Razlike metonimijskog i metafoRičkog opojmljivanja ... · drhtanje glasa (b) stoji za strah (a) Formalni prikaz metonimijskog preslikavanja označava se formulom ‘B StOJI zA A’

RIJEČKI FILOLOŠKI DANI 9 555

Benedikt Perak

Razlike metonimijskog i metafoRičkog opojmljivanja kategoRija stRaha i

ljubomoRe

Benedikt Perak, Filozofski fakultet, Rijeka, izvorni znanstveni članak

UDK811.163.42'37 811.163.42'373.612.2

Rad predstavlja kognitivno-semantičku studiju poredbe metonimijskog opojmljivanja strahai ljubomore u hrvatskom jeziku. Odabir leksičkih pojmova vezan je uz proučavanje razlika u sastavu metonimijskih jezičnih konstrukcija evolucijski primarnijih (strah) i izvedenijih emocionalnih kategorija (ljubomora). U metodološkom smislu istraživanje se temelji na semantičko-sintaktičkoj analizi korpusa konkordancija. Korpusna analiza omogućuje kvalitativni i kvantitativni opis opojmljivanja emocionalnih kategorija kroz metonimijsko profiliranje i metaforičko preslikavanje značenja. Istraživanjem su opisane razlike u pojmovnoj strukturi i ulozi pojmovnih okvira pri strukturiranju kategorija straha i ljubomore. Rezultati pokazuju da se leksem strah u jezičnim konstrukcijama istaknutije opojmljuje (evolucijski) primarnijim afektivnim sastavnicama tjelesnih i fizioloških reakcija od leksema ljubomora za koji su značajnije bihevioralne sastavnice.

Ključne riječi: strah, ljubomora, kognitivna semantika, pojmovna metonimija, pojmovna metafora

1. uvod

Ovajradistražujerazlikeujezičnomopojmljivanjuemocionalnihstanjastraha ilju-bomore narazinimetonimijskihprocesagradbenjihovepojmovnestrukture.Oslanjaju-ći se na uvide neuroznanosti, psihologije i antropologije o emocijama, istraživanje seusredotočujenaproučavanjejezičnihkonstrukcija straha i ljubomore sosobitimnagla-skom na kvalitativne i kvantitativne razlike ishodišnih domena pri metonimijskomopojmljivanjunjihovaznačenja.

Temeljnajemotivacijaopisatirazlikeuishodišnimmetonimijskimdomenamaista-knutorazličitihafektivnihstanja.Zapredmetistraživanjastogasuodabraneemocional-nekategorijeSTRAHiLJUBOMORA.

Strah se u literaturi psihologije i afektivne neuroznanosti često smatra temeljnomemocijom (Ekman 1999: 48; Plutchik 1980; Pankseep 2007; vidi Ortony i Turner

556 Benedikt Perak, RAzLIKE mEtONImIJSKOg I mEtAFORIČKOg...

1990)kojajeprisutnakaonužnimehanizamprepoznavanjaopasnosti,prilagodbeipre-življavanja u uvijek mijenjajućoj okolini. U evolucijskom smislu, mehanizam straha,uoči opasnost i pokreni brze automatske zaštitne reakcije, smatrasejednimodtemeljnihneurobiološkihprogramasvakogorganizma(JudašiKostović2001:402).Sveživotinjeposjedujuinstinktzaobranuodopasnosti(Pankseep1998),ausloženomneurobiološ-komsustavuljudsketajjemehanizampopraćenpojavomsubjektivnekakvoćemental-nogstanja–emocijomstraha.

Sdrugestrane,ljubomora sečestosmatrasloženomiliizvedenomemocijomkojaseoblikujedruštvenom interakcijom i kulturnimmodelima (Plutchik1980).Ljubomo-romsesmatrajuafektivnastanjauzrokovanastvarnimilimogućimnarušavanjemcije-njenogodnosaizmeđudvijuosobakojinastajepojavomtrećeosobe(EllisiWeinstein1986:341;Ben-Ze’ev2010:40;TurneriStets2011:22).Ljubomorasemožeproma-trati s gledištapovijesnog razvojapojma (Stearns2010) iliuspoređujućikroskulturneosobitosti izražavanja ljubomore u ljubavno-partnerskim (Ben-Ze’ev 2010) i rodbin-skimodnosima(Volling2002).Nekakroskulturna istraživanja ističuda se ljubomoraznatnijepojavljujekodpripadnikaodređenihkulturakojevrednujuprivatnovlasništvo,postavljajuženidbukaouvjetseksualnihodnosateženidbudržepreduvjetomzadruš-tvenouvjetovaniprijelazuodraslodoba (Hupka1981;Salovey1991:61).Drugipaksmatrajudajeljubomoraurođenabezobziranaosobitostiodređenekulture,budućidasetemeljinabiološkiuvjetovanojsnaziafektivneiseksualneprivlačnosti(Salovey1991:62;Panksepp2010;Hart2010).

PremapsihološkimčimbenicimaSTRAHiLJUBOMORAdvijesuafektivnekate-gorije različite po evolucijskoj funkciji, biološkim predispozicijama, motivacijskomokvirupodražaja,fiziološkimibihevioralnimreakcijamaiopseguuključenostidruštve-nih,kulturnihikognitivnihprocesaustrukturiranjesameemocije.Pretpostavkajeovo-garadadaseujezičnimkonstrukcijamaočitujurazlikeuopojmljivanjutihkategorijanarazinimetonimijskogisticanjarazličitihkognitivnihmodela,fiziološkihibihevioral-nihreakcija.Istraživanjemsenastojiutvrditimogulisezamijetitiistaknutestrukturnerazlike u ishodišnim metonimijskim domenama koje odražavaju teorijsku podjelu natemeljneiizvedeneemocije.Naime,ukolikojestrah doistatemeljnijaemocijaodljubo-more,kaoštoseupsihološkimteorijamasmatra,zaočekivatijedaćesenajezičnojrazi-nikvalitativnoikvantitativnouočitiprisutnostmetonimijskihdomenavezanihuzte-meljneneurofiziološkeprocese,iobratno.

