Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području ...izmijenjena slatkovodna staništa uspoređena su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode te strukturi zajednica makrobeskralježnjaka

Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke

Drave na području hidroenergetskog

sustava Čakovec

Ana Kadi i Lora Alijašević

Mentor: Dunja Turk, prof. ([email protected])

Pleškovec,1. ožujka 2013.

OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, Pleškovec 31, Lopatinec

Sažetak

Tijekom 2011. godine istraživana je raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na

četiri lokaliteta u sklopu hidroenergetskog sustava Čakovec. Različita prirodna i umjetno

izmijenjena slatkovodna staništa uspoređena su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode te

strukturi zajednica makrobeskralježnjaka da bi se utvrdio eventualni utjecaj izgradnje

hidroelektrane na životne zajednice u vodi. Od fizikalno-kemijskih parametara mjerene su

temperatura zraka, temperatura vode, pH vrijednost, električna vodljivost, ukupne otopljene

tvari, otopljeni kisik i zasićenje kisikom. Rezultati pokazuju da nema utjecaja

hidroenergetskog postrojenja na životne uvjete u vodi već oni odgovaraju atmosferskim

prilikama i hidro-morfološkim karakteristikama staništa. Na istraživanom području utvrđeno

je ukupno 15 različitih skupina makrobeskralježnjaka. Najveću raznolikost zajednica

nalazimo u starom koritu rijeke Drave koje je izgradnjom hidroelektrane najmanje

izmijenjeno. Najveća brojnost jedinki prisutna je u lijevom drenažnom kanalu zbog stalnih

životnih uvjeta uslijed navodnjavanja podzemnim vodama. Utjecaj hidroelektrane na

zajednice makrobeskralježnjaka najizraženiji je u odvodnom kanalu nizvodno od strojarnice

gdje su životni uvjeti najnestabilniji te stoga najnepovoljniji za živa bića.

Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave

2

Opis teme

Makrobeskralježnjaci, makrozoobentos ili bentički beskralježnjaci su slatkovodne

životinje koje su veće od 0,5 mm, a svojim načinom života su vezane uz dno vodenih staništa.

U kopnenim vodama Europe žive predstavnici raznih skupina beskralježnjaka zastupljenih s

više od 12 000 vrsta [1]. Zajednice makrobeskralježnjaka uključuju razne puževe, školjkaše,

rakove, kukce, žarnjake, virnjake, maločetinaše i druge beskralježnjake koji se pojavljuju u

različitim životnim stadijima kao što su odrasli oblici, kukuljice, ličinke i jajašca (Slika 1).

Neki se aktivno kreću po dnu vodotoka ili se ukopavaju u njega dok drugi žive sjedilački,

pričvršćeni za kamenje, vodeno bilje ili druge čvrste predmete u vodi. Pojedini oblici

beskralježnjaka su samo u nekim fazama svog životnog ciklusa vezani uz vodu, dok ostatak

života provode na kopnu [2].

Slika 1. Makrobeskralježnjaci (A. Kadi)

Struktura zajednica makrobeskralježnjaka na nekom vodenom staništu ovisi o mnogim

hidro-morfološkim i fizikalno-kemijskim obilježjima staništa kao što su brzina strujanja vode,

struktura podloge, intenzitet osvjetljenja staništa, temperatura vode, količina otopljenog

kisika, pH vrijednost vode, količina otopljenih organskih tvari u vodi i mnoga druga.

Makrobeskralježnjaci su osjetljivi na bilo kakve promjene navedenih ekoloških čimbenika u


3

prirodi što je vidljivo u promjenama sastava i prostornog rasporeda životnih zajednica.

Također su osjetljivi i na pojavu onečišćenja u vodi, stoga je struktura zajednica

makrobeskralježnjaka pogodan biološki pokazatelj pri određivanju ekološkog stanja, odnosno

kakvoće kopnenih površinskih voda [1].

Rijeka Drava jedna je od najvećih rijeka u Europi s ukupnom duljinom toka od 749

km, od čega se u Hrvatskoj nalazi 323 km njenog završnog dijela. Najznačajniju ulogu u

opskrbi Drave vodom imaju padaline i ledenjaci, što je čini rijekom kišno-ledenjačkog režima

s najnižom razinom vode zimi, a najvišom u proljeće i ljeto [4]. Drava izvire u Italiji na 1192

metra nadmorske visine, a ulijeva se u Dunav. Protječe kroz pet europskih država: Italiju,

Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Na Dravi su do sada su izgrađene ukupno 23

hidroelektrane od čega 12 u Austriji, 8 u Sloveniji i 3 u Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec

i HE Dubrava). Hidroelektrane predstavljaju važan izvor električne energije, doprinose i

rješavanju vodoprivrednih i poljoprivrednih problema kao što je opskrba vodom, obrana od

poplava, zaštita zemljišta od erozije te navodnjavanje i odvodnja poljoprivrednih površina, a

povoljno utječu i na prometni, sportski i turistički razvoj regije. Međutim, kako bi se iskoristio

energetski potencijal rijeke Drave, izmijenjeni su dijelovi njenog prirodnog korita

preusmjeravanjem vode i pretvaranjem u kanale i akumulacije. Promjene prvobitnog izgleda

dravskog krajolika, a time i prostornih i životnih uvjeta vodenih i kopnenih staništa utjecale su

na promjene u sastavu i prostornom rasporedu životnih zajednica uz Dravu i u njoj.

Potaknuti proturječnim gospodarskim koristima i okolišnim utjecajima

hidroenergetskih postrojenja pristupili smo ovom istraživanju s ciljem da ostvarimo slijedeće:

- utvrdimo strukturu zajednica makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području

hidroenergetskog sustava Čakovec,

- usporedimo zajednice makrobeskralježnjaka prema sastavu i brojčanoj zastupljenosti

na prirodnim i ljudskim djelovanjem izmijenjenim staništima rijeke Drave,

- usporedimo fizikalno-kemijska svojstva vode na različitim staništima

hidroenergetskog sustava Čakovec i uvidimo njihov utjecaj na živa bića u vodi.


