Upload
martina-premec
View
118
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
Razvojna psihologija Studij nastavničke izobrazbe
(2014./15.)
Doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Suvremeni psihološki pristupi
i
Razvojna psihologija 2013./2014.
Studij nastavničke naobrazbe
Doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Suvremeni psihološki pristupi
Psihološki pristupi ili psihološke perspektive: gledanje na teme i probleme u psihologiji.
Analiza psiholoških pojava može krenuti iz različitih perspektiva.
Svaka od njih nudi nešto drugačije tumačenje razloga zbog kojih se pojedinac ponaša kao što se ponaša, pa svaka može dati svoj doprinos našoj koncepciji cijele osobe.
Grčko slovo psi (ᴪ): kratica za psihologiju.
Atkinson i Hilgard (2007):
Biološka perspektiva Psihološka događanja nastoji povezati s aktivnošću
mozga i živčanim sustavom.
Povezuje vidljivo i vanjsko ponašanje s električnim i kemijskim događanjima u tijelu.
Istraživanja nastoje specificirati neurobiološke procese koji se nalaze u osnovici ponašanja i psihičkih procesa: primjerice depresija se objašnjava?
…abnormalnim promjenama u razini neurotransmitera
Bihevioralni pristup Watson: psihologija, da bi bila znanost, mora prikupljati
podatke koji se mogu javno obznaniti i pokazati (ponašanje je javno, svijest je privatna).
Usmjeren na podražaje i reakcije koji se mogu opažati, na vidljivo ponašanje. Ponašanje je posljedica uvjetovanja i potkrepljenja.
Bihevioralna analiza društvenog života mogla bi se usredotočiti na ljude u interakciji (socijalni podražaji), vrstu reakcija koja se prema njima pokazuje (nagrađujuće,
kažnjavajuće, neutralne), na to kako te reakcije podražavaju ili prekidaju reakciju.
Nije uzimao u obzir psihičke procese pojedinca, ne govore o psihičkim procesima koji interveniraju između podražaja i reakcije (unatoč tome na osnovu subjektivnih iskaza pojedinaca se zaključuje o njihovoj mentalnoj aktivnosti).
Kognitivni pristup Reakcija na biheviorizam.
Orijentacija na razumijevanje psihičkih procesa; mentalnih procesa poput percipiranja, pamćenja, dosjećanja, rasuđivanja, odlučivanja i rješavanja problema te njihovih odnosa s ponašanjem.
19 st.: temelji se na introspekciji Suvremena kognitivna psihologija:
pretpostavlja da samo proučavanjem mentalnih procesa možemo potpuno shvatiti što organizmi čine
mentalne procese možemo objektivno proučavati usmjeravanjem na specifična ponašanja (poput biheviorista), ali ih interpretiramo pozivajući se na mentalne procese koji su u njihovoj osnovici.
Interpretacije: analogija između uma i kompjutera: informacije se obrađuju, selekcioniraju, uspoređuju i kombiniraju s drugim ranije upamćenim podacima, transformiraju...
Psihoanalitički pristup S. Freud: psihoanalitička koncepcija ljudskog ponašanja U nekim aspektima spoj kognicije i fiziologije 19. stoljeća:
Kognitivno: zamisli o svijesti, percepciji i pamćenju Biološki: biološki utemeljeni instinkti.
Psihoanaliza: i teorija ličnosti i metoda psihoterapije Orijentacija na razumijevanje ponašanja u terminima nesvjesnih
motiva koji proizlaze iz seksualnih i agresivnih impulsa. Nesvjesni procesi, vjerovanja, strahovi i želja: iako ih osoba nije svjesna, djeluju na njezino ponašanje.
Impulsi koje roditelji ili društvo zabranjuju proizlaze iz naslijeđenih instinkata: budući da se rađamo s njima njihov utjecaj je snažan zabranama se potiskuju u nesvjesno, ali time ne nestaju mogu se manifestirati kao društveno prihvatljiva ponašanja ili
kao emocionalni problemi i simptomi mentalne bolesti to su isti temeljni instinkti koji pokreću i životinje (seks,
agresivnost) neprekidno se borimo s društvom koje ih nastoji kontrolirati.
Subjektivistički pristup Udružen sa kognitivnom psihologijom; prevladava u socijalnoj i
psihologiji ličnosti.
Orjentacija na razumijevanje ponašanja i psihičkih procesa u terminima subjektivne stvarnosti koju ljudi aktivno konstruiraju. Ljudsko ponašanje je funkcija percipiranog, a ne objektivnog svijeta.
Za razumijevanje ljudskog socijalnog ponašanja nužno je shvatiti kako osoba definira situaciju (ovisi o kulturi, osobnoj povijesti pojedinca i postojećem motivacijskom stanju).
Ljudi aktivno konstruiraju svoju subjektivnu realnost (introspekcija: samoiskazi), ali ne vide svoju subjektivnu realnost kao osobnu konstrukciju.
Naivni realizam: ljudi vlastite konstruirane subjektivne realnosti smatraju vjernim izrazom objektivnog svijeta.
