Ameri~ki ambasador, RoderikMur, je tokom svoje jednodnevneposjete Pqevqima (03.04.2009.)sve~ano otvorio “Ameri~ki ugao”i obi{ao Gimnaziju.

Uprava Gimnazije je sa najve}omqubazno{}u do~ekala ameri~kogambasadora. Pored direktoraDragana Zukovi}a, pomo}nikadirektora Hajrudina Kujunxi}a,ambasadora su do~ekali i u~e-nici odeqewa III-1. Ovom prili-kom gospodin Mur je govorio ona{oj zemqi, Evropskoj uniji iAmerici.

“Kao uvijek, meni je predivnobiti u Pqevqima. To je jedno odprvih mjesta koje sam posjetionakon mog dolaska u Crnu Goru,jer, mi koji `ivimo ovdje, nara-vno, znamo da niko ne mo`e daka`e da je upoznao ovu zemqu dokne vidi wena prirodna, kultu-ralna ~ak i qudska blaga, kojihima u izobiqu na sjeveru ovezemqe”, rekao je izme|u ostalog

gospodin Mur.Ameri~ki ambasador preporu~io

je gimnazijalcima da posjetenovootvoreni objekat “Ameri~kiugao” gdje se mogu informisati oameri~koj kulturi i civilizaci-ji. Naveo je da se nada da }e“Ameri~ki ugao” biti prijatankutak za obostranu saradwu.U~enici Gimnazije razgovaralisu sa ambasadorom o `ivotu

mladih u Crnoj Gori, pokazalisu interesovawe za obrazovawe uAmerici .

Na kraju posjete ambasadorRoderik Mur uputio je velikuzahvalnost kako direktoru Gim-nazije, tako i gradona~elniku nasrda~nom gostoprimstvu. Istakaoje da ga je impesionirala ̀ eqa ivoqa mladih da poka`u svojeznawe, kao i wihovo razmi{qaweo boqem sjutra. Dodao je da seraduje novoj, skoroj posjeti Gim-naziji i Pqevqima.

Ksenija ^avi} III-5

Ameri~ki ambasador

posjetio Gimnaziju

“Tanasije Pejatovi}”

• Gospodine direktore, da lise boqe osje}ate u ulozi direkto-ra ili profesora matematike?

- U~enici su najve}e bogatstvoove {kole. Meni je sa wimanajqep{e. Na`alost, usqedbrojnih obaveza, ne mogu da vam seposvetim trenutno i kao profe-sor. Drago mi je {to ste do{li danapravimo ovaj intervju kako bihzadovoqio va{u znati`equ.

• Reforma u crnogorskim gim-nazijama zapo~ela je prije neko-liko godina. Kako Vi viditedana{wi tok reforme?

- [kolska 2005/2006. godina jeprakti~no zapo~ela mojom novomulogom u {koli, kao i brojnomseminarima i obukama direktorai profesorskog kadra. Gotovo svegimnazije u Crnoj Gori krenule suu isto vrijeme sa reformom.Mo`da se o~ekivalo da }e u gim-naziji biti lak{e, ali u~enicikoji se upisuju u ovu {kolu, mora-ju ste}i dobro op{te obrazova-we, a to je ciq gimnazije. Oprav-danost reforme potvrdi}e prvageneracije koja treba da iza|e.Sve to u nama budi u namaneizvjesnost, ali to je odlikasvake reforme.

• Koliko su progra-mi po Va{em mi{qe-wu prilago|eni namje-rama reforme?

- Programe su radilinajboqi stru~waci ioni ne odska~u od pro-grama koje su izu~a-vale predhodne genera-cije. Jedina mana im jeto {to uxbenike nisuprilagodili reformi,ili {to ih uop{tenema.

• Da li je uo~qiva ikolika je razlika uuspjehu u~enika ponovom (reformisanom)programu u odnosu nastari nastavni pro-gram?

- [to se ti~e uspje-ha u~enika, bar koli-ko sam pratio, mogu dakonstatujem da je dale-ko boqi nego u pred-hodnim generacijama.U~enici imaju mogu-}nost da sami birajuodre|eni broj izbornih predme-ta, koji su sami po sebi lak{i,pa je i uspjeh boqi. Mogu}e je dai zbog samog zavr{nog ispita(eksterne mature) u~enici ozbi-qnije prilaze predmetima, odno-sno {koli.

• Koje su uo~ene slabosti re-forme, po{to nam je poznato dasvaki novitet ima svoju dobru ilo{u stranu?

- Jedna od slabosti reforme jeto {to je veoma te{ko organizo-vati nastavu, javqa se ogromanbroj obaveznih izbornih grupa.Tu je i nedostatak adekvatnihuxbenika. Prednost reforme je{to u~enici biraju izborne pred-

mete koji su u funkciji nekog odfakulteta koji }e upisati.

• Koliko je u~enicima pri-bli`en cjelokupni proces, odnos-no koliko su shvatili reformu?

- Te{ko je sad odgovoriti naovo pitawe. To }emo znati tekposle prve eksterne mature.

• Kako vidite obaveznu izbor-nu nastavu i koliko je ona u fun-kciji maturskog standarda?

- Obavezni izborni predmetise u I i II razredu izu~avaju se potri ~asa sedmi~no i izuzetno sulaki, {to je dobro. Ve} u III i IV,u~enici su zreliji, ozbiqnijerazmi{qaju, pa samim tim iizborni premeti su zahtjevniji.Ozbiqni izborni predmeti kao{to su: biohemija, molekularnabiologija i genetika, algoritmii programirawe, etika, pojedi-nac u grupi, sintaksa latinskogjezika i dr. su ponu|eni ba{ u IVi oni su u funkciji maturskogstandarda odgovaraju}ih predme-ta.

• Da li mislite da su ponu|eniizborni predmeti u na{oj {koliispunili o~ekivawa u~enika?

- [kola je ponudila najvi{e

{to se moglo ponuditi u datommomentu. Primjer: u III razredu jezastupqeno 12 izbornih, a u IVod 10 do 12 izbornih predmeta.Mogu}e je da neki u~enici nisuzadovoqni.

• Da li mislite da je jezi~kagrupa izbornih predmeta zapost-avqena?

- Mogu}e da je jezi~ka grupaizbornih predmeta zapostavqenaiz objektivnih razloga. Programiza vi{i standard iz ove grupepredmeta jo{ uvijek nisu ura|eni.Narednih godina }emo razmi-{qati i o uvo|ewu italijanskogi {panskog jezika.

• Koliko je eksterna matura

zna~ajna u refrormisanoj gim-naziji?

- Ove 2009/2010. {kolske godi-ne pola`e se prva eksterna matu-ra u gimnaziji {irom Crne Gore.Ona se sastoji iz ~etiri predme-ta: materweg jezika i kwi`evnos-ti, prvog stranog jezika ili mate-matike i dva predmeta po izboru,koji zadovoqavaju maturski stan-dard. Prije toga, odra|ene su dvijepilot mature da bi u~eniciimali uvid kako izgleda ispit,odnosno i sam taj proces. Jasno jeda }e eksterna matura pokazatikoliko su se u~enici pripremi-li a i pokaza}e kvalitet odgova-raju}ih gimnazija. Profesoripreduzimaju sve neophodne mjereda u~enicima iza|u u susret i daih dobro spreme za predstoje}umaturu. Iza{li su i katalozikao orijentir i profesorima iu~enicima. Nikakve nejasno}e nebi smjele da se jave kod u~enika.Ni dosada{we mature nisu bilelake. Kroz testove i pilot matu-re prilago|avamo se zavr{nomispitu.

• Kakve rezultate o~ekujete namaturskom ispitu?

- O~ekujem dobre rezultate izvi{e razloga. Radi se o popula-ciji izuzetno odgovornih u~eni-ka, a i profesori su tu da otklo-ne sve nedoumice. Na probnimmaturama u~enici iz cijele CrneGore pokazali su lo{e rezultate,iz razloga {to dolaze bez opte-re}ewa.

• Kako vi vidite situaciju:fakulteti jo{ nisu napravilikriterijume upisa? Odnosno nezna se jo{ kako }e biti vrednovanop{ti uspjeh u ~etvorogodi{wem{kolovawu, kao ni maturskiispit?

(Nastavak na 4. strani)

RAZGOVOR SA DIREKTOROM GIMNAZIJE

U^ENICI SU NAJVE]E

BOGATSTVO [KOLEPredstoji generalna rekonstrukcija {kolske zgrade

ZAHVALNICA AMERI^KOG AMBASADORA GOSPODINA RODERIKA

V. MURA DIREKTORU GIMNAZIJE DRAGANU ZUKOVI]U

Po{tovani g. Zukovi}u:

Bila mi je velika ~ast da posjetim Va{u {kolu.U`ivao sam razgovaraju}i sa mladim i perspe-ktivnim u~enicima upoznav{i se tako sa wihovimrazmi{qawima i planovima.

Hvala Vam {to ste sa uspjehom i{kolovali Vesnui Davorku, bibliotekarke Ameri~kog ugla, i {toste odmah nakon moje posjete stavili fotografijena sajt Gimnazije.

Sa nadom da }emo nastaviti saradwu i da }eu~enici Gimnazije biti stalni korisnici uslugaUgla, srda~no Vas pozdravqam.

Sa po{tovawem,Roderik V. Mur

2

Povodom Dana Evrope,“simbola stvarawa velikezajednice”, 9.maja, u na{oj{koli odr`an je kviz uznawu “[ta zna{ o Evro-pskoj uniji?”. U kvizu suu~estvovale tri ekipe prvogi tri ekipe drugog razreda.

Nakon dva takmi~arskadana pobjedu je odnijelaekipa razreda II -2 u sasta-vu: Nemawa Draga{, NikolaBeqka{, Virna Haxiosma-novi}, Anika Dajevi} iAleksa \a~i}. Drugo mjestoosvojila je ekipa razreda II-5 u sastavu: Marija Simo-vi}, Nina Jaki}, KerimHalilovi}, Milo{ Buji-{i} i Ana Pejovi}, dok jetre}e mjesto osvojila ekiparazreda I -2 u sastavu: AnaVukovi}, Amir [ulovi},

Stefan Ke~ina, NevenaCupara i Tawa Stevan~evi}.Svi u~esnici kviza napoklon su dobili majice,

dok su za tri prvoplasira-ne ekipe bile obezbije|ene ivrijedne nov~ane nagrade

Kasim Bajrovi} III-2

EVROPSKA UNIJA I QUDSKA PRAVA

ODR@AN KVIZ ZNAWA – [TA

ZNA[ O EVROPSKOJ UNIJI?

LU^A 1: 1. Bra{anac Jelena 2. Despotovi} \uro 3. \urovi} Milorad 4. Markovi} Dragana 5. Milinkovi} Nikola 6. Pejatovi} Tijana 7. Tawevi} Milinka

LU^A 2:1. Rexovi} Belma2. Vlahovqak Arslan 3. @ivkovi} Sne`ana 4. Selmanovi} Berina 5. Vrane{ Milo{

6. @ivkovi} Rado{ 7. Mari} Boban 8. Borovi} Nevena 9. Despotovi} Tijana 10. Tom~i} Marko 11. Dujovi} Ogwen 12. Obreni} Mira 13. Ne{kovi} Milana 14. Spaji} Aleksandar 15. Terzi} Marko 16. Lon~ar Awa 17. Kotlaja Ivana 18. Petrovi} Aleksandra 19. Baji} Nikolina 20. Leki} Jelena

LU^A ZNAWA I ZRELOSTINa sve~anoj sjednica Ispitnog odbora i Nastavni~kog vije}a uru~ene su diplome o

polo`enom maturskom ispitu i diplome “LU^A”. Direktor Gimnazije, Dragan Zukovi}uru~io nagrade dobitnicima diploma LU^A1 i LU^A2. Sekretar sekretarijata zadru{tvene djelatnosti Dragan Paldrmi}, u ime Op{tine Pqevqa, uru~io dobitnicimadiplome “LU^A” nov~ane nagrade. Predsjednik [kolskog odbora prof. Jovanka Bra{anacuru~ila nagrade u~enicima koji su osvojili prva mjesta na dra`avnom takmi~ewu. Pomo}nikdirektora {kole Hajrudin Kujunxi} uru~io diplome o polo`enom maturskom ispitu.

SPISAK U^ENIKA DOBITNIKA DIPLOME LU^A:

LU^A 1: U~enici koji su imali odli~an uspjeh i primjerno vladawe iz svih nastavnihpredmeta u osnovnoj i sredwoj {koli.

LU^A 2: U~enici koji su imali odli~an uspjeh i primjerno vladawe u svakom raz-redu u osnovnoj i sredwoj {koli.

I ove godine je 4. i 5. apri-la na Ekonomskom fakulte-tu u Podgorici, u organiza-ciji Ispitnog centra CrneGore, odr`ano Dr`avnotakmi~ewe iz oblasti stra-nih jezika, prirodnih naukai istorije. U odnosu na dosa-da{wa dr`avna takmi~ewa,kada su u~estvovali takmi-~ari iz svih razreda, ovegodine su se, po izmijewe-nim pravilima, takmi~ilisamo u~enici tre}ih razre-da. Testovi su obuhvataligradivo iz sve ~etiri godi-ne {kolovawa.

Gimnazijalci su, da bi seplasirali na dr`avno ta-kmi~ewe, morali osvojitivi{e od 75 bodova na [ko-lskom takmi~ewu. Takmi-~ari iz na{e {kole poka-

zali su zna~ajne rezultate:Prvo mjesto iz hemije

osvojila je Dijana Xari},a drugo Ivana Xuverovi},u~enice III-4 odjeqewa. (Oveu~enice su i na pilot matu-ri iz hemije osvojiletako|e prvo i drugo mjes-to.) Iz biologije drugo mje-sto osvojio je Vladan [a-rac, u~enik III-5 odjeqewa.

Vrijedne nagrade najboqimasu dodijeqene 16. septembra2009. godine u zgradi VladeCrne Gore. Osim takmi~arakoji su osvojili prva trimjesta, nagra|eni su i wihovimentori. Profesorica hemi-je Rosanda Terzi} dobila jeposebno priznawe, kao men-tor u~enice koja tri godineza redom posti`e izvanrednerezultate na ovom takmi~ewu.

Takmi~ewe koje je orga-nizovao Prirodno-matema-ti~ki fakultet iz oblastimatematike i fizike odr-`ano je 4. aprila. Na ovomtakmi~ewu je Nikola Mi-linkovi}, u~enik IV-5 odje-qewa, osvojio prvo mjestoiz matematike, a MilenaSeratli}, u~enica III-4 odje-qewa, drugo mjesto, tako|eiz matematike. Iz fizikeje prvo mjesto osvojio MilanMilinkovi}, u~enik III-2odjeqewa, a Marko Petri} iNikola Potpara, u~enici I-1 odjeqewa, osvojili su prvoi tre}e mjesto.

Najuspje{niji u~esniciovog takmi~ewa su tako|enagra|eni.

Dijana Xari} IV-4Ivana Xuverovi} IV-4

GIMNAZIJALCI NA

TAKMI^EWIMA

Tabelarni prikaz podataka govori da:Od 93 u~enika upisanih sa odli~nim

uspjehom iz Osnovne {kole na kraju prvograzreda Gimnazije bio je 59 u~enik sa odli-~nim uspjehom, 28 sa vrlo dobrim, 5 sa do-brim i 1 sa dovoqnim uspjehom.

Od upisanih 42 u~enika sa vrlo dobrimupisom bilo je 29 vrlo dobrih i 13 sa dobrimuspjehom na kraju prvog razreda Gimnazije.

18 upisanih i~enika sa dobrim uspjehomiz Osnovne {kole na kraju prvog razreda Gi-mnazije imali su slede}i uspjeh: vrlodo-bar – 5 u~enika, dober uspjeh – 8, dovoqan –4 i 1 ponavqa razred.

[kolske 2008/09. godine 36 u~enika upi-sano je sa diplomom „Lu~a“ iz Osnovne{kole. Na kraju prvog razreda Gimnazije sasvim odli~nim ocjenama bilo je 25, u~enika9 je odli~nih i 1 u~enik sa vrlo dobrimuspjehom.

Iz Osnovne {kole „Ristan Pavlovi}“upisano je 13 u~enika sa diplomom „Lu~a“,a na kraju prvog razreda 9 u~enika je imaloodli~ne ocjene iz svih predmeta.

Iz Osnovne {kole „Saqko Aqkovi}“ upi-sano je 13 u~enika sa diplomom „Lu~a“, a nakraju prvog razreda bilo ih je 8 sa svimodli~nim ocjenama.

Iz Osnovne {kole „Bo{ko Buha“ upisa-no je 8 Lu~ono{a, a na kraju godine bilo je7 u~enika sa svim odli~nim ocjenama.

Iz ostalih {kola upisana su 2 u~enikanosioca diploma „Lu~a“, a na kraju godineni jedan od wih nije imao adekvatan uspjeh.

Interesantan je podatak da me|u upisanim

u~enicima sa dobrim uspjehom iz Osnovne{kole ove godine imamo 5 u~enika sa vrlodobrim uspjehom na kraju prvog razredaGimnazije.

Na uspjeh u~enika uti~e veliki broj fak-tora. Jedan od wih je provjeravawe i vrjed-novawe postignu}a u~enika. Vaspitno –obrazovni proces, i proces nastave kaowegov integralni dio, podlije`u vredno-vawu. Svaka svjesna, namjerna i planiranaaktivnost koja treba da rezultira uspje-hom, podlije`e vrednovawu. Vrednovawem seprovjeravaju, ocjewuju i evidentiraju pos-tignu}a u nekoj oblasti, prema unaprijedplaniranom ciqu. Ocjewuje se koliko je odplaniranog, i kako ostvareno.

Vrednovawe koje realizuje nastavnik usvom svakodnevnom vaspitno – obrazovnomradu odnosi se na pra}ewe i mjerewe aktiv-nosti i postignu}a u~enika. Ovo je kom-leksna aktivnost koju treba realizovatikontinuirano, paralelno sa drugim aktiv-nostima. Vrednovawe u~enikovih aktiv-nosti i postignu}a je nu`no i zna~ajno izvi{e razloga, kao npr.:

• Vrednovawem se posti`e uvid u rad u~enika• Posti~e se intelektualna radoznalost• Razvija se motivacija u~enika za rad• Pove}ava se svijest u~enika za odgovo-

ran odnos prema {kolskim obavezama• Ozna~ava se stepen u~enikovih znawa i

postignu}a i sl.Vrednovawe koje realizuje nastavnik

treba da bude objektivno i kompleksno. Ocje-na treba da sadr`i slede}e komponente:

znawe, motivaciju, sposobnosti, radne navi-ke u~enika, subjektivne mogu}nosti i objek-tivne okolnosti.

Provjeravawe je su{tinski elemenat ufazi verifikacije nastavnog procesa. Wimenastavnik utvr|uje da li i kako su ostvareniciqevi nastave. Tako|e dobija povratnu in-formaciju koja mu omogu}ava provjeru uspje-{nisti sopstvenog rada. Provjeravawe iocjewivawe ne treba poistovje}ivati jer jeocjena rezultat provjeravawa. Kao vi{iciq pri ocjewivawu jeste potreba da seu~enici osposobqavaju za samoocjewivawe.Ocjewivawe se ostvaruje na svim ~asovi-ma, a ne samo na odre|enim. Ocjena je javna,i daje se u odjeqewu pred svim u~enicima.Pri ocjewivawu je bitno voditi ra~una oobjektivnosti ocjewivawa i eliminisawuuticaja halo – efekta (uticaj ocjena iz dru-gih predmeta).

Prilikom ocjewivawa od nastavnika seo~ekuje pored ostalog da ispoqi: savjesnost,odmjerenost, iskrenost, dosqednost, prin-cipijelnost, korektnost, objektivnost, huma-nost i sl. Ocjewivawe je veoma odgovoranzadatak i predstavqa najosjetqiviji seg-ment nastavnog procesa. Permanentno ocje-wivawe uti~e na motivaciju u~enika i dajeblagovremeni uvid roditeqima u postignu}adjece. Zato provjeravawe i vrednovawe pos-tignu}a u~enika treba da bude prisutno nasvim ~asovima, da bude kontinuiran i per-manentan proces.

Analizu pripremila:Milojka Crnogorac – Nenadi}, pedagog {kole

ANALIZA USPJEHA U^ENIKA I RAZREDA [KOLSKE 2008/2009. GODINE

U [KOLSKOJ 2008/2009. GODINI

UPISANO JE 153 U^ENIKA

3

Eksterni maturski ispitu organizaciji Ispitnogcentra Crne Gore, u na{oj{koli, obavi}e se prvi putu junu {kolske 2009/10.godine.

U Zakonu o gimnazijipropisano je da se nakonzavr{nog razreda gimnazi-je, odnosno zavr{enogmaturskog te~aja, pola`ematurski ispit. U~enikkoji polo`i maturskiispit sti~e: op{te sredweobrazovawe i op{ti uslovza nastavak obrazovawa navisoko{kolskoj ustanovi,osim kada su u pitawuumjetni~ke {kole.

Maturski ispit je stan-dardizovani ispit koji sepola`e na kraju gimna-zijskog obrazovawa, u istovrijeme, pod jednakim uslo-vima i kriterijumima.

Osnovni ciq uvo|ewamaturskog ispita je una-pre|ewe kvaliteta obrazo-vawa i objektivnija procje-na postignu}a u~enika,zasnovana na mjerqivimstandardima znawa, tako damaturski ispit treba dapoka`e da li su u~enicipostigli predvi|ene stan-darde znawa i da li su post-avqeni standardi znawa uobrazovnim programimagimnazijskog obrazovawadobro odmjereni, ostva-rqivi i mjerqivi.

Uspjeh na maturskom is-pitu treba da omogu}i iobjektivniju selekciju priupisu na Univerzitet, tematurski ispit ima klasi-fikacioni i kvalifika-cioni karakter.

Kandidat pola`e matur-ski ispit u gimnaziji u ko-joj je zavr{io ~etvrti ra-zred ili maturski te~aj,bez pla}awa tro{kovanajvi{e dva puta.

Na maturskom ispitukandidat pola`e obavezno~etiri predmeta. Maturskiispit sastoji se iz obavez-nih i izbornih predmeta.Obavezni predmeti sumaterwi jezik i kwi`e-vnost, matematika ili prvistrani jezik i dva izbornapredmeta za koje je u nas-tavnom planu gimnazijedefinisan maturski stan-dard. Svi kandidati pola-`u materwi jezik i kwi-`evnost, matematiku iliprvi strani jezik. Kandi-dat mo`e da izabere mate-matiku i prvi strani jeziki u tom slu~aju bira samojo{ jedan predmet po izbo-ru, za koji je definisan ma-turski standard u nastav-nom planu op{te gimnazije.

Prema Pravilniku o

na~inu, postupku i vremenupolagawa maturskog ispitau gimnaziji, u~enik se op-redjequje za izborne pred-mete koje }e polagati na ma-tur+skom ispitu u prvomklasifikacionom periodu~etvrtog razreda gimnazije.

Saglasno pomenutom Pra-vilniku u na{oj {koli jepravovremeno ura|en obra-zac o opredjeqewu u~enikaza polagawe maturskog is-pita u junskom ispitnom ro-ku {kolske 2009/10. godine.U obrascu su data potrebnaobja{wewa iz Zakona o gim-naziji i Pravilnika o na-~inu, postupku i vremenupolagawa maturskog ispitau gimnaziji i u zadwoj rad-noj sedmici oktobra oni sudistribuirani svim u~eni-cima ~etvrtog razreda, uzdodatna uputstva. Kako je topredvi|eno i Pravilnikom,odjeqenske starje{ine su naroditeqskim sastancima, napo~etku {kolske godine,informisali roditeqe sana~inom, postupkom, vreme-nom i pravilima polagawamaturskog ispita.

Ova generacija u~enikaje od po~etka gimnazijskog{kolovawa redovno info-rmisana o eksternom matur-skom ispitu. Imali su dvaprobna pilot projekta pre-dhodne dvije {kolske godi-ne.

Prema dobijenim povrat-nim informacijama svih163 potencijalnih kandi-data za polagawe maturskogispita u junskom ispitnomroku {kolske 2009/10.godine formirana je tabe-la o izboru predmeta namatuskom ispitu.

Iz tabele je evidentno dase 14,11% (23) kandidataoprejelilo za oba predmetaiz obrazovnog dijela matur-skog ispita a ostali su, vje-rovatno, prema predizpo-zicijama, afinitetu iliprema tome {ta }e im bitipreokupacija u daqem{kolovawu, kombinovaliraspolo`ivih 13 predme-ta.

Komisija za pripremu ma-turskog ispita u na{oj{koli provjeri}e valid-nost opredjeqewa kandida-ta u vezi s izborom predmetai ispuwewem propisanogmaturskog standarda. Oeventualnim previdimakomisija }e kandidate bla-govremeno informisati iinsistirati da se istiotklone, kako bi mogliispuniti uslove za polaga-we maturskog ispita.

Mr Hajrudin Kujunxi},pomo}nik direktora

“Veoma smo impresioni-rani do~ekom i srda~no-{}u, kao i ovim divnim qu-dima koji rade u Op{tini,Gimnaziji, Biblioteci, anaro~ito |acima Gimnazi-je. Smatram da bi ova usta-nova mogla biti uzor mno-gim {kolama u Engleskoj”,isti~e Jelena Poderegin.

K}erke Milke Baji}Poderegin, koja je autorkaromana “Svitawe”, posje-tile su Pqevqa.Na|a i Jelena Po-deregin su 4. sep-tembra, obi{le ma-nastirsko grobqegdje su sahraweniposmrtni ostaciwihove majke, za-tim Gimnaziju “Ta-nasije Pejatovi}”gde je wihova majkabila jedna od prvihsvr{enih gimna-zijalaca, a kasnijeje sa suprugom ra-dila kao profesorGimnazije.

Podereginove sesu se upoznale oradu Gimnazije, is-torijatu ove usta-nove, posjetile subiblioteku i vidje-le kako se odvijanastava.

U srda~nom raz-govoru sa DraganomZukovi}em, dire-ktorom Gimnazije iFilipom Vukovi-}em, predsjednikomOp{tine, sestrePoderegin su sa-znale koliko sudjelo i li~nost wi-hove majke uva`eni u na{ojsredini.

Na|a i Jelena su obi{leNarodnu biblioteku “Ste-van Samarxi}” i ulicu kojaje dobila ime po wihovojmajci. Podereginove su uPqevqa do{le kao go{}epredsjednika Op{tine. Onesu Gimnaziji poklonileprimjerke “Svitawa” nasvim jezicima na kojima jedo sada kwiga objavqena.

Milka Baji} Podereginje ro|ena u Pqevqima. Onaje prva romansijerka izCrne Gore. Diplomirala je1928. godine svjetsku inacionalnu kwi`evnost naFilozofsom fakultetu uBeogradu. Kao profesoricakwi`evosti radila je u Gi-mnaziji u Pqevqima, zatimu Prokupqu i Kraqevu do1941. godine, kada se prese-lila u Po`arevac, a nakonDrugog svjetskog rata nas-tavila je da se bavi peda-go{kim radom. Roman “Svi-tawe”, koji je preveden nafrancuski i engleski jezik,po~ela je da pi{e 1963.godine, a zav{ila ga je u

Londonu, gdje je umrla 1971.godine.

“Ova posjeta je nama hodo-~a{}e. Bile smo na mana-stirskom grobqu gde je sa-hrawena na{a majka uporodi~nom grobqu.Veoma smo zahvalne,sre}ne i ponosne nadivnom do~eku u kojemje sve bilo podre|enona{oj majci i gradukoji joj je dao po~ast,

veliku po~ast. Veoma smoimpresionirane do~ekom isrda~no{}u, kao i ovimdivnim qudima koji rade uOp{tini, Gimnaziji,Biblioteci, a naro~ito|acima Gimnazije. Smatramda bi ova ustanova moglabiti uzor mnogim {kolamau Engleskoj” isti~e JelenaPoderegin.

Na|a Poderergin je pri-premila za {tampu roman“Svitawe”. Prevela ga je sasprskog na engleski jezik.

