Upload
duongthien
View
243
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Sveuĉilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti
Kolegij: EKONOMIKA TURIZMA
2. dio
OBAVEZNA LITERATURA
• Pirjevec, B.: Turizam – jučer, danas, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008.
• Predavanja
PODJELA GRADIVA ZA POLAGANJE KOLOKVIJ
Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:
• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 1-97.
• Predavanja – 1. dio
Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:
• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 97-197.
• Predavanja – 2. dio
TURISTIĈKA PONUDA
Definicija
• TURISTIĈKA PONUDA je koliĉina roba i usluga koja se nudi turistima na odreĊenom turistiĉkom trţištu, u odreĊeno vrijeme i po odreĊenoj cijeni.
Pretpostavke za formiranje turistiĉke ponude
• Atraktivnost prostora
• Prometna dostupnost
• IzgraĊeni prijamni kapaciteti
• Promocija
Obiljeţja turistiĉke ponude
• Dislociranost ponude i potraţnje
• Heterogenost ponude
• Neelastiĉnost ponude
• Statiĉnost ponude
• Sezonski karakter ponude
KOMPARATIVNE PREDNOSTI
KONKURENTSKE PREDNOSTI
Preduvjeti za formiranje turistiĉke ponude i nastup na turistiĉkom trţištu.
Spremnost za nastup na zahtjevnom globalnom turistiĉkom trţištu.
PREDMET RAZMJENE U TURIZMU
• Predmet razmjene u turizmu moţemo promatrati na tri razine kompleksnosti:
• Turistiĉke usluge
• Turistiĉki proizvod
• Turistiĉka ponuda
• Turistiĉka usluga – osnovni predmet razmjene u turizmu
• Turistiĉke usluge su odreĊena skupina pojedinaĉnih usluga (i proizvoda) namijenjenih zadovoljavanju potreba turista, formiranih u skupinu turistiĉkih usluga.
Pojam turistiĉkog proizvoda
• Turist koristi tijekom svog boravka mnoštvo razliĉitih proizvoda i usluga
• Kreator strukture turistiĉkog proizvoda je turistiĉki potrošaĉ sa svojim turistiĉkim motivima, odnosno potrebama. Njemu se mora prilagoditi cjelokupna turistiĉka ponuda.
UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO
Vaţno:Turizam nije gospodarska grana!
• Turizam je sastavnica razliĉitih gospodarskih djelatnosti i grana.
• Turizam, stoga, moţemo promatrati u:• Uţem smislu – uzimamo u analizu samo dvije gospodarske
djelatnosti (ugostiteljska djelatnost i putniĉke agencije)
• Širem smislu – obuhvaća sve koji na bilo koji naĉin participiraju u oblikovanju i aktivnostima namijenjenim turistima (poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, graĊevinarstvo, školstvo, zdravstvo...)
Turizam – nevidljivi izvoz
Turistiĉka je potrošnja samo jedan dio ukupnog prihoda pojedine grane.
Kvantifikacija udjela pojedine djelatnosti u ukupnoj turistiĉkoj potrošnji je sloţen metodološki postupak, koji poĉiva na mnogim pretpostavkama, ili je rezultat eksternih istraţivanja turistiĉke potrošnje, dakle aproksimativne vrijednosti.
Potrebno je iz ukupne veliĉine prihoda pojedinih grana odvojiti tekuću, svakodnevnu potrošnju domaćeg stanovništva od ukupne turistiĉke potrošnje. Zatim se izdvaja potrošnja domaćih od inozemnim turista, jer ove dvije skupine imaju bitno razliĉit utjecaj na nacionalno gospodarstvo.
DOMAĆI TURISTI preraspodjela dohotka
STRANI TURISTI priljev novĉane mase
Uloga i mjesto turizma u ukupnoj razmijeni s inozemstvom prati se i utvrĊuje putem platne bilance.
• Platna bilanca zemlje evidentira ukupan iznos potrošnje koju realiziraju inozemni turisti prilikom svog boravka u turistiĉkoj destinaciji, od trenutka ulaska do izlaska iz zemlje.
• TSA – turistiĉka satelitska bilanca
Neto devizni efekt
• Neto devizni efekt pokazuje visinu prihoda od turizma, umanjenog za devizne rashode za uvoz proizvoda, bez kojih se devizna potrošnja ne bi realizirala.
• Vaţne kategorije – uvozni sadrţaj turistiĉke potrošnje, vrijednost uvoznog sadrţaja kojeg koristi domaća proizvodnja, vrijednost investicija u ugostiteljstvo i to kao direktan uvoz roba potrebnih pri investiranju, te uvozni sadrţaj domaćih investicijskih dobara.
• Turizam bi trebao djelovati, i u velikom dijelu razvijati se na temelju domaćih resursa. Što je viši stupanj razvijenosti ukupne gospodarske i društvene razine neke zemlje, time se ostvaruju preduvjeti za viši neto devizni efekt, jer se smanjuje uvozna zavisnost.