4

Pretpostavke i hipoteze

Raznolikost makrobeskralježnjaka te brojčana zastupljenost pojedinih skupina u

zajednicama kao i fizikalno-kemijska svojstva vode planirali smo utvrditi terenskim

istraživanjima rijeke Drave na četiri odabrane mjerne postaje u sklopu hidroenergetskog

sustava Čakovec (Tablica 1, Slika 2). Dijelovi istraživanja koji uključuju analizu prikupljenih

uzoraka i obradu podataka obavljati će se u školi.

Tablica 1. Istraživani lokaliteti s pripadajućim oznakama i vremenikom uzorkovanja

OZNAKA

POSTAJE

NAZIV POSTAJE

(područje

hidroenergetskog sustava

Čakovec)

DATUM UZORKOVANJA

P1 Akumulacijsko jezero 16. 5. 2011.

4. 7. 2011.

12. 9. 2011.

7. 11. 2011.

P2 Lijevi drenažni kanal

P3 Odvodni kanal

P4 Staro korito rijeke Drave

Slika 2. Shematski prikaz hidroenergetskog sustava Čakovec s označenim istraživanim

lokalitetima (preuzeto od HEP Varaždin i prerađeno)

P1 P2 P3 P4


5

Uzorkovanje makrobeskralježnjaka i mjerenje fizikalno-kemijskih svojstava vode na

terenu obavljati će se u svibnju, srpnju, rujnu i studenom, da bi se dobio uvid u sezonske

promjene životnih uvjeta staništa i strukture životnih zajednica. Postaje istraživanja odabrane

su s namjerom da obuhvate različite dijelove hidroenergetskog sustava kako bi se mogle

usporediti karakteristike prirodnih i umjetno izmijenjenih vodenih staništa. U ispitivanje su

uključeni staro, prirodno korito rijeke Drave, ujezereni dio korita pretvoren u akumulaciju,

drenažni kanal s lijeve strane akumulacijskog jezera te odvodni kanal nizvodno od

hidroelektrane (Tablica 1, Slike 2 - 6).

Akumulacijsko jezero HE Čakovec formirano je izgradnjom brane tako da je tok rijeke

Drave zaustavljen, a riječna dolina potopljena i pretvorena u stajaćicu. Razina vode varira do

nekoliko metara tijekom godine, ovisno o radu hidroelektrane i režimu rijeke. Mjerna postaja

P1 smještena je na lijevoj obali akumulacije uz rekreacijski centar Kuršanec, a obuhvaća

obalni dio jezera sa šljunkovito-muljevitom podlogom (Slike 2 i 3).

Slika 3. Akumulacijsko jezero HE Čakovec – mjerna postaja P1 (A. Kadi)

Lijevi drenažni kanal HE Čakovec cijelom dužinom prati nasip lijeve obale

akumulacijskog jezera i ulijeva se u odvodni kanal nakon strojarnice. Brzina protoka vode

varira duž kanala. Na mjestima gdje se cijevima ulijevaju podzemne vode protok je brži dok

na određenoj udaljenosti nizvodno voda usporava. Mjerna postaja P2 nalazi se na lijevoj obali


6

kanala, dvjestotinjak metara uzvodno od brane, na dijelu sporijeg protoka vode (Slike 2 i 4).

Na tom mjestu kanal je širok oko četiri metra sa šljunkovitom podlogom i bogatom

podvodnom vegetacijom, dok se priobalna vegetacija se tijekom godine redovito uklanja

košnjom.

Slika 4. Lijevi drenažni kanal HE Čakovec – mjerna postaja P2 (A. Kadi)

Slika 5. Odvodni kanal HE Čakovec – mjerna postaja P3 (A. Kadi)


7

Odvodni kanal je dugačak oko 6,5 km. Izdvaja se iz strojarnice kod mjesta Orehovica

te se ulijeva u stari tok rijeke Drave prije akumulacijskog jezera HE Dubrava nedaleko

Preloga. Protok vode kroz kanal je promjenjiv i ovisi o režimu rada hidroelektrane, odnosno

količini vode koja se propušta iz strojarnice. Mjerna postaja P3 nalazi se na lijevoj obali

kanala, uz most autoceste A4 Goričan - Zagreb, dvjestotinjak metara nizvodno od strojarnice

(Slike 2 i 5). Dno kanala se sastoji od šljunčanih valutica, bez priobalne i podvodne

vegetacije.

Slika 6. Staro korito rijeke Drave – mjerna postaja P4 (A. Kadi)

Staro korito rijeke Drave je nepravilnog, meandriranog toka iz kojeg se izdvajaju

brojni vijugavi rukavci. Voda u staro korito ulazi iz akumulacijskog jezera na području brane i

teče do okolice Preloga gdje je korito ponovno pretvoreno u akumulacijsko jezero HE

Dubrava. Biološki minimum, odnosno voda koja se ispušta iz akumulacije u staro korito

uglavnom je stalnog protoka (14 – 16 m3/s) osim u slučaju visokih voda, koje se obzirom na

režim rijeke Drave mogu javiti u proljeće i ljeto, kada je protok povećan da bi se spriječilo

pretjerano punjenje akumulacije. Mjerna postaja P4 smještena je na lijevoj obali rijeke,

nizvodno od mosta Otok – Hrženica (Slike 2 i 6). Podloga se sastoji od šljunkovitih i

pjeskovito-muljevitih dijelova sa bujnom priobalnom vegetacijom.


8

Na svim odabranim postajama pri svakom uzorkovanju su ispitivati će se sljedeći

fizikalno-kemijski parametri: temperatura zraka, temperatura vode, pH vrijednost vode,

električna provodljivost vode, ukupne otopljene tvari u vodi, količina otopljenog kisika u vodi

i zasićenost vode kisikom.

Temperatura vode i zraka mjeri se alkoholnim termometrom. Termometar za mjerenje

temperature zraka se postavi u hladovinu na visinu od 1 m od tla u neposrednoj blizini

lokaliteta mjerenja, a vrijednost se očita nakon 5 do 10 minuta. Temperatura vode mjeri se

uranjanjem termometra do 10 cm u vodu na 3 do 5 minuta (Slika 7).

pH vrijednost vode određuje se univerzalnim indikator papirom koji se uroni u

laboratorijsku čašu s uzorkom vode (Slika 8). Boja papira uspoređuje se sa skalom boja na

omotu indikatora.