“Majka je ostavila sre-|eno oko tri ~etvrtine ru-kopisa, ostalo je bilo ponotesima i odvojenim li-stovima. Sve sam to obje-dinila i tada se pojaviloprvo izdawe kod izdava~a“Jugoslavija publik”. Za-tim sam prevela na engle-ski jezik. Ja i moja sestraimamo malu renomiranuizdava~ku ku}u u Londo-nu. Roman “Svitawe” jeiza{ao u Kanadi, Ameri-ci i Francuskoj na fran-cuskom jeziku, a nadamo seda }e iza}i u wema~komprevodu. Tre}e izdawemaminog romana na sr-pskom je objavila izdava-~ka ku}a “Na{ dom”. Ja,tako|e, pi{em. Radim najednoj vrsti memoara, se}a-we koje pi{em najvi{ezbog na{e majke. @elelabih da ka`em ono {to onanije stigla i da poka`emwen lik za vreme Drugog

svetskog rata i posle ra-ta”, nagla{ava Na|a Pode-regin.

Osim izdava{tvom, Na|aPoderegin se pedesetih iz

{ezdesetih godina pro{logvijeka bavila glumom ukojoj je ostvarila zapa`eneuspjehe.

“Ovdje u staroj Ju-goslaviji sam glu-mila u tri filma:“Frosina”, “Ku}ana obali”, i “E{a-lon doktora M”.Snimila sam dostafilmova u Engle-skoj i Wema~oj.Zbog akcenta u En-gleskoj nisam moglada se bavim pozori-{nom glumom, ve}sam glumila nateleviziji ifilmu. Zavr{ilasam pozori{nuakademiju, a ve} natre}oj godini sampo~ela da se bavimgluma~kim radom”,ka`e Na|a Podere-gin. Radi lak{egizgovora Na|inoprezime su skra-tili, tako da je onapoznata u films-kom svijetu kaoNa|a Regin. Na|a jeglumila u dvafilma o XejmsuBondu, “Iz Rusijesa qubavqu” i“Goldfinger” sa[onom Konerijem,a radila je i saMajklom Kenom iBenijem Hilom.Glumila je, ina~e,u brojnim TV seri-jama i filmovima.

M.T.

K]ERKE MILKE BAJI] PODEREGIN U POSJETI GIMNAZIJI “TANASIJE PEJATOVI]”

U MAJ^INOM RODNOM KRAJU

Gimnazija je dobilaJubilarnu plaketu, povo-dom 60 godina od osnivan-ja “Prosvjetnog rada” i 120godina od izlaska prvog

prosvjetnog lista u CrnojGori “Prosvjeta”. Jubi-larnu plaketu primio jedirektor Gimnazije Dra-gan Zukovi}.

GIMNAZIJA DOBILA JUBILARNU

PLAKETU “PROSVJETNOG RADA”

IZ REFORMSKE PRAKSE

EKSTERNI

MATURSKI ISPIT

Te`ak je `ivotonima {to saosmjehom tu`no gledaju.

Na{ `ivot-kap u rije~iima odre|en tok.

Mjese~ev put,nama nepoznatmo`da }e odrediti i na{put.

Predrag Kriva}evi} I-3

U|em u ku}udobro poznati mirisru~ak je gotov.

Milinko Barac I-1

Jutro jesewevjetar u kro{wamaza}utali cvr~ci.

Miqana Jawu{evi} I-1

Sunce u podne|a~ka torba na ramenura|e bi u hlad.

Amira Softi} I-1

Kap po kap ki{amnogi pored prolazejedan nedostaje.

Dragana Ga~evi} I-1

Tamna brda i poneko svjetlousnuo grad.

Bo`o Lu~i} I-1

Ustajem ranootvaram vrata sobeu|e gradski smrad.

Radovan @ivkovi} I-1

Jednu kap ki{eqube sve dugine bojei suva zamqa.

Marijana [quki} I-1

Snijeg je padaogomila kraj vratabi}e ~i{}ewa.

Milovan An|eli} I-1

Nekad bile ru`ea sad se ma~e u korovuzaigralo.

Biqana Buji{i} I-1

Umorne noge prve osjeti{euzbrdicu.

Mladen Trrzi} I-1

Ponosan labudjezerom talase krotinekad ru`no pa~e.

Neda Aranitovi} I-1

H A I K U P J E S M E

4

Rije~i su govorna predi-va koja povezuju raznovrsnepojmove u punija i slo-`enija zna~ewa, u cjelovi-tije sudove i prokr~eneistine. Govorna tkiva suosmi{qene spone koje ci-kliziraju predmetne sli-~nosti u sinonimske sku-pine, kao {to su i prividnerasprege me|u nekakvimsuprotnostima.

Gimnazija je svojevrsnaspona nastavno-nau~nih go-vornih signala i ujednoraspon koji svojim ekstrem-nim ta~kama dodiruje raz-li~ite polove, kako bi ihzna~ewski usaglasio. Gim-nazija je {kola osmi{qe-nih slika i boja popuwe-nih egzaktnim {arama imatemati~kim zakonitos-tima u funkciji dokaziva-wa naj~istijih teorema. Uwoj je umjetnost u funkci-ji gu{ewa raznih vidovavulgarnosti . Tu se slikomve`e prostor i vrijeme ka-ko bi se u~inilo vje~nimsve {to je vje~no.

Istorijskim, logi~nim ifilozofskim premi{qa-wem u takvoj se {koli po-di`e saznawe na stepenmudrosti. Kwi`evna {i-rina i u woj liri~na gusti-na, podjaruju semanti~keakcente najqep{eg govor-nog jezika, radi {to komot-nijeg i {to sigurnijeg inte-lektualnog sporazumjevawa|aka dok se {koluju, u inte-resu wihovog ugleda kadodrastu. Gimnazija je {ko-la razuma u kojoj se nas-tavna tkawa, u okviru peda-go{kih nanosa, odgovorno{tede na nivou izvornihistina, ali u kojoj se i svi“Gordijevi ~vorovi” zna-la~ki simplifikuju, kako

bi weni polaznici racio-nalno prihvatili i sigur-nije ponijeli slo`ene is-tine koje ih obavezuju.

Saznawe su{tine, podsredstvom ustanovqenihspona, su zna~ajna nadawa i~vrst naum da se s jedne ̀ i-votne obale pre|e na nekudrugu na koju odre|ana `e-qa vu~e i podsti~e. Zato seu na{oj svijesti postepenoproizvode promi{qenistvarala~ki signali i to-novi, kako bi se preko po-nora besmisla dospjelo istupilo na tu drugu obalu.Spone su u su{tini impre-sivni mostovi koji simbo-lizuju ravnote`u ~ovjeko-vog uspona i razvojaobrazovanog, kulturnog isvakog stvarala~kog pre-gnu}a. Mostovi su uistinu,i gra|evine , i hramovi, alii misli i misaoni projek-ti, opredme}ene `eqe, iz-razi, literatura, filozo-fija. Oni odvode i dovodequdske korake, sudarajurazne kontrole, sre}u,

nesre}u, qubav i nasle|a,{aputawa, radost ineizvjesnost. Mostovi sumarqivo izrezbareni obli-ci u nekom podnebqu i nadnekim ambisom. Wihovigraditeqi, wihovi neimaribogatiji su za sve izma-{tane vizije koje su pret-hodile gradwi tih mostova.Wihovi ru{iteqi, nenad-no, ali neizbje`no otkri-vaju sopstveno pomra~eweuma, kao i neizlije~ivomoralno razqu|ewe.

Mnogi “lutaju}i si`ei”iz opredme}enog materija-lnog klupka, ~ije nas pre-divo okru`uje, putem izni-jansiranih jezi~kih slika,putm probranih jezi~kihsr~anica, donose u na{e sa-znajne okvire, najdra`uzdravicu, kao nasu{ni na-pitak bez koga bi `ivotpresu{io.

Od svog pradavnog osni-vawa (1901.) do ovih dana,pqevaqska Gimnazija jepredstavqala osobit kul-turni i jezi~ki idiom,kako bi raznim tminamasvojom obrazovnom domi-naacijom zra~ila svjetlostsre}nijoj budu}nosti svo-jih |aka. Ona je usrazmje-rila nesrazmjeru izme|uneba i zemqe u vidiku kojise u razmaknutoj pqe-vaqskoj kotlini otvarasna`nim dejstvom poputduginih boja poslije obi-late nepromrzle ki{e.Wena je brazda u te{komvremenu zaorana, ali su jojnaorine sve sigurnije i svezrelije jedrale i plodile.Preko wenog praga seredovno odgovorno i sve~a-no ulazilo, a poletno irazvijeno izlazilo.

Neka bude i nadaqe tako!

I danas kad u|em u Gimnaziju osje}amse kao |ak, kao profesor, a i kao direk-tor. I to s ponosom. Jer zavr{iti na{uGimnaziju zna~ilo je kasnije, na stu-dijama, mawe problema, mawe naporanego u~enicima iz dru-gih {kola, bez obzira{to je svakida{wa stva-rnost pokazivala mnogeprepreke, ponekad iotpore. Sve smo mi toduboko pro`ivqavali,ali i prevazilazili.Jo{ su nas dijelili namu{ka i ̀ enska odjeqe-wa, na putnike, seoskaodjeqewa i gradskaodjeqewa.

Svi smo mi jednako do-`ivqavali strogost ibole}ivost profesora.^itali smo vi{e nego{to je tra`eno, pisali.Ostali su nezaboravniutisci sa ekskurzije, po-lemi~kih kwi`evnih ve~eri u gradskojbiblioteci, a i zapis u jednom listu:„Slijepo crijevo koje treba operisati“,jer je ve}ina od nas pisala nadrealis-ti~ke pjesme.

Sve je to ~inilo da smo na studijamalak{e prolazili, jer smo u Gimnazijistekli solidnu osnovu za nastavak {ko-lovawa; tako da ja, na grupi za kwi`e-vnost na Filolo{kom Fakultetu u Beo-gradu, nisam morao da ~itam neke kwige(jer sam ih ve} pro~itao u Gimnaziji).

^ak sam pripremao pojedine ispite izgimnazijske pribiqe{ke sa ~asova pro-fesora Ka`i}a.

Nekoliko nas Pqevqaka, na Filolo-{kom fakultetu, diplomiralo je u prvomroku, u junu, {to je bilo rijetko.

Kao mlad prifesor na{ao sam se u Gi-mnaziji u kolektivu sa mojim profeso-rima, mojim razrednim starje{inom,direktorom.

Uz obostrano razumjevawe i uva`avawe

postizali smo zavidan stepen u ostva-rivawu programski sve slo`enijih zaht-jeva, kako me}u ~lanovima nastavni~kog,tako i u~eni~kog kolektiva. Rad uu~ionici ostao mi je u najqep{em sje-

}awu. Drag mi je uvijekbio i ostao svaki susretsa mojim biv{im u~eni-cima.

Kao direktor OOURNASTAVA u Centru zausmjereno obrazovawe „Tre}a proleterska san-xa~ka“ do{ao sam {ko-lske 1979/80.g. Tad su{koli nametnute nekenove forme i organiza-cioni oblici u nastav-no- vaspitnom radu. Takose Gimnazija 1978. g. spo-jila da [kolskim cen-trom i produ`ila datraje kao obrazovnainstitucija, a to nije ni-malo umawilo wen zna-

~aj i wenu bogatu tradiciju. Iako je do-bila nametnuto ime, ona je u na{ojsvijesti ostala {kola po{tovanih tra-dicija, {kola mnogih genercija koje suobiqe`avale ne samo svije vrijeme, negoi utirale puteve i prosvjetqavale vidi-ke budu}im generacijama.

Bio sam i wen prvi direktor od 1991-1995. godine, kada je gimnazija kao {kolavra}ena Gimnaziji, kada je vra}eno nedana{we weno ime, nego i wen zna~aj iugled.

Iz Gimnazije su iza{li mnogi koji sudavali pe~at na{em postojawu, duhov-nim vrijednostima i podsticajima.

Mogao sam i ja da odem iz Pqevaqa, jersam ranije doktorirao, ali ostao sam.Ostao sam u mojoj Gimnaziji. Ne `alimmnogo. Ponosan sam na sve to, i ~ini miposebnu ~ast, i to do`ivqavam kao poseb-no priznawe, {to sam ba{ ja bio prvidirektor u vrijeme kad je gimnazijavra}ena Gimnaziji.

Gimnazija je uvijek bilapresti`na {kola, u kojoj jezadovoqstvo u~iti i radi-ti. Pojam “klasi~na gimna-zija” pobu|uje razmi{qaweo tradicionalnoj nastavi,bez kreativnosti.

Me|utim, mislim da jena{a Gimnazija , jo{ i tada,bila avangardna {kola , dasu tu primjenom modernihmetoda aktivne nastave, okojima se toliko govori,obrazovane generacije kojesu uspje{no i{le kroz`ivot i ~iji su rezultatina svim poqima o~igledni.

Pored redovne nastavebila sam veliki zaqubqe-nik organizovawa slobodnihaktivnosti.

Posebno smo pratili, u tovrijeme aktuelno, “osvaja-we” Mjeseca, koje smo publi-kovali na panoima u kabi-netu, pra}enim slikom itekstom. To je bio rad zain-teresovanih u~enika koji supoznavali tu materiju.

Dramska i horska sekcija imale suveliki broj ~lanova. Gostovali smo uobli`wim selima i uvijek nailazi-li na topao prijem.

Bilo je i putovawa radi upoznava-wa gradova i wihovih znamenitosti.Sa velikim zadovoqstvom posjetilismo Cetiwe, ku}u – muzej kraqa Niko-le i fabriku “ Obod”.

U~enici su bili odu{evqeni obi-laskom Kapele - groba na{eg pjesni-ka Wego{a, koja je na`alost sru{ena.

Izuzetno aktivna bila je poqop-rivredna sekcija i zbog te aktivnos-

ti ~esto nagra|ivana. Nagrade su bilesimpati~ne (50kg. sjemenskog kukuru-za) i primamqive (jednonedjeqniboravak u luksuznom hotelu u Beo-gradu za dvije osobe).

Vrlo zapa`ena bila je posjetaPoqoprivrednom sajmu u Novom Sadu,jer je o prikazanim eksponatimagovoreno tokom nastave.

Odlazili smo i na sletove u Beo-grad i Podgoricu.

Ove ekskurzije sam uglavnomorganizovala sama, oslawaju}i se nasvoju sigurnost i stru~nost, a u~enicisu mi svesrdno pomagali. Na opasku

jednog roditeqa, izgovorenu priispra}aju na jednu od ekskurzija, kojase odnosila upravo na moju pomenutuodlu~nost i upornost, odgovorila samono {to je bila velika istina:

“Mogu biti sigurna u sebe jer samsigurna u moje u~enike, jer znam da ihpo{tujem i volim, a oni mi uzvra}aju.Zato }emo do}i do ciqa”. Da je totako znala sam iz djela, ali i izrije~i jedne u~enice:

“Profesorice, vi ne znate kolikovas mi volimo”!

Velinka- Bela Aritonovi},profesorica geografije

RIJE^ BIV[IH DIREKTORA: DR RADISAV XUVEROVI]

IZME\U STROGOSTI

I BOLE]IVOSTI

NA[A GIMNAZIJA

AVANGARDNA [KOLA I U PRO[LOSTI

- Fakulteti jo{ nisunapravili kriterijume,ali }e ih morati napra-viti i za op{ti i za ma-turski ispit. Va`i}e is-ta pravila upisa kako zadr`avne, tako i za pri-vatne fakultete. Kolikose god maturski ispit budevrednovao na fakulteti-ma, ipak }e on mo}i boqeizraziti relacije uop{tem ~etvorogodi{wemuspjehu budu}ih studenata.

• Svake se godine pri~ao rekonstrukciji {kolei boqe opremqenim kabi-netima. Kada }e se to zai-sta i desiti?

- Predhodne {kolskegodine su obavqeni svipripremni radovi za gene-ralnu rekonstrukcijusvih dijelova gimnazije.Sam projekat je ko{taooko 50 000 eura, a radovina objektu bi ko{tali oko1 000 000 eura. Zbog eko-nomske situacije to jeodlo`eno, nadam se, nakratko. Uz rekonstrukci-

ju gimnazije, mnogo rani-je je najavqeno opremawekabineta hemije, fizike,biologije, stranih jezika.Nadam se da }e ova situa-cija biti kratkoro~na. Zaopremawe kabineta jeukqu~ena Vlada Rusije,po{to se radi o nekimdugovima iz predhodnogdr`avnog ure|ewa. Pred-postavqam da }e se saovim rekonstruktivnimprojektom po~eti u dru-gom polugo|u. Uprava{kole radi na unapre-|ivawu obrazovnog proce-sa, onoliko koliko je umogu}nosti. Misli se naopremawe biblioteke ijo{ neke najnu`nije po-trep{tine.

• Va{a poruka matu-rantima?

- Da budu zdravi, sre-}ni, nasmijani i da sviupi{u `eqene fakulte-te.

Valentina A}imovi} Goran Radovi} IV–1

RAZGOVOR SA DIREKTOROM GIMNAZIJE

U^ENICI SU NAJVE]E

BOGATSTVO [KOLE

• Nastavak sa 1. strane

RIJE^ BIV[IH DIREKTORA: JOVAN PETROVI]

S P O N E

Prof. Jovan Petrovi}

Dr Radisav Xuverovi}

5

Kada su Milo{ B. Janko-vi}a, legendu prosvjetnogpoziva, pitali kako je po-stizao toliki uspjeh sau~enicima, kratko je odgo-vorio: „Zato {to sam ihiskreno i beskrajno volio“.

U ovim sje}awima bi}erije~i o prosvjetnim rad-nicima i institucijamakoji su najvi{e uticali naautore ovih radova, a me|uwima posebno mjesto imaPqevaqska gimnazija. Ov-dje su dati samo fragmentipojedinih sje}awa na nekedane i nezaboravne susre-te, kakvih je bilo veomamnogo, sa pomiwanim, kaoi sa drugim, uglednim poje-dincima i institucijama.

Moj prvi susret sa u~ite-qem i {kolom bio jeneobi~an i neo~ekivan. U`abqa~kom selu Vrelima`ivjeli smo kod prijateqa,po{to je na{a ku}a bilaizgorjela u II svjetskomratu. Na \ur|evdan, koji jeslavio moj otac, kod nas jedo{ao u~iteq Jovan Stje-p~evi}. U~iteq je odlo`ionovine na mjesto gdje sam seja igrao i ukqu~io se u raz-govor sa mojim ocem i gos-tima. Nakon {to je pro{lopodosta vremena, on je upi-tao mog oca: „Vladimire,{ta radi onaj mali tolikodugo sa onim novinama?““On ~ita“ odgovorio jeotac. “^ita? Onoliki dje~a-~i} pa ~ita?“ za~udio seu~iteq. Potom me u~itequzeo na krilo i tra`io da~itam. Kada je ~uo kako ~i-tam, pitao me je da li bih jasjutra do{ao kod wega u{kolu. Sjutr{wi dan samjedva is~ekao i po{ao samsa starijom bra}om u {ko-lu. Nakon {to je pro{lone{to vi{e od mjesecadana, ja sam zavr{io prvirazred i dobio kwigu kaonagradu. Dok sam se vra}aoku}i sa “darovnicom“, mojojradosti nije bilo kraja, a isada vjerujem da su ta kwigai takav postupak u~iteqaopredjelili moj odnos pre-ma kwizi i uticali da kas-nije izaberem prosvjetnipoziv `ivotno zanimawe.

Nakon zavr{enog IV raz-reda upisao sam se u Pqe-vaqsku gimnaziju (u I raz-red ni`e gimnazije, {to jeodgovaralo sada{wem Vrazredu osnovne {kole). Odsvog oca, kao i od nekihdrugih qudi, ~uo sam pone-{to o Pqevaqskoj gimna-ziji. Ova {kola u mom za-mi{qawu bila je velika idaleka, ne{to ~emu se trebadiviti, ali i ~ega se trebabojati. Slu{ao sam o ogrom-

nom znawu wenih profeso-ra i o tome kako se kod wihnije lako pokazati kao do-bar |ak. No, odmah po dola-sku u Pqevaqsku gimnazi-ju svaki strah je otpao, adivqewe se uve}alo. Unajsna`nijem sje}awu osta-li su mi likovi direktoraIlije Lopu{ine, koji mi jepredavao srpskohrvatskijezik, Mom~ila Poleksi}a,profesora istorije i Mi-qana @ugi}a, nastavnikamatematike. Wihova preda-vawa, savjeti i ukupanodnos prema nama u~enici-ma plijenili su na{a srcai u~inili da zavolimo ovu{kolu i da boravak u wojdo`ivqavamo kao toplinuroditeqske ku}e. I u tre-nucima kada bi zauzeliodmjeren i naoko strog stavprema nama, mi smo osje-}ali da je ta strogost samoprividna, da iz we zra~ibeskrajna toplina, qubavprema djeci i `eqa, rodi-teqski bri`na, da nam u`ivotu, trenutnom i budu-}em, bude qep{e i boqe.

Dva razreda ni`e gimna-zije u~io sam u Pqevqima,a dva razreda osmogodi{we{kole na @abqaku. Od mno-{tva lijepog iz {kole na@abqaku izdvajam ovomprilikom postupke direk-tora Dragomira Bulatovi}a(koji je kasnije bio profe-sor VP[ u Ni{u) i profe-sora Perka Guzine (koji jebio profesor VP[ u Priz-renu, {kolski nadzornik u^a~ku i direktor Pqe-vaqske gimnazije). Direk-tor Bulatovi} je imenovaosvojim neprikosnovenimautoritetom, kod nas i umjestu, i u wemu smo imalinajsigurnijeg za{titnikana{ih prava. ProfesorPerko Guzina nas je op~i-wavao qepotom svojih pre-davawa. Wegovi ~asovi gra-matike i kwi`evnosti zanas su bili prave sve~ano-sti, u`ivali smo u wima isa rado{}u ih is~ekivali.De{avalo se, vi{e puta,kada na{em odjeqewu “pro-padne ~as“, mi se u dvo-ri{tu skupimo ispod pro-zora u~ionice gdje prof.Guzina ima ~as i slu{amokako on tuma~i kwi`evnadjela starijim gimnazijal-cima (tada su u @abqakuradila dva razreda vi{egimnazije).

Nakon zavr{ene osmogo-di{we {kole (ni`e gimna-zije) upisao sam se u U~i-teqsku {kolu u Nik{i}ku.Tu sam se sreo sa nezabo-ravnim i uglednim profe-sorima: Vojinom Vukovi-

}em, Petrom Pe{utom, Ele-onorom Miju{kovi}, Ra-dojem Milatovi}em i dru-gima. Direktor Vukovi} jebio autoritet, ne samo una{oj {koli i u Nik{i}u,be} u Crnoj Gori i u SFRJ.Veoma mnogo su imponovaliwegova otmenost. Veomamnogo su imponovali wego-va otmenost i ogromni auto-ritet. Mi u~enici smo saponosom pri~ali drugimada smo gledali kao Bla`oJovanovi}, tada{wi preds-jednik Crne Gore, na uliciuvijek prvi skida {e{iri prvi pozdravqa na{egdirektora. Kada direktorVukovi} nekoga pozove,nikome nije bilo jednos-tavno, pa bilo da je |ak iliprofesor. Jednom nasredna{eg ~asa ulazi u u~ioni-cu {kolski kurir, obratise profesoru i ka`e damene tra`i direktor. Menitrnci mile tijelom dok,ispra}en sa`aqivim pogle-dima drugova, prilazimdirektorovoj kancelarijipoku{avaju}i da se prisje-tim jesam li ne{to u~iniozbog ~ega bih bio pozvan.Nijesam se bojao direkto-rove strogosti, jer ga kaotakvog nijesmo znali, nosam mislio kako }u pre`i-vjeti stid ako me zbog ne~egbude ukorio. No, kad samu{ao u kancelariju, ugle-dao sam svog oca kako pijekafu i ~uo kako sa direk-torom razgovara o nekomdoga|aju iz crnogorskeistorije. To me ohrabrilo ivratilo u normalnu situa-ciju, kao i pohvala direk-tora pred ocem. Tada mi jerekao kako zbog mene netreba da dolazi od Durmi-tora u Nik{i}, niti da {tobrine, ali ako kojim drugimposlom se na|e u ovom gradu,treba obavezno da svrati dapopiju kafu i porazgovara-ju o istoriji. Prof. dr Pe-tar Pe{ut u U~iteqskoj{koli u Nik{i}u preda-vao mi je srpskohrvatskijezik i kwi`evnost i biorazredni starje{ina. Cije-la kwiga bi se mogla napi-sati o wegovoj kreativnojnastavi, o qubavi koju jekod nas razvijao za svojpredmet, kao i o pravomroditeqskom odnosu prema|acima. Iz mno{tva nezab-oravnih detaqa izdvoji}uovdje samo dva. Kao i mnogidrugi dje~aci koji u timgodinama ̀ ele da razvijajufizi~ku snagu, obreo samse na sastanku bokserskesekcije. Na prvom sastan-ku, nakon kojeg je trebaloda uslijedi i prvi trening,

pojavio se mojrazredni. Kadme ugledao, od-mah me pozvaosebi i rekao:“[ta }e{ Tiovdje? Ovo nijeza Tebe. Ti tre-ba da ide{ uliterarnu se-kciju, a ne ov-dje“. Naravnoda sam ga bespo-govorno poslu-{ao i posti-|eno iza{ao izprostorije. Dr-ugi put bilismo na izletu uokolini Ni-k{i}a. Nakonkra}eg vremenazamolio meprofesor fi-zi~kog vaspita-wa da se wego-vim biciklomvratim u grad iobavim neke po-

slove. Zadr`ao sam se du`eu gradu tako da mi je propaoizlet i cio program koji setamo odvijao. Samo nekoli-ko dana iza toga mi za pis-meni zadatak dobijemo temu“Stari borac nam je pri-~ao“. U stvari trebalo jeda pi{emo o bjekstvu ni-k{i}kih komunista iz zat-vora, o ~emu je borac govo-rio na pomenutom izletu.Na|em se ja u ~udu po{tonijesam slu{ao tu pri~u papripitam druga, koji je biona izletu, da mi ukratkopone{to ka`e. I ja neka-ko, uz pomo} ma{te, napi-{em zadatak. Ispravku za-datka jedva i{~ekamstrepe}i {ta li }e biti samojim sastavom. ProfesorPe{ut dijeli jednu po jednusvesku, ~ita i obrazla`eocjene. Moja sveska nikakoda se pojavi. Uzbu|ewe inestrpqewe rastu, a na kra-ju vidim da mi je sveskaposledwa. A tek kad mi jesaop{tena ocjena i kazanoobrazlo`ewe, do{lo je smi-rewe i olak{awe. Kasnijetaj moj zadatak prof. Pe{utje poslao na savezni kon-kurs za pismene zadatkeu~enika sredwih {kola itu sam dobio prvu nagradu,a diplomu i kwigu uz wu,potpisao je akademik JosipVidmar, Tada{wi preds-jednik Savez kwi`evnikaJugoslavije.

O profesorima sa VP[sa Cetiwa, Filolo{kogfakulteta u Skopqu i Fi-lolo{kog fakulteta u Beo-gradu i wihovom uticaju nanas studente, mogu se pisa-ti tomovi kwiga, a opet dase samo djelimi~no obuhva-ti wihova ogromna uloga.Ovdje }u samo pomenutiprof. dr Miliju Nikoli}asa Filolo{kog fakulteta uBeogradu, koji mi je biomentor na postdiplomskimstudijama i koji je na menenajsna`nije uticao, a stru-~noj javnosti je veoma po-znat jer je svojim kwigamaostvario pravi preporod unastavi kwi`evnosti i gra-matike. On je dokazao kakose u~ewe gramati~kog gra-diva mo`e do`ivqavati sau`ivawem, kao ~itawe lije-pe lirske poezije.

