ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-187-1522010 1/32

◙ BROJ 187 ◙ 15. FEBRUAR 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

VELIKA KLADUŠA:Podnesen godišnji izvještaj Tužilaštva Unsko-sanskog kantona

BUŽIM, KLJUČ: Str. 16 i 17

Općinski načelnik sastao se safederalnim i državnim poslanikom

BUŽIM: Str. 10

DomaćinovogodišnjegKrajiškogteferičaMZ Slapnica

Najčešća korupcija u zdravstvu

Str. 04

Načelnik općine VelikaKladuša održao sastanak

sa predsjednicimaMjesnih zajednica

ODRŽANI IZBORIza najbolje

sportiste2009. godine

SANSKI MOST:

Pristupanje općineSanski Most u članstvo

LAG „Una Sana“

Nastavak intervjua:

Ekrem Šarić,direktor „Agrokomerca“

Str. 19

Str. 6

CAZIN:

Sastanak načelnika i šefa regionalnog ureda BHMAC-a Bihać

PROJEKTI

Str. 07

RURALNI RAZVOJ kaoosnovni fokus djelovanja Str. 09

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 1872 KantonReprezenT

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

Počela je izgradnja

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

NOVO!!!

BIHAĆ - Nakon radne posjete ŠemsudinuDediću, premijeru Vlade USK-a, Općinu Bihaću petak je posjetio direktor projekta FARMA(Projekt razvoja tržišne poljoprivrede) BruceBrower sa saradnicima. Ovom prilikom Brower se zajedno sa Smailom Toromanovićem,direktorom Poljoprivrednog zavoda USK-a,susreo se sa mr. Hamdijom Lipovačom sakojim su razgovarali o implementaciji projektana ovom području BiH.

Projekt FARMA zajednički financiraju ame-rička Agencija za razvoj - USAID i Švedska

agencija za razvoj - SIDA u ukupnom iznosu od14 miliona američkih dolara. Projekt se realizi-ra na razini BiH i trajaće 3-4 godine, a poredtehničke, savjetodavne, obrazovne pomoći,projekt ima značajnu finansijsku komponentuod 2 miliona dolara. Ova sredstva će biti dodje-ljivana naprednim farmerima, malim i srednjimpreduzećima iz oblasti primarne poljoprivrednei prerađivačke industrije na principu Javnogkonkursa.

Razgovor sa direktorom Browerom načel-nik Lipovača je iskoristio da pojasni brojnepotencijale s kojim raspolaže ovaj dio BiH, ali ida ukaže na nedostajuće, kao što je značajnijapodrška Federacije, te nedostatak kapaciteta

za preradu poljoprivrednih i drugih proizvoda isirovina. Prema njegovim riječima, ovdašnjiljudi znaju i hoće proizvesti, ali imaju puno pre-preka na putu kako prodati proizvod.Nepostojanje tvornica, izostanak strategije idrugi propusti ne doprinose razvoju i mogućno-stima poljoprivredne proizvodnje.

Navodeći kao primjere dobre prakse sara-dnju sa kompanijom „Meggle“, realizaciju setaantirecesijskih mjera, investiranje u plasteničkuproizvodnju, potporu otkupu mlijeka od koope-ranata, te potrebu ukrupnjavanja procesaproizvodnje i prerade, načelnik Lipovača jepotvrdio da se može učiniti korak naprijed, alizahtijeva odgovorniji stav vlasti prema ovoj pri-vrednoj grani.

Općina Bihać je primjer i prednjači u odno-su na sve druge općine koje čine USK u pogle-du primarne poljoprivredne proizvodnje, što ćerazvojem projekta FARMA u mnogo čemu biti

bitno unaprijeđeno, zaključak je učesnika

susreta. Proizvodnja meda, jezgričastog voća,gljiva, šumskih plodova, ljekovitog i aromatič-nog bilja, kao i organske hrane su područjaproizvodnje u kojima USK i sve ovdašnje opći-ne trebaju vidjeti još jednu šansu za novaradna mjesta i samozapošljavanje.

Rusmir Karat

Direktor projekta FARMA Bruce Brower u posjeti općinama Bihać i Cazin

Kako osigurati plasman gotovih proizvoda?

Istog dana, tj. prošlog petka, direktor projekta FARMABruce Brower sa svojim saradnicima boravio je i u radnoj

posjeti općini Cazin. Sastanak je upriličen u kabinetu načel-nika općine Nermina Ogreševića, kome su prisustvovali izaposlenici Službe za razvoj i poduzetništvo općine Cazinkoja provodi programe i planove razvoja poljoprivrede napodručju naše općine, kao i predstavnici Udruženja poljopri-vrednih proizvođača i pčelara. Razgovaralo se o modaliteti-ma i oblicima uključivanja pćine u ovaj razvojni projekat kojise implementira na prostoru cijele BiH.

- Poljoprivreda je strateško područje naše industrije,koja se na ovim prostorima intenzivno razvija u poslije-ratnom periodu. To i jeste jedan od razloga zašto svakegodine ulažemo značajna sredstva u ovu oblast u viduraznih poticaja i podrške našim poljoprivrednim proizvo-

đačima, zaključio je u povodu ove teme načelnik Ogrešević.

Prema riječima BruceaBrowera, težište ovogprojekta se temelji na trisektora: mljekarstvu,

proizvodnji meda i ljekovitog bilja, teproizvodnji voća i povrća. Tri su vrsteintervencija koje projekat ima u svojim

programskim aktivnostima: grant sred-stva, podugovorne odnose i mogućnostangažovanja eksperata za potrebepoljoprivrednih proizvođača, učesnikaovog Projekta.“

Bruce Brower i načelnik općine

Cazin Nermin Ogrešević

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 3aši pogledi ReprezenT

N

aš Kanton je čvrsto prikovan na dnu nepopular-ne ljestvice uspjeha privredne razvijenosti, ali i

po političkoj (ne)stabilnosti. Ovu političku (ne)sta-bilnost, koja uzgred rečeno nikad nije bila na zadovoljava- jućem nivou, dodatno su usložnila nedavna dešavanja naovim prostorima. Izbori u SDA, (ne)uspjela smjena direkto-ra Kantonalne bolnice doktora Samira Muminovića, isklju-čenja iz SDA doktora Jusufa Botonjića, predsjednika, iIsmeta Kurića, člana Upravnog odbora, koji (ne)smijenišedirektora Kantonalne bolnice, istupanje iz SDA dvojicevijećnika Općinskog vijeća Bužim Safeta Ljubijankića iAmira Porića, istupanje iz SDA Seada Vukalića, članaOpćinskog vijeća Cazin, koalicija SDA i SBiH, neuspiopokušaj koaliranja SDA i A-sda, naredba HamdijeLipovače, predsjednika KO SDP vijećnicima u Općinskom

vijeću Cazin da glasaju za kandidata A-sda (ja, razvijenedemokratije u SDP-u?), A-sda predlaže manjinsku vladu uUSK-u i ne želi ništa drugo, još jedan neuspio pokušaj izbo-ra predsjedavajućeg Općinskog vijeća Cazin, visoka dele-gacija SDA boravila u Velikoj Kladuši (a gdje nego u DNZ-u), novoizabrani predsjednik KO SDA Esad Bašagić obe-ćao, a potom izbjegao dati intervju za ReprezenT (koji nijepoput nekih medija želio unaprijed dostaviti pitanja), medij-ski obračuni između Sadika Bahtića (SBiH) i HamdijeLipovače (SDP), (ne)utemeljeni i (ne)argumentirani napadiSaveza za bolju budućnost posredstvom Avaza na AsimaKambera, Općinska organizacija SDA Bihaća najavilatužbu protiv Hamdije Lipovače, počele javne tribine SDA

USK-a, sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja najavlju- ju mogućnost blokade kantonalnog budžeta, itd. itd. Moguse političari svađati i dijeliti, pa i bježati od odgovornosti što je evo postalo popularno, ali, prava podjela političara je naone više ili manje odgovorne, nedužnih jednostavno nema.Niti jednog lijepog i korisnog događaja, sve u znaku kampa-nje, a često se javnost pita zašto mediji ne pišu nešto afir-mativno, nešto ohrabrujuće. Nema toga dok kampanjatraje. Problem je u činjenici da od prvih višestranačkih izbo-ra kampanja nikad nije ni prestala.

Dobro nam ide, nema šta! Na političkom terenu, razgo-vara se, dogovara se, a mi nekako, demokratski, guramo i

dalje uporno šutimo. I trpimo! Ne baš svi. Boračke popula-cije su uzburkale duhove nakon što im vlasti hoće ukinuti(ne)opravdane prinadležnosti i beneficije. Još samo trebada vjerujemo kako će aktuelna politička pa i ekonomskasituacija, potaknuti naše političare da se probude, da neštourade. Ne, ne treba ništa da vjerujemo jer za naše vrle poli-

tičare i vlastodršce, ništa se neobično oko njih ne događa.Politika je njihov život. Možda su naši političari zaboravili

koja je uloga vlasti pa ne bi bilo loše da ih na to neko i pod-sjeti jer se oni naprosto ne mogu uživjeti u naše svakodne-vne probleme preživljavanja, jer njima je plaća rasla više-struko brže od rasta životnih troškova. Za razliku od nas,običnih smrtnika, njima je plaća u posljednje vrijeme enorm-no porasla. Porasla je plaća i njihovim pouzdanicima, sada-šnjim i bivšim. Da ne bude zabune, porasla je plaća i svimzastupnicima, pa i onima iz opozicije koji su se protiv pove-ćanja bunili. A nama? Nama su, naravno, realne plaće pale,(onima koji plaću uopće primaju) jer ih je pojelo poskuplje-nje i kako onda od njih očekivati da nas razumiju? Izmeđunjih i nas davno se otvorio ponor kakav više ne može pre-mostiti ni najveći most.

Ta ne tako mala, ali sigurno moćna politička elita živi unekoj drugoj stvarnosti i nije ni čudo što svjedočimo o njiho-vom cinizmu, na sve strane, pa i ovom kao da uopće nema-mo krizu. A mi kakvi smo, ostat ćemo ravnodušni i tek kon-statirati kako smo još jedan put nasamareni ili ćemo se slo-žiti sa konstatacijom građana da je kod nas kriza, i ekonom-ska i politička, prisutna već deset-petnaest godina i da smona nju navikli te da gore i ne može biti. Samo je u politici iu strankama sigurno i bezbrižno i samo tamo neće bitikrize. Za razliku od političara, privrednici drugačije govore iosjećaju krizu.

Jedino što je u BiH još uvijek produktivno je politika, jer u našoj jednoj i jedinoj čak polovina stanovništva, prema naj-

novijoj (ne)zvaničnoj statistici, svrstano je u kategoriju siro-mašnih. Protagoniste politike zovemo političkom elitom i zbi-lja, zbilja su elita, jer su samo oni toliko u ovoj državi sposo-bni da u vremenu opće krize lagodno žive, da kupuju i troše.

Kakva je moć političkih stranaka, da li one gospodaredruštvom ili mu služe, kakve se političke elite regrutiraju utom procesu, što ih obilježava i koliko su one u stanju zado-voljiti kriterije savremene politike i savremenog razvoja,tema je o kojoj se može govoriti u svakom trenutku. Strankesu u velikoj mjeri podstrekači krize u našem Kantonu. Oneu stvari podstiču stalno stanje političke (ne)stabilnosti.Pokazalo se da političke stranke nisu sposobne da same

iznjedre rješenja i budu sistematične i racionalne u vođenjupolitike, da ne govorimo o približavanju krajnjem cilju inte-gracije u evropski politički, ekonomski i kulturni prostor kojise zove Evropska unija.

Izborna napetost, hvala Bogu, polako raste, uvijeknešto biramo i uvijek izaberemo. Kako, o tom - po tom.

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

by SeadMidžić

Čudno je da u ovako lijepom i još ljepše politički zavađenomUnsko-sanskom kantonu nema ko da vlada. Princip „zavadi pa vla-daj“ između parlamentarnih političkih stranaka i partija, koji je bio

jedini princip koga smo se veoma uspješno pridržavali svih ovih godi-na, još nije prestao da važi. Još je i danas na snazi i parlamentarnepolitičke stranke i partije ga koriste prema svojim potrebama.

Sve bi političke stranke i partije htjele da budu faktor stabilnosti,a uporno rade na tome da do te stabilnosti ne dođe. Svađe dostižuvrhunac. Raskidaju se koalicije i partnerski odnosi. U međuvremenuodnosi ko šta stigne. Ne zna se ko sa k im ne govori. Tako smo došliu današnje stanje da niko ne može da utvrdi ko je prvi počeo, jer nikonikom neće da odgovara. Neće ni da odgovaraju ni napaćenomnarodu (biračkom tijelu) koji ih je svojim glasovima i izabrao na te

političke pozicije.Dugo se mislilo da naša Izvršna i Zakonodavna vlast u Unsko-sanskom kantonu nije ni narodna ni carska, već - otuđena. Unsko-sanskim kantonom vladaju otuđeni centri moći. Međutim, pošto jenaša Izvršna i Zakonodavna kantonalna vlast sastavljena od doma-ćih materijala i elemenata, ispostavilo se da je ona ipak naše gorelist. TO ZNAČI, DA GORE NIJE MOGLO BITI!

Naše političke stranke i partije su tako to nakarikali i zamislili takoda nemamo stabilnu parlamentarnu većinu u Skupštini USK-a. Ako jesve to tako (a jeste!) zamišljeno, ima li nekog smisla ta besmislenasvađa između političkih stranaka i partija na području Unsko-sanskogkantona? Ima. Ta politička svađa omogućila je 11. Vladi USK-a i nje-nom 13. po redu (baksuzan broj, a nekome je i sretan) premijeru da

uđu u četvrtu godinu svog mandata. Iako Vlada USK-a još nije pod-nijela izvještaj o svom dosadašnjem radu i radu svojih ministarstava,kao i o trošenju sredstava poreskih obaveznika, a kako stvari stoje,neće ga ni podnijeti do kraja svog mandata, Vladu USK-a ne može-mo smijeniti jer nemamo stabilnu skupštinsku većinu.

A ni Skupštinu USK-a ne možemo smijeniti. Njih ne može smije-niti niko. Njih su građani i napaćeni narod Unsko-sanskog kantonadirektno birali i u Skupštini ostaju četiri godine. Zapravo, mogu oniraspustiti sami sebe, ali takva im pomisao za sada ne pada na poli-tičku pamet. Taj film nećemo gledati. Zato se i pitam: Ima li smislapostojanja ovakve Skupštine USK-a koja nizašto ne odgovara, i ukojoj se skupštinski poslanici osim vlastitih primanja ni oko čega nemogu dogovoriti? Upravo ova žalosna činjenica omogućit će poslani-cima Skupštine USK-a da se i narednih devet mjeseci (do slijedećihizbora) ponašaju u skladu sa dosadašnjom praksom i da i dalje pravepredstave za šire napaćene narodne mase.

Pa ko je onda kriv za ovakvo stanje u Unsko-sanskom kantonu?Kriva je naša Izvršna i Zakonodavna kantonalna vlast. To ne kažem

ja, to kaže naš napaćeni narod, i treba mu vjerovati. Naša Izvršna iZakonodavna kantonalna vlast u rukama ima vlast – A U GLAVI?

A možda je ovom našem nazadovanju uzrok i to RAVNOPRA-VNO POLITIČKO USAGLAŠAVANJE. Ko je mogao pretpostaviti da iravnopravnost može da komplikuje život i da stvara probleme. Takvo

št bi l i j j i i ti A d š j j š j

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead MidžicDOBRO NAM

ide, nema šta! I ravnopravnost možeda komplikuje život ida stvara probleme

'

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 1874 KantonReprezenT

BIHAĆ – Privredna komora USK-a i Regionalni centar za podrškumalim i srednjim preduzećima orga-nizirali su u petak prezentaciju„Alternativni izvori energije“ u sara-dnji sa kompanijom „SITEL“ d.o.o.Ljubljana, Slovenija. Na preze-ntaciji je bilo riječi o prirodnim izvori-ma energije, suncu, vjetru, hidro ibiomasi koji se trenutno koriste u svi-

jetu, te kamo ide razvoj korištenja pri-

rodnih izvora energije.Na prezentaciji je također bilo

riječi o korištenju tih alternativnihizvora na mikro lokacijama (kuće,sela), o hibridnim sistemima (višeizvora na jednoj lokaciji), o tome kakoenergiju pohraniti kad je ima previše ikako je razdijeliti na 24 sata za upo-trebu. Također je bilo riječi o projekti-ranju tih sistema, upravljanju i daljin-

skom nadzoru za kontrolu i optimiza-

ciju sistema. Alternativne izvore ene-rgije prezentirao je Janez Čeh, direk-tor „Sitel“ d.o.o. Ljubljana.

Na prezentaciji su, pored Čeha,govorili i predstavnici kompanijeTurbina IPD koji su već nagrađeni zaprimjenu vjetro-turbina, a osim pred-sjednika PK USK-a Ismeta Pašalićana prezentaciji su sudjelovali načel-nik općine Bosanski Petrovac Ermin

Hajder , Kemal Hamedović, pomoć-

nik ministra privrede USK-a,Ljubomir Samardžija, predsjednikUdruženja inovatora Bihać, predsta-

vnici Općine Bužim, OSCE-FOBihać, te predstavnici još nekolikofirmi. Esad Š.

U Privrednoj komori USK-a održana prezentacija „Alternativni izvori energije“

Kamo ide razvoj korištenja

prirodnih izvora energije?

BIHAĆ - Godišnji izvještajTužilaštva USK-a o stanju i tokovi-ma kriminala na ovom području u2009. godini i radu Tužilaštva,pokazao je da je stanje kriminalite-ta i broj počinjenih djela približno jednak kao i u 2008. godini štoohrabruje i pokazuje da nema zna-čajnog povećanja. Iz oblasti općegkriminaliteta najviše počinjenih kri-vičnih djela je protiv imovine, krivot-vorenja dokumenata, krađa ušumarstvu i posjedovanja i uživanja

opojnih droga. Od oblasti privred-

nog kriminala najčešća su djelakorupcije u zdravstvu, visokomobrazovanju i upravi.

Tužilaštvo USK-a tokom prošlegodine pored kadrovske nepopu-njenosti, ali i financijski teže situaci- je odradilo je veliki dio posla.Primljeno je preko 4.000 predmeta,a približno toj brojci je i završeno.B lj fik t j ti t i h

ali i pojedinačnim slučajevimagovorio je glavni kantonalni tužilacAsim Džafić. Husein Huzeirović,tužilac u oblasti privrednog krimina-la, istakao je da su predmeti pri-vrednog kriminala i korupcije rješa-vani prioritetno, iako istrage u ovimpredmetima traju kroz duži vremen-ski period jer su obavezna knjigo-vodsveno-financijska vještačenja.Iz oblasti općeg kriminala najvećibroj krivičnih djela su teške krađe,krivotvorenje isprava, djela protiv

okoliša, poljoprivrede i prirodnih

dobara. U slučajevima ubistva ipokušaja ubistva podnijeto je 16prijava, a u slučaju uživanja i posje-dovanja te ostalih zloupotrebaopojnih sredstava 176 osoba je pri- javljeno. Veći rezultati u ovom sek-toru postignuti su zahvaljujućidobroj efikasnosti i saradnji s MUP-om. Manje je slučajeva nasilja u

di i i dj l ti i ti

BIHAĆ - Prošle godine u Unsko-sanskom kantonu su evidentirana1724 krivična djela, što je za 8 %manje u odnosu na isti period pretho-

dne godine. Ukupan broj počinilacaovih djela -1848 manji je za 10 %,manji je i broj povratnika za 7 %, nopovećan je broj maloljetnih počinilacaza 13%. Evidentirana su četiri slučajaubistva i sva su rasvijetljena.