Svrhaistraživanjaje,dakle,opisatiiusporeditipojmovnumrežupojmovaidomenakoje omogućuju opojmljivanje, simuliranje i rekreaciju afektivnog iskustva kategorijaSTRAHiLJUBOMORAidentificiranjemutjelovljenihokvirafiziološkihibihevioral-nihreakcija.Uradućeseizložitirelativnirezultatikorpusnekvantifikacijemetonimij-skihdomenaikvalitativnousporeditičestotnoistaknutemetonimijskedomene.

2. kategorizacija emocija

Problem(objektivne)kategorizacijeafektasvodiseuosnovinapitanjeraščlanjivanjaafektivnihstanjanadiskretnekategorije.Povlaštenipristupmentalnihstanja,odnosnočinjenicadasuemocijefenomenološkidostupnesamonositeljuiskustva,uepistemološ-


kom smislu predstavlja prepreku objektivne kategorizacije emocija. Drugim riječima,strahsemožeiščitatinalicuosobeširomotvorenihoči,ukočenihudova,nakostriješenihdlaka,itd.Međutim,osjećajkojitaosobadoživljavapovlaštenjesamonjoj.Toipaknesprječava promatrača da prestravljenoj osobi pripiše doživljaj STRAHA ili protumačinjezinostanjeizjavomstrah ga je. Očitoje,dakle,dasuzakategorizacijustraha iostalihafektivnihstanjasilnoznačajnetjelesnesastavniceafektivnihiskustava:znakoviaktivaci-jeiliinhibicijeautonomnogživčanogsustava,hormonalnihivisceralnihpromjenakojeseočitujukaoobjektivnoprepoznatljivepromjene izraza lica,motoričkih,glasovnih ibihevioralnihreakcija.Onepredstavljajutipičnetjelesneodgovorenapodražajizokoli-nenatemeljukojihseoblikujuprototipskaobilježjaodređenekategorije(Rosch1975).Jednomusvojenimodelznanjaofiziološkimobilježjimaodređenihemocionalnihkate-gorijaomogućujesimuliranjeipripisivanjesumjerljivihmentalnihstanjadrugima.

Kroskulturne studije ukazuju na veliki stupanj univerzalnosti tipičnih fiziološkihobilježjaodređenihemocionalnihkategorija(Ekman1980;Izard1971;1980;Keatingidr.1981;Shiraevidr.2010:154).Utomesmisluosobitosuznačajnaistraživanjafacijal-nogizražavanjaemocija,kaoistaknutogdijelatijelanakojemseočitujuafektivnepro-mjene.ZamjećujućikroskulturnepodudarnostiprifacijalnomizražavanjuemocijaPaulEkman(Ekman1980;1994;1999;2003)uvrstiojeljutnju,strah,gađenje, iznenađenje, srećuitugu uuniverzalneemocionalnekategorije.Budućidanjihovauniverzalnostproi-stičeizbiološkedatosti,teseemociječestosenazivajuiprimarnima,akoristeseiinači-ceterminapoputosnovne ilitemeljne (engl.basic)emocije.

Univerzalistitvrdedaseosnovneemocijeodlikujunizomtipičnihfiziološkihreakci-jasvojstvenihsvimljudima,bezobziranapripadnostrazličitimkulturama(Izard1980;IzardiBuechler1980;Ratner1989;Zajonc1980;1984;D’Andrade1995).Popistihosnovnihemocija,doduše,međuznanstvenicimanijeujednačen,alipostojiodređenosuglasje da su emocije poput straha, sreće, ljutnje, gađenja i tuge univerzalne, te stogaosnovne (Izard 2007: 261;Turner i Stets 2011: 34). Složenim emocijama obično sesmatrajuemocijeizvedeneizosnovnihemocija(Kemper1987;Plutchik2002;TurneriStets2011:39).Primjerice,osnovneemocijestrahailjutnje proizvodesloženeemocijemeđukojeseuvrštavajuafektivnastanjamržnje,ljubormore ilizavisti.

Unačelućeistraživanjabiološkihifiziološkihznačajkiafektivnihstanjaukazivatinauniverzalnetemeljeemocija.Biološkojeutjelovljenje,međutim,sastavnidioekološkogsustava i sastavnicadruštvenoguređenja ikulture.Kaopristupkojinastojiobuhvatitinavedenečimbenikekontekstualizacijeafektivnihstanja trebaspomenuti i suvremenukonstrukcijskuperspektivuemocijakojuzagovarajuistraživačipoputAntoniaDamásia(Damásio1994;1999),LiseFeldmanBarrett (Barrett2011;2012;Barrett idr.2007;RusseliBarrett1999)iLawrenceBarsaloua(Barsalou2008;Gendronidr.2012).Kon-strukcijskepristupe emocijaobjedinjujepretpostavkadapsihološkidogađajioznačenikaostrah,tuga,ljutnja,ljubomora proizlazeizmeđudjelovanjaafektivnih,kognitivnihisimboličkih sastavnicakoji tvore složenidinamični sustav (Barrett 2011:362).Takavpristupističedajezik,okolinaikulturanužnoutječunakategorizacijuafektivnihisku-stava.Jezičnaleksičkaoznakaemocijautomsmisluslužikaosredstvokategorizacije.Izkonstrukcijskeperspektive,leksemistrah iljubomora označujuprototipnementalnere-prezentacijeafektivnihstanja,spojmovnomrazlučivošćubazičnerazine(Rosch1978).