Introspekcija; samoiskazi sustavno opažanje prosudbi i ponašanja
Upišite odgovarajući broj na crtu:
1. Biološka perspektiva
2. Bihevioralna perspektiva
3. Kognitivna perspektiva
4. Psihoanalitička perspektiva
5. Subjektivistička perspektiva
____Orijentacija na razumijevanje neurobioloških procesa koji su u osnovi ponašanja i psihičkih procesa.
____Orijentacija na razumijevanje vidljivog
ponašanja, čiji se nastanak tumači uvjetovanjem i potkrepljivanjem.
____Orijentacija na razumijevanje ponašanja
i psihičkih procesa u terminima subjektivne stvarnosti koju ljudi aktivno konstruiraju.
____Orijentacija na razumijevanje ponašanja
u terminima nesvjesnih motiva.
____ Orijentacija na razumijevanje psihičkih procesa poput percipiranja, osjećanja, rasuđivanja, odlučivanja i rješavanja problema te njihovih odnosa s ponašanjem.
Razvojna psihologija
Razvojna psihologija
Aristotelova periodizacija razvoja: tri stadija
Jean Jacques Rousseau (1712 – 1778): otac moderne teorije odgoja.
Djeca drugačija od odraslih: imaju vlastiti način gledanja, razmišljanja i osjećanja.
Četiri glavna razdoblja u razvoju i kako djeca doživljavaju svijet preko osjetila
Čovjek po svojoj prirodi dobar, kazna je prirodna posljedica lošeg vladanja.
Razvojna psihologija
Začeci prave znanstvene psihologije:
Opažanje djece znanstvenika: Darwin (1872) i Preyer (1888), Holl (1846 – 1924).
Testiranje i norme: Alfred Binet,…
Razvojna psihologija se razvila iz psihologije djece i mladih u posljednjih nekoliko desetljeća.
Danas: čovjek se razvija cijelog života i razvojna psihologija proučava sva razdoblja od početka do smrti.
Razvojna psihologija
Grana psihologije posvećena istraživanju promjena u ponašanju i sposobnostima tijekom razvoja
Razvojna psihologija proučava tjelesne, intelektualne i emocionalne promjene kroz sva razdoblja čovjekova života
Na razvoj također utječu širi činitelji, npr. kulturalna pripadnost, socijalno nasljeđe.
PERIODIZACIJA čovjekova psihičkog razvojaRAZDOBLJE ČOVJEKOVA PRIBLIŽNO TRAJANJEPSIHIČKOG RAZVOJA
Prenatalno razdoblje od začeća do rođenja Novorođenče od rođenja, 0 -1mj. Dojenče 1 mj.-18.mj. Rano djetinjstvo 18 mj. do kraja 3. god Predškolska dob 4 - 6/7 god. Školska dob srednje djetinjstvo Pubertet 12 -15 god Adolescencija 15 - 20 Rana odrasla dob 20 - 40 Srednja (zrela) odrasla dob40 - 65 Kasna zrela dob (starost) >65
PERIODIZACIJA čovjekova psihičkog razvoja
Tri vrste uzročnih faktora koji objašnjavaju razvoj (Lacković-Grgin i Ćubela Adorić, 2005):
Dobno normativni: povezani s dobi
Normativno-povijesni: opći događaji ili obrasci događanja unutar određenog vremena ili kulture
Nenormativni životni događaji: individualna životna povijest
Opasnost u objašnjavanju razvoja pomoću nenormativnih životnih događaja: da se svaka promjena ponašanj nakon nekog životnog događanja shvati kao razvojna promjena.
Razvojne promjene: one promjene koje bitno i na duži rok mijenjaju kvalitetu funkcioniranja
Tri područja razvoja
Biosocijalni razvoj (tjelesni razvoj, Strasen, 1994.)
prisutnost socijalnih činitelja ovisan o genetskim osnovama, prehrani i brizi za zdravlje. Biološki utjecaji za koje smo ranije mislili da djeluju samostalno surađuju s okolinskim činiteljima i kroz zajedničko djelovanje određuju učinak.
Tri područja razvoja
Kognitivni razvoj ovisan o razvoju mentalnih procesa. Način na koji razmišljamo i znanje koje imamo rukovodi našim ponašanjem.
Psihosocijalni razvoj je povezan s emocionalnim razvojem, razvojem ličnosti i socijalnim razvojem.
Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller, 2005):
Tri glavne orijentacije objašnjenja ljudskog razvoja:
kognitivističko razvojni model
pristup okoline i učenja
etološki pristup, istraživanje razvoja s evolucijskog gledišta.
Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller, 2005):
Kognitivističko- razvojne teorije
Ističe utjecaj znanja na percepciju. Način na koji dijete percipira svijet određen je stupnjem njegova razvoja (Piaget). Pristup obrade informacija usmjeren je na način na koji se ulazni podaci preobražavaju za vrijeme dok ih mozak obrađuje.
Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller, 2005):
Teorije o utjecaju okoline i učenja
Naglašavaju ulogu iskustva
Iz odvojenih ulaznih osjetnih podataka stvaraju se sve detaljnije i složenije percepcije.