U cjelini je poboljšana efikasnostpolicije kod krivičnih djela počinjenihpo nepoznatom počiniocu za 8 %,

dok ukupna razriješenost kriminalite-ta iznosi 87,2 %, a rasvijetljeno je i 28

krivičnih djela iz ranijih godina.Najviše krivičnih djela registrirano je uBihaću - 498, zatim Velikoj Kladuši349 i Sanskom Mostu 266. U 2009.godini ostalo je nerasvijetljeno 197krivičnih djela, a najviše - 38 napodručju Velike Kladuše. Iako je evi-dentno smanjenje broja krivičnih djelaprotiv imovine, ova je grupa i daljenajbrojnija i čini 46% ukupno eviden-tiranih krivičnih djela. Od evidentirana22 razbojništva, razriješeno je 12,dok je od ukupno 10 otuđenih vozila

pronađeno sedam i vraćeno vlasniku.Ono što zabrinjava je podatak da

su maloljetnici počinili 106 krivičnihdjela - za 16% više u odnosu na upo-redni period, a u strukturi počinjenihdjela najbrojnija su teške krađe,krađe i oštećenje tuđe stvari.Evidentiran je i slučaj pokušaja ubi-stva od strane maloljetnika u VelikojKladuši, a maloljetnici su najviše kri-vičnih djela počinili upravo na podru-čju te općine - 33, potom u Bihaću i

Sanskom Mostu. I broj maloljetnihpočinilaca krivičnih djela -132, veći jeza 13% u odnosu na prethodnu godi-nu. Porastu maloljetničke delikvencijepolicija posvećuje posebnu pažnju, aInformaciju o stanju u ovoj oblastinedavno je razmatrala i SkupštinaUnsko-sanskog kantona.Ograničavajući faktor predstavlja

činjenica da u Unsko-sanskom kanto-nu nema niti jedne adekvatne ustano-

ve za resocijalizaciju maloljetnih prije-stupnika.Evidentno je i povećanje broja kri-

vičnih djela u oblasti zloupotrebedroga za 10%, a najveći procenatpovećanja - čak 50% zabilježen je ugrupi krivičnih djela protiv spolne slo-bode i morala.

Krivična djela nasilja u porodici susmanjena za 12 %, a prijavljena su102 počinioca od kojih je 36 povratni-ka. Nasilje se najčešće događa napodručju Bihaća, Sanskog Mosta i

Bosanske Krupe. U efikasnijem rješa-vanju ove problematike preprekupredstavlja nedostatak adekvatnogsmještaja i provođenje zaštitnihmjera.

Uz ove i druge podatke o stanjukriminaliteta prezentirane uInformaciji o stanju sigurnosti uUnsko-sanskom kantonu u 2009.godini, koja bi se uskoro trebala naćipred poslanicima kantonalneSkupštine, Uprava policije predlaže

da se u cilju jačanja pozitivnog trendau oblasti kriminaliteta akcenat stavina do sada nerasvijetljena krivičnadjela, prevenciju u svim oblastima kri-minaliteta, te da se strategije u oblastiborbe protiv organiziranog kriminala,korupcije i maloljetničke delikvencijedosljedno realiziraju.

Mirela SEJFOVIĆ

Najčešćakorupcija

u zdravstvu

Podnesen

godišnji

izvještaj

Tužilaštva

Unsko

sanskog

kantona

Zabrinjava tendencija rastamaloljetničke delikvencije

Prema podacimaUprave policije uUnsko-sanskomkantonu u 2009.

godini broj krivičnihdjela je smanjen za

8 % u odnosu naprethodnu. Međutim,zabrinjava činjenica

da se u strukturipočinilaca krivičnih

djela nastavila

tendencija povećanjabroja maloljetnika.Ilustruje to i podatakdasu maloljetnici počinili

čak 16 % krivičnih djelaviše u odnosu naprethodnu godinu.

Broj krivičnih djela na Kantonu smanjenza 8 % u odnosu na prethodnu godinu

Sa prezentacije o alternativnoj energiji

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 5anton ReprezenT

SARAJEVO – U srijedu, 10.februara, u Sarajevu su ministripravde BiH i Republike Hrvatskepotpisali Sporazum kojim pravosna-žno osuđene osobe s dvojnimdržavljanstvom neće moći izbjećiizdržavanje kazne u drugoj državi.Bariša Čolak, ministar pravdeBosne i Hercegovine, i Ivan Šimo-nović, ministar pravosuđaRepublike Hrvatske, potpisali suovaj sporazum o međusobnom izvr-šavanju sudskih odluka u krivičnimstvarima.

Sporazum omogućava izvrše-nje zatvorskih kazni za pravosna-žno osuđene osobe s dvojnim

državljanstvom koje su nakon izri-canja presude u jednoj državi pob- jegle u drugu.

-Potpisivanjem izmjene ovogSporazuma stali smo na krajnekažnjivosti, gdje se zloupo-trebljavalo državljanstvo našihdviju država da bi se izbjeglopravdi. Dvojna državljanstva sukorisna brojnim našim sugrađa-nima, ali ona ne smiju biti kom-promitirana ovakvim slučajevimazloupotrebe, smatra hrvatski mini-star pravosuđa.

Do izmjene Sporazuma koji je sHrvatskom potpisan još 1996. godi-ne, osuđenik je morao dati saglas-

nost da bude uhapšen i zatvoren,dok će sada, po novim pravilima,država u koju je osuđenik pobjegaomorati da ga uhapsi i zatvori, a onmože samo birati gdje će izdržavatikaznu.

-Do sada, da bi nad osobombila izvršena kazna u drugojdržavi, bio je obavezan pristanakte osobe. Novim sporazumomobaveza osuđene osobe je daizdržava kaznu bez obzira nalazili se u državi presuđenja ili je oti-šla u drugu državu i tamo boravitemeljem državljanstva te države,rekao je Bariša Čolak.

Izmjena Sporazuma ne obuh-

vata lica koja nisu pravosnažnoosuđena, a koja su pobjegla u jednu od ovih dviju zemalja. Iz mini-starstava pravde BiH i Hrvatskeporučuju kako obje države trenutnoimaju interna pravna ograničenja popitanju izručivanja osoba, ali dasvakako namjeravaju sarađivatirazmjenjivanjem dokaza i ustupa-njem gonjenja.

Postojeći ustavni propisi zabra-njuju državama da svoje državljaneizručuju drugim zemljama radi pro-cesuiranja. Iz Ministarstva pravdeBiH navode da je nakon izricanjapresude iz BiH u Hrvatsku pobjeglooko 100 osoba, dok se u BiH nalazi

oko 50 osuđenika iz Hrvatske.Sporazum je počeo važiti odmahnakon potpisivanja. No, prva hap-šenja se očekuju nakon što mini-starstva i sudovi razmijene potre-bne podatke.

-Pouzdano znam da neki,nakon potpisivanja ovog spora-zuma, sigurno neće moći mirnospavati, ali oni to i ne zaslužuju,poručio je Ivan Šimonović, ministar pravosuđa Republike Hrvatske.

Izmjene Sporazuma o među-sobnom izvršavanju sudskih odlukau krivičnim stvarima BiH će potpisa-ti i sa Srbijom, 26. februara uBeogradu. Esad Š.

Stajanje u kraj nekažnjivosti

BiH i Republika Hrvatska potpisale Sporazum o međusobnom izvršenju sudskih odluka

SARAJEVO - Prema podacimadržavne Agencije za statistiku, u BiH jeprošle godine povećana proizvodnjapšenice za 6,4 posto u odnosu na2008.godinu. Povećana je i proizvo-dnja raži za 10 posto, graha za 12,7 iparadajza za 13,8 posto. Nasuprottome, u 2009. je godini u odnosu na2008. smanjena proizvodnja kukuruzaza 4,1 %, graška za 21 %, duhana za

21,8 posto i djeteline za 19,4 posto.U Federaciji BiH u 2009. proizvede-no je 238.585 tona kukuruza, što je višeza tri posto u odnosu na 2008. Graha jeu poređenju s 2008. godinom proizve-deno 8,7 posto više, a krompira manjeza 0,5 posto što je ukupno 236.192tone, podaci su Federalnog zavoda zastatistiku. Kada je riječ o industrijskom

bilju, proizvodnja soje je zabilježilapovećanje za 13,5 posto, dok je kodduhana došlo do smanjenja proizvo-dnje za 29,5 posto.

Kod proizvodnje stočnog krmnogbilja proizvodnja djeteline je veća za 0,8posto, lucerke za 5,4, kukuruza - zelenemase za 8,6, dok je proizvodnja travno-djetelinskih smjesa manja za 0,6 posto.Kod voća, ostvarena proizvodnja jabu-

ka u 2009. u poređenju s 2008. veća jeza 25,8 posto, a proizvodnja šljive za52,5 posto. Ukupna proizvodnja grožđa je veća za 1,2 posto u odnosu na 2008.

U toku prošle godine došlo je i dosmanjenja ukupne proizvodnje šumskihsortimenata za 347.000 m³ ili 17,8 %.Proizvodnja sortimenata od četinara jemanja za 199.000 m³ (ili 22,1 %) dok je

proizvodnja sortimenata od lišćaramanja za 147.000 m³ (ili 13,9 %).Ukupna prodaja šumskih sortimenata u2009. godini u odnosu na 2008. manja je za 342.000 m³ ili 17,7 %. Prodaja sor-timenata od četinara manja je za194.000 m³ (21,7%), dok je prodaja sor-timenata od lišćara manja za 148.000m³, odnosno 14,2%. Mirela S.

Smanjenje ukupne

proizvodnje šumskih sortimenataU BiH prošle jegodine došlo dopovećanja poljo-privredne proizvo-dnje. Prema poda-cima Zavoda za

statistiku, najveća proizvodnja uFederaciji BiH zabilježena je uoblasti voćarstva.

BIHAĆ - Nakon višemjese-čne istrage o poslovanju Kant-onalnih Zavoda zdravstvenogosiguranja, Federalna financij-ska policija je TužiteljstvuUnsko-sanskoga kantona pod-nijela izvješće o utvrđenim

nezakonitostima u poslovanjuZavoda zdravstvenog osigura-nja Unsko-sanskoga kantona.

Ovim su izvještajem obuh-vaćene četiri osobe, i to bivšidirektor i predsjednik Upravnogodbora ovoga Zavoda SmailGluhalić i Mesud Šabić, bivšiministar zdravstva Unsko-san-skoga kantona Suad Bešir -

ević, te aktuelni direktor Zavoda Suad Hamzabegović.U Izvještaju se navodi da

su u razdoblju od 2003. do2007. godine nesavjesnimposlovanjem, posebno prinabavi lijekova, Zavodu nanijelištetu u visini od oko pet milionamaraka. E. Š.

Federalna financijska policija tužiteljstvuUSK-a podnijela izvještaj protiv ZZO USK-a

Zavodu nanijeli štetuu visini od okoPET MILIONA MARAKA

Vijeće ministara Bosne iHercegovine uvrstilo je bh. inova-cije u program predstavljanja

„Jedna zemlja - jedan grad“deviza je Svjetske izložbe, aizložbena deviza BiH glasi „Cijela

je mogućnost mijenjanja postav-ke. Ako bi, npr., svake druge sed-mice izložili druge inovacije (pod-

BIHAĆ - Upravni odbor i skupštinaJedinstvene organizacija boraca-vete-rana 91 95 općine Bihać na svojoj

dodatka, besplatni poslovni prostori,stanovi i zaposlenja u državnim institu-cijama čija primanja iznose od

Inovatori BiH će izlagati na EXPO 2010. u Kini

ŠANSA ZA INOVATORE IZUnsko-sanskog kantona

Reagiranje Jedinstvene organizacije boraca-veterana 91-95

„Neka Čaušagićgovori u svoje ime“

Federalni zavod

za statistiku

“

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 1876 Velika KladušaReprezenT

Ukabinetu načelnika općine

Velika Kladuša AdmilaMulalića u petak je održan

sastanak sa predsjednicima ili pred-stavnicima mjesnih zajednica oveopćine kojem su prisustvovali savjet-nici i pomoćnici općinskog načelnika,te predsjedavajući Općinskog vijećaSejfo Mustafić. Ovaj sastanakopćinski načelnik i predsjedavajućiOpćinskog vijeća iskoristili su da sapredstavnicima mjesnih zajednicarazmjene informacije o funkcionisa-nju mjesnih zajednica. Kako je najav-ljeno, tokom ove godine će se raditina usvajanju statuta mjesnih zajedni-

ca, rješavanju tehničkih problema u

njihovom funkcionisanju i uspostav-ljanju tješnjih odnosa mjesnih zajed-nica sa organom uprave. U ovoj godi-ni će se nastojati obezbijediti prosto-rije za rad Mjesnoj zajednici VelikaKladuša i okončati projekat izgradnjeobjekta Mjesne zajednice Čaglica.

Ipak, glavni razlog održavanjaovog sastanka bio je dogovor okoodabira mjesne zajednice, organiza-tora i domaćina ovogodišnjeg, osmogpo redu Krajiškog teferiča. Nakonpodnošenja tri pismene kandidatureod mjesnih zajednica Mala Kladuša,Čaglica i Slapnica, od 13 prisutnih

predstavnika mjesnih zajednica, njih

devet je podržalo kandidaturuMjesne zajednice Slapnica. Svojukandidaturu povukla je Mjesna zajed-nica Čaglica jer je sa Mjesnom zajed-nicom Zborište bila suorganizator Četvrtog Krajiškog teferiča koji jeodržan u Crvarevcu.

-Mislim da je korektno i pošte-no što je Mjesna zajednicaSlapnica odabrana da bude doma-ćin Osmog Krajiškog teferiča jer imamo jaku i organizovanu dija-sporu koja će nas podržati u orga-nizaciji, kazao je između ostalogHašim Dizdarević, predsjednik ove

Mjesne zajednice.Na proces izbora domaćina

osme po redu manifestacije Krajiškiteferič, koja će biti održana 7. augu-

sta 2010. godine na lokalitetu Rekićabare u Mjesnoj zajednici Slapnica,nije bilo primjedbi od strane prisutnih.

Tina O.

U kabinetu načelnika Općine održan sastanak predsjednika mjesnih zajednica

Odabran domaćin o v ogodišnjeg Krajiškog teferiča

Forum mladih SDP BiHVelika Kladuša na svojojsjednici koju je održao u pro-šlu srijedu između ostalog je

donio odluku o dodjeli dvije jednokratne pomoći u iznosuod po 100,00 KM studentimačlanovima FOM SDP BiHVelika Kladuša, a koji suzbog toga što obnavljaju stu-dentsku godinu uskraćeni zastipendiju koju Općina VelikaKladuša dodjeljuje redovnimstudentima za ovu student-sku godinu.

FOM SDP BiH VelikaKladuša je izrazio žaljenje

zbog prestanka rada biblio-teke koja se nalazi u sastavuCentra za kulturu i obrazova-nje „Zuhdija Žalić”, a koja jedo daljnjeg zatvorena zbogrekonstrukcije i dogradnjeovog Centra. FOM SDP BiHVelika Kladuša smatra da jebiblioteka morala nastaviti saradom na izmještenoj lokaciji, jer njen knjižni fond od oko12.000 primjeraka od izuzet-nog je značaja za građaneVelike Kladuše, a posebnomlađe populacije, odnosnosrednjoškolce i studente.

FOM SDP BiH VelikaKladuša je izrazio i negodo-vanje zbog toga što zimskeslužbe, odnosno službenicikomunalnog preduzeća svojposao ne rade dovoljno kva-

M

ještani Mjesne zajedniceBosanska Bojna, najsiro-mašnije mjesne zajednice

na području općine Velika Kladuša,čitav poslijeratni period nastoje senositi s problemima lošeg elektrona-pajanja i vodosnabdijevanja. Iako seniz godina pokušavaju riješiti ova dvagoruća pitanja za mještane, više jefaktora koji su to onemogućavali.Kako pomoći ovoj, po površini velikoj,a po broju domaćinstava najmanjojmjesnoj zajednici, razgovaralo setokom sastanka, održanog u utorak,9. februara, između predsjednika i

članova Savjeta mjesne zajednice sa

općinskim načelnikom AdmilomMulalićem i njegovim saradnicima.

Zaključeno je da će pitanje vodo-

snabdijevanja biti riješeno u ovojgodini, jer je to pitanje koje rješavajumještani i Općina, dok će se rješava-nje problema elektrosnabdijevanjapokrenuti na sastanku koji bi s pred-stavnicima Elektrodistribucije Bihaćtrebao biti održan u što skorije vrije-me.

U Bosanskoj Bojni, većinskipovratničkom naselju, hitno je neop-hodna podrška u infrastrukturnomrazvoju, a novoizabrano rukovodstvo

mjesne zajednice ima ozbiljne namje-

re da inicira rješavanje problemaprema prioritetima.

Prema obećanju načelnikaMulalića vodosnabdijevanje Bosa-nske Bojne će biti riješeno tokom ovegodine. Po okončanju prve faze projekta koju finansira Općina, očekuje

se učešće mještana u sufinansiranju

druge faze koja podrazumijeva dovo-đenje vode u domaćinstva. Stoga jedogovoreno da predstavnici mjesnezajednice snime stanje na terenu iputem ankete dođu do okvirnih poda-taka o broju korisnika i iznosu kojimće učestvovati u finansiranju projekta

vodosnabdijevanja.Hasan M.

Predstavnici Mjesne zajednice Bosanska Bojna na sastanku kod načelnika

Kako riješiti gorućeprobleme mještana?

Održana trećasjednica Forumamladih SDP BiH

Komisija za očuvanje nacio-nalnih spomenika BiH proglasila

na lokalitetu Ograda (Vlah) uopćini Konjic (FBiH), te„Mramorovi“ - nekropola sa steć-cima Dubac u Batovu, Čajniče(RS).

Dobra proglašena naciona-

lnim spomenicima su i historijskispomenici - kuća Paše Đumišića,ulica S. Milutinovića u Banja Luci(RS), Crkva sv. Georgija u VelikojKladuši (FBiH), te historijske gra-đevine Muzička škola u Travniku(FBiH) i džamija u Slapovićimakod Srebrenice (FBiH).

Nacionalnim dobrima progla-šene su graditeljske cjeline

Javno preduzeće Radio televizija VelikaKladuša proslavilo je prošlog vikenda deve-tu godišnjicu svog rada i postojanja prigod-nom zakuskom za zaposlene, članoveNadzornog odbora i Uredničkog vijeća, te

predstavnike Općine - osnivača ovog medija. Ova medijska kuća registrirana je krajemdecembra 2000. godine, a svoj redovni pro-gram Radio je počeo emitirati 2. februara2001. godine.

