Radionica: Izazovi financiranja projekata razvoja i ... · PDF filedok 41,8 milijuna EUR čine sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske. ... Najmodernija prekrcajna oprema

Izvori financiranja razvoja i/ili unaprjeđenja infrastrukture i primjeri dobre prakse

Razvojni projekti Lučke uprave Rijeka iz CEF (Connecting Europe Facility) programa

Opatija, 22. studeni 2017.

Radionica: Izazovi financiranja projekata razvoja i unaprjeđenja lučke i prometne infrastrukture te projekata optimizacije i digitalne transformacije

Sufinancira Europska unija Instrument za povezivanje Europe

Ustanova osnovana kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o morskim lukama s osnovnim zadacima: • razvoj i modernizacija lučkog područja • dodjela koncesija za korištenje i obavljanje djelatnosti • upravljanje slobodnom zonom • nadzor uplovljavanja i isplovljavanja brodova


PROJEKT RIJEKA GATEWAY

Rijeka Gateway je povijesno najvažniji projekt sveobuhvatne revitalizacije dijela riječkoga obalnog prostora, koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Projekt u potpunosti treba riješiti probleme nedovoljnih kapaciteta postojećih lučkih terminala, odvajanje lučkoga i gradskoga cestovnog prometa te stvaranje atraktivnih obalnih prostora za javni gradski život.

Ukupna vrijednost lučke komponente Projekta obnove riječkoga prometnog pravca iznosi 186,8 milijuna EUR, od čega 145 milijuna Eur odnosi se na sredstva zajma Svjetske banke dok 41,8 milijuna EUR čine sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske.


Tržišni potencijal luka sjevernog Jadrana osigurava stabilan i kontinuiran razvoj oba terminala u luci Rijeka. Početak rada novog kontejnerskog terminala ciljan je na povećanu potražnju tržišta i nedostatak prekrcajnih kapaciteta. Novi terminal će predstavljati dodanu vrijednost riječkoj luci zbog svojih karakteristika – dubina mora od 20 m, dužina pristaništa, veće skladišne površine, dobra željeznička povezanost.

ADIATIC GATE CONTAINER TERMINAL


Misija Lučke uprave Rijeka je odgovoriti na izazove tržišta uspješnom realizacijom planova i razvojnih projekata.

Kontejnerski terminal Jadranska vrata s obalom dužine 628 metara i dubinom mora od 14,5 metara, skladišnom i prekrcajnom površinom od 17 hektara i godišnjim prekrcajnim kapacitetom od 600.000 TEU, predstavlja temeljni oslonac za kontinuirani razvoj riječke luke.


• 680 metara pristaništa s dubinom mora od 20 metara; 22 hektara skladišne i prekrcajne površine

• Najmodernija prekrcajna oprema – obalne dizalice (STS) dohvata 24 reda kontejnera popreko broda, veliki broj transtejnera (RTG) na skladištu, mosne dizalice (RMG) za prekrcaj vlakova

• Primjena najsuvremenije tehnologije rada na kontejnerskom terminalu

• Brzi prihvat/otprema kontejnera, maksimalna iskoristivost površine terminala (TEU/m2 godišnje)

• Maksimalni godišnji prekrcajni kapacitet od 700.000 TEU


Razvojni potencijal je baziran na slijedećim postavkama:

– Porast prometa i veličine brodova u svim europskim lukama

– “Deep sea” terminali u lukama sjevernog Jadrana i konkurentno tržište koje može privući više direktnih linija

– Džina vlaka na linijama prema zaleđu i ostalim europskim lukama

• Znatno brži rast prometa NAPA luka u usporedbi s porastom prometa na cjelokupnom tržištu s ciljem dostizanja 6 MTEU na godišnjoj razini 2030. godine (2035. niži scenarij)

Prednosti luke Rijeka

• Luka od posebnog gospodarskog značaja za Republiku hrvatsku

• Izuzetna geostrateška pozicija i prirodni uvjeti

o dubina mora, prirodna zaštićenost luke,

o pozicionirana duboko u europski kontinent što predstavlja značajno kraću rutu prema tržištu visokorazvijenih zemalja



Željeznički prometni pravac državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka glavni je željeznički pravac važan u povezivanju središnje, gorske i primorske Hrvatske, ali je istodobno važan i u realizaciji europskih regionalnih integracija u smislu povezivanja regija Alpe – Jadran, Mediteran – Podunavlje