Pomenute, kao i drugesjajne prosvjetne radnike,nastojao sam da slijedim ioni su mojoj generacijibili svijetli uzori tokomna{eg ~itavog prosvjetnograda. Ovdje }u pomenutisamo nekoliko detaqa izvlastite prakse u kojoj samnastojao da moja postupawabudu onakva kako bi to usli~nim situacijama ura-dili moji uva`eni vaspi-ta~i. U prvoj godini rada,kao u~iteq u selu Vreli-ma, na prvom koraku susreosam se sa jednom pote{ko-}om zato {to jedan u~eniknije dolazio u {kolu. Pro-pisi su me obavezivali daprotiv wegovog oca po{a-qem prijavu sudiji zaprekr{aje. Prethodnih go-dina wegov otac ga je poku-{avao primoravati da ideu {kolu, ali mu je to rijet-ko uspijevalo. Primoravaoga je na razne na~ine, tje-rao, ~ak mu prijetio ilova~kom pu{kom, no sve jebivalo uzalud. Nijesam seodlu~io za prijavu, ve} sampoku{ao druga~ije. Rekaosam djeci, wegovim kom{i-jama, da mu ispri~aju kakoje u {koli lijepo i da se mitu igramo raznih igara. Nemnogo nakon toga primjetiosam tog dje~aka kako se pri-bli`io {koli i da nas pos-

matra sakriven iza jednogdrveta. Mi smo bili na ~asufizi~kog vaspitawa i jasam u jednom trenutku, kaonehotice, {utnuo loptu upravcu wega i doviknuo muda je, ako ho}e, donese. On jedonio loptu i stao blizumene zbuwen i iznena|en.Upitao sam ga da li bi namse pridru`io u igri i on jeto vrlo rado prihvatio.Tada sam se potpuno uvje-rio da je najprirodnijestawe djeteta kako je rekaojedan veliki pedagog. Odtada je taj dje~ak redovnodolazio u {kolu i ni{ta gavi{e nije moglo sprije~iti.A da u u~enike treba imatibeskrajno povjerewe, uvje-rio sam se mnogo puta i doksam radio u O[ “Bo{koBuha“ u Pqevqima. Direk-tor Avdo Jabu~ar u odjeqe-wa gdje sam bio razrednivi{e puta slao je u~enikekoji su premje{tani iz dru-gih {kola zbog neprimjer-nog vladawa, {to je bilazakonom predvi|ena vaspit-na mjera. Svaki od tih u~e-nika poslije, na kraju {ko-lske godine, imao jeprimjerno vladawe. IzPqevaqske gimnazije ukojoj sam bio direktor po-menu}u samo dva primjerakojima se mogu ilustrovatiu~eni~ke moralne vrline.U vrijeme trajawa ~asova,kao uvijek, i tada je bilabesprekorna ti{ina. [etaosam hodnikom, a ispredmene je i{ao jedan u~enikkoji me nije primje}ivao.Najednom je on po~eo dapjeva iz sveg glasa. Pri{aosam mu polako, potap{ao gapo ramenu i rekao mu da sevjerovatno zanio pa je zabo-ravio da su ~asovi u toku.Dodao sam neka malo sa~ekadok po~ne odmor da posli-je mo`e da pjeva kolikoho}e. Kasnije sam od wego-vih drugova saznao kako jegovorio da mu je tada bilomnogo krivo na sebe, a da gaje iznenadilo {to ga je di-rektor, umjesto da pozove ukancelariju i izgrdi, samoblago potap{ao po ramenu.Drugi u~enik, koji je u~es-tvovao u nekoj tu~i, do{aoje u kancelariju kod mene narazgovor. Poslije na{egrazgovora obratio mi se:“Dru`e direktore, mogu line{to da Vas zamolim?“Rekao sam da naravno mo`ei neka ka`e {ta god `eli.A on je potom nastavio:“Mo`ete li da o ovome neka`ete ni`ta mom ocu, a jaobe}avam da }u od sada bitiprimjerem u svemu, do kraja{kolovawa“. Odgovoriosam mu da }u to sa~uvatikao tajnu zato {to mu vje-rujem. I bilo je tako, odr-`ali smo rije~ obojica. Po-tvrdilo se tada, kao i mnogoputa u ̀ ivotu, kako su mla-di veliki qudi, da su toqudi od rije~i i povjerewa.

Iz vremena kada samradio kao {kolski nadzor-nik sje}am se mnogih neza-boravnih susreta i doga-|aja. I tu se najsna`nijedoimaju oni koji se odnosena direktni rad sa djecom.U O[ u Bijeloj, sjede}i uposledwoj klupi, pogledaosam u~eni~ke sveske i poma-lo razgovarao sa jednimdje~akom, u~enikom V raz-reda. Pohvalio sam ga zato{to su mu sveske uredne i{to su mu zadaci dobri ipregledno pisani. U tu{kolu idu prete`no djecakoja su bez roditeqskog sta-rawa i koji `ive u domu.Dok sam pregledao drugesveske, dje~ak je spustio

ru~icu na moje rame. Pono-vio je to nekoliko putatokom ~asa. Toplina togdodira je neopisiva, a o~itoda je dje~ak, kome je su|enoda `ivi bez roditeqskequbavi tra`io oslonac kodstarijih. Iz razgovorimasa nastavnicima te {kole iiz ukupne atmosfere u woj,uvjerio sam se kako su tadjeca, koja su li{ena onog{to im je u tom dobu najpo-trebnije, roditeqska qubavnalazila u prosvjetnimradnicima koji su ih tu i udomu vaspitavali.

A susreti sa svojim neka-da{wim vaspita~ima iliu~enicima imaju posebnudra` i do`ivqavaju se naizuzetan na~in. Tako npr.kada je januara 1994. godineu Biqardi na Cetiwuuru~ivana nagrada “Okto-ih“, posqedni je pri{ao dami ~estita jedan otmenivisoki gospodin. Tada mi jerekao: “Ostao sam posqedwida ~estitam kako bih Vasupitao je li Vam rod Vla-dimir Kalpa~ina“. Kad sammu rekao da mi je to otac, onme ponovo poqubio i opetmi ~estitao. Poslije togasam kazao: “Vi ste moj prviu~iteq“ i podsjetio kakosam kod wega zavr{io Irazred. On me potom zagrlioi po tre}i put mi ~estitaonagradu i pozvao da ga oba-vezno posjetim u wegovojporodi~noj ku}i u Kotoru.Napomiwem da te godine,me|u ~etvoro dobitnika“Oktoiha“, trojica su rani-je u~ila ili radila u Pqe-vaqskoj gimnaziji.

I kada se pravi osvrt isumira vi{edecenijski radu prosvjeti, sa svim te{ko-}ama i postignu}ima, kaonajva`nije se pokazuje da lise ima dovoqno qubavi pre-ma djeci i odabranom pozi-vu. A su{tina svih prizna-wa i nagrada mogla bi sesa`eti u re~enicu jednogmaturanta izre~enu u pri-logu sa vr{wacima iz druge{kole: “... da vi samo znatekoliko nas na{ direktorvoli i koliko se sjekirakada mi imamo nekih pro-blema“. Podsje}awe na rije-~i vaspita~a i u~enika, kojesu davno izgovorene, u~inida se ponovo vidi sjaj uo~ima onog dje~aka koji nijehtio da ide u {kolu, te onihu~enika kad daju obe}awa,kad spu{taju posti|eni po-gled, ili osjeti toplina dje-~akove ru~ice koja tra`irazumijevawe i roditeqskuqubav... Stoga je nesumqivokako u osnovi rada sa u~eni-cima cijela tajna je u tomeda li se ima dovoqno razu-mijevawa i roditeqske qu-bavi prema wima, kao {toje to isticao veliki peda-gog koji je citiran napo~etku. Potvr|uje to i po-znati pjesnik svojim stiho-vima: “Dete je dete / da gavolite i razumete“. Pome-nuti stihovi zaslu`uju dabudu ispisani na ~eonomzidu svake u~ionice, rodite-qske ku}e, pa i svuda kuda sedijete kre}e i gdje boravi.

A na kraju `elim da na-glasim kako je namjera sve-ga {to je naprijed izre~enoda se iska`e neizmjernazahvalnost brojnim uzor-nim pedagozima koji su nanas uticali svojom `ivomrije~ju i kwigama.

RIJE^ BIV[IH DIREKTORA: MR ISAK KALPA^INA

SUSRETI I NEZABORAVI

Mr Isak Kalpa~ina

Silvija Plat

Jutarwa pesmaQubav te navije kao podmazani xepni sat,Babica te je potap{ala po stopalima, i tvoj ogoqeni krikSmestio se izme|u ~estica.Na{i glasovi odjekuju, uveli~avaju na{ dolazak. Nova statua.U promaji muzeja, tvoja nagostBaca senku na na{u sigurnost. Stojimo okolo uprazno kao zidovi.

Nisam ti vi{e majkaKada oblaci glade ogledalo da bi odrazilo wihovo sopstveno usporenoNestajawe pod rukom vetra.^itave no}i tvoj dah kao no}ni leptirTreperi izme|u spoqa{nih ru`i~astih ru`a. Budim se da bih ~ula:Udaqeno more {umi mi u{ima.Jedan krik, i spoti~em se o krevet, te{ka kao krava i rascvetana

U svojoj viktorijanskoj spava}ici.Tvoja usta otvoreno ~ista kao ma~ja. Prozorsko oknoBeli i guta svoje bezizrazne zvezde. I sada ispituje{Tu svoju {aku tonova;Jasni samoglasnici di`u se poput balona.

Priredila Milanka ^epi}, prof.

6

Ulaskom okupatora u Pqevqa17. Aprila 1941. godine svi obra-zovno-vaspitni i kulturni pro-cesi su zaustavqeni. Naravno irad Gimnazije je prekinut. Gim-nazijsku zgradu su zaposjeli oku-patorski vojnici, prvo wema~ki,a poslije podjele okupacionihzona, kada Crna Gora postaje oku-paciona zona Italije, italijans-ki. [kolska zgrada je demolira-na i prili~no o{te}ena.

No, i u ratnim uslovima bilo jepoku{aja organizovawa nastave uGimnaziji. Prvi put mawe uspje-{no u jesen 1941. godine. [kola jeradila samo do Pqevaqske bitke1. decembra. Poslije bitke nepri-jateqska vlast zabrawuje rad Gim-nazije. Ne samo da zabrawuje rad,ve} su, kako stoji u Godi{wemizvje{taju za 1942/43. godinu, svaimovina {kole i {kolska arhivasada uni{tene.

Drugi poku{aj u jesen 1942.godine imao je vi{e uspjeha. Ipored ogromnih te{ko}a (prekidnastave, kursevi, ispiti na krajugodine) {kolska 1942/43. godinanije izgubqena.

O~ekuju}i da }e Gimnazija pos-lije zavr{etka rata nastaviti saizdavawem godi{wih izvje{taja,v.d. direktora prof. MilivojeKandi} je pripremio za {tampupotpun godi{wi izvje{taj za {k.1942/43. godinu. Izvje{taj je ovje-rio pe~atom {kole i svojim pot-pisom. Evo nekih izvoda izizvje{taja:

• • • [kolski letopis • • •Od 25. do 30. oktobra 1942.g.

izvr{en redovan upis u~enika.Upisano je 230 u~enika i 128 u~e-nica.

1-XI izvr{eno je prizivawe sv.Duha. Istog dana odr`ana je prvasednica nastavni~kog saveta, nakojoj je izvr{ena podela u~enikapo odeqewima i podela predme-ta na nastavnike.

2-XI u~enicima saop{ten ras-pored i skrenuta im pa`wa u dis-ciplinskim pravilima. U 10 satiCivilni delegat u Pqevqimaodr`ao svima u~enicima govor.

3-XI otpo~ela redovna predavawa.7-XI odr`ana druga sednica

nastavni~kog saveta na kojoj sudonesene neke odluke o pona{awui vladawu u~enika.

11-XI ro|en dan Kraqa Itali-je – {kola nije radila.

25-XI odr`ana tre}a sednicanast. saveta radi podele predme-ta na nastavnike a zbog dolaskanovih nastavnika.

27-XI sva odeqewa po~ela i}isvaki dan u {kolu. Dotada su i{-

li naizmeni~no svaki drugi dan.4-XII Vavedewe – {kola nije

radila. U~enici pravoslavnevere pri~estili se.

5-XII odr`ana sednica nast.saveta na kojoj je ka`wena ukoromnastavni~kog saveta Bulatovi}Desanka, u~. VIII razreda.

13-XII odr`ane sednice svihrazrednih ve}a i date opomeneu~enicima sa nedovoqnim uspe-

hom i vladawem.14-XII zakqu~no prestala pre-

davawa i otpo~eo zimski raspust.30-I-1943. godine dobiven akt

od ovd. Sreskog na~elstva, premakome se po~etak rada posle zims-kog raspusta odla`e do drugognare|ewa.

22-II otpo~eo kurs italijans-kog jezika za u~enike za u~enikekoji su se dobrovoqno javili. Ja-vilo se oko 150 u~enika.

25-III zauzete sve prostorije ove{kole od italijanske vojske, semjedne kancelarije. Prestao i kursital. Jezika.

30-III otpo~eo kurs za sve u~e-nike iz svih predmeta u bioskop-skoj sali.

12-VI prestao rad i na kursu.10-VI odr`ana sednica nast. sa-

veta zbog disciplinskih prekr-{aja u~enika.

16-VI odr`ana sednica nast.saveta zbog krivica u~enika i do-no{ewa odluka o ispitima po § 52Zakona o sr. {kolama.

17-VI otpo~eli svi ispiti: raz-redni po § 52, privatni, ni`i ivi{i te~ajni.

23-VI odr`ana sednica nast.saveta zbog privatnih ispita.

15-VII odr`ana zavr{na sednicanast. saveta. Istog dana su zavr-{eni svi ispiti u qetwem roku.

• • • Nastava • • •Po izvr{enom upisu redovan je

rad otpo~eo 1. novembra 1942.godine, prizivawem sv. Duha. Do27. novembra radilo je samo {estnastavnika i u~enici su imalinastavu naizmeni~no svaki drugidan. Od 27. novembra do 15. decem-bra, po{to su se javili na du-`nost jo{ tri nastavnika, svi suu~enici imali nastavu svaki dani to jedni pre a drugi posle podne.

Posle zimskog raspusta, koji jetrajao od 15-XII-1942.g. do 31-I-1943.g., ova gimanzija nije nasta-vila rad, jer je ovd. Civilna dele-gacija aktom br. 395/5 od

26-I-1943.g. dostavila slede}e:“Guvernerstvo Crne Gore po{to jesaslu{alo mi{qewe SanitetskeDirekcije, odlu~ilo je da odlo`iotvarawe svih {kola do novognare|ewa, to zavisi od sanitets-ke situacije u srezu”. Ova {kolaje vi{e puta predlagala ovd.Sreskom savetni{tvu da omogu}iredovan rad u {koli, jer {kolinije bio poznat nijedan slu~aj

oboqewa kod u~enika od zaraz-nih bolesti, pa je najzad i pismenpredlog poslat Guvernerstvu CrneGore V direkcija u tom smislupod ov. del. br. 96/43 od 22-III-1943.g. ali je na taj predlog dobi-ven negativan odgovor, i tako ova{kola u ovoj {k. godini nijevi{e nastavqala redovan rad.

Po dolasku g. Vielmi Adama,profesora italijanskog jezika apo wegovoj ̀ eqi i saglasnosti ov.Sreskog savetnika od 22-II-1943.g.odr`avan je u ovoj gimnaziji kursitalijanskog jezika sa oko 150u~enika, koji su se dobrovoqnojavili. Kurs se dr`ao u tri grupe,svaki dan po jedan ~as za svakugrupu i trajao je do 25-III-1943.g.kad se je u sve prostorije ove gim-nazije, sem jedne kancelarije, use-lila italijanska vojska.

Kad se uvidelo, da {kola ne}emo}i nastaviti redovan rad, ondase u sporazumu sa ovda{wim Sre-skim savetnikom u bioskopskojsali, koja se nalazi u istoj zgra-di, otvorila jedna vrsta kursa zasve u~enike. Kurs su pose}ivaliu~enici IV, VI, VII i VIII razredadvaput nedeqno a u~enici I, II, IIIi V razreda jedanput nedeqno. Nakursu u~enicima su davana upu-tstva za rad kod ku}e i vr{enaodabirawa gradiva uz potrebnaobja{wewa za gradivo, kojeu~enici ne mogu sami da razume-ju. Ovaj je kurs trajao od 30. martado 12. juna 1943. godine.

Po{to {kola nije redovnoradila, to nisu ni mogle biti utv-r|ene ocene u~enicima ni za prvoni za drugo polugodi{te i tako suu~enici na kraju {kolske godineostali svi neoceweni.• • Ispiti po § 52 Z(akona) • •

o s(redwim) {kolamaGuvernerstvo Crne Gore radio-

gramom br. 16460 od 1-VI-1943.g.odobrilo je da svi u~enici ovegimnazije pola`u razredne ispi-te. Ovi ispiti su polagani po § 52Z. o s.{. i odr`ani su u vremenuod 17. juna do 10. jula 1943.g.

Od redovnih u~enika ovomispitu su pristupili 181 u~eniki 135 u~enica, svega 316.

Iz raznih uzroka, zbog izuzet-nih prilika ovog mesta, nije se navreme javilo na ispit u ovom roku60 u~enika i 7 u~enica, svega 67.Od wih 10 u~enika i 2 u~eniceizvestili su pismeno o spre~enos-ti da do|u na ispit u ovom rokui podneli za to opravdawe. Nas-tavni~i savet im je na sedniciod 15. jula o.g. a na osnovi § 52 Za-kona o s. {kolama dopustio pola-gawe razrednog ispita iz svihpredmeta u jesewem roku.

Ovi su ispiti polagani iz svihpredmeta, pa i iz onih koji nisunikako zastupani preko godine.Za predmete, koji nisu zastupaniovd. Sresko savetni{tvo pod bro-jem 1979/5 od 10. juna odredilo jeispitiva~e.

Guvernerstvo Crne Gore aktomsvojim V br. 3360 od 17. juna o.g.naredilo je da u~enicima koji suostali neoceweni iz nekog pred-meta, koji nije nikako zastupanusled nedostatka nastavnika,svedo~anstvo va`i i bez ocena iztih predmeta, ali je taj akt pri-speo ovde tek 2. jula kad su ispi-ti bili ve} pri kraju.

Rezultat ispita videti u prilo-`enoj tabeli na kraju izve{taja.

Pripremio Dragoje Kne`evi},profesor

TRAGOM ARHIVSKE GRA\E DRAGOJA KNE@EVI]A, BIV[EG DIREKTORA GIMNAZIJE

IZ GODI[WEG IZVJE[TAJA

ZA [K. 1942/43. GODINU

Spisak nastavnika i ostalog osobqa na kraju {kolske 1942/43.godine

Prof. Dragoje Kne`evi}

Povodom Dana Gimnazije, a uskladu sa ve} tradicionalnompraksom Udru`ewa Pqevqakau Beogradu, jedan broj ~lanovaUdru`ewa odazvao se pozivuDirektora Gimnazije da se, zapotrebe biblioteke Gimnazije,prikupi izvestan broj neo-phodnih kwiga, iz nastavnog pr-ograma materweg jezika i kwi-`evnosti.

Napomiwem da je Udru`ewePqevqaka u Beogradu, povodom100 godina rada Gimnazije, 2001.godine, uru~ilo veliki broj nas-lova za potrebe biblioteke Gim-nazije i da je to postala godi{wapraksa i tradicija Udru`ewa.Tim povodom formiran je Klubmaturanata i prijateqa Gimna-zije, ~iji je ovo trajan zadatak.

Spisak ~lanova Udru`ewaPqevqaka u Beogradu koji su,

ove 2009. godine poklonili(namenska kupovina) preko 30naslova kwiga za Biblioteku:

Radivoje Filipovi}, Drago-mir Ostoji}, Vujo{, Stanimi-rovi}, Mi{ovi} Slobodan,Mili} Petrovi}, Jelovac Bla-goje, Slobodan Sandi}, Bogdan\ur|evi}, Marinko Rondovi},Jovan Ro}en, Tomislav Macano-vi}, Gajo Golubovi}, Radoje Go-milanovi} i Savo Konti}.

U svakoj kwizi, na po~etnomlistu, nalepqena je posebnopripremqena stranica sa memo-randumom i prigodnim tekstomUdru`ewa Pqevqaka, imenomdarodavca i pe~atom Udru`ewa,tako }e mladi ~itaoci mo}i daimaju uvid ko im je omogu}io damogu da u`ivaju u ~itawuodre|ene kwige.Udru`ewe Pqevqaka u Beogradu

UDRU@EWE PQEVQAKA U BEOGRADU

POKLON KWIGA TRAJNI ZADATAK

Jakuta Alikavazovi}, francuska kwi`evnica ,~iji je otac ro|en u Pqevqima ali ve} dugo `ivi iradi u Francuskoj, dobitnica je najve}e francuskekwi`evne nagrade “Goncourt” za 2008. g. Presti`nunagradu je dobila za prvi roman “Pokretna tijela”(Corps volatils), pri~u o Estelli i Colinu , prijateqi-ma iz djetiwstva, koji se pronalaze nakon dugihgodina i vole u Parizu, mra~nom i paklenom. Mladipar progone duhovi pro{losti, fantom Estellinog oca,kwi`evnika Volsteada. No{eni svojim uspomenama,Colin i Estella `ive u svijetu abstrakcije.

Ne smijemo zaboraviti da je Jakuta 2007. godi-ne dobila i vrijednu nagradu za kwi`evnicu godi-ne . Fondacija Lagardère dodijelila joj je priznawei 25 hiqada eura.

Jakuta , kojoj je tek trideset godina, iza sebe imave} zna~ajna djela: roman za omladinu “Holmes i

ja”, zbirku novela” Pri~e protiv prirode”, stu-diju “Gustav Flaubert”i gramatiku francuskogjezika. Ona je autor i grupne postavke” Pet minu-ta prije zore”, izvedene u Avignonu, na najpozna-tijem francuskom pozori{nom Festivalu .

Profesorica engleske kwi`evnosti na Sorbo-nne, Jakuta se {kolovala u Parizu.Specijalizi-rala je prevo|ewe. Kwige, ali i mnogobrojna puto-vawa dali su izuzetnu {irinu wenom duhu.Boravila je u [kotskoj gdje je predavala fran-cuski jezik, putovala po Evropi, Americi , zausta-vila se u Indiji gdje je provela nekoliko mjeseci…Engleskom jeziku je posvetila sve svoje visokestudije , pa danas kao profesor anglofone kwi`e-vnosti ̀ ivi izme|u Pariza i Strazbura. Obra|ujei doktorsku disertaciju o ameri~koj umjetnosti.

Emira Hamzi}, prof

JAKUTA ALIKAVAZOVI]

DOBITNICA NAJVE]E FRANCUSKE

KWI@EVNE NAGRADE

7

Jezik je mo} koja nas obli-kuje, mo} koja odre|uje

na{u djelatnost, mo} kojukoristimo da ka`emo,poka`emo i doka`emo svojemisli, ideje, stavove.

Qudi, upu}eni jedni nadruge, imaju potrebu za komu-nikacijom koja otvara veomaaktuelan zadatak da prou~a-vamo govorno pona{awe sav-remenih qudi, wegovo osmi-{qavawe; kako pojedincivladaju jezikom i kako i ko-liko efektivno koriste je-zi~ko bogatstvo?

U svijetu postoji oko 6000jezika. Jezici kako nastaju,tako i nestaju. Po rije~imanau~nika postoji opasnost dase u skorije vrijeme broj pos-toje}ih jezika smawi na 1000(svakih petnaest dana nesta-je jedan jezik - nekih malihotu|enih zajednica).

Na{a je obaveza da ~uvamojezi~ko bogatstvo koje imamo!

Jezik, iako najsavr{enijesredstvo sporazumjevawa,pada pod uticaj mode!

[ta je to jezi~ka moda?Ono, {to se u novije vrijemekoristi pod pla{tom jezika,ili, moda je ono {to koris-timo danas, a rugamo se onomju~e. Svakako pri~a o jezi-~koj modi je opasna, ali nijeneprirodna. Jednostavno,

sama moda, prije ili kasni-je, progovori o sebi.

Jezik, kao i moda, prona-lazi nove i nove forme. Dali se rije~i tro{e vi{e idruga~ije u odnosu na drugestvari? ...

Da li je u opasnosti mater-wi jezik u odnosu na strani?Da. Naro~ito, ako je taj stra-ni jezik moderan. Upotrebastranih rije~i nije jedini „neprijateq“. @argoni, neo-logizmi, arhaizmi, ulogamedija, nedovoqna jezi~kaopismewenost... ometaju pra-vilan razvoj jezika. Obi~nosredina u kojoj djeluju dobripisci, uspjeva da o~uvamaterwi jezik. Svakako, tojjezi~koj potrebi ne doprino-si pretjerana upotreba arha-izama, na kojima se, u posqe-dwe vrijeme, insistira kodnas. Oni se ne bi zvali arha-

izmi da posjeduju tu mo}.Antagonizam, izazvan sa jednestrane nametawem lokaliza-ma i arhaizama u materwemjeziku, i sa druge strane na-metawem ili potrebom izu~a-vawa engleskog jezika, tipi-~an je primjer jezi~ke mode.

Mediji koji imaju zna~ajnuulogu u kori{}ewu govornekulture name}u leksiku,leksi~ku sintagmu koja pos-taje pomodno ne/ prihva}ena,kori{tena, potro{na.

Da li se rije~i tro{evi{e i druga~ije u odnosu nadruge stvari? Da.

Moda je donijela „rodnosenzitivni jezik“, koji kaoda prerasta u obra~un. Nekenove rije~i gube smisao.Jezik ide daqe. „Za`ivje}e“ono {to se ne tro{i, {to imasmisla. Nametnute izvedeni-ce ne rje{avaju problem;

formalna ravnopravnost nerje{ava podjelu mo}i udru{tvu.

Moda k’o moda, ona je tu,prisutna i upotrebqiva.Suprostavqati se modi je bezsmisla. Polemika je suvi-{na. Strane rije~i „ulaze navelika vrata“. Brzina prom-jena u jeziku potiskuje usvo-jene promjene. Primjer utr-kivawa, kazivawa,pokazivawa i dokazivawa sunazivni termini, koji imajupomodno interesantno pori-jeklo: mitsko ( Apollon, Phoi-nix, Iustitia, ...), egzoti~no (Oasis, Pharao, Nirvana, ...),arhai~no ( Thronos, Hram, ...),strano ( Excellens, Dream,Street, ... ).

Upotrebna vrijednost jepromjenqiva, onoliko, koli-ko je u datom momentu neo-phodna. Neki poborniciobja{wavaju: „Pa to je inte-lektualna moda“. Ogromnasuma novca odlazi na modnuobuku. A kurs k’o kurs, ipaksamo kurs. A moda k’o moda.Najsmje{niji su prvi i pos-qedwi; zbog mode i zaradekvalitet pada pod sumwu.

Kada je Barak Obama, do-{ao na vlast, pojavio se ispisak kwiga koje ~ita ame-ri~ki predsjednik. Naravno,veoma va`an doga|aj. Podr-`an je status kwi`evne rije-~i, podr`ana je kultura govo-ra.

Da li mi dovoqno ~itamo ida li uop{te ~itamo? Mo`dasmo skloni tendenciji medi-ja da preko naslova saznaje-mo o doga|awima, a mo`da ipro~itamo ono {to u nastav-ku pi{e? O kakvoj je strate-giji rije~? Kako normiratijezik bez ~itawa? Visokakultura govora se stvarapoznavawem i upotrebom so-pstvenog visoko standardi-zovanog jezi~kog govora.

Bez ~itawa, bez prave kwi-ge nema jezi~ke kulture, kul-ture govora i besjede. ^ovjekje bi}e koje napreduje, izras-ta i nadrasta vrijeme i pro-stor. Istina, doga|a se da qu-di ne prepoznaju pravuliteraturu. Dezorjentusanisu. Svjedoci smo u vremenu,koliko {tete meterwem jezi-ku donosi neznawe!

Me|unarodni dan materwegjezika je 21. februar.

Za{titimo svoj jezik!

Jadranka Jestrovi},prof.

^esto se ka`e da je ~itawe zadovoqstvo, ~arobni izletu svjetove koje naj~e{}e mo`ete jedino izma{tati, svjetovekoji postoje ali su od vas skriveni koprenama daqine,mora, okeana, zakqu~ani nov~anicama, tim papirnim,nepopustqivim kqu~evima. Pred ovim neumoqivim vra-tima mo`ete stajati ~itavu vje~nost, ni{ta i niko ihne}e ni od{krinuti. Vi }ete i daqe stajati iscjepanihmisli, zamagqenih o~iju, `edni da saznate, da vidite svata ~uda koja su na dohvat ruke ali su nedostupna. Svi kon-tinenti, koliko neistra`enog, Evropa blizu a daleko,kovitlac gradova, rijeka koje ih ~vrsto grle, muzeji, Mont-martr, Giza, smije{i se Mona Liza, ple{u vo{tane figu-re Madam Tiso, pa Kip pobjede, pjeva Selin… A vi ~ekateispred kompjutera, }utite, ne znate…

Iz daqine vas zapqusne neki sasvim druga~iji miris.Patina, vijekovi, kamewe, vatra, to~ak, miris pro{losti,`ivoti koji nisu mogli biti va{i jer ste vi sada tu. Kakoda uhvatite ritam nestalih milenijuma, kako da va{eponirawe, let vremeplovom unazad, postane mogu}e?