• TURIZAM - nevidljivi izvoz ili izvor na licu mjesta
Konverzijska funkcija.
Ova funkcija opisuje sposobnost turizma da
negospodarske resurse pretvori u gospodarske, koji, da nema turizma ili da nisu ukljuĉeni u turistiĉke tokove ne bi ni ostvarivali ekonomske uĉinke.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Induktivna funkcija.
Ova funkcija izraţava snagu koju turizam i turistiĉka
potrošnja imaju u indukciji povećanih ukupnih uĉinaka proizvodnje, tj. kvantitativno i kvalitativno kretanje ukupne proizvodnje, djelom potaknute i usmjerene na potrebe turizma. Induktivnost u turizmu ogleda se u korištenju nepotrošivih prirodnih resursa na kojima poĉiva turistiĉko gospodarstvo, a koji stoje na raspolaganju za pokretanje turistiĉke aktivnosti.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Multiplikativna funkcija.
Turizam snaţno multiplikativno djeluje na gospodarstvo zemlje kroz gotovo sve gospodarske djelatnosti i to ne samo u proširenju njihovih trţišta, već i mulipliciranju njihovih prihoda, a u konaĉnici i multiplikativnom uĉinku na bruto društveni proizvod zemlje. Funkcija multiplikatora objašnjava kolika je snaga utjecaja navedene ostvarene jedinice turistiĉke potrošnje na pojaĉanu aktivnosti gospodarskih grana ukljuĉenih u faze stvaranja cjelovite turistiĉke ponude, tijekom promatranog vremenskog razdoblja.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Akceleratorska funkcija.
Ogleda se u snazi turizma da razvija odreĊena podruĉja
(geografsko podruĉje, gospodarski sektor, gospodarstvo zemlje) brţe od drugih gospodarskih djelatnosti, grana ili sektora.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Funkcija uravnoteţenja robno-novĉanih odnosa.
Plasmanom roba i usluga turistima i izravnim priljevom
efektivnog novca u nacionalno gospodarstvo turizam ima vrlo vaţnu ulogu u uravnoteţenju robno-novĉanih odnosa.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Izvozna funkcija.
Turizam ostvaruje znatna devizna sredstva, a te svoje prihode ostvaruje tzv. nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta. Pogodnost je izvoza putem turizma u karakteristikama robe koja se izvozi (ambalaţiranje, manji transportne troškovi, manji promotivni troškovi i dr.) i mogućnosti plasmana domaćih roba.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruĉja.
Turizam se razvijana podruĉjima osobitih prirodnih resursa koji drugim sektorima gospodarstva ne mogu predstavljati temelj poslovanja. Najveća emitivna turistiĉka trţišta jesu razvijene zemlje, te se putem turizma vrši raspodjela dohotka iz razvijenih podruĉja u nerazvijena podruĉja, oplemenjujući prostor novim investicijama.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
Funkcija zapošljavanja.
Turizam zapošljava mnogo radne snage, a posebno valja
istaknuti da zapošljava veliki broj ţena, nedovoljno obrazovnih kadrova, te da pruţa mogućnost sezonskog zapošljavanja nezaposlenih.
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA
DJELOVANJE TURIZMA NA GOSPODARSTVO
Posredno djeluje na pokretanje ukupnog gospodarskog sustava regije, zemlje
Neposredno djeluje u ĉetiri osnovna gospodarska podruĉja:
1. Ugostiteljstvo2. Promet3. Putniĉke agencije4. Trgovina
Turistiĉka destinacija, u nastojanju da poveća turistiĉku potrošnju i zadovoljstvo turista, kreira i formira turistiĉku ponudu sa što veĉim brojem razliĉitih usluga i proizvoda, da bi turist imao što veću mogućnost izbora i time što lakše i uĉinkovitije sastavio turistiĉki proizvod.
Diverzificirana ponuda temelj je potrošaĉu za stvaranje njegovog sveukupnog turistiĉkog proizvoda, kao rezultante njegove ukupne potrošnje tijekom privremenog boravka u turistiĉkom mjestu.
RESURSNA OSNOVA U TURIZMU
RESURSNA OSNOVA - SADRŢAJ TEME
• Definiranje pojma
• Podjela resursa u turizmu
• Funkcionalna struktura turistiĉke resursne osnove
• Analiza resursne osnove
DEFINICIJA POJMA
• RESURSI su opći naziv za prirodne iproizvedene stvari, kao i ljudsko znanje isposobnosti kojima se moţe koristiti kaosredstvima za zadovoljavanje potrebaneposredno u potrošnji ili posredno uproizvodnji. To su sva sredstva koja semogu privesti korisnoj svrsi.