Ovaj pravac povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjošću Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci. Za servisiranje luke s kopnene strane željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan

Za razvoj regije Sjeverni Jadran od izuzetne je važnosti daljnji razvoj željezničke pruge na Mediteranskom koridoru (tzv. riječkom pravcu) Riječka luka klasificirana je kao jedina morska luka TEN – T osnovne mreže u Hrvatskoj. To je luka otvorena za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku


• Uredbom se uspostavljaju smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže koja obuhvaća dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže i od osnovne mreže koja je uspostavljena na temelju sveobuhvatne mreže

• Utvrđuju se projekti od zajedničkog interesa i određuju zahtjevi kojih se mora pridržavati za upravljanje infrastrukturom transeuropske prometne mreže.

Uredba (EU) Europskog Parlamenta i Vijeća

br. 1315/2013 – razvoj TEN-T mreže


Mediteranski koridor

povezuje španjolske luke Algeciras, Cartagena, Valencia, Tarragona i Barcelona, ide južnom Francuskom, preko Marseillea, Lyona do sjeverne Italije, Slovenije s ogrankom kroz Hrvatsku prema Mađarskoj sve do granice s Ukrajinom

Rajna – Dunav koridor spaja Strasbourg i Mannheim putem dva

paralelna pravca u južnoj Njemačkoj, po jedan uzduž Majne i Dunava, te po jedan u smjeru Stuttgarta and Municha, s grananjem prema Pragu i Žilini na Slovačko – Ukrajinskoj granici, i drugim prema Austriji, Slovačkoj Mađarskoj sve do rumunjskih luka Constanza i Galati.

Baltik – Jadran koridor

Koridori glavne TEN-T mreže Kroz Hrvatsku prolaze dva od devet glavnih koridora

– Mediteranski i Rajna – Dunav, a također je dobro povezana s koridorom Baltik – Jadran

- Rijeka je jedina hrvatska glavna morska luka na Mediteranskom koridoru


Uredbom se uspostavlja Instrument za povezivanje Europe (CEF) kojim se određuju uvjeti, metode i postupci za pružanje financijske potpore unije transeuropskim mrežama radi pružanja potpore projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture te kako bi se iskoristila potencijalna sinergija među tim sektorima. Njome se također utvrđuje specifikacija sredstava koja su dostupna u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za godine od 2014. do 2020. Lučka uprava Rijeka (LUR) uspješno je iskoristila poziciju luke Rijeka kao glavne (core) luke na transeuropskoj prometnoj mreži odnosno uvrštenje na listu prethodno identificiranih projekata od zajedničkog interesa EU na Mediteranskom koridoru (Uredba EU 1316/2013 – Dodatak I).

PRETHODNO IDENTIFICIRANE DIONICE, UKLJUČUJUĆI I PROJEKTE:

Uredba (EU) Europskog Parlamenta i Vijeća

br. 1316/2013 – o uspostavi

Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)


Lučka uprava Rijeka je uspješno aplicirala na sva tri objavljena poziva CEF-a (rujan 2014., studeni 2015., listopad 2016.) sa šest projekata čija ukupna vrijednost iznosi značajnih 115.755.393 Eura od čega je 95.557.975 Eura (prosječno 82%) sufinancirano sredstvima iz programa CEF. 1. POZIV 1. RAZVOJ MULTIMODALNE PLATFORME U LUCI RIJEKA I POVEZIVANJE S KONTEJNERSKIM TERMINALOM JADRANSKA VRATA

Partneri LUR i HŽI

2. POZIV 2. UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA - KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE Partneri LUR i HŽI 3. UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE LUKE RIJEKA - TERMINAL ZA GENERALNE TERETE Korisnik LUR

3. POZIV 4. UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE LUKE RIJEKA - BAZEN RIJEKA Partneri LUR i LR 5. UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE LUKE RIJEKA – TERMINAL ZA RASUTE TERETE BAKAR Partneri LUR i LR 6. UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE LUKE RIJEKA - INFORMATIČKI SUSTAV LUČKE ZAJEDNICE (PCS) Korisnik LUR