Vi niste @il Vern (mada se mo`e roditi jedan novi) dabi mogli neizrecivom {irinom uma sazdati neki budu}isvijet, letilice, podmornice i Pariz XXIIIvijeka. Znate da niste takav vizionar ali~esto po`elite da bar na tren viditebudu}nost, da malo zavirite pa makar od togi ne ostalo traga.

Bodler bi rekao: “Da ne biste osje}alistra{no breme Vremena koje vam slama ple}ai povija vas prema zemqi, treba da se opijatebez predaha. A ~ime? Vinom, poezijom ili vrli-nom, kako vam voqa. Ali, opijajte se.”

Mo`da bi neki novi Bodler rekao: “^itajte,da bi mogli da predahnete u ovomzapjenu{anom vremenu, u ovim neuhvatqi-vim `ivotima koji cure kao zrna pje{~anogsata, u `ivotima- stranicama facebook-a , u`ivotima koji mame izlozima da "zakrpiterupe na du{i". Kwiga }e vama koji ̀ elite dasaznate, da se obrazujete, sawate, filozofi-rate, da niste sami i ko zna {ta sve , datisigurniji dah, vrijeme koje }e biti samo va{e.Po ko zna koji put osjeti}ete tu magi~nudu{u, smiraj, uzlet koji se ne mo`e upore-diti sa kratkotrajnim odu{evqewem, krpi-cama kupqenim u tek otvorenom butiku pa~ak ni sa dugotrajnom plovidbom vodamainterneta. Kwiga }e , poput va{e porodice iprijateqa, postati uto~i{te, lijek, ohrab-rewe, neko kome se uvijek vra}ate, neko kouvijek strpqivo ~eka. Ona }e postati vje~naqubav va{eg `ivota."

Emira Hamzi}, prof.

Surove i hladne zime su u Sibiru uobi~ajene, ~aki kad se `iva u termometru spusti na minus 55oC.Niske temperature ne zaustavqaju svakodnevneaktivnosti mje{ovitog stanovni{tva (Rusa, Hanta,Manta, Tatara), grada Hanti Mansiska, naftne baze,kakvih je veliki broj u Sibiru. Qudi idu na posao,djeca u {kolu, saobra}aj, ma kako ~udno zvu~alo,radi bez zastoja. Do obli`wih naftnih baza, gdje jezaposlena ve}ina radnog stanovni{tva, putuje sehelikopterom, ovdje glavnim prevoznim sredstvom.Helikopter ~esto u~estvuje i u tragawu za izgubqe-nima u tajgi, ~esto je sredstvo koje prenosi tovar ilipak slu`i za izlete niz deltu rijeka Konde iIrti{a.

Najve}e iznena|ewe za rijetkog stranca, u tokutrajawa hladne sibirske zime, predstavqa pijacabogata raznim proizvodima. Tu se mogu na}izale|eni lososi, {tuke, jastozi, japanske jabuke,meso od jelena, lubenice i brokule iz staklenika,~ak i ru`e dovezene izdaleka. Pored bogate lepe-ze proizvoda, vesele ruske prodava~ice, obu~ene dogrla u krzno, pjevu{e sibirsku zimsku himnu“Moroz,moroz”. ^e`wu za dragim, koga je, kakoka`e pjesma, zavejao mraz, gasi gutqaj votke iz“butilke”, koja je tu za svaki slu~aj.

Ispred sibirske pijace koja pulsira `ivotom,

nalazi se stanica trojki koje vuku kowi sa pra-porcima. Iza wih ogromne sanke sa tri para pasa.Kada trojku pokrene ko~ija{ ogrnut krznenimkaputom, koji podsje}a na likove iz ruskih roma-na, za wima jurnu sanke koje vuku haski.Trka kowai pasa, koju obi~no prati zvuk balalajke mladi}aiz trojke, daje posebnu dra`.

Izme|u prostrane tajge pokrivene snijegom, pro-stire se {iroka sibirska zale|ena rijeka Konda.U zimskim mjesecima ona se pretvara u {areniledeni bulevar. Na woj sve vrvi od ribara kojibu{e rupe u ledu (lunke) i danono}no love. Djecase klizaju, mladi}i i djevojke sjede prekorazastrtih borovih grana, pjevaju, sviraju, smiju sei piju ~aj. Smijati se mo`e, ali ne i plakati,j erse od suza stvaraju ledenice. Ne treba zaboravitida je tada temperatura ispod minus 40oC.

Sa pribli`avawem no}i temperatura se svevi{e spu{ta. Priroda dostojanstveno trpi hlad-no}u, samo se, naj~e{}e no}u, ~uje kako mraz ”cije-pa” breze. Me|utim, do kasno u no} ~uju se pra-porci trojki koje razvoze polaznike na”ve~erinke” do toplih domova, a ledena kraqicaje ve} uveliko zagospodarila svojim sibirskimkraqevstvom.

Pripremila Nata{a Cmiqani}, prof.

Istorija kao nauka dugo je oklijevala napragu privatnosti, po{tuju}i vrijed-nosni sistem u kome samo javna li~nost

mo`e biti u~esnik velike istorije, jedine ko-ju treba ispri~ati. Tek od francuske bur`oa-ske revolucije po~iwe zlatno doba privat-nosti, kada }e postati va`na istorijapojedinca, istorija braka, osje}awa, poleta usrcu i tijelu.

U svim dru{tvima i vremenima institu-cija braka imala je, istovremeno, privatnii dru{tveni zna~aj. Sa brakom je, gotovoautomatski, uvijek bilo povezano i bra~nonevjerstvo, nekada ̀ enino, ~e{}e mu`evqe-vo. Mnogi su vjerovali da prequba podupi-re brak. Aleksandar Dima duhovito je pri-mijetio: “Bra~ni su lanci tako te{ki, da je~esto potrebno dvoje da ih nosi, a nekadatroje”.

Zapadwa~ki modeli braka, preqube, statusqubavnica, razlikovali su se od isto~wa-~kog. Na zapadu je uvijek nagla{avan prio-ritet braka, pravno i kulturno. O~evima jeote`avano priznavawe i izdr`avawe van-bra~ne djece. Na istoku je, naprotiv, konku-binat bio obavezni i centralni aspekt braka.Mo}ni mu{karci pokazivali su bogatsvotako {to su odr`avali harem. Glavnadu`nost konkubina bila je da gospodarura|aju nasqdnike.

Arapska rije~ HAREM zna~i `ivqeweizdvojeno od spoqa{weg svijeta.

Posqedwi turski haremi zatvoreni su1909.g. Od desetina hiqada konkubina naj~u-venija je bila `ena iz {esnaestog vijeka,poznata kao Rokselana-Ruskiwa.

Bila je pametna i ambiciozna qepotica,sitna i energi~na, s malim pr}astim nosemi prodornim o~ima. Prema poqskom predawu,to je bila Aleksandra Litovska, }erka osi-roma{enog sve{tenika iz jednog mjesta uKarpatima. Prema toj pri~i, zarobili su jetatarski pqa~ka{i, predali velikom vezi-ru Ibrahim - pa{i koji ju je dao sultanuSulejmanu Veli~anstvenom. Wen `ivot, kaoistorijske li~nosti, po~iwe 1526.g. kada jeiscenirala tu~u s prvom kadunom-TatarkomGulbahar, majkom princa Mustafe. Roksela-na je iz tu~e iza{la izgrebana i okrvavqe-na {to joj je bio izgovor da danima odbija

Sulejmanove pozive. Sultan je bio u`asnut iqut, izbacio je Gulbahar, a Rokselana je pos-tala prva kaduna.

Rokselana je, o~igledno, pored izuzetneqepote, posjedovala i zapawuju}u inteli-genciju, jer je pobijedila ̀ estoku konkuren-ciju-prvu kadunu i oko 300 ̀ ena u haremu. Uwemu je ona bila poznata kao hurem, ̀ ena kojase smije, a ~iji je smijeh odzvawao ~ak i usultanovom prisustvu.

Sulejman je imao 30 godina, a Rokselana jebila mnogo mla|a kad je izvojevala ovu pob-jedu. Sulejman joj se potpuno posvetio {to jebila ne~uvena odluka za cara koji je raspo-lagao stotinama `ena. Godinama poslije,jedan strani posmatra~ ~udio se kako “ovajosje}a toliku qubav i odr`ava takvu odanostda svi wegovi podanici…….govore da ga je onaza~arala i nazivaju je…………..vje{ticom”.Zbiqa, Sulejmanova vjernost jednoj `enibila je jedinstvena me|u osmanskim carevi-ma.

Rokselana nije obra}ala pa`wu na rastu}uzlobu prema woj. Milioni Turaka mogu da jemrze, ali je obo`ava jedini koji joj ne{tozna~i, sultan Sulejman. Rokselana, me|utim,nije mogla da promijeni jednu ~iwenicu: da jeMustafa, sin osramo}ene Gulbahar, ostaoSulejmanov naslednik.

Rokselanu je u`asavalo to {to }e, kad Mus-tafa postane sultan, Kodeks zakona od wegazahtijevati, da pogubi svoja tri polubrata,wene sinove.Taj “bratoubila~ki zakon” pro-ishodio je iz iskrivqenog tuma~ewa jednogkuranskog stiha: “[ta zna~i smrt jednogprinca u pore|ewu s gubitkom jedne pokra-jine?”, a svrha mu je bila da sprije~i iscrp-quju}e borbe za vladarsku mo}.

Rokselanina sqede}a meta bio je razmet-qivi i nadmeni veliki vezir Ibrahim-pa{a,Sulejmanov povjerenik, upravnik i zet. Rok-selana je neumoqivo iskoristila svoju pred-nost i Sulejmana okrenula protiv wegovogstarog prijateqa.

Wen je uspjeh bio poguban.U no}i 14. marta1536. g., sultan je pozvao sarajske pla}enesilexije, mutavce koji nikada ne bi mogli daga izdaju, i naredio im da zadave Ibrahim-pa{u. Veliki vezir borio se za `ivot,brane}i se od nijemih ubica. Sqede}eg dana,sluge su otkrile wegov le{. Iako je Ibrahim-pa{a porijeklom bio hri{}anin, Sulejmanga je sahranio u dervi{kom manastiru, beznadgrobnog spomenika, kao lutalicu, a nedrugog najmo}nijeg ~ovjeka u Osmanskomcarstvu.

Nekoliko godina kasnije, 1540.g., starupalatu uni{tio je strahovit po`ar, usqedkojeg je na stotine konkubina, evnuha i robo-va ostalo bez doma. Rokselana je odmah ubi-jedila Sulejmana da je smjesti u veliki saraj,iako tamo ̀ ene nikada nisu ̀ ivjele. Tu je onasada boravila u samom srcu carske mo}i ipolitike. Deceniju kasnije, kada je nova pala-ta zamijenila prethodnu koja je izgorjela upo`aru, Rokselana je jednostavno ostala tu,gdje se zatekla. Tada je ve} stekla tolikiuticaj u vladi, da joj istori~ari u zaslugupripisuju za~etak ”vladavine ̀ ena Osmans-kim carstvom”. “Vladavina ̀ ena” zavr{ilase tek 1687.g.

Ubrzo po{to se pridru`ila, Sulejmanu uvelikom saraju, mogu}e je da ga je Rokselanaubijedila da se o`eni wome, iako to nijepotvr|ewo. Ve}ina Turaka pori~e da seSulejman ikada mogao o`eniti hri{}ankom

(premda prisilno preobra}enom u islam),strankiwom i konkubinom. Strane diploma-te i posjetioci su, me|utim, jednu sedmicujavnih svetkovina protuma~ili kao gala slav-qe u ~ast Sulejmanovog vjen~awa s Rokse-lanom. Ako je to istina, Rokselana je uspjelada nalo`nistvo zamjeni brakom.

Kao carica ili prva konkubina, Rokselanaje bila Sulejmanova povjerenica i savjetnica,ali je svu pa`wu usredsre|ivala na to dasvoje sinove sa~uva od princa Mustafe, koji}e nakon o~eve smrti morati da ih ubije. Godi-ne 1553., krivotvorila je pismo kojim je Mus-tafu uplela u pobunu protiv oca.

Sulejman se kolebao izme|u milosr|a iodmazde. Rokselana je, me|utim, Sulejmananagovarala da Mustafu osudi na tradicio-nalno pogubqewe davqewem. Sultan je najzaddonio odluku i pozvao Mustafu na razgovor.Princ, prethodno upozoren, hrabro je kora~aoprema ocu, ponosito izjaviv{i da ako morada umre, rado }e smrt primiti od ruku ~ovje-ka koji mu je dao `ivot. Kao i velikog vezi-ra Ibrahim-pa{u, i wega su zadavile nije-me sarajske ubice.

Rokselana je likovala. Wen sin Selim }esada naslijediti oca. [to se ti~e bratoubi-la~kog zakona, vjerovala je, i bila u pravu,kako se ispostavilo, da izabrani princ nika-da ne}e ukloniti svoju bra}u. Nije predvid-jela, me|utim, da }e wen okrutni sin Bajazidkovati zavjeru da svrgne oca i da }e gaSulejman pogubiti. Rokselana nije do`ivje-la da vidi kako joj sin stupa na prijesto.Umrla je pet godina posle Mustafinog ubist-va, a oplakali su je Sulejman i tek ponekipodanik.

Rokselana je bila jedna od najmo}nijih kon-kubina u svim carskim haremima. Kritikova-li su je zbog okrutnog i samo`ivog pona{awa,i demonizovali zbog uticaja na politiku kojaje doprinijela opadawu i propasti Osmanskogcarstva. ^ak i da sve to nije ta~no, {ta sedrugo moglo o~ekivati od ̀ ene koja je bila zat-vorena po haremima punim poni`enih `ena?Zanemarivawem wihovih osnovnih potreba i`eqa , haremska kultura proizvela je otrov-nu politiku.

Qiqana Baj~eti},profesor istorije

SULEJMAN I ROKSELANANe postoji jedna istorija ~ovje~anstva , postoje samo brojne istorije razli~itih

aspekata qudskog `ivota

Karl Poper

Si hortum in bibliotheca habes, deerit nihil. (Ciceron)Ako u biblioteci ima{ vrt ni{ta ti ne}e nedostajati

^itati, lire, ~itat ,

to read, legere, leggere

NEPOZNATI AUTOR

U SIBIRU SE ZIMI NE SMIJE PLAKATI

JEZI^KA MODA

DA LI SE

RIJE^I TRO[E...

8

Nau~nica koja je upam}ena po veli-koj upornosti, hladnom intelektu ivelikom doprinosu savremenim shva-tawima fizike, Marija SklodovskaKiri, ro|ena je 7. novembra 1867.godi-ne u Var{avi.

Weni roditeqi, ina~e po zanimawuprofesori, rano su probudili inte-resovawe za nauku kod Marije. Jo{kao dijete isticala se me|u drugomdjecom. Ve} je sa pet godina nau~ilada ~ita i pi{e, slu{aju}i svoju ses-tru Zosju kako u~i abuku,.

U ovo vrijeme Mariji umire majkai ona postaje ateista, uvjerena da Bogne postoji ~im joj je uzeo majku.

U {koli je radila naporno i pre-dano, {to joj je donijelo Zlatnu meda-qu, priznawe koje se dodjequje najbo-qim u~enicima poqskih gimnazija.Tada je Poqska bila pod okupacijomCarske Rusije i ̀ enama je bilo zabra-weno da se upisuju na fakultete uPoqskoj. Marija odlu~uje da se`rtvuje i {aqe svoju sestru na stu-dije u Pariz, dok sama zara|uje za`ivot obavqaju}i posao guvernante uku}ama obli`wih qudi. Malo je stva-ri poznato o Mariji iz ovog perioda.Zna se da je Marija dosta patila {tonije oti{la na studije. Ipak, to je naneki na~in nadoknadila izu~avawemfizike, matematike i anatomije, ~i-taju}i biqe{ke tada{wih nau~nika.

Prvi put se zaqubquje u mladi}akod koga je radila, Kazimje`a@oravskog, kasnije poznatog matema-ti~ara, ali je wena qubav ostalaneuzvra}ena, jer je, jednostavno, poti-cala iz „ni`e“ klase. I tako jepro{lo {est godina Marijinog`ivota. Onda je, neo~ekivano, jedno-ga dana stigao poziv wene sestre izPariza da do|e na studije.

Po~iwe drugi dio Marijinog`ivota. Ona se osje}a preporo|enom,sve ono za {ta se `rtvovala, zbog~ega je patila, isplatilo se zbog Sor-bone,tog divnog stjeci{ta intelek-tualaca. Upisuje fiziku, hemiju imatematiku. Me|utim, te{ko}e kaoda ne napu{taju Mariju ni na tren. Upotrazi za tako potrebnim mirom iti{inom ona se seli od sestre u jednumansardu, gdje }e naredne ~etiri godi-

ne ̀ ivjeti gotovo asketski. „Ali ne}eje tako obi~na stvar kao {to je siro-ma{tvo odvratiti od nauke“, govori-la je ona.

Jo{ jedna od prepreka koju je sav-ladala svojom uporno{}u, bio je(iznena|uju}e, jer je bila uvjerena dawime savr{eno vlada) francuskijezik. ^itave re~enice izgovoreneprebrzo ne uspijeva da razumije. Alini{ta zato, ona u~i francuski jezik,u~i sintaksu, ~ita lektiru. Ne `elida bude kao ostali strani studentikoji govore pola materwi, pola fran-cuski jezik.

U radu je perfekcionista, radi dodvadeset sati dnevno. No}u pada odumora, zanemaruje svoj san i ishranu.Takav tempo `ivota brzo je puna~kuPoqakiwu u~inio slaba{nom, i zais-ta, na jednom od predavawa MarijaKiri se onesvijestila od umora. Alini to je ne}e pokolebati...I povrhsvega ona je veoma skromna. Wena jedi-na ̀ eqa je da se vrati u Poqsku, gdjebi predavala fiziku i brinula osvome ocu.

Marija Kiri zavr{ava studije kaonajboqi student u generaciji. Prva jeu fizici i hemiji i druga u mate-matici. Odlu~uje da se vrati uVar{avu, ali istovremeno upoznajePjera Kirija, mladog intelektualcasa kojim }e po~eti da radi, u po~etkuu maloj napu{tenoj kolibi, koja }e bi-ti wihova laboratorija narednih desetgodina. Uprkos nema{tini, Marija iPjer Kiri bili su dovitqivi pa suveliki broj aparata sami smislili iiskombinovali. Po~iwe Marijinanau~na karijera. Na doktorskim stu-dijama pod Bekerelovim mentorstvomona ispituje radioaktivnost uraniju-movih ruda. U ranijumove rude bilesu radioaktivnije od samog elementa,uranijuma. Istra`ivawu se kasnijepridru`uje i Pjer, te zajedno otkrivajuda se u uranijumovim rudama nalazijedan drugi, mnogo radioaktivniji ele-ment. Marija ga otkriva i dodjequjemu naziv polonijum, u ~ast svojoj domo-vini (Polonija- Poqska). Ne{to kas-nije prona{li su i element radijum,koji je dobio ime po radijaciji (ina~e,sam termin radijacija skovali su Pjer

i Marija).Pored otkri}a ovih elemenata,

Marija otkriva i procese raspadaatomskog jezgra i postaje prva `enaNobelovac. Godine 1903. dobija Nobe-lovu nagradu iz fizike. Wen mu`,Pjer Kiri, umire 1916. godine, samonekoliko dana prije ispuwewa svogsna: laboratorije u kojoj }e mo}i namiru da obavqaju istra`ivawa.

Mjesec dana kasnije Marija Kiripostaje profesor na Sorboni, prva`ena u istoriji koja je dr`ala pro-fesorsku poziciju na ovom univer-zitetu. Ona nastavqa istra`ivawa igodine 1911. dokazuje da se zra~ewesastoji iz najmawe dvije vrstezra~ewa, razli~itih osobina. Ovo jojdonosi drugu Nobelovu nagradu, ovogaputa iz hemije, i Marija postaje prvidvostruki Nobelovac. @ena koja jenapravila proboj u svijetu nauke i nataj na~in otvorila put drugim ̀ ena-ma, bila je heroj i uzor mnogimnau~nicima. Jedna od wih bila je iLiza Majtner.

Marija Kiri umire od posqedicaradijacije. Dugogodi{wa istra`iva-wa radioaktivnosti dovela su je doleukemije. Preminula je 4. jula 1934.u Parizu. Iza sebe ostavqa }erke Evui Irenu. Irena }e kasnije nastavitimaj~ina istra`ivawa i sama dobitiNobelovu nagradu.Ivana Xuverovi}, Dijana Xari} IV4

Draga djeco!Nikada vas ne posmatram

druga~ije:mislim da ste ivi, ili qudi ili nistequdi, ba{ kao i mi. Alivas posmatraju kao posebnuvrstu, jo{ uvijek podlo`nuuticaju drugih.

Zato:-Nikada uzalud ne pro-

sipajte vodu, zato {to mo-`da ba{ u tom trenutku,tamo negdje u pustiwi, neki~ovjek umire bez we.

-I ~ak kada je ti ne biprosuo, on je opet ne}e do-biti!

-Ne}e, ali }e na svijetubiti mawe besmislenih po-stupaka.

Zato nikada ne bacajtehqeb, a ako ga vidite naulici, pod nogama, podig-nite ga bar na prvu ogradu.Mo`da ga primjeti nekagladna du{a. Sigurno }e jojbiti mawe sramotno da gauzme sa tog mjesta, nego sazemqe.

Nikada nemojte bje`atiod nekih situacija, iakougledate ~ovjeka u komi-~nom polo`aju: poku{ajteda mu pomognete, a ako je tonemogu}e - podijelite sawim tu neprijatnu situa-ciju.

Nikada ne govorite datako SVI rade. SVI imajudrugo ime -NIKO, i uop{tenemaju lica. Ali ako vamka`u: “Tako se NIKO ne

obla~i” ili “Tako NIKOne razmi{qa” -uzvratite:“A ko sam JA?!”

Ne odazivajte se na “sta-romodno”, ve} na “nepri-kladno”.

Ne qutite se previ{e naroditeqe, zapamtite, onisu ve} bili u va{im godi-nama i da }ete vi tek bitiu wihovim.

Sem toga, oni su za vasroditeqi, za sebe – oni sa-mi.

Ne osu|ujte svoje rodite-qe prije nego osjetite kakoje biti u wihovoj ko`i.Tada }ete ih razumjeti.

Ugledate li na putukamen - podignite ga. Zami-slite sebe da tr~ite i da}e te zbog wega razbiti nos.Podignite ga iz saosje}awa.

Ne oklijevajte da ustupi-te mjesto starijem u tram-vaju. Neka vas bude sram akoga ne ustupite.

Ne likujte zbog pobjede!Dovoqna je svijest o woj.Posle pobjede - pru`iteruku protivniku.

Nikada pred drugima negovorite ironi~no o svo-jim bli`wima, drugi }eoti}i - bli`wi }e ostati.

Kwigu listajte sa gorwegugla stranice. Za{to? Zato{to ~itate s vrha na doqea ne obrnuto.Preveli sa ruskog jezika:

Dejan Joksovi}, GoranRadovi}, Ranko Terzi} IV-1

GENIJE HEMIJE

MARIJA KIRI

MARINA CVETAJEVA

D J E C I

SILVIJA PLAT

BOQE USKRSNU]EPameti nemam, ni re~i ni suza;Srce u meni kao kamen je,Za nade i strahove previ{e utrnulo je;Gledaj desno, gledaj levo, sama ostajem;Podi`em svoje o~i zgusnule od tuge;Ne vidim brda ve~na;Moj `ivot kao opali list je;O, Isuse, o`ivi me!

Priredila Milanka ^epi}, prof.

Medijska pismenost nudi mogu}nost pristupa, anali-ze, evaluacije ali i razumijevawa poruka u razli~itimkomunikacionim formama.

Mogla bi se definisati kao kriti~ko shvatawerazli~itih oblika medija, razumevawe i poznavawe teh-nika, tehnologija i institucija koje se bave medijskomprodukcijom, posjedovawe vje{tina da se poruka dekodi-ra i kriti~ki analizira i razumiju kompleksni odnosiizme|u publike, poruke i svijeta…

Uloga medija u dana{wem dru{tvu je izrazito velika.Mediji ne predstavqaju samo najzna~ajniji izvor infor-macija, ve} u isto vrijeme u velikoj mjeri uti~u na obli-kovawe pogleda na svijet pojedinaca i promovi{u vri-jednosti i obrasce pona{awa unutar dru{tva. Stoga jekriti~ko razumijevawe i osvije{}eno kori{}ewe medi-ja od presudne va`nosti za autonomno djelovawe pojedi-naca i za wihovu aktivnugra|ansku participaciju.Krajwi ciq je sticaweautomatske vje{tine da udodiru sa medijskom poru-kom postavqamo pitawakoja su uslov i medijskepismenosti i temeqistinske demokratije: Ko jenapisao/konstruisao ovuporuku; koje je kreativnetehnike koristio daprivu~e moju pa`wu; kakoovu istu poruku razli~itiqudi mogu do`ivjeti narazli~ite na~ine; koje vri-jednosti i ̀ ivotni stilovimi se porukom name}u ilise iz we izostavqaju;najzad, zbog ~ega se poruka{aqe, po{to znamo da jeve}ina medijskih porukaformulisana tako da ost-vari profit ili mo}..

Medijski pismen pojedi-

nac umije da prepozna i zauzme kriti~an stav premaodre|enim problemima kao {to su politi~ka korekt-nost, vidqivost svih dru{tvenih grupa u medijima, nasi-qe , propaganda… {ta je pravo na informaciju, a {tapravo na privatnost, koji su su{tinski postulati etikemedija. Medijska pismenost tako|e osposobqava qudeda sami oblikuju medijske tekstove, da koriste medijekako bi pomo}u wih izrazili svoje ideje i stavove i nataj na~in aktivno u~estvovali u kreirawu javnog prostoragra|anskog dru{tva. Vje{tina analizirawa i kriti~kog„~itawa“ medijske poruke razvija svijest o tome kakorije~i i narativi, slika i zvuk mogu da se koriste upromociji odre|enih ideja i ciqeva. Taj aspekt doprinosirazvoju kreativnih potencijala i estetskog senzibili-teta.

NEMAWA DRAGA[ III-2

MEDIJSKA PISMENOST

Od ove godine u na{oj {koli uveden jeizborni sadr`aj ULOGA MEDIJA-KRITI^KO RAZMI[QAWE I MEDIJ-SKA PISMENOST.

Za{to uloga mediJA?U savremenom dru{tvu, mediji imaju

ogromnu ulogu, uticaj i va`nost. Imaju}iu vidu mlade qude i osjetqiv period ado-lescencije kroz koji prolaze da bi odrasliu autonomne, li~no i dru{tveno odgovor-ne individue, mediji su jedno od kqu~nihsredstava, izvora znawa i stavova oveciqne grupe.

Mladi sa jedne strane u velikoj mjeriprate medije (posebno TV, radio i inter-net) i koriste ih u zabavne, obrazovne isvrhe informisawa, dok sa druge stranepostoji jako slaba kriti~ka svijest kadje u pitawu prihvatawe, upotreba i rea-govawe na prenesene sadr`aje.

Poseban problem koji se ti~e mladihi medija jeste predstavqawe mladih kaospecifi~ne grupe u medijima.

Bitno je razumjevawe potreba mladih isagledavawe i vrednovawe wihovih pote-ncijala. U ovom trenutku, mladi se usvom okru`ewu, lak{e i ~e{}e do`i-vqavaju kao problemati~ni, rije|e kaosnaga dru{tva.

Za sve one koji `ele da nau~e ne{tovi{e o ulozi medija i mladima u wima ida prisustvuju na{im radionicama mogudo}i 6. i 7. ~as svakog drugog ponedjeqka.Za detaqnije informacije obratite seprof.. Nevenki Jelovac i Milanki ̂ epi}.