Ekonomski leksikon
DEFINICIJA POJMA
• TURISTIĈKI RESURSI su prirodna iliantropogena dobra koja se mogu gospodarskiiskoristiti. Dio su cjeline razvoja odreĊenoggeografskog podruĉja, a bogatstvo resursimakomparativna je prednost u turistiĉkom igospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda uturizmu temelji se na atraktivnim svojstvimaresursa kojima raspolaţe.
Rjeĉnik turizma
• Turistiĉkim resursima smatraju se sva onasredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi uturizmu nekog podruĉja.
E.Kušen
• Efikasnost korištenja, a ne prisutnostresursa glavni je kriterij koji pokazuje domete razvojne politike.
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI
KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA
KLIMATSKI UVJETI
INFRASTRUKTURA
TURISTIČKE USLUGE I SADRŢAJ
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI
• Plaţe
• Koraljni grebeni
• Planine
• Pustinje
• Šume
• Zaštićena područja prirode
• Slapovi
• Jezera
• Rijeke
• Spilje
• Flora i fauna
• Ostalo
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA
• Povijesne zgrade i povijesna mjesta
• Spomenici
• Areološki lokaliteti ili zbirke
• Folklor i tradicija
• Rukotvorstvo
• Muzeji
• Predstave, vizualna i primijenjena umjetnost
• Znanstveni i tehnološki resursi
• Ostalo
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
KLIMATSKI UVJETI
• Prosječne temperature
• Relativna vlaţnost
• Količina padalina
• Broj sunčanih dana
• Učestalost i snaga vjetrova
• Čistoća zraka
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
INFRASTRUKTURA
• Prijevoz i pristup (zračne luke, luke, ţeljeznice, cestovna mreţa)
• Izvori energije
• Opskrba vodom
• Zbrinjavanje otpadnih voda i krutog otpada
• Komunikacije
• Banke i mjenjačnice
• Zdravstvene usluge
PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)
TURISTIČKE USLUGE I SADRŢAJ
• Smještaj
• Usluga prehrane
• Prijevozne i turističke agencije
• Snabdjevači i turistički vodiči
• Kupnja
• Rekreacija i zabava
• Sport
• Turističke informacije
• Turistički kadrovi
FUNKCIONALNA STRUKTURA TURISTIČKE RESURSNE OSNOVE
TEMELJNI TURISTIĈKI
RESURSI
OSTALI IZRAVNI TURISTIĈKI
RESURSI
NEIZRAVNI TURISTIĈKI
RESURSI
Izvor: E. Kušen: Turistiĉka atrakcijska osnova
A. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova)
1. Potencijalne i realne turistiĉke atrakcije destinacije
Ĉine ga poglavito potencijalne i realneturistiĉke atrakcije svake destinacije. Smatrajuse najvaţnijim ĉiniteljem turistiĉke ponude, teim se pri planiranju razvoja turizma i stvaranjuturistiĉkog proizvoda posvećuje posebnapaţnja.
B. Ostali izravni turistički resursi
1. Turistiĉko-ugostiteljski objekti2. Prateći turistiĉki sadrţaji3. Kadrovi4. Turistiĉke zone5. Turistiĉka mjesta6. Turistiĉke destinacije7. Turistiĉke agencije8. Turistiĉka organiziranost (TZ i sl.)9. Turistiĉke informacije i promidţbeni materijal10. Sustav turistiĉkog informiranja11. Turistiĉka educiranost lokalnog stanovništva12. Turistiĉka atraktivnost susjednih destinacija
Rezultat su ranijeg turistiĉkog i ugostiteljskog djelovanja na podruĉju turistiĉke destinacije, a osiguravaju uvjete na udoban boravak i odvijanje aktivnosti turista.
C. Neizravni turistički resursi
1. Oĉuvani okoliš2. Geoprometni poloţaj3. Prometna povezanost4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda5. Kvaliteta prostorne organizacije6. Oblikovanje objekata, vanjskih ureĊeja i zelenih površina7. Mirnodopsko stanje i politiĉka stabilnost8. Ostali resursi
Rezultat su organiziranog djelovanja lokalnogstanovništa u okviru zadovoljavanja svojih ţivotnih iradnih potreba, ĉime se stvaraju preduvjeti zauspješniji turistiĉki razvoj.
Svaka turistiĉka atrakcija jest turistiĉki resurs, ali svaki turistiĉki resurs ne
mora biti i turistiĉka atrakcija.