U proteklih devet godina ovaj općinskimedij se susretao sa brojnim problemima iizazovima koji su ga pratili od samog osni-vanja. Zahvaljujući velikom entuzijazmu,t d i d ih l ih d d l dih

došlo na nivo samofinanciranja u iznosu od85 posto.

Od prije pet godina Radio VelikaKladuša svoj program emitira putem inter-neta što je u znatnoj mjeri doprinijelo boljoj

informiranosti Krajišnika sa ovih prostorakoji žive u Americi, Kanadi i zemljamaZapadne Evrope. Od početka ove godineRadio televizija Velika Kladuša emitira pro-gram non-stop s tim da se većina dnevnogprograma reemituje tokom noći.

-Prioriteti u narednom periodu bićeobogaćivanje programskih sadržaja, pra-ćenje i uvođenje novih trendova i stan-d d di d lj j d k ij

Obilježena deveta godišnjica postojanja i rada Radio televizije Velika Kladuša

Radio u službiSVIH građana

Crkva Sv. Georgija proglašena

NACIONALNIM SPOMENIKOM

Ovogodišnji teferič u Slapnici

Mještani Bosanske Bojne kod načelnika Mulalića

Crkva Sv. Georgija u centruVelike Kladuše

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 1878 BihaćReprezenT

Odlukom Općinskog vijeća umjesecu julu prošle godine, osnovan je Općinski zavod za internu reviziju ikontrolu budžetskih korisnika. Zavod je samostalna i funkcionalno nezavi-sna upravna organizacija sa svoj-stvom pravnog lica.

Između ostalih, Zavod u svomdjelokrugu poslovanja ima zadatakda obavlja internu kontrolu i revizijubudžetskih korisnika, odnosno kon-

trolisali su Općinski organ Uprave,Općinsko vijeće, javne ustanove ipreduzeća čiji je osnivač Općina,mjesne zajednice, udruženje građa-na, te ostali korisnici budžetskihsredstava u dijelu doznačenih sred-stava iz budžeta.

Za direktora Zavoda je putemAgencije za državnu službu postav-ljena Sinha Kurbegović, koja je zva-nično preuzela dužnost 8. februara.

Za prvu godinu rada izOpćinskog organa uprave preuzeto je šest državnih službenika i jedannamještenik, koji su počeli s prvomfazom rada, a tiče se strateškogplana interne kontrole i revizije, te seobavljaju i neophodne edukacije, jer je djelokrug rada interne revizije ikontrole utvrđen zakonom i predstav-lja nešto novo u našem podneblju.

Rusmir K.

Počeo s radom Općinski zavod za internu reviziju i kontrolu budžetskih korisnika

U izradi strateški plan interne kontrole i revizije

Nakon što su se prvi put reali-zirali izbori za Savjete i predsjedni-ke savjeta mjesnih zajednica taj-nim glasanjem koje je potvrdiloOpćinsko vijeće, u Salonu za vjen-

čavanje Općine Bihać općinskinačelnik Hamdija Lipovača uprili-čio je svečani prijem za predsjedni-ke Savjeta mjesnih zajednica opći-

ne Bihać.Lipovača je ovim putem ista-

kao da su oni jako važan segmentlokalne zajednice i da svojim djelo-vanjem u velikoj mjeri mogu dopri-nijeti razvoju lokalne zajednice.

Lipovača je naglasio kako sve pro-bleme treba rješavati u startu, a nečekati da se isti nagomilavaju.

U skorije vrijeme načelnik je odpredsjednika mjesnih zajednica

tražio da naprave plan prioriteta,kako bi se moglo aktivno djelovatiu 35 mjesnih zajednica općineBihać. Potom je najavio i svoju

posjetu mjesnim zajednicama unaredna dva mjeseca, kako biovom prilikom razmijenio mišljenja,kako sa čelnim ljudima mjesnihzajednica, tako i sa građanima.

Rusmir K.

Sve goruće problemeRJEŠAVATI ODMAH

Forum žena OO SDP Bihać iForum mladih predstavljaju novi,zajednički projekt. „Zimska školica“ je projekt posvećen bihaćkim osnov-cima, a koja će se organizirati tokomzimskog raspusta koji počinje 15.februara. Tako će mladi SDP-a mali-šanima Bihaća organizirati interak-tivne voditi radionice iz svih nasta-vnih oblasti.

- Cilj ove radionice je pomoćidjeci u savladavanju nastavnogplana i programa koji je obrađenu prvom polugodištu. Želimopomoći i roditeljima da, u vrijemedok oni rade, njihova djeca imajukoristan edukativni sadržaj te dau „Zimskoj školici“ utvrde i una-prijede znanje, rekli su nam iz OOSDP Bihać.

„Zimska školica“ trajat će od 15.do 27. februara, a radionice će seorganizovati po grupama. Za djecu

do petog razreda organizirat će seradionice iz predmeta: matematika,bosanski jezik, njemački jezik,engleski jezik, moja okolina, likovnakultura., dok će za djecu od šestogdo devetog razreda „Zimska školica“

organizirati nastavne radionice izpredmeta: matematika, fizika,engleski jezik, njemački jezik, liko-vna kultura i hemija. Sa djecom ćenastavno gradivo savladavati volon-teri, nastavnici i studenti. Rusmir K.

Forum žena OO SDP i Forum mladih pokrenuli „Zimsku školicu“

Edukativne radionice u cilju unaprjeđenja znanja

U sklopu humanitarnih akcijakoje sprovode organizacije Mladih iŽ

la, odjevnih predmeta, te ostalihkućanskih i higijenskih potrepština.

Organizacije Mladih i Žena Stranke za BiH Bihać

POMOĆ MALIŠANIMA Socijalno-pedagoškeŽIVOTNE ZAJEDNICE

Načelnik Lipovača susreo se s predsjednicima

Savjeta mjesnih zajednica

Polaganje zakletve uposlenika revizorske službe

Sastanak sa presjednicima Savjeta mjesnih zajednica

ma iz repertoara Beatlesa, RollingStonesa, Chuck Berryja, Pink Floyda,

talijanskih kancona, te niza vlastitihpjesama koje su izvodili na plesnjaci-ma 60-70 godina.

Grupa „Okus Meda“ već dugi nizgodina prati poznate zvijezde namuzičkoj sceni kao što su ŽeljkoBebek, Alen Islamović i Tifa, bivšičlanovi Bijelog Dugmeta. SaHalidom Bešlićem su svirali na sto-

Nastupili najbolji muzičari Bihaća, koji su vratili posjetioce uneka stara vremena. Odlična organizacija Udruženja muzičaraLira BBB iz Bihaća, uz izvrsnog domaćina Hotel „Kostelski Buk“.

Održana Muzička Nova godina

Putovanje muzičkim vremeplovom

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 9anski Most ReprezenT

Općinsko vijeće Sanski Mostdonijelo je na svojoj posljednjoj sjed-nici odluku o pristupanju općine učlanstvo Lokalne akcione grupe„Una Sana“. Ovaj projekat SanskomMostu može u budućnosti donijetiniz koristi na polju ruralnog razvoja.

Pomenuta lokalna akcionagrupa formirana je na inicijativupredstavnika UNDP-a, fonda zapodršku razvoju pri organizacijiUjedinjenih nacija i općina Sanski

Most, Bosanska Krupa i Bužim.Potom je održana i osnivačka skup-ština gdje su pored načelnika nave-denih općina sudjelovali i predsta-vnici niz javnih i privatnih preduzećai ustanova iz sva tri grada.

Osnovni fokus djelovanjaLokalne akcione grupe „Una Sana“biće na polju ruralnog razvoja pričemu će se koristiti pristupni fondoviEvropske unije namijenjeni ruralnomrazvoju. Obzirom da su po evrop-

skim standardima ruralna područjaona koja nastanjuje manje od 150stanovnika po kvadratnom kilome-tru, kompletna regija Una Sanapredstavlja ruralno područje. Ovalokalna akciona grupa je podržanaod strane UNDP-a BiH u apliciranjuna razvojne programe Evropskeunije i raznih međunarodnih organi-zacija koje daju podršku projektimakoji propagiraju javno privatno part-nerstvo.

Nastojanje je da se kroz djelova-nje lokalno akcione grupe uključe sviakteri na polju ruralnog razvoja jedne lokalne zajednice, kako bi se

omogućili bolji uslovi za dobivanjeneophodnih sredstava koji bi omo-gućili ubrzaniji i snažniji rast ruralneekonomije. Zlatan Čekić

Pristupanje općine Sanski Most u članstvo LAG „Una Sana“

Ruralni razvoj kao osnovni fokus djelovanja

U četvrtak su načelnik dr. SanjinHalimović i direktori zdravstvenih usta-nova na području Općine Sanski Mostrazgovarali o stanju u sanskom zdrav-stvu, te o planovima sanskog Doma

zdravlja i Opće bolnice u toku ove kalen-darske godine. Načelnik je upoznat sasituacijom u zdravstvu na području opći-ne, sa presjekom aktuelnih problema iplanova zdravstvenih ustanova za 2010.godinu.

Ovom prilikom istaknut je nerealanodnos kantonalnih institucija, a posebnoZavoda zdravstvenog osiguranja USK-aprema dvije vitalne zdravstvene ustano-ve na području općine.

Obzirom na trenutnu situaciju istak-

nuta je potreba za daljnjim angažiranjemlokalne zajednice u radu ovih ustanova sčim su se složili prisutni na sastanku.

Općinski načelnik je na kraju sastankaobećao dalju potporu u radu Opće bolni-ce. Zlatan Č.

Razgovori o stanju u sanskom zdravstvu

Potreba za daljnjim angažiranjemLOKALNE ZAJEDNICE

U saradnji s UNICEF-om,

svjetskom organizacijom zazaštitu dječjih prava, uOsnovnoj školi „Peti oktobar“realiziran je projekat uređenjaunutrašnjosti školskih prosto-

rija. UNICEF je u augustu pro-tekle godine započeo realiza-ciju projekta takozvane parti-cipativne aktivnosti u deset

bh. općina, među kojima je iSanski Most.Ovaj projekat se realizira

u sanskoj školi „Peti oktobar“,gdje su učenici i roditelji,skupa s nastavnim osobljemškole realizirali projekat ure-đenja unutrašnjosti školskogobjekta. Sredstva u ove svrhe

prikupili su učenici i njihovi

roditelji, od kojih su neki ilično sudjelovali u pomenutojakciji.

U sklopu pomenutog projekta učenici Osnovne škole

„Peti oktobar“ su na Dan tole-rancije boravili u BH parla-mentu u Sarajevu, gdje suimali priliku da razgovaraju s

članovima najvišeg zakono-davnog tijela u BiH. U sklopuprojekta koji se realizira usaradnji s UNICEF-om, reali-zira se i niz učeničkih radioni-ca na kojima učenici rasprav-ljaju o raznim temama i otome kako unaprijediti školskiproces. Zlatan Č.

Projekat uređenja školskih prostorija

Saradnja saUNICEF-om

Članovi Lovačkog društva „Sana“organizirali su tokom proteklog vikendaveliku akciju prehrane divljači u grme-čkim lovištima, kojom prilikom je utroše-no preko deset tona kukuruza i kamionsijena. Prema riječima predsjednikaovog lovačkog društva, Izeta Alagića,radi se o hrani za divljač koju su lovciobezbjedili sopstvenim sredstvima.

- Krajem januara završava lova-čka sezona i u nastavku zimskogperioda mi se posvećujemo prehranidivljači. Zbog snježnog pokrivača uplaninskim područjima ove aktivno-sti su veoma važne, jer divljač u tak-vim uslovima teže dolazi do hrane,istakao je Alagić.

On je dodao kako se to posebno

odnosi na srne i divlje svinje, kao i sitni- ju divljač poput zečeva. Prema njego-vim riječima, u pomenutoj akciji sudjelo-

vali su članovi svih šesnaest lovačkihsekcija koje djeluju u okviru sanskoglovačkog društva. Zlatan Č.

Aktivnosti članova Lovačkog društva „Sana“LOVCI PREHRANJUJU DIVLJAČ

Načelnik Halimović sa direktorima zdravstvenih ustanova

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18710 BužimReprezenT

Načelnik općine Bužim, Mirsad Šahino-vić, primio je u svom kabinetu federalnogposlanika Seada Jusića i Huseina Nanića,poslanika u Predstavničkom domu parlamen-ta skupštine Bosne i Hercegovine.

Cilj sastanka bio je da poslanike upoznasa infrastrukturnim razvojem Bužima, te aplici-ranim projektima prema nadležnim višim orga-nima države Bosne i Hercegovine, kako biposlanici mogli adekvatno zastupati općinu i

kako bi se zalagali da se projekti podrže.Posebno je bilo govora o izgradnji Doma kul-ture, biblioteci, kao i sportskoj dvorani, tevodosnabdijevanju.

Poslanici su se zahvalili na pozivu i obeća-li da će se truditi da odrade sve što je u njiho-voj moći, te da bi ovakvih sastanaka trebalobiti više, ne samo sa načelnikom općineBužim, već i sa drugim načelnicima općina isvima onima koji su uputili određene važneprojekte za svoje općine, ali i za Unsko-sanskikanton.

- Mi smo poslanici ispred Unsko-san-skog kantona i želimo zastupati sve općine

na adekvatan način, ali ponekad nismodovoljno informirani da bismo mogli podu-zeti određene korake, istakli su poslanici nakraju razgovora. Jusić i Nanić su naglasili da

oni jesu i da trebaju biti jaka karika sprovođe-nju određenih projekata u smislu pravednog

dobijanja sredstava sa viših nivoa vlasti.

- Što smo bolje informirani, to ćemo ibolje zastupati općine, glasio je zaključakposlanika na kraju sastanka sa općinskimnačelnikom. Nedžib Vučelj

Sastanak poslanika sa načelnikom Šahinovićem

Što smo bolje informirani,bolje ćemo zastupati općine

Državni, federalni i kanto-nalni poslanici trebaju biti jaka karika između opći-ne, kantona, federacije i

države. Poslanici su ti koji bi se najvišetrebali boriti za dobijanje sredstava za

određene projekte sa viših nivoa vlasti.“Vijećnici općine Bužim, nosi-

lac zlatnog ljiljana i ratni vojni

invalid, Safet Ljubijankić, teratni vojni invalid Amir Porić,održali su u Bužimu konferencijuza štampu na kojoj su javnostinformisali o njihovoj odluci dapodnesu ostavke na članstvo uSDA, te da će naredne tri godineu Općinskom vijeću djelovati kaonezavisni kandidati. Svoje ostav-ke u SDA u pismenoj formi uputi-li su lično predsjedniku SDASulejmanu Tihiću, Kantonalnomi općinskom odboru SDA, te dru-

gim relevantnim subjektima.-Bio sam predsjednikOpćinske organizacije SDA,predsjedavajući Vijeća, pred-sjednik kluba SDA, a uz toimam i ratne zasluge, jer samnosilac Zlatnog ljiljana i neželim da zastupam lične intere-se pojedinaca, koji su gotovodemonstrirali najmodernijevidove diktature, a demokratijakoja je nekad krasila SDAsamo se spomene po potrebi,

rekao je ovom prilikom SafetLjubijankić.

Vijećnik Amir Porić, je izmeđuostalog u ostavci napisao daodlazi, jer to od njega zahtjevaljudska iskrenost i poštenje. - Većodavno najodgovorniji ljudi uOO SDA Bužim prema meninemaju odnos kao premačlanu SDA, jer se tako ponaša- ju prema kandidatima kojidolaze iz Mjesnog ogrankaKonjodor, čiji sam do sada biopredsjednik.

Na pitanje novinara da li ćepreći u neku drugu stranku, gdje

smatraju da i dalje mogu datidobar politički i drugi doprinos zaopćinu Bužim, rekli su da neznaju, ali su željeli da se zahvalesvima onima koji su im do sadadavali podršku i glasali za njih.Ukoliko pristupe u neku od stra-naka ili se kandidiraju kao neza-visni kandidati, očekuju ponovnopodršku svojih istomišljenika jer smatraju da treba zastupati onekoji su im dali glas, a ne oni koji

će im diktirati za što i kako daglasaju. Nedžib Vučelj

Press konferencija vijećnika Safeta Ljubijankića i Amira Porića

Ratni vojni invalidi istupili iz SDA Izlazak iz SDAdva vijećnika

Općinskog vijećaBužim, oba ratnavojna invalida,jedan od njih

nosilac Zlatnogljiljana, je vijestkoja je mnoge

iznenadila,obzirom da se

radi o uglednimpolitičarima ičlanovima SDA odnjenog osnivanja.

Prije njih seodcijepilo cijelojedno „krilo“ iz

SDA, a ovih dana jenekoliko uglednihčlanova, prešlo

u SBB BiH.

UBužimu je snijeg opet napadao do polametra, a u visokim područjima i više.Vozači imaju pritužbe na održavanje

regionalnih cesta koje vode iz Bužima prema

Cazinu i Velikoj Kladuši, a koje održavaju„Krajinaputevi“ iz Bihaća. Pritužbe se najčešćeodnose na to da se snijeg ne čisti dobro i da sene posipa ništa po cestama, pa je ovih dana zabi-lježeno više saobraćajnih udesa, na sreću bezljudskih žrtava. Uprkos veoma opreznoj vožnjizbog skliskosti na cestama vozila se jednostavnone mogu kontrolirati. Iz policijske uprave su namrekli da su prema onima koji održavaju ove cesteupućene i krivične prijave radi lošeg održavanja

Drveće pod snijegom

CESTE

JAKOskliske

Akcija prihranjivanja divljači Lovačkog društva „Lovac“

Lovci brinu o svojoj divljači

Vijećnici Safet Ljubijankić i Amir Porić potpisuju ostavke izlaska iz SDA

Poslanici Husein Nanić i Sead Jusićkod načelnika Šahinovića

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 11ljuč ReprezenT

Sobzirom da općina Ključima veliki potencijal uproizvodnji organske

hrane predstavnici Saveza udruže-nja Asocijacija organskih proizvođa-ča FBiH posjetili su prošlog utorkaOpćinu Ključ gdje su održali sasta-nak sa općinskim načelnikomOsmanom Ćehajićem. Glavnatema ovog sastanka bila je unaprje-đenje organske proizvodnje napodručju općine Ključ. S obzirom daopćina Ključ ima velike mogućnosti

za proizvodnju zdrave hrane, a i od

nadležnog Ministarstva se očekujepotpora ovim proizvođačima, općin-ski načelnik je pokazao veliku zain-teresiranost za razvoj ovog sektorapoljoprivrede koji bi uveliko otvoriovrata novim zapošljavanjima uKljuču.

Osnovni cilj Saveza udruženjaAsocijacija organskih proizvođačaFBiH je da okupi zaintresirane poljo-privredne proizvođače i da im pružipomoć kroz edukacije i savjetovanjate pomoć pri certificiranju, a sve u

svrhu podsticanja ljudi na zapošlja-

vanje i samozapošljavanje u poljo-privredi. Ukoliko bude dovoljna zain-teresiranost Ključana za organskuproizvodnju otvorena je i mogućnostorganizacije manifestacije „Daniorganske proizvodnje - Ključ 2010.“na kojoj bi se predstavili domaćiorganski proizvodi i proizvođači, teanimirali i ostali zainteresovani gra-đani da ostvare osnovno zanimanjeu poljoprivredi.

