Računovodstvene manipulacije

8/18/2019 Računovodstvene manipulacije

1/39

Uvod

Teško je uskladiti cilj poduzeća sa maksimizacijom profita i minimizacijom inputa. Svjetska

kriza je dovela do produbljivanja gospodarskog jaza. Poduzetnici su primorani, kako bi

opstali na konkurentnom tržištu, na bilo kakav način osigurati pozitivno poslovanje. Pri tomese ne biraju niti načini niti sredstva. !epublici "rvatskoj je veliki problem opća

nelikvidnost. Poduzetnici ne mogu poslovati bez kredita banaka. #anke ne odobravaju kredite

klijentima sa negativnim financijskim izvješćima. Poduzetnici nemaju izbora pa često

prikazuju frizirana godišnja financijska izvješća kako bi dobili prijeko potreban kredit za

nastavak poslovanja i elementarne potrebe kao primjerice isplate zaostali$ plaća ili plaćanja

dospjelog duga dobavljaču. %onkurencija na tržištu knjigovodstveni$ obrta je oštra, vodi se

borba kako bi se zadržali već postojeći klijenti. !ačunovo&e imaju moralnu dilemu' poslovatietično i propasti ili zadovoljiti za$tjeve klijenta za manipulacijom financijski$ izvještajima.

!evizori mogu negativno ocjeniti poslovanje klijenta i izgubiti ga, ostati bez zarade ili dati

neistinitu ocjenu financijskog položaja i stanja klijenta. Poduzetnici tako&er lobiraju i

političare kako bi donijeli zakone i propise koji idu njima u korist.

(lobalizacija je izbrisala regionalne, nacionalne i vjerske granice te pojačala razlike u

društvenim slojevima. )ržave gube svoj nacionalni identitet, a kod ljudi je sve vidljivija kriza

morala. *dnosi me&u ljudima su sve kompliciraniji. Poduzetnik prilikom donošenja poslovni$odluka dolazi u sukob s tim što bi bilo moralno i etično učiniti, a što mora učiniti kako bi

opstao na globaliziranom tržištu.

ovom radu, na slučaju +nrona, bit će prikazano kako nepoštivanje poslovne etike,

nedostatak morala i pribjegavanje financijskim malverzacijama samo kratkoročno donose

korist. )ugoročno, u konačnici, prouzročile su nesrazmjernu štetu zaposlenicima, revizorskim

kućama, bankama. akon propasti +nrona financijski svijet više nije bio isti. )oneseni su

brojni preventivni zakoni, razvijene su razne metode i te$nike kako se nikada više tako nešto

ne bi ponovilo. Tako&er, na primjeru Podravke prikazat će se malverzacije koje su zbog

nepoštivanja pravila i kodeksa ponašanja doveli do veliki$ šteta.

1


2/39

1. Pojam korporativnog upravljanja

Prema definiciji *+-)a (eng. Organization for Economic Cooperation and Development) iz

/000. godine 1%orporativno upravljanje2uključuje skup odnosa izme&u menadžmenta,

uprave, dioničara i ostali$ interesni$ skupina. %orporativno upravljanje tako&er predstavlja

strukturu unutar koje se postavljaju ciljevi poduzeća i odre&uju sredstva za ostvarivanje ti$

ciljeva za praćenje uspješnosti poslovanja. /

Postoje i brojni drugi autori koji su pojasnili značenje navedenog pojma.

Prema definiciji 3nstituta interni$ revizora 4eng. Institute of Internal Auditors - IIA) proces

korporativnog upravljanja uključuje postupke koje koriste oni koji zastupaju interesne skupine

organizacije, prije svei$ menadžment, u osiguravanju nadzora nad rizicima i procesu

kontrole.5

Prema prof.dr.sc. )arku Tipuriću 1%orporativno upravljanje se može definirati kao sustav

nadzorni$ me$anizama kojima svi dobavljači krucijalni$ inputa trebaju osigurati povrate na

svoja ulaganja u korporaciji, ne ugrozivši njezin dugoročni opstanak i prosperitet.67

ačela kororativnog upravljanja koje je *+-) obrazložio su sljedeća'

/. 1osigurati temelj za učinkoviti okvir korporativnog upravljanja,5. prava dioničara i ključne vlasničke funkcije,7. pravedan tretman dioničara,

8. uloga vjerovnika u korporativnom upravljanju,9. objavljivanje i transparentnost,:. odgovornost uprave.68

a korporativno upravljanje znatno utječu za$tjevi regulatorni$ tijela, stoga nji$ov rad treba

biti prije svega profesionalan, učinkovit, točan, jasan i pravedan. Prava dioničara i ključne

vlasničke funkcije donosi menadžment kojeg biraju dioničari. Svi dioničari moraju biti

1 Tušek, #oris;


3/39

jednaki. *d velike je važnosti poštivati prava vjerovnika i obavljati zadatke transparentno.

*no što kompaniju čini uspješnom je odgovornost uprave.

nastavku slijedi grafički prikaz strukture korporativnog upravljanja.

Slika 1. Analiza strukture korporativnog upravljanja

KORISNICI KORPORAI!NO"UPRA!#$AN$A

43T+!+S+ S%P3+G

)ioničari

3nvestitori

%reditori

)obavljači

(ra&ani)onatori

ajšira javnost

Sudioni%i Aktivnosti CiljeviOdgovornost

Henadžment adziranje

rizika*stvarivanjeciljeva *dgovorna

prava organizacije i 3nteresna*dbor za reviziju

vjerenje o održavanje skupina za3nterni i eksterni

revizorifunkcioniranj

u jezini$ učinkovito

!egulatorCudruženje kontrola vrijednosti pravljanje

Izvor& Tušek, #oris; agreb' "rvatska zajednica računovo&a i

financijski$ djelatnika, )rugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, >agreb, 5??@., str. /9.

3z slike 1. vidljivo je kako su korisnici korporativnog upravljanja' dioničari, investitori,

kreditori, dobavljači, gra&ani, donatori i najšira javnost. Prilikom analiziranja korporativnog

upravljanja menadžment, uprava, odbor za reviziju, interni i eksterni revizori te regulatori i

udruženja predstavljaju sudionike kojima su najbitnije aktivnosti nadziranje rizika i uvjerenje

o funkcioniranju kontrola. -iljevi analize korporativnog upravljanja su ujedno i ostvarivanje

ciljeva organizacije i održavanje njezini$ vrijednosti. 3nteresna skupina za učinkovito

upravljanje predstavlja odgovornost.

3


4/39

1.1. Sustavi korporativnog upravljanja

)va su temeljna sustava korporativnog upravljanja' otvoreni i zatvoreni sustav. Postoji

nekoliko elemenata po kojemu se razlikuju' 1različito se rješava sustav alokacije socio

ekonomske moći, problem efikasnosti odlučivanja i problem odnosa menadžmenta i

vlasnika.69 Iažno je definirati utjecajne skupine i faktore koji utječu na donošenje odluka u

korporaciji.

1.1.1. Otvoreni sustav

"rvatskoj najvažniju ulogu imaju mirovinski fondovi, razlog tome je manipulacija sa

velikim financijskim sredstvima 4obvezno izdvajanje iz plaća zaposlenika za mirovinski fond

3. stup, 33. stup ili u dobrovoljni mirovinski fondG. (otovo svakodnevno u medijima se

izvještava o sudskim procesima nad pojedinim političarima, članovima Ilade koji su

zloupotrijebili svoju poziciju u nadzornim odborima najveći$ "rvatski$ poduzeća' 3+,

Podravke, Plive i sl. %ako bi se spriječile nezakonite radnje ili računovodstvene pogreške,

poučen slučajem +nrona, kongres SA)a je 5??5. godine usvojio Sarbanes*JleK Act koji

štiti dioničare i opću javnost od svi$ računovodstveni$ i revizorski$ nepravilnosti u javnim

poduzećima te povećava točnost financijski$ izvještaja koji moraju biti uskla&eni sa S+-

4%omisija za vrijednosne papire u SA)uG. 1Aktivnostima S+-a štite se investitori u odnosu

na emitente vrijednosni$ papira i financijske posrednike te nji$ove moguće zloporabe. >aštita

se postiže strogim uvjetima koji$ su se sudionici financijskog tržišta dužni pridržavati, prije

svega glede transparentnosti u poslovnom izvješćivanju L drži se da su investitori najbolje

zaštićeni potpunom i točnom informacijom6:

Sličnu funkciju u "rvatskoj obavlja "ABA 4"rvatska agencija za nadzor financijski$

aktivnostiG. ažalost, S*A se primjenjuje isključivo na javna poduzeća, dok su privatna poduzeća koja zapravo čine većinu u svakoj državi, van kontrole.

+uropskoj uniji računovodstveni aspekt ovog problema ure&en je Metvrtom i Sedmom

smjernicom +.

5 Tipurić, )arko' adzorni odbor i korporativno upravljanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., >agreb,5??@., str. F5

6 Hijatović, ikola; Npoljarić, )anko. Teorijsko odre&enje i pravno ure&enje $edge fondovaCC >agreb'5?/?., str. /9. 4)omaća recenzija, objavljeni rad, znanstveniG.

4


5/39

1Metvrtom smjernicom + 4/[email protected], usvojena u #russelsu ure&uje se godišnje financijsko

izvješćivanje mali$ i srednji$ trgovački$ društava jemačke, #elgije, )anske, Brancuske,

3rske, 3talije, =uksemburga, izozemske, Ielike #ritanije, (rčke i Slovenije koji trebaju biti

objavljeni u skladu s )irektivom :FC/9/C++>.

*pćenito, sadržaj Smjernica se odnosi na financijsko izvještavanje privatni$ subjekata i

kompanija sa ciljem uskla&ivanja računovodstveni$ načela, objavljivanje i revizije

propisivanjem minimalni$ standarda.6@

)odatni problem u "rvatskoj je i to što mala i srednja poduzeća nisu obveznici primjene

HSB3a i zbog toga su nji$ovi financijski izvještaji nepouzdani i netočni, a često i neistiniti jer

ne podliježu reviziji kao velika poduzeća.

laskom "rvatske u +, konačno će financijski izvještaji veliki$ i mali$ poduzeća biti

standardizirani i usporedivi, što će osigurati transparentnost poslovanja, povećati točnost i

kvalitetu financijski$ izvještaja te omogućiti menadžerima kvalitetnije korporativno

upravljanje.