Ako neko `eli da prisustvuje qetwemobrazovnom kampu ,,Uloga medija’’ mo`ese informisati na sajtu www.forum-mne.com.

Veqkovi} Natalija III-3

N O V I I Z B O R N I S A D R @ A J

9

[ta je umje}e vaspita-vawa? Da li je to samobriga, dobronamjerni sav-jeti ili je to velika pa-`wa, pretjerana bliskostdjece i odraslih, gdje od-rasli svaki konflikt rje-{avaju dopu{tawem, a si-tuaciju ~ine radosnom iinteresantnom?

Predla`emo da kratkoodgovorite (da, ne, pone-kad, djelimi~no) na slije-de}a pitawa testa.

1. Smatrate li da razu-mijete va{u djecu i da onirazumiju va{e postupke?

2. Da li sa vama djecarazgovaraju iskreno i dali vas pitaju za savjet?

3. Da li ih zanima va{posao?

4. Poznajete li drugoveva{e djece?

5. Da li oni provodevrijeme kod va{e djece?

6. Da li zajedno obavqa-te ku}ne poslove?

7. Da li provjeravate ka-ko u~e va{a djeca?

8. Da li imate zajed-ni~ka interesovawa ilineki zajedni~ki hobi?

9. U~estvuju li djeca upripremama za porodi~nepraznike?

10. A “dje~iji prazni-ci” - da li djeca vi{evole da ih proslavqaju savama ili `ele da ih pro-vode bez odraslih?

11. Da li razgovarate sadjecom o kwigama koje supro~itali?

12. A o televizijskimemisijama i filmovima?

13. Da li zajedno idete upozori{te, muzeje, naizlo`be ili koncerte?

14. Idete li zajedno u{etwu ili na putovawa?

15. Volite li da provo-dite slobodno vrijeme sa

wima?Odgovore je potrebno za-

pisati. Za svako “da”- dvapoena, za svako “djeli-mi~no”, “ponekad”” – jedanpoen, za “ne” – nula poena.Predla`emo da prebroji-te osvojene poene.

Vi{e od 20 poena - va{eodnose sa djecom mo`etesmatrati uspje{nim.

Od 10 do 20 poena - odno-se mo`ete ocijeniti kaozadovoqavaju}e, ali kaonedovoqno uspje{ne. Pre-ostaje vam da razmislitekako da ih poboq{ate.

Mawe od 10 poena - jasnoje da nedovoqno kontakti-rate sa va{om djecom. Mo-rate hitno preduzeti odgo-varaju}e mjere kako bistepoboq{ali odnose.

Sa ruskog prevele:Nela Mr{ovi},

Nevena Tomanovi}

Mitovi Stare Gr~ke ra|aju bogo-ve i junake koji nikada nisu ni

`ivjeli, a koji su ipak pre`ivje-li hiqade godina i nad`ivjeliistinske qude raznih pokoqewa.Junaci koji veli~inom svojihdjela nose bistrinu uma, mudrosti slavu svijeta. Svojim sudbina-ma kroje te legende i u wima ̀ ivekao hrabri i besmrtni ~uvari`ivota ili kao okovani robovivje~ne smrti.

Ko je Sizif?Sin gospodara vjetrova Eola i

Enarete. Osniva~ grada Korinta itvr|ave Akrokorint. Grk, s kimse niko nije mogao mjeriti u mu-drosti i lukavosti. Slavan i ra-doznao. ^ovjek koji stremi sudbi-ni koju je mo`da odredio prvimudisajem. On uhodi bogove. Izazi-va bijes kod Zevsa. ^ovjek ~ija jedu{a poslana u podzemqe, carstvosmrti i u`asa. Du{a koja je tre-balo da jau~e i stewe jer ne mo`ebiti izbavqena. ̂ ovjek koji je Ta-nata okovao u gvozdeno bure. Onajkoji je naru{io poredak smrtnos-ti i rasko{nih sahrana. Onaj kojije uzeo poklone bogova smrti.

Sizif dva puta bje`i od svije-ta sjenki i vara bogove. Vra}a seu rasko{ni `ivot, ali ga upravota gozba opet {aqe u Hadov svijet.

Wegovo djelo nije moglo bitizaboravqeno. Jedan ogroman kamenpostaje wegov `ivot. Gurawe togkamena uz brdo i wegovo stro-

po{tavawe u podno`je postajenova stvarnost i ubija svaku`equ za promjenom i tra`ewemizlaska iz postoje}eg stawa.

Apsurd kod Sizifa?Sizif je apsurdni junak. Koli-

ko po svojim strastima,toliko ipo svojim mukama. Tragi~an jezato {to je svjestan. Pro`ivqa-va dane i boli i radosti .On jeapsurdan i, razmi{qaju}i o svommu~ewu, u}utkuje svoje idole.Wegovim mukama nema kraja, nitisu im kraj bogovi predvidjeli.

Za{to ba{ Sizif?@ivio je `ivotom trgovine,

la`i i rasko{i,n e ostavqaju}ini{ta vrijedno iza sebe. Kadadospijeva na planinu i dobijakamen, postaje svjestan kako je zakaznu apsurdnog `ivota i po-ku{aja izbjegavawa smrti, kakobi ̀ ivio i daqe apsurdan ̀ ivot,dobio upravo apsurdan `ivot ubesmrtnosti.

„Sizifov posao“- besmisleninapor da se ostvari neki uzalud-ni ciq ili borba da se sre}omispuni qudsko srce?

Wegovo lice koje pati u blizi-ni kamena ve} je i samo kamen.

Wegov predah vra}a patwu, ali isvijest. Kada silazi, on jemo}niji od svoje sudbine. On jeja~i od svoje stijene .Sre}an je, jerje uvijek prisutna neizvjesnost.Shvata uzaludnost svog posla aliga zadovoqno prihvata kao tak-vog.I zaista ,gdje bi bila wegovamuka kada bi ga nada u uspjeh nasvakom koraku podr`avala?

Sizif u nama i oko nas?Qudsko srce ima sklonost da

sudbinom zove samo ono {to gauni{tava. Veliki dio ̀ ivota gra-dimo na nadi za sjutra{wimdanom, a on je korak bli`e smrti.Da li su qudi apsurdni sami posebi ili apsurd nastaje poku{ajemrazumijevawa nerazumqivostisvijeta? Da li prihvatawe apsur-da zna~i prihvatiti revolt, slo-bodu i strast? Monotonost radapredstavqa i tragediju i komedi-ju. Da li su poslovi koje dana{wiqudi rade jednako monotoni iapsurdni kao i Sizifov? Da li jesvaki radnik dijelom Sizif? Ako,makar, na tren uklonimo pojmovebogova, raja i pakla, ostajemo samisa do`ivotnom borbom koju nakraju zasigurno gubimo.

Da li uprkos svemu ovom mo-`emo biti sre}ni?

Da, jer `ivot nije apsurd. Ap-surd je `ivot.T o je jedina opip-qiva mogu}nost koja nam se nudii zato se moramo boriti. Moramose suo~iti sa ograni~ewima vlas-titog znawa.

Da li je smrt negacija svih na-{ih uspjeha?

Svako mo`e da odabere `ivotili smrt. Ako odabere prvo, pos-taje buntovnik. Ako ipak odaberedrugo, dobija apsurd. Postatisvjestan apsurda zna~i izbje}ispoznaju smrti kao neizbje`nu.Na}i se na rubu i vinuti se swega, zna~i biti i najodlu~niji inajo~ajniji. Umrijeti dobro-voqno, zna~i osjetiti podrugqi-vost i odsutnost svakog razloga za`ivot ,beskorisnost patwe. Iliostati i `ivjeti?

Istinski heroj apsurda nijesamo ratnik ili umjetnik, ve} iobi~an ~ovjek koji shvataneizbje`nost smrti, a ipak seprotiv we bori.

Apsurd `ivota ne poznaje nivrijeme ni mjesto.

Besmrtnost - beskrajni otkuca-

ji srca? Besmrtnost - umjetnost? Ito posti}i, do`ivjeli bi apsurdi prazninu, ostavqaju}i mini-mum za pre`ivqavawe, a ne doseg-nuti vi{i smisao `ivota.

Mit-spona me|u generacijama iepohama ili samo sudbina mito-lo{kih bi}a?

@ivimo u vremenima vje~iteborbe dobra i zla. Problemi sakojima se suo~avamo povezuju nassa sudbinama davnih duhova pro-{losti. Mit je nedvosmislena po-tvrda ove istine.

Ostavqamo Sizifa u podno`juplanine. Ostavqamo ga u kris-talnom odsjaju planine pune no}ida oblikuje svoj svijet. Svijetkoji, niti je neplodan ni bezvri-jedan.On smatra da je sve dobro.

Svoje breme uvijek iznova pro-nalazimo. Tu je i Sizif, koji nasu~i i vi{oj vjernosti, kojapori~e bogove i podi`e kamewe.Sama borba da do|emo do vrha iispuwewa bilo kakvog sna, kazneili te`we je dovoqna da ispunina{e srce. Zato Sizifa treba dazamislimo kao sre}nog. U tompogledu usmjerenom na boravi{tebogova, otkrivamo nadu i bezna|e,preplitawe straha i sre}e, po-~etak i kraj, bijes i prihvatawe,nadmo}i nemo}. I prihvatamo iporaz i pobjedu. Jer svi te`imonekoj sudbini. I bje`imo od wesame. Ba{ kao i Sizif…

Goran Radovi} IV-1

Rije~ “Iluminati” u pre-vodu zna~i prosvijetqeni,iiako se 1776 godina uzimakao godina osnivawa tajnogdru{tva, neki nau~nicismatraju da je dru{tvoosnovano mnogo ranije. Na-ime,1500-tih godina jazizme|u nauke i religijepodstakao je, smatraju ovinau~nici, grupu obrazova-nih qudi da se suprostaviu~ewu crkve. Kao obraz-lo`ewe za{to se tolikotajanstveno pomiwu, od tadasve do 18 vijeka, navodecrkvu koja je poku{avalasuzbiti wihov uticaj.

Adam Vajshaupt, profe-sor prava na univerzitetuIngolstat osniva tajnodru{tvo Iluminata 1776.g.Me|utim, Bavarska vlada,poput crkve, ~lanove dru-{tva progawa ve} od 1787.godine.

Prema podacima nau~ni-ka Iluminati iz 1500 godi-ne i iz 1776 godine mnogo susli~ni.Pored istog imena,i kod jednih i drugih pojav-quju se isti simboli, pro-ces inicijacije je sli~an,pa prema tome to je istodru{tvo.

Znak Iluminata premastarim dokumentima je sim-bol koji je prikazan kaoambigram (ambi-oba) ozna-~ava da se mo`e ~itati saobje strane).Moderna simbi-ologija uspjela je da rekon-strui{e ovaj legendarnisimbol koji je prema nekimpodacima napravio ano-nimni umjetnik ilumina-ta.

Iako su pripadnici ovogdru{tva progawani,imalisu velikog uspjeha u regru-tovawu novih ~lanova (nau-~nika iz cijele Evrope).

Me|utim, kako nisu moglibiti stalno u bijegstvupo~eli su se prikqu~ivatiostalim antireligijskimgrupama. Smatra se da su nataj na~in opstali sve do 18vijeka kada su odlu~ili daobjelodane svoje postajawe.

Na`alost, ponovo su pro-gnani od strane Bavarskevlade koja ih stavqa vanzakona.Prema kwizi “Orgi-nalni spisi reda-Ilumi-nati” koju je objavila Bava-rska vlada, otkriveni sutajni spisi Vajshaupta 1785g. koji su opisivali stvara-we Novog Svjetskog Poret-ka tzv. luciferijanska dok-torina*. Iluminati senakon ovog doga|aja, jo{vi{e infiltriraju {iromEvrope i Amerike. Na ovajna~in ulaze u krug najuti-cajnih i najbogatijih qudina svijetu.

Me|utim ovo su najvjero-vatnije samo {pekulacije,jer se wihovo postajawe odovog doga|aja smatra pro-

sto nemogu}im. Wihova taj-na mjesta okupqawa, vje{toizmi{qene mape i ogromnobogatstvo, me|u kojima je iiluminatski savr{eni di-jamant ~ak su postale mit.

Danas se, naprotiv, svevi{e govori o ovom dru-{tvu, wihovom tajnom uti-caju na svijet kakav danasznamo. Mnogi navode najva-`nije qude dana{wice kao~lanove Iluminata, sa do-sta realnim argumentima.Znaju}i da su svi ameri~kipredsjednici bili ~lano-vi nekih bratstava, trebase zapitati {ta ako su seIluminati prikqu~ilinekim od tih bratstava kao{to su se prikqu~ili ma-sonskim redovima vjekovi-ma unazad. Da li je zaistaistina da se Iluminati idanas sastaju, kroje}i sud-binu svijeta?

Ksenija ^avi} III-5

* lucifer- donosilac svje-tlosti- bukvalni prevod

SIZIF

APSURD ILI SRE]A?

I L U M I N A T I

NA[E SLOBODNO

VRIJEME I DJECA

PJEVAJ...Pjevaj, slobodna nebeska ptico,Melodiju svoju pusti preko gora,Melodijom svojom vrati ti dje~aka, [to za`eqe oti}i, tamo preko mora.

Melodiju svoju, ptico pusti glasno,Da za`eli odmah vratit’ se svom kraju, Ili ako sada za to bude kasno, Da bar pjesme tvoje u sje}awu traju.

Melodiju pusti tamo kroz daqine,Da ostali ~uju tvoje mile note,Da ne `ele cvrkut ptica iz tu|ine I da s tobom `ive, wihove `ivote.

Bojana Kne`evi} II-5

Hladnog zimskog jutra, 14- og februara u~enici gi-mnazije “Tanasije Pejato-vi}” koji poha|aju nastavuturisti~ke geografije, saprofesorom Asimom Kuhi-wom zaslu`nim za ovakavvid poha|awa nastave, kojiprevazilazi okvire klasi-~nog na~ina u~ewa, kre}uu jo{ jednu turisti~ku pos-jetu.

Sa velikom ̀ eqom za ne-kim novim iskustvom grupaod 50 u~enika krenula je uBudvu. Iako je put, u nekuruku, bio naporan, prirod-ne qepote koje su ostajaleza nama. budile su `equ zanovim otkrivawima. Dona{eg prvog odredi{taostavili su nas bez dahakawoni Tare i Mora~e kojipredstavqaju ponos CrneGore. Kad smo stigli umanastir Mora~a u`ivalismo u gostoprimstvu tamo-{wih sve{tenika. Oni sunam odr`ali veoma pou~na

predavawa o istoriji i zna-menitostima manastira,me|u kojima svakako najve-}u pa`wu privla~i freska“GAVRAN HRANI PRORO-KA ILIJU”. Nakon togakrenuli smo daqe. Slede}ipredah napravili smo naCetiwu. Obilaze}i prijes-tonicu posjetili smo isto-rijske znamenitosti: DVO-RAC KRAQA NIKOLE i[TAMPARIJU OKTOIH.Put nastavqamo daqe. Pa-norama Crnogorskog pri-morija bila je zaista o~a-ravaju}a i nagovijestila jeono {to nas ~eka tog dana.

U Budvi smo prisustvova-li SAJMU TURIZMA kojije pribli`io turisti~kuponudu kako na{e zemqe, ta-ko i zemaqa u okru`ewu.Sajmu je prisustvovao veli-ki broj posjetilaca koji suimali priliku da budu in-formisani o ponudama usvim vidovima turizma. Uveoma dobro organizovanom

ambijentu Sajma, pored {i-roke palete turisti~kih po-nuda imali smo priliku davizuelne utiske o turisti-~kim destinacijama upotpu-nimo suvenirima. Nakon{to smo detaqno obi{liprostorije Sajma, slobodnovrijeme smo proveli u upo-znavawu najatraktivnijegprimorskog grada. Opijeniprimorskim vazduhom `e-qeli smo da se {to du`e za-dr`imo, me|utim, vrijemeje brzo prolazilo i moralismo po}i nazad. Sre}ni zbogonoga {to smo do`ivjeli, atu`ni zbog povratka razmje-wivali smo utiske. U kasnesate, pomalo umorni i zado-voqni stigli smo u Pqevqa.

Svakako ovdje nije krajna{im aktivnostima. Grupaturisti~ke geografije }e idaqe nastaviti da u~i napravi na~in, {to i jesteciq ovog predmeta.

Adita Vlahoqak, JasminaKaqi}, Ivana Sokovi} III-1

SAJAM TURIZMA U BUDVI

^AS TURISTI^KE GEOGRAFIJE

10

Jo{ jedna ekskurzija gimnazi-je”Tanasije Pejatovi}” krenulaje 22. maja 2009.godine. U~enicitre}ih razreda, sa svojim razred-nim starje{inama i direktorom{kole po{li su na put po SredwojEvropi. Mar{ruta - tri evropskacentra: Be~-Prag-Budimpe{ta.Tako smo se, ispra}eni od rodi-teqa i mnogobrojnih ro|aka, otis-nuli na put od osam dana.

Ve} prvog dana je bilo dostanaporno. Prave}i male pauze,prelazili smo dug put. Pred ve~epro{li smo pored “BeogradskeArene”, a ve} je bila no}, kad smopreko Subotice, stigli na grani-~ni prelaz Horgo{. Put smo, na-kon dobrih sat vremena, nastavi-li pored Segedina i Budimpe{tedo Be~a. Bilo je jutro kada smougledali lice “carskog grada”,svjetskog centra muzike u kom sustvarali i radili Betoven,Mocart, Hajdn, [ubert… I zais-ta nas je odmah odu{evio.Tu namse pridru`io lokalni vodi~.Krenuli smo u obilazak. Tako smosaznali da je Be~, po kvalitetu`ivota prvi u svijetu, To je gradsvih onih koji ga vide svojim. Be~je mjesto ukr{tawa raznih kul-tura i nacija. O tome govori poda-tak da ovdje `ivi preko 100 000Srba. On je svakako i jedan odglavnih politi~kih centaraEvrope, ~emu svjedo~i i zgradaUN-a . Prvo smo napravili pauzupokraj Dunavskog torwa, nekadanajve}eg na svijetu. Na mjestu gdjesu sru{ene stare zidine grada,sada se nalazi be~ki Ring. To jerasko{na avenija, du` koje semogu vidjeti gra|evine, poputBe~ke dr`avne opere, Parlamen-ta, Be~kog univerziteta, muzeja,

Akademije i pozori{ta. Bilismo zaista odu{evqeni tim “sti-lom be~kog Ringa”. Nakon raz-gledawa iz autobusa, krenuli smopje{ke.Obi{li smo i palatu Bel-vedere, tako rasko{nu i impoza-

ntnu da prosto oduzima dah. Kadasmo se na{li u centru grada,odu{evila nas je katedrala Sv.Stefana. Tu smo vidjeli mnogeuli~ne zabavqa~e, razne muzi~keperformanse i sresli razne qudeu vrevi be~kog popodneva. Nakonsvega ovoga premoreni smo do{liu hotel i napravili pauzu, nakonkoje smo krenuli u zabavni parkPrater, koji je jedan od najpozna-tijih u svijetu. ^uveni Velikito~ak, sa visinom od oko 64m ipreko 250 atrakcija su nas obo-rili s nogu i ispraznili nov~a-nike. Svako je testirao svoju hra-brost i premoren se vratio uhotel.Tako se prepun utisaka za-vr{io prvi dan.

Narednog dana obi{li smo dvo-rac [enbrun, qetwikovac ha-bzbur{kih vladara. Od 1500 soba,od kojih se mogu razgledati”samo”40, mi smo obi{li 25. Naj-impresivnije su, svakako, odajeMarije Terezije i Dvorana ogle-dala, gdje je nastupao {estogo-di{wi Mocart. Nakon obilaskasmo krenuli u {etwu parkom. To jejedan od najqep{ih parkova sabrojnim zdawima, fontanama, sta-tuama, ~uvenom Glorijetom, ba{ta-ma i najstarijim baroknim zoo-vrtom. Ispuweni qepotom ovoggrada i svega {to smo vidjeli,napustili smo Be~ i uputili se u“grad stotinu torweva” - Prag.

“Zlatni grad”, ”kruna svijeta”,”san o kamenu” ili “majka svihgradova” nas je do~ekao u popo-dnevnim ~asovima. Uve~e smo,nakon odmora, oti{li u obilazakgrada. Bili smo odu{evqeni tr-gom Sv.Vaclava. Kao vremeplovomprene{eni, na{li smo se na mjes-tu starom vi{e stoqe}a gdje semogu vidjeti visoki torwevi, spo-menici junacima, crkve, ~uveniastronomski sat. On nas je posebnoodu{evio. Radi i kao astronoms-ki instrument, ukra{en sa 12apostola i 4 figure koje simbo-

lizuju ta{tinu, trgovinu, inva-ziju i smrt. Tu je i pijetao koji seogla{ava nakon blagoslova apos-tola.Svakako velika turisti~kaatrakcija koja je i nama privuklapa`wu. Mogli smo da probamo~uvenu pra{ku kobasicu ilipoznato ~e{ko pivo, {to su nekisa zadovoqstvom i uradili.

Narednog dana smo, sa vodi~em,obi{li pra{ki dvorac naHrad~anima gdje na ulazu udvori{te stoje nepomi~ni ~uvari,katedralu Sv.Vita, baziliku Sv.|or|a, novi i stari kraqev dvo-rac, Zlatnu ulicu. Ostali smozapaweni pred grandioznom kate-dralom Sv.Vita, u kojoj se ~uvazlatna kruna ~e{kih kraqeva.Na{li smo se i na Karlovommostu, najstarijem i bez sumwenajqep{em mostu u Pragu.

Upe~atqiv je sa 30 statua i 2goti~ka torwa na krajevima .Odsvih statua svetaca, izdvaja sestatua Sv.Jana Nepomuka, koji jeba~en sa mosta. Ka`u da, akododirnete ovu statuu, prati}evas sre}a i sigurno }ete se vra-titi u Prag. Svi smo je dodirnu-li jer smo `eqeli da se ponovovratimo. Danas je most prepunslikara ,trgovaca i turista.

^etvrtog dana smo obi{li Kar-love Vari, bawski grad iz IV vije-ka. Po legendi otkrio ga je KarloIV, kada je jedan od lovaca najelene upao u topao izvor mine-ralne vode. Poznat je po svojimizvorima tople vode koje smomogli da vidimo .Obi{li smoRusku crkvu, vidjeli mnogobrojneluksuzne hotele, uglavnom u vlas-ni{tvu Rusa. Narednog danaobi{li smo dvorac Kanapi{}eiz XIV vijeka.To je ku}a Habzbur-govaca a kasnije i Franca Fer-dinanda.Tu smo se upoznali sa bo-gatom zbirkom oru`ja i vidjelitrofejnu salu, nastalu nakonlova. Neko je na to gledao sa div-qewem a neko i sa grozotom zbog

svih tih ubije-nih i prepari-ranih `ivoti-wa.Tog dana smoimali i slo-bodno popodneza razgledawe ikupovinu.

Prag smo mo-rali napustiti7. dana.

I {ta jo{ re-}i za ovaj grad,sem da onaj ko

nije ovdje bio mora do}i, a ko je biopo`eqe}e da se vrati. Rano smokrenuli za Budimpe{tu. Usput smosvratili u Bratislavu, samo 60kmudaqenu od Be~a, glavni gradoviEvrope koji su tako blizu jedandrugom. Obi{li smo KatedraluSv.Martina, Gradsku ku}u, Gra{~a-lkovi} palatu - rezidenciju slova-~kog presjednika, vidjeli brdo Sla-vin i i{li kraqevskom ulicom.Grad je prepun turista i zanimqi-vih mjesta za posjetu.

U Budimpe{tu dolazimo u kas-nim popodnevnim satima. Nakonsmje{taja i odmora odlazimo nano}nu vo`wu brodom po Dunavu.To je do{lo kao vrhunac qepote iu`ivawa.Uvjerili smo se u druginaziv ovog grada - “Pariz Isto-ka”. Svi ti mnogobrojni mostovi,zgrada Parlamenta, spomenicitvr|ave - zaista izgledaju impre-sivno i romanti~no. Nakon togasmo oti{li u diskoteku i prove-li nezaboravno vrijeme.

Osmog dana na{eg putovawa po-{li smo u razgledawe grada savodi~em. Oti{li smo na Trg hero-ja. Statue kraqeva i krilati kipan|ela Gabrijela su prikazanikao pravi heroji i za{titniciMa|ara. Za svaki most u ovom gra-du postoji pri~a. Tako za jedanmost stoji da }e lavovi koji ~uva-ju most dobiti jezike kada mostpre|e Ma|arica koja nije preva-rila mu`a. Zaista origi nalno!Tu je i brdo Gelert sa koga se pru-`a veli~anstven pogled. Poglednam je svima zastao i na~uvenommad|arskom Parlamentu, simboluovog grada. Impozantna gra|evinasa preko 700 prozora i spojemsvih stilova. Tu je i bazilika Sv.I{tvana, velika i veli~anstve-na. Prilikom posjete tvr|aviimali smo priliku da vidimo pr-vu poslasti~ar nicu u Evropi ida probamo ~uvenu {ampitu, pra-vqenu nekada iskqu~ivo za kra-qicu. Ispuweni qepotom i to-

plinom grada dobrih paprika{ai slavnih kraqeva, krenuli smoza Sent Andreju, slikoviti gradsrpskih trgovaca iz XVIII vijeka.Nekada je tu `ivjelo oko 9000Srba, sada ih ima oko 90. Oni sunas toplo pozdravili, pjevu{e}ivesele pjesme. Obi{li smo Bogo-rodi~inu i Po`areva~ku crkvu,dvije od sedam koliko ih i ima.Vidjeli smo i ku}u Igwatovi}a ispomenik Vuku Karaxi}u. Sa ne-kakvom melanholijom i ~e`womsmo napustili taj gradi} muzeja iistorije. Na kraju svih ovih obi-lazaka imali smo vremena zakupovinu i kra}i odmor.

Prepuni utisaka i sa pomalosjete u o~ima a punog srca, napu-{tali smo Sredwu Evropu. Na{ifotoaparati su zabiqe`ili sli-ke koje su mamile poglede. Dugo}emo ih gledati, ne samo mi, ve}i mnoge druge generacije, dive}iim se, ma{ta}e da odu u te ~udes-ne zemqe, a mi da im se opet vra-timo. Suveniri koje smo ponijelizadr`a}e onu toplinu i du{uovih gradova.

U “Rodi}” na ve~eru stigli smooko pono}i. A ujutru na srbijans-koj granici, do~ekao nas je snijeg.Malo daqe, surova realnost, ali itoplina koju svi nosimo u srcima- slike na{ih Pqevaqa. Tako se uzagrqaju roditeqa, zavr{ila jo{jedna ekskurzija. I zaista je bilonezaboravno. Bilo je dru`ewa,igrawa, pjevawa, neprospavanihno}i i puno zabave, kako u autobu-su, hotelima,t ako i u obilascima.Zaista je ovo samo jednom u ̀ ivotu.Treba zahvaliti mnogima jer je ovoputovawe bilo savr{eno i nezab-oravno. Hvala vam u ime svih!

Bili smo u srcu kulture, isto-rije, zabave i raznolikosti. Mno-go smo vidjeli i nau~ili. Svakoko po`eli, ne}e pogrije{iti akozaluta putem kulture SredweEvrope.

Goran Radovi} IV-1

PUT PO SREDWOJ EVROPI

NA KRILIMA KULTURE

Budim se i vidim horizont. Ponovo po~i-wem da sanjarim. Taj san je tu i dawu i no}u.To je sve {to imam, jedan san , jednu viziju.

Podnije}u sve. Natjera}u sebe da podne-sem. ^ak i kad tama obuzme moj `ivot, na-da `ivi u meni. Jer, svaki ~ovjek ima mi-siju. Ja sam tu da ispunim moju.

Ne mogu promijeniti svijet a ipak }u po-ku{ati sa jednom prekrasnom osobom. Onje na mom nebu, blizu. Veza}u ga mojom bu-du}no{}u.

Tu budu}nost ̀ elim da obojim jo{ jednom

qubavqu. Za mene , ta qubav, to je jedan je-zik, francuski jezik. Mnogo ga volim.Uvijek me je fascinirao. To }e biti paso{za moju budu}nost. Ne smijem oklijevati jerje `ivot kratak i svaki dan jedinstven.Snaga dana{weg dana mo`e da promijenibudu}nost. Va`na je upornost.