Teorije u razvojnoj psihologiji (Vasta, Haith i Miller, 2005):
Etološka teorija
Manji naglasak na iskustvo
Vjeruju da čak i sasvim mala djeca osjetne podatke percipiraju cjelovito, a ne kao odvojene djeliće podataka iz različitih osjetila.
Razvoj se očituje u povećanju osjetljivosti na strukturu ulaznih informacija, kao i na promjenjivost/nepromjenjivost svojstava.
Ekološki pristup
Ekološki pristup:
o Više nego na urođene predispozicije, pristup istraživanju razvoja koji se usredotočuje na pojedinca u njegovom okolinskom kontekstu (Bronfenbrenner, 1979; Berry, 1995)
• Dijete i okolina neprekidno utječu jedno na drugo na dvosmjeran ili transakcijski način
Ekološki pristup
Ekološki pristup Mikrosustav
o Najbliži djetetu
Mezosustav:
o Obitelj, vrtić, škola
o Međusobni odnosi između djetetovih mikrosustava: odnosi roditelja s učiteljicom, odnosi djetetove braće i sestara,…
Egzosustav:
o Šira obitelj, susjedstvo, radno mjesto, zdravstveni sustav,…
o Socijalni sustav koji može utjecati na djecu, ali u kojem ona neposredno ne sudjeluju: masovni mediji, radno mjesto, lokalna vlast i socijalne usluge zajednice, školsko vijeće…koji će se odraziti na dijete
Makrosustav
o Zakonodavstvo, tradicija, kultura i subkultura u kojoj dijete živi
o Utječe na dijete kroz sustav vjerovanja, vrijednosti, stavove
o Stabilniji je od drugih sustava, ali se i mijenja s razvojem društva
Problemi razvojne psihologijeJe li ljudska priroda oblikovana prirodom ili okolinom?
Za razumijevanje tijeka razvoja i zakonitosti razvoja potrebno je uzeti u obzir:
• genetsku osnovu za rast i razvoj
• djelovanje okoline koja oblikuje razvoj kroz sva životna razdoblja.
Rasprava o prirodi nasuprot odgoju je osnovni problem razvojne psihologije: bavi se time u kojoj su mjeri ponašanje i razvoj rezultat nasljeđa/bioloških/prirodnih činitelja; odnosno okolinskih/iskustvenih činitelja.
Je li ljudska priroda oblikovana prirodom ili okolinom?
Rasprava o utjecaju nasljeđa ili okoline: jesu li ljudske sposobnosti naslijeđene ili stečene iskustvom?
Dolaze na svijet sa zalihom znanja i shvaćanja realnosti? Djelovanje bioloških procesa (nasljeđa, moždanih procesa) na mišljenje, osjećanje i ponašanje?
Znanje se stječe iskustvom i interakcijama sa svijetom?
Važno je kako se ti prirodni i okolinski utjecaji kombiniraju
Zajedničko djelovanje nasljeđa i okoline
Organizam je rezultat epigenetičkog razvoja geni imaju samo početnu ulogu, a podvrgnut je mnogim
drugim utjecajima Epigenetika je znanstvena disciplina u biologiji, odnosno
genetici, koja proučava nasljedne promjene u ekspresiji gena koje nisu uzrokovane promjenom u DNK nizu
Slijed i rezultat razvoja određen je slučajnošću međusobnih utjecaja događaja koji se pojavljuju unutar i izvan organizma.
Veliki dio ponašanja i osobina nije posljedica ni vanjskih (obiteljskih) niti genskih razvojnih preduvjeta, nego posljedica nenormativnih faktora (traumatski doživljaj, bolesti, preseljenje).
Utjecaji obitelji (Čudina-Obradović i Obradović, 2006)1. Pasivna povezanost: pasivno prenošenje roditeljskih gena
Roditeljski geni utječu na nasljeđe djeteta , ali ne i na njegovu okolinu
Utjecaji obitelji
2. Reaktivna povezanost nasljeđa i okolineInterakcija genskog nasljeđa i okoline, okolina drugačije reagira na pojedince različitih naslijeđenih osobina i različite osjetljivosti
Utjecaji obitelji
3. Aktivna povezanost nasljeđa i okoline
Djetetovi geni utječu na dijete; dijete aktivno traži i bira aspekte i svojstva okoline za koje je najviše osjetljivo i koji su najpoticajniji za razvoj sposobnosti za koje ima genetske predispozicije
Utjecaji obitelji
Nasljeđe ima veći utjecaj na djetetov razvoj u odraslijoj dobi djeteta jer se smanjuje utjecaj roditelja na stvaranje okoline, a povećava aktivno traženje i formiranje vlastitih razvojnih uvjeta
Osim gena svakog roditelja i poticajne okoline koju roditelji stvaraju u skladu s biološkim i materijalnim mogućnostima, roditelji utječu na djetetovo ponašanje procesima socijalizacije: nagradama, kaznama, modeliranjem…
Procesi iz društvene okoline utječu međusobno, svaka promjena u jednom potiče promjenu u drugim slojevima…
Utjecaj obitelji na biološki razvoj djeteta
Mozak tek rođenog djeteta pripremljen je za iskustvo, što znači da su za razvoj njegovih dijelova potrebni specifični doživljaji, utjecaji okoline.