Uemocionalnimkategorijamabazičnerazineodražavasenačelokognitivneekonomijekoja teži uspostaviti istaknute razlike između afektivnih stanja nadređene kategorijeEMOCIJE(Kövecses2000:3–4)koristećištomanjenaporaprikognitivnojobradiin-formacija.Prototipneinformacijeotimafektivnimstanjimaodređenesukorelacijskomstrukturom:primjerice,strah običnouključujefiziološkereakcijedrhtanja,otvorenih (raz-rogačenih) očiju,itd.

3. gradba leksičkih pojmova emocija iz kognitivno-lingvističke perspektive

Konstrukcijskepostavkeoleksikalizacijiemocionalnihkategorijaujezičnimizrazi-mapodudarnesukognitivnolingvističkimpostavkama,premakojimaseznačenjeuspo-stavlja temeljemutjelovljenog iskustva (Lakoff1987:pogl.2;Lakoff i Johnson1999:pogl.3;Gibbs2005;Rohrer2007;Ziemke idr.2007). Izperspektivekognitivne se-mantike, jezične konstrukcije omogućuju pristup nelinearnom umreženju mentalnihsadržaja i kognitivnim modelima znanja koji tvore cjeline značenja nesvedive na zbirvlastitihsastavnica.Značenjskeisintaktičkesastavnicejezičnihkonstrukcijatvoreslože-ni sustavenciklopedijskogznanja (Fillmore iAtkins1992;Evans iGreen2006:211;Langacker1987;2008:39)ukojemseočitujeutjelovljenaspoznajasvijeta iznanjeojeziku(ŽicFuchs1991).Temeljnapristupnajedinicaenciklopedijskogsustavaznanjajepojam.Pojmovikojisesimboličkikodirajunajezičnojraziniriječinazivajuseleksičkipojmovi.Leksičkipojmovistrah iljubomoradaklepredstavljajučvorovepristupaumre-ženomsustavuznanjaikonstrukcijeznačenja.1

Zbogepistemološkipovlaštenogpristupasadržajuafektivnihstanjaoblikovanjelek-sičkihpojmovaemocija (Kövesces2000)vezano jeuzmehanizmegradbekognitivnihmodela putem pojmovnog preslikavanja i profiliranja, odnosno pojmovne metafore imetonimije.

3.1. Metaforički procesi pojmovne gradbe

Proučavanjegradbepojmovapomoćumetaforerazviliistraživačiizpodručjakogni-tivnelingvistike,procvatkojejezapočeoobjavljivanjemLakoffoveiJohnsonoveknjigemetaphors we live by (Lakoff i Johnson1980)2.Teorijapojmovnemetafore ističepoj-movnu razinu tvorbe značenja putem povezivanja ontološki različitih domena.3 Poj-movnemetafore(engl.conceptual metaphor)pojmovnasupreslikavanjadijelovaznačenjaizmatriceishodišnedomene,kojajetipičnojednostavnijaitemeljnija,umatricuciljnedomenekojajetipičnosloženija,apstraktnijaisubjektivnija.

1 „Theentitydesignatedbyasymbolicunitcanthereforebethoughtofasapointofaccesstoanetwork.Thesemanticvalueofasymbolicunitisgivenbytheopenendedsetofrelations...inwhichthisaccessnodeparticipates.Eachoftheserelationsisacognitiveroutine,andbecausetheyshareatleastonecomponenttheactivationofoneroutinefacilitates(butdoesnotalwaysnecessitate)theactivationofanother.”(Langacker1987:163)2 Zapregledostalihpristupametaforividi:Leezenberg2001.3 „Whatconstitutes[a]metaphorisnotanyparticularwordorexpression.Itistheontologicalmappingacrossconceptualdomains.”(Lakoff1993:208).


Slika 1. Pojmovna preslikavanja u pojmovnoj metafori. metaforičko preslikavanje značenja: BJEA

(1)Svladao je svoj strah. StRAH (B) JE NEPRIJAtELJ (A)

Pojmovno preslikavanje je uvijek djelomično i jednosmjerno. Formalni prikaz metafo-ričkog preslikavanja označava se formulom ‘B JE A’ gdje se domena ‘B’ ili matrica mD B, izvodi iz pojmovnog preslikavanja značenja ishodišne domene ‘A’ odnosno dijela ma-trice značenja mD A. Ciljna domena pritom može imati nekoliko ishodišnih domena koje naposljetku u njezinoj matrici odražavaju dinamičnu značenjsku cjelinu pojma.

3.2. Metonimijski procesi pojmovne gradbe

Pojmovnimmetonimijama,zarazlikuodpojmovnihmetafora,spoznajnauloganijevezanatolikouzpojmovnopreslikavanjeznačenjavećuzaktiviranjeiliisticanje(profili-ranje)cjelineiliodređenogvidaodređenepojmovnedomene(LakoffiJohnson1980:35–414;Barcelona2003).PremaRaddenuiKövecsesu(RaddeniKövecses1999:39)metonimijajespoznajniprocesukojemjedanpojmovnientitetpružamentalnipristupdrugomciljnomentitetuunutaristedomene,aLangacker(Langacker2008:69)meto-nimijuodređujekaopromjenuistaknutogprofiladomene(slika2.).

Slika 2. Pojmovna preslikavanja u pojmovnoj metonimijiBSTOJIZAA

4 „Metaphorisprincipallyawayofconceivingonethingintermsofanother,anditsprimaryfunctionisunderstanding.Metonymy,ontheotherhand,hasprimarilyareferentialfunction,thatis,itallowsustouseoneentitytostand.foranother.Butmetonymyisnotmerelyareferentialdevice.Italsoservesthefunctionofprovidingunderstanding.”(LakoffiJohnson1980:36).