Slika 7. Mjerenje temperature vode (A. Kadi) Slika 8. Mjerenje pH vrijednosti (A. Kadi)

Električna vodljivost i otopljeni kisik u vodi određuju se mjernim uređajem marke

Hach na koji se za svaki navedeni parametar montira posebna sonda za mjerenje koja se zatim

uroni u posudu s uzorkom (Slika 9). Na temelju podataka o vrijednostima temperature vode i

količine otopljenog kisika izražava se zasićenje vode kisikom, a iz električne vodljivosti

izračunava se ukupna količina tvari otopljenih u vodi.


9

Slika 9. Mjerenje električne vodljivosti vode sondom (L. Alijašević)

Makrobeskralježnjaci se prikupljaju ručnom mrežom kvadratnog okvira s duljinom

stranice 25 cm i veličinom oka 0,5 cm. Na svakoj mjernoj postaji uzorci sedimenta sabiru se

na način da se donji dio okvira mreže prisloni uz dno te se mreža povlačeni po podlozi četiri

puta po 1 metar u smjeru suprotnom od toka vode (Slika 10). Na opisani način na svim

postajama su prikupljeni uzorci s jednake površine od 1 m2. Na lokalitetima gdje nalazimo

više tipova podloge odnosno mikrostaništa uzorkuje se sa svakog tipa unutar navedene

površine, s obzirom na zastupljenost. Prikupljeni sadržaj iz mreže se prebaci u bijelu plastičnu

kadicu s malo vode, a dijelovi sedimenta koji su se zadržali na mreži ispiru se iznad kadice

pomoću boce štrcaljke (Slika 11). Iz uzorka u kadici se, nakon temeljitog ispiranja, izvade svi

veći dijelovi sedimenta kao što je kamenje, dijelovi vegetacije i slično. Uzorci se konzerviraju

u 76 % etanolu u plastičnim bocama širokog grla. Svaka se boca označava etiketom s

podacima o mjestu i vremenu uzorkovanja.


10

Slika 10. Uzorkovanje makrobeskralježnjaka (A. Kadi)

Slika 11. Ispiranje mreže za uzorkovanje (L. Alijašević)


11

Iz uzoraka prikupljenih na terenu u školi se izdvajaju, identificiranju i sortiraju svi

makrobeskralježnjaci tako da se sediment temeljito pregleda pomoću stereomikroskopa

ukupnog povećanja od 7 do 45 x (Slika 12). Svaka pronađena jedinka makrobeskralježnjaka

se izdvoji iz uzorka pomoću pincete i iglice na satno staklo se determinira do što niže

sistematske razine, s obzirom na naše mogućnosti. Jedinke se identificiraju pomoću

determinacijskih ključevima [1] i [5]. Svi makrobeskralježnjaci iz uzoraka razvrstaju se prema

sistematskim skupinama i prebroje. Dobiveni podaci potrebni su za usporedbu strukture

životnih zajednica makrobeskralježnjaka prema brojnosti i raznolikosti skupina u zajednici te

brojčanoj zastupljenosti i gustoći naseljenosti pojedinih skupina na različitim staništima

istraživanog područja.

Slika 12. Analiza uzoraka stereomikroskopom (L. Alijašević)


12

S obzirom na literaturne podatke o fizikalno-kemijskim i biološkim karakteristikama

slatkovodnih ekosustava pretpostavljamo da će dobiveni rezultati ukazivati na veću brojnost i

raznolikost makrobeskralježnjaka u životnim zajednicama prirodnog, meandriranog toka

rijeke Drave u odnosu na kanalizirane dijelove, zbog veće raznolikosti mikrostaništa. Također

očekujemo razlike u fizikalno-kemijskim svojstvima vode tekućih u odnosu na jezerske

dijelove hidroenergetskog sustava Čakovec, uslijed različitih hidro-morfoloških značajki

staništa.


13

Mjerenja i rezultati

Pri obradi brojčanih podataka dobivenih analizom uzoraka na terenu i u školi korišten

je računalni program Microsoft Excel kojim su izrađeni tablični i grafički prikazi rezultata.

Temperatura zraka se tijekom čitave godine na cjelokupnom području istraživanja

kreće u rasponu od 11 do 35 ºC (Tablica 2, Slika 13). Kretanje temperature odgovara

karakteristikama godišnjih doba, stoga su najviše temperature zabilježene u srpnju, a najniže u

studenom.

Tablica 2. Temperatura zraka (ºC) po mjernim postajama

Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

P1 Akumulacijsko jezero 23 29 28 11

P2 Lijevi drenažni kanal 24 31 29 12

P3 Odvodni kanal 24 34 28 12

P4 Staro korito rijeke Drave 24 35 27 11

Slika 13. Kretanje vrijednosti temperature zraka tijekom godine po

mjernim postajama

0

10

20

30

40

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Tem

per

atu

ra z

raka

(°C

)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


14

Vrijednosti temperature vode po mjernim postajama i datumima uzorkovanja

prikazane su Tablicom 3 i Slikom 14. Temperatura vode prema izmjerenim vrijednostima

prati temperaturu zraka, stoga je voda na svim mjernim postajama najtoplija u srpnju, a

najhladnija u studenom. Najviša vrijednost tijekom godine zabilježena je na postaji P1 u

srpnju i iznosi 26 ºC, a najniža na postajama P3 i P4 u studenom i iznosi 8 ºC. Najmanje

godišnje varijacije temperature vode zabilježene su na postaji P2 gdje temperatura varira

unutar četiri °C neovisno o sezonskim promjenama temperature zraka.

Tablica 3. Temperatura vode (ºC) po mjernim postajama






Slika 14. Kretanje vrijednosti temperature vode tijekom godine po mjernim postajama

Izmjerene pH vrijednosti vode na svim mjernim postajama prikazane su Tablicom 4 i

Slikom 15. Pri većini obavljenih mjerenja pH iznosi 8, izuzev prvog mjerenja u svibnju kada

je na postajama P3 i P4 zabilježena pH vrijednost 9. Dobiveni rezultati prema skali pH

vrijednosti ukazuju na blago lužnata svojstva ispitivane vode.