U procesu razvoja, neuroni odgovaraju na stimulaciju iz okoline međusobnim povezivanjem – stvaraju se poveznice izmešu živčanih stanica (neurona).
Niti kojima se neuroni povezuju (dendriti) stvaraju složene živčane puteve. Ako se stanica mozga opetovano izlaže stimulaciji jednakog obilježja, poveznice postaju deblje. Ako se podražaj ne ponavlja, poveznice se stanjuju i ubrzo nestaju, “sasuše” se.
Konačni učinak je gusta mreža neuralnih puteva koji nastaju kao posljedica fizioloških procesa podstaknutih stimulacijom i učenjem.
Ovaj se proces naziva sinaptogeneza i određuje kako se pojedine poveznice između neurona organiziraju u neuronsku mrežu, čime se određuje i njihovo funkcioniranje.
…
Važno je osigurati djetetu brojne pozitivne socijalne prilike i mogućnosti učenja, kako bi sinapse koje su njima podražene ostale trajno.
Osigurati odgovarajuće podražaje u pravo vrijeme. Za neke razvojne procese postoje kritični periodi – vrijeme
kada se odvijaju. Stimulacije izvan ovih razdoblja nisu niti izdaleka tako učinkovite ako u vrijeme kada se promjene događaju podražaji izostanu
Kritični periodi: uski “prozori” vremena za vrijeme kojih je određeni dio tijela najosjetljiviji na odsustvo podražaja ili na utjecaj iz okoline.
Osjetljiva razdoblja: dulji periodi vremena u kojima se vještine nalaze pod specifičnim utjecajima.
Utjecaj obitelji na biološki razvoj djeteta
Utjecaj obitelji na tjelesno zdravlje
Prehrana: povezanost između kvalitete prehrane i rasta. Pothranjenost: utječe na misaone procese, naročito štetna u trudnoći i ranijim godinama života jer se tada mozak najbrže razvija.
Anoreksija, težak poremećaj hranjenja koji se obično ustanovljuje kod djevojaka u adolescenciji a obuhvaća pretjeran gubitak težine, što je posljedica izgladnjivanja.
Bulimija: poremećaj prekomjernog uzimanja hrane i povremenog «čišćenja» putem namjernog izazivanja povraćanja ili sredstava za pospješivanje probave.
Razvoj u kontekstu: društveni sloj, kultura i siromaštvo; Poremećaji u tjelesnom rastu; Zlostavljanje i psihička trauma; Generacijske razlike
Utjecaji obitelji
Istraživanje naslijeđenih osobina često ovisi o prilikama za učenje, o ponašanju roditelja
Rizična obitelj Zdrava i poticajna obitelj Utjecaj obiteljske strukture i procesa Utjecaj jednoroditeljske obitelji Utjecaj ekonomske moći Utjecaj obiteljskog stresa na razvoj djece Utjecaj odnosa roditelja i djeteta na razvoj djece
Utjecaji obitelji
U osnovi svih roditeljskih postupaka su odgojni ciljevi i vrijednosti roditelja, tj. jasno određeni razvojni rezultati koje oni žele postići
Roditeljski stil utječe na rezultate neizravno: utječe na prihvaćanje roditeljskih utjecaja, na djetetovu spremnost da bude socijalizirano, na prihvaćanje roditeljskih konkretnih aktivnosti i postupaka
Utjecaji roditelja ovise odgoju, izvan-obiteljskoj sredini i širem kontekstu u kojem žive djeca i obitelj.
Model roditeljskog ponašanja Diane Baumrind (1971) uz prilagodbu Macoby i Martina (1983)
toplo(prihvaćanje)
autonomijakontrola
hladno(odbijanje)
Autoritativan roditelj
Osigurava toplu i podržavajuću kućnu atmosferu
Djetetu postavlja visoka očekivanja i standarde ponašanja
Dosljedno provodi kućna pravila Objašnjava zašto su neka pravila prihvatljiva,
a neka ne Uključuje djecu u donošenje odluka u obitelji
Autoritaran roditelj
Pruža manje emocionalne topline od autoritativnih roditelja
Djetetu postavlja visoka očekivanja i standarde ponašanja
Postavlja pravila ponašanja bez obzira na djetove potrebe
Očekuje poslušno pridržavanje pravilima bez pogovora i postavljanja pitanja
Dozvoljava malo razmjene u odnosima roditelja i djeteta
Permisivan/popuštajući roditelj
Osigurava toplu i podržavajuću kućnu atmosferu Djetetu postavlja samo nekoliko očekivanja i
standarda ponašanja Rijetko reagira na neprimjereno ponašanje Često omogućava djetetu odlučivanje (primjerice
vezano uz jedenje, odlazak na spavanje,..)
