1

1. KVALITETA PIVA

Glavni elementi kvaliteta arome hmelja za proizvodnju piva su:

- kiseline ili humulon- najaktivniji sastojak dok -kiseline imaju manje tehnoloko znaenje.

Tvrde smole su oksidacijski produkti i -kiselina, gorkog su okusa i imaju antiseptiko djelovanje. -kiseline su stabilnije i tee podlijeu oksidacijskom procesu. Aromatine tvari nalaze se lupulinu (pektini, tanin). Tanin se nalazi u listiima, peteljkama i vretenu iarice. On daje pivu boju i bistrinu a pektini okus i bistrinu.

2. TONI ROKOVI SJETVE ULJARICA

Suncokret druga polovica travnja. Kada se temp. tla na 5 cm ustali na 8-10 C.Ricinus druga polovica travnja. Temp. tla 10-12 C.

Sezam III. dekada svibnja. Temp. tla 20C.

Uljana repica ozima od 25.8.-15.9.

Mak u 3. mj., a ozimi do polovice listopada.

3. SORTE ULJANE REPICE

Selekcijom su se stvorile sorte bez eruka kiselina u ulju i glukozinolata u sami, a sa visokom rodnosti i sadrajem ulja u sjemenu. Stare sorte imale su preko 50% eruka kis. u ulju. Nove sorte sadre manje od 2% eruka kis. (0 sorte) i 00 sorte koje sadre manje od 15 mol/g glukozinolata. Stvorena je i 000 sorta bez eruka kis. i glukozinolata.Najvaniji cilj selekcije je prinos koji ukljuuje sljedee komponente (broj komuki/biljci, duinu komuki, broj sjemenki/komuki, teinu 1000 sjemenki). Uz smanjenje eruka kiseline i glukozinolata, ciljevi selekcije su i poveanje sadraja ulja i poveanje linolne u odnosu na linolensku kiselinu, otpornost na izmrzavanje, polijeganje, osipanje u etvi, bolesti itd.

Sorte u RH: Silvija multilinijska njem. S

orta, Eurola linijska franc. sorta, Erika, Sabrina, Samurai, Honk.

4. TO SE KORISTI KOD RAI, REPICE, GRAKA, PENICE I GRAHORICE

Ra zrno; za brano i za ishranu stoke kao koncentrat, zelena masa u vlatanju; za napasivanje, cijela biljka; zelena krma.

Repica sjeme; ulje, zelena krma za ishranu stoke, biodizelGraak zrno; za ishranu ljudi i za spremanje silae, kompletni dio nadzemne mase za ishranu dom. iv.

Penica za kruh, u farmaceutskoj ind., pivarskoj, za mekinje. Kao zelena masa sama ili u smjesi za ishranu dom. iv. Slama; za stelju i ind. papira

Grahorica zeljasta biljka za stonu ishranu.5. KUKURUZ; GNOJIDBA, USVAJANJE HRANJIVA KOD P i K

Bitna je startna gnojidba. P djeluje u mineralnom i organskom obliku. Najosjetljiviji je na nedostatak od nicanja do prvih dana vegetacije. Najvie se nakuplja i zrnu. Dodaje se zajedno sa K u jesen prije oranja 70 % a prije sjetve 30 %.K se najvie troi 6.-7. tj. od nicanja, u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metlianja do oplodnje.

N moe uzrokovati slabije klijanje jer unitava klicu a i ispire se. Najintenzivnija apsorpcija N je u formiranju zrna. Koristi se u obliku uree (65-110 kg) ili KAN-a (110-160 kg)

duik mineralni

organski ne u poetku vegetacije, jer temperatura nije dovoljna za rad bakterija

najintenzivnija apsorpcija 10 15 dana nakon oplodnje (poetak formiranja zrna). 6. SOJA; VEGETATIVNE GRUPE

Postoji 13 veg. grupa; 000, 00, 0, I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X.

000 ima najkrau vegetaciju, a X najduu. Kod nas se koriste do II veg. grupe a najee 0 i I.

000 - iznad 49 zemljop. irine; manje osjetljive na fotoperiodizam00 - 100 110 dana Zagreb

0 - 115 125 dana

I - 130 135 dana

II - 140 145 dana Slavonija, Ist. Hrvatska

7. KRMNO BILJE podjela

- krmne kulture za visoku proizvodnju mlijeka

- ozime smjese za zelenu krmu

- DTS

- djetelinske krmne kulture (stoni graak, perzijska crvena djetelina, inkarnatka, lucerna, grahorica)

8. RAZLIKE GNOJIDBE PIVSKOG I KRMNOG JEMA

Za pivski jeam je potrebno da ima manje proteina

od nicanja do kraja busanja potroi 1/2 P, 2/3 K, a N najvie u vlatanju duik izaziva polijeganje; koriste se manje koliine za pivski, nego za krmni jeam

% proteina stoni poboljava hranidbenu vrijednost

pivski pogorava tehnoloku vrijednost

pristupanosti N od busanja do vlatanja ovisi koliina bjelanevina

kod poleglog jema se poveava % proteina, a opada % kroba

fosfor nakupljanje kroba, smanjuje % bjelanevina u zrnu; poveava ekstraktnost jema

za pivski jeam se preporua vea koliina P

kalij metabolizam proteina, sinteza ugljikohidrata, odnos duinih i neduinih tvari; poveanje kroba; ubrzava sazrijevanje; smanjuje % proteina, poboljava kvalitetu pivarskog jema. 9. CVIJET I CVAT KOD SUNCOKRETA

Cvat suncokreta je glavica i nalazi se na vrhu svakog izboja na stabljici (konveksna ili konkavna) koja ima dvije vrste cvjetova;

jeziasti smjeteni su na rubu reda, ute ili naranaste boje i sterilni su.

cjevasti - nalaze se unutar glavice u koncentrinim krugovima, fertilni su. Ima ih nekoliko stotina do 2000.

Suncokret cvate u koncentrinim krugovima (po 3 kruga dnevno 8 9 dana.) Suncokret je stranooplodna kultura. Polen jednog cvijeta na istoj biljci ne moe oploditi drugi cvijet na istoj biljci.

