Fiziki i psihiki razvoj djeteta Osobitosti djejeg organizma

Glavno svojstvo djejeg organizma

neprekidna mijena anatomskih fiziolokih psiholokih Razlike vee to je dijete mlae.U novoroenakoj dobi prilagodba svih organskih sustava na vanjski svijet (SS kardiovaskularni,probavni respiracijski)

IZGLED-glava duine tijela a glava odraslog 1/8 Sredite u razini pupka a odraslog u razini simfize

Timus(prsna lijezda)vaan i aktivan vanu ulogu u sazrijevanju T limfocita i razvoju imunoloke tolerancijeLimfociti-vrsta leukocita obrana od infekcijaImunoloka tolerancija-razlikovanje tuih od svojih stanica antigennakon puberteta se smanjuje

Broj i teoj prilagodbi promijenjenim uvjetima doprinosi i odnos tekue i krute tvari(puno vie tekue)

Metabolizam ivlji-to je mlae dijete izluuje vie tekuinedojene za 24h -600-700 ml vode(1/3 ekstracelularne tvari)Odrasli 1/7 ekstracelularne tvari

Imuni sustav-dijete nasleuje pasivnu zatitu (gotova protutijela) pa manje obolijeva od infekcija prvih 6mj istovremeno poinje stvarati svoju zatituDojenje- dobija zatitne tvari iz majinog mlijekaCijepljenje takoer doprinosi stvaranju aktivne zatite protiv zaraznih bolesti

Rast i razvoj vrlo sloeno zbivanje koje ne obuhvaa samo kvantitativne promjene, nego i kvalitativne, -promjene funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstva djeteta te njegovo prilagoavanje socijalnim i kulturalnim uvjetima okoline u kojoj ivi .Fiziki,emocionalni,intelektualni i socijalniRast-uveanje tjelesne teine i rast u duinu(visinu)Razvoj-kvalitativne promjene u biokemijskom sastavu(hormoni);prilagodbe pojedinih organa,tkiva potrebama organizma

FAKTORI RASTAGenski faktori rasta ovise o nasljeu(roditelji i drugi preci) Spol-kod roenja manja razlika,krajem prve godine se izjednae a u pubertetu znaajne razlike TT TV Sezonske varijacije najvei rast TV proljee ;TT u jesen(slijepa djeca nema razlike) Rasa i ekoloki uvjeti ima razlika koje su migracije izbrisane

Prehrana pothranjivanjekratkotrajno ako nije bilo prejako-dostie se puni potencijal rasta kronino pothranjivanje puno nie TT iTV Bolesti kratkotrajne infekcije nemaju utjecaj kronine bolesti imaju posebno ako su vezane za dugotrajan boravak u krevetuPsiholoki utjecaji-psihiki stres,pomanjkanje roditeljske ljubavi Drutveno i imovinsko stanje u obitelji veliki prihodi TV via 5cm;nema puno razlike kod TT

Sekularni rast

Prosjeno poveanje TT i TV kroz desetljea u jednoj populaciji-posebno prva polovica 20 st

Poboljani uvjeti ivota ,bolja prehrana,manji pobol ali i drugi imbenici

U svijetu zadnjih 50 godina srednja tjelesna visina porasla za 5-10cm

Dojenaka dobTeina kod roenja 2500-4500grDonoeno novoroene -37-42 tjedna

Dijete-u razini pupkaOdrasli-u razini simfizeSimfiza-spoj kostiju vezivnom hrskavicom izmeu dviju stidnih kostiju

Prirast na TTTT kod roenja x2-sa 5 mj x3-sa 1 godinomTjedni i mjeseni prirast u prvoj godini

TromjesejeDnevniTjedniMjeseniPrvo25175750Drugo20150600Tree15105450etvrto1070300

Pregled psihomotornog razvoja dojenetaPostavljanje djeteta u potrbuni poloajPromatranje djeteta kad lei na leima uz pokus posjedanja povlaenjem za podlakticuPromatranje ponaanja djeteta u vertikalnom poloajuProcjena funkcija akeOcjenu okulomotorike i vidaOcjenu razvoja sluha i govoraProcjenu razvoja drutvenosti