1.1.'. (atvoreni sustav

3nstitucionalni investitori kao što su primjerice osiguravajuće kuće ili investicijski fondovi,

kod nas su tek u povojima, što je karakteristično za zatvoreni sustav korporativnog

upravljanja gdje najvažniju ulogu imaju poslovne banke. Irlo često u poduzećima zatvorenog

sustava kao što su $rvatske banke, koriste se baze podataka kreditni$ dužnika ili vlasnika

blokirani$ računa kako bi iskoristili nelikvidnost poduzeća. zadnji$ nekoliko godina u

"rvatskoj su nastala brojna poduzeća koja se bave faktoringom.

1)ruštvo može otkupiti tu&e potraživanje prema trećima uz isplatu ugovorene naknade.OF

aime, vlasnici faktoring poduzeća su isključivo u vlasništvu banaka koje jedine u "rvatskoj

raspolažu sa velikom količinom gotovine te su im dostupni podaci o financijskim

poteškoćama nji$ovi$ klijenata u banci kao što je primjerice blokada žiro računa ili

nemogućnost otplate kredita.

7 Hijoč, 3vo. Primjena Hedunarodni$ standarda financijskog izvješcivanja u funkciji razvoja $rvatskoggospodarstvaC)oktorska disertacija *sijek ' +konomski fakultet, 5?//., str. /8//85. Ioditelj' -rnković, =uka

8 Skupina autora'!ačunovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja I33. 3zmjenjena dopunjenanaknada, !!iBplus d.o.o., >agreb, 5?//., str. 599

5


6/39

1.1.). Primjena *en+ordovog zakona u otkrivanju prijevara i pogre,ki

#enfordov zakon pomaže u otkrivanju prijevara i pogreški prilikom obavljanja revizije. *vu

problematiku je stručno obradio doc.dr.sc. 3vo Hijoč i mag.oec )ajana Hijoč u svom članku'

1!evizor treba pri planiranju i obavljanju revizije, kao i procjeni rezultata i izvješćivanja o

rezultatima revizije razmotriti rizike značajni$ pogrešni$ prikaza nastali$ uslijed prijevare i

pogreške. Pogreška podrazumijeva nenamjernu radnju, dok je prijevara pojam koji označava

namjernu radnju stjecanja nepravedne ili nezakonite prednosti varanjem. Pod pogreškom se

podrazumijeva nenamjerna pogreška koja se može dogoditi u prikupljanju ili obradi podataka

na temelju koji$ se izra&uju računovodstveni izvještaji 4greška u zbrajanju na računu,

pogrešnu primjenu računovodstveni$ načela, koja se odnose na vrednovanje, prikazivanje

4primjene pogrešne stope amortizacijeGG te nepravilnu računovodstvenu procjenu zbog

propusta ili pogrešnog tumačenja činjenica. !azlikovni čimbenik izme&u prijevare i pogreške

jest to je li aktivnost koja rezultira pogrešnim prikazivanjima u financijskim izvještajima

namjerna ili nenamjerna. 3ako je prijevara širok pravni koncept, za svr$e HrevSova, revizor

razmatra prijevare koja uzrokuju značajna pogrešna prikazivanja u financijskim izvještajima.

>a revizora su relevantna dva tipa namjerni$ pogrešni$ prikazivanja, a to su pogrešna

prikazivanja koja su rezultat prijevarnog financijskog izvještivanja i pogrešna prikazivanja

zbog zlouporabe imovine. 3ako revizor može sumnjati, ili u rijetkim slučajevima otkritinastanak prijevare, revizor ne donosi pravne odluke o tome je li prijevara nastala 4HrevS 58/,

t7G. Primarna odgovornost za prevenciju i detekciju prijevara je na onima koji su zaduženi za

upravljanje subjektom i na menadžmentu. Iažno je da menadžment, uz nadzor oni$ koji su

zaduženi za upravljanje, stavi naglasak na prevenciju prijevara, što može smanjiti prilike za

nastojanje prijevare i sakrivanje prijevare. Nto može uvjeriti pojedinca da ne počini prijevare

zbog vjerojatnosti otkrivanja i kažnjavanja. To uključuje obavezu kreiranja kulture iskrenosti

etičkog ponašanja što može biti pojačano aktivnim nadzorom od strane oni$ koji su zaduženiza upravljanje. provo&enju odgovornosti nadzora, oni koji su zaduženi za upravljanje

razmatraju mogućnost za izbjegavanje kontrola ili drugi$ neprimjereni$ utjecaja nad

procesom financijskog izvještivanja kao što je nastajanje menadžmenta da upravlja zaradama

s ciljem utjecaja na percepciju analitičara o poslovanju i profitabilnosti subjekta. *bavljajući

reviziju u skladu sa HrevSima, revizor je odgovoran za stjecanje razumnog uvjerenja da su

financijski izvještaji promatrani kao cjelina, bez značajni$ pogrešni$ prikazivanja, bilo da su

uzrokovane prijevarom ili pogreškom. Prijevara može uključivati softicirane i pažljivo

organizirane s$eme oblikovane da istu prikriju, kao što su pronevjera, namjerno

6


7/39

neevidentiranje transakcija ili namjerne krive izjave dane revizoru. Takve pokušaje

prikrivanja može biti još teže otkriti kada su popraćene zavjerom. >avjera može uzrokovati da

revizor vjeruje da je revizirski dokaz uvjerljiv kada je zapravo krivotvoren. !evizorova

mogućnost otkrivanja prijevare ovisi o faktorima kao što su iskustvo počinitelja, frekventnost

i opseg manipulacije, stupanj zavjere, relevantna veličina pojedinog iznosa koji su

manipulirani, senioritet pojedinca koji su uključeni i slično. )a revizor može biti u stanju

prepoznati potencijalne prilike za činjenje prijevare ovisi o faktorima kao što su iskustvo

počinitelja, frekventnost i opseg opseg manipulacije, stupanj zavjere, relevantna veličina

pojedini$ iznosa koji su manipulirani, senioritet pojedinca koji su uključeni. )ok revizor

može biti u stanju prepoznati potencijalne prilike za činjenje prijevare, revizor će teško

odrediti jesu li pogrešna prikazivanja u područjima prosudbi, kao što su računovodstvene

procjene. !izik da revizor neće otkriti značajno pogrešno prikazivanje uslijed prijevare

menadžmenta veći je nego prijevara djelatnika zato što je menadžment često u poziciji

direktno ili indirektno manipulirati računovodstvenim evidencijama, prezentirati prjevarne

financijske informacije i zaobići kontrolne postupke koje su oblikovane kao prevencija

sličnim prijevarama od strane ostali$ djelatnika 4HrevS 5?8?, [email protected]. Prijevara, bilo da se radi o

prijevarnom financijskom izvještavanju ili zloupotrebi imovine, uključuje potisak ili pritisak

za činjenje prijevare, uočeni prilikom za počinjanje i neko opravdanje djelovanja 4HrevS

5?8?, t.A3.G'

/ 3nicijativa ili pritisak za počiniti prijevarno financijsko izvještavanje može postojati

kada je menadžment pod pritiskom, iz izvora izvan ili subjekta da ostvari očekivane i

4moguće nerealneG ciljeve zarada ili financijske rezultate, posebno s obzirom na to da

da posljedice za menadžment u slučaju neispunjavanja financijski$ ciljeva mogu biti

značajne. Slično, pojedinci mogu imati inicijativu za zloupotrebu imovine, npr. iz

razloga što pojedinci žive iznad svoji$ mogućnosti.

5 očena mogućnost prijevare može postojati kada pojedinac vjeruje da je mogućezaobići interne kontrole, primjerice zato što je pojedinac u poziciji povjerenja ili ima

specifični$ nedostataka u internim kontrolama.7 Pojedinci mogu biti u mogućnosti racionalizirati aktivnosti počinjeni$ prijevara. eki

pojedinci imaju stav, karakter ili set etički$ vrijednosti koje im omogućuju svjesno i

namjerno počinjenje nemoralnog djela. He&utim, čak i inače pošteni pojedinci mogu

počiniti prijevaru u okruženju koje na nji$ nameće dovoljno pritisaka.

Prijevarno financijsko izvještavanje može biti ostvareno na sljedeći način' manipulacijom,

falsificiranjem 4uključujući krivotvorenjeG ili izmjenom računovodstveni$ evidencija ili

7


8/39

potkrepljujuće dokumentacije iz koji$ su financijski izvještaji pripremljeni' pogrešnim

prikazivanjima ili namjernim propustima, u financijskom izvještavanju o doga&ajima,

transakcijama ili ostalim značajnim informacijama; i namjerno krivom promjenom

računovodstveni$ principa vezani$ uz iznose, klasifikaciju, način prezentiranja ili objave

4HrevS 58?,t.A7.G. prijevarama mogu biti uključeni članovi menadžmenta ili uprave, ali i

zaposlenici. >a revizorovo razmatranje prijevara važne su dvije vrste namjernog pogrešnog

prikazivanja, a odnose se na pogrešno prikazivanje nastalo zbog prijevarnog financijskog

izvještavanja ili knjiženja 4preinaka isprava ili knjiženja, evidentiranja transakcija, koje se

nisu dogodile te namjerno pogrešno primjenjivanje računovodstveni$ načelaG i pogrešno

prikazivanje nastalo zbog protupravnog pripisivanja imovine 4plaćanje roba i usluga, koje

nisu primljene, neprikazivanje primitaka i sličnoG. Prijevarno financijsko izvještivanje

uključuje namjerna pogrešna prikazivanja, uključujući propuste iznosa ili objava u

financijskim izvještajima da bi se zavelo korisnike financijski$ izvještaja. Hože biti

uzrokovano nastojanjima menadžmenta da upravlja zaradama da bi se zavelo korisnike

financijski$ izvještaja, utječući na nji$ovu percepciju o rezultatima i profitabilnosti subjekta.