Poetak formiranja cvata ovisi o hibridu suncokreta i duini vegetacije. U kasnih i vrlo kasnih hibrida cvat se formira u fazi 7 do 9 pari listova, u srednje ranih hibrida u fazi 5 do 6 pari listova, a u ranih i vrlo ranih hibrida u fazi 3 do 4 para listova. Oblik glavice u suncokreta moe biti konveksan ili konkavan. Konveksan je oblik povoljniji zbog boljeg rasporeda cvjetova, a time i uspjenije oplodnje, kao i zbog breg otjecanja vode. Na svakom cvatu nalaze se dvije vrste cvjetova. Jeziasti cvjetovi smjeteni su na rubovima glavice u tri reda, jarko su ute ili naranaste boje (privlae insekte) i sterilni su. Cjevasti cvjetovi nalaze se u unutranjosti glavice i fertilni su. 10. TEHNOLOKE KARAKTERISTIKE KONOPLJE

a) boja moe biti razliita ali su svjetlije i jednoline boje poeljnije.

b) sjaj - moe biti sjajno, srednje sjajno i bez sjaja.c) masnoa teko ili masno, srednje masno, lako ili posno. to je masnije to je kudelja kvalitetnijad) miris specifian

e) vrstoa odreuje se dinamometrom i izraava u kg.

f) elastinost u %, kree se od 2-6 %

g) finoa duina pree koju sadri 1 g

h) randman- izmeu 15- 30 %, muke biljke su kvalitetnije

11. KOMPONENTE PRINOSA KOD PENICE

Broj biljaka/povrini

Broj klasova (izboja)

Broj klasia

Broj cvjetova i klasia

Masa zrna i kvaliteta zrna

12. STONI KELJ Brassica oleracea var. achepala

Dvogodinja biljka. Prve god. formira samo vegetativnu masu a druge god. cvate i donosi sjeme. Korijen je jako razvijen, lie je krupno, stabljika zeljasta i u gornjem djelu odebljala. Cvijet je ute boje, cvate u proljee.

Sije se u golo tlo u 3. i poetkom 4. mj. Dubina sjetve 1,5 3 cm. Koristi se za zelenu krmu i silau. Plod je viesjemenska komuka. Zatita od korova; okopavanje i herbicidima.

13. RAZLOZI STERILNOSTI KOD RAI

Nedostatak vlage i visoke temperature u fazi jesenskog busanja i od poetka vlatanja do klasanja uzrokuju sterilnost. Tetraploidne sorte imaju vei % sterilnosti pa se koriste za zelenu krmu.14. HIDROPONSKI UZGOJ DUHANSKIH PRESADNICA prednosti

Alternativni uzgoj duhana u poliesterskom kontejnerima na povrini hranjive otopine. Sustav je smjeten u plastenicima graenim na mjestu sa mogunou to boljeg iskoritenja osvjetljenja i topline. Prozrauje se otvaranjem eonih strana ili ventilatorima u cilju mijeanja hladnog i toplog zraka. Potrebna je struja zraka od 2 km/h da se ujednai temp. i odstrani CO2. Dnevna temp. Treba biti 22-24 C a nona ne ispod 15 C. Bazen je 3,49 m irok i odreene duine te min. 20 cm dubine. Puni se bunarskom vodom te iz vodovoda. Poliesterske posude su veliine 303 x 515 mm za 209 kuica u koje se puni supstrat 60 % bijelog i 40 % crnog treseta te se stavlja pilirano sjeme. Sjetva se obavlja 50 60 dana prije presaivanja u polje. Hranjiva otopina se dobiva dodavanjem min. gnojiva u vodu. Otapa se 20:10:20 NPKu koliini da se dobije koncentracija od 150 ppm N, 75 ppm P2O5 i 150 K2O (750 g NPK/1 m H2O).U fazi prihrane primjenjuje se 50 ppm N (33% KAN). Pored gnojiva preventivno se dodaje fungicid protiv peronospore i botritisa.

Nakon dolijevanja vode dodaju se ista sredstva u koliini od 5 ppm. Vlaga mora biti optimalna i treba sr prozraivati kako bi se listovi osuili. Obavezna mjera njege je ianje rasada. Na taj se nain ujednaava rast i razvoj biljaka. Prvo ianje zapoinje kada su biljke visoke 4 cm. ianjem se dobije vie kvalitetnijih presadnica po m2, jer se postie bolja vrstoa stabljike, vea elastinost i vea debljina biljke. Biljke se iaju kako bi bile jednake (4 cm).

15. NJEGA KRUMPIRA U VEGETACIJI

drljanje nakon sadnje, prije nicanja (unitavanje korova)

nagrtanje vei dio stabljike e razviti stolone (dodavanje N 1/4-prihrana KAN-om)

u suem podruju i na lakim tlima se nagre dublje

kultivacija I. biljke visoke 10 12 cm

II. biljke visoke 16 20 cm malo se nagnu

III. pred sklapanje redova konano nagrtanje

navodnjavanje16. RAZLOZI PROPADANJA PENICE ZIMI

Penicu je bitno sijati u optimalnom roku (5-10. 10.). Ranija sjetva omoguuje bre klijanje, nicanje i biljni razvoj. Penica tako ulazi u zimu s poveanom koliinom vode to joj smanjuje otpornost na niske temp.. Kasnija sjetva nosi nepovoljnije uvjete za klijanje i nicanje zbog niskih temp..Ukoliko zimski pokriva ostane predugo na usjevu uslijed disanja poveava se vlage i postoji opasnost os snjene plijesni. Izostanak snijega i niske temp. (-30C) takoer unitavaju usjev.17. PREDNOSTI SJETVE DTS U ODNOSU NA ISTE KULTURE

a) Vei prinos openito za 5 10 %

crvena djetelina + visoke trave = 20 % vei prinos

smjese trava + bijele djeteline = 40 % vei prinos

b) Sigurniji prirod dobra otpornost na nepovoljne uvjete (meusobna zatita)

c) Manje zakorjenjivanje

d) Vea plodnost tla ostavljaju vie korijenja u tlu u odnosu na ostale kulture

korijenje djeteline je duboko u tlu, a trava plie bolje

koritenje vode i hranjiva

e) Laka konja

f) Lake suenje zrak struji kroz masu

g) Lake siliranje same djeteline se teko siliraju jer imaju veliki % bjelanevina i malo eera potrebnog za tvorbu mlijene kiseline

to je vei udio trava, to je kvalitetnija silaa

h) Ranija konja

i) Manja opasnost od nadimanja trave sadre sirova vlakna smanjena opasnost od nadimanja

j) Sjetva i na neplodnim tlima

k) Due trajanje traju 1 2 godine vie od samih djetelina

l) Manji plodored djeteline same izazivaju "umornost tla" na istu povrinu dolaze tek za 5 6 godina

u smjesi sa travama dolaze za 3 4 godine

m) Napasivanje moe se kombinirati konja i napasivanje

18. GNOJIDBA LANA S DUIKOM I RAZLIKE PREDIVOG I ULJNOG LANA

predivi do 170 cm; 6 10 tobolaca na postranim granama; tehnika duina vlakana ne krae od 60 cm; stabljika sa to manje grana, povrina glatka, bez oiljaka, svjetlije boje,