0

10

20

30

40

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Tem

per

atu

ra v

od

e (°

C)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


15

Tablica 4. pH vrijednost vode po mjernim postajama






Slika 15. Kretanje pH vrijednosti vode tijekom godine po mjernim postajama

Rezultati mjerenja električne vodljivosti vode prikazani su Tablicom 5 i Slikom 16.

Sve izmjerene vrijednosti kreću se u rasponu od 291 µS/cm (P1) do 372 µS/cm (P4), bez

većih odstupanja na pojedinim postajama tijekom godine.

Tablica 5. Električna vodljivost vode (µS/cm) po mjernim postajama






0

3

6

9

12

15

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

pH

vri

jed

no

st

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


16

Slika 16. Kretanje vrijednosti električne vodljivosti vode tijekom godine po

mjernim postajama

Količina ukupno otopljenih tvari u vodi izračunata je iz vrijednosti električne

provodljivosti tako da je svaki izmjereni rezultat pomnožen s faktorom 0,67, koji se koristi

ukoliko je nepoznato koja je vrsta tvari otopljena u vodi. Izračunate vrijednosti prikazane su

Tablicom 6 i Slikom 17, a kreću se u rasponu od 195,0 (P1) mg/l do 249,2 mg/l (P4) i prate

vrijednosti električne vodljivosti vode.

Tablica 6. Ukupno otopljene tvari u vodi (mg/l) po mjernim postajama


P1 Akumulacijsko jezero 215,1 195,0 211,1 209,7

P2 Lijevi drenažni kanal 222,4 220,0 229,1 233,2

P3 Odvodni kanal 205,0 201,0 220,4 222,4

P4 Staro korito rijeke Drave 242,5 221,8 231,8 249,2

0

100

200

300

400

500

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Ele

ktri

čna

vod

ljiv

ost

(µ

S/cm

)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


17

Slika 17. Kretanje količine ukupno otopljenih tvari u vodi tijekom godine po mjernim

postajama

Izmjerene vrijednosti otopljenog kisika u vodi prikazane su Tablicom 7 i Slikom 18.

Na postaji P2 zabilježene su najniže vrijednosti otopljenog kisika, ispod 6 mg/l. Ta se postaja

najviše razlikuje od ostalih i zbog najmanjih varijacija količine otopljenog kisika tijekom

godine. Na ostalim postajama udio otopljenog kisika kreće se u rasponu od 7,38 do 11,74

mg/l. Više razine kisika izmjerene su u proljeće i jesen, a niže ljeti.

Tablica 7. Otopljeni kisik u vodi (mg/l) po mjernim postajama




P3 Odvodni kanal 10,57 7,10 9,32 11,29


0

100

200

300

400

500

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Uku

pn

o o

top

ljen

e t

vari

(m

g/l)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


18

Slika 18. Kretanje količine otopljenog kisika u vodi tijekom godine po mjernim

postajama

Zasićenje vode kisikom izračunato je iz izmjerenih vrijednosti otopljenog kisika i

temperature vode tako da su vrijednosti otopljenog kisika podijeljene sa standardnim iznosima

maksimalne količine otopljenog kisika pri izmjerenim temperaturama vode. Rezultati su

izraženi kao postoci i prikazani Tablicom 8 i Slikom 19. Vrijednosti zasićenja vode kisikom

na svim lokalitetima se kreću od 62,8 do 122,7%. Uslijed veće količine otopljenog kisika u

vodi veće su i vrijednosti zasićenja kisikom, stoga sve vrijednosti zasićenja prate kretanja

koncentracije kisika.

Tablica 8. Zasićenje vode kisikom (%) po mjernim postajama




P3 Odvodni kanal 111,3 82,6 108,4 94,9


0

3

6

9

12

15

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Oto

plj

eni k

isik

(m

g/l)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


19

Slika 19. Kretanje vrijednosti zasićenja vode kisikom tijekom godine po mjernim

postajama

0

25

50

75

100

125

150

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Zasi

ćen

je k

isik

om

(%

)

Vrijeme uzorkovanja

P1

P2

P3

P4


20

Rezultati analize makrobeskralježnjaka prikupljenih na istraživanim lokalitetima

hidroenergetskog sustava Čakovec u četiri navrata tijekom 2011. godine prikazani su

Tablicama 9 – 12 i Slikama 22 - 27. Identifikacijom jedinki i razvrstavanjem prema

sistematskim skupinama utvrđen je sastav odnosno raznolikost zajednica

makrobeskralježnjaka, a prebrojavanjem jedinki njihova brojčana zastupljenost te gustoća

naseljenosti makrobeskralježnjaka na pojedinim mjernim postajama. Izolirane jedinke iz

skupine plošnjaka, mekušaca i kolutićavaca su determinirane do sistematske razine razreda, a

člankonošci do razine reda.

Na postaji akumulacijsko jezero (P1) nalazimo ukupno 10 različitih sistematskih

skupina makrobeskralježnjaka prikazanih Tablicom 9 i Slikom 20. Najviše skupina

zabilježeno je u rujnu (svih 10 skupina), a najmanje u studenom (6 skupina) (Slike 20 i 24).

Najveći broj jedinki po jedinici površine od 1 m2 je utvrđen u svibnju (66 jedinki), a najmanji

u studenom (36 jedinki) (Slike 20 i 25). Prosječna godišnja naseljenost je 50 jedinki/m2.

Cijele godine brojčano dominiraju maločetinaši i rakušci.