Projekti sufinancirani iz Instrumenta CEF

VRIJEDNOST PROJEKTA 35.556.000 EURA / SUFINANCIRANJE IZ CEF-A 30.222.600 EURA

PARTNERI U PROJEKTU:

- LUČKA UPRAVA RIJEKA

- HŽ INFRASTRUKTURA

LUČKA UPRAVA RIJEKA

CEF: 8,1 mil. EUR

LUR: 0,6 mil. EUR

Proračun: 0,8 mil. EUR

HŽ INFRASTRUKTURA

CEF: 22,1 mil. EUR


RAZVOJ MULTIMODALNE PLATFORME U LUCI RIJEKA I

POVEZIVANJE S KONTEJNERSKIM TERMINALOM JADRANSKA VRATA


Projekt rekonstrukcije ranžirnog kolodvora Rijeka - Brajdica

namijenjen je ubrzanom prihvatu i otpremi kontejnerskih

vlakova što znatno povećava učinkovitost rada na

kontejnerskom terminalu. Posljedično, projekt će uvećati

godišnji kapacitet prekrcaja čime se kontejnerskom terminalu

Jadranska vrata u konačnici daje dugoročni razvojni karakter.

Shema 3KOLODVOR RIJEKA BRAJDICA Tehnološka shema

Osnovna varijanta Manevarske vožnje

Kolodvorska zgrada

Obno

vlje

ni m

ost

Područje željezničkog

kolodvora

Ula

z u

tu

nel

Tun

el

Kolosijek prema kolodvoruRijeka kroz grad

Lučki kolo

sijek

(delta, lu

kobra

n)

Pru

ga

(sm

j er

Škr l

jevo

,Z

agre

b, P

i vka)Cestovni nadvožnjak

5

T1

T2

T3

10

11

12

14

15

8

9

13

6

7 3

4

2R

ijein

ač

Rije

ina - u

šć

e u

mo

re

č

Ulaz u tunel

1

3

1a.

7.6.

8.

3. 2. 1.

4. 5.

KT 1KT 2.

KT 3. KT 4.

Kazalo:

Manevarske vožnje

Ograda između luke i željeznice

Kolodvorska zgrada

Obno

vlje

ni m

ost

Ula

z u

tu

nel

Tun

el

Kolosijek prema kolodvoruRijeka kroz grad

Lučki kolo

sijek

(delta, lu

kobra

n)

Pru

ga

(sm

j er

Škr l

jevo

,Z

agre

b, P

i vka)Cestovni nadvožnjak

5

T1

T2

T3

10

11

12

14

15

8

9

13

6

7 3

4

2R

ijein

ač

Rije

ina - u

šć

e u

mo

re

č

Ulaz u tunel

1

3

1a.

7.6.

8.

3. 2. 1.

4. 5.

KT 1KT 2.

KT 3. KT 4.

Ograda između luke i željeznice

Lučko područje je u zoni južno od ceste D 404 svedeno na prostor kontejnerskog terminala

jadranska vrata čime je smanjeno za približno 4,3 ha te je ranžirni kolodvor Rijeka - Brajdica

predan na upravljanje HŽ Infrastrukturi d.o.o. Lučko područje kontejnerskog terminala jadranska

vrata u cjelosti je koncesionirano područje dano na gospodarsko korištenje koncesionaru Jadranska vrata d.d.

Projekt rekonstrukcije željezničke stanice

Rijeka - Brajdica zajednički je projekt

Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture

te obuhvaća tri komponente:

1. Intermodalni terminal, nalazi na

prostoru kontejnerskog terminala i

investicija je Lučke uprave Rijeka;

2. Ranžirni kolodvor, i

3. Izvlačni kolosijek u tunelu,

nalaze se na prostoru ranžirnog

kolodvora i investicija su HŽ Infrastrukture

RAZVOJ MULTIMODALNE PLATFORME U LUCI RIJEKA I

POVEZIVANJE S KONTEJNERSKIM TERMINALOM JADRANSKA VRATA


UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA

- KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE




CEF: 8,2 mil. EUR

LUR: 0,6 mil. EUR


HŽ INFRASTRUKTURA

CEF: 18,7 mil. EUR


Za uspjeh luke potrebno je osigurati interoperabilnost te pristupačnost luke transeuropskim prometnim koridorima. Napredak luke Rijeka usko je povezan s razvojem željezničke infrastrukture, stoga je najvažniji projekt u sektoru teretnog pomorskog prometa razvoj i izgradnja željezničkog pravca Rijeka – Zagreb – Botovo – državna granica.