26-31 % vlakanauljni lan do 50 cm; grana se od baze; ima do 50 tobolaca; sjeme ima 32 45 % ulja, prijelazni lan za vlakno i dobivanje ulja; do 60 cm; do 25 tobolaca; 16 18 % vlaknaLan usvaja najvie hranjiva u vrijeme cvatnje. Za izgradnju 5 t/ha s.t. i sjemena, lan iz tla iznese 50-75 kg N. Gnoji se iskljuivo mineralnim gnojivima sa 20-45 kg/ha N i to 2/3 osnovnom obradom a 1/3 u prihrani.

19. O EMU OVISI DUBINA TLA

sastav (tip) tla

temperatura tla

vlanost tla

kulturi koju sijemo

20. RAZLIKE IZMEU DUHANA TIPA BURLY I VIRGINIAVirginia zelenkasta boja lia, zlatnouta boja osuenih listova; vie eera i malo hlapljivih kiselina; sporija sagorljivost; slabiju mo upijanja sosova listovi se sue u posebno konstruiranim suarama pomou toplog zraka(flue-curing)Burley svijetlozelena boja listova, okoladna boja osuenih listova; sadri vie duika i duinih spojeva imaju ulogu upijanja sosova; listovi se sue pomou vanjskog zraka i ne smiju biti izloeni sunevim zrakama(air-curing)21. POKAZATELJI TEHNOLOKE KVALITETE EERNA REPE

a) digestija sadraj eera u momentu analize

b) sadraj neeara mineralna tvar, -amino N, teni N

c) sadraj primjesa neistoa

d) sadraj iskoristivog eera

e) iskoritenje na digestiju(80-85%)

f) bioloki prinos eera(na polju)

g) tehnoloki prinos eera(u eerani)

22. KADA SE NAJINTENZIVNIJE USVAJA NPK U KUKURUZA

Najintenzivnija apsorpcija N je u poetku formiranja zrna. Akumulira se u zrnu.P je najpotrebniji od nicanja do 40 dana vegetacije. Akumulira se u zrnu.

K je potreban u fazi vegetativnog rasta i u periodu od metlianja do oplodnje.

23. SORTIMENT SUNCOKRETA, ZATO SE U HRVATSKOJ UZGAJAJU HIBRIDI

Stare ruske sorte postale su osjetljive na skletotiniju i botritis, imale su veliku lisnu povrinu, mali broj biljaka po jedinici povrine i bile su otporna na suncokretnog moljca. Introdukcijom rumunjskih i francuskih hibrida (smanjena visina stabljike i lisna povrina, vei sadraj ulja) poveao se broj hibrida. 1980.g. pojavom phomopsisa i plasmopare poinje domaa selekcija. Hibridi se uzgajaju zato jer imaju povean prinos sjemena te prinos sirovog ulja po ha i otporniji su na bolesti.Sortiment; Fakir, Orion, Olio, Favorit, Lucil, , Util, Fantasol.

24. U KOJIM S STADIJIMA RAZVOJA I NA KOJI NAIN KORISTE KUKURUZ I STONA REPA ZA ISHRANU STOKE

3 naina koritenja kukuruza:

- Proizvodnja suhog zrna berba zrno zrelo, tvrdo sa 25 28 % vode, sui se do 14 % vlage

- treba postii 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9 mjeseca)

- Proizvodnja vlanog zrna (klipa) u fiziolokoj zrelosti 35 % vlage u zrnu, za silau

- Proizvodnja silane mase cijele biljke vlanost zrna 45 % - nije zavreno nalijevanje zrna, gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka; vlanost biljne mase je 65 75 % ,potrebno je da je udio zrna i listova vei nego stabljike. Stona repa glava i lie se koriste za direktnu prehranu ili za siliranje. Korijen se skladiti i koristi zimi.25. TO JE TRITICALE; KARAKTERISTIKE, ZA TO SE KORISTI

To je krianac penice i rai. Otporna je na visoke temp., ima visok prinos zrna, skromne agrotehnika zahtjeve, dobru adaptabilnost, otpornost na bolesti, visoki sadraj proteina, dobar aminokis. sastav, pantotensku kis., vit. B6 i E.Postoji problem neispunjenosti zrna, manja hektolitarska masa i manja masa 1000 zrna.

Koristi se kao stona hrana, zelena krma, za zrno i za ishranu ljudi.

26. NAIN I ROKOVI SJETVE HELJDE I PROSA

Sjetva heljde moe poeti 20.5. pa do 15.6. Sije se u uske redove 10-15 cm i iroke 40-45 cm na dubinu 2-4 cm. Norma sjetve je 100-150 zrna/m. Sjeme treba tretirati protiv botritisa.

Sjetva prosa obavlja se uskoredno 10-15 cm, irokoredno 25-40cm ili u trake(2 4 reda uskoredno, pa razmak 45 60 cm) da se dobije 3000-6000 klijavih zrna/m. Da bi poelo klijanje sjeme treba upiti 25% vode. Sjetva se obavlja kada se tlo ugrije na 10-12 C na 2-4 cm dubine a to je u prvoj polovici svibnja.

Potrebno je 15-25 kg sjemena po ha.