Kad se ni~emu ne nadam, jedan klik natastaturu kompjutera me odvede na dalekoputovawe, daleko od sada{wosti. Taj mostkoji treba da pre|em da bih imala ispuwen`ivot, to je francuski jezik.

U martu /2009. godine, povodom dana fra-nkofonije u Podgorici, u~enici pqe-vaqske Gimnazije Tijana Pejatovi}, Mili-ca Bubawa, Marko Pejatovi} i MirkoPejatovi} osvojili su prvo mjesto za pre-zentaciju odra|enu u Power Point-u.U~enica Arabela [anti} osvojila je tre}emjesto za sastav.

Prezentacija je ra|ena na temu "San", aideja koja je bila glavni vodi~ za obraduprezentacije je borba protiv poroka pla-nete Zemqe. Za realizaciju ove idejezna~ajan je bio kabinet hemije i kadroviokoline. Dobar timski rad je presudio daprezentacija bude dobro organizovana ipostigne uspjeh.

Literarni rad "Paso{ za budu}nost" jebio ograni~en na 180 - 200 rije~i. Ponu-

|eno je bilo jedanaest rije~i od kojih je kaokqu~na bila - jezik. U radu je zapravotrebalo izraziti qubav prema jeziku iwegovu mo} da predstavqa "vrata u svijet".

Ovim temama bilo nam je omogu}eno daizrazimo svoju kreativnost i preto~imosvoju qubav jeziku u rije~i.

Bili smo jako ponosni kad smo prilikomuru~ivawa nagrada vidjeli svoje radoveizlo`ene. Atmosfera je zaista podsje}alana Francusku. Govoreno je francuskim ipredstave su tako|e bile na francuskomjeziku. Nagrade nam je uru~io francuskiambasador Bernard Garancher. To je bilajedna velika motivacija za daqe u~ewe,jer "koliko jezika zna{, toliko qudi vri-jedi{".

Arabela [anti} II-3

DANI FRANKOFONIJE 2009.

Sastav kojim je u~enica Arabela [anti}, osvojila tre}e mjesto na konkursu za

sastav na francuskom jeziku, organizovanom povodom dana Frankofonije 2009.

Mon passeport pour demainJe me réveille et je vois l’ho-

rizon. De nouveau je tombedans mon rêve. Mais, ce rêve,je le fais de jour et de nuit.C’est tout ce que j’ai, un rêve,une vision.

Je supporterai tout. Je m’ef-forcerai. Et quand l’obscuritéenveloppe ma vie l’espérancevit en moi. Chaque homme aune mission. Je dois accom-plir la mienne.

Je ne peux pas changer le

monde, mais je l’essayeraiavec une personne magnifi-que. Il est sur mon ciel, il n’estpas loin. Je le lierai avec mondemain.

Je désire colorier mon ave-nir avec un autre amour. Pourmoi, cet amour est une langue.Cette langue, c’est le français.Je l’adore. Le français m’atoujours fascinée. Ce sera unpasseport pour mon demain.Je ne peux pas hésiter parce

que la vie est courte et chaquejour est unique. Un aujou-rd’hui a la force pour trans-former un demain. L’obstina-tion est importante.

Quand je n’espère rien, unclic sur l’ordinateur peut meconduire dans un grand voya-ge, ailleurs de mon présent.Ce pont que je dois passerpour avoir une vie complète,c’est le français.

Arabela [anti} I -3

Moj paso{ za budu}nost

11

U~enici gimnazije “Tana-sije Pejatovi}” iz Pqevaqa,malog grada na sjeveru CrneGore: \uro Despotovi} (sadastudent prve godine FON-au Beogradu), Nina Bojovi}(sada drugi razred), VirnaHaxiosmanovi} (sada tre}irazred) boravili su u Rusijuod 29. 09. do 04. 19. 2009.g. Na`alost ovo putovawe nijeiskoristila Milena^olovi},u~enica koja je u to vrijemesvoje {kolovawe nastavilau Hong Kongu. Ekipa iz Pqe-vaqa sa Jelenom Cvijovi} izPodgorice ~inila je repre-zentaciju Crne Gore ( u svo-joj kategoriji ) na Festivaluruskog jezika i kwi`evnostiu Sankt Peterburgu, tj. Olim-

pijadi ruskog jezika. Boravak u Ruskoj Federa-

ciji, najve}oj zemqi na svije-tu, pored u~e{}a na Festiva-lu, zna~io je i upoznavawe sanovim qudima kako iz isto-~ne, tako i zapadne Evrope

Festival je pored takmi-~arskog dijela, nudio i mno-ge kulturno – umjetni~kesadr`aje i ekskurzije. No, dabi stigli do Sankt Peter-burga, prethodno je bilopotrebno pro}i dva krugatakmi~ewa preko intrrneta .U prvom krugu je u~estvova-lo oko 34.000 u~esnika kojisu radili test iz op{tegznawa ruskog jezika i kwi-`evnosti kao i ruske kultu-re. Broj u~esnika se reduko-

vao na 19.000. Pisali su esejna temu zavisno od kategori-je kojoj pripadaju, a bilo ihje {est:

- u~enici kojima je ruskistrani jezik;

- u~enici kojima je ruskimaterwi jezik;

- studenti kojima je ruskistrani jezik;

- studenti kojima je ruskimaterwi jezik;

- profesori ruskog jezika;- svi koji vole ruski jezik

bez starosnih ograni~ewa .U~enici, kojima je ruski

strani jezik, pisali su esej natemu: “Lice Rusije” – osobakoja za wih u svijetu pre-dstavqa Rusku Federaciju bezobzira u kojoj oblasti (kwi-

`evnost, sport, politika...). Posebnu kategoriju su ~i-

nili u~esnici koji su pjeva-li ruske pjesme. Na{i pre-dstavnici odabrani su natakmi~ewu u Nik{i}u.

U finalnom krugu, koji seodr`ao u Sankt Peterbugu,broj u~esnika sveden je na oko570. Prvog dana 30. 09. odr-`ano je takmi~ewe u pisawueseja. Tema za u~enike kojimaje ruski strani jezik bila je:“Za{to sam se odlu~io/la dau~estvujem?”. Od sto takmi-~ara biralo se {est najbo-qih, koji su i{li na usmenidio konkursa. Me|u tih {estbila je i Jelena Cvijovi} izPodgorice. Osvojila je drugomjesto i odnijela plaketuFestivala u Crnu Goru.Ruski tradicionalni samo-var, specijalni poklon, Jele-nu je veoma obradovao.

Drugi dan je bio rezervisanza posjetu Ermita`u. Bilo jeneopisivo vidjeti predmetei umjetni~ka djela, koje sido tada znao samo sa strani-ca uxbenika i enciklopedijaistorije i umjetnosti. Pozla-}eni ornamenti, stubovi,ramovi, lusteri, balkoni...,bili su potvrda veli~ine ibogatstva Carske Rusije. Ras-ko{ i sjaj zabqesnuli su nasi u Zimskom dvorcu. Slobod-no popodne mnogi su iskori-stili za obilazak Nevskogprospekta.

Savr{en zavr{etak ovogdana , koji je na ̀ alost imaosamo 24 ~asa, bio je odlazakna balet “Labudovo jezero”P. I. ^ajkovskog u Teataropere i baleta N. A. RimskogKorsakova.

Prije podne drugog oktobra“popuweno” je ekskurzijom,koja je obuhvatala obilazakgrada i upoznavawe kultur-ne ba{tine kako Peterburgai Rusije, tako i svijeta.

Peterburg je, kao simbolnove dr`ave, sagradio PetarVeliki. Doveo je arhitekte izanatlije iz zapadne Evropeda sazidaju wegove ulice idvorce. Vi{e od 150 000 rad-nika umrlo je pri izgradwiovog grada koji je gra|en takoda parira Versajskom dvorcuu Francuskoj. Sjeverna Vene-cija i “prozor ka zapadu” susamo dva od wegovih nadi-maka. Hram VoskresewaHristova, kanal Gribojedo-va i Bankovski most, Qetwuba{tu, Isakijevski trg,Smoqni sabor... – samo su ne-ka od mjesta koje su imalipriliku da vide u~esniciFestivala.

Na zavr{noj ceremoniji sedosta govorilo o ruskoj du{i,pojmu koga treba do`ivitida bi shvatili. Kao i sve,zavr{na ceremonija je bilaveli~anstvena; bogata zabav-nim programom, uqep{ana i

upotpuwena finalnim ta-kmi~ewem u pjevawu ruskihpjesama i govorewem monolo-ga. Interesantno je biloslu{ati govore o Evropi iRusiji, sli~nostima i raz-likama, kao i o predstavqa-wu Rusije. Glavni ciq Fes-tivala, propagirawe ruskogjezika i kulture pomalo jebio potisnut sporednim: upo-znavawem i dru`ewem, raz-mjenom mi{qewa, iskustavai utisaka u~esnika iz mno-gobrojnih dr`ava Evroazije.

No, na{e pute{estvije senastavqa kratkim obilaskomprijestonice i najve}eg gradaRusije- Moskve. Sjedi{tevlade je u Kremqu, palatikoju od starog grada odvajasvjetski ~uveni Crveni trg. UMoskvi ima lijepih zgrada,pozori{ta i univerziteta, atu je i veli~anstvena pod-zemna `eqeznica, otvorena1935. godine. ^ast da sve toobi|u i vide imali su u~e-nici pqevaqske gimnazije.

Utisci se polako sabirajuali odu{evqewe raste izdana u dan...

Virna Haxiosmanovi} III-2

SANKT PETERBURG

FESTIVAL RUSKOG

JEZIKA I KWI@EVNOSTI

12

• Kada si po~ela da seinteresuje{ za hemiju? Dali je neko posebno uticaona tebe da krene{ na ta-kmi~ewe?

-Moje interesovawe zahemiju po~elo je od sedmograzreda osnovne {kole, ka-da sam se i prvi put susre-la sa ovom naukom. I upra-vo zbog tog interesovawasam po~ela da se takmi~im;niko nije uticao na mene.

• Kakvi su bili tvoji re-zultati na takmi~ewima uosnovnoj {koli? Da li sipoha|ala neke ~asove dodat-ne nastave? Ako jesi, da lisu ~asovi uticali na pos-tignute rezultate?

-U sedmom i osmom razre-du osvojila sam prvo mjes-to na Regionalnom takmi-~ewu. U osmom razredu sambila ~etvrta na Republi-~kom takmi~ewu. Imalasam ~asove dodatne nastavei svakako da su jednim dije-lom uticali na rezultat.

• Znam da si u gimnazijipostigla mnogo boqe rezul-tate. Da li si se vi{e anga-`ovala ili je ne{to drugo

u pitawu?-Kao {to ve} zna{, u

prva tri razreda sam bilaprva na [kolskom i Dr`a-vnom takmi~ewu. Vi{e samse anga`ovala, a naravnoda je tu bio prisutan i ve-liki podsticaj od stranemog mentora, profesoriceRose Terzi}.

• Da li su zadaci na ta-kmi~ewima jako te{ki?Koliko vremena ti je po-trebno da se spremi{ za ta-kmi~ewe?

-Zadaci su prili~no te-{ki, a testovi su preobi-mni u odnosu na to kolikonam je vremena dato za izra-du testa. Oko mjesec danasam se spremala za Dr`a-vna takmi~ewa.

• Jesi li zadovoqna na-gradama?

-Veoma sam zadovoqna na-gradama, obzirom na to da jenagrada dvije godine za re-dom bio lap-top odli~nekonfiguracije, kao i u~e-{}e na raznim kampovima.Uz sve to dobitnik sam sti-pendije.

• Kako provodi{ slobod-

no vrijeme? -Aktivna sam u nevladi-

nim organizacijama. Ve}i-nu slobodnog vremena volimda provedem sa dru{tvom.Moram naglasiti da je mojavelika qubav muzika. Za-vr{ila sam i ni`u muzi-~ku {kolu, odsjek klavir.Bendovi koje najvi{e volimda slu{am su Ribqa ^orba, Partibrejkersi, EKV ,Azra , Smak, Dream Thea-ter, Nickelback, Nirva-na,…

• Da li ti se de{ava dazbog hemije malo zanema-ri{ ostale predmete ? Ima-ju li profesori razumije-vawa?

-Mjesec dana pred takmi-~ewe aktivno vje`bam he-miju, i tada zanemarim ve-}inu predmeta. Profesoriuglavnom imaju razumije-vawa.

• [ta planira{ da stu-dira{?

-Nisam jo{ definitivnoodlu~ila, dvoumim se izme-|u farmacije i hemije.

Intervju uradilaMilena Seratli} IV-4

Grupa mladih Crea-tive United, uz podr-{ku Kancelarije zamlade pri Ministar-stvu kulture, sportai medija, organizova-la je Festival za mla-de KUM FEST 2009.

Festival je okupiomlade qude iz ~itaveCrne Gore, i dao impriliku da predsta-ve svoje radove uoblastima muzike,glume, fotografije,grafita, karikature,poezije i proze.

Jedna od aktivnos-ti Festivala je bioi Sajam aktivnostiza slobodno vrijememladih, gdje su ra-zli~ite organizacije,klubovi, kulturne idruge ustanove pre-dstavile svoje pro-grame i aktivnosti zaslobodno vrijeme.

Festival je trajao 2 da-na,a odr`ao se 26. I 27. sep-tembra, na platou ispredkwi`are Karver u Podgo-rici, i programom je obu-hvatio slede}e segmente:otvarawe Festivala, sajamaktivnosti za slobodnovrijeme, nastupe mladihpop/rock/blues/funk/jazzbendova, ~itawe literar-

nih radova mladih autora,izlo`bu slika, izlo`bufotografija, crtawe gra-fita, crtawe i izlo`bukarikatura, predstavu ama-terskog teatra mladih izatvarawe Festivala….

U~esnici KUM fest-abili su i u~enici na{e Gi-mnazije: Irena Baj~eta iNemawa Draga{. Irena jesvoj fotografski talenat

predstavila fotografija-ma na temu „ Mladi u CrnojGori“, a Nemawa je recito-vao svoju pjesmu „ Nesu|enigospodar vremena“.

U~enici su se vratiliprepuni utisaka i nisukrili svoje odu{evqewefantasti~nom organizaci-jom i atmosferom pomenu-tog doga|aja….

Nemawa Draga{ III-2

RAZGOVOR SA DIJANOM XARI]

BEZ TAJNI U HEMIJI

KUM fest 2009.

Nemawa Draga{ je odli~an u~enik sasvim peticama, koje pokrivaju realne vri-jednosti i znawa. U~enik je podjednakouspje{an i u u~ewu, i u svim {kolskim ivannastavnim aktivnostima. Svoju nada-renost, radoznalost, zainteresovanost,smisao da odvoji bitno od nebitnog, poka-zao je kroz dosada{we {kolovawe. Dobit-nik je diplome “Lu~a”. Ispoqava i wegu-je sklonosti ka istra`iva~kom radu,posebno iz biologije. Nemawa je pobjed-nik na Dr`avnom takmi~ewu iz biologi-je u klasi prvih razreda, a samim tim inosilac svih prate}ih pohvala i nagrada.

I ove godine, na [kolskom takmi~ewu,Nemawa je iz biologije osvojio prvo mjes-to. Sve nas je odu{evio zbirkom poezije„Fantazija u plavom“. Pjesni~ki talenat

doveo ga je i do KUM festa, odr`anog uPodgorici. Poha|ao je kamp engleskog jezi-ka u Bijeloj, i kamp za biologe i hemi~areu Virpazaru. Vidno napreduje u izu~avawustranih jezika. Stekao je diplomu ozavr{enom Intermediate nivou engleskogjezika, zavr{io je PC TYPING kurs saocjenom A.

Jedan je od osvaja~a prvog mjesta u kvizuznawa o Evropskoj uniji.

Nemawa je i stipendista Vlade CrneGore. Talenat elokventnosti pokazao je i{irokoj publici preko lokalne TV, kaou~esnik u emisiji posve}enoj pobjednici-ma Dr`avnog takmi~ewa. Svojom odmjere-no{}u, taktom,kulturom govora mo`e daparira i iskusnijim sagovornicima.

Alma \ur|evi} III-2

NA[I TALENTI

NEMAWA DRAGA[

Na Festivalu se, svojim radovima izoblasti fotografije, predstavila i u~e-nica ~etvrtog razreda na{e Gimnazije,Irena Baj~eta. Ona je, u konkurencijivi{e stotina poslatih radova iz CrneGore, ali i regiona, odlukom organiza-tora Festivala, izabrana da sa jo{ 7fotografa – amatera, izlo`i svoje rado-ve na platou ispred kwi`are “Karver”.Tema konkursa “ Mladi u CG”. Wene dvijeizlo`ene fotografije su izazvaleprili~no interesovawe i mno{tvo pozi-tivnih komentara posjetilaca izlo`be.U prilog ~iwenici da je zaslu`ila da sena|e me|u najboqima ide i to da je zakonkurs saznala slu~ajno, te da je pos-lala dva ranije nastala rada, po svomizboru.

Irena se bavi fotografijom ve} vi{eod godinu dana, i ona joj najboqe “le`i”,mada se dosta uspje{no oku{ala i ucrte`u, pa va`i za svestranu umjetnicu.Svojim fotografijama predstavqa namsvijet iz nove perspektive. Kako samaka`e, fotografi{e sve {to joj se u~inizanimqivim, a inspiracije ima na pre-tek. Neki od wenih najboqih radova sunastali slu~ajno i na najneobi~nijimmjestima, {to najboqe pokazuje wenoumije}e i nadarenost da objektivomfotoaparata “uhvati” ono {to drugi i neprimje}uju. Sebi je ve} zacrtala nared-ni ciq – planira da upi{e Akademijuumjetnosti u Novom Sadu, Departman

fotografija i ve} se priprema za pri-jemni ispit. [ta nam drugo preostajeosim da joj po`elimo puno sre}e i uspje-ha u daqem {kolovawu i razvijawu svognesvakida{weg talenta.

Adna Mahmutovi} IV-2

IRENA BAJ^ETA

FESTIVAL FOTOGRAFIJE

Profesor:- Koliko je trajao Mage-

lanov put oko Zemqe?U~enik:- Mislim, oko 150 godina.

* * *Profesor:- Kada se desio Qudevi-

tov ustanak, prvi ustanakJu`nih Slovena?

U~enik:- ^etrdeset prve.

* * *Profesor:- Ko je osniva~ protes-

tantizma?U~enik:- Martin Luter King.

* * *- Koje teritorije je osvo-

jio car Trajan?U~enik:- Mesopotamiju, Jermeni-

ju i Da~iju Logan.

* * *U~enik:- Profesorice, je li

Tolstoj jo{ uvijek `iv?* * *

Profesor:- Kako se zove vjerovawe

u jednog boga?U~enik:- Mnogobo{tvo.

* * *Profesor:- Ako ugqenik ima 4 va-

lentna elektrona, kolikamu je valenca?

* * *Profesor:- Koji je glavni grad

[vajcarske?U~enik:- Stokholm.

* * *Profesor, kritikuju}i

nemirnog |aka:- Smiri se, ~itav ~as mi

ometa{ ~as...* * *

Profesor predaje lekci-ju:

- Kao {to vidite, ovakriva nije prava.

* * *Profesor:- Gdje se nalaze Pirineji?U~enik:- Nalaze se u sredwem

dijelu Ju`ne Amerike.* * *

Profesor:- Napi{ite naslov: Ba-

jron: Hodo~a{}e Hajlda^arolda.

* * *Profesor:- Ko je rodona~elnik di-

nastije Habzburga?U~enik:- Kraq Hazgurg.

* * *Profesor:- Nabroj mi zakone ide-

alnog gasa.U~enik:- [arlov, Gej-Lisakov i

Bojlerov zakon.

Nikola Beqka{,Vladan Drobwaki Mladen Cupara

III2

\A^KE ANEGDOTE I LAPSUSI

(ili mo`da ne?)

VIRTUOZI NEMIRAUzde na vrhovima prstiju sudbine,Izmi~u}a stvarnost, nemo} poraza,Kowanik puteva, gordosti, sivine,Lik u strahu od sopstvenog odraza.

Biseri u blatu, nemorala lanci,Ka`wavaju hladnu , razuzdalu tminu,Wi{u se obe}awa, k’o papirni ~amci,Prokletstva {ibaju talasa divqinu.

Nemirne poqane, zlog rastiwa majke,No}as pjesmu poje, vezenu od bura.Strah od neprebola i krvave bajke,Prolazi kroz vene, neba trubadura.

Nehotice pale,rasplakuju, gaze,Du{e izgubqenih u smiraju {ume,Praskozorja sestre, dane zimom maze,Na sceni `ivota , virtuozi glume.

Uzde na vrhovima prstiju sudbine,Izmi~u}a stvarnost, nemo} poraza,Kowanik puteva, gordosti, sivine,Lik u strahu od sopstvenog odraza.

Nemawa Draga{ III-2

13

Pqevaqska gimnazija, jednaod tri najstarije sred-wo{kolske ustanove u

Crnoj Gori, od svog po~etka rada1901. godine pa nadaqe, izwedri-la je desetine generacija matu-ranata, a u svom kolektivu okup-qala brojne qude bogatog duhai uma. Rijetki su biv{i |aciove vaspitno-obrazovne ustanovekoji nijesu uspje{no zakora~iliu svijet struke, nauke i stvara-la{tva. Danas kada se svesrdnozala`emo za evropske standarde usvim sferama ̀ ivota i rada, vri-jedi ista}i da su iskre evropskekulture varni~ile jo{ u prvimdecenijama rada ove obrazovneustanove. Unosili su ih profe-sori koji su stizali sa {kolo-vawa iz evropskih centara. Pro-fesori Todor Borovwak, \or|ePejanovi}, Aleksandar Mari},Lazar Popovi}, VladislavN e { k o v i } ,Jovan Spasi},Bruno Mar~i},A l e k s a n d a rAtanackovi},Risto Pejato-vi}, MitarO b r a d o v i }({kolovani uParizu, Be~u,Jeni, Kijevu,Pragu, Cari-gradu i drugimc e n t r i m a ) ,zajedno sa pro-fesorima kojisu studijezavr{avali uBeogradu, dalisu zna~ajneimpulse uprosvjetarskojmisiji ove{kole koja budu}im generacijamaproslijedi blistave primjereistaknutih prosvjetnih i kul-turnih stvaralaca, nacionalnihradnika i podvi`nika u raznimoblastima rada i `ivota. Onekima iz te plejade odva`nihostali su zapisi u vi{e listovai publikacija, kwiga, a o nekimapri~e jo{ nijesu dopri~ane.

Ovog puta poentu dajemo naportrete Milke Baji} Poderegini wenog supruga Igwatija, kao iwihovih k}erki Na|e i Qoqe,`iteqe Londona jo{ od pedese-

tih godina. Nedavna posjeta za-vi~aju wihove majke ~ije su ihporuke, utemeqene u patrijar-halnoj trgova~kloj porodici Ba-ji}a, pratile, kako ka`u, cije-log `ivota, povod su za pisaweovih redova. Nije pretencioznore}i da su ove dvije dame po

osje}awu is h v a t a w uvrstan izdanakpqevaqske iruske krvi, apo duhovnombi}u dijelom iizdanak pqe-vaqske gimna-zije.

Pri~a o ovojp o r o d i c i ,srcem vezanojza Gimnaziju,pobudila jeintenzivnijeinteresovaweme|u ~itaoci-ma, posebnoonih ~iji sukorijeni veza-ni za Pqevqa,i z l a s k o m

romana Svitawe, objavqenog 1987.godine. Tek tada prodrije sazna-we u kwi`evnu javnost i me|uqubiteqe pisane rije~i pri~a oMilki Baji}. Rijetko kojiPqevqak ne}e znati da je onana{e gore list. Ro|ena 1904. godi-ne u porodici Josifa Baji}a,trgovca iz Pqevaqa, koji je gajiopo{tovawe prema begovskoj poro-dici Bajrovi}a zbog wihovenaklonost prema Srbima. Zahva-quju}i takvim odnosima Bajro-vi}a i trgovca Josifa Baji}a idrugih istaknutih Pqevqaka,

Omer-beg Bajrovi}, brat pa{eBajrovi}a, u pregovoru sa turskimvlastima zna~ajno se anga`ovaoza po~etak rada pqevaqske Gim-nazije, naro~ito poslije po`ara1904. godine, kada je, zahvaquju}ipomo}i sa raznih strana a najvi-{e iz Srbije, sazidana nova {ko-lska zgrada. Malo je poznato da jeugledni pqevaqski trgovac JosifBaji} izgubio ekonomsku mo}kada je jednom austrijskomoficiru pozajmio ve}u sumunovca koju mu ovaj nikada nijevratio. Poslije preranesmrti oca, brigu o porodici,{est k}erki i jednog sina,preuzela je supruga.

Milka pripada prvoj gene-raciji maturanata pqevalskeGimnazije koja je iza{la1924. godine. Potom se upisa-la na Filozofski fakultetu Beogradu , gdje je diplomi-rala 1928. godine na odsjekusvjetske i nacionalnekwi`evnost. Prvo kr{teweu obavqawu plemenitog pozi-va imala je u pqevaqskoj Gim-naziji. Tu se upoznala saIgwatijem Podereginom,Ukrajincem, izbjeglim pos-lije Oktobra iz Sovjetskogsaveza. I on je bio profesoru pqevaqskoj Gimnaziji, gdjeje zapo~eo rad godinu dvijeprije we. Radni anga`mannastavila je u Prokupqu,Kraqevu, a u prvim poratnimgodinama bila je professoru [estoj mu{koj gimnaziji uBeogradu, sve do penzionisa-wa 1955. godine. Umrla je 1971.godine u Londonu, a sahrawena uPqevqima. Prije svoje smrti svusvoju zaostav{tinu u Kraqevu,vrijednosti tada{wih dva i pomiliona dinara, poklonila je za

izgradwu spomen-parka.Me|u biv{im profesorima

Pqevaqske gimnazije svojim in-telektualnim, stru~nim i peda-go{kim radom zaiskrio je Igwa-tije Poderegin, mu` MilkeBaji}.

U pqevaqsku Gimnaziju dospioje kao ruski emigrant, 1927. Bioje in`ewer agronomije. Poti~eiz ugledne plemi}ke porodice ukojoj je vaspitavan u tradicio-nalnom patrijarhalnom duhu,izvan ideolo{kih uticaja, zajed-no sa starijom bra}om Andrejom iSergejom . Wegov otac Petar, kaostarovjerac, do{ao je iz Rusije uUkrajinu. Posjedovao je fabriku~okolade, koja je poslije Okto-barske revolucije pre{la u

dr`avnu svojinu. Prema kazivawuwegovih unuka Na|e i Oqe, sadaje tu najve}a fabrika konfekci-ja u Ukrajini. U jednoj od ku}aPoderegina bilo je smje{teno si-roti{te ]urkina, koje su ̂ urkini on osnovali i odr`avali. Zavrijeme wegove slu`be u Kraqe-vu, gdje je bio profesor u sredwojPoqoprivrednoj {koli, 1941.

godine u vrijeme masovnog strije-qawa stanovni{tva tog grada, naspisku za odstrijel na{ao se iin`ewer Igwatije Poderegin.Kada su saznali da je belogarde-jac i da je emigrirao iz Rusije

zbog antikomunisti~kogstava, Wemci su rije-{ili da mu poklone `i-vot. Igwatije nije isko-ristio tu {ansu da sespase od smrti koja ga~ekala, ve} je hrabro iodva`no ostao u strojuuhap{enih kolega i u~e-nika kojima je predavao,~vrsto rije{en da sawima zajedno ode u smrt.Taj ~in za~udio je We-mce, ali nijesu se moglisuprotstaviti wegovoj~vrstoj rije{enosti dastrada zajedno sa svojimu~enicima i kolegama.Tako je veliki broj rus-kih emigranata, koji suuto~i{te na{li u Jugo-slaviji pod naletomOktobarske revolucije,ostao bez jednog hrabrogsapatnika. Ipak, oktobarje za wega bio koban mje-sec. Izbjegao je onaj uRusiji, alije dobrovo-qno oti-

{ao u smrt tako|eu oktobru na tluSrbije, me|u {esthiqada strijeqa-nih rodoquba, uKraqevu, gdje jebio profesor u Po-qoprivrednoj {ko-li u tom gradu, gdjeje u`ivao ugleduzornog pedagoga,~ovjeka i rodo-quba. Dao je bli-stav primjer oda-nosti generacijamakoje je vaspitavaou duhu rodoqubqai slobodarskihstremqewa.