NovoroeneZdravo novoroene je u fleksijskom poloajuSnano se koprcaLeei na trbuhu naizmjence prua noge i stavlja ruke blizu licaMoe podii bradu od podloge na nekoliko sekundi i okrenuti lice na jednu ili drugu stranu oslobaajui pri tom nosi da moe disatiPrisutni su primitivni refleksiReagira na jako svjetlo i zvuk

aice su zatvorene,

Tijekom prvog mjeseca iz potpune fleksije glave trupa i ekstremiteta postupno dolazi do njihove ekstenzijeU dobi od 2mj moe drati lice i vrat izdignutim za oko 45 stupnjeva od podloge 10s

U dobi od 3mj

6 mjeseci

Dojene polegnuto na lea u prvom tromjeseju-asimetrino dranje glave i ekstremiteta

U etvrtom mjesecu dranje postaje preteno simetrino,a u petom mjesecu pokuaj spontanog podizanja glave od podloge

Pokus posjedenjaNovoroene-glava ostaje straga

Tri mjeseca-u poetku glava prati lea

est mjeseci

Sjedei poloajU prva 3 mjeseca totalna kifoza(savijenost kraljenice naprijed)S 4mj-kifoza u lumbalnom dijelu

6-8 mjeseci-samostalno pridrava se rukom

10-12 mjeseci-samostalno due vrijeme-nema kifoze

Uspravni poloajNovoroene -potporna reakcija uz automatski hod

3-4mj-izbjegava dodir sa podlogom savijajui koljena i kukove

5-6mj

9-10mj-stoji pridravajui se o predmete

11-12mj-a veina djece prohoda izmeu 12-15 mj

Funkcija akePrva dva mjeseca aka stisnuta uz palce skrivene u dlanu-refleks hvatanja

3-4mj aka se sve vie otvara a palac odmie od dlana,predmet hvata svim prstima i dlanom - digitopalmarno hvatanje

6-7 mj -aktivno i ciljano prihvaa predmete i premee ih iz ruke u rukuKoristi palac,kaiprst i srednji prstRadiopalmarno hvatanje

10-12mj- usvaja pincetni hvatVrak kaiprsta i palca

Gledanje i okulomotorikaU drugom mjesecu se razvija sposobnost gledanja fiksiranja predmetaKad mu se prinese neki predmet (jarka boja) na 30cm ispred lica primijeti ga i prati oima 20s kasnije i glavicu pomie lijevo i desno te prati predmete (okree glavicu do 45 stupnjeva)S 5 mjeseci koordinacija onih jabuica je potpuna5-7mj-okulomotorna koordinacija- aka oko

SluanjeU prvom tromjeseju-ukanje papirom i zvonce Moroov refleks,pla ili treptaj vjea

Tek u 4 mjesecu redovito i sigurno okree glavu prema izvoru zvuka

Drutveno ponaanjeTijekom drugog mjeseca uzvraa smjekom i mijenja ili zaustavlja motoriku na majin glas .S 4mj glasno se smije, nezadovoljstvo mimikom motorikom i glasom ako se prekida socijalni kontakt(okrenemo lea)Uzbuenje pri pripremi za dojenje ili pojavi boice sa hranomSa 6 mj raspoznaje i boji se stranih osobaS 9mj zna se igrati skrivaaS 12mj uiva u igri bacanja predmeta traenja da mu se vrate

Glasanje i govorRazvoj govoraPredjezina jezina faza(prijelaz iz jedne u drugu u dobi oko 8mj)3mj-gukanje-spajanje pojedinih samoglasnika sa suglasnicima,razliit ritam i emocijalizacijaS 8 mjeseci jasni slogovi ali bez znaenja Da-da,ma-ma,ba-ba

Obiljeje predjezine faze mnogi glasovi koji ne pripadaju ni jednom jeziku i neovisni o sluhu djetetaNa kraju ove faze smanjuje se broj glasova a ostaju samo oni koje uje oko sebe glasovi materinjeg jezikaJezina faza govora-od 8 mj i ovisi o djetetovom sluhu.Poinje razumijevati odreene rijei(ali ih ne govori) a s oko 12mj poinje odreene slogove vezivati za odreeno znaenjeMa-ma,ta-ta ,ba-ba itd