Neuključen/zapuštajući roditelj
Djetetu pruža vrlo malo, odnosno gotovo ništa emocionalne podrške
Djetetu postavlja svega nekoliko očekivanja i standarda ponašanja
Pokazuje mali interes za život svog djeteta Čini se preplavljen vlastitim problemima
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
Pojam autoritativnog roditeljstva dominira udžbenicima i istraživanjima kao najčešća konceptualizacija optimalnog roditeljskog ponašanja (Čudina-Obradović i Obradović, 2006)
Autoritativno roditeljstvo u brojnim istraživanjima pokazuje povezanost s najboljom prilagodbom djece i adolescenata (Baumrind, 1991)
Integrativni model roditeljstva, njegovih odrednica i posljedica (Belsky, 1984; Brofenbrenner, 1979; Martin i Colbert, 1997.; Stevenson-Hinde, 1998; van Bakel i Riksen-Walraven, 2002)
prema Čudina-Obradović i Obradović, 2006:243
Obilježja roditelja
· Osobnost i rod · Emocionalna zrelost i
psihološko zdravlje · Inteligencija i obrazovanje · Stavovi · Znanje
Obiteljski širi i društveni kontekst
· Socijalna mreža · Radno okruženje · Bračni odnosi · Obiteljska struktura · Socioekonomski status · Kultura
Obilježja djeteta · Temperament · Spol · Sposobnosti · Dob
Roditeljstvo
· Subjektivni doživljaj roditeljstva · Roditeljski odgojni stil · Roditeljske vrijednosti, aktivnosti i postupci
Razvoj odrasle osobe
· Emocionalna sigurnost/samoregulacija
· Samostalnost i nezavisnost · Društvena kompetencija · Kognitivna zrelost · Školska uspješnost · Profesionalna uspješnost
Razvoj djeteta
· Promjena važnosti ciljeva i vrijednosti
· Prilagodba na višestrukost uloga · Prilagodba na nove obiteljske odnose · Prilagodba na djetetove razvojne
potrebe
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
roditeljima je dana primarna odgovornost za socijalizaciju vlastite djece, što se odnosi na ohrabrivanje djece da usvoje vrijednosti društva i usmjeravanje njihovog optimalnog socijalnog i emocionalnog razvoja (Grusec i Ungerer, 2003)
istodobno taj kontekst omogućuje roditelju vlastiti rast i razvoj (Martin i Colbert, 1997)
Socijalizacija: proces u kojem pojedinac usvaja sustav vrijednosti agensa socijalizacije (obitelji, društva)
Procesi kojima se standardi određenog društva prenose s jedne generacije na sljedeću (Schaffer, 2003)
Ukupnost promjena u ponašanju pojedinca koje nastaju zbog djelovanja agensa socijalizacije
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
Tradicionalno: jednosmjeran proces u kojem poticaji za promjenom i pridržavanjem pravila dolaze izvan pojedinca
Proučavanjem interakcija novorođenčadi i dojenčadi i njihovih primarnih skrbnika stvoren je novi pogled na socijalizaciju, koji se naziva modelom uzajamnosti (Schaffer, 2003)
Sommer (1998): primjerenije novom pogledu na dijete kao na socijalnog aktera bilo shvaćanje socijalizacije kao dvosmjernog procesa u kojem se dijete razvija u odnosima s roditeljima, ali i svim ostalim značajnim osobama
Model Poimanje
djeteta
Roditeljsko ponašanje
Fokus istraživanja
„Laissez-fair“
Prethodno oblikovano
Ostaviti ga da se samo razvija
Razvojne norme
Modeliranje gline
PasivnoOblikovanje ponašanja i
uvježbavanje
Učinci nagrada i kazni
Konflikt Antisocijalno DiscipliniranjeKonflikt roditelja
i djeteta
Uzajamnost
SudionikOsjetljivost i
responzivnost
Reciprocitet u socijalnim
interakcijama
Promjene u razumijevanju djeteta, uloge roditelja i prirode socijalizacije
Schaffer, 2003:233
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
Model uzajamnosti prepoznaje dijete kao aktivnog sudionika u vlastitom socijalnom razvoju i naglašava međuovisnost roditelja i djeteta u mnogim socijalnim situacijama. Na djecu se više ne gleda kao na pasivne objekte odgoja odraslih, već se ona prepoznaju kao subjekti vlastitog života i razvoja (Schaffer, 1996)
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
nova shvaćanja prirode djece i roditeljstva
”budući čovjek” osoba sa svojim sadašnjim životom, potrebama, željama; aktivno i kreativno biće; stvara dječju kulturu i istovremeno doprinosi društvu odraslih
od roditelja se očekuje da se prilagode novom položaju djeteta u društvu; poštovanje djetetove osobnosti i subjektiviteta
djeca su prepoznata kao nositelji ljudskih prava čije ostvarenje jamči država. Roditeljstvo izlazi iz sfere privatnosti prelazi u sferu javnosti.
