Embed Size (px)
Citation preview
• Čemu služi recenzija rada?
• Što je editing, a što proofreading?
• Može li recenzija biti negativna?
• Urednici i njihova važnost.
• Copyright i Copyright transfer.
• Što nakon objave rada?
Pitanja uz današnje gradivo
Napisali ste rad…
Recenzija
• Prilikom recenziranja određenog članka, knjige ili drugog djela, CILJ je da se komentarima poboljša, te da se kritički, objektivno iznanstveno ocijeni kvaliteta sadržaja samog teksta i odredi zaslužuje li takvo djelo da bude objavljeno
• Naporan, ali obavezan dio posla pri objavljivanju
Recenzija
Recenzija treba biti:
• Znanstveno utemeljena
• Nepristrana
• Brza
• Pisana u dobroj namjeri
• Može biti s pozitivnim i negativnim ishodom
• Korisna za autore
• Uglavnom besplatna
Recenzija („vlastita”, prije slanja u časopis)
• Prerada, promjene u tekstu (revising) uključuju:
• Dodavanje (ili traženje) novih bitnih podataka i informacija
• Uklanjanje (upozoravanje) na manje bitne i nebitne podatke za određeni rad
• Reorganizaciju teksta po poglavljima i samih poglavlja
• Provjeravanje podataka i literaturnih navoda
• Prepravljanje rečenica kako bi imale bolji smisao i bile jasnije
• Uređivanje (editing) uključuje:
• Provjere prijevoda i pravilnog korištenja određenih izraza
• Provjera pisanja imena, velikih i malih slova općenito, postavljanja interpunkcijskih znakova
• Gramatičke ispravke
Recenzija
• Korektura (proofreading) se odnosi na konačno ispravljanje gramatičkih i pravopisnih grešaka u tekstu te se provjerava cjelovitost i smislenost samog teksta čime se povećava ispravnost i kvaliteta rada
• Poželjna provjera rada prije slanja od svih koautora, ali i kolega iz istog područja
• Provjera jezika – govornik određenog područja
Osnovne oznake pri ispravljanju teksta
Zadatak: pročitajte i dajte svoje komentare i ispravke (oznake!) na dan dio teksta (isprint!). U parovima prokomentirajte ispravke.
Dio medvedničkih stijena nastao je ta loženjem na dnu pra starih mora, koja su u davnoj prošosti vladala Zemljom, o čemusvijedoče fosili raznovrsnih morskih organizama pronađeni u stijenama na raznim dijelovima Medvednice. Ta su se mora tijekomburne gološke povijesti povlačila i nadolazila, bivala plića ili dublja, slanija ili manje slana, pa je naša planina povremeno bilapotpuno potopljena, a povremeno je virila kao otok okružen ne preglednim morem ilipak manjim jezerima i močvarama.
medvedničke su se stijene izdigle na svoj današnji položaj u burnim procesima podizanja i spuštanja, nabiranja i lomova zemljinekore, pa je Medvednica zapravo rođena prije oko 12 milijuna g. kada se njezin današnji središnji dio uzdigao između dubokihpukotina (rasjeda).
Zbog burne i raznolike geološkepovijesti na Medvednici nalazimo sve 3 osnovne vrste stijena: magamatske (nastale hlađenjemlave), sedimentne (nastale taloženjem djelića drugih stijena ili biljnih i životinjskih ostataka u dubokim morima) i metamorfne(nastale od obje skupine prvotnih stijena, uslijed povišenog tlaka i povišene temperature).
Glavni trup planine izrađen je od metamorfneh stijena među kojimase ističe zeleni škriljavac. Taj je kamen postao svojevrsnimzaštitnim znakom Medvednice te krasi pročelja mnogih medvedničkih objekata, kao što su Tomislavov dom i kapelica majkeBožje Sljemenske Kraljce Hrvata.
Još jedan poznati medvednički kamen je lito tamnijski vapnenac ili litavac. Zajedno s Trijaskim dolomitima, on u zapadnom dijeluMedvednice čini jedinstvenu kršku zonu. Iako su krške pojave donekle skrivene pod Mlađim Holocenskim naslagama i gustomvegetacijom, ipak su tu prisutni brojni krški oblici poput špilja, jama, vrtača, krških dolina i ponikava. Krško polje Ponikve je poput velike spužve u kojoj potoci naizmjence izviru i poniru, pojavljuju se i nestaju. Poniranjem voda s područja Ponikvi dužpukotina u stijenama nastala je i špilja Vjeternica koja se s svajih više od 7000 m otkrivenih kanala ubraja među najdulje špilje u Hravatskoj!