Tablica 9. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji

akumulacijsko jezero (P1)

Mjerna postaja P1 – Akumulacijsko jezero

Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Skupina Brojčana zastupljenost jedinki/m2

MEKUŠCI

PUŽEVI 10 7 10 4

ŠKOLJKAŠI 1 1 2 1

KOLUTIĆAVCI

MALOČETINAŠI 18 12 8 17

PIJAVICE 2 1 1 -

RAKOVI

JEDNAKONOŠCI - - 1 -

RAKUŠCI 14 10 16 9

KUKCI

RAZNOKRILCI 8 1 15 -

DVOKRILCI 4 7 3 4

TULARI 1 - 1 -

VODENCVJETOVI 8 3 2 1

Ukupni broj

jedinki/m2

66 40 59 36


21

Slika 20. Zastupljenost pojedinih skupina makrobeskralježnjaka s obzirom na broj

jedinki u zajednici na mjernoj postaji akumulacijsko jezero (P1) tijekom

godine

0

10

20

30

40

50

60

70

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Bro

j jed

inki

Vrijeme uzorkovanja

VODENCVJETOVI

TULARI

DVOKRILCI

RAZNOKRILCI

RAKUŠCI

JEDNAKONOŠCI

PIJAVICE

MALOČETINAŠI

ŠKOLJKAŠI

PUŽEVI


22

Na lijevom drenažnom kanalu (P2) utvrđeno je ukupno 12 različitih skupina

makrobeskralježnjaka (Tablica 10, Slika 21). Nema većih odstupanja u raznolikosti zajednica

pri pojedinom uzorkovanju: u svibnju i srpnju zabilježeno je 9 skupina, u rujnu 11, a u

studenom 10 (Slike 21 i 24). Brojnost jedinki varira između 191 jedinke/m2 u srpnju i 212

jedinke/m2 u studenom (Slike 21 i 26), s godišnjim prosjekom od 204 jedinke/m

2. Tijekom

cijele godine najbrojnija je skupina rakušaca, a u visokom broju prisutne su i ličinke

dvokrilaca i vodencvjetova.

Tablica 10. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji lijevi

drenažni kanal (P2)

Mjerna postaja P2 – Lijevi drenažni kanal

Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.


PLOŠNJACI

VIRNJACI 1 - 1 15

MEKUŠCI

PUŽEVI - 3 4 3

KOLUTIĆAVCI


PIJAVICE 1 - 1 1

PAUČNJACI

VODENGRINJE - - 1 -

RAKOVI

JEDNAKONOŠCI 10 8 7 22

RAKUŠCI 80 105 112 111

KUKCI

RAZNOKRILCI - 1 - -

DVOKRILCI 65 15 28 2

KORNJAŠI 1 4 1 7

TULARI 2 5 6 6


Ukupni broj

jedinki/m2

209 191 204 212


23


jedinki u zajednici na mjernoj postaji lijevi drenažni kanal (P2) tijekom

godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Bro

j je

din

ki

Vrijeme uzorkovanja

VODENCVJETOVI

TULARI

KORNJAŠI

DVOKRILCI

RAZNOKRILCI

RAKUŠCI

JEDNAKONOŠCI

VODENGRINJE

PIJAVICE

MALOČETINAŠI

PUŽEVI

VIRNJACI


24

Na postaji odvodni kanal (P3) zabilježeno je ukupno 8 različitih skupina

makrobeskralježnjaka koje su prikazane Tablicom 11 i Slikom 24. Najveća raznolikost

zajednice vidljiva je u svibnju (8 skupina), a najmanja u studenom (4 skupine) (Slike 22 i 24).

Najviše jedinki utvrđeno je u svibnju (70 jedinki/m2), a najmanje u studenom (49 jedinki/m

2)

(Slike 22 i 26), a godišnji prosjek iznosi 62 jedinke/m2. Na ovoj mjernoj postaji pri svakom

uzorkovanju više od polovice ukupnog broja izoliranih jedinki čine školjkaši vrste raznolika

trokutnjača, prepoznatljivi po trokutastom obliku i zebrastim prugama na ljušturi. Analizom

sedimenta naišli smo na veliki broj praznih i razbijenih ljuštura tog školjkaša koje nisu

prebrojavane.

Tablica 11. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji odvodni

kanal (P3)

Mjerna postaja P3 – Odvodni kanal

Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.


MEKUŠCI

PUŽEVI 3 15 5 0

ŠKOLJKAŠI 44 25 38 36

KOLUTIĆAVCI


RAKOVI

JEDNAKONOŠCI 1 - - 2

RAKUŠCI 13 18 21 9

KUKCI

DVOKRILCI 3 1 2 -

KORNJAŠI 1 - - -

VODENCVJETOVI 1 - - -

Ukupni broj

jedinki/m2

70 60 67 49


25


jedinki u zajednici na mjernoj postaji odvodni kanal (P3)tijekom godine

Na starom koritu rijeke Drave (P4) utvrđena je prisutnost jedinki iz 15 različitih

sistematskih skupina beskralježnjaka koje su prikazane Tablicom 12 i Slikom 25. Prosječna

godišnja gustoća naseljenosti je 107 jedinki/m2. Najgušća naseljenost utvrđena je u rujnu sa

156 jedinki/m2, a najrjeđa u studenom sa 60 jedinki/m

2 (Slike 23 i 25). Raznolikost zajednica

makrobeskralježnjaka je podjednaka pri svakom uzorkovanju: u svibnju i srpnju zabilježeno

je 13 različitih skupina, u rujnu 12, a u studenom 10 (Slike 23 i 24). Dominiraju maločetinaši,

raznokrilci, ličinke dvokrilaca i rakušci. Isključivo na ovoj mjernoj postaji zabilježena je

prisutnost jedinki iz skupine muljara i vretenca.

0

10

20

30

40

50

60

70

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Bro

j jed

inki

Vrijeme uzorkovanja

RAKUŠCI

KORNJAŠI

DVOKRILCI

VODENCVJETOVI

JEDNAKONOŠCI

MALOČETINAŠI

ŠKOLJKAŠI

PUŽEVI


26

Tablica 12. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji staro korito

rijeke Drave (P4)

Mjerna postaja P4 – Staro korito rijeke Drave

Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.


PLOŠNJACI

VIRNJACI 1 1 2 -

MEKUŠCI

PUŽEVI 12 2 12 7

ŠKOLJKAŠI - - 1 -

KOLUTIĆAVCI


PIJAVICE 2 13 4 1

PAUČNJACI

VODENGRINJE 1 1 - -

RAKOVI

JEDNAKONOŠCI 2 6 2 1

RAKUŠCI 19 3 19 9

KUKCI

RAZNOKRILCI 21 26 30 9

DVOKRILCI 19 16 27 4

KORNJAŠI 13 - 5 1

TULARI 1 1 1 1

MULJARI - 1 - -


VRETENCA 1 2 - -

Ukupni broj

jedinki/m2

113 98 156 60


27


jedinki u zajednici na mjernoj postaju staro korito rijeke Drave (P4)tijekom

godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

16.5. 4.7. 12.9. 7.11.