Takva upravljanja zaradama mogu početi s malim aktivnostima ili neprimjerenim

prilagodbama pretpostavki i promjena procjene menadžmenta. Pritisci i poticaji mogu dovesti

takve aktivnosti do mjere da rezultiraju prijevarama financijskim izvještavanjem. Takva

situacija može nastati kada, zbog pritisaka za ispunjavanje tržišni$ očekivanja ili želje za

maksimizriranjem kompenzacije temeljeni$ na ostvarenjima, menadžent namjerno zauzima

pozicije koje vode do prijevarnog financijskog izvještavanja, značajno pogrešno prikazujući

financijske izvještaje. nekim subjektima, menadžment može biti motiviran smanjiti zarade

za značajan iznos kako bi minimalizirao porez ili napu$ati zarade da osigura financiranje od

strane banake 4H!evS 58?, t.A5.G.60

prava vrši jak pritisak na menadžere i radnike da posluju profitabilno i tako i$ potiče da

manipuliraju financijskim izvješćima. To nije samo u "rvatskoj veliki problem. %ada je krizau +nronu izašla na vidjelo, revizorska tvrtka Art$ur Andersen uništavala je sve nepodobne

izvještaje. Takvo neetično ponašanje je posljedica jake konkurencije na revizorskom tržištu i

zbog toga se revizori teško odlučuju na nepovoljnu revizijsku ocjenu jer to znači gubitak

klijenta i zarade. našem pravu ne postoji 3nstitut materijalne odgovornosti revizora za

učinjenu štetu. >ato je nužno promjeniti pravnu regulativu kao što su i u Americi nakon

9 Hijoč, 3vo; Hijoč, )ajana. Hogućnosti korištenja #enfordovog zakona u revizijskoj praksi. CC Binancije i

porezi' časopis za poduzeća i banke, obrtnike, proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostaleorganizacije. F 45?/?G;/?5/?5. 4članak, stručniG

8


9/39

slučaja +nron 5??5. godine donijeli Sarbanes*JelKev zakon. Tako&er i u zemljama +uropske

unije još uvijek se nisu promjenili ti propisi.

'. Pojam poslovne etike

-ilj poslovanja je prvenstveno ostvariti profit, no me&utim postavlja se pitanje po kojoj

cijeni )anas je više nego ikad prije potrebno utvrditi etička pravila jer je u društvu u kojem

živimo došlo do gubljenja moralni$ vrijednosti, a posebno se odražava na poslovni svijet.

Svakodnevno smo svjedoci novi$ skandala, financijski$ malverzacija počevši od najviši$

državni$ vr$ova pa do običnog činovničkog mjesta. Te iste moralne dileme mučile su

čovječanstvo i prije 8??? godina. Tema profita i pravde zaokuplja svete tekstove najveći$

svjetski$ religija' Stari i ovi zavjet, %uran i dr.

1"amurabijev zakonik bilježi kako su vladari Hezopotamije nastojali kreirati poštenu cijenu

proizvoda. Aristotel raspravlja o porocima i vrlinama proizvo&ača i trgovaca u djelu

1Politika6, a -iceron piše djelo 1* dužnostima6 itd. *vo sasvim dostatno svjedoči da je

problem poslovne etike, a kojeg možemo skraćeno nazvati 1Profit ili Pravda6, postojao kao

važan tijekom povijesti, a kao ključan se postavio tek u /0. stoljeću sa snažnim utjecajem npr.

monopolističkog poslovanja.6/? )akle, poslovna etika 4eng. #usiness et$ics, njem.

Qirtsc$aftset$ikG se može definirati kao' 1primjena etički$ principa u poslovnim odnosima i

aktivnostima.6//

Ponekad se pod pojmom etika podrazumijeva kodeks etike' 1%odeksi osiguravaju ponašanje

djelatnika odre&ene struke prema željenim standardima čime se naglašava i ure&uje poštenje,

javnost rada, odgovornost i profesionalizam zaposlenika s ciljem očuvanja dostojanstva i

ugled struke. reviziji takva pravila poznata su pod nazivom %odeks profesionalne etike'

/. %odeks profesionalnog ponašanja5. %odeks profesionalne etike

10 %rkač, %ristijan' vod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Hate, >agrebačkaškola ekonomije i managementa, 5??@., str. 587

11 Poslovni rječnik, urednici' Rurković, P.,=uković, B., Bribičević, .i !avlić, S., Hasmedia, >agreb,/009., str. 88@

9


10/39

>ajedničko svim autorima je opisivanje %odeksa profesionalne etike kao pisani skup

vrijednosti organizacije 4poduzećaG, koji počiva na etičkim i moralnim načelima radi

postizanja i ostvarivanja postavljeni$ ciljeva organizacije.6/5

nastavku slijedi grafički prikaz kodeksa o profesionalnom ponašanju.

Slika '. Kodeks o pro+esionalnom pona,anju

12 -rnković, =uka; Hijoč, 3vo; Ha$aček, )ubravka. *snove revizije. *sijek, +konomski fakultet u*sijeku, 5?/?., str. 708/

10

Na-ela pro+esionalnog

pona,anja

Pravila pona,anja

uma-enje pravilapona,anja

Odrede odjela zaetiku stru-nosti


11/39

11


12/39

Izvor& Hessier, Rr.; Qiliam B. !evizija, priručnik za revizore i studente. Baber >gombić,

>agreb, /00F., str. @55

3z slike 5. vidljivo je kako se kodeks o profesionalnom ponašanju sastoji od načela, pravila

ponašanja, tumačenja isti$ te odjela za etiku stručnosti, koji su neop$odni za profesionalno

ponašanje.

našoj praksi, >akon o računovodstvu niti jednim člankom nije se dotaknuo moralni$ i

etički$ problema nego je udruga 1"rvatski računovo&a6 osmislila skup pravila kodeks

ponašanja računovo&a koji, naravno, ne obvezuje nečlanove udruge na poštivanje ti$

moralni$ normi. >apravo, računovo&e koje nisu članovi udruge, posao obavljaju u skladu sa

svojom savješću 4nesavješćuG, tj. ne odgovaraju pred zakonom za objavljene financijske

izvještaje oni već menadžeri 4nalogodavciG.

1 !epublici "rvatskoj u izvo&enju revizije, revizor je obvezan poštivati %odeks

profesionalne etike revizora. %odeks je pri$vaćen i usvojen na skupštini %omore @. srpnja

5??@. godine, a donosi ga 3nstitut za reviziju 4računovodstvoG i to na temelju opći$ etički$

pravila i kumuliranog iskustva revizije.

ačela koja preporučuje svojim članovima +uropska unija računovodstveni$, ekonomski$ i

financijski$ stručnjaka'

/. !evizor mora biti pažljiv i povjerljiv jer je to za$tjev profesije koju obavlja i mora se

savjesno pridržavati svoji$ profesionalni$ načela.5. Posao treba obavljati nezavisno i objektivno. Ako se revizoru na bilo koji način

ograniči nezavisnost odlučivanja, dužan je otkazati obavljanje poslova revizije,

revizor mora otkazati svaku djelatnost koja ugrožava njegove profesionalne obveze7. Hišljenje revizora mora biti utemeljeno na činjenicama, ako revizor za ugovoreni

posao angažira suradnike, odgovoran je i za nji$ov rad8. Podaci i činjenice do koji$ revizor dolazi u postupku revizije profesionalna su tajna i

ne smiju se objavljivati 4osim u izuzetnim slučajevimaG9. !evizor za obavljeni posao, osim ugovorenog $onorara, ne smije pristati ni na kakve

druge naknade i po osnovi obavljenog posla nema pravo na nikakve povlastice.6/7

nastavku slijedi slika koja prikazuje etička načela državni$ revizora.

Slika ). /ti-ka na-ela dr0avni revizora

13 -rnković, =uka; Hijoč, 3vo; Ha$aček, )ubravka. *snove revizije. *sijek, +konomski fakultet u*sijeku, 5?/?., str. 8788

12


13/39

AM+=AP!*B+S3*A=++T3%+ )!akon o reviziji,

>akon o računovodstvu, I333. direktiva +, %odeks etike u poslovanju 4"(%G, >akon o

trgovačkim društvima.

'.1. Povjesni razvoj poslovne etike

S$vaćanja o tome što je etično i moralno su se mijenjala kroz vrijeme u osvisnosti društvenog

oblika ure&enja države, opće pri$vaćeni$ normi ponašanja, vjerski$ uvjerenja i sl.

Slika 2. 3imenzije odluke

POS#O!NA O3#UKA

13

KU#URA 4O5

PRI4$/R I#I

S#U6A$


14/39

4ORA#NAO3#UKA

PRA!NAO3#UKA

Izvor& %rkač, %ristijan' vod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Hate,

>agrebačka škola ekonomije i managementa, 5??@., str. 587.

Slika 8. naglašava važnost utjecaja okoline na donošenje poslovne odluke. Prilikom

donošenja odluke često postoji dvojaka mogućnost donijeti moralnu ili pravnu odluku.

1Tijekom 5?. stoljeća poslovna etika prošla je kroz nekoliko mijena i razdoblja.

/. !azdoblje' do :?ti$ godina 5?.st. poslovanje nije karakterizirano ni kao nemoralna ni

kao moralna djelatnost, a pojmovi kao što su moral ili društvena odgovornost rijetko

se spominju. tom razdoblju jedino su protestantska i katolička crkvena učilišta

temeljem socijalni$ enciklika počela nuditi kolegije 1socijalne etike6 i time su

postavljeni temelji poslovne etike 4papa =avU333' 1!erum novarum6, /F0/G.5. !azdoblje' :?ti$ godina 5?.st. postepeno se pojavljuju društvene i etičke teme u

poslovanju, kao što su gra&anska prava, problem okoliša, sigurnost radnog mjesta i

pitanja vezana uz potrošače.7. !azdoblje' @?ti$ godina 5?.st. poslovna etika polako ulazi u sveučilišta i do /0F5.

godine mnoga sveučilišta na tlu SA)a dobivaju izborne kolegije poslovne etike.