1. Izgradnju novog intermodalnog terminala za potrebe prekrcaja vlakova na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište, i

2. Rekonstrukciju spoja s kolosijecima na terminalu za generalne terete u bazenu Rijeka, investicija su Lučke uprave Rijeka; i

3. Rekonstrukciju postojećeg ranžirnog kolodvora Rijeka-Teretna, investicija je HŽ Infrastrukture


Projekt rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka – Teretna zajednički je projekt Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture te obuhvaća tri komponente:





- TERMINAL ZA GENERALNE TERETE

Idejnom studijom luke Raša definiran dugoročni održivi razvoj luke. Studija sadrži prostorni

koncept koji uključuje procjenu potrebnih lučkih kapaciteta – gatova i operativne obale,

namjenu površina u luci, uklapanje luke u vizure prostora zaljeva Raša te ocjenu maritimnih

obilježja buduće luke.

Razvoj luke Raša uvjetovan je:

rekonstrukcijom postojeće obale terminala za generalne terete (sufinancirano iz CEF-a),

produljenje postojeće obale Bršica,

produbljenje mora na terminalu za stoku, te

popravak željezničkog kolosijeka pruge

Lupoglav – Raša.




CEF: 3,1 mil. EUR

LUR: 3 mil. EUR


PROJEKT PREDVIĐA:

Rekonstrukciju obale za generalne terete Bršica u bazenu Raša, jednom od pet bazena riječke luke, čime će se ostvariti pozitivan učinak na sigurnost i kvalitetu usluge te povećati kapacitet prekrcaja generalnog tereta.


- TERMINAL ZA GENERALNE TERETE



Partneri:


LUKA RIJEKA d.d.

PROJEKT PREDVIĐA:

Radove rekonstrukcije postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza dizalica i prateće komunalne infrastrukture čime se želi riješiti problem dotrajalosti i operativne neprikladnosti postojeće željezničke infrastrukture te poboljšati povezanost cjelokupnog riječkog bazena sa željezničkom mrežom u zaleđu te posredno prema europskim koridorima.


- BAZEN RIJEKA



Partneri:


LUKA RIJEKA d.d.

PROJEKT PREDVIĐA:

Radove rekonstrukcije postojećih kolničkih površina, kolosijeka i prateće komunalne infrastrukture čime se želi riješiti problem dotrajalosti postojeće željezničke infrastrukture te poboljšati povezanost cjelokupnog riječkog bazena sa željezničkom mrežom u zaleđu.


- BAZEN RIJEKA


VRIJEDNOST PROJEKTA 1.660.000EURA / SUFINANCIRANJE IZ CEF-A 1.411.000 EURA


U suradnji s

MMPI i

Lučkom upravom Ploče

Kad sustav u potpunosti bude u funkciji, korisnici PCS sustava biti će sve luke od nacionalnog značaja bez nadoknade, nacionalni udio sufinanciranja osigurat će se iz proračuna RH.


- INFORMATIČKI SUSTAV LUČKE ZAJEDNICE (PCS)


USPJESI Projekti predstavljaju najznačajniji doprinos prilagodbe željezničke infrastrukture potrebama lučkih terminala s ciljem povezivanja na TEN-T mrežu, tzv. Last mile ili First mile connection. Uspješna aplikacija i sredstva odobrena iz EU fondova (CEF) neophodna su za njihovu realizaciju kako bi se premostio financijski jaz. POTEŠKOĆE Realizacija projekata je započela s poteškoćama prije svega nastalih zbog naslijeđenih imovinsko-pravnih problema, čije rješavanje iziskuje znatan vremenski tijek. Također, nova zakonska regulativa iz područja javne nabave stvara poteškoće prilikom tumačenja odredbi kako naručitelju tako i ponuditeljima, što postupak javne nabave čini dugotrajnim.

USPJESI I POTEŠKOĆE U REALIZACIJI


Hvala na pažnji

www.portauthority.hr

[email protected]


Documents

Radionica: Izazovi financiranja projekata razvoja i ... · PDF filedok 41,8 milijuna EUR čine sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske. ... Najmodernija prekrcajna oprema