Bro

j je

din

ki

Vrijeme uzorkovanja

RAZNOKRILCI

VODENCVJETOVI

MULJARI

TULARI

KORNJAŠI

DVOKRILCI

VRETENCA

RAKUŠCI

JEDNAKONOŠCI

VODENGRINJE

PIJAVICE

MALOČETINAŠI

ŠKOLJKAŠI

PUŽEVI

VIRNJACI


28

Usporedbom sastava zajednica makrobeskralježnjaka na pojedinim mjernim postajama

prema Slici 24, najveća raznolikost vidljiva je na mjernoj postaji staro korito rijeke Drave

(P4) gdje su prisutni predstavnici svih 15 zabilježenih skupina. Najmanja raznolikost utvrđena

je na mjernoj postaji odvodni kanal (P3) gdje je zabilježeno 8 različitih skupina

makrobeskralježnjaka. Tijekom čitavog perioda istraživanja na svim mjernim postajama osim

lijevog drenažnog kanala (P2) najmanji broj različitih skupina u zajednici prisutan je u

studenom.

Slika 24. Raznolikost zajednica makrobeskralježnjaka s obzirom na broj prisutnih

sistematskih skupina na pojedinim mjernim postajama tijekom godine

Slika 25 ukazuje na najveću brojnost jedinki makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji

lijevi drenažni kanal (P2) s prosječnom godišnjom gustoćom naseljenosti od 204 jedinke/m2.

Najmanja brojnost jedinki utvrđena je na akumulacijskom jezeru (P1) sa prosječnom

gustoćom od 50 jedinki/m2. Varijacije brojnosti jedinki tijekom godine najmanje su na

kanaliziranim dijelovima hidroenergetskog sustava (P2 i P3), a najveće na starom koritu rijeke

Drave (P4), gdje najviše jedinki nalazimo u rujnu, a najmanje u studenom.

0

2

4

6

8

10

12

14

P1 P2 P3 P4

Bro

j sis

tem

atsk

ih s

kup

ina

Mjerna postaja

16.5.

4.7.

12.9.

7.11.


29

Slika 25. Brojnost makrobeskralježnjaka po kvadratnom metru na pojedinim mjernim

postajama tijekom godine

0

50

100

150

200

250

P1 P2 P3 P4

Bro

j je

din

ki/

m2

Mjerna postaja

16.5.

4.7.

12.9.

7.11.


30

Rasprava

Tijekom 2011. godine provedeno je istraživanje raznolikosti zajednica

makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području hidroenergetskog sustava Čakovec. Uzorci za

analizu su prikupljani u četiri navrata tijekom godine na četiri mjerne postaje odabrane tako

da se obuhvate prirodni i umjetno izmijenjeni dijelovi hidroenergetskog sustava različiti po

hidro-morfološkim obilježjima staništa. Na svakoj mjernoj postaji mjerena su fizikalno-

kemijska svojstva vode te su prikupljani uzorci sedimenta za analizu sastava zajednica i

brojčane zastupljenosti makrobeskralježnjaka. Na osnovi dobivenih rezultata različiti dijelovi

rijeke Drave uspoređeni su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode i strukturi zajednica

makrobeskralježnjaka.

Toplina je važan ekološki čimbenik koji utječe na živa bića jer o njoj ovisi brzina

životnih procesa, posebice kod organizama s promjenjivom temperaturom tijela kao što su

vodene životinje. Temperatura pri kojoj se obavljaju sve životne funkcije je od 0 do 50 °C.

Viša temperatura vode ubrzava životne procese pa životinje brže dišu, brže probavljaju hranu,

brže se razvijaju njihova jajašca, brže se preobražavaju itd. Svakoj vrsti organizma povoljna je

drugačija temperatura, a većina vodenih organizama manje je osjetljivo na nižu nego na višu

temperaturu [2].

Tijekom ovog istraživanja mjerena je temperatura zraka jer je to okolišni čimbenik

koji izravno utječe na temperaturu vode, stoga služi kao mjerilo promjena u temperaturi vode

izazvanih drugim čimbenicima. Porast temperature zraka od svibnja prema srpnju te pad

prema studenom odgovara sezonskim promjenama vremenskih uvjeta kroz godišnja doba.

Izmjerene vrijednosti temperature vode prate kretanja temperature zraka iako su

vrijednosti niže uslijed sporijeg zagrijavanja vode u odnosu na zrak. Najviša temperatura vode

(26 °C) zabilježena je na akumulacijskom jezeru (P1) ljeti, zbog stajaće vode koja se najbrže

grije. Na postaji lijevi drenažni kanal (P2) temperatura vode je stalna tijekom godine uslijed

natapanja kanala podzemnim vodama zbog kojih je smanjen utjecaj vanjskih vremenskih

uvjeta te je voda u odnosu na zrak relativno hladna ljeti (16 °C u srpnju), a topla u hladnijem

dijelu godine (11 °C u studenom). Usporedbom temperature vode odvodnog kanala (P3) i

starog korita rijeke Drave (P4) nema značajnih razlika, stoga prolaz vode kroz turbine

hidroelektrane nema značajni utjecaj na temperaturu vode.


31

pH vrijednost odnosno koncentracija vodikovih iona mjera je kiselosti otopine.

Dobiveni rezultati u rasponu od pH 8 – 9 ukazuju na blago lužnata svojstva vode rijeke Drave

na svim mjernim postajama. Prema [7] kopnene vode uglavnom imaju pH u rasponu od 6,5 do

8,5 što su optimalni uvjeti za život većine biljaka i životinja. Vode s karbonatnom podlogom

su prirodno bazične, stoga su dobivene vrijednosti pH u skladu s očekivanjima.