27. KOJE SU NEPOELJNE KULTURE U PLODOREDU SUNCOKRETA

Suncokret ne podnosi monokulturu(bolesti - Sclerotinia sclerotiorum, Sclerotium bataticola, Diaporthe/Phomopsis helianthi, Peronospora), kao ni soju i uljanu repicu (zbog istih bolesti), kukuruz (kasno se bere pa ostavlja ostatke to oteava obradu a i herbicidi koji se primjenjuju u kukuruzu oteuju suncokret). eerna repa i lucerna takoer nisu dobri predusjevi zato jer troe zalihe vode. U uskom plodoredu (2-3 godine) prinosi sjemena smanjuju se za 30-40%. Na istu povrinu trebao bi doi svakih 5-6 godina. Najbolji predusjevi za suncokret su ozime itarice (ranija etva i mogunost dobre pripreme tla).28. TIPOVI DUHANA PREMA NAINU SUENJA

- flue-cured - duhani sueni u posebnim sunicama sa strujanjem toplog zraka (virginia i amarelo - slue za cigarete i lule) - 35.8% svjetske proizvodnje

- light-air-cured - svijetli duhani sueni na zraku u hladu (burley, Maryland - slue za cigarete) - 8.7% svjetske proizvodnje

- dark-air-cured - tamni duhani sueni na zraku u hladu (one-sucker, Green River - slue za vakanje i neto za mrkanje i mjeavine za lule)- 19.8% svjetske proizvodnje- perique-air-cured - duhani sueni na zraku u hladu (slue za mjeavine za lule)

- cigar-air-cured - duhani sueni na zraku u hladu - dijele se na filler (punja), binder (povoj) i wrapper (omot) - slue za cigare

- local-air-cured - lokalni duhani sueni na zraku - slue za sve namjene

- light and dark-sun-cured - duhani sueni na suncu (orijentalni - Basma, Bachi-Bagli; poluorijentalni - Levantian, Herzgovinian, Dalmatian, Macedonian; Virginian-sun-cured) - slue za cigarete, mjeavine za lule - 34.3% svjetske proizvodnje

- dark-fire-cured - duhani sueni na otvorenoj vatri (virginia - slue za mrkanje, vakanje i mjeavine za lule) - 1.4% svjetske proizvodnje

29. ETIRI SLOJA TLA KOD PRIPREME ULJANE REPICE

Zbog vrlo sitnog sjemena uljana repica zahtjeva finu pripremu sjetvenog sloja i tla openito. Minimalna vlaga tla mora biti 35% pa se i obrada vri u cilju konzervacije vlage.

Najbolje prinose daje kada se tlo pripremi na slijedei nain;a) na povrini tla sloj malih gruda tla do 3 cm

b) fini sloj tla s velikim udjelom mrviastih agregacija u koji se polae sjeme

c) razmrvljena i rastresita zona doraena rovilom

d) raspucani sloj tla sa veim grudama zemlje.

30. RAZLIKA KORIJENA CIKORIJE I EERNE REPE

Glava korijena cikorije sadri mnogo topivih tvari interesantnih za preradu dok kod eerne repe glava sadri malo eera i poeljno je da je to manja.Tijelo korijena cikorije nema brazdicu za razliku od e. repe koja ima.

e. repa ima koncentrine krugove a cikorija nema. Korijen eerne repe tei 500-800 g a cikorije 150-250 g.

31. KORITENJE REPICE, RAI, SMJESE RAI I GRAHORICE ILI GRAKA, PENICE I GRAHORICE

Repica najranije dospijeva za koritenje u proljee. Slui za uvoenje zelene krme u ishrani u proljee. Koristi se u vegetativnom porastu do cvatnje a neke i u cvatnji.

Ra kao zelena masa za napasivanje u vlatanju, za zelenu krmu konjom od kraja vlatanja do poetka klasanja, za silau u poetku klasanja, za stelju, zrno kao koncentrat u punoj zriobi.

Ra + grahorica koristi se u poetku klasanja rai za zelenu krmu. Poetkom cvatnje i do pune cvatnje grahorice za silau.

Ra + graak zelena krma, silaa

Penica + grahorica zelena krma i silaa.

32. GNOJIDBA KUKURUZA

N 150-200 kg NO2/ha.

- istok - 1/3 u predsjetvenoj pripremi a ostatak u sjetvi

- zapad 1/3 u osnovnoj obradi, 1/3 u sjetvi, 1/3 u prihrani u obliku KAN-a ili uree.

N moe uzrokovati slabije klijanje i ispire se. Najintenzivnija apsorpcije u formiranju zrna.P 100-150 kg/ha. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Najosjetljiviji na nedostatak u prvih 40 dana.

K 120-200 kg/ha. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Najvie ga se troi 6-7 tj. nakon nicanja i u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metlianja do oplodnje.

33. KRUMPIR PLODORED

Krumpir podnosi monokulturu ali dolazi do smanjenja prinosa zbog nakupljanja nematoda.Poeljne predkulture: zrnate mahunarke, djetelina, travnjaci, panjaci i strne itarice.

Nepoeljne predkulture: kukuruz zbog ostataka herbicida i neravnomjerne obrade.

Krumpir je odlian predusjev za sve ratarske kulture.

34. NJEGA ULJANE REPICE BORBA PROTIV KOROVA I BOLESTI

Najvie joj tete korovi u najranijim fazama razvoja te se najvie herbicida primjenjuje nakon sjetve a prije nicanja. Vee tete joj nanose dvogodinji korovi - goruica, divlja repica, priljepaa, kamilica.

Suzbijaju se i slijedei tetnici; buhai, pipe, ose listarice, repiin sjajnik..

Nakon nicanja pojavljuju se buhai (kupusni i repiin buha, a neto kasnije i repiin crvenoglavi buha) koji bue rupe u listu, a liinka crvenoglavog buhaa bui i hodnike u stabljici i peteljkama listova.. Sjeme repice se tretira insekticidima, pa nije potrebno ove tetnike suzbijati. Najvee tete u jesen nanose pagusjenice repiine ose listarice (mogu pojesti sve listove u nekoliko dana). U oujku se pojavljuju liinke pipe koje bue stabljiku. Pojavom cvjetova pojavljuje se i najvaniji tetnik uljane repice - repiin sjajnik koji unitava pupove. Ovaj tetnik se mora poeti suzbijati u D1 stadiju kada se na jednom vrnom pupu koji je jo prekriven listom pronae 0.8-1 jajnik.

Od bolesti se suzbijaju; crna pjegavost, suha trule, rak repice. ). Za tretiranje usjeva treba se strogo pridravati propisane karence i upotrebljavati samo zakonom dozvoljene fungicide.35. NAINI SJETVE KONOPLJE ZA RAZLIITE NAMJENE

Za sjetvu konoplje potrebno je da sjeme bude najmanje 90% klijavo i 99% istoe.

Konoplja je jara kultura. Sije se u drugoj polovici travnja. Konoplja za vlakno sije se na razmak izmeu redova 10-15 cm, konoplja za sjeme na 50-70 cm, a kombinirana na 20-40 cm dok je razmak izmeu biljaka u redu 20-35 cm.

Za sjetvu je potrebno, ovisno o nainu uzgoja 60-100 kg/ha sjemena za vlakno i 10-12 kg/ha za sjeme i 20-30 kg/ha kombinirano.

Sije se na dubinu 2-4 cm i najbolje je sijati sjeme iz prethodne sezone.