(2)glas mi je zadrhtao. DRHtANJE gLASA (B) StOJI zA StRAH (A)

Formalni prikaz metonimijskog preslikavanja označava se formulom ‘B StOJI zA A’ pri čemu leksem ‘B’ prijenosnik ili profil, označen crnom bojom, profilira ciljni entitet ‘A’. Profiliranje aktivira zajedničku domenu, odnosno matricu domene mD A.

Metonimijskim profiliranjem poput DIO ZA CJELINU ili POSLJEDICA ZAUZROKističesenekaodsusljednih(korelacijskih)značajkiemotivnogiskustva:dioti-jelanakojemseočitujepromjenailisamfiziološkiproceskojikontekstualnoukazujenasubjektivniosjećaj.

4. metodologija i izvori

Uovomseraduanalizausredotočujenakvalitativnisastavirazlikeishodišnihdome-nametonimijskihkonstrukcijaleksičkihpojmovastrah iljubomora ukojimaseočitujepoimanjenjihovogfiziološkogibihevioralnogokviraizražavanja.Istraživanjesetemeljina semantičko-sintaktičkoj analizi metonimijskih konstrukcija. Metoda se sastoji ododabiraleksičkejedinicekojaseodnosinaciljnudomenu,uovomslučajulemustrah iljubomora,teizvlačenjaizkorpusasvihpojavnicadotičnelemeinjezinihkonkordanci-jskih redaka. U konkordancijskom redku, identificiraju se jezični ostvaraji odabranihmetaforičkihimetonimijskihveza(3)kojisuuskladusteorijskimpostavkamaklasifici-rajuuodređeneskupine.

(3)Već taj razgovor ulio<ULItI;V> mu u srdce<U<SRCE;N,l.j.> strah<StRAH> poštovanja prama takovoj mudrosti i učenosti, te je blied<BLIJED;Adj> gledao izkolačenih<ISKOLAČEN;Adj> očiju<OČI;N,g.m.> Salim-efendiju.

Glavninu građe tvore tekstovi objavljeni unutar korpusa Hrvatske jezične riznice(HJR)Institutazahrvatskijezikijezikoslovlje(http://riznica.ihjj.hr)tedijelovapotkor-pusaHrvatskognacionalnogkorpusa(HNK)(http://www.hnk.ffzg.hr).

Analizametonimijskihkonstrukcijaleksičkogpojmastrah temeljisenaknjižnompot-korpusuHJRod17,6milijunapojavnica(Mw),tiskovnompotkorpusuod67,5Mw,štosveukupno čini 85 milijuna pojavnica s 1.298.850 lema. Kao dopuna navedenoj građipreuzetjediopotkorpusaHrvatskognacionalnogkorpusa(HNK)od46,8Mw.Uradusemetonimijskekonstrukcijeleksičkogpojmastrah opisujutemeljemgrađeod131,8Mw,odnosno14.875pojavnica izkorpusaHrvatske jezičneriznice iHrvatskognacionalnogkorpusa.

Metonimijskekonstrukcijeleksičkogpojmaljubomora analiziranesutemeljemkor-pusnihkonkordancijaizvedenihizkorpusaHrvatskejezičnerizniceukojemjeprona-đeno497pojavnica.


Tablica 1. Izvori za istraživanje opojmljivanje domena strah i ljubomora.

HJR HNK Ukupno

Korpus Pojavnica Korpus Pojavnica Korpus Pojavnica

Strah 85Mw 12050(14,1naMW)

46,8MW 2825(6,03naMW)

131,8Mw 14875(11,2naMW)

Ljubomora 85Mw 497(5,5naMW)

85Mw 497(5,5naMW)

5. Rezultati analize za ciljnu domenu stRah

U11,47%od14875pojavnicalemestrah očitujesemetonimijskoprofiliranjeek-steroceptivnih,interoceptivnihiproprioceptivnihdomena,dokjemetonimijskoprofili-ranjetjelesnimdijelovimauključenou3,8%identificiranihuzoraka.

Podacio čestotnostina slici 3.prikazujuodnos senzorno-motornihfizioloških sa-stavnicastraha.

Svojstvene senzorno-motornedomenepodijeljene sunaeksteroceptivne (n=526,31%)iinteroceptivne(n=790,46%)modaliteteosjetila,njihovepripadajućedomeneprofiliranjasneprocesnim(n=696,40%)iprocesnim(n=1011,59%)izrazima.Uoč-ljivo seda jeodeksteroceptivnihosjetilanajviše zastupljenoprofiliranje straha putemvida(n=434,25%)zatimsluha(n=68,3%),okusa(n=22,1,3%)temirisa(n=2,0,1%).OdnjihjenajznačajnijeprofiliranjesvojstvimaVELIKO(n=216,12%),štosemožeshvatitikaosimulacijapredodžbeobjektakojiizazivastrah svojomveličinom,aliioznaka intenziteta afektivnog stanja izvedena metonimijom/primarnom metaforomVELIČINASTOJIZAKOLIČINU.Ističe se i svojstvoVIDLJIV(strah) koje senaj-češćeodnosinazamjedbufiziološkihznačajkireakcijestraha motrenog.Tuseuvrštavajuisvojstvapoputblijed, izvedenaizekseroceptivnezamjedbupromjenebojekožeširenjemkrvnihžilanaperiferijiposredstvomreakcijeparasimpatičkogsustava.Općiosjetisoma-tosenzorneinterocepcijezastupljenisuu283pojavnice(16%)pričemujenajznačajnijimodalitettemperaturesasvojstvomHLADNO(n=77,4,5%)(4),stvarajućiosnovuzadaljnjametaforičkapreslikavanjakojasemogupovezatisopojmljenjemstraha kaopri-rodnesileZIMA(5).

(4)Naročit, hladan strah ovlada njime.

(5)Strah od neuspjeha sledio ga je.