Općinski načelnik Osman Ćeha- jić već duži vremenski period poku-

šava da pronađe adekvatan način

za promocija ključkih proizvoda takoda je ovaj sastanak iskristaliziraoprve korake u ovoj njegovoj namjeri.Shodno tome, u narednom periodu

pokrenut će se aktivnosti za instali-

ranje polica sa ključkim proizvodimau svim trgovinama na području opći-ne kako bi se na taj način pomoglodomaćim proizvođačima.

Rusmir KARAT

Sastanak povodom unaprjeđenja organske proizvodnje na području općine Ključ

Prvi korak ka promociji ključkih proiz voda

Na Kantonalnom sudu uBihaću održano je prvo ročište zaDrvnu industriju „Sanica“, firmu ukojoj je prošle godine proglašenstečaj. Ročištu su prisustvovali i

predstavnici sindikata.-Naša potraživanja su prizna-

ta, mada ćemo morati priložiti još dokumentacije, jer je 40 rad-nika već ranije tužilo firmu ,kazao nam je Esad Šulić, pred-stavnik sindikata. Njihovih, pozakonu zagarantovanih osam ličnihdohodaka bit će isplaćeno proda- jom imovine firme.

Nažalost, to nije sve. Bivši rad-nici DI „Sanica“ potražuju šesnaest

plaća, pet ličnih dohodaka za vrije-me dok su još radili, te jedanaestod momenta kada je ova firma pre-stala sa proizvodnjom pa do pro-glašenja stečaja. Međutim, iako na

izgled imaju velika potraživanja,radnici se ubrajaju u “male” stečaj-ne povjerioce. Drugo ročište u ste-čajnom postupku DI „Sanica“,zakazano je za 19. mart. F. B.

140 radnika čeka sudski epilogstečajnog postupka DI „Sanica“

Odgovor na pitanje u naslo-vu ovog teksta čitateljimaće biti lako naslutiti iz kon-

kretnih primjera koje smo ovih dana

zabilježilu gradu Ključu. Jedan rad-nik državne firme iz Ključa, koji jenedavno pristupio jednoj političkojstranci, svoj angažman je pravdaoriječima kako je iz svog stana imaoprilike vidjeti kako neki sugrađanitraže hranu po kontejnerima. Koliko je ovdašnja politika u stanju promije-niti takvo stanje, krajnje je diskutabil-no.

Evo još jednog primjera koji ilu-struje dimenzije krize u Ključu. RadioKljuč ima veliki svjetleći pano na trgu

Alije Izetbegovića, praktično u centruKljuča. Od nedavno su počeli dapozivaju privrednike iz Ključa da secijeli dan reklamiraju na njemu zasamo jednu marku. Nažalost, nitiima mnogo privrednika, niti se imajukome reklamirati.

Predsjednik Obrtničke komore

USK-a Zuhdija Golubović, kojiraspolaže sa detaljnim podacima izoblasti male privrede, kaže da je sta-nje u Ključu i Bosanskom Petrovcu

najlošije u cijeloj BiH. Ispred biroarada su redovi, a jedan nezaposlenidemobilisani borac po imenu Feriz,kaže da je izgubio nadu da bi ikadviše mogao doći do posla, jer i ostarise, a nepravda ne prolazi. Ključani bidanas učinili sve za radno mjesto, alini to nije dovoljno.

I opet je neophodno analizuzavršiti politikom. Jedan vijećnikOpćinskog vijeća Ključ namjeravao je promijeniti stranku, ali je ostao priistoj jer mu je obećano da će njego-

va supruga dobiti posao čistačice u jednom preduzeću, ispričao nam jedrugi njegov kolega, također vijećnik.Čak i najobičniji posao čistačice uKljuču, postalo je nemoguće dobiti,ako iza toga ne stoje jake političkeveze. Čemu onda da se nadaju obi-čni ljudi? F. B.

Koliko je dubokaKRIZA U KLJUČU?

Firma za proizvodnju namješta- ja K-ASA iz Velagića kod Ključa,spremila je svoju prvu veliku isporu-ku ove godine. Inače, ova kompanija uspijeva se održati na tržištu zah-valjujući činjenici da je naišla nadobar otkup proizvoda u Njemačkoj,dok se na domaćem tržištu suoča-vaju sa raznim poteškoćama i nelo- jalnom konkurencijom.

Mjesečno se u halama firmeproizvede 500 artikala raznognamještaja, firma ima i prodajnisalon na Velagićima, a vlasnikSenad Koljić je došao na idejukako da prebrodi recesiju bez otpu-štanja radnika

Izgradit će novu halu uz samisalon namještaja, dok će halu uindustrijskoj zoni Velagići, prodati

najboljem ponuđaču. Za posao sene plaši, jer iza njihovih proizvoda,kako kaže, stoji kvalitet. F. B.

Uspješno poslovanje usprkos recesiji

Već smo iz dvaizvora, od građana

općine Ključ, dobiliinfor maciju o tomekako su građanisusjedne opštineRibnik u RepubliciSrpskoj počeli dastvaraju deponijusmeća nedalekoiznad Okašnice, izvo-rišta pitke vode sa kojeg se snabdije

teriološku ispravnostvode za piće.

Direktor komuna-lnog preduzeća „Ukus“Fahr udin Krivić nesmatra to problemom.- Jedina deponija zakoju znam je prekoputa fabrike u Previjikod Ribnika, i ona neugrožava naše izvo-

rište kazao je direktor Krivić

Divlja deponija smeća ugrožava izvorište pitke vode ?!

Firma za proizvodnju namještaja K-ASA Velagići

Fahrudin Krivić

Radnici “Sanice”

Zdrava hrana iz Ključa

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18712 Bosanska KrupaReprezenT

Uorganizaciji kantonalnogPoljoprivrednog zavoda iOpćinske službe za raz-

voj, poduzetništvo i obrt, odnosnouposlenika koji se brinu o razvoju iunapređenju poljoprivrede napodručju bosanskokrupske općine,

u Bosanskoj Krupi je održana javnaprezentacija projekta USAID-SIDA„FARMA“. U sklopu prezentacijeodržano je i stručno predavanje natemu „Savremenim voćarstvom dorentabilnog porodičnog gazdin-stva“.

Organizatori i pokrovitelji ovogskupa, i pored saznanja da ovaj vidpoljoprivredne proizvodnje sve više

zanima poljoprivrednike, ali i građa-ne Bosanske Krupe, bili su zatečeniizuzetno velikim brojem posjetilaca,onih koji su veće zasnovali voćnja-ke i onih koji to tek žele raditi.

Više od stotinu zainteresiranihsa posebnom pažnjom je slušalo

izlaganje Adnana Maličevića, pro-fesora Poljoprivredno-prehrambe-

nog fakulteta iz Sarajeva, o savre-menoj tehnologiji uzgoja jagodiča-stog voća. Poseban, interaktivninačin izlaganja ovog stručnjaka jošviše je motivirao poljoprivredneproizvođače da zajedno utvrdekako su osnovni problemi koji pratebrži razvoj voćarstva, između osta-

lih, nedostatak kvalitetnog sadnogmaterijala, spor proces povećava-nja zasada, neiskorištenost hla-

dnjača, nedovoljno znanje o inten-zivnom uzgoju voća i povrća,nekoordinirani rad onih koji proizvo-de i prerađuju, nedostatak standar-da kvalitete i financijskih sredstava,odnosno povoljnih kredita.

Na tim problemima je i nikao

projekat „FARMA“, za koji su ameri-čki USAID i švedska SIDA izdvojili

oko 14 miliona dolara. NedimDžano, šef odjela za voćarstvo uprojektu „FARMA“, istakao je da ćepoljoprivrednici, u naredne tri godi-ne, preko svojih udruženja i općin-skih savjetodavnih službi, imati prili-ku steći nova znanja, proširiti sada-šnje nasade voća i obezbjediti

proizvodnju, te sebi i porodici radnomjesto.Smail Toromanović, direktor

Poljoprivrednog zavoda USK-a,naglašavajući prirodne pogodnostiza razvoj ove grane, istakao je daće svim zainteresiranim od stranezavoda, a preko Općinskih službi,biti pružena pomoć u apliciranju ilakšem dolasku do sredstava iz projekta „FARMA“.

Asima Skenderović i MuminVeladžić, poljoprivredni stručnjaciiz općine Bosanska Krupa, istakli suda je ovo velika šansa za voćare, teda će se sve edukacije provoditi naterenu, na plantažama krošnjastog idrugog voća, što će biti još jedankorak u kvalitetnijem implementira-nju znanja stručnih lica.

Podaci koji govore da se brojzasada voća, samo u protekle trigodine povećao za deset hektarana području općine, dovoljno jedobra osnova da poljoprivrednicikroz ovaj projekat budu značajnijepotpomognuti, a time u ova krizna

vremena, obezbijede sredstva zaegzistenciju porodice i postanu kon-kurentni na tržištu. Prema njihovim

riječima, ciljana skupina kroz ovajprojekat su oni koji već imajuvoćnjake organizirane po savreme-noj tehnologiji. Uz to projekat ćesigurno podići kvalitetu proizvede-nog voća i obezbjediti lakši plasmanna tržište.

Projektom „FARMA“ biće fina-ncirani i proizvođači ljekovitog bilja,meda i mlijeka, kao i sve ono za štona općini Bosanska Krupa postojiinteres. Pored toga, financirat će sei aktivnosti na uspostavi evropskihstandarda maksimalne zaštite oko-liša. Na ovom skupu bilo je riječi i opomotehničkim mjerama kod kro-šnjastih voćnih vrsta, o kojima jegovorio profesor doktor MirsadKurtović.

Sigurno je da su sa prezentacije i stručnog predavanja svi ponijelilijepe utiske. U poljoprivrednike sevratio optimizam, a poljoprivrednistručnjaci su vidjeli pravu priliku da

ovim projektom unaprijede razvojpoljoprivrede.Dževada ŠTANCL

Predstavnici Vijeća rodite-lja i škole Opće Gimnazijeu Bosanskoj Krupi iznijeli

su općinskom načelniku ArminuHalitoviću odlučan stav da neće

sagrađena je na početku prošlogstoljeća i prvobitno je imala drugunamjenu, ali je u drugoj polovini togstoljeća postala zgrada poznatihprofesora i generacija učenika, ali i

financiranja, kao i gradnja cazinskei bihaćke Gimnazije, znači većimdijelom kreditnim zaduženjem kojegće otplaćivati svi građani Unsko-sanskog kantona.

Predstavnici Opće Gimnazije sa Vijećem roditelja u kabinetu načelnika

Roditelji zabrinuti za

B EZB J ED NOST D J EC E

Projekat „FARMA“ - prilika, izazov i šansa

Velika zainteresiranost poljoprivrednikaBosanske Krupe

Nedim Džano , šef odsjekaFARME za voćarstvo

Preko stotinupoljoprivrednika

uz FARMU

Mumin Veladžić i Asima Skenderović, općinskislužbenici zaslužni za razvoj poljoprivrede

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 13zbor ReprezenT

CAZIN - Sead Vukalić, vijećnik kojem sugrađani općine Cazin povjerili i drugi mandat uOpćinskom vijeću, saopćenjem za javnost oba-vijestio je Centralu SDA da zvanično i formalnoistupa iz članstva Stranke demokratske akcije ida će ubuduće djelovati kao nezavisni vijećnik.

Svojim biračima i svim građanima općineCazin želim, prije svega, naglasiti da su mi nji-hovi interesi na prvom mjestu i da je moja odlu-ka donesena isključivo vodeći se time! SDA jeveć duže vrijeme stranka u kojoj su demokrat-ski principi potpuno narušeni, a nepravda i inte-resi pojedinaca stavljeni na prvo mjesto.

Temeljne ideje, zbog kojih sam pristupio SDA i živio njenu ideju potpuno su izbrisane i SDA jedanas sušta suprotnost svemu što je nekadabila. Smatram da mi nije mjesto u takvoj opciji i da nemam pravo zloupotrijebiti povjerenje svojih birača tako što ću djelovati suprotno od onog kako sam to činio proteklih godina jer sam, za razliku od aktuelnih vođa u SDA, ovoj stranci pristupio još 1991. godine, prilikom nje-nog osnivanja i sve ovo vrijeme radio za narod i interese BiH.

Destabilizacija Unsko-sanskog kantona i blokada u radu Općinskog vijeća Cazin uzroko-vane su isključivo istjerivanjem ličnih i usko-grudnih interesa pojedinaca koji su, zbog vlasti-tog bijesa, osveta i privatnih poslova, stavili građane u sasvim drugi plan. Smatram da je tonedopustivo i ne želim učestvovati u daljemodržavanju i produbljivanju svih kriza kojimasmo izloženi!

S obzirom da će na ovaj moj istup uslijediti očekivana saopćenja, ovim ću putem još samonaglasiti da me niko nema pravo prestrojavati u

bilo koju političku opciju, jer znam da pojedinci nisu u stanju ni sebi objasniti kako neko možerazmišljati svojom glavom i donositi odlukesamostalno. Vođen autentičnom i zdravom ide- jom SDA, o kojoj njeni sadašnji vođe ne znajuništa, a kamoli da je osjećaju srcem i dušom,donio sam odluku koja se tiče isključivo mojedužnosti prema onima koji su me birali.

Nastavljam raditi za građane općine Cazin,moje birače i sve projekte koji su dobri zanapredak i razvoj sredine u kojoj živim skupasa svojim narodom! Mirela S.

Vijećnik Općinskog vijeća Cazin Sead Vukalić istupio iz Stranke demokratske akcije

Temeljne ideje stranke potpuno izbrisane

Na sjednici Općinske organizacije SDACazin, između ostalog razgovaralo se

i o nefunkcionisanju Općinskog vijeća Cazin.Na ovoj sjednici OO SDA Cazin isključila je izsvojih redova svog člana Seada Vukalića,inače člana Općinskog vijeća Cazin. U obra-zloženju ovakve odluke između ostalog stojida se Vukalić od samog izbora ponašaosamostalno, nije dolazio na sjednice Klubavijećnika SDA, ponašao se mimo stavovastranke i Kluba vijećnika.

-Bezuspješno je pozivan na sastanke irazgovore kako bi mu se ukazalo na nepo-štivanje stranačke discipline i odluka SDA.Imajući ovo u vidu, isključenje iz SDA bio

je logičan potez jer su svi izabrani zvanič-nici u obavezi da poštuju stavove stranke,ali i da osjećaju odgovornost prema glasa-čima koji su mu omogućili mandat. Usaopćenju medijima u kojem Vukalić oba-vještava javnost o istupanju iz članstvaSDA izneseno je niz neistina koje će mora-

ti objasniti članovima i simpatizerima ovestranke koji su ga svojim glasom i sa listeSDA izabrali u Općinsko vijeće. Ako kodVukalića ima imalo morala trebao bi vijeć-nički mandat vratiti članovima i simpatize-rima SDA, međutim u to sumnjamo jer pomenuti, kao i njegovi mentori s kojimaprovodi najviše vremena, ne razmišljaju ovraćanju mandata isto kao što ga ni oninisu vratili 2007. godine, stoji u saopćenjuSDA.

KLJUČ - Upotreba narkotika u posljednjevrijeme poprima sve veće razmjere i postajedostupna svim generacijama, što ukazuje napotrebu da se alarmira cjelokupna javnost urješavanje ovog problema. Upravo iz tog raz-loga načelnik općine Ključ Osman Ćehajićimenovao je Stručni tim za izradu Programa iborbu protiv narkomanije koji je u subotu odr-žao jednu od svojih planiranih aktivnosti.

Naime, u Srednjoj mješovitoj školi

„Ključ“ upriličena je edukativna radionica omedicinskim aspektima i utjecajima uživanjanarkotika na zdravlje ovisnika kojoj su, poredmentorica radionice, profesorice EsmineGonlović i pedagogice Emine Omanović, pri-sustvovali i učenici srednje škole angažiranina ovom projektu.

O medicinskoj štetnosti upotrebe raznihnarkotika, kao i o simptomima koji indicirajunjihovo uživanje, mentorice su učesnike upoz-

nale putem konstruktivnog dijaloga koji jepopraćen vizualnom prezentacijom. Jedan odciljeva ove radionice bio je još jednom učenici-ma ukazati na činjenicu da je ovisnost o opoj-nim drogama sociopatološka pojava kojaremeti fizičko i psihičko zdravlje, socijalnu iekonomsku ravnotežu, pogađa pojedince injegovu porodicu, kao i širu zajednicu.

S obzirom da je problem narkomanije uporastu, jako je važno mlade educirati i infor-

mirati o drogama na vrijeme, kako droga ne bibila ta koja nas informira onda kada je to većkasno, stav je Tima za borbu protiv ove opakebolesti modernog doba. U narednim fazamasvog rada, članovi Tima planiraju izradu pro-motivnog materijala, edukaciju roditelja i uče-nika putem interaktivne nastave, te animiranjecjelokupne lokalne javnosti kako bi se zajedni-čkim snagama borili protiv ovog problema.

Rusmir Karat

Oformljen Stručni tim za borbu protiv droge

Potrebno alarmirati cjelokupnu javnostBIHAĆ – U Kulturnom centru u Bihaću pri-

ređena je izložba fotografija „Sarajevski prote-sti“ koja je upriličena u okviru manifestacijeDani aktivizma. Nakon Sarajeva, Zenice,Žepča i drugih gradova u BiH, nakon protestnešetnje ulicama Bihaća, postavka ove izložbenašla se i u ovom gradu.

Maršom su članovi i simpatizeri pokreta„Dosta“ sa građanima Bihaća iskazati nesla-ganje sveukupnom situacijom u državi, u kojoj je kriza sve veća, svakodnevno na desetineljudi ostaju bez posla, plate se smanjuju ili ih ljudi mjesecima pa čak i godinama ne dobija-

ju, dok su ljudi na vlasti i tajkuni sve bogatiji.Nakon što je u prisustvu velikog broja gra-

đana otvorena izložba fotografija „Sarajevskiprotesti“, u velikoj sali Kulturnog centra održa-na je i javna tribina „Građanski aktivizam iodgovorna vlast“, na kojoj su pored aktivista,između ostalih, učestvovati Sanel Huskić,direktor ACIPS-a, te načelnici Bihaća iBosanskog Petrovca Hamdija Lipovača iErmin Hajder . Rusmir K.