Tokom svog bo-

ravka u Pqevqima i rada u pqe-vaqskoj Gimnaziji ostavio je usje}awima tada{wih u~enika ikolega duboke tragove izuzetnogstru~waka i ~ovjeka i narodnogprosvjetiteqa. Bio je to bezsumwe jedan od prvih poqopri-vrednih stru~waka u pqevaqskomkraju koji je svoje stru~no znaweprenosio i izvan u~ionice,pru`aju}i savjet seqacima kakona svojim imawima da postignu{to ve}e prinose. Bio je rado do-~ekan u svakom domu gdje su ga saizra`enom znati`eqom o prim-jeni agrotehni~kih mjera u tadazaostaloj poqoprivredi s du`nompa`wom pratili svi sagovornici.Za doprinos u primjeni nau~nihsaznawan i agrotehni~kih mjeradobio je vi{e priznawa me|ukojima i Orden Sv. Save.

Poslije rata Milka Baji} pre-selila se sa k}erkama Nade`domi Jelenom u Beograd.

Sestre Poderegin poha|ale susedmu `ensku gimnaziju uBeogradu. Naporedo su poha-|ale i baletsku {kolu. Odra-stale su vaspitavane poredmajke u ne ba{ lagodnimuslovima, ali maj~ina qubav,upornost i ma{tovotost u~i-nili su da wene dvije qupkeqepotice budu najqep{iizdanak u studenstskoh gene-raciji, sa kojima su mnogipo`eqeli da budu u dru{tvu.O wihovim likovima svjedo~esje}awa wihovih savremeni-ka o ~emu su ostavili zapisena stranicama Politike no-vinbar Ferid Mujezinovi} idrugi novinari i publicis-ti.

Hroni~ari su zabiqe`ilida je Na|a upisala Akademi-ju dramske umjetnosti u klasiprofesora Jo`e Ruti}a. Bilaje to generacija kojoj su tihgodina pripadali pozori{niglumci Pavle Min~i}, Dejan^avi} Ciga Jerini}, JelenaJovanovi} @igon, PetarBani}evi} i drugi. Diplomi-rala je 1954. godine ulogomAnke u predstavi Qubavnici,u Beogradskom dramskom

pozori{tu.Na|a Poderegin filmsku kari-

jeru po~ela je u filmu Ba{ ~eliku Beogradu, potom u filmu @ikeMitrovi}a E{elon dr M I ukoproduikciji Ku}a na obali. Od1952. do 1968. godine igrala je utri jugoslovenska i 32 wema~ka iengleska filma i vi{e televi-zijskih programa. U filmskoj jav-nosti zapa`ena je po ulogama udva filma o Xemsu Bondu i dru-gim filmskim ostvarewima.

Na|a je bila udata za Majkla[rajbera, londonskog industrija-lca. Iz tog braka rodila se k}e-rka Tawa.

Qoqa je bila supruga Hola-n|anina. Imaju sina Andreja.Na|a je najve}i dio radnog vije-ka provela na poslovima scena-riste u BI-Bi- Siju, a Qoqa jepredavala slavistiku. Osniva~isu izdava~ke ku}e HANIGLENpabli{ing. Za vrijeme bombar-dovawa SRJ, 1999. godine inici-rale su organizovawe protestnihskupova u Londonu.

Zaista divan porodi~ni izda-nak biv{ih profesora pqe-vaqske Gimnazije, plemenitihlikova, koji zaslu`uju du`nosje}awe i po{tovawe.

PI[E: MILORAD JOKNI]

DUHOVNI IZDANCI

PQEVAQSKE GIMNAZIJE

Trijumf znawaSPISAK U^ENIKA KOJI SU USPJE[NO REPREZENTOVALI

[KOLU NA DR@AVNIM TAKMI^EWIMA IZ RAZNIH OBLAS-

TI (MATEMATIKA, FIZIKA, HEMIJA, BIOLOGIJA, FRAN-

CUSKI JEZIK, RUSKI JEZIK, PRVA POMO], [AH, KARATE,

INFORMATIKA I DRUGE AKTIVNOSTI)

1. Nikola Milinkovi} – matematika2. Milena Seratli} – matematika3. Milan Milinkovi} – fizika4. Marko Petri} – fizika5. Nikola Potpara – fizika6. Dijana Xari} – hemija7. Vladan [arac – biologija8. Nina Bojovi} – ruski jezik9. Virna Haxiosmanovi} – ruski jezik10. Milena ^olovi} - ruski jezik11. \uro Despotovi} –ruski jezik12. Tijana Pejatovi} – francuski jezik 13. Marko Pejatovi} – francuski jezik14. Mirko Pejatovi} – francuski jezik15. Milica Bubawa – francuski jezik16. Arabela [anti} – francuski jezik17. Alija Dervi} – informatika18. Erna Struji} – prva pomo}19. Marija Potpara – prva pomo}20. Olmo Vlahovqak – prva pomo}21. Kristina Te{ovi} – prva pomo}22. Dejan Jestrovi} – prva pomo}23. Natalija Veqkovi} – prva pomo}24. Sawa Mi{ovi} – {ah25. Milica Bubawa – {ah26. Ivana Mitrovi} – karate27. Ru`ica Maksimovi} – karate28. Jovana ^olovi} – karate29. Marta Ko}alo – karate30. Milorad \urovi} – aktivista31. Jovana Vukovi} – aktivista32. Jasmin ]irlija – aktivista33. Emir Pilav – aktivista

Ovi u~enici su pohvaqeni od strane Nastavni~kog vije}a inagra|eni adekvatnom kwigom

DirektorDragan Zukovi}

Igwatije Poderegin

Na|a Poderegin

Milka Baji} Poderegin

Crtao: Aleksa \a~i}

14

Humoristi~ko – ilustrovanilist “TIPAR” pokrenut je prijeotvarawa Gimnazije, Omladinski|a~ki ~asopis “NA[A ISKRA”poktrenut je 1931. godine, “U^E-NIK” 1972. godine, “MLADIHEMI^AR” 1974. godine, “29.MART” 1983. godine i “GLASGIMNAZIJE” 2000 godine.

Pqevaqska gimnazija po~ela jesa radom 1901. godine. Me|utim,mnogo ranije osje}ala se potrebaza otvarawem sredwe {kole uPqevqima. Pqevqaci su svojudjecu slali da se {koluju u drugamjesta te je to, pored ostalog, uti-calo da se ubrza otvarawe Gim-nazije. Veza pqevaqskih u~enikasa zavi~ajem vi{estruko se mani-festovala, izme|u ostalog ipokretawem |a~kih listova i~asopisa. Tako je, dakle, mnogoprije otvarawa Gimnazije pokre-nut od pqevaqskih gimnazijala-ca u Beogradu humoristi~ko –ilustrovani list “TIPAR”. Listje pokrenut 1983. godine i izlazioje do 1895. godine. List su pokre-nuli i ure|ivali: AnastasijePejatovi}, kasnije profesor iprvi direktor Gimnazije, wegovbrat Risto, vajar i slikar i Ste-van Samarxi}, kwi`evnik i jedanod osniva~a Gimnazije. Urednikstranica o zavi~aju bio je Anas-tasije Pejatovi}, wegov bratRisto ilustrator, a Stevan Sam-arxi} urednik humoristi~ko –politi~ke rubrike i vijesti izbeogradskog ̀ ivota. List je pisanrukopisom u jednom, najvjerovat-nije, primjerku, u jednom ili dvastupca bogato ilustrovan kari-katurama znamenitih tipova (pokojima je dobio ime). Prema kon-cepciji “TIPAR” je bio, poredduhovitog na~ina slikawa amo-ralnih likova i la`nih patrio-ta, dru{tvenih suprotnosti ite{kog polo`aja sirotiwe, i ufunkciji borbe napredne omla-dine protiv re`ima dinastijeObrenovi}a. Posebno je isticante`ak `ivot pqevaqskih |aka

sirotiwskog porijekla koji su, ipored patwi i slu`ewa kod boga-tih, zahvaquju}i prirodnoj daro-vitosti uspijevali da se i{kolu-ju i u zavi~aju uti~u na sveukupni`ivot.

List je ilegalno dopreman uPqevqa, jer su tada{we turskevlasti zabrawivale rasturawesrpske {tampe. Koliko se znaiza{lo je, odnosno ispisano, svega5 brojeva ovog lista.

Dolaskom \or|a Kiselinovi}a1931. godine u Pqevaqsku gimna-ziju, pokrenut je, odnosno nasta-vqeno je izla`ewe Omladinskog|a~kog lista “NA[A ISKRA”.\or|e Kiselinovi} je do{ao uPqevaqsku gimnaziju iz BijelogPoqa, gdje je u tamo{woj gimna-ziji predavao srpski i francuskijezik i pokrenuo ~asopis “NA[AISKRA” ~iji je bio vlasnik iodgovorni urednik. U broju 1.(prvom) za novembar 1930. godi-ne, broj je iza{ao u BijelomPoqu, u tekstu Uredni{tva uka-zuje se na te{ko}e oko izdavawai finansirawa lista, tako da jelist ure|ivan u Kru{evcu, {tam-pan u Para}inu, a izdavan u Bije-lom Poqu. “Iako je izlazila uunutra{wosti “NA[A ISKRA”po svom duhu nije bila provinci-jski ~asopis... Za wu je postojaosamo jugoslovenski intelektualniomladinac, kao wen objekat i su-bjekat. U tome je wen ciq i za-datak”. A ciq i zadatak, kako da-qe stoji u tekstu, je kulturnousavr{avawe omladine putem sa-radwe: “koji ~ita – taj zna, kojivi{e ~ita – vi{e zna, a onaj kojipak i pi{e – mnogo vi{e i solid-nije zna”. Uredni{tvo prepo-ru~uje “NA[U ISKRU” za razo-nodu koji }e pru`iti |aci zasamo jedan dinar i “kakvu za tajnovac nigde ne mo`ete na}i”.

U Pqevqima “NA[A ISKRA”iza{la je u osam brojeva: 3 - 4 zajanuar – februar 1931. godine, 5 –6 za mart – april 1931, broj 7 – 8za maj – juni 1931. godine, broj 1 za

oktobar 1931, broj 2 za novembar1931. Godine, 3 – 4 za decembar –januar 1932. godine, 5 za februar1932. godine i trobroj 6 – 7 – 8 zamart – maj 1932. godine.

Vlasnik i upravnik lista i uPqevqima bio je profesor \or|eKiselinovi}, a ure|iva~ki odborsa~iwavali su: Jovan Dragutino-vi}, Pavi} Radovi} i Raxo Bu~an,u~enici VIII razreda Gimnazije,izabrani \a~kom dru`inom“Polet” pri Gimnaziji.

“NA[A ISKRA” do`ivjela je30 izdawa. U Pqevqima je uz ovajlist izlazi i “ALMANAH NA[AISKRA”, za 1931. godinu, a ured-nici su bili u~enici VIII razre-da Gimnazije Filip Vojinovi} iBogdan Kr{ikapa.

Saradnici “NA[E ISKRE”bili su: Radovan Zogovi}, Janko\onovi}, Mihailo Vukovi}, Vu-kajlo Kukaw, Du{an Grbovi}, Ra-dovan Vukovi}, Savo Dragojevi},Aleksa Mari{i} i mnogi drugi.Godi{we je izlazilo 5 – 6 broje-va na 20 do 30 strana, a dvobroje-vi na 30 do 40 strana. U listu suse mogli na}i sastavi u~enika,kwi`evna i ̀ ivotna aktuelnost,rubrike o velikanima svjetskekwi`evnosti (Servantes, [eks-pir, Bajron).Saradnici su bilimahom u~enici gimnazija, u~i-teqskih {kola, bogoslovija, stu-denti koji su ranije sara|ivalikao sredwo{kolci i nastavilidaqu saradwu. Tekstovi su {tam-pani }irilicom i latinicom nasvim narje~jima srpskohrvatskogjezika”.

U septembru 1934. godine pro-fesor \or|e Kiselinovi} prem-je{ten je za profesora realnegimnazije u ]upriji. Wegovimodlaskom prestao je da izlazi ovajlist.

[kolske 1971/72. godine u Gim-naziji je okrenut “U^ENIK” –list u~enika i nastavnika Gim-nazije “Tanasije Pejatovi}”.[tampan je redovno svake godinedo 1978. godine, a wegovi odgo-

vorni urednici bili su u~eniciGimnazije i profesori: za 1972.godinu Vladimir Mr{ovi},u~enik IV razreda, za 1973. godi-nu Dragan Pavlovi}, u~enik IVrazreda, za 1974. godinu Ranka^vorovi}, u~enica IV razreda, za1975. godinu Elma Pojati},u~enica IV razreda, za 1976. godi-nu Zoran Krsmanovi}, u~enik IIIrazreda, za 1977. godinu Musta-fa Haxiatlagi}, profesor, za1978. godinu nije upisano imeurednika(!).

List “U^ENIK” tretirao jeproblematiku u~eni~kog ̀ ivota,rada i stvarawa, u~eni~kog sa-moupravqawa, potrebe udru`enograda kao uslov adekvatnijeg radau {koli, maturske radove, u~e-nike stvaraoce. Posebno je datoprostora udru`ivewu Gimnazije iCentra za usmjereno obrazovawe usmislu br`eg i svestranijeg ra-zvoja samoupravnih odnosa, do-djeli nagrada “OKTOIH”, a zatimprilozima o Veqku Vlahovi}u,Ivu Andri}u i prosvjetnom i kul-turnom znamewu na{eg kraja.

Povodom 81 – godi{wice radaGimnazije {tampan je sve~anibroj “PQEVAQSKA GIMNAZI-JA”, list u~enika i nastavnicaCentra za usmjereno obrazovawe“Tre}a proleterska sanxa~ka”.Ovaj broj je uredio profesor Mo-m~ilo Bojovi}.

^asopis za nastavno – nau~napitawa iz oblasti hemije pokre-nut je 1974. godine pod nazivom“MLADI HEMI^AR”, a od drugogbroja pod nazivom “HEMIJA”.Redovno je izlazio do 1979. godi-ne. [tampano je svega 6 ({est)brojeva u tira`u od 1000 do 2000primjeraka, u dvobroju od 1976/77.godine. Glavni i odgovorni ured-nik svih {est brojeva bio je pro-fesor Dragoqub Rondovi}. Sarad-nici u ~asopisu bili su u~enicii profesori ne samo Gimnazije,ve} i iz drugih {kola.

Udru`ivawem Gimnazije i[kolskog centra po~eo je da izla-

zi “29. MART” – list u~enika iradnika Centra za usmjerenoobrazovawe “Tre}a proleterskasanxa~ka”. List je pokrenut 1983.godine i izlazio je redovno do1990. godine – iza{lo 9 brojeva.Glavni i odgovorni urednik bio jeMom~ilo Bojovi}, profesor. Ulistu su tekstovi o {trajku u~e-nika 1939. godine, rezultati us-pjeha koji opomiwu, tekstovi onovom zakonu o usmjerenom obra-zovawu, obrazovawu na{ih rad-nika u inostranstvu (Holandija),kritici istoricizma i dokri-narstva u nastavi, kriti~koj ocje-ni ocjewivawa znawa u~enika,\a~koj zadruzi kao sponi rada iobrazovawa, sje~awu u~enika iprofesora na Gimnaziju, prevoditekstova sa francuskog i ruskogjezika, vra}awu starim korjeni-ma.

"GLAS GIMNAZIJE", listu~enika i nastavnika Gimnazije"Tanasije Pejatovi}" pokrenut je2000. godine. Do sada je iza{lo de-vet brojeva. Prvom broju urednikje bio profesor Miodrag ^ovi},za 2001. godinu profesor Milan-ka ^epi}, za 2002. godinu profe-sor ^edo Terzi} i za 2003. godi-nu, odnosno broj 4, ponovoprofesor Miodrag ^ovi}.

Urednik broju za 2004. godinu jeprofesor ^edo Terzi}, za 2005.godinu profesor Milanka ̂ epi},za 2006. godinu profesor Neven-ka Jelovac, za 2007. godinu pro-fesor Bojana Gruji}, za 2008.godinu profesor Jadranka Jestro-vi}.

Tehni~ki urednik svih brojevaGlasa Gimnazije i jedan od pokre-ta~a ovog glasila i autor nazivai grafi~kog rje{ewa lista je Mi-lorad Jokni}, novinar i publi-cista, autor vi{e reporta`a idrugih priloga iz pro{lostiGimnazije.

List je pokrenut godinu danaprije proslave stogodi{wicepqevaqske Gimnazije.

Dr Radisav Xuverovi}

PREKO STO GODINA U^ENI^KIH LISTOVA I ^ASOPISA

OD “TIPARA”DO “GLASA GIMNAZIJE”

Kako spojiti odli~anuspjeh u {koli sa vrhun-skim rezultatima u sportuznaju samo najboqi. Takvaje i na{a Sawa Mi{ovi}.Na pitawe kako joj polaziza rukom da bude najboqasportistkiwa Pqevaqa za2007. i 2008. godinu i odli-~an |ak gimnazije ”Tana-sije Pejatovi}”, Sawaskromno odgovara: “Sadosta upornosti, rada iodricawa, sve se mo`eposti}i”. Ve} dugi nizgodina Sawa se uspje{nobavi {ahom i posti`eodli~ne rezultate. Sa se-dam godina po~ela je daupoznaje tajne {ahovskihpoqa. Otac je taj, koji jepodstakao i nau~io da igra{ah.Iako se oku{ala i udrugim sportovima, {ah jeipak ostala wena najve}aqubav. Naravno, nije po-grije{ila. Od 1998. godine~lan je [K “Osnovnih isredwih {kola” Pqevqa.Trenutno je trenira vele-majstor Du{an Rajkovi} izSrbije. Prvu medaqu jedobila 2001. godine naPrvenstvu Crne Gore.Uslijedio je veliki brojnagrada na republi~kim,saveznim i me|unarodnimturnirima i takmi~ewima,

kao i veliki broj prizna-wa. Uspjela je da sakupioko 70 medaqa, od kojih je~ak 31 zlatnog sjaja.

Na republi~kim prven-stvima u pojedina~noj kon-kurenciji na Pionirskomprvenstvu CG u Danilov-gradu, kao u Pqevqima,tri puta za redom, Sawa jeosvojila prvo mjesto.Tu sui prva mjesta na omladin-skim i seniorskim prven-stvima {irom CG.

Na saveznim prvenstvi-ma osvajala je prva mjesta:prvo 2001. u Subotici,drugo slijede}e godine naPrvenstvu SCG i tre}e2003. u Vrwa~koj Bawi urje{avawu {ahovskihproblema. I u ekipnoj kon-kurenciji kao ~lan klubaili {kole osvajala je:prvo mjesto u republi~kojligi CG-ekipno, tre}e naEvropskom juniorskom pr-venstvu kao ~lan omladin-ske reprezentacije i drugomjesto u Segedinu, tako|ena Evropskom prvenstvu.2008. u~estvovalaje i na{ahovskoj Olimpijadi uWema~koj.

Sawaje i standardni~lan juniorske i seniors-ke reprezentacije CrneGore. Svojim najve}im

uspjehom smatra osvojeno30. mjesto na Svjetskomomladinskom prvenstvu uGaziantep - Turska 2008.gdje je prikazala veomadobru igru.

Pored svih ovih takmi-~ewa i putovawa {iromEvrope, Sawa je i odli~an|ak i u~enik odjeqewa IV-1 na{e Gimnazije. Za-hvalna je profesorima i[koli na velikom razu-mijevawu prema wenomizostajawu iz {kole zavrijeme takmi~ewa. [ahjoj nije donio samo velikibroj odli~ja ve} i mo-gu}nost putovawa i upo-znavawa raznih kultura inacija.

Sawa je vrijedna, upor-na, pametna i dobra osoba.Iako je ozbiqna na slici,dok igra {ah, ona je vese-la i uvijek spremna dapomogne. I nisu to samorije~i hvale koje }e re}iqudi koji poznaju Sawu.Wena najve}a `eqa je daosvoji titulu velemajsto-ra. Sawa, mi vjerujemo utebe i znamo da }e{ po-sti}i sve {to zamisli{.Ako pomjera{ figurice satakvom lako}om, mo`e{pomjeriti i granice.

Goran Radovi}, IV-1

Nikola Potpara je u~enik drugog razre-da na{e Gimnazije. [ahom se po~eo bavi-ti sa deset godina u [K “Osnovnih i sred-wih {kola” Pqevqa. Uporan je, radan,odgovoran i u dosada{woj {ahovskoj kari-jeri postigao je niz zna~ajnih rezultata,kako u ekipnoj, tako i u pojedina~noj kon-kurenciji.

U ekipnoj konkurenciji, kao u~enik O[“Ristan Pavlovi}” je osvojio prvo mjestou Baru 2007. godine. Nastupao je u Moskvina turniru “Bela lada”, a kao ~lan pio-nirske ekipe O[ “Osnovnih i sredwih{kola” doprinio je osvajawu prvog mjes-ta u pionirskoj ligi Crne Gore 2006. godi-ne.

U pojedina~noj konkurenciji u~estvo-vao je na Evropskom prvenstvu u HercegNovom 2006. i na Kupu Evrope za mlade {a-histe u Budvi ove godine. Osvojio je titu-lu Pionirskog prvaka CrneGore 2007. , titulu Omla-dinskog prvaka Crne Gore2009. , i drugo mjesto na Se-niorskom prvenstvu Pqe-vaqa, tako|e ove godine. NaOmladinskom prvenstvuCrne Gore 2009. u junu osvo-jio je titulu majstorskogkandidata. ^lan je i juni-orske reprezentacije CrneGore.

Koliko su vrijedni izna~ajni Nikolini rezul-tati govori i ~iwenica daje on jedini omladinskiprvak Crne Gore u {ahu ukonkurenciji omladinacaiz Pqevaqa i da se osvaja-wem titule pridru`io

najzna~ajnijim {ahovskim imenima u{irem okru`ewu.

Svojim rezultatima je izborio i u~e{}ena Omladinskom prvenstvu svijeta u Argen-tini ove godine.

Nikolin trener od 2007. je velemajstorDu{an Rajkovi}, koji je najvi{e doprinioodli~nim rezultatima ovog mladog igra~a.

Nikola trenutno u~estvuje na Me|una-rodnom turniru u Bukure{tu sa jo{ jeda-naest omladinskih prvaka iz drugihevropskih zemaqa. U narednoj godini, osimodbrane titule omladinskog prvaka CrneGore, o~ekuje ga i u~e{}e na Seniorskomprvenstvu sa najboqim crnogorskim vele-majstorima i u~e{}e na Evropskomprvenstvu u Rijeci, marta 2009 godine.Ka`u da wegovo svirawe na gitari budiprijatna osje}awa @elimo mu sve najboqe!

Goran Radovi} IV-1

SAWA MI[OVI]

USPJEH NA CRNO-BIJELIM POQIMA

NIKOLA POTPARA

OMLADINSKI PRVAK U [AHU

Crtao: Hamid Ni{i}, IV3

15

[kolska 2008/2009. godina po-~ela je sa radom 1. septembra

2008. godine. Ove {kolske godineupisano je 604 u~enika. Formiranoje 20 odjeqewa, u svakom razredu popet odjeqewa.

Po razredu broj u~enika je sle-de}i: u prvom 153, u drugom 141, utre}em 165 i u ~etvrtom razredu145 u~enika.

Prvi, drugi i tre}i razred ponovim nastavnim planovima i pro-gramima (Op{ta gimnazija) a~etvrti razred po starom konceptu(Gimnazija Op{teg smjera).

U nastavuje ukqu~eno 36. profe-sora i dva pripravnika.

U prvoj sedmici u organizaciji{kole poru~eni su uxbenici, preko“Pqevaqske kwi`are”. Nastava jepo~ela sa punim fondom ~asova odprvog dana, iako je bilo problema uvezi sa organizacijom ~asova osnov-nih izbornih premeta.

11. septembra 2008. godine odr-`ana je sjednica [kolskog odbora.Na sjednici je razmatran uspjeh ivladawe u {kolskoj 2007/08. godi-ni, zatim aktivnosti koje je {kolasprovodila u toku predhodne godi-ne. Razmatran je po~etak i proble-matika u novoj {kolskoj 2008/09.godini.

18. septembra 2008. godine odr-`ane su sjednice Odjeqenskih vije-}a svih razreda. Na sjednicama ra-zmatrane su informacijeodjeqenskih starje{ina o uslovima`ivota i rada u~enika i wihovimmogu}nostima za pra}ewe i usvaja-we programskih sadr`aja, o snadbje-venosti uxbenicima i uskla|ivaweizrade pisanih i kontrolnih zada-taka, odnosno testova i drugo.

18. septembra odr`ana je sjedni-ca Savjeta roditeqa na kojoj je pre-zentovana ista problematika kao ina [kolskom odboru.

Od 19. do 22. septembra u Tivtuodr`an je seminar za profesoreinformatike koji }e predavatipredmet Algoritmi i programira-we. Seminaru je prisustvovala pro-fesorica informatike Danka[aran~i}, po~etnik u nastavi, kojamijewa profesoricu Mirku Popa-di} koja je na bolovawu.

Nastavak tog seminara je od 3. do6. oktobra 2008. godine, tako|e uTivtu, a seminar se izvodi u sred-woj mje{ovitoj {koli “Mladost”.

Od 26. do 28. oktobra 2008. godi-ne za informati~are je organizovanseminar “Procjewivawe i ocjewi-vawe u nastavi” pri Zavodu za{kolstvo Crne Gore u Tivtu. Semi-naru je prisustvovala profesoricaDanka [aran~i},

26. septembra na{ih 10 u~enikaod Vlade Crne Gore dobili supoklone za prva tri mjesta na Dr-`avnom takmi~ewu, koje je odr`anou aprilu 2008. godine. Pokloni su:laptop ra~unari, {tampa~i u bojii besplatna upotreba ADSL-a (in-ternet za godinu dana).

Slijde}i u~enici dobili supoklone:

1. Nikola Milinkovi} IV5 (I mjes-to iz matematike u III razredu –mentor Dragan Zukovi})

2. Milan Milinkovi} III2 (I mjes-to iz fizike u II razredu – mentorMi}un Svrkota)

3. Xari} Dijana III4 (I mjesto izhemije u II razredu – mentor RosandaTerzi})

4. Milena ^olovi} II1 (I mjesto

iz hemije u I razredu – mentor Rosa-nda Terzi})

5. Jelena Bra{anac IV4 (I mjestoiz biologije u III ratredu – mentorTawa Draga{evi})

6. Nemawa Draga{ II2 (I mjesto izbiologije I razredu – mentor VesnaKastratovi})

7. Ana Vukovi} II2 (I mjesto izhemije u VIII razredu – mentor Slav-ka Krezovi}– O[ “Saqko Aqko-vi}”)

8. Irina Tomi} I1 (I mjesto izengleskog jezika u VIII razredu –mentor Olivera Unkovi} – O[ “Ri-stan Pavlovi}”)

9. Marko Petri} I1 (II mjesto izfizike u VIII razredu – mentor An-gelina Vu~ini} - O[ “Ristan Pa-vlovi}”)

10. Nikola Potpara I1 (III mjestoiz fizike VIII razredu – mentorAngelina Vu~ini} - O[ “RistanPavlovi}”)

Dodjelili ovih nagrada prisust-vovali su direktor Dragan Zuko-vi}, profesorice Rosanda Terzi} iNevena Tomi}.

22. septembra u Sve~anoj Sali Gi-mnazije odr`ano je predavawe natemu borba protiv raka, predavaweje odr`ao doktor @arkovi} iz Pod-gorice. Predavawu su prisustvova-

li u~enici I i II razreda.29. septembra 2008. godine zbog

izuzetno niskih temperatura po~e-lo je grijawe u {koli.

30. septembra 2008. godine, Slavi-{a Terzi} (domar), Jago{ Vukovi}(lo`a~), Milorad Vemi} (penzio-ner) i Milorad Ze~evi} (profesor)obnovili i osvje`ili su porodi~nugrobnicu Pejatovi}a u kojoj je sa-hrawen Tanasije Pejatovi}.