Znatnisumodalitetiboli(n=171,10%)tedodiraipritiska(n=35;2%).Osjetihomeostatskeravnotežekojinastajumodulacijomautonomogsustavatvoreosnovuvis-ceralnihinteroceptivnihzamjedbi(n=48,2,8%)profiliranihpsihofiziološkimporeme-ćajem,poputMUČNO(n=29,1,6%) ilinekontrolom različitihfiziološkihprocesaodržavanja svjesnosti, disanja, izlučivanja što se može povezati sa parasimpatičkomkompenzacijom jakog simpatičkogodgovorana stres i učinkomvasovagalne sinkope.Najčestotnijasuipakprofiliranjazamjedbiprocesakojisupredmetosjetapropriocepcije(n=459,27%)aproizlazeiliizaktivacijeparasimpatičkogsustavakojimkretnjeposta-


juOTEŽANEINEKONTROLIRANE(n=300,17%)međukojimajeinajčestotnijidrhtati (n=111,6,5%)(6),iliizaktivacijesuprotnihprocesaaktivacijesimpatičkogsu-stavaiagonističkogponašanjakojepotičePOJAČANOKRETANJE(n=137,8%)(7).

(6)moje tijelo dršće od straha pred tobom, sudova tvojih ja se bojim.

(7)gonjen strahom trčao je, nije silazio.

Navedenesvojstvenekonstrukcijeopisujuosjetilnapodručjadoživljavanjastraha,pričemunjihovačestotnostupućujenaznačajodređenihosjetnihprocesauosvještavanju,kategoriziranjuikomuniciranjuznačenjaleksičkogpojmastrah.Čestotnostprofiliranjastrahaputemdijelovatijelauistraženomkorpusuprikazanajenaslici4.

Slika 3. Shematski prikaz čestotnosti senzorno-motornih domena


Slika 4. Shematski prikaz čestotnosti profiliranja leksema strah tjelesnim domenama

6. Rezultati opojmljivanja ciljne domene ljubomora

U497pojavnica leme ljubomora kojesu identificiraneu85milijunskomkorpusuHJRuočavasedrugačijiomjermetonimijskogokvirafiziološkihibihevioralnihreakcijanegokod straha.Kvalitativno jemanjibrojdomenakoje seodnosenametonimijskoprofiliranjeosjetilnihitjelesnihreakcija,apovećavasebrojiznačajdomenakojeprofili-rajubihevioralnereakcijeiostalihafektivnihkategorija.Tablica2.prikazujekvalitativniikvantitativniprikazishodišnihmetonimijskihdomenaiokvirazaleksemljubomora.


Tablica 2. Kvalitativni i kvantitativni prikaz metonimijskih domena leksema ljubomora.

Afektivna stanjaljubav 211zavist 42ljubomoran 36voljeti 34strast 31strah 25osjećaj 24mržnja 18bijes 16gnjev 15emocija 14sram 14srdžba 14čuvstvo 12taština 12bol 11očaj 10zlovolja 10tuga 9jal 8nesretan 8jarost 7radost 7uživati 7zaljubljen 7čežnja 6ljutit 6nesreća 5uzbuđenje 5bjesniti 4ljutnja 4užitak 4muka 3prezir 3hrabrost 2sreća 2tjeskoba 2

žalost 2žudnja 2ljutiti 1prijateljstvo 1strahovati 1strahovit 1ukupno 656čestotnost 1,32

Reakcijesmijatise 4smijeh 3drhtati 6umrijeti 5gorjeti 3bježati 2nadimati 2tresti 2pognuti 1vrisnuti 1znojiti-se 1znoj 1ukupno 31čestotnost 0,06Somato-senzornegorčina 6gorko 6težak 2blijed 3zelen 2žut 2ukupno 21čestotnost 0,04

Dijelovi tijelasrce 34duša 31oči 27tijelo 22lice 19

duh 17krvav 14ruke 12grudi 9zubi 8glava 6golotinja 5krv 4čelo 3leđa 3mišići 3dah 1guza 1žile 1ukupno 221čestotnost 0,45

Učesnicižena 91ženski 13suprug/a 77suprugov/in 2djevojka 42prijatelj 38muškarac 34ljubavnik/ica 24dijete 23obiteljski 22muž 19obitelj 19muško 2mladić 14Othelo 12svećenik 12brat 9suparnik 9zaručnica 4dečko 3bludnica 2


izabran/ica 2neprijatelj 2neprijateljski 2neprijateljstvo 3tiranin 1zavodnik 1Ukupno 482čestotnost 0,96

Stvari

nož 17pištolj 8bomba 6alkohol 5metak 5sjekira 5oružje 4eksplozija 2eksploziv 1revolver 1ukupno 54čestotnost 0,10

Procesi bihevioralni

ubiti 49ubijen 11samoubojstvo 8mučiti 27ljubiti 13ozlijediti 2ozljeda 10ozlijeđen 4oskvrnuti 9prijetiti 9prijetnja 6izjedati 7pucati 7ubosti 7zlostavljati 6ubojica 5grliti 4

seks 4udarac 4cjelivati 2seksati 2seksualnost 2tući 2tučnjava 1ćušnuti 1ginuti 1jesti 1otrovati 1udarati 1ukupno 206čestotnost 0,41

Psihološko-kognitivni procesi

sumnjati 30sumnja 15vjerovati 23ludilo 11pijanstvo 8opsesija 7opsjednutost 3umrijeti 3pohota 2praštati 2zatomiti 2gledati 1ukupno 107čestotnost 0,21

Etičke i estetske kategorije

osveta 26nevjera 11vjernost 11nevjeran 3grijeh 5ljepota 5

preljub 5brutalno 4dugovanje 4izdaja 4uvreda 4savjest 3kukavičluk 2moralnost 2amoralnost 1ukupno 90čestotnost 0,18tragedija 28veza 27izvanbračna(veza) 2smrt 22drama 16zločin 16zlo 6zloban 3uspjeh 15bludnost 10razdor 3razvrat 3bolest 2fenomen 2spletkarenje 2ukupno 157čestotnost 0,31