Povodom dana aktivizma u Bihaću priređena izložba

Izložba „Sarajevski protesti“

BIHAĆ – U petak je u Bihaću održanadruga po redu godišnja Skupština Udruženja zazaštitu životinja „Spas“. Za novog predsjednikaovog udruženja izabran je Senad Rošić. Ovodruštvo, koje u općini Bihać broji oko 160 člano-va, slobodno se može pohvaliti da je mnogouradilo na zaštiti pasa. Tako je u 2009. godini

VELIKA KLADUŠA - U petak su učenici„Prve osnovne škole“ iz Velike Kladuše prire-dili izložbu slika i kiparskih radova. Ova izlo-žb bil j d j k kt l žil j

izložbu istakli su da je ovo jedna od najstari- jih škola na području općine Velika Kladuša ida veliki problem predstavlja nedostatakšk l k l A li li dl ž

Skrenuta pažnja nanedostatak školske dvorane

Udruženje za zaštitu životinja „Spas“

Održana godišnja skupština Učenici „Prve osnovneškole“ priredili izložbu

Sead Vukalić

Izložba “Sarajevski protesti”

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 Feljton

Šta su vaši planovi za 2010. GODINU

Jedna kompanija koja se bavi svim vrsta-ma osiguranja zadužila je svog agentapo imenu Tavis Smiley da kroz dvije

godine redovito posjećuje deset gradova sa raz-novrsnim zadacima. Primarno je bilo da obilaziklijente kompanije, pridobiva nove, ali i da obav-lja određena terenska istraživanja. U istraživanji-ma se fokusirao na inspiracije afro-američkihdomaćinstava na pripreme financijskih „iznena-

đenja“. Svoj izvještaj počinje sa kratkim odgovo-rom na pitanje: Kakva je bila financijska situacijaljudi koje je susretao? U prvoj rečenici je maloduhovit pa kaže: - Kad Amerika dobije gripu-prehladu, afro-amerikanci dobiju upalupluća, i kaže, - Mi znamo da trebamo biti mar-ljivi za sebe, našu djecu, unučad. Ja upravone mislim da činimo planski baš sve što bitrebali za planiranje naše financijske buduć-

Nastojao je praktičnim djelovanjem poboljšavatifinancijsku pismenost ljudi tako da se fokusirajuna njihove najvažnije potrebe u 2010. godini.

Treće pitanje bilo je: Šta je bila najvećakorist? - Kad sam razvijao plan svoje turnejeuopće nisam imao ideju da će ekonomska situa-cija biti gora nego u doba velike depresije, tako

da sam se morao susresti s tim. Ljudi žele bitisposobni da svoje raspoložive novce i ono štozarade upotrijebe za obrazovanje svoje djece ida izbjegavaju neplansko trošenje.

Obje ruke na volanu

Uz podučavanja o financijskom planiranju ipismenosti Tavis se bavio i istraživanjima razlo-ga zbog kojih imaju česta plaćanja kao osigura-vajuća kompanija. Tako je anketiranjem došaodo rezultata da 49% vozača kaže da ne koriste

mobitel dok voze, 41% kažu da mijenjaju svojeponašanje u korištenju mobitela u vožnji krozzabranjeno područje. Samo 13% je izjavilo dakontinuirano koristi mobitel tokom vožnje, a 63 %planira poštivati zakon o zabrani korištenja mobi-tela tokom vožnje.

Prema Tavisovim nalazima 80% ljudi podrža-va zabrane slanja SMS poruka tokom vožnje,80% podržava zabranu slanja e-mail poruka i67% podržava zakonsku zabranu korištenjamobitela tokom vožnje. Na osnovu ovih podata-ka dalo bi se zaključiti kako većina ljudi tokomvožnje daju prioritet sigurnosti. Kad se malo

bolje razaberu motivi agentovih „istraživanja“nije teško zaključiti kako jedva čekaju da „zakonkaže svoje“ pa da se odmah pojave sa listomsvojih „mjera“, kao npr. ako se poslije incidenta uautu nađe mobitel onda će razraditi „skalu“ parti-cipacije… Nigdje još ne spominju laptop? U novi-nama se skoro mogao pročitati prilog koji pišekako je avion „prošišao“ aerodrom jer se pilotzabavljao kompjutorskim igricama! Naravno, poizlasku iz aviona dočekali su ga policajci sa lisi-cama.

Obamin govor

i reakcije

U srijedu, 28. januara, predsjednik SAD-aBarack Obama je održao svoj trijumfalni TheState of the Union Address - godišnji govor o sta-nju nacije pred Kongresom koji je izazvao različi-te reakcije. Govor je održan povodom prve godi-ne mandata, a naslovi su različiti, kao npr:„Obama zavjetuje porast zaposlenosti“, ili

proces institucionalizacije zdravstvene reforme,te kako gubitak većine demokrata u Senatu ne bitrebalo da ugrozi reformu (pobjedomRepublikanaca u saveznoj državi Massachusettsdemokrati nemaju više većinu, tj. 60 glasova već59, tako da su sada totalno u glasanju ovisni odvolje Republikanaca); da se usvoje zakoni u

energetskoj oblasti; da se ostvari bolje partne-rstvo oko preporučenih načina smanjenja defici-ta, da se ostvari obećano povlačenje trupa izIraka, itd.

Kao i većina sličnih govora završava senaglaskom nastavljanja upornosti u djelovanjuda naciji bude bolje, da svaki Amerikanac budesigurniji u svom domu, da on vjeruje i zna damnogi Amerikanci još uvijek vjeruju njegovompredizbornom sloganu : ”Yes, we can”!

Skoro pa isti prostor printani mediji su posve-tili reagiranju, što zvaničnika vlasti, poznatih

kolumnista, čitalaca. Tako npr. novoizabraniguverner Virginie Robert F. McDonnell kaže: -Prošle godine pričali smo o uštedama i novomzapošljavanju tako da stopa nezaposlenosti nebi trebala biti iznad 8%. Nezaposlenost je trenu-

tno iznad 10% i preko 3 miliona amerikanacaprošle godine je izgubilo zaposlenje. Obaminprotukandidat na prošlim predsjedničkim izbori-ma, senator John McCain je izjavio: - PoslijeObaminog govora većina Amerikanaca će biti jošviše zabrinuta. Ovo što sad imamo: nezaposle-nost preko 10%, povećanje duga i deficita, pre-

konkretnim glasanjima u Senatu i time opravda-va svoj zaključak u naslovu. „Dvostruko partne-rstvo je potvrđeno na više primjera pri glasanju ipredsjednik Obama nije u pravu kada za ovakokatastrofalnu situaciju u državi pokušava naćiopravdanja u pomanjkanju partnerstva“, tvrdinovinar kojem se može vjerovati.

Autorov komentar

Obamina administracija je „uspjela“ pumpa-njem dolara „oporaviti“ banke, ali ekonomija jošstenje. Kad posmatram okruženje oko sebe kaonpr. parkirališta općenito, sve je poluprazno. Ukompaniji gdje radim od ponedjeljka do petka bio

je problem pronaći slobodno mjesto za parkira-nje. Odavno to već nije problem ni jedan dan ubilo koje doba. Na prošlom sastanku upravnogodbora ovdje u naselju „morao“ sam potpisati

deset zahtjeva za reprogramirano plaćanje„komunalija“ jer takav način ih oslobađa plaćanjazakašnjenja od 25 $ mjesečno. U svakom zah-tjevu je navedeno, gubitak zaposlenja ili bitnosmanjenje satnice. Od 128 apartmana 12 zjapi

prazno već godinu dana. Na godišnjem januar-skom sastanku u kompaniji potpredsjednik jeodržao govor od 30-ak minuta koji nije ni počemu sličan onom prošlogodišnjem. Prvi put suu zadnjih 10-ak godina počeli sa testiranjima(droga-test) i tako se rješavaju „viška“. Od 20-akstalno zaposlenih u mom odjelu već je pet odle-

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :Ramo Hirkić

Tefter (143)

14 ReprezenT

K d i j dž d t i “ i t k ij d d j d titi j d t M l

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15zbor ReprezenT

KLJUČ - Kad vam se pruži prili-ka da budete u prisustvu para kojiobilježava 55 godina sretnog braka ito na Valentinovo - Dan zaljubljenih,to se ne bi smjelo propustiti. Takosmo imali priliku da posjetimo bračnipar Handanović iz Ključa koji su 14.februara ove godine proslavili 55godina bračne harmonije. Kao mladizavršeni kalfa stolarskog zanataSalih (77) se zaljubio u svoju tada16-godišnju Seniju (73).

- Svoju Seniju sam upoznao udecembru 1953. godine, a tolikome je privlačila svojom ljepotomda sam prosto bio zaslijepio odljubavi. Jednog dana kada sampošao na posao, sreo sam Senijuu blizini općinske zgrade u središ-tu grada, skupio hrabrosti, prišao joj i rekao joj da mi se sviđa. Bila je iznenađena na moje riječi, pričanam Salih.

Kad je čula šta joj je Salih rekao,Senija je jednostavno okrenula leđai otišla svojim putem. - No, kažeSalih, sebi sam rekao da od njeneću odustati. Bio sam uporan imoja upornost se napokon isplati-la.

Nakon dvije godine zabavljanja,ašikovanja pod prozorom, da je ne bikojim slučajem izgubio Salih jenagovorio svog oca i majku da ispro-se Seniju. 14. februara 1955. godinenjih dvoje su se vjenčali i od tada pri-padaju jedno drugom.

- Valentinovo je za nas u to vri-

jeme bio nepoznanica, tako da jedatum slučajan. Iako sam se mladoženio, vjerujte da se nikad nisampokajao. Kad se mlad oženiš idjecu odgojiš, ostane vam viševremena da se posvetite svomsretnom braku, priča nam SalihHandanović.

Gledajući staru fotografijuuspomena na njihove prve dane,pričaju kako ih je cijela ključka čar-šija znala, te da su im mnogi govo-

rili da se ljepši par nije pojavioposlije njih. Danas je Senija ta kojavodi glavnu riječ u kući, a kažu dameđu njima svađe nema.

- Nikad se nismo svađali,bude ponekad podignutih noso-va zbog sitnica, kao kod svako-ga, a nikada nismo bili da negovorimo duže od pola sata, dokljutnja ne prođe, kaže Senija.

Kažu da su tužni kada vide dase današnja mladež često razvodi,pa svima savjetuju da se, kao prvo,maksimalno poštuju i jedno dru-gom toleriraju greške i greškice, dane budu ljubomorni niti prohtjevni ida svog životnog druga tretiraju srazumijevanjem.

Dug i lijep brak donio im jedjecu, starijeg sina Esada, snahuNihadu (snahe nazivaju kćerima),unučad Nihada i Dijanu, te mla-đeg sina Enesa, snahu Lepu, unu-čad Eni i Tea. Svi oni žive u ino-stranstvu i kada se na ljeto okupe

u dvorištu porodične kuće na

Berberovom brdu, nastane pravazabava, ispunjena srećom.

- Umjesto u februaru mi

svoju godišnjicu braka proslavi-mo kad nam dođu naše snahe,

sinovi i unučadi, držeći se za

ruke rekoše nam na krajuHandanovići.

Rusmir KARAT

15. februar 2010. godine, broj 187

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Bračni par Handanović proslavio 55. godina bračne harmonije

Vjenčali se na Dan zaljubljenih, a to nisu ni znaliBračni par Handanović

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18716 IzReprezenT

BUŽIM - U bužimskomHotelu „Evropa“ uz prisustvomnogobrojnih sportista, rodite-lja, ljubitelja sporta, te velikogbroja zvanica u organizacijiSportskog saveza općine Bužimodržan je izbor proglašenjasportiste za 2009. godinu zaopćinu Bužim.

Prilikom proglašenja sporti-ste godine za općinu Bužimdodijeljeno je niz pehara, prizna-nja i medalja, a mi ćemo istaćida je najuspješnijim sportistom uloptačkim sportovima proglašenIbrahim Čaušević, a u ženskojkonkurenciji Dženeta Kudelić.U borilačkim sportovima najus-pješnijim su proglašeni Teufik

Bajrektarević, Naila Krupić iEmina Ljubijankić, najuspje-šniji klubovi su odbojkaški žen-ski i muški klub „Bužim“, najus-pješniji trener je trener Taekw-ondo kluba „Asim Bajrektarević-Hamza“, Halid Bajrektarević,dok su specijalna priznanjaizmeđu ostalih dobili DženataSuljadžić i Edin Vučelj, uče-snici evropskog prvenstva u tae-kwondou, a dodijeljene su i spe-cijalne nagrade iz više oblasti

odakle izdvajamo AdmiraSijamhodžića i Asima Škaljićau razvoju sporta.

U invalidnom sportu najbo-ljim je proglašen SejadDautović iz streljačke sekcije,dok je najuspješnija ekipašahovske sekcije, a najuspješni- ji trener je Emir Bajrektarević izribolovne sekcije, te SehudinAlešević kao najuspješnijisportski radnik.

Za sveukupno najboljegsportistu 2009. godine progla-šen je Samir Dizdarević izTaekwondo kluba „Asim Bajre-ktarević-Hamza“ iza kojeg je izu-zetno veliki uspjeh. Samir Dizdarević je rođen 1988. godi-

ne, majstor je taekwondoa II dani član reprezentacije Bosne iHercegovine, položio je za sudiju C klase, a za prošlu godinu jesa međunarodnih i državnih tak-mičenja Bužimu donio tri zlatne ičetiri srebrene medalje.

Najuspješniji klub u borila-čkim sportovima za muške jeTaekwondo klub „ Asim Bajre-ktarević-Hamza“, a najuspješnijiženski klub je Taekwondo klub„Fadil Bajrektarević-Gazija“, dok

su pioniri Odbojkaškog kluba„Bužim“ proglašeni za najboljufair play ekipu.

Nagrade i priznanja iz raznihvidova sporta dobili su i AnelMelkić, Nejra i Tarik Bajre-ktarević, Rifeta Durić, Adem i

Edina Krupić, Amra, Lejla,Vedina i Vehid Skenderović, teRifat Alešević.

Specijalna priznanja dobilisu i Kerim Ičanović, MejremaBajrić, Davud i Halid Dedić,Dženan Eminić, DževadDizdarević, Tarik Abazović,Berina Krupić i Amel Aleš-ević, dok su specijalne nagr adeza razvoj sporta dobili Amir Mulalić, Munir Imšir , Zijad

Nanić i pioniri Nogometnogkluba „Vitez“.Prilikom obraćanja, pred-

sjednik sportskog saveza općineBužim Edham Eminić istakao jeda je, na sreću, sportskih klubo-va i sportista sve više, ali naža-lost sredstava sve manje, dok jenačelnik općine Bužim MirsadŠahinović istakao da ovi sporti-sti dokazuju i pokazuju da jeBužimu itekako potrebna sport-ska dvorana.

Treba na kraju posebno ista-ći i pohvaliti Sportski savez opći-ne Bužim, koji ima sve više klu-bova, a time i sve manje novča-nih sredstava, pa je pravo čudokako sportski klubovi i sekcijeuopće egzistiraju, a uz to i posti-žu veoma dobre uspjehe. Mnogiklubovi se dijelom samofinasira- ju, pa je kod nekih klubova, vje-rovali ili ne mjesečna članarinasportista čak 20 KM, a kod nekiklubova, osobito u taekwondou,sami takmičari plaćaju kotizacijuza svoja takmičenja.

Razvoj sporta u Bužimu i tekako napreduje kroz školskesportske sekcije, Dansku školunogometa, a već ima i samostal-

nih sportista, koji se bave odre-đenim ekstremnim spotrovima,ali još uvijek nemaju posebnupodršku. Sportom do zdravlja,uspjeha, protiv droge i drugihporoka, krilatica je Sportskogsaveza i svih sportskih klubova isekcija i da na kraju opet kaže-mo, prava je šteta što je malonovca za sport, jer je u ovojoblasti najmanje ulaganja, a naj-više uspjeha.

Nedžib VUČELJ

SPORT

Izbor najboljih sport

BOSANSKA KRUPA - U protekli okolnom brdu Kobiljnjak Više od Erdin Begić predstavnik mjesne

Predsjednik Sportskog saveza Općine Bužim EdhamEminić uručio je priznanja najboljim sportistkinjama

za borilački sport Emini Ljubijankić i Naili Krupić

Ajla Ćatić primila priznanje zaŽenski odbojkaški klub “Bužim”

Najviše pehara i priznanja Taekwondo klubu “Asim Bajrektarević - Hamza”

Takmičenje u skijaškim noćnim skokovima u Bosanskoj Krupi

Hodžinac za svaku pohvalu

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 17r ReprezenT

KLJUČ - U diskoteci „Koloseum“

Proglašeni najuspješniji sportisti u Ključu

Za najbolje proglašeni Edin Botonjić i Selma Pervić

STA GODINE

sta i sportskih kolektiva općine Bužim

Izborom najboljih sportaša i sportaši-ca, klubova u loptačkim, borilačkim i

ostalim sportovima za 2009. godinuSportski savez općine Bužim je i poredminimalnih financijskih sredstava uspje-šno završio 2009. godinu.

U 2009. godini Sportski savez je imao24 članice što je u odnosu na 2008. godi-nu više za sedam sportskih članica. Iako je općinski budžet za sport bio mnogoveći na početku godine, isti je smanjen za25%, dok je iz Sportskog saveza USK-a

također smanjen za 10%. I pored smanje-nja novčanih sredstava sve članice su dokraja decembra dobile novčana sredstvau iznosu od 75 do 100% od planiranihsredstava.

U Sportskom savezu, u 2009. godiniimali smo pet klubova koji su se takmičiliu Federalnoj ligi BiH, te su postizali zavi-dne rezultate. U loptačkim sportovimavrlo dobre rezultate postigli su predpioniriNK „Vitez“ koji su prvaci USK-a, a muški iženski odbojkaški klubovi solidno su setakmičili u Federalnoj ligi.

U borilačkim sportovima postignuti sunajbolji rezultati od osnivanja Sportskogsaveza. U ovim sportovima gdje imamo tritaekwondo kluba i jedan karate klub imalismo pet učesnika Evropskog prvenstva.U ostalim sportovima treba istaći šahov-ski klub koji je član Druge lige FBiH i koji je postigao zadovoljavajuće rezultate.

Od manifestacija značajnih za općinuBužim i šire održali smo pored Izborasportaša godine i obilježavanje bitke„Munja ‘93“ Međunarodni turnir u sjedećojodbojci, gdje je nosilac bio Klub sjedećeodbojke, a koji je ujedno i član Druge ligeFBiH, te smo imali i stonoteniski turnir uorganizaciji STK „Brigovi“. Karate kluborganizirao je Kantonalno prvenstvo ukarateu povodom Dana općine Bužim.

Posebno su atraktivna sportska deša-vanja u „Slobodarskim danima“ gdjeimamo više sportskih disciplina, a najpo-sjećeniji i najpopularniji je malonogometniturnir „Izet Nanić“. Preko Udruženja peda-goga pomogli smo održavanju općinskogi kantonalnog takmičenja učenika osno-

vnih škola i mješovite srednje škole. Naodržavanju infrastrukture dio novčanihsredstava uložili smo na nogometnogradsko igralište.

U 2009. godini očekujemo utrošaknovčanih sredstava za rekonstrukcijumalonogometnog igrališta kod OŠ„Bužim“, gdje ćemo dobiti novi sloj asfal-ta, novu rasvjetu, ogradu i još dva redatribina. Članicama koje su koristile fiskul-turnu salu Sportski savez je plaćao kori-

štenje.Potrebno je napomenuti da nemamo

zaposlenih u Sportskom savezu iako jebilo planirano od strane Općinskog vijećaza 2009. godinu da se plaća sekretar.Prijedlog Upravnog odbora Sportskogsaveza je da se ta sredstva daju članica-ma, gdje je Općinsko vijeće i usvojilo našzahtjev.

U 2010. godini očekujemo konačnopočetak izrade glavnog projekta za izgra-dnju gradske sportske dvorane, rješava-nje gradskog nogometnog igrališta, aoptimizam gradimo na zakonodavnoj iizvršnoj vlasti, jer u Općinskom vijećunikad više nije bilo sportaša i sportskihradnika koji su članovi upravnih odboraraznih sportskih kolektiva.