Tijekom tog vremena u javnost su dospjeli prvi slučajevi potplaćivanja, lažnog

oglašavanja, problema sa sigurnošću proizvoda i problema s okolišem. Sam izraz

1poslovna etika6 prestaje biti oksimoron.8. !azdoblje' od /0F?. do /0F9. godine poslovna se etika u potpunosti konsolidira sa

nizom udruga, časopisa, redoviti$ konferencija i niza publikacija. Pojavljuju se

poznate udruge na tlu SA)a te najutjecajnija udruga u +uropi, +#+ 4+uropean

#usiness +t$ics etDorkG, a pokreću se i mnogi časopisi.9. !azdoblje' od /0F9. do /009. poslovna etika ulazi u korporacije i razvijaju se etički

kodeksi struka, korporacija i firmi.:. !azdoblje' od /009. na ovamo poslovna se etika značajno širi na područje

me&unarodnog poslovanja i raspravlja globalne teme kao što su radna politika i

globalizacija, ekološki problemi i globalizacija, suverenitet i globalizacija,

podmićivanje, uporaba dječje radne snage i sl.@. !azdoblje' trenutna situacija' od /009. do 5??9. poslovna se etika nalazi u samom

središtu interesa javnosti, napose poradi slučajeva kao što su +nron ili Qorldcom. Preddekane poslovni$ škola i studija H#Aa postavilo se pitanje mogu li oni utjecati na

14


15/39

takve skandale, tj. na jačanje utjecaja etike u poslovanju. ). Hessick, profesor

filozofije s ort$Destern svučilišta, kazao je kako je prosjek godina studenata H#A

a izme&u 5F i 7? te kako su nji$ovi moralni standardi već uvelike oblikovani i kako je

malo vjerojatno da će kolegij u trajanju od /? tjedana promijeniti bilo što relevantno.

o, istraživanje baš ovog problema pokazala su kako se etička mjerila studenata mogu

djelomično promijeniti tijekom H#A studija.6/8 3z svega gore navedenog jasno proizlazi da je poslovna etika prolazila kroz razne faze

i drugačije se poimala.

'.'. Podjele eti-kog u-enja

)a bismo primijenili moralne vrijednosti u poslovnoj praksi, treba poznavati etička načela

koja se mogu koristiti u praksi. Prema tome, etička učenja se dijele na filozofska i praktična okojima će više riječi biti u daljnjem tekstu.

'.'.1. 7ilozo+ska eti-ka motri,ta

Bilozofi su kroz povijest nastojali naglasiti filozofska etička motrišta primjerice' 1smatraju da

je činiti dobro naša dužnost i temeljna norma osobnog djelovanja. ajbolji je primjer

filozofskog etičkog učenja 3. %ant koji je smatrao da s$vaćenje dobra proizlazi iz naši$1umni$6 dužnosti i naše dobre volje da pravedno djelujemo.6/9

Roš jedan njemački filozof, HaJ Sc$eler imao je slična razmišljanja' 1ljudsko djelovanje treba

razmatrati sa stajališta materijalni$ vrijednosti, ističe da čovjek ne djeluje samo logikom uma

već i logikom srca6/:

(rčki filozof Sokrat je smatrao da se vrlina može naučiti jer proizlazi iz znanja, ali njegov

učenik, grčki filozof Aristotel, imao je drugačiji stav. *n je smatrao da bi državom trebali

vladati političari sa vrlinama kao moralni autoriteti sa pravom donošenja odluka što je zadržavu dobro. %ineski filozof %onfucije osim vrlina smatra da su važni i etički principi.

14 %rkač, %ristijan' vod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Hate, >agrebačkaškola ekonomije i managementa, 5??@., str. 588589

15 Iujić, Iidoje' Poslovna etika i multikultura, *patija, fakultet za menadžment u turizmu iugostiteljstvu, 5?/5., str. 55

16 3bidem, str. 55

15


16/39


17/39

'.'.'. Prakti-na motri,ta

Praktična etička motrišta dominiraju dvadesetim stoljećem. To je razdoblje ratova za

samostalnost, tranzicije socijalistički$ zemalja, te$nološke promjene i sl. Stav ove filozofije

je' 1djelovati sa pažnjom dobrog gospodara i obzirno prema okruženju.6/@

5/. stoljeće je vrijeme turbulentni$ promjena' raste društvena svijest i djelovanje ekologa,

manjina, borbe za ženska prava, razne udruge za zaštitu potrošača i sl. Poslovanje je

automatizirano, digatilizirano, globalizirano. %ao posljedica svi$ ti$ promjena neop$odno je

bilo promjeniti načela kapitalizma. Prema tome razlikujemo 1deskriptivni pristup, normativni

pristup, analitički pristup i voluntaristički pristup.

• )eskriptivni pristup sastoji se od proučavanja i opisivanja morala ljudi i društveni$

zajednica te nji$ovi$ kultura, vjerovanja, kultura i vrednota.• ormativni pristup nastoji usustaviti različite norme, pravila i vrijednosti morala

danog društva• Analitički nastoji implementirati teorijski i normativni dio etike u poslovnu i životnu

praksu• Ioluntaristički pristup ističe da čovjek svoj moralni izbor provodi polazeći samo od

osobni$ interesa. Ioluntirizam izražava ekstermni individualizam i u krajnjem is$odu

vodi u moralnost./F

Rasno je vidljivo iz gore navedeni$ stavova kako svi ti modeli u središte pozornosti stavljaju

odnos čovjeka i morala.

17 Iujić, Iidoje' Poslovna etika i multikultura, *patija, Bakultet za menadžment u turizmu iugostiteljstvu, 5?/5., str. 59

18 3bidem, str. 57

17


18/39

). Pojam morala

!iječ moral potječe od latinske riječi mos što znači običaji, ponašanje, vladanje. )akle, etika i

moral znače isto, ali i$ ne treba poistovjećivati. Horal je praktična primjena, dok je etika

znanost o moralu. =judi obično pod pojmom moral podrazumjevaju' iskrenost, poštenje,

odgovornost i sl.

).1. ri moralna prin%ipa u poslovnoj eti%i

poslovnoj etici najčešće se navode tri principa.

/. 1Princip korisnosti' kaže da je djelovanje moralno ukoliko povećava količinu dobara.5. Princip prava' ako postoje prava, postoje i dužnosti oni$ koji moraju poštivati ta prava

4primjerice ne ugrožavati pravo na slobodu i život drugog pojedincaG ili čak omogućitita prava 4primjerice, omogućiti pravo na edukaciju i zdravstvenu skrbG. Priznavanje

ljudskog dostojanstva i jednakosti rezultiralo je odre&enim dokumentima poput

)eklaracije o općim pravima čovjeka jedinjeni$ naroda.7. Princip pravednosti' naglašava se u raspodjeli količine posla koji netko mora obaviti

kako bi se došlo do dobara.6/0

19 %rkač, %ristijan' vod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, Hate,>agrebačka škola ekonomije i managementa, 5??@., str. :7:9

18


19/39

Iidljivo je da sva tri principa propisuju samo dužnosti' dužan si misliti na posljedice, dužan si

pravedno raspodijeliti dobra, dužan si poštivati prava. nastavku slijedi prikaz područja

etičkog, neetičkog, legalnog i nelegalnog ponašanja.

Slika 9. Podru-je eti-kog: neeti-kog: legalnog i nelegalnog pona,anja

/I6KO

1 '

/ti-ka dilema Neeti-ka dilema

N/#/"A#NO

#/"A#NO

Neeti-ka dilema /ti-ka dilema

) 2

N//I6KO

Izvor& Iujić, Iidoje' Poslovna etika i multikultura, *patija, Bakultet za menadžment uturizmu i ugostiteljstvu, 5?/5., str. @:.

Slika :. prikazuje moguća područja kao što su etička i neetička koja se sastoje od legalnog i

nelegalnog ponašanja.

19


20/39

kojem od ovi$ kvadranata neka aktivnost biti smještena ovisi o točki gledišta te o tome

u kakvim okolnostima je aktivnost poduzeta. a primjer, odavanje povjerljivi$

informacija koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost, locirat će se u 333. ili 3I. kvadrant.

2. 4anipula%ije s +inan%ijskim izvje,tajima

#anke za$tijevaju pozitivna financijska izvješća tako da su poduzetnici, da bi dobili kredit

4za npr. platiti dospjele obveze dobavljaču ili isplate plaće radnicima jer ako je ne isplati,

obustavlja se proizvodnja, nema prodaje i poduzeće bi propaloG, često primorani neistinito

prikazivati realno poslovanje i skrivati gubitke. Henadžment je pod pritiskom poduzetnika daostvari pozitivno poslovanje, a ukoliko ga ne ostvari, smatrat će ga nesposobnim i dobit će

otkaz. !evizori su tako&er u nezavidnoj situaciji jer ukoliko negativno ocjene poduzetnike,

neće više biti nji$ovi klijent i neće zaraditi proviziju, a kako je revizorsko tržište konkurentno,

poduzeća će propasti. !ačunovo&e su od svi$ navedeni$ u najnepovoljnijem položaju jer svi

vrše pritisak na knjigovo&u da prikrije ili neistinito prikaže podatke kako bi konačni

financijski izvještaji izgledali poželjno. -ilj je, po svaku cijenu, maksimizirati profit.

1>animljivo je pogledati nekoliko najčešći$ prijevara koje se koriste za 1uljepšavanje6

financijski$ izvještaja'

/. Prijevremeno knjiženje pri$oda L u slučaju kada usluga još nije završena, kada roba još nije

prodana ili kada se pri$odi priznaju bez obzira što je naplata odma$ u početku posla krajnje

nesigurna.

5. %njiženje pri$oda koji ne postoji L povrat više uplaćene svote od strane dobavljača kao

pri$od; lažni predračuni; knjiženje pri$oda kod zamjene slične imovine.