Socijalizacija i suvremeno roditeljstvo
Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta počiva na: uvažavanju i poštivanju djeteta te omogućavanju njegovog osnaživanja i utjecaja
promjene u shvaćanju roditeljske uloge, koje obilježava pomak s roditeljskog autoriteta na roditeljske odgovornosti
Kako bi djelovao u skladu s razvojnim potrebama djeteta, najvažnije odgovornosti roditelja su:
Zadovoljiti djetetove osnovne potrebe • Osiguravanje dječjih tjelesnih potreba i primjerene brige o
zdravlju Osigurati sigurnost
• Osiguravanje primjerene zaštite djeteta od povrede i opasnosti
Pružiti emocionalnu toplinu• Osiguranje zadovoljavanja dječjih emocionalnih potreba,
davanje djetetu osjećaja posebne važnosti i pozitivan osjećaj vlastitog identiteta
Prikladno poticati i stimulirati učenje i razvoj• Promoviranje učenja djeteta, dječjeg intelektualnog razvoja i
socijalnih iskustava djeteta Usmjeravati i postavljati granice
• Omogućavanje djetetu da regulira vlastite emocije i ponašanje Osigurati stabilnost
• Osiguravanje dovoljno stabilnog obiteljskog okruženja(Aldgate i sur., 2006)
Roditeljske odgovornosti
Hoffman (1977): tri skupine odgojnih postupaka:
Pokazivanje moći - naredbe, prijetnje, tjelesna silao Djeca kojima roditelji prvenstveno objašnjavaju moralna pravila na
najvišem stupnju moralnog razvoja (Ne želim drugima činiti loše).
Uskraćivanje ljubavi - verbalno neodobravanje, ismijavanje i uskraćivanje nježnosti
o Uskraćivanje Ijubavi dovodi djecu na nešto nižu razinu (Ne želim biti loš, odbačen).
lndukcija - objašnjava i naglašava zahtjeve situacije i štetne posljedice djetetovog ponašanja za samo dijete, roditelja ili druge osobe.
o Pokazivanje moći podržava najniže oblike moralnog rasuđivanja (U pravu je jači).
Korektivni roditeljski odgojni postupci (Delale, 2009)
Alternative kažnjavanju (nagrađivanje djeteta, objašnjavanje/podučavanje, nadzor)
Pohvaliti dijete nakon što je konačno prestalo s neprimjerenim ponašanjem
Dati novac ili druge stvari nakon što je prestalo s neprimjerenim ponašanjem
Objasniti pravila kako biste spriječili ponavljanje neprimjerenog ponašanja
Pokazati ili demonstrirati djetetu kako napraviti nešto na pravilan način
Reći djetetu da ga promatrate i pazite što je napravilo Provjeriti ponašanje djeteta kako biste ga uočili radi li nešto
dobro/loše
Čvrsta roditeljska kontrola dovodi do dobro prilagođenih adolescenata?! problematična operacionalizacija konstrukta
roditeljskog nadzora koji implicira roditeljsku aktivnost kontrole (Stattin i Kerr, 2000)
Važno je roditeljsko znanje o svakodnevnim aktivnostima i životu djeteta, povezano je s nizom mjera adolescentske prilagodbe
komunikacija roditelja i djeteta puno korisnija aktivnost od praćenja i kontrole (Kerr i Stattin, 2000).
Rad s roditeljima
Poticati sustavan rad s roditeljima predškolske i školske dobi
Sadržaji su dobrovoljni pa im pristupaju i imaju koristi od njih visoko motivirani roditelji- u manjini
Učitelji i nastavnici imaju dobra metodička znanja, ali nisu educirani za rad s roditeljima i promjene koje se uvode u sustav
Edukacija stručnih suradnika: stručnjaci nisu obučeni za rad s roditeljima: edukacija za stručnjake u vrtićima, školama, Centrima za socijalnu skrb nije sustavna
Uvođenje kolegija iz područja roditeljstva
Podržati projekte, inicijative NGOa, publikacije koje promiču roditeljstvo
Roditelji kontroliraju STVARI…
NE djecu!
ALI, imaju snažan utjecaj na njih.
PRIVRŽENOST
PRIVRŽENOST = osobita, dugotrajna emocionalna veza koja se razvije između dvije osobe (Ainsworth i sur., 1978)
Ponašanja privrženosti imaju za cilj povećati blizinu s potencijalnim skrbnikom i potaknuti njegovu ili njezinu reakciju, dijete želi doći i ostati blizu osobe kojoj je privrženo, osobito kada su pod utjecajem stresa (uplašena, bolesna, umorna…)
John Bowlby (1969, 1988) tumačio privrženost kao adaptivni sustav ponašanja koji se razvio kako bi povećao djetetove izglede za preživljavanje
PRIVRŽENOST
Kako majke i djeca razvijaju snažan emocionalni odnos koji obilježava dojenačku dob i rano djetinjstvo?
Najranije interakcije majke i djeteta Razvoj afektivnog sustava: središte uzajamne regulacije dijete-
skrbnik-važan je za socijalni odnos koji se uspostavlja
Frued: majka najčešće hrani dijete: stvaranje privrženosti Privrženost objektima koji pružaju oralno zadovoljenje
Erikson: prva godina života: povjerenje-nepovjerenje Osjetljivost roditelja na potrebe djeteta i spremno reagiranje na
zahtjeve djece doprinosi razvoju osjećaja povjerenja
Teorije učenja: hrana je nužna za održavanje života pa dijete postaje privrženo majci zbog povezivanja hrane s majkom? Hrana je snažno potkrepljenje?