Analiza resursne osnove u turizmu:
1. Identifikacija resursa
2. Procjena resursa
3. Mjere i postupci optimalne turistiĉke valorizacije resursa
Inventarizacija prirodnih i kulturno povijesnih resursa i mogućnost turistiĉke valorizacije
Resurs Znaĉaj Atraktivnost OsjetljivostXxxx
Xxxx
Xxxx
Xxxx
Xxxx
Xxxx
xxxx
Xxxx
Xxxx
xxxx
MeĊunarodni
Nacionalni
Visoka
Srednja
Niska
Visoka
Srednja
Lokalni Niska
RESURSNA OSNOVA
Komparativne prednosti
Optimalna funkcionalna strukturiranost resursa
Efikasno korištenje resursa
Konkurentske prednosti
• Analiza resursne osnove u turizmu poĉetni je korak u procesu planiranja razvoja turizma.
• Efikasnosti korištenja resursa determinira ekonomsku uspješnost turizma.
• Resurse je potrebno koristiti na naĉin da se (bitno) ne umanji kvaliteta ţivota budućih generacija.
RADNA SNAGA U TURIZMU
Radni resursi u turizmu
• Znaĉaj rada iznimno je vaţan za suvremeni razvojni proces.
• Posebno je znaĉajan za djelatnosti usluţnog sektora, dakle i turizam.
• Radni potencijal uobiĉajeno se mjeri brojem radno sposobnog stanovništva i brojem zaposlenih.
• Problem razlikovanja korištenog i utrošenog rada.
Radni resursi u turizmu
• Broj zaposlenih u turistiĉkom ili drugom sekotoru u odnosu na ukupno stanovništvo nekog podruĉja ili zaposlene, pokazatelj je strukture gospodarstva i stupnja angaţiranja i rasporeda radnih potencijala.
Radni resursi u turizmu
• Ĉovjek je nositelj i izvršitelj turistiĉkih aktivnosti u nekoj regiji – receptivnoj turistiĉkoj regiji.
• Vaţan je pozitivan odnos stanovništva prema razvoju turizma.
• Pozitivan stav prema turizmu pokazuje stupanj socijalne i kulturne razvijenosti stanovništva, što je jedan od preduvjeta razvoja turizma. On je rezultat i tradicije.
• Problem kadrova razlikuje se u podruĉjima koja su već dosegla visok stupanj razvijenosti turistiĉkih kapaciteta, u podruĉjima koja se tek razvijaju i u podruĉjima koja tek planiraju turistiĉki razvoj.
• Turizam – radno intenzivna djelatnost
Radni resursi u turizmu
Problemi: • dostupnost kvalitetne radne snage
• potreba za stalnom i sezonskom radnom snagom
Temeljna obiljeţja kadrova za turizam:• Visok stupanj zapošljavanja ţena
• Visoko sudjelovanje nekvalificirane radne snage
• Potreba za brojnom sezonskom radnom snagom (problemi –akvizicija sezonskih djelatnika izvan mjesta zapošljavanja, struĉni i obrazovni profil sezonskih djelatnika, adaptacija u novoj radnoj i ţivotnoj sredini)
Radni resursi u turizmu
Zaposlenost u turizmu:
• Direktna zaposlenost
• Indirektna zaposlenost
EKONOMSKI I TURISTIĈKI RAZVOJ – ULOGA DRŢAVE
DRŢAVA – ZAŠTO?• Djelovanjem trţišta na ekonomski proces
uspostavlja se ravnoteţa ekonomskog procesa.
• Drţava, ipak, djeluje na ekonomski proces pridonoseći općoj ravnoteţi ekonomskog sustava, ali prema zadanim ciljevima:
1. ekonomski – usmjereni na ispravljanje alokativne efikasnosti trţišnog mehanizma i na otklanjanje razvojnih ograniĉenja
2. neekonomski – društveni ciljevi, politiĉke prirode
INTERVENCIJA DRŢAVE-GDJE?
• Usmjerene su na korigiranje ponašanja ekonomskih subjekata i to u pogledu njihove teţnje da monopoliziraju trţište ili da nekontrolirano koriste prirodne resurse i javna dobra i iz toga osnova ostvaruju eksterne efekte.
• Usmjerene su na ostvarenje socijalnih ciljeva, naĉelo jednakosti i solidarnosti
EKONOMSKA POLITIKA ZEMLJE I INSTRUMENTI TURISTIĈKE
POLITIKE
ZAŠTO MJERE TURISTIĈKE POLITIKE?
• Turistiĉka politika je ukupnost mjera svjesnog utjecaja drţave na turizam posedstvom posebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvitku i unapreĊenju turizma, odrţavanju njegove konkrentnosti, te ostvarivanju ekonomskih i neekonomskih ciljeva.
• Intervencija drţave je gotovo neophodna –razlozi: meĊunarodna konkurencija, nacionalni interes i sloţena priroda turizma.
O ĈEMU OVISI ŠIRINA I NAĈIN DRŢAVNE INTERVENCIJE U TURIZMU?Zavisi u prvom redu o znaĉaju koji se pridje
turizmu na razini neke zemlje i prisutnim uvjetima:
• Politiĉko-ekonomskom sustavu
• Socioekonomskom razvitku
• Stupnju turistiĉke razvijenosti
• Stupnju razvoja poduzetništva
• Financijskoj sposobnosti i dr.