Električna vodljivost vode je mjera za sposobnost vode da provodi električnu

struju. Uvjetovana je sadržajem otopljenih tvari u vodi, stoga se iz vrijednosti električne

vodljivosti može izračunati količina ukupno otopljenih tvari u vodi. Otopljene tvari u vodu

dospijevaju otapanjem podloge, razgradnjom uginulog materijala ili unosom onečišćenja. [7]

navodi kako voda za piće da bi bila prihvatljiva mora imati manje od 500 mg/l ukupno

otopljenih tvari ili električnu vodljivost 750 µS/cm. Na svim mjernim postajama, bez većih

varijacija tijekom godine, vrijednosti električne vodljivosti su niže od 400 µS/cm, a količina

ukupno otopljenih tvari je manja od 250 mg/l što znači da nema vanjskih izvora onečišćenja

vode na promatranom području rijeke Drave.

Kisik u vodu dospijeva iz zraka i procesom fotosinteze vodenih biljaka ili

fitoplanktona, a troši se disanjem živih organizama te prilikom razgradnje organskih tvari koje

u vodu dospijevaju ugibanjem vodenih organizama ili ulijevanjem kanalizacije. Prema [7]

količina otopljenog kisika ispod 3 mg/l je opasna za većinu vodenih organizama. Količina

otopljenog kisika u vodi i zasićenost vode kisikom ovise o temperaturi vode. Topljivost kisika

bolja je u hladnoj nego u toplijoj vodi, stoga dobiveni rezultati ukazuju na najmanje kisika u

vodi tijekom ljeta, a najviše u proljeće i jesen na svim mjernim postajama osim lijevog

drenažnog kanala (P2). Na toj mjernoj postaji zbog stalne temperature vode količina

otopljenog kisika također je stalna (5,88 – 8,12 mg/l), a vrijednosti su relativno niske jer voda

u kanal dospijeva iz podzemnog područja pa nema kontakta sa zrakom.

Zasićenje vode kisikom je mjera koja ukazuje na udio otopljenog kisika u vodi u

odnosu na normalnu topljivost pri određenoj temperaturi. Zasićenost niža od 80% ukazuje na

pojačanu potrošnju kisika u vodi, a nalazimo je na postaji P2 pri svakom uzorkovanju osim u

srpnju i na postaji P4 u studenom. Uslijed velike količine vodene vegetacije u lijevom

drenažnom kanalu (P2) te povoljnih vremenskih uvjeta ljeti, fotosintezom je povećan udio

kisika u vodi u srpnju. Staro korito rijeke Drave (P4) okružuje bujna priobalna vegetacija čije

lišće opada u jesen te dospijeva u vodu. Zbog relativno malog biološkog minimuma koji se iz


32

akumulacije ispušta u staro korito, a prema [8] Hrvatske vode ga smatraju nedovoljnim, struja

vode ne ispire otpalo lišće nego se ono razgrađuje u vodi pri čemu se troši kisik.

Uzorci makrobeskralježnjaka prikupljani su četiri puta godišnje (svibanj, srpanj, rujan,

studeni) s površine od 1 m2

na četiri mjerne postaje (P1 - P4). Na postaji akumulacijsko jezero

(P1) uzorkovano je sa šljunkovito-muljevitog sedimenta, na odvodnom kanalu (P3) sediment

čine srednje velike šljunčane valutice, a na lijevom drenažnom kanalu (P2) osim sa šljunčane

podloge prikupljano je i s vodenog bilja koje tamo dominira. Staro korito rijeke Drave (P4) je

šljunkovitog sedimenta s pjeskovito-muljevitim predjelima.

Na sve četiri mjerne postaje tijekom cijele godine utvrđeno je ukupno 15 različitih

sistematskih skupina makrobeskralježnjaka. To su virnjaci, puževi, školjkaši, maločetinaši,

pijavice, jednakonošci, rakušci, vodengrinje, raznokrilci, kornjaši te ličinke vodencvjetova,

vretenca, dvokrilaca, muljara i tulara.

Najveća raznolikost zajednice sa svih 15 skupina utvrđena je na starom koritu rijeke

Drave (P4), što je očekivano jer su tamo životni uvjeti najpovoljniji budući da je stanište

hidro-morfološki prirodno s različitim mikrostaništima te je najmanje izmijenjeno izgradnjom

hidroenergetskog sustava. Najmanja raznolikost zajednice s 8 različitih sistematskih skupina

na odvodnom kanalu (P3) posljedica je kanaliziranog vodenog toka s promjenjivom razinom i

brzinom vode uslijed rada strojarnice te šljunkovitim dnom bez priobalne i podvodne

vegetacije. Na akumulacijskom jezeru (P1) prisutno je 10 različitih skupina beskralježnjaka

tijekom godine. Prema [1] jezerski ekosustavi općenito imaju manju raznolikost zajednica

makrobeskralježnjaka u odnosu na tekućice. Na lijevom drenažnom kanalu (P2), iako je

kanaliziranog toka, nalazimo 12 različitih sistematskih skupina makrobeskralježnjka uslijed

stalnih životnih uvjeta zbog utjecaja podzemnih voda te bogate podvodne vegetacije koja

predstavlja povoljno mikrostanište za naseljavanje makrobeskralježnjaka.

Najveća brojnost jedinki makrobeskralježnjaka utvrđena je na lijevom drenažnom

kanalu (P2) tijekom čitave godine (prosječno 204 jedinke/m2). Fizikalno-kemijski uvjeti vode

su na ovoj mjernoj postaji stalni što pogoduje masovnom naseljavanju pojedinih skupina

kojima oni odgovaraju. Najbrojniji su rakušci za koje [2] tvrdi da ne podnose velike varijacije

temperature i više im odgovaraju staništa s vodenom vegetacijom. Zbog stalnih životnih

uvjeta nema većih varijacija u brojnosti jedinki u ispitivanom periodu.

Prosječno najmanje beskralježnjaka po jedinici površine tijekom godine (50

jedinki/m2) nalazimo u obalnom području akumulacijskog jezera (P1). Podloga je šljunkovito-


33

muljevita bez podvodne vegetacije, a razina vode varira tijekom godine uslijed rada

hidroelektrane, stoga su životni uvjeti nepovoljni.

Na odvodnom kanalu (P3), iako je najmanja raznolikost makrobeskralježnjaka,

prosječna brojčana zastupljenost sa 62 jedinke/m2 nije najmanja uslijed velikog broja

školjkaša vrste raznolika trokutnjača koja čini više od polovice jedinki u zajednici. Raznolika

trokutnjača je invazivni školjkaš koji se nepregledno širi duž rijeke Drave, a zbog

pričvršćivanja za dijelove hidroenergetskih postrojenja izaziva tehničke probleme u njihovom

funkcioniranju [3]. U sklopu ovog istraživanja prisutnost raznolike trokutnjače utvrđena je na

svim mjernim postajama osim lijevog drenažnog kanala.