PRIVRŽENOST
• Harry Harlow: kakvu ima ulogu hranjenje u razvoju privrženosti?
• Osim hranjenja: mogućnost maženja s majkom?
• Harry Harlow i R. Zimmerman (1959) : eksperiment s mladunčadi rhezus majmuna
• Odvojeni od majke
• Tijekom 6 mjeseci hranjeni iz bočice: zamjenska majka: surogat majke od drva i žice. Jedna prekrivena mekim frotirom, druga žičana.
• ZV: ljubav mladunčadi prema majkama operacionalizirana kroz dvije mjere:
• Količina vremena provedena uz zamjensku majku
• Koliku sigurnost koju pruža u situacijama kada je mladunče preplašeno
PRIVRŽENOST
Harry Harlow i R. Zimmerman (1959) : eksperiment s mladunčadi rhezus majmuna
Rezultati:
•17, 18 h dnevno na frotirskoj majci
•1h na žičanoj, bez obzira na kojoj je bila bočica s hranom.
•U stresnim situacijama (uplašeni) dosljedno biraju frotirsku majku, preferiraju udobnost.
•Hranjenje nije najvažnija odrednica privrženosti nego mogućnost hvatanja i priljubljivanja uz majku.
Kasnije:
•Ponašanje majmuna koje je odgojila zamjenska majka kasnije u životu je čudno i neadekvatno: stereotipna ponašanja (ljuljanje naprijed-nazad, agresivno ponašanje: prekomjerna i neprimjereno usmjerena)
•„Majke bez majki”: indiferentno ili zlostavljačko ponašanje
Sigurna i nesigurna privrženost(Ainsworth, 1983)
Kada dijete otkrije da je jasno komuniciranje negativnih osjećanja i stanja roditelju/primarnoj figuri privrženosti uspješno u izazivanju reakcija, ono će razviti sigurnu privrženost
Kada dijete ustanovi da komuniciranje negativnih osjećaja i stanja dovodi do odbijanja od roditelja/ primarne figure ili konflikta s njom, uči ili inhibirati ili prenaglašavati negativna osjećanja ili stanja: nesigurna privrženost
Ainsworth i Witting, 1969.
Najupotrebljavanija metoda za procjenu jačine i kvalitete odnosa privrženosti: ispitivanje u nepoznatoj situaciji
Opažanje djetetovih reakcija na niz strukturiranih epizoda koje uključuju majku i nepoznatu osobu 8 epizoda
jednosmjerno staklo: epizode odvajanja od skrbnika, bilježenje reakcija
Tri obrasca reakcija: B: sigurna privrženost: istraživanje u prisustvu, uzmemirenost kad ode,
veselje kad se vrati 65% djece
A: anksiozno-izbjegavajuća: mala uznemirenost pri odvajanju, a kad se vrati izbjegavaju je: 25% djece
C: anksiozno opiruća: znaci uznemirenosti, posebno tijekom odvajanja, olakšanje i ljutnja po povratku: 10% djece
Psihoanalitičke i psihosocijalne
teorije
doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Psihoanalitičke teorije Važan doprinos psihoanalitičkog modela sastoji se u opisu faza psihoseksualnog razvoja od rođenja do odrasle dobi. Objasnite pet faza psihoseksualnog razvoja. Objasnite povezanost libida i psihoseksualnog razvoja.
Čime još osim biološki Freud objašnjava razvoj?
Struktura ličnosti: koje su tri bazične komponente ličnosti u Freudovoj psihoanalitičkoj teoriji i na što se odnose?
doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Psihosocijalne teorije
Erikson: povezan s psihoanalitičarima
Proširio Freud-ovu teoriju ističući važnost psihosocijalnih vidova razvoja nakon ranog djetinjstva
Veća pozornost socijalnom kontekstu razvoja ličnosti
doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Psihosocijalne teorije
Psihoseksualni i psihosocijalni rast i razvoj odvijaju je zajedno
Razvoj odvija cijelog života
Razvoj se odvija tijekom osam stadija
Sadrži specifične krize koje treba razriješiti, u svakom od stadija osoba ima neki psihosocijalni zadatak kojeg mora savladati
doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Psihosocijalne teorije
Kriza je isto što i životna prekretnica, razdoblje ranjivosti, ali i velikih potencijala.
Na takvim prekretnicama možemo razriješiti svoje unutrašnje sukobe; svladati ili ne savladati razvojni zadatak.
Život je u velikoj mjeri rezultat izbora koje činimo u tim fazama.