ŠTO SVE OBUHVAĆAJU MJERE TURISTIĈKE POLITIKE?
Kompleks mjera:• Vanjske politike• Kulturne politike• Socijalne politike• Prometne politike• Trgovinske politike• Devizne politike• Financijske politike• GOSPODARSKE POLITIKE
OGRANIĈENJA
EKSTERNA
• Ekonomsko stanje u emitivnim zemljama
• Svjetska energetska situacija
• Klimatske promjene
INTERNA
• Kvaliteta atrakcija
• Kvaliteta smještaja
• Dostupnost zemljišta
• Dostupnost investicijskog kapitala
• Raspoloţivost i obrazovna struktura radne snage
Turizam se moţe kao posebno podruĉje razvojne politike promatrati kao:
a) metoda globalne razvojne politike – vrednovanje ciljeva turistiĉkog razvitka obavlja se po kriteriju njegova doprinosa glavnim ciljevima razvojne politike zemlje; ciljevi razvojne politike su ciljne funkcije, a razvoj turizma sredstvo za njihovo postignuće.
b) cilj po sebi – ciljne su finkcije proizvodnja, tj. promet turista i dohodak, a sredstva su resursi koji se alociraju u djelatnosti koje proizvode turistiĉka dobra.
CILJEVE TURISTIĈKOG RAZVOJA MOŢEMO DEFINIRATI KAO:
A) MeĊuciljeve na putu ostvarenja glavnih ili finalnih ciljeva društvenog razvitka
A) Posebne, samostalne ciljeve na konkretnom prodruĉju
RAST, RAZVOJ I TURIZAM
POJMOVNA DISTINKCIJA
GOSPODARSKI RAZVOJ je sintetiĉki izraz za dinamiku meĊusobno strukturiranih odnosa. Ovaj pojam podrazumijeva skup strukturnih i funkcionalnih promjena u okvru ekonomskog procesa, koje prate kvantitativne promjene u proizvodnji. Ukljuĉuje i komponentu okoliša.
GOSPODARSKI RAST podrazumijeva kvantitativne promjene koje nastaju u obimu proizvodnje roba i usluga tijekom odreĊenog vremenskog razdoblja. Obiĉno zanemaruje znaĉenje okoliša za blagostanje ljudi.
Razvoj utjeĉe na sva podruĉja ţivota, a rast je samo jedna komponenta razvoja i jedan od njegovih pokretaĉa.
POTREBA AKCIJAOBJEKT CILJ
PROMJENE ILI RAZVOJ
SVJETSKO TURISTIĈKO TRŢIŠTE TENDENCIJE KRETANJA
Izmjenjene potrebe
ljudi (izmjenjeni
uvjeti rada i
života)
Prisutan je trend daljeg rasta općeg standarda ljudi u tehnološkim razvijenim
zemljama, ali i u zemljama Nove Europe, kao i u drugim zemljama koje ulažu u
razvoj tehnologija i znanja. Ljudi raspolažu sa sve više novca za slobodno
vrijeme, zabavu i putovanja. Istodobno, ljudi imaju sve manje vremena za
dokolicu, jer nove tehnologije oslobaĎaju ljude od manje vrijednih poslova i
vežu ih u nove obveze prema poslu i razvoju karijere. Zbog navedenog ljudi se
sve više opredjeljuju za višekratna putovanja koja traju kraće. Javljaju se novi
oblici turističke potražnje: all-inclusive, club, specijalizirani sadržaji itd.
Produljenje
životnog vijeka
Ljudi sve duže i duže žive, te se u strukturi turističke potražnje javlja sve više
ljudi takozvane treće dobi koja postaje sve dominantnija.
Rast potražnje za
inovativnim
sadržajima
Trend rasta potražnje za inovativnim oblicima turističkih sadržaja i ponude koji
se javljaju kao osnovni oblici potražnje ili kao dodatni motiv putovanja;
neobična iskustva, neočekivani sadržaji i oblici odmora, posebni doživljaji,
novi oblici zabave, avantura, kontakta sa prirodom i kontakta s ljudima.
Povratak prirodi Paralelno s brzim razvojem i sve većom razinom otuĎenosti ljudi raste
potražnja za jedinstvenim područjima prirode, s naglašeno čistim i nedirnutim
krajobrazima i prirodom, koja se barem tako doživljava. Čista i netaknuta
priroda dominantni je motiv turističke potražnje.
OBILJEŢJA PROMJENA NA TURISTIĈKOM TRŢIŠTU POTRAŢNJE
Sigurnost Sigurnost u svim oblicima i područjima postaje osnovni preduvjet pri
odluci o odabiru turističke destinacije. Obuhvaća zahtjeve za visokom
razinom sigurnosti tijekom putovanja, tijekom boravka u destinaciji, te
uključuje zaštitu od terorizma i nasilja, zdravstvenu i sanitarnu sigurnost,
sigurnost od potencijalnih zagaĎenja i ekscesnih situacija.