Stari tok rijeke Drave (P4), kao prirodno i morfološki najmanje izmijenjeno stanište,

najosjetljiviji je na sezonske promjene životnih uvjeta stoga su na toj mjernoj postaji

zabilježene najveće varijacije brojnosti jedinki tijekom godine. Najbrojniji su maločetinaši,

ličinke dvokrilaca, raznokrilci i rakušci. Nema brojčane dominacije predstavnika jedne

sistematske skupine makrobeskralježnjaka kao što je slučaj na postajama P2 i P3 već su

najbrojnije skupine podjednako zastupljene, dakle takvo stanište najbolje odgovara različitim

skupinama makrobeskralježnjaka.

Usporedbom strukture zajednica makrobeskralježnjaka tijekom cijelog razdoblja

istraživanja pri zadnjem uzorkovanju u studenom vidljiva je najmanja raznolikost zajednica

kao i najmanja brojnost jedinki na svim mjernim postajama osim lijevog drenažnog kanala

(P2). Zbog nižih temperatura vode u jesensko doba godine mnogi makrobeskralježnjaci

završavaju svoje životne cikluse, posebice one vrste koje samo dio svog života provode u

vodi. Na postaji P2 takva razlika nije zabilježena jer su tamo životni uvjeti stalni tijekom

cijelog perioda našeg istraživanja.


34

Zaključak

Usporedbom hidro-morfološki različitih staništa rijeke Drave na istraživanim

lokalitetima hidroenergetskog sustava Čakovec nema značajnih razlika u fizikalno-kemijskim

svojstvima vode. Varijabilnosti pojedinih parametara (temperatura, otopljeni kisik i zasićenje

kisikom) uvjetovane su vanjskim atmosferskim utjecajima i specifičnim obilježjima pojedinih

lokaliteta kao što su količina priobalne i podvodne vegetacije, količina protoka vode i utjecaj

podzemnih voda.

Na istraživanom području rijeke Drave nalazimo predstavnike 15 različitih

sistematskih skupina makrobeskralježnjaka na razini razreda i reda.

Najveću raznolikost imaju zajednice starog korita rijeke Drave, koje se odlikuje

raznovrsnim mikrostaništima i bogatom priobalnom vegetacijom te je najmanje morfološki

izmijenjeno izgradnjom hidroelektrane. Na umjetno stvorenim, kanaliziranim i ujezerenim

dijelovima hidroenergetskog sustava manja je morfološka raznolikost staništa te su zbog

utjecaja hidroelektrane životni uvjeti nepovoljniji uslijed čega je manja i raznolikost životnih

zajednica.

Najveća brojnost makrobeskralježnjaka prisutna je u drenažnom kanalu jer je to

lokalitet specifičnog vodnog režima sa stalnim životnim uvjetima uslijed natapanja

podzemnim vodama, što ga uz bogatstvo podvodne vegetacije čini pogodnim staništem za

makrobeskralježnjake.

Najizraženiji utjecaj hidroenergetskog sustava na zajednice makrobeskralježnjaka

vidljiv je na staništima duž odvodnog kanala gdje je uslijed rada strojarnice vodni režim

najnestabilniji te su životni uvjeti najnepovoljniji za živa bića.

Sastav životnih zajednica makrobeskralježnjaka i brojčana zastupljenost pojedinih

skupina u zajednicama uvjetovane su životnim ciklusom pojedinih organizama te hidro-

morfološkim i fizikalno-kemijskim karakteristikama slatkovodnih staništa. Stoga je praćenje

kakvoće vode i ekološkog stanja rijeke Drave, koje redovito provodi Hrvatska

elektroprivreda, od velike važnosti da bi se utjecaj hidroenergetskih postrojenja na dravske

ekosustave održavao pod kontrolom.


35

Zahvale

Prije svega zahvaljujemo našoj mentorici, profesorici Dunji Turk, na poticaju,

usmjeravanju i stručnoj pomoći u realizaciji ovog istraživačkog rada. Također zahvaljujemo

našim roditeljima na podršci u našoj ideji kao i ostalim profesorima na razumijevanju za naše

izostanke s nastave zbog rada na projektu. Zahvaljujemo i Laboratoriju Bioinstituta d.o.o.

Čakovec na posuđenoj opremi kojom smo proveli uspješno istraživanje. Hvala!

Popis literature

[1] Kerovec M. „Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka“ 1986,

Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.

[2] Matoničkin I., Pavletić Z. „Život naših rijeka“ 1972, Školska knjiga, Zagreb.

[3] Purić Hranjec M., Kalšan V., Manjkas M., Hranjec V., Šestak M., Flajšman E., Perović

G., Čižmešija G., Kalšan D., Hlišć B., Golubić D., Kiš-Novak D., Čižmešija V., Belčić

M., Lajtner J., Horvat I., Malez V., Rašan M. 2005. Drava u Međimurju još uvijek živi,

Purić Hranjec M. (ur.), Udruga za zaštitu prirodne baštine Mura, Čakovec.

[4] Režek, D. „Hidroelektrane na Dravi“ 2003, Građevinar, 55, 647-653.

[5] Sansoni G. „Atlante per il riconoscimento dei macroinvertebrati dei corsi d'aqua Italiani“

1992, APR&B, Trento.

[6] Sterry P. „Rivers and ponds“ 2000, Chancellor press, London.

[7] Priručnik za voditelje programa GLOBE, 7. VODE, Slatkovodni makrobeskralježnjaci

http://public.carnet.hr/globe/prirucnik.htm

[8] Agencija za zaštitu okoliša, Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije 2002. – 2005.

http://www.azo.hr/fgs.axd?id=1805

[9] HEP proizvodnja d.o.o., HE Čakovec

http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/cakovec.aspx

[10] Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,

http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/stara%20korita%20he.pdf

Documents

Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području ...izmijenjena slatkovodna staništa uspoređena su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode te strukturi zajednica makrobeskralježnjaka