20


21/39

7. Povećanje pri$oda uz korištenje zarada iz prošlosti L povećanje pri$oda prodajom

podcijenjene imovine; povećanje bruto dobitka kroz otpis dugova; namjerno propuštanje

zasebnog iskazivanja izvanredni$ dobitaka ili gubitaka od redovnog pri$oda i na taj način

modificiranje realne slike poslovanja; pri analizi financijski$ izvještaja vrlo je važno

razlikovati pri$od iz redovnog poslovanja i izvanredni pri$od 4npr. prodaja dugotrajne

imovineG. 3 u "rvatskoj smo imali primjere tvrtki koje uslijed pritiska javnosti gubitka u

poslovanju ubrzano prodaju imovinu i nakon toga iskazuju dobit iz poslovanja.6

8. Prijenos sadašnji$ troškova u kasnije razdoblje L pogrešno utvr&ivanje troškova

4utvr&ivanje troškova robe u maloprodaji, manipulacije maržomG, neobjektivno usporene

stope amortizacije, propust otpisa imovine male vrijednosti.

9. Propuštanje knjiženja obveza L knjiženje pri$oda umjesto obveza kada je primljen novac

4npr. primljen predujam na žiroračun knjižen kao pri$od umjesto kao obveza za primljeni

predujamG, manipulacije iskazivanjem obveza prema dobavljačima kako dug bi bio zabilježen

u knjigama.

:. Prijenos sadašnji$ pri$oda u kasnije razdoblje L prodaja robe ili usluga, a fakturiranje isti$

u slijedećem obračunskom razdoblju; stvaranje skriveni$ pričuva.

@. Prebacivanje budući$ troškova u sadašnje razdoblje.65?

Poduzetnicima u "rvatskoj, ali i gra&anima, su jako dobro poznate ove metode i te$nike. Tako

primjerice kada netko traži kredit za kupovinu nekretnine, banka vrši isplatu na temelju

predračuna koji nije realan 4a ne na temelju stvarno fakturiranog računaG i na taj način se

izvuče više novaca od banke. Rer nije posao banke da kontrolira iznos predračuna i stvarnog

računa.

Prijevarno financijsko izvještavanje jedan je od uzroka kolapsa mnogi$ kompanija.

nastavku slijedi tablični prikaz koji ukazuje koje pojedine stavke mogu utjecati na

promjeneCprijevare financijski$ izvještaja.

20$ttp'CCDDD.profitiraj.$rCtemeCracunovodstvoiporeziC 4/?./.5?/7.G

21

http://www.profitiraj.hr/teme/racunovodstvo-i-porezi/http://www.profitiraj.hr/teme/racunovodstvo-i-porezi/http://www.profitiraj.hr/teme/racunovodstvo-i-porezi/


22/39

ali%a 1. Prijevarno +inan%ijsko izvje,tavanje i utje%aji na +inan%ijske izvje,taje

*ilan%a Ra-un doiti i guitka

Potraživanje 4precijenjenaG Pri$odi 4precijenjeniG

Povrati robe 4podcijenjeniG Pri$odi 4precijenjeniG3spravci vrijednosti potraživanja od kupaca

4podcijenjeniG!as$odi od vrijednosni$ uskla&ivanja

4podcijenjeniG

>ali$e 4precijenjeneGTroškovi prodani$ proizvoda

4podcijenjeniG*bveze prema dobavljačima,kratkoročne i ostale

obveze 4podcijenjeneG !as$odi od kamata 4podcijenjeniG

Izvor& Sever Hališ, Sanja' ačela, standardi, postupci CC!evizijske procedure i metodologija

za otkrivanje prijevara i pogrešaka. >agreb, "rvatska zajednica računovo&a i financijski$

djelatnika, 5?/5., str. /0?.

Tablica /. ukazuje na činjenicu kako prijevarno financijsko izvještavanje služi za pogrešno

prikazivanje u financijskim izvještajima preko stavki koji se nalaze u tablici.

%ako bi mogli dobiti signal koji upućuje na prijevaru u financijskim izvještajima potrebno je

poznavati trokut prijevare, kojega čine pritisak, prilika i racionalizacija. nastavku su

navedeni slučajevi korporativni$ skandala razmatrani trokutom prijevare.

ali%a '. Slu-ajevi korporativni skandala razmatrani ;trokutom prijevare<

22

PRI#IKAPOICA$I=PRIISCIS#U6A$ RACIONA#I(ACI$A=

OPRA!3AN$/

*sobno bogaćenje4privatni zrakoploviG*dobravanje zajmova

K>4art?7/R>4A@

%onkurencija s Qalmart4rat u cijenamaG

agra&ivanje prema rezultatima

iže razinemenadžmentanerealistični planovi

*sobno bogaćenjePo$lepa

euspje$ revizora%o?7/R>4A@ !ast poduzećaHnogo skupi$ akvizicija

eautorizirani bonusi

*sobno bogaćenjeAutokratsko vodstvo)onacije

Binanciranje $umanitarni$udruga

Henadžment*stvarivanje performansi poduzeća%onstantno rastući pri$odi i

dobit3spunjavanje očekivanjadioničara*siguranje tržišne cijenedioničara

BorldCom?77R@


23/39

A$ol

Izvor& Sever Hališ, Sanja' ačela, standardi, postupciCC!evizijske procedure i metodologija


djelatnika, 5?/5., str. /05

tablici je vidljivo kako su različita poduzeća imala različite poticaje, odnosno pritiske od

strane nadre&eni$, primjerice menadžmenta. Prilike su uglavnom prokockane zbog neuspje$a

revizora, slabosti sustava i nedostatka kontrole. !acionalizacija je uglavnom kod svi$

poduzeća ista po$lepa.

2.1. Poten%ijalne mogunosti prijevara prilikom priznavanja prioda i

potra0ivanja od kupa%a

>a pri$ode se može reći kako je to stavka koja je pogodan oblik prijevare u financijskim

izvještajima. Primjerice, može postojati precjenjivanje pri$oda a ono može biti rezultat'

23

*sobno bogaćenje euspje$ revizoraDeroE ?77R@ *stvarivanje ciljni$ zarada apu$avanje tržišne cijene

dionica povećanje kompenzacija4ukljućujući dioničke opcijeG

)ioničarske opcijePo$lepaspje$ poduzeća i uspje$dioničara*sobnost menadžera

*dnosi s distributerimaAold ?77R@ Ambicije za gradnju carstvaAgresivan rast%onkurent Qal HartAkvizicije financirane dugom)ioničke opcije

Po$lepa 4plaće i bonusitemeljeni na financijskomuspje$uG

ključeno nekolikoizvršni$ direktora

euspje$ revizora

3elpi ?77R@ Prikrivanje lošeg financijskogstanjaBinanciranje obveza premamirovinskim fondovima

Sukob s (eneral Hotorsom3spuniti očekivanja dioničaraPorast tržišne cijene dionica#onusi temeljeni nafinancijskim performansama

%arijera, osobno bogaćenjeSlabosti u sustavimainterni$ kontrola

#u%ent ?77R@ *stvarivanje interni$ i eksterni$ prodajni$ ciljeva#onusi na plaće*mogućiti 3P* podružnice

*sobni problemi-jelokupna kontrola nad poduzećem

4i%roStrateg?77R@

1apu$avanje tržišne cijenedionica


24/39

/. 1Preranog priznavanja pri$oda ili priznavanje pri$oda u pogrešnom razdoblju

4ostavljanje otvoreni$ poslovni$ knjiga izvan računovodstvenog razdoblja

priznavanjaG,5. Priznavanje pri$oda od transakcije koje se stvarno ne bi trebalo priznavati kao pri$od

4konsignacijska prodaja robe koja još nije prodana krajnjem korisniku, prodaja po

specijalnim uvjetima, fakturirana, a neotpremljena roba te roba koja je otpremljena

samo u svr$u evaluacije ili potencijalne prodajeG,7. ekorigirane bruto prodaje za sva potrebna umanjenja uključujući povrate, propuste te

tržišna sniženja cijena, te8. Priznavanje fiktivne prodaje.65/

Suprotan učinak precijenjivanja pri$oda daje i podcjenjivanje pri$oda što zapravo znači

odgodu, odnosno prebacivanje pri$oda u neka buduća obračunska razdoblja. Procedure za

otkrivanje prijevara i nepravilnosti prilikom priznavanja pri$oda i potraživanja od kupaca

prikazane su u slijedećoj tablici.

ali%a ). Pro%edure za otkrivanje prijevare te nepravilnosti prilikom priznavanja

prioda i potra0ivanja od kupa%a

21 "ever #a$iš, "anja% Na&e$a, standardi, ost'(i))*evi+ijske ro(ed're i !etodo$ogija +a

otkrivanje rijevara i ogrešaka -agreb, .rvatska +ajedni(a ra&'novo/a i nan(ijskidje$atnika, 2012, str 197

24

Prodaja distributerima nije mjerenasukladno kriterijima za priznavanje

pri$oda. 1 enormalni6 uvjeti plaćanjasu indikatori da prodaja nije knjižena

u skladu s računovodstvenim pravilima. a uzorku distributera potrebno jeučiniti sljedeće'

/. Pribaviti ugovor 5. tvrditi jesu li poštivani

kriteriji za priznavanje pri$oda7. *drediti jeli roba isporučena u

skladu s ugovorom o sdistributerom.

Priznavanje pri$odaPri$odi se priznaju prije nego što su zara&eni.*sobito su izražena dva rizika'

• Bakturiranje i zadržavanje proizvoda i

roba• Praksa nu&enja visoki$ popusta,

produljeni$ rokova plaćanja i pstali$ povoljni$ uvjeta prodaje kako bi se prodali proizvodi i roba koja inače nebi bila prodana.

1.


25/39

25

*tpremanje robe distributerima sukladnosklopljenim ugovorima, poštujući nji$ovekapacitete za prodaju.