Fizički i duhovni
oporavak čovjeka
Održavanje vlastitog tijela i psihička relaksacija, opuštanje od stres, briga
za zdravlje – trend su ponašanja suvremenih ljudi iz kojih proizlaze novi
trendovi turističke potražnje: wellness, fitness programi, body programi,
rekreacijski programi i slično.
Rast informiranosti i
informatizacije
Razvoj medija, novih komunikacijskih tehnologija i informatizacija
društva potiču kod potencijalnih turista(već ranije prisutnu) potrebu za
sve kvalitetnijim i lako dostupnim informacijama. Sve obrazovaniji,
informatički pismeniji potencijalni turisti traže potpunu informiranost i
mogućnost selekcije potrebnih informacija; oni traže brze oblike
informiranosti u kojima žele imati potpunu kontrolu nad informacijama;
turisti žele puno informacija te mobućnost njihovog oda bira.
OBILJEŢJA PROMJENA NA TURISTIĈKOM TRŢIŠTU POTRAŢNJE
Posljedice bitnih
društveno-političkih
promjena
Sve brži razvoj znanosti i tehnologija, te rastući razmak u stilu života i
rada kao posljedica povijesnih činitelja razvoja europskih naroda i
civilizacija koje su doživjele posebne traume u posljednjih pedeset godina
(Drugi svjetski rat, podjela svijeta na Istok i Zapad, razvoj u dva političko
ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, migracije ljudi, siromaštvo,
pojava Nove Europe) samo su dio izvora frustracija i posebnih oblika
javljanja novih mentaliteta, te posebnih navika i potreba, posebno kod
nekih naroda. Stoga se javljaju pripadnosti posebnim socijalno
demografskim skupinama koje se pogrešno obilježavaju i daje im se krivi
značaj u turističkoj potražnji; turističko tržište se sve više razčlanjuje na
posebne podskupine koje su definirane životnim stilom, osobnim
okolnostima, potrebama i životnim prilikama koje odreĎuju posebnosti u
turističkoj potražnji. što dovodi do ozbiljnih diverzifikacija ciljnih skupina
turista i njihovih potreba i oblika potražnje.
Novi motivi putovanja Nekadašnji osnovni motivi putovanja kupanje i sunčanje te odmor uz
more ili posjet nekom kulturnom dogaĎaju postaju zastarjeli, a
dominantno je prisutan trend javljanja novih zahtjeva turističke potražnje,
potražnje za novim turističkim uslugama. Doživljaji, intenzivni užitci i
ispunjenje strasti, naglašene aktivnosti u prirodi, doživljaj i strast gdje se
potiče: čulnost, emocije, zdravlje i ljubav prema sebi i svome tijelu –
pristuan su trend. Turisti žele doživjeti nešto potpuno drugačije od njihova
svakodnevice.
OBILJEŢJA PROMJENA NA TURISTIĈKOM TRŢIŠTU POTRAŢNJE
Turizam
Zaštita
okoliša
Lokalna
zajednica
NOVA KONCEPCIJA TURIZMA
WTO
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE SPORTA
Sve naglašeniji motiv putovanja i sve značajnije tržište. Iziskuje
izgradnju sportskih centara i velikih stadiona i dvorana.
Obuhvaća sportaše-profesionalce, sportaše-rekreativce i ostale
ljubitelje sporta i sportskih disciplina.
Posebnu privlačnost imaju mega sportske priredbe
(Mediteranske igre, europska prvenstva, nacionalna prvenstva,
različita sportska zbivanja). Sportski objekti koriste se za
rekreaciju lokalnog stanovništva i ispunjenje dokolice, no i kao
dopunski i/ili ključni element turističke ponude pojedine
destinacije (tenis, golf, jedrenje, biciklizam, padobranstvo,
ronjenje, moto sport, veslanje i dr.). Oni moraju biti funkcionalni
i kvalitetni, a programi osmišljeni inovativno i atraktivno.
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE PRIRODE
Doživljaji u prirodi, posebno na vodi-moru, pod vodom-morem, doživljaji
uz vodu-more, doživljaji na kopnu, planinama i pejsažima koji su
posebni i neponovljivi, doživljaj prirode i njene flore i faune (ribolov,
foto programi, promatranje ptica i životinja, endemskih vrsta itd),
šetnje, planinarenje, rafting, mirovanje u prirodi, skijanje na vodi,
skijanje na snjegu, samo su dio aktivnosti koje suvremena tursitička
potražnja očekuje dostupnima. Pri tome je potrebno osigurati
maksimalan stupanj zaštite prirode od negativnih utjecaja turističkih
aktivnosti. Stoga se turizam u prirodi ne bi smio dogaĎati, već ga je
potrebno planirati i kontrolirati, a pri tome kvalitetom pruženih
usluga zadovoljiti zahtjeve turista.