Iako je budžet za sport smanjen uodnosu na 2009. godinu očekujemo daće Upravni odbor ostati isti kao i u 2009.,što pokazuje odaziv svih relevantnih fak-tora na izboru sportaša, jer samo sportmože na jednom mjestu okupiti sve lokal-ne političke lidere.

Osvrt predsjednika Sportskog savezaopćine Bužim Edhama Eminića

Uspješna 2009. godina Sportskog saveza

Naš novinar Nedžib Vučelj uručio je pehar iriznanje najboljem treneru Halidu Bajrektareviću

Edin Vučelj i poredtoga što pohađa dvijesrednje škole uspješan je sportista i dobitnikspecijalnog priznanja

Sportisti godine SamiruDizdareviću pehar i priznanje

uručio načelnik općineMirsad Šahinović

Dženati Suljadžić pehar i priznanje je uručiopredsjednik Udruženja mladih Haris Isaković

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18718 IzborReprezenT

BIHAĆ – Da je kulina-rstvo velika majstorija iumjetnost, to već nekolikoputa potvrđuje i vrsni bihaćkikuhar Fahrudin Osmana-gić zvani Čigra, ma jst or kojeg bi poželio svaki hotelimati u svojoj kuhinji. Dosada se Osmanagić sa svojim kuharskom umjetnošćupotvrdio i na mnogim velikimdomjencima za visoke uzva-nike.

Ovih dana, uz sponzor-stvo poznate tvornice pile-ćeg mesa „Galina“ iz Vrtoče,upustio se u stvaranje još jednog od svojih umjetničko-kulinarskih dijela, a ovogputa je riječ o izradi mesnogovala od piletine s motivom„Djevojkom sa Une“. U izra-du ovog ovala, utrošio je pri-

ličnu količinu bijelog mesa.- Jedne prilike sam kaoradnik hotela „Plitvice“ uHrvatskoj, boravio uFrankfurtu, gdje sam imaopriliku gledati tamošnjekuhare koji su inače poz-nati po svojim kuharskimtakmičenjima u izradi spe-cijaliteta u raznim motivi-ma i oblicima. Po povratkuna Plitvice, odlučio samda isprobam, a to je bilo1987. godine, da od raz-nog povrća i suhog mesana ovalu izradim Ličkukuću i taj pokus mi jeuspio. Od tada pa sve dodanas to me posebno priv-lači. Tako sam 2001. godi-ne imao i svoju prvu izlož-bu kuharskih specijaliteta,gdje sam izložio izrađene

stare gradove sa kojimasam oduševio brojne po-sjetitelje, priča Osmanagić.

Iako je dosad bio inspiri-ran starim gradovima Bo-sanske Krajine, Osmanagićpriznaje kako je odavnoimao želju da izradi i djevoj-ku sa Une. - To je za menebio poseban izazov, jer jedjevojka sa Une simbolžene Bosanske Krajine, aKrajišnici su poznati povelikoj ljubavi prema ljep-šem spolu. Tako sam se i ja odlučio da na velikomovalu uz pomoć „Galine“odužim tom svetom biću iizradim je od bijelog pile-ćeg mesa, kaže Osma-nagić.

Čigra se raduje što će uskorije vrijeme, u saradnji sa

Zavodom za zapošljavanjeUnsko-sanskog kantona,pokrenuti „Kuharski studio“.Radi se o obuci onih mladihgrađana Kantona koji želeusavršiti tajne kulinarstva, au ovom studiju kuharske vje-štine moći će naučiti i mladedjevojke koje se pripremajuza udaju.

- Djevojke će tako ubrak stupiti sa otkrivenimtajnama kulinarstva, anaša bosanska kuhinja je jako bogata i zanimljiva zaizučavanje, rekao nam jeFahrudin Osmanagić - Čigrakoji svoj kulinarski pozivpretvara u jedan vid umjet-nost, koja je jednokratna iostaje samo zabilježena naslikama.

Rusmir Karat

„Djevojka sa Une“ od pilećeg mesa

Kulinarski umjetnik osmislio NOVI MOTIV

BIHAĆ - U nedjelju, 7.februara, u organizaciji Javneustanove za sport, odmor irekreaciju Bihać, za mlade i onemalo starije građane Bihaćaorganizirana je predivna večer nakojoj se okupilo nekoliko stotinamališana pod maskama i bezmaski za prvi maskenbal na leduu gradu na Uni.

Na Sportsko-rekreacionom„Stens“ dodatnu zabavu za ljubi-telje klizanja priredio je neumor-

gođenim za djecu.Posebno je zanimljivo bilo

kada je došlo do proglašenja naj-bolje maske na klizaljkama. Žiri jeimao pune ruke posla, a laskavutitulu najbolje maske dodijelio je

Vanesi Čirić iz Bihaća, učeniciprvog razreda osnovne škole.

Iako se ovaj neobični događaju Bihaću organizira prvu put odizgradnje gradskog klizališta,može se reći da je među mališa-

Najbolja maskasedmogodišnje Vanese Čirić

CRVAREVAC – U naselju Crvarevacu Mjesnoj zajednici Zborište u velikokla-duškoj općini, desetak momaka i isto toli-ko djece predvođenih MirsadomMujagićem, sredinom pretprošle sedmi-ce izradili su zasigurno najvećeg SnješkaBijelića na prostorima Unsko-sanskogkantona, pa i šire. Ovu tvrdnju potkreplju- je činjenica da je izgrađeni snježni čovjek

oko dva i pol metra. Kazao sam im dasam na Vrnogračkim Brdima vidioSnješka Bijelića visokog 6,30 metara ida bi trebali izgraditi većega. Što jetada rečeno, nakon nekoliko dana je iučinjeno, kazao nam je Refik Ponjević,predsjednik Mjesne zajednice Crvarevac.

U Crvarevcu planiraju da ubudućesvake zime u kojoj bude snijega kao ove

Zimske radosti u naselju Crvarevac

Inat Snješkoatrakcija za

prolaznike

Održan prvi maskenbal naledu za građane Bihaća

Najbolja grupa maskiučenika srednje škole Bihać

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 19ntervju ReprezenT

ReprezenT: U kojoj je fazi famozniZakon o „Agrokomercu“?Ekrem Š.: Ono što ja mogu reći, po

svoj prilici se definitivno neće donijetiZakon o „Agrokomercu“. Mislim da imaosnova da se „Agrokomerc“ riješi krozposeban zakon jer je to jedan specifičanproblem. Ipak je urađen Nacrt Zakona ion će ići u parlamentarnu proceduru. To je Nacrt Zakona o financijskoj konsoli-daciji društava sa većinskim učešćemdržavnog kapitala u Federaciji BiH.Motiv za izradu tog zakona je dobrimdijelom bio „Agrokomerc“. Primjedbe suprije bile zašto da se radi zakon samo o„Agrokomercu“, kad su i druge firme uproblemima. Tim zakonom će biti reguli-sano na koji način će se izmiriti obave-ze tih preduzeća po osnovu PIO/MIO,zdravstvenog osiguranja, dobavljača,obaveza prema radnicima itd.

ReprezenT: Jeste li uspjeli spoznatiko je stvarni titular „Agrokomerca“?

Ekrem Š.: Ja sam prije svega legali-sta, a po tome u ovom momentu je drža-va vlasnik 90,33 % kapitala„Agrokomerca“. Sutra ako se donese

bilo kakva druga odluka da je taj omjer kapitala drugačiji, vjerujte da ću ja toprvi poštovati.

ReprezenT: Da li ste vidjeli iimate li zapisnik revizorske kuće o struk-turi kapitala u „Agrokomercu“?

Ekrem Š.: Nemam takav zapisnikniti ga sam vidio!

ReprezenT: Šta je sa imovinom

ReprezenT: Zaključak parlamenta istrateškog tima je bio da se 156 eviden-tiranih ugovora pregleda i analizira. Šta je ko po tom pitanju poduzeo?

Ekrem Š.: Svi ti ugovori su dostav-ljeni i prije mog dolaska, a i ja sam ihdostavio Federalnom ministarstvu poljo-privrede, Vladi FBiH, i Federalnom pra-vobranilaštvu. Međutim, sve se to vrati-lo na Upravu „Agrokomerca“ i mi seuglavnom bavimo tim problemima.Postoji više od 156 ugovora, jer nekiugovori nisu uopće bili ni protokolisani.Ali, ključnih ugovora nema uopće puno,tu se radi o 20-ak ugovora. Postoji veli-ki broj poljoprivrednih zakupaca imoram naglasiti da su se ti zakupcipokazali najkorektnijim i najkooperativ-nijim. Od Federalnog ministarstva samtražio dva pravnika i dva ekonomistakoji nisu opterećeni ni komšijskim, nirođačkim, ni političkim, niti bilo kojimdrugim vezama i koji nisu učestvovali usklapanju prethodnih ugovora. Tražiosam ih na mjesec-dva da odradimo gla-vninu tog posla, međutim nije mi udovo-ljeno tako da sam ja bio prisiljen da u

analizu i reviziju krenem sa kadrovimakoje imam u „Agrokomercu“. Ja sam potom pitanju formirao jedan broj radnihgrupa kojima sam dao konkretne zada-tke i uputstva kako će raditi na analizi tihugovora. Tražio sam od njih da revidira- ju ugovore i da ne moramo praviti raski-de već korekcije ugovora u kojima ćemoprije svega cijene zakupa dovesti na

da isprazne objekat. Imam negativnekritike na taj potez, ali je ipak jedan brojzakupaca nove ugovore već potpisao.Kada je u pitanju Robna kuća, ja moramreći da zakupac zapošljava 19 radnika„Agrokomerca“ i plaća zakupninu 2.000KM. Činjenica je da zapošljava toliki brojradnika i da ima dobru formu ugovorakoja je zadovoljavajuća i koja se poštu- je, sva ulaganja se knjigovodstvenoamortiziraju i sve stavke ugovora seapsolutno poštuju, ali cijena od 2.000KM za Robnu kuću sa 1.336 kvadratnihmetara smatram da je nerealno niska.Išao sam sa aneksom ugovora da sezakupnina poveća na 5.000 KM i tu jesad nastao problem jer se zakupac s timočito ne slaže. Zamislite, poslao mi jepred kancelariju radnike! Neka javnostprocijenida li je zakupnina od 2.000 KMza taj objekat realna, bez obzira na brojradnika jer na kraju krajeva zakupac jedobio edukovano osoblje koje sigurnozaradi svoju platu. Sad možemo imatiproblem da većinski vlasnik„Agrokomerca“ apsolutno sve ugovorestavi van snage i da ponovo svi objekti

idu na javni oglas, pa ćemo tad vidjetikoja je realna cijena određenih objeka-ta. Određeni zakupci prijete da ćesudom tražiti poštivanje ugovora, ali ćeu tom slučaju morati izaći iz objekata dokonačne sudske odluke. Pored izuzetnoniskih cijena, manjkavost je i ta što uugovorima stoji da vrijede do privatizaci- je preduzeća.

Š

okolnosti, 31.12.2009. godine istekaougovor, ali oni po istom imaju otkaznirok od 6 mjeseci. Ja duboko respekti-ram činjenicu da oni zapošljavajunegdje oko 130 radnika, od čega je pozadnjem ugovoru 50 radnika„Agrokomerca“. Na zadnjoj sjedniciNadzornog odbora donesena je odlukada se firmi „Lijanovići“ ostavi rok od 30dana da se pokušamo dogovoriti omodalitetima dalje saradnje i njima jeomogućeno da i dalje rade, a oni su seobavezali na maksimalnu zaštitu imovi-ne i ljudi na zakupljenom prostoru. Naprvoj narednoj sjednici Nadzornogodbora predložit ću da raspišemo javnioglas u kojem ćemo ponuditi na iznaj-mljivanje sve proizvodne kapacitete u„Agrokomercu“. Iako ovo odstupa odmog programa, bitno je pod kojim ćemomi uslovima te objekte ponuditi. Kroz javni oglas ćemo vidjeti koji su to sub- jekti iskreno zainteresirani da uđe kaostrateški partner, a partnerstvo podra-zumijeva obostranu korist. Najvažnijastavka će biti cijena zakupa, zatim brojzaposlenih radnika i bonitet firme.

ReprezenT: Kakva je situacija zazakupcem „Teleoptik“ iz Sarajeva?

Ekrem Š.: Površnim pregledomugovora može se uočiti niz manjkavosti.Odmah po preuzimanju funkcije stupiosam u kontakt sa predstavnicima firme idao sam im do znanja da taj ugovor nemože ići na revidiranje, već da ćemo pri-premiti jedan potpuno novi ugovor.

šavati na višem nivou kroz privatizacijuobjekata gdje će se u obzir uzeti kapital-na ulaganja. Oni će u svakom slučajuvrlo brzo naseliti ukupno 90 objekata itaj dio mi želimo pokriti jednim novimugovorom koji će za „Agrokomerc“ bitidaleko povoljniji. Trenutno trpim određe-ne kritike da opstruiram ulazak strate-škog partnera „Teleoptik“ u„Agrokomerc“ što ja smatram netačnim i ja sam na Federalnu Vladu poslao dopisi radnu verziju koju sam ja ponudio, paako to predstavlja opstrukciju ulaska togstrateškog partnera, onda u tom slučajupreuzimam odgovornost.

ReprezenT: Da li je tačno da su„Teleoptiku“ tim ugovorom ustupljeniodređeni brendovi „Agrokomerca“ nakorištenje?

Ekrem Š.: Pa mi smo kod„Lijanovića“ imali kritike da nismo ustu-pili brend proizvoda „Agrokomerca“, asada imamo kritike da smo „Teleoptiku“ustupili brend „Agrokomerca“. Planiraosam da ih u jednom članu ugovora oba-vežem pod kojim uslovima oni te bren-dove mogu koristiti. Ako se toga budu

pridržavali, smatram da mi nećemoimati štetu od toga, već samo korist. Jasam u nekoliko navrata boravio u„Teleoptiku“ i radi se o firmi koja ulaže uproizvodnju i ima izuzetno dobru tehno-logiju. Zato smatram da saradnja izme-đu „Agrokomerca“ i „Teleoptika“ nanekom realnom osnovu ima dobrumogućnost da zaživi.

Ekrem Šarić,direktor velikokladuškog

„Agrokomerca“

Razgovor s povodom (II dio)Specifičnosti Velike Kladuše polako ponovo dolaze u prvi plan - vrijeme izbora sebliži. Cijenu svojih političkih ubjeđenja ovdje su platili svi: besperspektivnošću,golim preživljavanjem, životom u kojem dominira krajiški inat. Lideri vodećihpolitičkih partija vjerojatno bi sada željeli da je stanje drugačije, ali (pre)maločine da drugačije bude. Narod ovdje nije podijeljen, dijele ih oni kojima je dobro

i koji žive bolje nego ikad poput novokomponovanih tajkuna, domaćih i uvoz-nih, koji su uz pomoć isto takvih direktora džaba i budzašto došli doatraktivne imovine „Agrokomerca“ i hoće je zadržati po svaku cije-

nu. Radnike, sitnu raju koja je gradila „Agrokomerc“, niko ništane pita. Svašta im obećavaju i jedni i drugi, a tajkunima služe kao„živi štit“ naspram pravde i pravičnosti. Naš sagovornik upravotako nešto doživljava, bez podrške države koja je vlasnik imovinepreduzeća čijem rješavanju čak i Općinski sud u Velikoj Kladušiselektivno pristupa. Naime, jedan od zakupaca skladišnog pro-stora u „Agrokomercu“ podnio je 3. februara tužbu Općinskomsudu za privremenu mjeru po kojoj je Sud već 5. februara odlučio.Šta konstatirati osim odati priznanje Sudu na zaštiti tajkuna, akad su radnici „Agrokomerca“ u pitanju, oni mogu na istu takvumjeru čekati i godinama. Baš nam je sudstvo neovisno!

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Direktor nije vidio zapisnikO STRUKTURI KAPITALA

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18720 Plaćeni prostorReprezenT

„Politička situacija u BiH nije

optimalna“, veli Visoki predstavniku BiH Valentin Inzko (jedva mu seimena sjetih, a da ne pogledah „uinternet“). Ne, gospodine Inzko,nije optimalna. Nije čak ni normal-na. Ali znaju to više i vrapci nagrani, ali i dalje cvrkuću kako setreba dogovarati, pregovarati,stvarati kompromise... To sa kom-promisima je kod nas pogrešnoshvaćeno, pa svi umjesto da stva-raju kompromise, sve češće kom-promitiraju i sebe, i sve oko sebe.

Politička situacija u BiH jeodraz bijede današnjeg bh. dru-štva u svim segmentima.

Prosječan Bosanac i Hercegovac,

nažalost, više vremena provederaspravljajući o tome šta je korekao, kako je neko nekome poka-zao, umjesto da se pozabavi svojim problemima, da traga za nači-nom kako da dođe do koje marke.I to je tako. U penziju idu oni koji još nisu ni blizu za penzije, pa senakače državi i piju joj krv, a oništo su odavno za penzije, grčevitose drže i nema šanse da ih skloniši da na njihovo mjesto dođe nekomlađi, pametniji, sposobniji. Saradnog mjesta na mezarje/grobljefilozofija je tih i takvih.

Ne branim ja ni one, što umje-

sto da se voze u Škodama, kupuju

sebi Passate „najnovije mode“, auštede u budžetima lome prekoinvalida, boračkih populacija i siro-tinje koja nema šta da jede, odno-sno ima tek toliko da ih drži odizbora do izbora, pa im se predkampanju pojača porcija da moguizdržati prve nedjelje u oktobru „od7 ujutro do 7 naveče“. Ružnozvuči, ali je tako. O kriminalu ikorupciji ne treba trošiti riječi, jer jetu znak jednakosti između svihaktera u sva tri nivoa vlasti, patako i sami građani posežu za tomkulturom. Da je šta preko štele,makar i rodni list, eto to je odraz

našeg poimanja države, demokra-

tije i svega ovoga što su nam ser-virali kao dobro za nas... A Visokipredstavnik i gospoda oko njega iiza njega, imaju dovoljno mehani-zama da stvari srede u roku od 30dana samo, ili neće, ili su i oni oddugog boravka u Sarajevu prihva-tili da je Bosna i Hercegovina onošto se vidi sa Marindvora...

Pa opet kažem, našemVisokom namjesniku Inzku, nesamo da to nije optimalno, to nijenormalno i ako Visoki namjesniknema prijedlog rješenja, onda je ion dio problema, jer je plaćen daima rješenja i alternative...

POLITIČKA SITUACIJA U BiH NIJE NORMALNA

[email protected]

Od lokalnih izbora prošlo je više od16 mjeseci, a općina Cazin jedi-na je u Bosni i Hercegovini u

kojoj traje maratonska konstituirajuća sjed-nica. Nije izabran predsjedavajućiOpćinskog vijeća, a kada će to niko ne zna.Po ovom fenomenu ostaćemo zapamćeni,

jer pitanje je hoće li se, i da li je mogućenešto isto ili slično ponoviti.