Komunikacijski procesi

svađati 2svađa 13govoriti 11optuživati 2optužen 8optužba 4ukupno 40čestotnost 0,08


Ukonkordancijamaseističenekolikodomenakojeujednoobilježavajuprototipnuskriptuizražavanjaljubomore.Tosuafektivnekategorijekojepredstavljajutemeljnepsi-hološkepokretačeljubomore:LJUBAV(n=211,42%od497pojavnicalemaljubomo-ra),ZAVIST(n=42,8,5%)iSTRAST(n=31,6,2%).Čestotnostod656pojavnicapojmovakojisemoguuvrstitiuokvirostalihafektivnihstanjapotvrđujepretpostavlje-nusloženupojmovnuipsihološkunaravkategorijeLJUBOMORA.Temeljniučesniciuopojmljivanjuljubomorepremapodacimakorpusasu:ŽENA(n=91,42%),DJEVOJ-KA(n=42,8,5%),SUPRUG(n=77,15,5%),PRIJATELJ(n=38,7,65%),MUŠ-KARAC(n=34,6,84%),LJUBAVNIK-ICA(n=24,4,83%)(8).

(8)Srdit sam ujurio u jedan bife, naglo skresao tri gemišta, i ljubavi je bio kraj. Inače je ta djevojka bila vrlo dobra srca i iskrena, pa bi sigurno bila dobra drugari-ca u životu, da nije bilo te njezine nesretne ljubomore.

Učesnicisunajčešćeisprvavezanipozitivnimafektomizraženimbihevioralnimokvi-romVOLITI(n=34,6,84%)iLJUBITI(n=13,2,62%)kojisečestopretvaraunasil-noponašanjeizraženoagonističkimprocesimapoputUBITI(n=49,9,8%),MUČITI(n=27,n=5,4),PRIJETITI(n=9,1,8%).Premapodacimaizkorpusa,ubojstvasenajčećevršeNOŽEM(n=17,3,4%),aliivatrenimoružjem,nerijetkopodutjecajemALKOHOLA (n = 5, 1%), i to zbog OSVETE (n = 26, 5,23%) i NEVJERSTVA(n = 11, 2,2%). Od psiholoških i kognitivnih procesa najznačajniji je SUMNJATI(n=30,6%),aodkomunikacijskihpojmovaSVAĐA(n=13,2,6%).

(9)S tri hica ubio 36 godina mlađu suprugu, u sebe pucao kroz jastuk. motiv uboj-stva, najvjerojatnije,bio je ljubomora, jer je marijana „spakirala kofere”. Kada su specijalci mUP-a ušli u kuću već je bilo kasno, a iza ubojice je ostala prazna boca žestokog pića i oproštajno pismo.

TjelesnemetonimijskedomenekojepospješujuaktiviranjeciljnedomeneLJUBO-MORAkvalitativnosuoskudnijenegokodkategorijeSTRAH.Najznačajnijesu:SRCE(n=34,6,84%),OČI(n=27,5,43%),TIJELO(n=22,4,43%),LICE(n=19,3,82%).

(10)Nije čuo ništa, al vidio je sve, ono najgore, od čega mu se zgrčilo srce i naliko-vao je napola mrtvacu, napola luđaku. Na trenutak se tješio time, što je Beta grubo odgurnula mladića, no i ta utjeha se utopi u paklu sumnja i ljubomora.

UodnosunapojmovniokvirsomatosenzornihprofilaizmodalitetaokusanajčešćajedomenaGORKO(n=6,1,21%),aizmodalitetabojeBLIJED(n=3,0,6%),ZE-LEN(n=2,0,4%),ŽUT(n=2,0,4%).

(11)Ne trebam se okrenuti da znam da je Jesús zelen od ljubomore.


Slika 5. Prikaz čestotnosti profiliranja pojma LJUBOmORA tjelesnim domenama.

7. zaključak

Identificiranjem metonimijskih i metaforičkih domena u korpusu omogućuje seuvidupojmovnostrukturiranjeemocionalnihpojmova strah i ljubomora uhrvatskomjeziku.Iakosurezultatirelativniuodnosunametodologijuanalize,kojomseizostavlja-ju opojmljivanja i metonimijske konstrukcije bez leksički izražene ciljne domene, a isamopsegkorpusanedohvaćasvevrsteidioma,žanrovaijezičnihvarijacijauhrvatsko-me,možesetvrditidasekorpusnomanalizomkonkordancijastječeuviduprototipnoprofiliranjeutjelovljenogkognitivnogmodela emocionalnihpojmova.Rezultatipoka-


zujudaseleksičkipojamstrah ujezičnimkonstrukcijamaznatnijeopojmljuje(evolucij-ski)primarnijimafektivnimsastavnicamatjelesnihifiziološkihreakcija,čimeseuko-munikaciji ističe intenzitet i kvaliteta afektivog stanja. Pojmovna matrica leksemaljubomora gradiseprototipnonatemeljuskripteukojojprofiliranjepojmovnimokvi-romučesnika,afektivnih stanja ibihevioralnih procesa imaznačajnijiučinaknagradbuznačenjaodsamogpojmovnogokvirafizioloških reakcijaidijelova tijela.TakvizaključciiduuprilogpsihološkimteorijamakojekategorijuLJUBOMOREsmatrajuizvedenomemocijom,pričemuslabijeisticanjereakcijaautonomnefiziološkesastavniceiznatnijeučešćebihevioralnihprocesanaglašavakognitivneietičkeodredniceljubomore ukazuju-ći na značaj kulturnih modela u vrijednosnom strukturiranju pojma. Konstrukcijskimodelpredviđadaćesekvalitativniikvantitativniodnosinavedenihsastavnicaprofili-ranjastraha iljubomore mijenjatizavisnookontekstuipragmatičnimzaključcimakojiseželepostićimetonimijskimisticanjemodređenihsastavnicapojmovnegradbe.

literatura

Barcelona,A.(2003)„Clarifyingandapplyingthenotionsofmetaphorandmetonymywithincognitivelinguistics:Anupdate.”U:Dirven,R.iPörings,R.(ur.)metap-hor and metonymy in Comparison and Contrast,str.207–279.Berlin,NewYork:MoutondeGruyter.