36. NISKE TRAVE

Engleski ljulj Lolium perene

Crvenkasta vlasulja Festuca rubra

Livadna vlasnjaa Poa pratensis

37. DUHAN KLASIRANJE, ORGANOLEPTIKA SVOJSTVA

Zbog razliite kvalitete, listovi su podijeljeni u skupine (branja ili insercije): podbir (10%), nadpodbir (15%), srednje lie (45%), podovrak (20%) i ovrak (10%). Pojedine insercije se sastoje od 2-4 lista (podbir, nadpodbir, podovrak i ovrak), a pojedine insercije od 6-10 listova (srednje lie).- organoleptika procjena (insercija, boja, veliina, finoa tkiva, elastinost, tekstura, oteenja, bolesti);38. KRUMPIR PROBLEMI S BOLESTIMA KOD SJEMENOG KRUMPIRA, LISNE UI I VIRUSI

Kod sjemenog krumpira prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela. Na taj nain se spreava da spore lista dospiju do gomolja. Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu to stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti. Nain prenoenja virusa je specifian za svaki virus. Mogu se prenositi; mehanikim dodirom, raznim vektorima, insektima, grinjama, nematodama, niim gljivama, sjemenom, ljudskim utjecajem.Virusne bolesti; virus Y krumpira najraireniji virus krumpira u nas, virus X, virus A, viroid vretenastosti krumpirovog gomolja, uvijenost lista krumpira. Virusne bolesti prenose lisne ui.

Glavni uzrok slabijeg uroda krumpira je izroivanje ili degeneracija. Uzrok tome su mnoge virusne bolesti koje se iz godine u godinu prenose na gomoljima. Lisne ui se prenose za vrijeme vegetacije. Degeneracija se javlja u toplijim krajevima pa da se to sprijei treba se nabavljati sjeme iz hladnih krajeva nezaraeno virusima.

Od gljivinih bolesti tu je krumpirova plijesan koja unitava cimu i oteuje gomolje.39. RA, PROBLEM STERILNOSTI I GENETSKE INKOMPATIBILNOSTI

Koritenje silaa, pivarska industrija, komina, sladne klice, stona hrana, farmaceutska industrija, proizvodnja whisky-a, prehrambena industrija, sijenoRa se koristi za kruno brano a zelena masa u vlatanju za napasivanje i klasanju za zelenu krmu i silau. Takoer se koristi i kao nosa u smjesama s mahunarkama.

Raena slama se koristi za izradu raznih predmeta a najvie kao stelja te za pokrivanje krovova.

Zrno se koristi za koncentrat pri ishrani stoke.

Kod nas se uzgajaju diploidne i tetraploidne sorte. Prosjean prinos je 3 t/ha. Ra zahtjeva puno vie vode od ostalih itarica. To je biljka dugog dana i stranooplodna je. Od svih kultura ima najmanje zahtjeva za hranjivima. U klasanju trai umjerene temperature i vlagu a ako izostane vlaga dolazi do sterilnosti. 40. VLAKNA KOD KONOPLJE, PAMUKA, LANA. GDIJE NASTAJU TA VLAKNA

Muke biljke konoplje daju meko i jako vlakno a enske vrsto i grubo. Konoplja za vlakno se sije u gustom sklopu jer se biljke tada granaju samo pri vrhu. Osnova predivog vlakna kod konoplje su prozenhimske stanice stabljike. Elastinost vlakna daju sredinje lamele, primarna i sekundarna stjenka i lumen. Tehnika duljina vlakna odreuje se prema visini stabljike a mjeri se u cvatnji mukih biljaka. Kultivari za vlakno ne smiju imati cvat vei od 1/3 ukupne biljke. Vlakno iz stabljike odvaja se i isti te se dobiva kudelja koja se dijeli na kratku i dugu te podzer.Kod pamuka vlakno se nalazi unutar tobolca na ljusci sjemena. Ona nosi dva sloja vlakna; dugo (lint) i kratko (linter). Svako pojedinano vlakno je ustvari izduena stanica epidermalnog sloja ljuske sjemena. ine ga tri dijela; kutikula, sredinji zid i sredinji uski kanali. Vlakno je nainjeno od celuloze (98%). Raste u duinu otvaranjem cvjetova a punu duinu dostie nakon 20-25 dana a zatim dozrijeva i raste samo u irinu. Sazrijevanje zavrava otvaranjem tobolaca. Vlakno je finije to je tanje. Bere se kada je otvoreno 60-70 % tobolaca.Laneno vlakno se dobiva iz stabljike izmeu kotiledonskog nodija i prve glave. Visina predivog lana je 170 cm. Tehnike duine vlakna mjere se od kotiledinskog do gornjeg tobolca. Snopii vlakna lana su ustvari mehaniko stanije koje daje biljci vrstou. Smjeteni su izmeu primarne i sekundarne kore. Primarnu koru ine 2-7 slojeva parenhima izmeu kojih su snopii vlakna smjeteni odvojeno a razlikuju se i po kemijskoj grai lamele.

41. HIBRIDI KUKURUZA NASTAJANJE

Singlecross dvolinijski hibridi, najrodniji, nastali krianjem 2 inbreed linije, sitno sjeme

Threewaycross trolinijski hibridi, majka je odreeni hibrid a otac linija, ranijih vegetativnih grupa, krupno sjeme.

Dublecross etverolinijski hibridi, ine ga 4 linije gdje je svaki roditelj singlecross, dobra sjemenska proizvodnja.

Modificirani singlecross kada u sastav ulaze linije koje su nastale od 2 sestrinskih ili jako srodnih linija.

Prvi hibridi nastali su krianjem sorata dok su danas na bazi samooplodnih linija. Za stvaranje takvih linija potrebno je 10-ak godina linija za komercijalne svrhe 6-7 god. Prinos hibrida raste sa duinom vegetacije te su oni podijeljeni u FAO grupe (100-600).

42. JEAM Hordeum vulgare

Biljka dugog dana. Prilagodljiv je na nepovoljne uvjete. Ozime forme jaroviziraju za 30 40 dana i vegetacija traje 240-260 dana, a jare forme 5-10 dana s vegetacijom 80-120 dana. Najvanija primjena jema je u ishrani stoke i pivskoj industriji a svoju primjenu nalazi i u industriji pirita, farmaceutska industrija, proizvodnja slada, tekstila, kroba, ulja, pekarska ind. Spada u krmna ita i najzastupljeniji je nakon kukuruza. Tri podvrste; - H. sativum ssp. vulgare (6-redni), H. sativum ssp. distichum (2-redni), H.sativum ssp. intermedium (prijelazni).