Nikoga od zvaničnika iz Federacije BiHnije briga hoće li najviše zakonodavno tijelo

jedne općine profunkcionirati i da li odlukekoje treba da donosi vijeće mogu čekati.Neki veliki interes nije pokazao ni OHR, iako

su upoznati sa kompletnom situa-cijom.Vjerojatno, ni jedni ni drugi neće da semiješaju i taj vruć krompir ne žele preuzeti izruku lokalnih političara. Njima je poznato dase taj problem ne može riješiti bez političkevolje onih koji participiraju u Općinskom vije-ću, a te volje očito nema, jer da je bilo voljeto bi se davno riješilo. Teško je pronaći izlazi naći najbolje rješenje i zato smo prepušte-

ni sami sebi.Međutim, taktika kojom se služe oni koji

žele da se okonča Cazinska sapunica, pomogućnosti sa sretnim završetkom, otkrive-na je i plan je propao. Pitanje svih pitanja jekako obezbijediti 16 ruku za potrebnu odlu-ku, a da nema „za javnost“ poznate parla-mentarne većine. U takvim slučajevima sekoriste sva sredstva kako bi se došlo do

cilja, pa ni razne trgovine nisu isključene.Sve to treba odraditi u tajnosti, prave akteretrgovine zaštititi, a ljagu baciti na svoje pro-tivnike i sa već spremnom propagandomkrenuti među narod. Takav scenarij je biopripremljen na zadnjoj sjednici Općinskogvijeća, samo što je trebalo naći recept kakovijećnike DNZ BiH natjerati da uzmu glasa-čke listiće. Kukavičje jaje trebalo se podmet-nuti njima. Nekorektno i nepošteno, bezobzira od koga dolazilo.

Svi zaboravljaju da je upravo DNZ BiHod samog početka zagovarao da bude dioparlamentarne većine, ali javno i transpa-

rentno uz potpisivanje sporazuma o sara-dnji. Htjeli smo da u mandatu preuzmemoodgovornost, ali i prava koja nam shodnotome pripadaju. Nikada nismo ucjenjivali sabrojem funkcija i raspodjelom fotelja. Naš cilj

je bio provedba našeg programa kojeg smoponudili građanima tokom kampanje, ali uzgaranciju, a to je potpis. Kako to nije prihva-ćeno, kao stranka nismo spremni ni na koji

način učestvovati u prljavim igrama, bezobzira ko ih organizirao.

Kako vrijeme odmiče svi pokazateljigovore da smo bili u pravu, jer potrebno jesamo da se izabere predsjedavajući, a svedrugo će biti lako. Vijećnici DNZ BiH bi naprvoj redovnoj sjednici bili izigrani, a četirigodine bi nosili etiketu i teško pravdali svo-

jim biračima podršku koju su dali. Kako seveć odavno šuška da su neki vijećnicikupljeni da glasaju za predsjedavajućeg,legitimno pravo svakog kluba, koje niko nemože osporiti, je da se ne pristupi glasanju.

Maske su definitivno pale i za očekivati

je vrlo brzo promjenu scenarija već nanarednom zasjedanju. Jedan od mogućih jei javni prelazak pojedinaca, za početak unezavisne vijećnike. Hoće li to trajati nared-nih 16 mjeseci ovisi od hrabrosti onih koji ćepraviti transfere.

Hafeza Sabljaković, predsjednica OO

DNZ BiH Cazin

Cazinska politička sapunica

DA LI SU „POLITIČKE IZBJEGLICE“ KONAČNO RJEŠENJE ?

UVelikoj Kladuši je upetak zasjedaoKlub vijećnika DNZ

ocijenjeno veoma teškim,posebno na višim nivoimagdje očito ne postoji dovoljno

OPĆINA VELIKAKLADUŠA KAO PRIMJERBRIGE O MLADIMA

Poslanik u Predstavničkom domu ParlamentaFederacije BiH dobio je ovih dana odgovor na poslani-čko pitanje u vezi sa najavljenom privatizacijom veteri-

Poslanička pitanja/inicijative

PRIVATIZACIJAVETERINARSKIH

STANICA U USK-u

Zasjedao Klub

vijećnika DNZBiH Velika

Kladuša

Hafeza Sabljaković

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]



I kratak zimski dan zna se otegnuti u nedo-gled, posebno kad čovjek ne zna ni kud bi, ni štabi. Ne volim takva stanja i brzo tražim bilo kakavizlaz. Najčešće nazovem svoga starog, dobrogprijatelja Čiču Rasima da čujem šta on radi.

-Pa, đe si ti? Mi te evo čekamo“! viče on kaou ljutnji.

-Kuda ćeš?, pita supruga vidjevši da se obu-vam.

-Preko vode, odgovaram smijući se.-Preko vode do slobode, dodaje ona aludi-

rajući na nezaboravnu scenu iz filma „Bitka naNeretvi“ u kojoj tifusar (Fabijan Šovagović) uzpoklič „Preko vode do slobode“ skače u nabujaluNeretvu.

U tijesnom separeu malog, neuglednog lokal-čića već je formirana ekipa za remi, a meni je, kaoi obično, ostavljeno mjesto posmatrača. Ja im većgodinama objašnjavam da učim gledajući kakooni igraju, te da ću im se i aktivno pridružiti čimodem u penziju. Oni me, pak, uvjeravaju da segledajući ne može naučiti, da je to isto kao učenjeplivanja na suhom.

Uz kartanje odvija se i glasan razgovor o raz-ličitim temama: od onih lokalnih - udaja, ženidba,bračna nevjera, bolest, do onih globalnih - klimat-ske promjene i njihovi uzroci i posljedice.

Dovikuje se i one iza šanka i pita za zdravlje fami-lije, posebno supruga. („Kako je stara?“). No,svaki razgovor se najčešće svede na politiku; naocjene sadašnjeg stanja i procjene budućih zbiva-nja.

Uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskojkomentari su povremeno bili tako glasni i oštri da

je neko sa strane mogao pomisliti da je unutrateška svađa, ili čak tuča. Prema tonu „političkih“rasprava izvjesno je da je predizborna aktivnostotpočela i kod nas.

-Jel’de i ove godine će izbori, pita me Čiča.-Ma, mi smo od rata naovamo gotovo uvi-

jek u nekakvim izborima. Ove godine, u okto-bru, su Opći izbori.-E, da mi toliko truda, vremena, a i para

potrošimo na pametnije poslove, mogli smodo sada svašta napraviti. Čak i onaj autoput 5

C.“ -A za koga ćemo glasati ovaj put , pita memiješajući karte. Znam da ovo pita više zbog dru-gih nego zbog sebe.

-Pa ti i ja i oni naši ćemo kao i do sada. Apokušat ćemo nagovoriti i ove ostale da namse pridruže, odgovaram ja posmatrajući ovajčudan skup, sastavljen od pripadnika brojnih poli-tičkih opcija.

Iako se počesto prepiru čija je stranka bolja,čiji je predsjednik pametniji i slično, nikad se nijedesilo da je zbog tih razloga izbila tuča.

-Ali, ni ti nisi više član SDP-a, obraća mi se jedan od Čičinih saigrača.

-Čitao sam u „SAN“u izjavu MahmutaAlagića da su te isključili.

-Čitao sam i ja i tražio od Općinskog odbo-ra SDP BiH Cazin da mi daju „papir“ da su mebrisali iz evidencije. Do danas ga nisam dobio.Ali, ni to nije tako važno. Može se obrisatinešto što piše na papiru. Ali ne može ono štopiše na srcu, pokušavam objasniti svoju poziciju.

-Socijaldemokracija je, zasigurno, najhu-manija politička ideja. Njeni temeljni principi

su: sloboda, jednakost, pravda i solidarnost. Iistinski socijaldemokrati se bore za ostvarenjeovih principa.

-Nije, brate, ni SDP ono što je nekad bio.Isti ljudi sjede desetke godina na rukovodnimpozicijama i ne daju drugima ni blizu. EnoLagumdžije. Otkad je on predsjednik?

-Pa i u Kantonu! Ko je od rata do danas biona čelu Kantonalnog odbora osim Adema,Mahmuta i Hamdije?, dodaje drugi saigrač.

-A onda, brate, postali su puni sebe. K’oda im ostali ljudi nisu ni do koljena. Članstvou političkoj stranci je, ipak, dobrovoljno.

-U dobroj mjeri ste u pravu toga što setiče. Međutim, takva ponašanja nisu svojstve-na socijaldemokraciji. To su, zapravo, devija-cije. I pametnije je otklanjati devijacije negonapuštati plemenitu i humanu ideju. A i ja tvr-dim da u SDP-u ima mnogo onih koji nisusocijaldemokrati.

Igra postaje napetija, pa razgovor polako jenjava. Zagledam se kroz zamagljeno prozorskostaklo u Ciglanu, tvornicu iz koje sam bezrazložnoistjeran, te gotovo sedam godina „ganjao“ pravdu.Pravdu, mada nepotpunu, sam istjerao, ali iskupo platio. Čak i narušavanjem zdravlja. I pitamse jesu li moji odgovori na pitanja ovih ljudi ispra-

vni!Ako u SDP-u ima više onih koji jesu socijalde-

mokrati nego onih koji to nisu, kako onda tamanjina može provoditi svoju volju? Je li odgovor opet u onoj Njegoševoj: „Zlo se trpi zbog strahavećega“. Kako se moglo desiti da trojica ljudi pot-pišu sporazum o partnerstvu sa SDA-om, ne pita-

jući za to nikoga?!Kada smo mi, izabrani poslanici SDP-a u

Skupštinu USK-a, 01.11.2006. pozvani uKantonalni odbor, tadašnji predsjednik, MahmutAlagić, nas je informirao da je sporazum (ugovor)potpisan i pritom držao nekakav papir u ruci, ne

dajući nikom od nas ni da ga pogleda izbliza.Općinski odbor SDP BiH Cazin je dopisom broj07-1/07 od 30.01.2007. obavijestio Kantonalniodbor da „Općinski odbor SDP BiH Cazin nije zapartnerske odnose sa nacionalnim strankama“. Ada ne bi bilo zabune koje su to stranke naciona-lne, u predizbornim materijalima piše da su to:SDA, HDZ, SDS. Tamo je stajalo i sljedeće:

„Nikad pragmatični razlozi ne mogu SDP BiHskrenuti sa temeljnih načela programske politike,dakle onih načela bez kojih bi Partija završila kaobezlični privjesak trenutno vladajućih nacionalisti-čkih političkih snaga. Prilagođavanje partije ima

svoje granice, a partija mora, uz sve trenutne raz-like, ostati konzistentna u svojim temeljnim opred- jeljenjima“. A onda trojica moćnika, iz samo njimaznanih razloga, potpišu sporazum o partnerstvu. Ipartija je, zaista, postala bezlični privjesak trenu-tno (ne)vladajućih nacionalističkih političkihsnaga. Zašto? Za nekoliko stolica u nadzornim,upravnim i rukovodnim ekipama za guzice strana-čkih poslušnika. Zaista, visoka cijena za sitanšićar

ovog Okruglog stola bili su ugledni bivši članovi irukovodioci SDP-a BiH, simpatizeri i prijatelji ovepartije. Pozvani su bili i aktuelni predsjednik(Zlatko Lagumdžija), dopredsjednik (IvoKomšić), te članovi Glavnog odbora (Alija

Behrem i Jasmin Imamović).Od ovih „aktuelnih“ nije se odazvao niko„zbog ranije preuzetih obaveza“. Doktor NijazDuraković i Slavo Kukić su naknadno poslalisvoje pisane priloge ovoj raspravi. Budući da sveučesnike ovog Okruglog stola i lično poznajem,raspravu sam pročitao više puta sa posebniminteresom i pažnjom. Evo samo nekih, kratkih,izvoda iz te rasprave:

Ivan Lovrenović: „Svi smo mi krivi za jedanfenomen. Fenomen bih nazvao poistovjećivanjeSDP-a BiH sa socijaldemokracijom kao političkomorijentacijom. Na taj način smo mi konkretnu par-tiju strašno razmazili, uljuljkali u uvjerenja da jeona jedina koja tu političku, ideološku opcijuzastupa vjerno, adekvatno, da tu nema nikakvekonkurencije niti je može imati. Na to su se ondanadovezala i ova kasnije slična, ali malo opetdrukčija etiketa, da je ona prava opozicija i jedinaprava alternativa svemu, naročito nacionalizmu itu je onda nastao klasični sindrom razmaženosti,koji možete sada kako hoćete tretirati ili kao raz-maženost partije ili kao razmaženost ličnosti“.

Žarko Papić: „Kod SDP-a se pojavila i nekavrsta zaboravljanja programa, te uplitanje u razneigre dok sve to skupa nisu postale igre bez grani-ca. U tome se počeo gubiti identitet. Upravo je

nevjerovatno do koje je mjere potrošen prijeratni(govorim o zadnje dvije godine pred rat) i ratnikapital SDP-a.“

Dobre želje i savjet ovih umnih ljudi nisu prih-vaćeni kao dobronamjerni. Od tada do danas,stranputicom koju trasiraju samozvani moćnici,otišli smo još dalje. Ta „razmaženost“ stvorila je iuvjerenje da i u politici vrijedi ona latinska izreka„Nomen est omen“ – „Ime je znak“. I to ne samokod SDP-a. Ko od nas nije za Bosnu iHercegovinu? Ja, bezrezervno, jesam. Ali nemislim da bih zbog toga morao biti član S BiH! Konije za bolju budućnost? Pa to je, makar na papi-

ru, jedan od osnovnih ciljeva svake stranke. Ali, tobi trebao biti „ekskluzivni“ zadatak najnovije bhstranke. (Možda je ipak Senad Avdić u pravukada piše da je vlasnik ove stranke mislio na bolju„Budućnost“ - nogometni klub iz Podgorice kojempoodavno ne ide najbolje). Također, tvrdim da usvim političkim partijama (osim nacionalističkih)ima velik broj članova koji su neupitno socijalde-mokrati. Da li je biti penzioner također političkaopcija? Naravno da nije. Ali, ne treba zamjeratipenzionerima što su formirali svoju političkustranku. Nužda ih je na to natjerala, odnosno onikoji su plaćeni da vode brigu o ovoj populaciji,

koja teško preživljava, a rezultate njihovog radatako bahato uništavamo. Sve ovo govori o našojpolitičkoj nezrelosti i besperspektivnosti. Ovakvame ponašanja podsjećaju, uz izvinjenje čitaoci-ma, na onaj vic o pijanom Sulji koji je htio silovatitarabu jer je na njoj neko napisao „p...a“.

-Što si se zamislio? De popij, kahva ti seveć ohladila, prekinu me Čiča u ovom „vremeplo-vu“.

Razmišljam kako su ovo teška vremena i

Posjetite nas, informišite se o uselje-ničkim, posjetilačkim, radnim ili student-skim vizama za sve zemlje:

nesmetano dobijanje vize.Za zemlje EVROPSKE UNIJE pruža-

mo pomoć pri prikupljanju dokumenata

IZBORI ĆE - DAL’ I NAMA SVIĆE?

Ibrahim - Ibraga Topić

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18722 FeljtonReprezenT

IV

Statistika nalaza dokumentira namveoma jasno, da su naušnice tipaokrenute piramide iz ranog srednjeg

vijeka ustanovljene relativno često u Panonskojnizini. U brojevima bi se to moglo izraziti kakoslijedi: Objavljeno je četrnaest zlatnih i jedna

pozlaćena naušnica, a uz to ima barem četirineobjavljene naušnice; ako k tome dođu još tribrončane, penje se njihov broj ukupno na dva-deset i dvije. Pribrojimo li još onu iz Erdelja,nadalje one iz Rama i Velike Kladuše dostiže-mo brojčano dvadeset i pet naušnica, odnosno još s oba bečka primjerka imamo dvadeset isedam naušnica na broju. Zlatko Dizdarević,upravitelj Odbora za kulturno-historijsko nasli-

upozorili Hampel i Domotor povodom nalazauzoraka za tiještenje u Fonlaku, a nedavno sekod nas ukazalo opet, u vezi s drugim oblicimaranosrednjovjekovnog nakita, na taj problemputujućih zlatara. U slučaju naših naušnica

imamo evidentan dokaz u nalazu Kun-szentmarton za tvrdnju, da se naušnice tipaokrenute piramide izrađivalo u Panonskoj nizi-ni. Bili su to, čini se, bizantski zlatari, koji su,kako je naprijed rečeno, prenosili oblike nakitai zlatarsku vještinu u Evropu, gdje su preuzima-ni i prerađivani oblici bizantskog nakita. Ovaj jebio, poput bizantskog novca, veoma tražen, pasu se pomalo stvarale „barbarske“ imitacijeantiknih oblika, a među ove idu i naše naušni-ce.

Nadalje valja uzeti u obzir i tu značajnučinjenicu, da su naušnice tipa okrenute pirami-

de izvan Panonske nizine i njenog neposred-nog susjedstva u ostaloj Evropi među drugimtipovima zlatnih naušnica veoma rijetko zastu-pane, dok se, na pr. tipovi naušnica od zlata,kao što su košaraste i one kocke skresanihuglova, pa i druge, mogu pratiti u nalazištimaod Krima i Panonije do u Italiju, u Porajnje, uFrancusku itd. Zato je i mogao Aberg pripisatinaušnicu tipa kocke skresanih uglova pretežnoIstočnim Gotima i Francima, a naušnicu koša-rastog tipa u Italiji Langobardima itd. Međutim,gotovo nikad se ne susreću piramidalni privje-

sci na naušnicama u ostaloj Evropi merovin-škog kulturnog kruga, pa o njima Aberg i negovori. I taj negativan momenat ide u prilognašoj navedenoj tvrdnji.

- Vidjeli smo naprijed, da je naušnica tipaokrenute piramide po svojem porijeklupotekla s Levanta i da se češće susrećemeđu jonskim nakitom na Sredozemlju i naPontu, a kasnije se ona ponovno javljaposredstvom Bizanta u ranom srednjemvijeku. Postoji doduše uočljiva tipološkarazlika među jonskim i ranosrednjovjeko-vnim primjercima, jer su jonske naušnice

imale obično okruglu pločicu iznad pirami-dalnog privjeska, dok ranosrednjovjekovneimaju sve tj. ne samo panonske već i crno-morske (Olbija, Kelegejskaja, Hutorij, Suuk-su i Kamunta) jednostavnu karičicu nadpiramidalnim privjeskom. Postoje još idruge razlike u pojedinostima ukrasa i kva-liteta izradbe, a pogotovu u samim dimenzi-jama. Međutim, osnovni tip je jedan te isti i

Majdan, Ram, Velika Kladuša itd. Jedino nekro-

pole Kun-Halas, Jutas i Zavod mogu trajati i ukasnije vrijeme. U drugoj polovici VII st. gubese ove naušnice tipa okrenute piramide, a uvelikim keszthelyskim nekropolama završetkaVII st. i čitavog VIII st. ih više nema. Zlato suAvari i Kutriguri dobivali kao import i kao danakbizantskih careva, a ono je služilo prvenstvenosamim Avarima; u nekropolama iz VIII st. imaizuzetno još ponegdje zlatnog nakita, ali nema

skim konjaničkim grobovima brojnihkeszthelyskih nekropola VIII st., a istotako su to i grobovi Jutas i „Deszk D“.Nakropola Kun-Halas bit će da je većkeszthelyska, tj. avarsko-slavenska.