'. *dabrati uzorak distributera kako bi sekonfimrmirale zali$e na skladištu.+ventualne neuskla&enosti potrebno je

provjeriti telefonski, upitom o stanjuračuna.Poslati upite distributerima o nji$ovimminimalnim narudžbama sukladnosklopljenim ugovorima.!evidirati i pregledati 1minimalnenarudžbe6 koje moraju biti

pripremljene od strane poduzeća prije

sklapanja ugovora.). Praksa nu&enja visoki$ popusta, produljeni$

rokova plaćanja i ostali$ uvjeta kako bi se prodala roba koja inače nebi bila prodana.

Pregledati uobičajene ugovore kojimase roba otprema kupcima, kako bi seuvjerili da je poštivan ugovor te danem nu&enja visoki$ popusta,

produljeni$ rokova plaćanja i ostali$ povoljniji$ uvjeta kupnje kako bi se prodala roba koja inače nebi bila prodana.

*sigurati da nema konsignacijski$ugovora, posebno za kupce kojinemaju skladišnog kapaciteta.

2. Priznavanje prodaje na temelju konsignacijski$ugovora.

PROC/3URAOPIS RI(IKA

8. Priznavanje pri$oda prilikom otpremanja robeu skladišta.koliko se roba otprema u skladište, a kupacnema potrebu za tim proizvodima, poduzećemože nepravilno priznati pri$od ukoliko nisuudovoljeni svi kriteriji za priznavanje pri$oda.

*cijeniti vlasništvo robe na vanjskomskladištu'

• *cjena legitimnosti postojanja• *dre&ivanje vlasnika skladišta• *dre&ivanje odgovornosti za

iznajmljivanje• *dre&ivanje je li plaćeno

osiguranje.%onfimiracije s distributerima za sveiznose is oruka.

9. *dobravanje ispravka vrijednosti potraživanjaod kupaca.

Pribaviti listu najznačajniji$ kupaca.Provjeriti nji$ov legitimitet te

poslovanje 4B3AG.sredotočiti se na prodaju na krajuračunovodstvenog razdoblja.Pregledati dokumentaciju kako bi se

utvrdilo jesu li postojale mogućnosti zanaplatu na datum dospjeća ili postoje li

još mogućnosti za naplatu potraživanja. a temelju prikupljeni$ informacijaocijeniti razumnost za obavljanjeispravka vrijednosti potraživanja odkupaca.

F. Podcjenjivanje troškova reklame4nepriznavanje svi$ troškovaG.

Pregledati dokumentaciju vezanu uznovi markentiški program.3dentificirati troškove te eventualnoodrediti koji troškovi nisu priznati 4ako

postojeG. Procijeniti i izračunati potencijalne učinke ovog projekta na pri$ode 4ako postojeG.


26/39

Izvor& Sever Hališ, Sanja' ačela, standardi, postupciCC!evizijske procedure i metodologija


djelatnika, 5?/5., str. 5??.

tablici 7. je vidljiv jasan prikaz procedura za otkrivanje prijevara te nepravilnosti prilikom

priznavanja pri$oda i potraživanja od kupaca. aime, važno je istaknuti kako je od velikog

značaja izdvojiti vrijeme i resurse potrebno za ispitivanje navedeni$ stavki, što istovremeno

traži i velike napore internog revizora.

2.'. Poten%ijalne mogunosti prijevara u zaliama te mogunosti njiovogotkrivanja

>ali$e predstavljaju materijal i robu koja se skladišti do trenutka prodaje. vremenu do

trenutka prodaje često dolazi do prijevara odnono precjenjivanja zali$a. 1 pravilu se prijevare vezane za zali$e mogu klasificirati u slijedeće tri kategorije'

26

G. Hotivacija za provo&enje programa.spostavljeni marketinški program prodajemotiviran je kompenzacijama menadžmentuviše nego ostvarivanje racionalnog poslovanjate u tom slučaju postoji sukob interesa.

tvrditi utjecaj programa nakompenzacije menadžmentu uspore&ujući ovogodišnje i prošlogodišnje

bonuse kako bi se utvrdilo koliko su pojedinci imali koristi od uvo&enjatakvog marketinškog programa koji ćeinducirati prodaju.


27/39

/. Precijeniti konačnu količinu zali$e na skladištima.5. Prijevarno iskazivanje vrijednosti zali$a nastalo uslijed neotpisivanja zastarjeli$

zali$a, manipulacije proizvedeni$ količina kojom će se umanjiti trošak koštanja zali$a

te ne provodeći odgovarajuća rezerviranja za proizvode koji imaju kratak životni vijek

trajanja te mijenjanja izvještajni$ razdoblja.7. Prijevarna ili neadekvatna kapitalizacija troškova u zali$ama.655

Precijentiti zali$e na skladištu moguće je ukoliko se dodaju fiktivne stavke, primjerice

izmišljene obveze, prikazivanje stanja na drugačiji način i slično. %ako bi prepoznali

postojanje fiktivni$ zali$a potrebno je prepoznati slijedeće 1upozoravajuće znakove6'

• 1neuobičajeni i sumnjivi dostavni i skladišni papiri,• neuobičajene ili sumljive narudžbe,• velike razlike prilikom provo&enja testova kontrole,

• zali$e po kojima nije bilo prometa neko duže vrijeme,• velike količine skupi$ stavki u 1sintetičkim6 zali$ama,• nejasne ili neefikasne 1cutoff6 procedure,• zali$e koje nisu brojane na karju obračunskog razdoblja.657

pravo zbog navedeni$ razloga potrebno je često provo&enje inventure kako stvari nebi

izmaknule kontroli odnosno doveli do manipulacija. >ali$ama se tako&er može manipulirati

precjenjivanjem zali$a u bilanci 4zali$e kao jamstvo za potrebna financijska sredstvaG.

2.). 4anipula%ije kod amortiza%ije

"rvatskoj, često su manipulacije vezane uz amortizaciju, upravo zbog toga što se trošak

amortizacije raspore&uje ovisno o trajanju dugotrajne imovine. z amortizaciju značajna su i

/. 1vrijednosna uskla&enja potraživanja,5. klasifikacija financijske imovine.658

S obzirom da porezna uprava ne pridaje važnost realnoj procjeni vijeka odre&ene dugotrajne

imovine poznato je tzv. 1rastezanje i sužavanje amortizacije.O

22 "ever #a$iš, "anja% Na&e$a, standardi, ost'(i))*evi+ijske ro(ed're i !etodo$ogija +aotkrivanje rijevara i ogrešaka -agreb, .rvatska +ajedni(a ra&'novo/a i nan(ijski

dje$atnika, 2012, str 201

23 bide!, str 201

24 Mevizović, 3van' 3nterna revizija i kontrolaCCHanipulacije kod poreza na dobit i nji$ov učinak narezultat poslovanja.>agreb' "rvatska zajednica računovo&a i financijski$ djelatnika, 5?//., str. 58F

27


28/39

1!astezanjem amortizacije se vijek uporabe dugotrajne imovine utv&uje u nerealno velikom

broju godina čime su stope amortizacije vrlo niske kao i trošak amortizacije, ali je zato

1nabildanaO dobit. *vo je tipični primjer 1upravljanja zaradomO putem precjenjivanja

vrijednosti dugotrajne imovine. 1Sužavanjem amortizacijeO se vijek uporabe dugotrajne

imovine utvr&uje u nerealno malom broju godina 4ili se primjenjuju podvostručene

amortizacijske stope propisane >akonom o porezu na dobit koje često ne odgovaraju

ekonomskom vijeku uporabe dugotrajne imovineG čime se iskazuju nerealno visoki troškovi

amortizacije te umanjuje financijski rezultat. *vo je tipični primjer upravljanja zaradom

putem podcjenjivanja vrijednosti dugotrajne imovine čime se stvaraju 6skrivene pričuveO za

sljedeće poslovne godine.O59

!epublici "rvatskoj najviše porezno dopustive stope amortizacije za trgovačka društva i

obrtnike su slijedeće'

ali%a 2. Stopa amortiza%ije za ortnike i trgova-ka dru,tva

Redni rojNaziv amortiza%ijske

skupineAmortiza%ijski vijek

Polazna stopaamortiza%ije

Najvi,e poreznodopustive

godi,nje stopeamortiza%ije

1. '. ). 2. 8.

/.(ra&evinski objekti i

brodovi veći od /???#!T

5? 4/?GV 9E /?E

5.*snovno stado, osobni

automobili945,9GV 5?E 8?E

7.

ematerijalnaimovina, oprema,

vozila, osim osobni$automobila teme$anizacija

845GV 59E 9?E

8.

!ačunala, računalnaoprema i programi,mobilni telefoni i

oprema za računalnemreže

54/GV 9?E /??E

9.*stala nespomenuta

imovina/?49GV /?E 5?E

25 $ttp'CCDDD.poslovnisavjetnik.comCsitesCdefaultCfilesCPSE5?8FF:,F@,FF.pdf 4/[email protected]?/7.G

28

http://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/PS%2048-86,87,88.pdfhttp://www.poslovni-savjetnik.com/sites/default/files/PS%2048-86,87,88.pdf


29/39

Izvor& $ttp'CCDDD.orkis.$rCStopeamortizacijeW/ 4/:[email protected]?/7.G

tablici 8. su iskazane trenutne stope amortizacije u "rvatskoj za obrtnike i trgovačka

društva. stupcu je prikazan amortizacijski vijek pomoću kojeg se odre&uju najviše godišnje

stope amortizacije. koliko se porezna stopa poveća za /??E vijek amortizacije se smanjuje

za 9?E.

8. Ameri-ke kompanije koje su se ;proslavile< kao prevaranti

Ieliki broj kompanija u SA)u poznate su po nepoštivanju kodeksa profesionalne etike,

odnosno prijevarama, utajom poreza, prikazivanjima frizirani$ izvješća i slično. Svjetska

kriza nije jedini razlog za propast velikog broja kompanija što je vidljivo iz tabličnog prikazakoji slijedi. aime, navedene kompanije bankrotirale su zbog nedolični$ radnji poput

lažiranja izvještaja, prijevara te drugi$ financijski$ i nefinancijski$ smicalica.

ali%a 8. Najvee kompanije koje su ankrotirale u posljedni '8 godina

29

http://www.orkis.hr/Stope-amortizacije~1http://www.orkis.hr/Stope-amortizacije~1


30/39

Izvor& #elak, Iinko' Poslovna forenzika i forenzično računovodstvo' #orba protiv prijevare,

>agreb, #elak +Jcellens, 5?//., str. /9

3z tablice 9. je vidljivo kako je najveći broj kompanija doživio kolaps poslije 5??5. godine,

odnosno nakon donošenja Sarbanes*JleK Acta što dokazuje njegovu učinkovitost u borbi

protiv prijevara.