U svakoj životnoj fazi suočavamo se sa zadatkom uspostave ravnoteže između sebe i svijeta u kome živimo
doc. dr. sc. Eva Anđela Delale
Stadij Psihosocijalna krizaUspostavljanje:
Važni socijalni odnosi
Povoljan rezultat razvoja
1. Prva godina života
temeljnog povjerenja ili nepovjerenja
majka povjerenjesigurnostoptimizam, NADA
2. Druga i treća godina života
autonomije ili sumnje u sebe
roditelji osjećaj samoutjecajnostiVOLJA
3. Od četvrte do šeste godine
inicijative ili krivnje obitelj cilj, usmjerenost, inicijativnost, SVRHA
4. Od šeste godine do puberteta
produktivnosti ili inferiornosti
škola, susjedstvo KOMPETENCIJA u intelektualnim, socijalnim i tjelesnim vještinama
5. Adolescencija identiteta ili konfuzije identiteta
vršnjacimodeli
cjelovita i jasna samospoznaja,VJERNOST
6. Rana odraslost intimnosti ili izolacije partneri prijateljstvo, seks
sposobnost uspostavljanja trajnih veza, LJUBAV
7. Srednja dob plodnosti ili stagnacije podjela dužnosti u kućanstvu
BRIGA ZA DRUGE, za obitelj i buduće generacije
8. Starost integriteta ili očajanja čovječanstvo zadovoljstvo proživljenim, spremnost za suočavanje sa smrću, MUDROST
Intelektualni (kognitivni)
razvojTeorija spoznajnog ili kognitivnog razvoja
djece: J. Piaget
Piaget Ideje o strukturi i funkcioniranju inteligencije preuzeo je iz biologije; dva osnovna
biološka načela, organizacije i adaptacije
Temeljna organizacija se očituje u kognitivnim strukturama koje dijete stvara tijekom razvoja
Kognitivni razvoj se odvija kroz bezbrojne prilagodbe: pokušaje asimilacije i akomodacije
Prednosti metode: Promatranje u prirodnim uvjetima
Longitudinalno praćenje
Nedostaci: uzorak!
Razvijajući se djeca stvaraju kvalitativno različite strukture koje postepeno omogućavaju bolje razumijevanje svijeta
Te kvalitativno različite strukture su stupnjevi.
Važniji od dobi je slijed, red kojim se izmjenjuju pojedini stupnjevi; dob se uzima kao grubi prosjek
Dijeli razvoj na četiri stupnja ili razdoblja:
Teorija spoznajnog ili kognitivnog razvoja djece: J. Piaget Senzomotorički razvoj (0-2) Osjetilni podaci, manipuliranje predmetima i stvarima Bezuvjetni refleksi, uvjetni refleksi Razvijanje shema o postojanosti predmeta (permanentnost
objekta) Egocentrično-predoperacionalno razdoblje (2-7)
predpojmovno razdoblje misaonog razvoja: crno-bijelo kategoriziranje
razdoblje intuitivnog mišljenja (formiraju se pojmovi: apstrakcija i generalizacija) Razdoblje konkretnih operacija (7-11)
Sustavno i logičko mišljenje o konkretnim pojavama. Uzročno- posljedično, trajnost predmeta, uživljavanje u
gledišta drugih, socijalna komparacija Razdoblje formalnih operacija (11-15)
Usvajanje logičkih operacija s apstrakcijama i simbolima
Šest senzomotoričkih stupnjevaStupanj
1. Uvježbavanje refleksa 0-1
2. Razvoj shema 1-4
3. Otkrivanje postupaka 4-8
4. Namjerno ponašanje 8-12
5. Novost i istraživanje 12-18
6. Mentalno predočavanje 18-24
Tablica 8-2, Vasta, str 263
Stupanj1. Faza refleksne aktivnosti
2. Primarne cirkularne reakcije
3. Faza sekundarnih cirkularnih reakcija
4. Faza koordinacije sekundarnih shema
5. Faza tercijarnih cirkularnih reakcija
6. Simboličke shemate
Uvod u razvojnu psihologiju, EADelale, 2013_2014, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Ograničenja predoperacijske misli: konzervacija
Conservation of Substance Two identical balls of clay
One is deformed
“Do the two pieces have the same amount of clay?”
Conservation of Number Two identical rows of
pennies
One row is rearranged
“Do the two rows have the same number of pennies?”
Ograničenja predoperacijske misli: konzervacija
Kritika Piaget-ove teorije
Faze ne završavaju jasno u određenom trenutku kako je Piaget predvidio
Djeca razumiju više od onog što je predvidio Kognitivni razvoj ovisi o djetetovom
obrazovanju i kulturi u kojoj živi Piaget je precijenio kognitivne sposobnosti
mnogih odraslih
Moralni razvoj
Kohlberova teorija moralnog razvoja (L. Kohlberg)
Pretkonvencionalni ili predmoralni razvoj: izbjegavanje kazne ili drugih negativnih posljedica; postizanje nagrade
Konvencionalni stupanj moralnog razvoja: ponašanje dobrog dječaka/curice ponašanje prema propisima, pravilima ili konvencijama
(najveća faza i za mnoge odrasle) Postkonvencionalni stupanj moralnog razvoja
prihvaćanje ideja o jednakim pravima na temelju implicitnog ili eksplicitnog društvenog dogovora
pridržavanje univerzalnih etičkih načela kojih se pridržavaju čak i kad je to na njihovu štetu.
Razumijevanje opredjeljenja u moralnim dilemama omogućuje intelektualna razvijenost.
Literatura:
Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga d.d.
Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K. i Ćubela Adorić, V. (2005). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Smith, E.E., Nolen-Hoeksema, S., Frederickson, B.L., Loftus, G.R., Bem i D.J. i Maren,
S. (2007). Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.