Za pivo se koristi dvoredni jeam jer mu je zrno ujednaeno (etva u punoj zriobi). estoredni se koristi kao stona hrana (zrno, silaa, zelena krma)

43. SIRAK NAMJENA I KORITENJE

Prosolika itarica; BKDStona i ljudska hrana (Afrika, Indija, Kina), zelena masa (sijeno, silaa), postrni usjev; za dobivanje kroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle, vea otpornost na suu, uspijeva i na zaslanjenim tlima

Prema nainu koritenja razlikujemo pet podvrsta;

Sorgum vulgare ssp. ensorgum za zrno, niska stabljika, visok prinos zrna i u nepovoljnim uvjetima, za stoku

S. vulgare ssp. bicolor za zelenu krmu, silau, via stabljika, brzo se regenerira

S. vulgare ssp. technicum tehniki, za izradu metli i etki, dobro razvijena metlica, vrste bone grane, zrno za stoku, stabljika za papir S. vulgare ssp. saccharatum eerni sirak, stabljika 2-3 m u soku stabljike 8-15% glukoze, za silau

S. vulgare ssp. sudanese za sjeno i pau, veliko busanje, velika lisna masa, sposobnost regeneriranja

44. LUPINA NAMJENA I KORITENJE BDD, jari krmni usjev

najvie sadri proteina, moe vezati N iz zraka

Lupina je vrlo bogata bjelanevinama, vie od svih zrnatih mahunarki. Posebno je vrijedna za ishranu domaih ivotinja za to se koristi zelena masa. Sadri alkaloide lupinin i lupinidin koji su selekcijom odstranjeni. Od bjelanevina se proizvode umjetna vlakna, plastika, ljepilo a od ulja boje i sapuni. Najidealnija je biljka za zelenu gnojidbu zbog najrazvijenijeg korjenovog sustava. Daje 2-3 t zrna i 5 vagona zelene mase.45. TETNICI ULJANE REPICE

U jesen; kupusni buha, repiina osa listarica, pipa terminalnog pupa, crvenoglavi buha.

U proljee; mala i velika repiina pipa, repiin sjajnik, repiina pipa komuarica.

46. DUBINA SJETVE SOJE O EMU OVISI

Soja se sije na 4-6 cm(ne plie radi fitotoksinosti herbicida). Sjetva na veu dubinu je potrebna na lakim tlima, toplijim i suhim a plia na tekim, vlanijim i hladnijim.

Na suhom treba obaviti valjanje da se potakne kapilarni uspon vode i golji kontakt s tlom.

47. OGRTICA I ULJANA REPICA

Brassica campestris ssp. oleifera i B. napus ssp. oleifera pripadaju porodici Brassicaceae.

Imaju tipini kotiledonski korijen glavni korijen je dobro razvijen i vretenastog je oblika sa zadebljanjima na vrhu ispod kojeg se formira splet bonih korjenia i ilica a ispod njih 5-7 jaih bonih korjenovih ila. Korijen sadri folnu kiselinu koja negativno utjee na razvoj Brasiccaeae vrsta.

Potrebno je da prije ulaska u zimu imaju razvijenih 6-8 listova da nastave rast u proljee.

Na mjestu prelaska korijena u stabljiku razvijaju se hipokotil i epikotil. Kod uljane repice hipokotil se nalazi ispod i iznad povrine tla i u jesen nije dui od 10 cm, dok je kod ogrtice samo ispod. Epikotil je kratak i na njemu se formiraju listovi. Kod ogrtice se formiraju i ispod povrine pa je otpornija na smrzavanje.

Stabljika repice je bez dlaica , plavozelena i visine 150 cm, a ogrtica je svijetlozelena sa dlaicama visine 100 cm. Postrane grane repice izbijaju na 60-80 cm (5-7 grana) a kod ogrtice nie i manje ih je.

Listovi ogrtice obuhvaaju cijelu stabljiku a repice do pola, listovi nemaju peteljku ve samo plojku.

Samooplodne su kulture sa 30% stranooplodnje.Plod je komuka 5-10 cm u repice sa plavosmeim sjemenom i 2-3 cm u ogrtice sa tamnijim sjemenom. Sjeme sadri 45% ulja, 15-20% bjelanevina.

Sjeme uljane repice je plave do crne boje, mase 1000 sjemenki 4 do 6 grama, a u ogrtice crvenkaste boje, mase 1000 sjemenki 2 do 4 grama.

48. KVALITETA LANA

Tehnika duljina predivog lana mjeri se od kotiledona do gornjeg tobolca. Ne smije biti kraa od 60 cm. Vano svojstvo je stasitost stabljike a izraava se kao odnos duine i irine stabljike. to je taj odnos vei stabljika je vitkija.

Korelacija izmeu kvocijenata stabljike i sadraja vlakana treba biti izmeu 0,588 i 0,765. Poeljno je da se biljka to manje grana, da je povrina stabljike glatka bez oiljaka od listova i svjetlije boje.

49. KARAKTERISTIKE ULJA SEZAMA I RICINUSA

Sezamovo ulje se pored maslinovog smatra jednim od najkvalitetnijim za ishranu. Sjeme sezama sadri 52-63 % ulja. U prehrambenoj industriji koristi se u izradi margarina i konzervi. Stabilno na ueglost zbog sezamina koji hidrolizira u sezamol (jaki antioksidans). Ulje dobiveno toplim tlaenjem, slabije je kvalitete i koristi se u tehnike svrhe (podmazivanje, sapun, industrija papira, parfema).

Sjeme ricinusa sadri 55,42% ulja. Hladnim preanjem dobiveno ulje koristi se u medicini. Ulje je viskozno, ne smrzava se i ne sui. Jodni broj mu je izmeu 80 i 90. Od bjelanevina na globuline otpada 90% a na albumine 10%. Sjemenka sadri i ricin koji je u dozi od 0,16 g (6 sjemenki) smrtonosan. Toplo preano ulje slui u koarskoj i tekstilnoj industriji, sirovina za izradu plastinih masa, sintetikog kauuka, umjetne koe, sapuna i kozmetike. Ulje sadri 80-90% ricinusove kiseline a ostale su linolna, oleinska i stearinska.