8.1. Slu-aj /nron

spon +nrona bio je spektakularan i u vrlo kratkom vremenu je postao sedma po veličini

korporacija u SA)u. o, 5??/. godine se pokazalo kako je +nron kula od karata te je put do

stečaja bio još brži i spektakularniji. *vo je vjerojatno bio najveći svjetski skandal u povjesti.

1 posljednji$ desetak godina, Amerika i +uropa svjedoče velikim korporativnim skandalima

u koje su umiješane korporacije, država i revizorske kuće. pravo zbog umiješanosti

revizorski$ kuća u korporativne skandale, nastao je novi menadžerski termin pod nazivom

1kreativno računovodstvo6. ajpoznatiji takav skandal je slučaj +!*A i umiješanost

njegove revizorske kuće Art$ur Andersen. Propašću +!*a prouzročena je i propast

revizorske tvrtke Art$ur Andersen koja je bila jedna od vodeći$ svjetski$ revizorski$ i

30

Redniroj

Naziv kompanijeImovina ?u

milijardamaUS3@

!rijemeankrota

?mjese%=godina@

/. =e$man #rot$ers "oldings :0/ ?0.5??F.

5. Qas$ing Hutal 75@,0 ?0.5??F.7. Qorld-om /?/,0 [email protected]??5.

8. (eneral Hotors 0/ ?:.5??0.

9. +nron :7,8 /5.5??/.

:. -onesco :/,8 /5.5??5.

@. TeJaco 79,0 ?8./0F@.

F. Binancial -orp.*f America 77,0 ?0./0FF.

0. !efco 3nc. 77,7 /?.5??9.

/?. (lobal -rossing 59,9 ?/.5??5.

//. P(+ 50,F ?8.5??/./5. -alpine 5@,5 /5.5??9.

/7. nited Airlines 59,5 /5.5??5.

/8. Adelp$ia 58,8 ?.:.5?5.

/9. )elta Airlines 5/,F ?0.5??9.


31/39

konzultantski$ tvrtki. He&utim, to nije bio jedini grije$ ove ugledne revizorske kuće. (odine

5??/. uslijedila je tužba za neprofesionalno izvedenu reviziju tvrtke Qaste Hanagement 3nc.,

za zbrinjavanje otpada te za zataškavanje malverzacija bivše prave te tvrtke. Tako&er došla

je u pitanje nji$ova revizija #aptističke zaklade u Arizoni i niza drugi$ veliki$ korporacija.65:

S ovim navodom dokazuje se umješanost države, revizorski$ kuća, korparacije i računovo&a u

razne korporativne skandale.

8.'. Kronolo,ki pregled dogaHanja koji su doveli do ankrota /nrona

;1G8. godine +nron je osnovan kada se poduzeće spojilo sa dobavljačem plina iz ebraske

kako bi osigurali dotok plina u 7@,??? plinski$ cijevi.

1G9. godine bivši glavni izvršni direktor %ennet$ =aK postaje glavni izvršni direktor +nrona.

*sniva novo poduzeće >apadni plinovod, :8,???milja plinovoda povezalo je velika jezera sa

TeJasom.

19. godine Bederalna komisija za energentsku regulaciju pokreće deregulaciju tržišta

energenata.

1G>'JJ1' )ivovski rast +nrona

26 $ttp'CCliderpress.$rCar$ivaC/8??C 4/5./.5?/7.G

31

http://liderpress.hr/arhiva/1400/http://liderpress.hr/arhiva/1400/


32/39

1G. godine +nron se spaja sa poduzećem Iode QesseJa i opskrbljuje vodom putem

podružnice AzuriJ koja upravlja i posjeduje pogone prvenstveno na jugu Amerike, sjeveru

Amerike, Ielikoj #ritaniji i %anadi.

1. godine +nron počinje širom svjeta pružati internetske usluge. Tog proljeća poduzeće

"ouston Astros objavljuje ime novog "oustonskog nogometnog igrališta 1+nron Bield6.

+nronova podružnica AzuriJ počela je komercijalno opskrbljivati plinom putem svoje /,F:?

milja dugački$ plinovoda koji se prostiru od #olivije do #razila. )o tada +nronove strane

investicije i imovina su vrijedili više od 5? bilijuna dolara, a podružnice su djelovale u više od

9? zemalja. studenome je +nron lansirao +nron*nline Deb stranicu za trgovinu energijom

i proizvodima.

Prosina% 'JJJ. godine +nron objavljuje godišnje financijsko izvješće u kojem tvrdi da su se

pri$odi utrostručili od /00F. godine.

Sije-anj 'JJJ. godine Hagazin Bortune stavlja +nron na 58. mjesto me&u /?? najpoželjniji$

poslodavaca u Americi.

!elja-a 'JJ'. godine %ennet$ =aK prepušta radno mjesto glavnog izvršnog direktora Reffu

Skillingu, koji je bio zaposlen kao +nronov predsjednik i direktor poslovanja od /00@. godine.

Iznenadni kolaps

#ipanj 'JJ1. godine ovi -+* glavni izvršni direktor Reff Skilling biva pogo&en pitom u

lice od strane protestanata koji su okrivljavali +nron za energetsku krizu %alifornije.

%alifornijske političke udruge i udruge potrošača su optuživale su +nron za dizanje cijena

plina tijekom nestašice plina u %aliforniji. -ijena +nronove dionice pala je na 85,07 dolara.

Srpanj 5??/. godine %alifornijska kriza je pokrenula lavinu, pa su Pacific (as i +lectric

-ompanK objavile bankrot jer su im troškovi skočili do neba. Pacific (as i +lectric su jedno

od jedno od tri najbolja komunalna poduzeća skupa sa Sout$ern -alifornia +dison i San

)iego (as +lectric.

12. kolovoz 'JJ1. godine Reff Skilling daje ostavku na mjesto glavnog izvršnog direktora iz1osobni$ razloga6.

1'. rujan 'JJ1. godine u trećem kvartalu +nron je ostvario gubitak od :7F milijuna dolara.

. listopad 'JJ1. godine Poduzeće )KneKK nudi spasonosni otkup +nrona za /? bilijuna

dolara u dionicama. Tako&er se složio da plati više od /7 biliona +nronovog duga, a nji$ov

najveći dioničar -$evron TeJaco je osigurao +nronu /,9 bilona dolara.

1. listopad 'JJ1. godine Standard and Poor, najvažnija agencija za procjenu kreditnog

rizika, ocjenili su +nronov dug u junk status osporavajući isplatu poduzeća )KneKK zasposonosnu ponudu.

32


33/39


34/39

1J.1'.'JJ1. godine Hinistarstvo rada je uputilo za$tjev +nronovim umirovljenicima ističući

+nronove trenutno zamrznutu imovinu približno @?0?E dopušteni$ radnika, izgubili su

svoju mirovinsku štednju padom +nronovi$ dionica. Agencija za nadzor vrijednosni$ papira

tako&er je započela istragu o ulozi +nronovog revizora Art$ura Andersena.

1'. prosina% 'JJ1. godine *dbor za financijske usluge je saslušao svjedočenje o +nronovim

financijskim izvještajima od agencije za nadzor vrijednosni$ papira, računovodstvene firme,

financijski$ direktora i poduzeća T$ompson Binancial. %ennet$ =aK, voditelj i glavni direktor

+nrona odbijao je spomenute navode, ali je namjeravao svjedočiti ispred sabora 8. veljače

5??5. godine. (lavni izvršni direktor Art$ur Andersen i Rosep$ #erardino svjedočili su o tome

da je +nron možda ilegalno knjižio, što navješćuje kriminalnu istragu ministarstva pravosu&a.

1G. prosina% 'JJ1. godine )ržavni odbor za trgovinu, znanost i prijevoz počeli su svjedočiti

o kolapsu +nrona. )ioničari +nrona bivši zaposlenici i predstavnici iz Art$ura Andersena,

nezavisni revizori +nrona dali su izjavu. +nronov voditelj %ennet$ =aK nije namjeravao, već

čak planirao, saslušati svjedočenje predvi&eno 5. veljače. Senator #Krdorgom voditelj društvo

za zaštitu potrošača. Senater Britz "ollings za$tijevaju da Bederalni odbor za trgovinu

pokrene istragu o +nronovim navodnim krivim knjiženjima i ilegalnim poslovnim

strategijama koje su definitivno uzrokovale da 8???? zaposlenika izgubi svoju mirovinsku

štednju.

'. sije-anj 'JJ'. godine Ioditelj odbora za državne afere Roe =iberan )-om i -arl =evin,

)Hic$., objavili su istragu +nrona bez obzira $oće li ili neće vlada uspjeti zaštititi +nronove

zaposlenike i poduzeće na koje je utjecao +nronov izravni bankrot. Službeno saslušavanje je

dogovoreno za 58. siječanj početak formalnog sustava.65@

3z kronološkog pregleda doga&aja koji su doveli do bankrota +nrona može se jasno vidjeti

kako je navedeno poduzeće u kratkom vremenu postiglo poželjne i zadivljujuće rezultate, ali

isto tako u još kraćem vremenu doživjelo najveći kolaps svi$ vremena.