Barsalou, L.W. (2008) „Grounded cognition.” Annual Review of Psychology, 59, str.617–645.

Barrett,L.F.(2012)„Emotionsarereal.”Emotion.12(3),str.413–29.Barrett,L.F.(2011)„Constructingemotion.”Psychological topics.Vol.20,No.2,str.

359–380.Barrett,L.F.,Lindquist,K.A.,iGendron,M.(2007)„Languageascontextfortheper-

ceptionofemotion.”trends in Cognitive Sciences,11,str.327–332.Ben-Ze’ev,A.(2010)„JealousyandRomanticLove.”U:Hart,S.L.iLegerstee,M.(ur.)

Handbook of Jealousy Theory, Research, and multidisciplinary Approaches. Pon-dycherry.India:Wiley-Blackwell,str.40–54.

Damásio,A.(1994)Descartes’ Error: Emotion, Reason, and the Human Brain.G.P.Put-nam&Sons.

Damásio,A.(1999)Thefeelingofwhathappensbodyandemotioninthemakingofconsciousness.Heinemann.

Ekman,P.(1980)The face of man.NewYork:GarlandPress.Ekman,P.(1994)„Aretherebasicemotions?”U:Ekman,P.iDavidson,R.J.(1994)

The Nature of Emotion. Fundamental Questions. New York: Oxford UniversityPress.

Ekman,P.(1999)BasicEmotions.U:Dalgleish,T.iPower,M.(ur.)Handbook of Co-gnition and Emotion,str.45–60.NewYork:Willey.

Ekman,P.(2003)EmotionsRevealed.RecognizingFacesandFeelingstoImproveCo-mmunicationandEmotionalLife.NewYork:TimesBooks.


Evans,V.iGreen,M.(2006) Cognitive Linguistics an Introduction.Edinburgh:Edinbur-ghUniversityPress.

Fillmore,Ch. iAtkins,B.T.(1992)„Towarda frame-based lexicon: thesemanticsofRISK and its neighbors.” U: Lehrer, A. i Kittay, E. F. (ur.) Frames, Fields and Contrasts,str.75–102.LawrenceErlbaumAssociates.

Gendron,M.,Lindquist,K.,Barsalou,L.,BarrettFeldman,L.Emotion(2012)„WordsShapeEmotionPercepts.”Emotion. Vol.12,2,str.314–325.

Gibbs,R.(2005)Embodiment and Cognitive Science.NewYork:CambridgeUniversityPress.

Hart,S.L.iLegerstee,M.(2010)Handbook of Jealousy Theory, Research, and multidisci-plinary Approaches.Pondycherry.India:Wiley-Blackwell.

Hart,S.L.(2010)„TheOntogenesisofJealousyintheFirstYearofLife:ATheoryofJealousyasaBiologically-BasedDimensionofTemperament.”U:Hart,S.L. iLegerstee,M. (ur.)Handbook of Jealousy Theory, Research, and multidisciplinary Approaches.Pondycherry.India:Wiley-Blackwell,str.57-82.

Heather M. Foran, H., O’Leary, D (2008) „Problem Drinking, Jealousy, and AngerControl-VariablesPredictingPhysicalAggressionAgainstaPartner.”Journal of Family Violence. Vol.23.No.3.

HobsonR.P.(2010)„IsJealousyaComplexEmotion?”U:Hart,S.L.iLegerstee,M.(ur.) Handbook of Jealousy Theory, Research, and multidisciplinary Approaches.Pondycherry.India:Wiley-Blackwell,str.293–311.

Hupka,R.B.(1981)„Culturaldeterminantsofjealousy.”Journal of Family and Econo-mic Issues.Vol.4.No.3.

Izard,C.E.(1971)The face of emotions.NewYork:Appleton-Century-Crofts.Izard,C.E.(1980)„Cross-culturalperspectivesonemotionandemotioncommunicati-

on.”U:Triandis,H.iLonner,W.(ur.)Handbook of cross-cultural psychology (Vol.3,pogl.5).Boston:AllynandBacon.

Izard,C.E.(2007)„BasicEmotions,NaturalKinds,EmotionSchemas,andaNewPa-radigm.”Perspectives On Psychological Science.Vol.2.No.3,str.260-280.

Judaš, M. i Kostović, I. (2001) temelji neuroznanosti. 1. online izdanje. MF Zagreb.http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf.

Keating,C.F.,Mazur,A.,Segall,M.,Cysneiros,P.G.,Divale,W.T.,Kilbride,J.E.,idr.(1981)„Cultureandperceptionofsocialdominancefromfacialexpressions.”Journal of Personality and Social Psychology,No.40,str.615–626.

Kemper,Th.D.(1987)„HowManyEmotionsAreThere?WeddingtheSocialandtheAutonomicComponent.”American Journal of Sociology,No. 93,str.263–89.

Kövecses,Z. (2000)MetaphorandEmotion.Language,Culture,andBody inhumanfeeling.NewYork:Cambridge.

Lakoff,G.(1987)Women,fire,anddangerousthings:Whatcategoriesrevealaboutthemind.Chicago:UniversityofChicago.


Lakoff,G.iJohnson,M.(1980,2003)metaphors We Live By.Chicago:UniversityOfChicagoPress.