50. PAMUK PODJELA STABLJIKE

Stabljika pamuka naraste izmeu 50-80 cm i grana se u pazucima listova od 3-5-og lista.Postoje dvije vrste grana;

1) Neplodne vegetativne ili monopodijalne izbijaju na donjem dijelu stabljike pod otrim kutem te ne nose plodne pupove ni tobolce. Rani kultivari imaju 1-2 neplodne grane, srednji 2-3, kasni 3-5.2) Plodne simpodijalne nose plodne pupove, cvjetove i plodove te stoje pod kutem od 90. One imaju dva tipa rasta; a) determinirani tip(zavreni tip) zavrni, grana se razvija sama i b) nedeterminirani tip(nezavreni tip) grana razvije vie nodija i internodija. Nedeterminirani rast dijeli se po duini internodija na: a) biljke s kratkim internodijima (4-7 cm) i zbijenim habitusom; b) biljke sa srednjim internodijima (8-10 cm) i srednje zbijenim habitusom i c) biljke sa dugim internodijima (> 10 cm) i rastresitim habitusom.Postoje i "nulti tipovi" koji ne razvijaju plodne grane, ve iz pazuca listova izbijaju plodovi na neto duim drkama. Stabljika pamuka je zelene boje a pred kraj vegetacije crvenkasta.

51. JEAM ZA PIVO I ZA STONU HRANU

Pivo sije se dvoredni jeam jer mu je zrno ujednaeno, etva u punoj zriobi.

Stona hrana sije se estoredni jeam. Za zelenu krmu se koristi nakon zavretka vlatanja i klasanja, za silau u mlijenoj i votanoj zriobi a za zrno u punoj zriobi.52. MIN. TEMP. ZA KLIJANJE I NICANJE RICINUSA, SEZAMA, ZEMNOG ORACA I MAKA

Ricinus 12-15 C, niknu za 12-15 dana.

Sezam klijanje 16-18 C za 1 dan, nicanje 20-21 C za 4-5 dana.

Zemni oraac 12-14 C.

Mak 2-3 C.

53. NABROJI JARE I OZIME KRMNE KULTURE KOJE DOLAZE SA TALIJANSKIM LJULJEM A KOJE SA LUCERNOM

Talijanski ljulj Perzijska i Aleksandrijska djetelina (jare), grahorica, inkarnatka, ozima itarica.

Lucerna Perzijska djetelina, stona repa, bob (jare)

54. NJEGA HMELJAHmelj se uzgaja zbog enskog cvata iarica. Koristi se u pivarskoj industriji, a neznatan dio i u farmaceutskoj industriji i za dobivanje kvasca. To je viegodinja kultura. Plod je oraac. Podzemni dio je viegodinji a stabljika je jednogodinja. Najbolje uspijeva na srednjoj dnevnoj temperaturi od 8 C. Troi puno vode u fazi formiranja iarica, voli duboka, plodna, neutralna tla (ernozem, aluvijalna), ravna ili blago nagnuta ka jugu. Ne smije se saditi nakon okopavina ili lucerne. Najbolje predkulture su viegodinje leguminoze. Razmak izmeu redova je 2-4 m a u redu 1-1,8 m.

Njega: Primjenjuje se itav niz mjera njege: njega u prvoj godini (kada biljke narastu 30 cm treba ih usmjeriti na oslonac; prihranjuju se tri puta duinim gnojivima - kada je visina biljke 75 cm, 3 m i u fazi cvatnje); njega u ostalim godinama (podoravanjem se skida sloj zemlje i otkriva glava hmelja i odmah se vri rezidba - odstranjivanje jednogodinje stabljike od podzemnog viegodinjeg dijela na dubini od 15-20 cm; postavljanje oslonaca i usmjeravanje hmelja na oslonac; kada hmelj naraste 1,5 m zagrne se; tijekom ljeta vri se i kultiviranje; primjena zatitnih sredstava; prihranjivanje (prije ogrtanja i pred cvatnju) i navodnjavanje); predzimske mjere (otklanjanje sasuenih nadzemnih ostataka, gnojidba i predzimsko oranje).

55. LUPINA PODJELA

Bijela lupina Lupinus albus najdua vegetacija, usjev toplog i umjereno toplog podneblja, najmanje potrebe za vodom.

Plava lupina Lupinus angustifolius najkraa vegetacija, usjev umjereno toplog-prohladnog podneblja, najvea potreba za vodom.

uta lupina Lupinus luteus vegetacija izmeu bijele i plave, usjev toplog i umjereno toplog podneblja, potrebe za bodom izmeu bijele i plave.

56. ETVA ZOBI

etva je dvofazna jer nejednako dozrijeva (odozgo prema dolje na metlici). Obavlja se itnim kombajnom kada vrni dio metlice dosegne punu zrelost. Nakon etve zrno treba drati u tankom sloju na prozranom mjestu uz povremeno mijeanje.

Zob se koristi za zelenu krmu tijekom vlatanja pa do zavretka mlijene zriobe. Za konje se koristi u mlijenoj zriobi do prijelaza u punu zriobu.

57. ZALAMANJE CVATI I ZAPERAKA KOD DUHANAZalamanjem cvati postie se 20% vei prinos i bolja kvaliteta lista. Provodi se pomou stroja visokog prohoda trapera ili runo, a vri se prije poetka cvatnje na visini 16-18 lista.

Nakon zalamanja cvati iz pazuca listova izbijaju zaperci to je tetna pojava. To se spreava kemijskim sredstvima.

Hmelj - Iz pupoljaka u pazucima listova izbijaju zaperci. Zaperci su nositelji rodnosti hmelja. Iz njih se formiraju cvjetne granice.

58. SPECIJALNE FORME KUKURUZA

Za uzgoj specijalnih hibrida potrebna je izolacija. Treba sijati hibridno sjeme proizvedeno prethodne godine od ovlatenog proizvoaa.

1) Votani kukuruz zrno boje voska, koristi se u industrijskoj preradi.

2) Kukuruz eerac ima puno eera u zrnu, koristi se u poetku mlijene zriobe u svjeem stanju, kuhani ili se konzervira, u prehrandbenoj industriji.3) Uljni kukuruz zuban ili tvrdunac, imaju 6-7% ulja.

4) Visoko lizinski kukuruz povean sadraj lizina u zrnu

5) Kokiar pri zagrijavanju zrno puca, unutranjost izlazi van u obliku bijele upljikave mase.

6) Kukuruz bijele boje moe biti zuban, tvrdunac ili prijelazni tip.

59. VRSTE MAKA, KAKO SE SIJU I ZATO

Euroazijske podvrste za ulje (boje, lakovi, sapuni)

Turske podvrste za opijum za dobivanje morfija i drugih alkaloida.