30. septembra odr`ana je sjedni-ca Nastavni~kog vije}a na kojoj jerazmatran po~etak {kolske godinei razmatran Godi{wi plan i pro-gram rada {kole za 2008/09. godinu.

2. oktobra 2008. Godine odr`anaje sjednica Savjeta roditeqa na ko-joj je razmatran Godi{wi plan iprogram rada {kole za 2008/09.godinu.

3. oktobra u~enici i profesoriobi{li su grobnicu Pejatovi}a.

6. oktobra odr`ana je sjednica[kolskog odbora na kojoj je usvojengodi{wi plan i program rada Gi-mnazije za 2008/09. godinu.

6. oktobra u Tivtu je odr`an je-dnodnevni seminar za profesorefilozofije, psihologije i geogra-fije. Organizator je Ispitni cen-tar, a seminaru su prisustvovaliDarinka Dukovi} i Asim Kuhiwa.

9. oktobra izveden je jednodnevniizlet sa sportskim sadr`ajem.

10. oktobra 2008. godine u~eniciiz nekih odjeqewa nijesu prisu-stvovali nastavi, jer su htjeli daizraze negodovawe povodom prizna-vawa nezavisne dr`ave Kosovo odstrane Crne Gore.

Od 10. do 12. oktobra u hotelu“Grand” na Cetiwu je odr`an semi-nar za profesore francuskog jezi-ka. Seminaru su prisustvovali pro-fesorice Emira Hamzi} i DragiwaZe~evi}.

20. oktobra u O[ “Bo{ko Buha”odr`ana obuka u~enika za izradu{kolskog sajta.

Od 28. do 30. oktobra odr`an jeseminar iz hemije u Tivtu na temu“Procjewivawe i ocjewivawe u nas-tavi”. Seminaru su prisustvovaleprofesorice hemije Munira De{e-vi} i Rosanda Terzi}.

25. oktobra 2008. godine Sajamkwiga u Beogradu posjetilo je 18profesora i 11 u~enika.

31. oktobra 2008. godine ispredHotela “Pqevqa” odr`an je Sajamorganizatora obrazovawa odraslihu op{tini Pqevqa. Na{ {tand suuredili u~enici Gimnazije.

3. novembra odr`ane su sjedniceOdjeqenskih vije}a, dakle zavr{enje prvi klasifikacioni period.

4. novembra otvorena je tenderskadokumentacija za izradu projektarekonstrukcije Gimnazije.

5. novembra 2008. sahrawen je pro-fesor SS[-e Mehmedalija Mano-vovo}, nekada je izvodio nastavu uGimnaziji.

7. novembra odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a, gdje je anali-ziran rad {kole, uspjeh u~enika,kao i stru~nih aktiva i profesorapojedina~no.

11. novembra odr`ana je sjednica[kolskog odbora na kojoj je anali-ziran rad {kole, uspjeh u~enika iusvojen je program proslave 107.Dana {kole.

14. novembra 2008. Odr`ana jesve~anost povodom Dana {kole iispra}aj radnice Zagorke Svrkotau penziju. Sve~anost se odr`ala urestoranu Gimnazije.

15. novembra 2008. Godine u 19,30 ~asova u~enici su izveli pozo-ri{nu predstavu “^UDAN SLU^AJDOKTORA XEKILA I GOSPODI-NA HAJDA”. Glumci:Emir Pilav - advokat, nau~nikJasmin ]irlija – ludi nau~nikAmra Sarvan – doktorova `enaJovana Vukovi} – nau~nikArslan Vlahovqak – batlerKatarina Mili}evi} – sekretaricaJelena Mitrovi} – `rtvena majkaBorka Ivanovi} – `rtvaJelena Topalovi} – medicinska

sestraDragana Jelovac – ku}na pomo}nicaSvetlana Baj~eta – ku}na pomo}nicaMarko Kne`evi} – detektiv[}epan To{i} - narator

Svijetlo: Emil ]irlija17. oktobra istori~ari su posve-

tili ~as istorije razvoju Gimna-zije i odr`ana je prezentacija{kole u~enika IV razreda Milo-rada \urovi}a.

Istog dana u Domu vojske CrneGore odr`an je rok koncert u 19,30~asova grupe ENDEFEKT za u~e-nike Sredwe stru~ne {kole i Gi-mnazije

13. novembra 2008. Godine u 19,00~asova u Sve~anoj sali Gimnazijeodr`ano je ve~e umjetni~ke muzikeTrio Con SPIRITO, trio za flau-tu, violon~elo i klavir. U~estvo-vali su @ana Marinkovi}, IgorPerazi} i Aleksej Mol~anov.

18. novembra, delegacija u~enikai profesora polo`ilo je cvije}ena grobnicu Pejatovi}a.

Istog dana odr`ana su sportskatakmi~ewa u malom fudbalu, ko-{arci, odbojci i rukometu izme|uSS[-e i Gimnazije.

18. novembra u Sve~anoj sali Gi-mnazije bila je promocija mono-grafije manastira “Sveta Troji-ca”.

Povodom dana {kole iza{ao jedeveti broj “Glasa Gimnazije”.

Od 17. do 19. novembra 2008. godi-ne u Tivtu odr`aw je seminar zaprofesore materweg jezika i kwi-`evnosti. Tema seminara je: “Proc-jewivawe i ocjewivawe u nastavi”.Seminaru su prisustvovali ^edoTerzi} i Milanka ^epi}.

Od 25. do 27. novembra 2008. godi-ne odr`an je seminar za profesorefizike u Tivtu na temu “Procje-wivawe i ocjewivawe u nastavi”.Seminaru je prisustvovao profe-sor Slobodan Jelovac.

26. novembra izvr{eno je otva-rawe tenderske dokumentacije zaizvo|ewe eskurzije u~enika III ra-zreda.

4. decembra u~enici Gimnazijeizveli su u Domu vojske Crne Goreza gra|ane predstavu “^UDAN SLU-^AJ DOKTORA XEKILA I GOS-PODINA HAJDA” na engleskom je-ziku.

10. decembra u Podgorici odr`a-no je jednodnevno savjetovawe zaprofesore geografije. Savjetovawuje prisustvovao Asim Kuhiwa.

12. decembra u Podgorici je odr-`ano jednodnevno savjetovawe zapsihologe, gdje je prisustvovalaMilojka Crnogorac – Nenadi}.

15. decembra u no}i izvr{ena jete{ka provala, gdje su ukradenidnevnici ~etvrtih razreda. Uz po-mo} kamera i kriminalisti~ke slu-`be isti su ubrzo prona|eni.

17. decembra u Podgorici odr`a-no je savjetovawe za profesore mu-zi~ke i likovne umjetnosti. Savje-tovawu je prisustvovala @aklinaMrdovi}.

24. decembra 2008. Godine na{iu~enici u Sve~anoj sali izveli supozori{nu predstavu “Gospo|a mi-nistarka”, Branislava Nu{i}a. Upredstavi su u~estvovali: Ivana@ivkovi}, Andrea Popovi}, EmirKulugija, Milo{ Milinkovi},Marko Lakovi}, Erdal Ajanovi},Jana Lon~ar, Jelena Iri}, Almir[ulovi}, Ogwen Golubovi}, Nema-wa Golubovi} – supervizor, a Jele-na Lu~i} je uradila poster.

26. decembra – [kolski odbor uzpreporuku Ministarstva je odobrioradno mjesto pomo}nika direktora.

31. decembra nastava je izvedenasa skra}enim ~asovima od 30 minu-ta. Dakle II klasifikacioni periodje zavr{en. Poslije ~asova, uz pri-godan koktel, direktor, Dragan Zu-kovi}, je po`elio sre}nu Novu godi-nu i nastupaju}e praznike ipodijelio kalendare za 2009. godi-nu.

3. januara 2009. Godine odr`anesu sjednice odjeqenskih vije}a isjednica Nastavni~kog vije}a.

5. januara 2009. godine u 11,00 ~a-sova saop{ten je uspjeh i uru~ene|a~ke kwi`ice.

9. 10. i 11. i 12. januara odr`anisu ispiti za vanredne u~enike.

15. januara Gimnazija je dobilajubilarnu plaketu od “Prosvjetnograda”.

Od 1. februara 2009. godine po~eoje sa radom pomo}nik direktora go-

spodin Hajrudin Kujunxi}, a 2. feb-ruara po~elo je drugo polugodi{teodnosno tre}i klasifikacioni pe-riod.

4. februara odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a, na kojoj je ana-liziran uspjeh i vladawe na krajuprvog polugodi{ta i neke pripre-me za polagawe maturskog ispita.

3. februara 2009. g. direktor Dra-gan Zukovi} bio je gost programaRTV – Pqevqa. Tema: Po~etak iorganizacija po~etka drugog polugo-di{ta.

10. februara odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a gdje su aktivii zajednica u~enika prezentovalisvoj rad.

17. februara direktor je prisu-stvovao seminaru o profesiona-lnom razvoju na nivou {kole.

20. februara odr`ana je sjednicaSavjeta roditeqa, na kojoj je anali-ziran uspjeh i vladawe u~enika nakraju I polugodi{ta.

24. februara pedago{kiwa Mi-lojka Crnogorac – Nenadi} u~estvo-vala je na seminaru u vezi sa pro-fesionalnim razvojem na nivou{kole.

26. februara 2009. godine odr-`ana je Sjednica [kolskog vije}ana kojoj je usvojen zavr{ni ra~un.^lanovi odbora su upoznati sa us-pjehom i vladawem u~enika u I polu-godi{tu.

26. februara poslije drugog ~asau~enici III razreda izrazili su ne-godovawe i dali podr{ku nekim gi-mnazijama u Crnoj Gori u vezi saeksternommaturom.

27. februara 2009. godine u Sve-~anoj sali Gimnazije odr`an je kon-cert – Virtualne harmonike.

27. februara 2009. godine profe-sorica Sawa Golubovi} u~estvova-la je na prezentaciji projekta “Bor-ba protiv korupcije u obrazovawu”u Beranama.

7. marta odr`ano je [kolsko ta-kmi~ewe iz matematike, fizike,hemije, biologije, stranih jezika,geografije i istorije. Ukupno jeu~estvovalo 50 takmi~ara.

7. marta 2009. g. u Sve~anij saliu 19 ~asova odr`an je koncert kvi-nteta “Allegro” –(Marija \ukano-vi}, Ana Perazi}, Uro{ Lap~evi}i Igor Perazi}).

12. marta 2009. godine u biblio-teci Gimnazije sve~ano su pro-gla{eni pobjednici na [kolskomtakmi~ewu. Direktor je pozdraviopobjednike, dok su pomo}nik direk-tora, Hajrudin Kujunxi}, i mento-ri u~enika uru~ili diplome i kwi-ge. Ukupno je podijeqeno 40 diplomai kwiga.

17. marta 2009. godine odr`anaje sjednica Nastavni~kog vije}a sadnevnim redom: “Prezentacija pro-fesionalnog razvoja na nivou {ko-le” i izvr{ena je analiza [kolskogtakmi~ewa.

28. marta, povodom dana Fran-kofonije, u Gimnaziji “Slobodan[kerovi}” dodjeqene su nagradena{im u~enicima. Prvo mjesto os-vojili su u~enici: Tijana Pejatovi}(IV razred), Milica Bubawa (II raz-red), Mirko Peratovi} i MarkoPeratovi} (I razred). Za projekatna temu: “San” (nastavak i kraj za-po~ete pri~e) prezentovane u PowerPoint - u.

Tre}e mjesto osvojila je u~enicaArabela [anti} koja je napisalasastav na temu “Paso{ za sjutra”.Ove nagrade su pokazateqi izuzet-no kvalitetne nastave francuskogjezika koju izvode profesoriceEmira Hamzi} i Dragiwa Ze~evi}.

Na takmi~ewu iz matematike kojeorganizuju Dru{tvo matemati~arai fizi~ara, Nikola Milinkovi}(IV razred) osvojio je prvo mjesto(mentor Dragan Zukovi}), MilenaSeratli} (III razred) osvojila jetre}e mjesto. Iz fizike Marko Pe-tri} (I razred) prvo mjesto i Niko-la Potpara (I razred) tre}e mjesto(mentor Mi}un Svrkota). MilanMilinkovi} (III razred) prvo mjesto(mentor Mi}un Svrkota).

30. marta 2009. godine odr`anesu sjednice Odjeqenskih vije}a IVrazreda.

3. aprila 2009. godine ambasadorSAD gospodin Roderik Mur posjetio

je Gimnaziju i razgovarao sa u~eni-cima III-1 u biblioteci.

4. aprila 2009. godine organizo-vano je Dr`avno takmi~ewe naTehni~kom fakultetu u organiza-ciji Ispitnog centra.

5. aprila odr`ano je takmi~eweu znawu samo za III-e razrede.

Dijana Xari} osvojila je tre}emjeto iz hemije – mentor RosandaTerzi}, Vladan [arac osvojio jedrugo mjestpo iz biologije – mentorTawa Draga{evi}.

6. aprila 2009. godine odr`anesu sjednice Odjeqenskih vije}a (I, IIi III razreda).

14. aprila na sjednici Nastavni-~kog vije}a izabrana je Milena ̂ o-lovi} za {kolovawe na nekom odSvijetskih kolexa.

22. aprila 2009. godine u~enikNikola Milankovi} u~estvovao jena matemati~koj Balkanijadi kao~lan reprezentacije Crne Gore,koje se odr`alo u Kragujevcu od28. aprila do 4. marta 2009. godi-ne.

24. aprila 2009. godine u~enici IIi III razreda u~estvovali su u sadwidrve}a u sklopu kampawe “Ovazemqa nam je dom – Crna Gora mojdio planete”. Akcija je izvedena umjestu Boqani}i.

8. maja 2009. godine u~enici IVrazreda posjetili su Sajam visokogobrazovawa u Bijelom Poqu.

Istog dana pomo}nik direktoraHajrudin Kujunxi} prisustvovao jesastanku u Zavodu za {kolstvo CrneGore u vezi sa izbornim predmetomEvropske integracije.

13. maja 2009. godine izveden jejednodnevni izlet i odr`ane fi-nalne utakmice na [kolskom ta-kmi~ewu iz odbojke i ko{arke.

20. maja 2009. godine nastavna go-dina za u~enike IV razreda je zavr-{ena.

Od 22. do 29. maja izvedena je eks-kurzija u~enika III razreda na rela-ciji Pqevqa – Be~ – Prag – Brati-slava – Budimpe{ta – Pqevqa. Vo|aekskurzije bio je Asim Kuhiwa, od-jeqewske starje{ine: ̂ edo Terzi},Nevena Tomi}, Nevenka Jelovac,Jovanka Bra{anac i Dragiwa Ze-~evi}. Na ekskurziju putovao je idirektor Dragan Zukovi}. Ekskur-ziju je izvela turisti~ka agencija“Marko – Turs” iz Pqevaqa.

5. juna 2009. godine odr`ano jeMatursko ve~e u hotelu “Pqevqa”.

5. juna na{i u~enici Virna Ha-xiosmanovi}, \uro Despotovi},Nina Bojovi} i Milena ^olovi}kvalifikovali su se za u~e{}e naEvropskom festivalu ruskog jezikakoji se odr`ava od 25 09. 2009. godi-ne u San Peterburgu. Mentor ovihu~enika je profesorica JadrankaJestrovi}.

6. juna 2009. g. u Podgorici pro-fesorice Rosanda Terzi} i TawaDraga{evi} prisustvovale su dod-jeli nagrada Dijani Xari} i Vla-danu [arcu.

Od 6. do 8. juna na Dr`avnom ta-kmi~ewu iz prve pomo}i na{i u~e-nici osvojili su drugo mjesto. Men-tor je bila profesorica VesnaKastratovi}. Ekipu su sa~iwavali:Kristina Te{ovi}, Erna Struji},Marija Potpara, Dejan Jestrovi} iNatalija Veqkovi}.

10. juna od Ministarstva prosv-jete i nauke dobili smo namje{tajza biblioteku.

12. juna 2009. godine zavr{ena jenastavna godina za u~enike I, II i IIIrazreda.

13. juna 2009. godine odr`ana jesjednica Odjeqewskog vije}a i Na-stavni~kog vije}a.

15. juna 2009. godine saop{ten jeuspjeh i vladawe za u~enike I, II iIII razreda.

Od 15. do 19. juna odr`ani su Ma-turski ispiti.

20. juna u Sve~anoj sali Gimnazijeuru~ene su diplome “Lu~a” i diplo-me o polo`enom maturskom ispitu.

25. juna 2009. godine zaposleni uGimnaziji u saradwi sa turisti-~kom agencijom “Marko – turs” iz-veli su jednodnevni izlet na Piv-sko jezero (Pqevqa – @abqak –[avnik – Piva).

30. juna 2009. godine odr`ana jesjednica Nastavni~kog vije}a nakojoj je izvr{ena podjela ~asova zanarednu {kolsku godinu.

Od 21. do 24. avgusta 2008. godineodr`ani su popravni ispiti za re-dovne i vanredne u~enike.

25. i 26. avgusta upis u~enika u I,II, III i IV razred.

28. avgusta 2009. godine odr`anaje sjednica Nastavni~kog vije}a, nakojoj je analiziran uspjeh i vlada-we na kraju {kolske godine 2008/09.godine, i data neka uputstva za po-~etak {kolske 2009/10. godine.

IZ QETOPISA GIMNAZIJE ZA

[KOLSKU 2008/2009. GODINE

16

Devet godina Planinars-ko – izvi|a~ka sekcija“Mladost” svake godineokupi vi{e od dvjesta u~e-nika ove {kole. Rad sa u~e-nicima je uglavnom na tere-nu, tako da je o~igledanointeresovawe i `eqa mla-dih da teorijsko znawe izmnogih predmeta primjene upraksi. Savremeni na~in`ivota nam sve vi{e name-}e novi sistem vrijednosti,neophodnost za{tite i va-lorizacije prirodnih re-sursa, uo~avawe sve ve}ihekolo{kih problema i po-trebe da ̀ ivimo u prirodii u skladu sa prirodnim za-konima koje ne smijemo na-ru{avati.

U toku devetogodi{wegrada Planinarsko – izvi|a-~ka sekcija “Mladost” goto-vo da je bila jedini promoterturisti~kih vrijednostiovih prostora, vodi~ krozna{e planine, sela i kraje-ve, sa `eqom da na{imsugra|anima poka`emo ipribli`imo jo{ uvijek ne-taknute prostore sa o~uva-nom prirodom, kulturnimnasle|em specifi~nostimai tradicijom koju trebasa~uvati i valorizovati napravi na~in.

Sa na{ih putovawa sni-mqene su brojne televizi-jske emisije, napisani no-vinski tekstovi o utiscimai impresijama u~enika.Osim znawa razvijamo iwegujemo i druge vrijed-nosti kod u~enika, kao {tosu humanost, plemenitost,po{tovawe qudskih prava,

toleranciju i nenasiqe. Otome svjedo~e i na{e uspje-{ne dobrotvorne akcije zaromske porodice i djecudoma “Mladost” – Bijela.Na{i aktivisti su priku-pili odje}u, obu}u, igra~kei poklone za djecu kojarastu bez roditeqske brigei qubavi, sa `eqom da barna trenutak vratimo osm-jeh na lica tih mali{ana.

Na{e aktivnosti u tokupro{le i ove godine seodnose i na aktivnosti us-mjerene ka ostvarivawukrajweg ciqa – izgradwuplaninskog doma “Mladost”na Bitinskom Poqu – Kosa-nica. Zami{qen je da buderegionalni centar okupqa-wa mladih sa {irih pro-stora i svojevrsna {kola uprirodi. Ovakav objekat jepotreba sve ve}eg broja mla-dih ovog grada.

Na{ dosada{wi rad jeprepoznat od mnogih insti-tucija, tako da smo od Mi-nistarstva Odbrane i Voj-ske Crne Gore dobili iterensko vozilo za daqirad, dok nam je “Lov}enOsigurawe” AD Pqevqa po-moglo da ovo vozilo i regi-strujemo i stavimo u funk-ciju aktivnog kori{}ewa,tako da im se na ovaj na~inzahvaqujemo na razumjeva-wu.

Na javnom konkursu odOp{tine Pqevqa “Mla-dost” je dobila dio sredsta-va za realizaciju ideje okoure|ewa {kolskog dvori-{ta pod nazivom “[kolskodvori{te – Eko park”. Ure-

|ewem {kolskog dvori{tai ozelewavawem slobodnihpovr{ina, {kolski obje-kat }e dobiti sasvim druga-~iji izgled. Dvori{te {ko-le bi postalo mjestookupqawa u~enika u slo-bodnom vremenu, odmoru ipauzama izme|u ~asova.

Uz ve}u podr{ku svih ko-ji mogu da pomognu “Mla-dost” }e biti jo{ sna`nijii masovniji pokret omladi-ne ovog grada.

Asim Kuhiwa, prof.

14. maja 2009. godine uorganizaciji OOCK Pqe-vqa je odr`ano op{tins-ko takmi~ewe ekipa prvepomo}i. U kategoriji omla-dine takmi~ilo se pet gru-pa, tri iz gimnazije “Ta-nasije Pejatovi}” i dvijeiz Sredwe stru~ne {kole.Ekipe Gimnazije su osvo-jile prva tri mjesta. NaDr`avnom takmi~ewu u~e-stvovala je samo prvo-plasirana ekipa.

Dr`avno takmi~ewe (37.)odr`ano je 6. i 7. juna u Su-tomoru, na kom je u katego-riji omladine nastupilo 16ekipa. Ekipa gimnazije“Tanasije Pejatovi}” osvo-jila je drugo mjesto. Ekipa je nastupila usastavu: Kristina Te{ovi} (kapiten), ErnaStruji}, Marija Potpara, Natalija Veqko-vi}, Dejan Jestrovi} i Olmo Vlahovqak.

Ekipe za takmi~ewe pripremala pro-fesorica Vesna Kastratovi}.

Vesna Kastratovi},profesorica biologije

Da su djevojke ~esto izu-zetno uspje{ne u tkz. mu-{kim sporto-vima potvr|ujei biser karateana{eg grada,maturantkiwagimnazije „Ta-nasije Pejato-vi}“, IvanaMitrovi}.

Pored redov-nih {kolskihobaveza, Ivanaje veoma posve-}ena sportu.Ve} 11 godinatrenira kara-te, nosilac je crnog pojasai ~lan reprezentacije CrneGore sa kojom ~esto u~e-stvuje na zna~ajnim takmi-~ewima. Najradije se sje}aBalkanskih prvenstava uTurskoj, Gr~koj i Rumuniji, kao i Evropskog prvenstva

u Francuskoj.Dugom nizu dobrih rezul-

tata na va`nimprvenstvima ukadetskoj ijuniorskoj kon-kurenciji nedav-no je pripisala ionaj najsjajniji,seniorsku titulusa Mediteranskogprvenstva u Pod-gorici. Ovim us-pjehom u{la je uistoriju crnogo-rskog sporta kaojedini crnogors-ki karatista ko-

ji ima ovakvo odli~je.Vrijedno trenira svakog

dana jer je u ovoj godini~ekaju jo{ tri va`na iza-zova, Balkansko, Evropskoi Svjetsko prvenstvo.

Sawa Drobwak,Tamara Raoni} IV-4

U Gimnaziji se posledwih godi-na odr`avaju {kolski turniri iznekoliko sportova.

Turnir u odbojci je privukao veli-ku pa`wu publike. U~estvovali suskoro svi razredi. Takmi~ewe je spe-

cifi~no po tome {to su ekipe bilemje{ovite (djevoj~ice i dje~aci uistoj ekipi).

Na samom po~etku svaka ekipa jeodigrala ~etiri utakmice. Najboqeekipe prolazile su daqe. U finalu,

tre}i put zaredom, bilo je odjeqeweIV-4, poslije osvojenog jednog srebrai jednog zlata.Za protivnike suimali, neo~ekivano ali zaslu`eno,u~enike I-3 odjeqewa. U~enici prvograzreda su se hrabro borili, alinisu bili dorasli iskustvu i razi-granosti maturanata koji su, bezijedne izgubqene utakmice, ponovoosvojili zlato.

Ekipa maturanata je igrala usqede}em sastavu: Ranka Gospi},Oqa Ko}alo, Jovana Rov~anin, IvanJe~menica, Nikola Maxgaq, DaniloGrbovi}, Nemawa Lacman i \or|ijePotpara.

Sve utakmice propratila je raz-redni starje{ina IV-4 Milanka^epi}.

Treba pohvaliti napore profeso-ra fizi~kog vaspitawa MervaneManojlovi}, Danka Despotovi}a iRada Smolovi}a koji su uspje{noorganizovali {kolsko takmi~ewe.

Utakmice su pored profesoraodli~no sudili u~enici Milorad\urovi}, Oqa Ko}alo i NikolaMaxgaq.

Ranka Gospi}, student

U okviru turnira u ko-{arci koji je odr`an to-kom aprila i maja 2009.godine u organizaciji ak-tiva fizi~kog vaspitawaGimnazije u~estvovalo je18 ekipa (po tri igra~a),po jedna iz svakog odjeqe-wa. U prvoj fazi takmi-~ewa odigrani su me~eviizme|u odjeqewa istog ra-zreda. U drugu fazu su pro-lazile prvoplasirane idrugoplasirane ekipe, gdjesu igrani me~evi izme|uprvih i drugih, odnosnotre}ih i ~etvrtih razre-

da. Tako su se u polufina-lu na{le ekipe I-4 i II-1odnosno III-4 i IV-3. Ufinale su pro{le ekipe II-1 i III-4. Pobijedila je eki-pa III-4 u sastavu: MilanXogaz, Nikola Vukovi},Miqan Mijatovi} (Mio-drag Markovi} i NikolaDraga{). Ova ekipa ve}drugu godinu turnir zavr-{ava bez poraza.

Turnir je protekao u naj-boqem redu i pomogao je uafirmaciji ovog sporta.

Ivana Xuverovi},Miqan Mijatovi} III-4

U drugom polugo|u{kolske 2008-2009. godine odr`an je tur-nir u ko{arci za u~enice Gimnazije “Tana-sije Pejatovi}”. Na turniru je u~estvova-lo 10 ekipa.Prvi dio turnira bio jeliga{kog tipa, dok se u drugoj fazitakmi~ewa igralo “do 21”. Sudili su:Kasim Bajrovi}, Tamara Srdanovi} iOgwen Jankovi} uz pomo} profesorafizi~kog vaspitawa Danka Despotovi}a iRada Smolovi}a. U finalnoj utakmicisnage su odmjerile u~enice I-1 i III-3 odje-qewa, dok su se za tre}e mjesto borile

u~enice iz II-3 i III-4 odjeqewa.Prvo mjesto pripalo je u~enicama I-1

odjeqewa u sastavu: Tawa [quki}, Boja-na Potpari}, Vawa [quki} i Ivana Laza-revi} koje su savladale III-3 odjeqewerezultatom 21:17. Ovo je prvi put da uistoriji ovog turnira prvo mjesto osvojeu~enice prvog razreda. Tre}e mjesto pri-palo je u~enicama III-3 odjeqewa. Turnirje protekao u fer i korektnoj igri.

Tawa [quki}, Vawa [quki},Bojana Potpari} II-1

PLANINARSKO – IZVI\A^KA SEKCIJA “MLADOST”

ZA “MLADOST” - PQEVQA

PLANINARSKI DOM “MLADOST”

TAKMI^EWE EKIPA PRVE POMO]I

[KOLSKO TAKMI^EWE U ODBOJCI

Izdava~Gimnazija

"Tanasije Pejatovi}"Pqevqa

Za izdava~aDragan Zukovi}, direktor

UredniciJadranka Jestrovi},

Emira Hamzi}

RedakcijaJadranka Jestrovi},

Emira Hamzi}, MiloradJokni}, Hajrudin Kujun-

xi}, Milojka Crnogorac -Nenadi}, Qiqana

Baj~eti}, Asim Kuhiwa,Goran Radovi}, Ivana

Xuverovi}, Dijana Xari},Valentina A}imovi},Ksenija ^avi}, Virna

Haxiosmanovi} i NemawaDraga{

Tehni~ki urednikMilorad Jokni}

Kompjuterski slogMarijana ]irovi}

Priprema za {tampuRade Kne`evi}

Tira`1000 primjeraka

[tampa"Grafokarton"

Prijepoqe

RADOM DO SAMOG VRHA

PRVACI SU PRVACI

NAJMLA\I

I NAJBOQI

I PONOVO

[AMPIONI