Neophodno je u najvećoj mogućoj mjeri koristiti tehničko-tehnološka
rješenja koja pridonose očuvanju prirode i zaštiti okoliša.
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE «DOBROG ŽIVOTA»
Suvremeni turisti iskusni su putnici i od turističkog putovanja traže sve
više. Gotovo potpuna okrenutost radu i karijeri tijekom godine izaziva
potrebu turista da svoje vrijeme koje provedu na turističkom putovanju
iskoriste maksimalno kvalitetno, da «dišu punim plućima» i uživaju u
blagodatima destinacije u kojoj borave. Traži se: zadovoljstvo i
kvaliteta, hoteli bolje kvalitete, brand hoteli, all inclusive hoteli,
boutique hoteli, smještaj prilagoĎen potrebama pojedinca i obitelji, svi
programi najviše kvalitete, zdrav život, originalnost u originalnim
objektima i programima, wellness, zdrav život, zdrava hrana,
duhovnost, mir, spokoj.
To je potražnja za malim mjestima, gradovima posebne graditeljskog
nasljeĎa, život na selu, berba maslina, berba grožĎa, prezentacija
starih zanata i vještina, itd.
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE ZABAVE
Nezaobilazni dio ponude, posebno u gradovima.
Show programi za “veliku zabavu”, ljetna kazališta, raznoliki
programi za zabavu na otvorenome, karnevali, festivali, programi
u dvorcima i tvrĎavama.
Zabava uključuje programe vezane uz nacionalnu i lokalnu kulturu i
internacionalne programe. Sadržaji trebaju biti prilagoĎeni
pojedinim ciljnim skupinama. Programe zabave potrebno je
osmisliti tijekom cijelog dana (i noći), te izbjeći koncentraciju
svih dogaĎanja isključivo u večernjim satima.
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE KULTURE
Turisti posjećuju mjesta povijesnog značaja, središta različitih
civilizacija, teže upoznati kulture drugih civilizacija i naroda i
nacionalnu kulturu.
Kulturni sadržaji posjećuju se u okviru gotovo svakog turističkog
putovanja, bilo u većoj ili manjoj mjeri. Kulturne sadržaje
potrebno je osmisliti na način da su zanimljivi, da budu
poseban doživljaj, jedinstvena priča.
Tržište kulture – jedinstvena prilika.
NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA
TRŽIŠTE HIPER TURIZMA
Obilježit će drugo desetljeće 21. stoljeća; posebno će biti tražena od
zapadnoeuropskih turista koji takve sadržaje imaju u mjestu
stalnog boravka, te očekuju takve oblike sadržaja u destinaciji koju
posjećuju.
Hiper ponuda na moru, pod morem, na planinama, na otocima, na
rijekama, u gradovima, na selu, u povijesnim zdanjima i dvorcima,
industrijskom nasljeĎu (napuštenim postrojenjima).
Tzv. adrenalinski sadržaji, ekstremni sportovi, avanturizam.
PREDVIĐANJA TURISTIĈKOG PROMETA U SVIJETU 2020. - UNWTO
BROJ DOLAZAKA TURISTA (u milijunima)
• 1995 – 564
• 2020 – 1,602
PRIHOD OD TURIZMA (u bilijunima USD)
• 1995 – 399
• 2020 – 2,000
PREDVIĐANJE KRETANJA NA MEDITERANU PREMA 2020. g. - UNWTO
BROJ DOLAZAKA TURISTA (u milijunima)
• 1995 – 167
• 2020 – 332
UDIO NA SVJETSKOM TURISTIĈKOM TRŢIŠTU
• 1995 – 30%
• 2020 – 21%
PROSJEĈNA GODIŠNJA STOPA RASTA
• Mediteran 2.8%
• Svijet 4.3%
TOP 10 DESTINACIJE SVIJETA U 2020.g.UNWTO - predviĊanje
ZEMLJA DOLASCI
TURISTA (U MILIJUNIMA)
TRŽIŠNI UDIO
(%)
GODIŠNJI RAST U
PERIODU
1995-2020 (%)
KINA 137.1 8.6 8.0
SAD 102.4 6.4 3.5
FRANCUSKA 93.3 5.8 1.8
ŠPANJOLSKA 71.0 4.4 2.4
HONG KONG (SAR) 59.3 3.7 7.3
ITALIJA 52.9 3.3 2.2
VELIKA BRITANIJA 52.8 3.3 3.0
MEKSIKO 48.9 3.1 3.6
RUSIJA 47.1 2.9 6.7
ČEŠKA 44.0 2.7 4.0
UKUPNO 708.8 44.2
TOP 10 EMITIVNA TRŢIŠTA SVIJETA U 2020.g.UNWTO - predviĊanje
ZEMLJA GENERIRANI
DOLASCI TURISTA
(U MILIJUNIMA)
TRŽIŠNI UDIO
(%)
NJEMAČKA 163.5 10.2
JAPAN 141.5 8.8
SAD 123.3 7.7
KINA 100.0 6.2
VELIKA BRITANIJA 96.1 6.0
FRANCUSKA 37.6 2.3
NIZOZEMSKA 35.4 2.2
KANADA 31.3 2.0
RUSIJA 30.5 1.9
ITALIJA 29.7 1.9
UKUPNO 788.9 49.2
Razvoj turizma potrebno je planirati u skladu s meĎunarodnim trendovima, uključujući se u globalne procese, ali
pri tome čuvajući lokalne specifičnosti i autohtone vrijednosti.