Lakoff,G.iJohnson,M.(1999)PhilosophyintheFlesh:TheEmbodiedMindandItsChallengetoWesternThought.NewYork:BasicBooks.

Langacker, R. (1987) Foundations of cognitive grammar: Theoretical Prerequisites.Stanford:StanfordUniversityPress.

Langacker,R.(2008)Cognitive grammar. An Introduction.NewYork:OxfordUniversityPress.

Lindquist,K.A.iFeldmanBarrett,L.(2008)„ConstructingEmotionTheExperienceofFearasaConceptualAct.”Psychological Science.No.19,str.898–903.

Ortony,A.iTurner,T.(1990)What’sBasicAboutBasicEmotions?Psychological Review. AmericanPsychologicalAssociation.Vol.97,No.3,str.315–331.

Panksepp, J. (1998)AffectiveNeuroscience.TheFoundationsofHumanandAnimalEmotions.NewYork:OxfordUniversityPress.

Panksepp,J.(2007)AffectiveConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.)The Blackwell Companion to Consciousness.Cambridge,UK:BlackwellPublishing.

Panksepp,J.(2010)„TheEvolutionarySourcesofJealousy:Cross-SpeciesApproachestoFundamentalIssues.”U:Hart,S.L.iLegerstee,M.(ur.)Handbook of Jealousy Theory, Research, and multidisciplinary Approaches. Pondycherry. India: Wiley-Blackwell,str.101–120.

Plutchik, R. (1980) Emotion: Theory, research, and experience: Vol. 1. Theories ofemotion1.NewYork:Academic.

Plutchik,R.(2002)Emotions and Life: Perspectives from Psychology, Biology, and Evoluti-on.Washington,DC:AmericanPsychologicalAssociation.

Radden,G.iKövecses.,Z.(1999)„TowardsaTheoryofMetonymy.”U:Panther,K.iRadden,G.(ur.)metonymy in Language and Thought.17–59.Amsterdam,Phila-delphia:JohnBenjaminsPublishingCompany.

Rosch,E.(1975)„Cognitiverepresentationsofsemanticcategories.”Journal of Experi-mental Psychology:general104,str.192–233.

Rosch,E.(1978)„Principlesofcategorization”.U:Rosch,E.iLloyd,B.(ur.) Cognition and categorization.Hillsdale,NJ.:LawrenceErlbaum.

Russel,J.A.iFeldmanBarrett,L.(1999)„CoreAffect,PrototypicalEmotionalEpiso-des,andOtehrThingsCalledEmotion:DissectingtheElephant.”Journal of Per-sonality and Social Psychology.76/5,str.805–819.

Salovey,P.(ur.)(1991)The Psychology of jealousy and envy.NewYork:GuilfordPress.Shiraev,E.BiLevy,D.A.(2010)Cross-culturalPsychology.CriticalThinkingandCon-

temporaryApplications.NewYork:Allyn&Bacon.Stearns,PeterN.(2010)„JealousyinWesternHistory:FromPasttowardPresent.”U:

Hart,S.L.iLegerstee,M.(ur.)Handbook of Jealousy Theory, Research, and multi-disciplinary Approaches.Pondycherry.India:Wiley-Blackwell,str.7–26.


Stefanowitsch,A.iGries,S.(ur.)2006.Corpus-based Approaches to metaphor and me-tonymy.Berlin:MoutondeGruyter.

Turner,J.H.iStets,J.E.(2011)Sociologija emocija.Zagreb.NakladaJesenskiiTurk.Tye,M.(2007)„Philosophicalproblemsofconsciousness.”U:Velmans,M.iSchneider,

S. (ur.) The Blackwell Companion to Consciousness. Cambridge, UK: BlackwellPublishing.

Volling,B,McElwain,N.iMiller,A.L.(2002)„EmotionRegulationinContext:TheJealousyComplexbetweenYoungSiblingsandItsRelationswithChildandFa-milyCharacteristics.”Child Development. Volume73/2,str.581–600.

Ziemke,T.Zlatev,J.iFrank,R.M.(ur.)(2007)Body, Language and mind. Volume 1. Embodiment.Berlin:MoutondeGruyter.

ŽicFuchs,M.(1991)znanje o jeziku i znanje o svijetu.Zagreb:Filozofskifakultet.Hrvatskajezičnariznica(HJR).http://riznica.ihjj.hrZagreb:Institutzahrvatskijeziki

jezikoslovlje.Hrvatskinacionalnikorpus(HNK).http://www.hnk.ffzg.hr.ZavodzalingvistikuFilo-

zofskogfakultetaSveučilištauZagrebu,Zagreb.

SUmmARy

Benedikt Perak

Contrastive analysis of the MetonyMiC and MetaPhoriC ConCePtualization of fear and Jealousy

Thispaperpresents a comparative semantic studyon themetonymic conceptualizationof thecategories fear and jealousy inCroatian.The comparison aims to investigatedifferences in themetonymic constructionofbasic (fear) andcomplex (jealousy) emotions.Themethodology isbased on the semantic and syntactic analysis of corpus collocations. Corpus analysis enabledqualitativeandquantitativedescriptionsoftheconceptualizationviametonymicandmetaphoricmappings. The analysis shows that the lexical concept strah ‘fear’ is construed saliently viaaffectivecomponentsofphysiologicalreactionswhile ljubomora ‘jealousy’exhibitsthestructureofascriptwithmorebehavioralcomponents.Theselinguisticfindingsseemtoreflectmorebasicbiopsychologicalnatureofthecategoryfearandmoresociallyemergentnatureofthecategoryjealousy.

Key words: fear, jealousy, cognitive semantics, conceptual metonymy, conceptual metaphor


Documents

Razlike metonimijskog i metafoRičkog opojmljivanja ... · drhtanje glasa (b) stoji za strah (a) Formalni prikaz metonimijskog preslikavanja označava se formulom ‘B StOJI zA A’