Preuzeto (uz dodane greške) sa: http://www.pp-medvednica.hr/priroda/geologija/
Kvaliteta časopisa i prihvaćenost radova
• U početku ste odabrali časopis i pratili sva pravila koja su naveli
• Šaljete vaš rad na recenziju…
• Što je časopis kvalitetniji u određenom području, to je prihvaćenost rada manja (postotak odbijanja, rejection rate)
• Stroga pravila i velika količina radova koji im se šalje
• Najčešće odbijanje zbog sadržaja ili teme rada koji nije pogodan za pojedini časopis ili zbog nedovoljnog znanstvenog doprinosa (za daljnju čitanost i citiranost)
• Različito vrijeme trajanja recenzije – utjecaj mnoštva faktora
Recenzija članka
Prilikom slanja članka u određeni časopis rad čitaju, provjeravaju i odobravaju (ili ne odobravaju):
• Izvršni urednik (Managing Editor)
• Glavni urednik (Editor-in-Chief)
• Pridruženi urednik (Associate Editor)
• Recenzent(i) (Reviewer)
Recenzija članka
Prilikom slanja članka u određeni časopis rad čitaju, provjeravaju i odobravaju (ili ne odobravaju):
• Izvršni urednik (Managing Editor) – provjerava tek pristigli rad i ukoliko ne ispunjava tehničke norme odmah ga odbija; ukoliko zadovoljava šalje Glavnom uredniku
• Glavni urednik (Editor-in-Chief) – provjerava sadržaj rada te prema njemu odobrava ili ne odobrava pojedini rad; odgovoran je za znanstvenu razinu radova, te daje konačnu odluku u cijelom recenzijskom postupku
• Pridruženi urednik (Associate Editor) – dobar poznavatelj određenog znanstvenog područja u kojem se objavljuju članci, surađuje s Glavnim urednikom oko bitnih odluka tijekom recenzije; pregledava članak i odbija ako sadržaj nije zadovoljavajuć; kontaktira i surađuje s recenzentima te prema njihovoj preporuci daje preporuku Glavnom uredniku za konačnu odluku
• Recenzent(i) (Reviewer) – nezavisni stručnjak u određenom području (kojim se i vaš rad bavi) koji daje svoje ispravke, komentare i mišljenje (ocjenu) za pojedini rad; bira ga uredništvo na prijedloge autora
Nakon poslanih ispravaka i pristigle (pozitivne) recenzije…
• Pozorno pročitajte i pokušajte shvatiti sve komentare (svi autori)
• Krenite s manjim, pa većim ispravkama, u dogovoru s koautorima – ispravite sve potrebno ili objasnitezašto se s pojedinim komentarom ne slažete (odgovor recenzentu – najčešće su recenzenti anonimni)
• Objasnite sve potrebno, bez obzira na komentar (pozitivan ili negativan) – u tekstu ili dodatno u komentarima
• Poštujte dobivene rokove!
• U pismu uredniku objasnite sve potrebno (argumenti za i protiv), zahvalite recenzentima i urednicima
• Nadajte se pozitivnom konačnom odgovoru urednika još nije kraj! (konačno detaljno čitanje prijeloma članka, potvrda o prihvaćanju rada, autorska prava)
Negativna recenzija
• Česta pojava, s obzirom na količinu i kvalitetu pojedinih poslanih članaka u pojedini časopis
• Bez komentara recenzenata i urednika
• S komentarima iskoristite ih za daljnje usavršavanje vašeg rada i slanje u drugi časopis
• https://www.elsevier.com/connect/authors-update/i-submitted-to-journal-x-but-all-i-got-was-this-lousy-revision (08.2018)
Well-written papers are read, remembered, cited.
Poorly written papers are not.Mike Ashby
Autorsko pravo / Copyright
• Copyright se odnosi na pravnu zaštitu nekog autorskog djela u slučaju preuzimanja ili kopiranjadijela ili cjelovitog dokumenta
• Određeni dokument je intelektualno vlasništvo svog tvorca (autora), no postoje i pravilnici u pojedinim ustanovama vezano za prava
• Zakon o autorskom pravu, https://www.foi.unizg.hr/sites/default/files/zakon-autorsko_pravo.pdf (08.2018.)
• Ispravljanjem svih potrebnih podataka u sklopu recenzije i prihvaćanjem rada od strane časopisa dolazite do faze kada potpisujete da prenosite autorska prava na izdavača (Copyright Transfer)
Diskusija i odgovor / Discussion and Reply
• Moguća pojava javne diskusije vezane uz vaš članak, obično u sljedećem broju časopisa
• U istom broju izlazi diskusija i vaš odgovor, pa se stignete pripremiti
• Pristojno ophođenje i odgovori potkrepljeni argumentima, aktivnost urednika
Nakon objave
• Autor dobiva svoju kopiju (pdf) i ponekad separate
• Slanje zainteresiranima – reklama! – ne mogu vas citirati ako ne znaju za vaš rad
• Čuvanje primjeraka – prijave na natječaj zahtijevaju prikaz i kopije radova
• Praćenje citiranosti
• Nemogućnost postavljanja konačnog oblika rada na web ovisno o pravilima izdavača
• Dostupnost radova?
• Prikazi i razmjena radova, npr.: Academia.edu (www.academia.edu/)
ResearchGate (www.researchgate.net/)
• Čemu služi recenzija rada?
• Što je editing, a što proofreading?
• Može li recenzija biti negativna?
• Urednici i njihova važnost.
• Copyright i Copyright transfer.
• Što nakon objave rada?
Pitanja uz današnje gradivo