Uzgaja se kao ozima ili jara kultura. Ozima se sije do polovice 10. mj a jara krajem 2. i poetkom 3. mj. Sjetva na dubini 1,5-2 cm, razmak izmeu redova 60 cm, a u redu 10 cm.60. BOB UPOTREBA

Za ljudsku ishranu kao zeleno ili zrelo zrno.

Za ishranu ivotinja kao zelena masa za siliranje, sjeme kao koncentrat.

Poslije lupine najbolje za zelenu gnojidbu.

BDD, jari krmni usjev; samooplodna vrsta.Sjeme sadri 26 35 % proteina i 39 44 % kroba 61. EERNA REPA SJETVA (dubina, sklop, koliina sjemena)

eerna repa je jara kultura. Sije se krajem 3. mj u istonim predjelima a 10-15 dana kasnije u zapadnim.

Sklop gua sjetva je sigurnije, vano je posijati optimalni broj biljaka po jedinici povrine a sklop bi trebao iznositi 80000 biljaka/ha pri vaenju.

Razmak u redu je 10-15 cm, razmak izmeu redova 45-50 cm.

Dubina sjetve 2-3 cm na lakim tlima a u kasnijim rokovima i suem podruju sije se dublje.

Koliina sjemena potrebno je 1,8-2 sjetvene jedinice/ha.62. ULJANA REPICA

Ulje se koristi u prehrani ljudi u rafiniranom obliku, a u tehnike svrhe u industriji sapuna, boja, tekstila, koe, tiskarskoj ind.

Zelena krma u svjeem stanju ili silirana u ishrani stoke.

Koristi se i za zelenu gnojidbu i za biodizel.

63. STONA REPA

Sije se u 3. mj. Upotrebljava se u jesen i zimu i to samo za ishranu stoke (glava i lie za direktnu ishranu ili siliranje, korijen se skladiti u upotrebljava zimi).

64. JEAM RAZLIKA U GNOJIDBI PIVSKOG I OBINOG

Gnojidba N je dosta rizina radi polijeganja.

N pivarski 80-100 kg/ha, krmni 90-160 kg/ha.P pozitivno djeluje na nakupljanje kroba i smanjuje % bjelanevina u zrnu.

krmni 80-90 kg/ha, pivski; preporua se vie.K utjee na metabolizam bjelanevina, poveava % kroba u zrnu, poboljava kvalitetu pivskog jema. Gnoji se sa 70-90 kg/ha.

65. KRUMPIR ZAHTJEVI NJEGE

1) Prvo drljanje drljanjem se poravnava tlo, razbija pokorica, prozrauje tlo i suzbijaju korovi. Provodi se 5-6 dana nakon sadnje i ima zadatak da razgrne humke ako su nastali pri sadnji.

2) Drugo drljanje 5-6 dana nakon prvog.

3) Meuredno kultiviranje i okopavanje izvodi se istovremeno motikom. Prvo okopavanje kada biljice oznae redove; 6-8 cm dubine. Drugo okopavanje 12-15 dana nakon prvog na 10-12 cm dubine.

4) Ogrtanje im biljke ponu cvasti. Provodi se runo motikom ili plugom ogrtaem.

5) Kemijsko suzbijanje korova herbicidima. Nedostatak je to herbicidno djelovanje prestaje nakon ogrtanja.

6) Prihrana provodi se u dva navrata; u vrijeme prvog okopavanja sa 1/3 N i P i neposredno pred ogrtanje sa 1/3 N i K.7) Suzbijanje bolesti i tetnika krumpirova plijesan suzbija se sredstvima na bazi bakra, krumpirova zlatica insekticidima.

8) Natapanje vana mjera u suim podrujima. Provodi se u dva navrata; prvi put pred cvatnju a drugi put u vrijeme pune cvatnje.

66. landsberka i istarska smjesa Prednosti = vii i sigurniji prinosi, iskoritenje due i na vie naina, manje polijeganje, laka konja, manji plodored, izbalansiran omjer hranjiva

Landsberka smjesa obina grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj (10 kg/ha) + inkarnatka (20 kg/ha); sije se tijekom 9 mjeseca (8 9 mjesec), koritenje 15.5. zelena krma; sijeno (do pune cvatnjeIstarska smjesa inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10 kg/ha) + rokasta smiljkita (3 kg/ha); nakon konje se slabo regenerira, pa se koristi za napasanje67. OZIMI KRMNI USJEVI krmne repice

ozima ra smjese lepirnjaa sa itaricama

inkarnatka

landsberka i istarska smjesa

68. JARI KRMNI USJEVI aleksandrijska djetelina

perzijska djetelina

stona repa bob lupina

69. POSTRNI KRMNI USJEVI sirak & eerni sirak

sudanska trava

stona koraba

uljana rotkva

stoni kelj

70. GNOJIDBA ZEMNOG ORACAS obzirom da zemni oraac vee preko kvrinih bakterija duik iz zraka, vee potrebe ima za fosfornim i kalijevim hranivima. Ali u poetnoj fazi razvoja, kada jo nisu formirane kvrice na korijenu, trai i dosta duika. Najintenzivnije razdoblje usvajanja hraniva je cvatnja i formiranje plodova. Ne preporuuje se davati vee koliine stajskog gnoja (vea bujnost vegetativne mase, ali manji broj mahuna). Suvremena proizvodnja zemnog oraca zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim gnojivima. U jesen se unosi u tlo 50-70 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O, a sa sjetvom 25 kg/ha N. Ako se vri prihranjivanje, duino gnojivo se unosi odmah iza nicanja uz istodobno navodnjavanje i u tijeku cvatnje.

71. TRI TIPA STABLJIKE EERNE REPEPostoje tri tipa stabljike: 1. formira se samo jedna sredinja stabljika koja daje sjeme; 2. formira se jedna sredinja stabljika i nekoliko manjih i 3. formira se nekoliko priblino jednakih stabljika. Stabljika repe obino je visoka 1,5-2 m i uljebljena je. Iz pazuca listova izbijaju postrane grane. Ako u prvoj godini biljka formira stabljiku, korijen je laki, manje je eera, a vie celuloze. Takva biljka naziva se proraslica (genetska osnova ili hladnoa). Moe ih biti oko 1% svake godine. Prkosnice su biljke koje niti u drugoj godini ne formiraju stabljiku (1-5%). Pojava fascijacije je sraivanje sjemenskih grana u iroke trake.