BUDUĆNOST TURIZMAĈimbenici koji će utjecati na turizam i razvoj u
cjelini
• Društvene promjene i turizam:– Demografske promjene
– Povećanje broja dana plaćenog godišnjeg odmora, fleksiblinijeradno vrijeme
– Ranije umirovljenje i produţen radni vijek
– Povećana svijest o mogućnostima putovanja
• Globalizacija
• Nove destinacije
• Klimatske promjene – kljuĉni ĉimbenik budućeg razvoja ĉovjeĉanstva; UNWTO je 2003. godine donijela Deklaraciju o turizmu i klimatskim promjenama; Kopenhagen – prosinac 2009.g.
BUDUĆNOST TURIZMAĈimbenici koji će utjecati na turizam i razvoj u cjelini
Umjesto zakljuĉka
• Turizam je potrebno razvijati na naĉin da integrira korištenje u što većoj mjeri domaće resurse
• Turizam znaĉi ekonomski i društveni razvoj
• Turizam je “proizvod iznimne osjetljivosti”
• Turistiĉki razvoj traţi interdisciplinarna znanja, on podrazumijeva sposobnost identifikacije kljuĉnih faktora, planiranje turistiĉkog razvoja uvijek je na neki naĉin “putovanje u budućnost”
TURIZAM BIH
S POSEBNIM NAGLASKOM NA
FEDERACIJU BIH
Turizam u Bosni i Hercegovini
Turizam Federacije Bosne i Hercegovine
• Federaciji BiH predstoji izuzetno sloţeni zadatak razvoja statistiĉkog praćenja kretanja u turizmu.
• Jedan od zadataka provedbe Strategije mora biti iniciranje donošenja rješenja (poticaja, propisa) koja će bitno unaprijediti statistiĉko praćenje rezultata i pokazatelja u turizmu F BiH.
Kapaciteti smještaja - FBIH
Prema sluţbenim podacima F BiH raspolaţe sa 16.215 turistiĉkih leţajeva u 2010. godini.
Broj leţajeva u F BiH po vrstama
Struktura smještajnih kapaciteta -FBIH
Leţajevi u F BiH 2007. i 2010. godine.
Ležaj 2007. Udio Ležaj
2010. Udio
Hoteli 11.331 83,0% 12.975 80,1%
Moteli 1.081 8,0% 1.591 9,8%
Privatne
sobe 312 2,3% 150 0,9%
Ostalo 943 6,7% 1.499 9,2%
Ukupno 13.667 100% 16.215 100%
Turistiĉki promet
• Za 1990. godinu (izvršena je procjena);
udio F BiH u ukupnom turistiĉkom prometu -65%.
• Stope rasta broja turista (dolazaka), upućuju na vrlo brzu (re)afirmaciju F BiH kao turistiĉke destinacije.
Turistički dolasci - FBIHu 000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Ukupno 274 294 347 355 333 407
Domaći 116 117 138 142 122 142
Strani158 177 209 213 211 265
Turistička noćenja - FBIHu 000
2005. 2006. 2007. 2008 2009 2010
Ukupno596 661 751 744 684 819
Domaći245 244 273 275 231 262
Strani 351 417 478 469 453 557
Prema vrstama smještaja u 000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010
Ukupno 596 661 751 744 684 819
Hoteli 537 599 662 661 602 699
Moteli 17 18 25 30 35 42
Pansioni 12 12 19 17 12 16
Prenoćišta 8 8 15 13 7 13
Turistički kampovi i
naselja 2 3 5 4 5 8
Banjska i klimatska
lječilišta 8 8 7 5 3 25
Domaćinstva/kućanstva
(privatne osobe) 5 5 10 9 9 5
Ostali ugostiteljski
objekt 7 8 8 5 11 11
Turistička noćenja - FBIH
Emitivna trţišta Federacije Bosne i Hercegovine
Podrijetlo turista F BiH u 2007. (plavi stupci) i 2010. (crveni stupci) g.