s grafikim objektima na ekranu. Predstavlja niz sliica i ikonica koje nam se pojavljuju na ekranu nakon uitanog upravljakog programa. Za rad sa GUI potreban je mi , pomou kojeg vrimo oznaavanje, kopiranje, premjetanje i biranje naredbi.

11. Koje su prednosti rada s GUI ?Prednosti rada s GUI su: olakani rad s programima brza prilagodba na novi program

12. Koje elemente sigurnog rada na raunalu obuhvaa zatita podataka?a) tajnost podataka i njihova odreena zatitab) kontrola pristupa podacimac) sigurno spremanje podataka ( Backup )d) zatita sustava od neovlatenog pristupae) zatita od virusaf) zatita od kvarova , greaka i incidenata 13. to je malware?Malware je skraenica od engl. malicious software ("zlonamjeran softer"). Maliciozni raunalni programi su virusi, crvi, rootkits, trojanski konji, spyware, adware...

14. to nazivamo raunalnim virusima?Raunalni virus je skriveni maliciozni program iji je cilj namjerno ometanje i/ili promjena rada raunala bez doputenja ili znanja korisnika. Dva osnovna svojstva svakog virusa su: samoumnoavanje - kao i onaj bioloki, raunalni virus e prilikom svog izvravanja traiti nove domaine (datoteke na raunalima) na koje se moe proiriti samoizvravanje - virus se izvrava samostalno, najee na nain da svoj kod umetne u izvrni kod drugog raunalnog programa ili podatkovne datoteke. Virusi se najee aktiviraju pokretanjem zaraene datoteke

15. Koje tete u raunalu uzrokuju virusi?a) usporavanje brzine rada raunalab) brisanje i unitavanje odreenih podatakac) blokiranje rada pojedinih programad) brisanje i unitavanje odreenih programae) slanje neeljenih porukaf) preuzimanje kontrole nad raunalomg) unitavanje pojedinih komponenti raunala

16. Kako djeluje obini virus?Obini virusi prikljuuju se izvrnim datotekama ( .exe ), tj. zaraze pokrenuti program.

17. Kako djeluju makro virusi?Makro virusi imaju mogunost da sami sebe kopiraju, briu i mijenjaju dokumente .

18. Kako djeluje crv ?Za irenje i djelovanje nije im potreban domain (izvrna ili podatkovna datoteka koja se inficira malicioznim kodom) ve se u potpunosti smjetaju i sakrivaju u memoriji raunala. Nije ih potrebno aktivirati poput virusa, ve se ire i djeluju koristei iskljuivo vlastite mehanizme.ire se putem raunalnih mrea (Etherneta i Interneta), znatno bre od virusa, zahvaljujui svojoj sposobnosti irenja bez potrebe za korisnikim utjecajem.

19. Kako djeluje trojanski konj ?Trojanski konj nije virus u uem smislu, a predstavlja, naizgled koristan program (raunalna igra, popularni usluni program ili ak program za zatitu od virusa) koji u sebi sadri skrivene, korisniku neeljene funkcije koje se funkcije aktiviraju kada korisnik pokrene zaraeni program. Mogu prouzroiti razne tete, od brisanja podataka s diska, pa do upravljanja raunalom korisnika (pregledavanje i mijenjanje sadraja, otkrivanje skrivenih lozinki i sl.). Za razliku od virusa ili crva, ne moe se samostalno replicirati Najvie se ire putem peer-to-peer mrea (KaZaA, e-Mule, LimeWire,Torrent i sl.), maskirani u trenutno popularne programe i crack-ove za programe.

20. Kako djeluje spyware?Biljei to korisnik radi na svojem raunalu i onda prikupljene informacije alje Internetom.

21. Kako djeluje adware?Adware je softver koji na raunalu prikazuje razne oglase ili reklame, na nain da se neobjanjivo aktiviraju razni skoni prozori (pop-up) ili linkovi koji vode na druge web stranice, ak i kada korisnik nije na Internetu.

22. Kako se titimo od virusa ?a) Disciplina u radu : - instalacija programa i datoteka samo iz provjerenih izvora- ne otvarati potu od nepoznatog poiljatelja - ne otvarati privitke u poti sumnjivog sadraja - rabiti samo originalne medijeb) Instalirati antivirusni program i redovito ga nadograivati

23. to nazivamo LICENCOM?Licenca je dozvola za uporabu proizvoda. Kupnjom licence korisnik ne postaje vlasnik programa ve dobiva pravo njegove upotrebe.

24. to dobivamo kupnjom licence?Kupnjom licence stjee se: struna potpora pri koritenju programa pravo na reklamaciju pravo na jeftinu nadogradnju

25. to nazivamo raunalnim piratstvom?Pod raunalno piratstvo ubrajamo sve aktivnosti vezane za protuzakonito kopiranje, prodaju i distribuciju programa, slika, filmova, muzike i dokumenata.

26. Koje su posljedice ako se bavimo raunalnim piratstvom ?Za raunalno piratstvo predviene su otre zakonske kazne.

27. Kako dijelimo programe prema vrsti licence?S obzirom na doputenja (licence) za uporabu programa te naina naplate i distribucije, programe dijelimo na: Komercijalne programe Shareware Freeware Otvorene programe (open source)

28. Opii razliku izmeu vrsta programa s obzirom na licencu.Komercijalni program je program za koji postoji autorsko pravo i za iju se uporabu plaa naknada pri kupovini (unaprijed). Kupnjom takvog programa kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze (prava = uporaba programa; obveze = ogranienja preprodaje, umnaanja i dr.). Primjeri komercijalni programa su Corel Draw, AutoCad, Adobe Photoshop...Shareware je naziv za program koga je dozvoljeno isprobati prije plaanja. Nakon probnog roka koji je naveden uz program (obino od 7 do 39 dana), treba platiti naknadu autoru. (pr. NOD32, Kaspersky, WinRAR, MS Office..)Freeware je programi koji se moe rabiti bez naknade i vremenskog ogranienja, kao i umnaati bez naknade. Postoji autor ili vlasnik programa koji zadrava autorska prava proizala iz vlasnitva, no za njih ne trai nikakvu naknadu. Isporuuju se bez izvornog koda pa ih korisnik ne moe mijenjati. (pr. Avast, AVG, Winamp, VLC player, Torrent..)Open source (Program s otvorenim kodom) je program koji je mogue rabiti bez naknade. Ukljuuje i izvorni kd i dozvoljava izmjene izvornog kda bez naknade i ogranienja. Temeljna namjena je poticati korisnike da mijenjaju, poboljavaju i dopunjuju program i zatim ga bez naknade daju na uporabu ostalim korisnicima.

1