8.'.1. Sprega s politikom

*vo nije obični financijski skandal, već skandal u kojemu politika ima važnu ulogu. 1=aK je

bio uvjeren da bi trebalo smanjiti, pa i ukinuti miješanje države u taj sektor, omogućiti

energetskim kompanijama da same formiraju tržište i cijene. o, trebalo je naći političare koji

bi bili skloni promjeni zakona o energetici. *n je F?i$ godina pronašao političara, koji je bio

sklon takvim razmišljanjima, te mu je bio spreman pomoći. #io je to (eorge #us$, tadašnji

27 $ttp'CCDDD.pbs.orgCneDs$ourCbbCinfrastructureCpoDerCenronYtime.$tml 4/5./.5?/7.G

34

http://www.pbs.org/newshour/bb/infrastructure/power/enron_time.htmlhttp://www.pbs.org/newshour/bb/infrastructure/power/enron_time.htmlhttp://www.pbs.org/newshour/bb/infrastructure/power/enron_time.html


35/39

američki potpredsjednik, budući predsjednik i otac današnjeg predsjednika. #us$ je, prije

nego što je postao političar, bio naftni poduzetnik u Teksasu. Postao je milijunaš, a zbog

takvi$ iskustava i kao političar bio je sklon energetskom i naftnom lobbKju. Taj je, pak, lobbK

podržavao #us$a kad se /0FF. kandidirao za predsjednika, pa je i =aK novčano pomogao

#us$ovu predsjedničku kampanju sa /??.??? dolara. Tada je =aK još bio 6mali igračO, jer je

+nron tek počeo rasti, što mu je omogućio i #us$, koji je uveo mjere deregulacije energetskog

sektora. =aK, koji se tada jako zbližio s cijelom obitelji #us$, starijem je #us$u dao otprilike

isti iznos dolara i za drugu predsjedničku kampanju /005. o, tada je #us$ izgubio od

-lintona. =aK je svoju za$valnost #us$u i njegovoj administraciji pokazao zaposlivši u

+nronu dva ključna ministra iz #us$ove vlade, dotadašnjeg ministra vanjski$ poslova Ramesa

#akera i dotadašnjeg ministra energetike !oberta Hossbac$era. 3ako je #us$ov poraz bio

neugodan udarac za =aKa, on je počeo graditi mostove i prema -lintonovoj administraciji, čak

je postao -lintonov partner u golfu. 3pak, -linton je vodio mnogo restriktivniju energetsku

politiku i nije bio sklon općoj deregulaciji. o, po američkim propisima velik dio regulative

energetskog sektora ionako nije u nadležnosti vlade u Qas$ingtonu nego lokalni$ vlasti u

saveznim državama, pa je =aK sve više pažnje počeo posvećivati lokalnoj teksaškoj politici.

Sprijateljio se s tadašnjom demokratskom guvernerkom Teksasa Ann !ic$ards, no već u prvoj

polovici 0?i$ na teksaškoj političkoj sceni pojavio se (eorge Q. #us$, najstariji sin bivšeg

predsjednika, a =aK je procijenio da je je tu njegova velika šansa.65F

Politika je i u ovom slučaju odigrala veliku ulogu, a prikazani odnos +nrona i politike

možemo poistovjetiti i sa stanjem u "rvatskoj.

28 $ttp'CCDDD.nacional.$rCclanakC/?/@7Cenronskandalkojimozeunistitibus$a 4/5./.5?/7.G

35

http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-bushahttp://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha


36/39

9. Slu-aj korporativnog skandala u Repuli%i rvatskoj

Podravka d.d. osnovana je /078. godine kao radionica za preradu voća. *snovala su je braća

Qolf. )anas je Podravka vodeća kompanija u području pre$rane, pića i farmaceutike u

istočnoj, jugoistočnoj i srednjoj +uropi. Hisija Podravke glasi' uspostaviti ravnotežu izme&uekonomskog rasta, napretka društva i brige za okoliš te stvoriti savršen spoj lokalnog i

globalnog kao i stvaranje visokokvalitetni$ proizvoda prepoznatljivi$ robni$ marki.

Podravkina služba poslovne kvalitete odgovorna je za sustavni pristup upravljanju,

standardizaciju te poboljšavanje poslovni$ procesa. z svoju primarnu djelatnost, Podravka

kao osnovni cilj ima i poslovanje prema etičkim načelima što dokazuje slijedeći citat'

1Podravkina je prava tako pri$vatila i podupire smjernice etičkog ponašanja definirane

%odeksom etike u poslovanju, Skupštine "rvatske gospodarske komore. svom poslovanjuPodravka se pridržava brojni$ normi i politika me&u kojima ističemo' korporativnu politiku,

politiku kvalitete i politiku zadovoljstva klijenata i potrošača.650

Afera Spice u Podravci seže u 5??9. godinu. Tada su, naime, )amir Polančec 4tada

potpredsjednik $rvatske IladeG, )arko Harinac 4tada šef Podravkine upraveG i Hilan "orvat

4tada vlasnik i direktor varaždinske grupacije BimeG osmislili plan o preuzimanju vlasničke

kontrole kompanijinim novcem. !ezultat te afere bila je financijska šteta od 8?? milijuna

kuna, a na kraju je Podravka ostala i bez tog novca kojim su kupovane dionice, ali i bez ti$

dionica.

29 $ttp'CCDDD.podravka.$rCkompanijaCpolitike 4//.?/.5?/7.G

36

http://www.podravka.hr/kompanija/politikehttp://www.podravka.hr/kompanija/politike


37/39

Hilanom "orvatom za Podravku, Podravkinim novcem kupuje 9@:.FF komada Podravkini$

dionica po cijeni od 8//,/0 kuna. slučaju da su dionice prodane po najvišoj cijeni, dobitak

bi iznosio oko /5? milijuna kuna, ali zbog svjetske krize cijena dionica naglo je pala.

Postoji golemi dokazni materijal u S%*% L ovoj optužnici o ovom korporativnom skandalu,

a posebno se izdvajaju rokovnici prona&eni kod "orvata. njima je on od 5??9. do 5??0.

godine, vodio bilješke o gotovo svakodnevnim telefonskim kontaktima i sastancima s

optuženim Podravkinim menadžerima te Polančecom u vezi s 6operacijom Spice6. ji$ove

namjere bile su kamuflirane u projektima radničkog i radničko L menadžerskog preuzimanja

Podravke. %ontrola nad Podravkinim dionicama trebala je biti preuzeta putem triju tvrtki

osnovani$ na Halti. Te su se tvrtke zvale' Bima Ami =td, Pomaco i Apple. Prvu je osnovala

"orvatova Bima i ona je postala formalnim vlasnikom /?,:8 posto dionica Podravke, a druge

dvije osobno su osnovali Podravkini menadžeri. Bima Ami =td osnovana je na Halti, a

osnovala ju je varaždinska Bima kako bi dobila kredit za kupnju Podravkini$ dionica za

podravku od Herrill =Knc$a. Slijedi prikaz certifikata o osnivanju i registraciji tvrtke Bima

Ami =td.

37


38/39

F. (aklju-ak

%olaps +nrona je najveći kra$ u korporativnoj povijesti. >a samo par mjeseci, ukupna

vrijednost dionica +nrona, sedme po veličini kompanije u Americi, pala je skoro na nulu.

Tisuće radnika je ostalo bez posla. )a stvar bude gora, nji$ov mirovinski fond je bio vezan za

posjedovanje dionica +nrona i stoga je sada bezvrijedan. Henadžeri +nrona, svjesni

nadolazećeg brodoloma, prodali su svoje dionice, uništili financijske dokumente koji bi i$

povezali, a preostalu imovinu isisali u $olding kompanije. Artur Andersen, jedna od pet

najveći$ knjigovodstveni$ firmi na svijetu, dobivao je milijune dolara da bi poslovne knjige

+nrona izgledale ispravno. 1>arazaZ se širila dalje poslovnim svijetom. +nron zbog toga

duguje bankama milijarde dolara koje nikada neće platiti. +nron je imao globalni domet, sva

tržišta su mu bila otvorena političkim lobiranjem iz Qas$intona. Proizvodio je četvrtinu

ukupne struje u +uropi.

loga političara u ovom skandalu je bila ključna. +nron nikada ne bi postao globalna

kompanija da nije bilo sprege sa politikom. Političari su donijeli propise o deregulaciji tržišta

energije, lobirali u cijelom svijetu kako bi +nron dobio natječaje za opskrbu vodom, plinom i

internetom, iako su držali visoke cijene. +nron je iskorištavao naftne krize i skupo prodavao plin, što je izazvalo brojne prosvjede razni$ interesni$ skupina, čak i tužbe. akon propasti

+nrona, ti isti političari negirali su bilo kakvu vezu sa +nronom. *vo je izazvalo težak udarac

cijelom financijskom svijetu. %ako bi se u budućnosti spriječile takve malverzacije, donesen

je Sarbanes*JleK Act koji štiti dioničare i opću javnost od svi$ računovodstveni$ i

revizorski$ nepravilnosti u javnim poduzećima te povećava točnost financijski$ izvještaja.

Slična situacija je i u "rvatskoj, točnije u Podravci. Politika je, tako&er, igrala važnu ulogu u

poslovanju ovog poduzeća i dala prostor manipulacijama. 3gra na tržištu, koje je uvijek neizvjesno, nije pravo rješenje za izlaženje iz financijski$ teškoća, pošto ono može dovesti do

još veće propasti te do otkrivanja nedolični$ radnji. Sve malverzacije su kratkog vijeka, ako

ne prije, onda promjenom vlasti kada dolazi do veći$ mjera sigurnosti i provjera koje nastoje

donijeti preokret i pokazati pravo lice nedolični$ radnji. 3nstitucije su one koje moraju

neprestano kontrolirati i sprječavati nagomilavanje dugova.

)akle, poduzeće je složena mreža me&uljudski$ odnosa, znači, odnosa izme&u proizvo&ača i

potrošača, poslodavaca i zaposlenika, menadžera i dioničara i članova društva u kojemu te

korporacije djeluju. To su ekonomski odnosi, ali i moralni odnosi. Poslovna etika proučava

38


39/39

što je dobro i ispravno za posao i društvo. društvu u kojem su moralna pravila narušena

nemarom i kršenjem ili pritiscima izvana, propast poduzeća i društva je zagarantirana.

Documents

Računovodstvene manipulacije