Nekropola Zavod bit će prije slavenskas avarskim i možda kutrigurskim primje-sama, nego izrazito avarska, premda tonije posve sigurno određeno. OdnosiKutrigura i Slavena, koji su međusobnobili u uskom dodiru u Panonskoj nizini,pa još i prije u Pridnjestrovlju i u Galiciji,naročito s obzirom na problem Anta,daleko su od toga da bi bili objašnjeni,pa zato je bila u najmanju ruku preura-njena tvrdnja Csallanyeva, da sve uzor-ke za tiještenje kao i ostale značajkeranoavarskog perioda, koji nisu speci-

jalni za Avare VIII st. pripiše jedinoKutrigurima, ne htijući voditi računa otome, da su Anti i dio ostalih Slavena uantskom savezu imali također prilikepoprimiti utjecaje bizantske materijalnekulture i s Ponta kao i s Bizanta. Neželeći umanjiti rezultate mađarskiharheologa, koji su doista mnogi doprini- jeli k pitanju raščlanjivanja kompleksnekeszthelyske kulture, od Alfoldijeverevizije Hampelove tzv. druge i trećegrupe nalazišta do novijih nastojanja

Fetticha, Horvatha, Csallanya i dr. valjaipak naglasiti, da su ovi pisci bili posve-

tili daleko premalu pažnju postojanju slaven-

skog etničkog čimbenika naročito u „tamnom“VII st. Švedski arheolog Aberg u svojem djelu osedmom stoljeću u Evropi potpuno je mimoišaočitav avarsko-slavenski kompleks, pa tek naj-novija istraživanja njemačkog arheologaWernera znače obrat u arheološkom istraživa-nju slavenskih spomenika kulture velike seobenaroda, kojima su inače u zadnje vrijeme jedi-no arheolozi današnjih slavenskih država

Direktor velikokladuškog Centraza kulturu i obrazovanjeZlatko Dizdarević, inačepoznati akademski bh.kipar, pristao je pomoći

našoj Redakciji da unekoliko nastavaka nastranicama ReprezenT-apripremimo i objavimo

rezultate njegovogistraživanja u nastojanju

očuvanja izuzetnobogatog kulturno-

historijskog naslijeđa uopćini Velika Kladuša.

Naušnice tipa okrenute piramide

Ovakve naušnice u upotrebiu panonskom Podunavljurelativno kratko vrijeme

Pripremio:Esad ŠABANAGIĆ

KULTURNO-HISTORIJSKONASLIJEĐE (14)

Kladuška naušnica

Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji sa Arheološkim muzejom u Zagrebu, Dizdarević je uspio uz saglasnost upravitelja muzeja profesora Rendića i podršku voditelja sre-dnjovjekovnog odjela dr. Željka Demoa, dobiti zeleno svjetlo i odobrenje za izradu prvereplike ovog izuzetno vrijednog nalaza sa područja naše Općine. Dizdarević se nada, daće se u idućoj godini iznaći mogućnosti i financijska sredstva, kako bi se isfinanciralaizrada replike ovog svjetski poznatog nalaza, kojeg bi nakon završetka radova na izgra-dnji novog kulturnog centra izložili u Zavičajnoj zbirci svjetski poznatih spomenika kul-turno-historijskog naslijeđa sa područja naše općine.

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 23rna hronika ReprezenT

SARAJEVO – U četvrtak, 11februara 2010. godine optuženiSuljo Karajić se u završnoj riječizahvalio Sudskom vijeću, te kazaoda je „spreman prihvatiti bilo kojuodluku Suda”. -Časni Sude, želimposebno istaći, bez ikakvihzadnjih namjera, a s punom svije-šću, da sam sretan i zadovoljan daBiH ima Sud i Tužilaštvo za kojesmatram da sam se borio. Ističemsvoju zahvalnost na profesiona-

lnom, korektnom i poštenomsuđenju, i tako ću misliti i nakonpresude, kakva god ona bila,kazao je Karajić.

Optuženi je u svom izlaganjudodao i da je „svjestan svojih greša-ka“, te da „potpuno stoji iza priznanjaodređenih zločina”.

-Mene, koji sam bio oličenjeotpora i hrabrosti, koriste drugi dabi oprali svoje grijehe. Osimonoga što sam priznao, ništanisam uradio, dodao je Karajić.

Državno tužilaštvo tereti SuljuKarajića, nekadašnjeg komandira

Drugog voda Vojne policije 505. vite-ške motorizovane brigade Petog kor-pusa Armije BiH, za zločine nad rat-nim zarobljenicima i civilima počinje-ne tokom 1994. i 1995. godine napodručju tadašnjeg Okruga Bihać.Sam optuženi je, svjedočeći u svojukorist, priznao krivnju za djela opisa-na u trima od ukupno deset tačakaoptužnice, među kojima je i ubistvoAmira Karajića zvanog Kolač, dok je negirao krivicu za ostale zločine

za koje se tereti.Zločini koji se optuženom stav-ljaju na teret počinjeni su tokomsukoba Armije BiH s pripadnicimaNarodne odbrane Autonomne pokra- jine Zapadne Bosne (NOAPZB), koju je osnovao Fikret Abdić u septem-bru 1993., a postojala je do 1995.godine. Abdić je u Hrvatskoj osuđenna 15 godina zatvora zbog zločinapočinjenih tokom tog perioda.

-Želimo da Sud obrati pose-bnu pažnju na karakter ovogsukoba i utjecaj na učesnike. Iziskaza svih svjedoka može se

vidjeti da se radi o sukobu Davidai Golijata, sa svim najsurovijimelementima ratnog sukoba. Petikorpus Armije BiH – u ovom slu-čaju David – jeste nenaoružan, astanovništvo gladno, dok jeBihaćki okrug napadnut sa svihstrana, kazao je Hasan Veladžić,branilac optuženog.

Odbrana je dodala kako na stra-ni optuženog Karajića ne postojeotežavajuće okolnosti, dok bi Sud

trebao cijeniti „iznimne olakšavajućeokolnosti”, te izreći Karajiću kaznublažu od deset godina zatvora.

-Šta se to desilo sa SuljomKarajićem 1994. godine? Do tada

je optuženi izvrstan borac, i svedo slučaja ubistva Kolača, pa i odtada, bez mrlje je u životu.Odbrana je nesumnjivo dokazalada je optuženi do tog momenta triputa ranjavan i trpio je strahovitebolove, zatim je bio pogođen hlad-noćom, neuhranjenošću, iscrplje-nošću i izložen strašnim i nepre-kidnim napadima agresora. Sve to

dovelo je do smanjene uračunlji-vosti, smatra Odbrana.

Veladžić je također istakao kako

optuženi Karajić ne može odgovaratiza zločine počinjene nad civilnimstanovništvom, s obzirom na činjeni-cu da su „oštećeni navedeni u timtačkama nesumnjivo na strani ArmijeBosne i Hercegovine”.

-Međunarodno pravo predviđakrivičnu odgovornost isključivo uslučajevima kada su civili simpati-zeri suprotne ratujuće strane, štou ovom slučaju nije ispoštovano.Stoga, čak i ako je počinjeno djelonad njima, to je neko drugo krivi-

čno djelo za koje nije nadležanovaj sud, kazao je Veladžić.

Odbrana je istakla i da je optuže-ni tokom 1994. godine bio „dobrovo-ljac i borac za vlastiti opstanak”, te

da u tom periodu nije bio pripadnikPetog korpusa Armije BiH.-Odbrana će reći i ovo o zašti-

ćenim svjedocima koji su tražilizaštitu zbog straha - njihov razlog

je opravdan. Neka se boje, alisamo u visini prezira poštenihgrađana Velike Kladuše. Oni sekriju od sebe jer nisu govorili isti-nu, dodao je Veladžić.

Naredno ročište, na kojem ćeOdbrana optuženog nastaviti iznoše-nje završne riječi, zakazano je za 19.

februar 2010. godine.(BIRN)

Odbrana Sulje Karajića započela iznošenje završne riječi

Svjestan svojih grešaka

SARAJEVO - SvjedociTužilaštva BiH u sudnici su pre-poznali prvooptuženog MehuruSelimovića, koji ih je tokom

zarobljeništva u Kasarni „27. juli” uBihaću skoro svakodnevno ispiti-vao.

-Razgovori su bili svakod-nevni. Trajali su po sat-dva iSelimović je bio taj koji je najvi-še ispitivao. Nikada od njeganisam dobio batine, ali se sje-ćam jednog šamara, ispričao jeNebojša Trkulja, koji je kao svje-dok Tužilaštva BiH dao iskaz nasuđenju Mehuri Selimoviću, AdiluRužniću i Emiru Mustafiću.

Sva trojica su optužena da suu periodu od februara 1994. dofebruara 1996. godine pomagali ipodstrekavali zatvaranje pripadni-ka vojske i policije RepublikeSrpske, te civila, u zatočeničkeobjekte u Bihaću, Cazinu iBosanskom Petrovcu.

U t ž i i di d j

bavještajne poslove, referent ope-rativac i zamjenik načelnikaOdjeljenja službe vojne bezbjed-nosti Petog korpusa Armije BiH(ABiH), Ružnić pomoćnik koman-danta za poslove bezbjednosti ireferent operativca istog odjelje-nja, a Mustafić pripadnik Vojnepolicije Petog korpusa ABiH.

Trkulja je rekao da su, poredusmenog ispitivanja saSelimovićem, zatvorenici morali ipismeno da odgovaraju na pitanja,i odgovore uglavnom nisu znali.

-Nekada smo satima sjedili ipisali. Uglavnom su to pitanjavezana za ratne zločine, ali ja ihnisam na primjer znao Ako ne

brošuru u kojoj se nalaze nekiodgovori, pa ih prepišeš i nakraju potpišeš, ispričao je svje-dok.

Nakon dva i po mjeseca, kako je ispričao Trkulja, zarobljenici suprebačeni u Cazin u auto radioni-cu, gdje su se ispitivanja nastavila.

-Selimović nas je i tamoispitivao, ali mnogo rjeđe. Tamosu nas više tukli nego u Bihaću.I to sve po noći. Samo uđe njihpar u ćeliju i udara te čime sti-gne – rukama, nogama i palica-ma. Pet dana nismo sebi moglida dođemo, rekao je svjedok.

Trkulja je 1995. godine izCazina prebačen u Bihać, gdje je irazmijenjen sa ostalim zarobljeni-cima. Dana kada su ih vodili narazmjenu, svjedok se sjeća kao„najgoreg u životu”.

-Nikada nas tako nisu tuklikao u tom autobusu. Imali smozavezane oči, pa ni ne znaš kadć k d t t O k k

da pjevamo „Bosno moja“,kazao je Trkulja.

Na kraju ispitivanja Selimović je zatražio riječ kako bi kazao da

on za premlaćivanja u autobusunije znao i da se ovom prilikomizvinjava. Svjedok Trkulja je nakontoga ustao s mjesta i rukovao se snjim.

Na ovom ročištu svjedočio je iPero Plavšić, koji je također bio uzarobljeništvu u Bihaću i Cazinu.Plavšić je potvrdio da su zaroblje-nici dobivali batine, ali da je on bio„privilegovan”.

-Ja sam sa Selimovićem iviski svaki put na ispitivanjupio. Bio sam privilegovan jer sam poznavao neke ljude kojesu oni cijenili. Dok su drugetukli non-stop, ja sam batinedobio samo jednom i to u auto-busu kada smo voženi na raz-mjenu, ispričao je svjedok.

Sljedeće ročište zakazano je24 f b 2010 di

U Sudu BiH nastavljeno suđenje Selimoviću i ostalima

Rukovanje sa optuženim KLJUČ - Bivši koman-dir policijske stanice uKljuču, svjedok optužbe nasuđenju Mići Stanišiću iStojanu Župljaninu, opi-

sao je kako je sa oko 150Bošnjaka bio primoran da,iako teško pretučen, pje-šači 15 kilometara do logora Manjača. Pratnju odKljuča do Manjače pružali su naoružani pripadnicisrpske policije.

Atif Džafić, bivši komandir policijske stanice uKljuču, a potom zatočenik logora Manjača, odgova-rao je na pitanja branilaca nekadašnjih čelnika policije bosanskih Srba Miće Stanišića i Stojana Župljani-na. Džafić je tokom glavnog ispitivanja, govorio o zlo-činima srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima nateritoriji općine Ključ.

Obrana Miće Stanišića, prvog ministra unutra-šnjih poslova bosanskih Srba, ukazivala je da suinformacije o događajima na terenu koje su dolaziledo ministra zavisile od toga šta bi dežurni policajac uStanici javne bezbednosti (SJB) unio u dnevnik doga-đaja. Svjedok se složio da je sistem izvještavanjapočinjao od dnevnika dežurnog policajca na osnovukojeg su potom sastavljani dnevni izvještaji koji su

lj đi i dl ž i C t l žbi b bj d ti

Suđenje Mići Stanišiću i Stojanu ŽupljaninuSvjedočio bivši načelnik

ključke policije

Atif Džanić

Karajić Suljo - Hodža

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18724 SportReprezenT

VRNOGRAČ – Nakon održaneIzborne skupštine Nogometnog kluba„Mladost“ iz Vrnograča i određenihpersonalnih promjena u rukovodstvukluba, na red je u prošli četvrtakdošla i prozivka nogometaša za pro-ljetni nastavak prvenstva u Drugojnogometnoj ligi FBiH – grupa„Zapad“. Novom treneru NurijiElezoviću prijavilo se i stavilo naraspolaganje 25 nogometaša, uglav-nom onih koji su okončali jesenji dio

prvenstva u ovom klubu. Prinova zasada nema osim izražene želje dvoji-ce nogometaša iz Podzvizda koji suse obećali priključiti ovom klubu.

Prvi kondicijski trening nogome-taši „Mladosti“ odradili su u subotu.

Poznato je da ovaj klub nema pomo-ćno igralište što u pripremama stvaraozbiljne probleme i poteškoće pa sepripreme odvijaju u prirodi.

-Uspjeli smo sa direktoromOsnovne škole „1. mart“ uVrnograču dogovoriti korištenješkolske dvorane za treninge što ćenam uveliko olakšati rad. Za sadanemamo posebnih problema osimstandardnih, financijske prirode ina tome trenutno radimo, kazao

nam je Mehmed Džebić, predsjednikovog kluba.Proljetni nastavak prvenstva u

ovoj ligi trebao bi početi drugogvikenda u martu, dakle, 13. marta.

E. Š.

VELIKA KLADUŠA - KarateKlub „23.Februar“ u 2009. godiniosvojio je čak 403 medalje na raznimturnirima kantonalnog, državnog imeđunarodnog karaktera, od togazlatnih medalja bilo je 146, srebrenih121, a bronzanih 136 medalja. Nameđunarodnim turnirima ovaj klubosvojio je 206 medalja, zlatnih 87,srebrenih 58 i bronzanih 61 štoukupno iznosi 8.760 bodova pobodovanju Općeg Sportskog save-

za. Na kantonalnim turnirima osvo- jeno je 104 medalje - zlatnih 28, sre-brenih 32 i bronzanih 44 što iznosi960 bodova. Na Općinskom takmi-čenju klub je osvojio 93 medalje zlat-

nih 31, srebrenih 31 i bronzanih, 31što ukupno iznosi čak 10.030 bodo-va.

Ovim rezultatom klub je dokazaoda ima prijeratni kvalitet i da je usamom vrhu države što se tiče rezul-tata i organizacije. U 2009. godiniKarate klub „23. februar“ dobio je 13licenca ispitivača, kao i tri licenciranatrenera. Klub je dobio i novog mla-dog sudiju Anisa Rekića koji je u2009. godini bio na tri međunarodna

turnira, kao i na tri kantonalna i naOpćinskom takmičenju u VelikojKladuši.

Klub je u 2009. godini organizo-vao u Velikoj Kladuši međunarodniturnir za Dan Općine i Dan Kluba,

kao i kantonalno i općinsko takmiče-nje. U 2009. godini za potrebe kluba

kupljeno je 200 kvadrata tatamija koji je koštao oko 7.500 KM.

U 2009. godini predsjednik klubaHasan Rekić ušao je u Upravniodbor KS FBiH i samim tim zastupanašu Općinu na Federalnom nivou.Uprava kluba ponosna je na takmi-čare koji su pokazali vrhunske rezul-tate, kao i na Emmu Omeragić koja je na nekoliko međunarodnih turniraproglašena za najuspješniju takmi-čarku turnira.

14. februara takmičari ovogkarate kluba nastupit će na karate

turnirima u Kaknju i Kraljevu (Srbija),a u toku su pripreme i za sedmi poredu Međunarodni turnir kojeg ćeklub organizirati 21. februara u povo-du Dana općine Velika Kladuša iDana Kluba. Hasan M.

Najveći i najbolji rezultati u historiji Karate Kluba „23.Februar“

403 medalje u 2009. godini

Najuspješniji takmičari kluba u 2009. godini:Ukupno Zl. Sr. Br. Bod.

1. Emma Omeragić 42 29 6 7 1.7602. Hasan Kekić 23 13 8 2 8013. Melvis Omanović 18 8 5 5 5704. Anis Rekić 13 8 3 2 5305. Aris Rekić 13 9 2 2 5206. Aida Kekić 18 8 7 3 5157. Amina Delić 18 7 7 4 423

8. Adem Delić 10 5 3 2 3789. Adela Ljajić 9 3 3 3 34510. Indira Ćerimović 11 6 2 3 340

/ sveukupno oko 60 takmičara kluba osvajalo je medalje u 2009. godini /

NOVALJA - Igrači i stručni štab

Nogometnog kluba „Krajišnik“ odpretprošlog petka, 5. februara, bora-ve na desetodnevnim pripremama uRepublici Hrvatskoj, odnosno uNovalji na otoku Pagu. U prvoj pri-premnoj utakmici nogometaši„Krajišnika“ su u Zadru pobijedilihrvatskog trećeligaša, Nogometniklub „Križevci“ rezultatom 3:1.Strijelac dva gola za ekipu„Kraj išnika“ bio je Muhamed

Selmanović, prinova iz

Nogometnog kluba „Radnički 1936“iz Ripča, te Ernest Šabić.-Naš boravak u Novalji dobro

je organiziran, ali nas je pratiloizuzetno loše vrijeme. Problem jebio doći do protivnika, odnosnodo terena jer je stalno kiša padalapa svako čuva teren od oštećenja.Svakako da je najvažnije da su sepripreme odvijale bez problema,bez povrijeđenih, da je disciplina

bila na najvišem nivou. Redovno

provodimo plan naših priprema,treniramo na pijesku, na suhom iu blatu ali odrađujemo zacrtaniplan, kazao nam je KemalHafizović, šef stručnog štabaNogometnog kluba „Krajišnik“.

Nogometaši „Krajišnika“ svojudrugu utakmicu odigrali su u nedje-lju, u Zadru, sa kombiniranom eki-pom „Zadra“, članom Prve hrvatskelige. E. Š.

Završene desetodnevne morskepripreme nogometaša „Krajišnika“

Bliži se start Druge lige F BiH – grupa Zapad

Nogometaši „Mladosti“započeli sa pripremama

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]



Nećemo reći ništa novo kada kažemo koliko je posljednjadekada prošlog stoljeća ostala upamćena po mnogim doga-đajima koji su i obilježili to vrijeme. Nešto prije toga dogodilase afera „Agrokomerc“ koja je bila i uvod u sveopći haos i bez-nađe koje će samo nekoliko godina kasnije pogoditi cijelubivšu nam zajedničku državu. Naročito će se tog vremena sje-ćati Krajišnici koji će se zbog svih tih zbivanja rasuti po cijelojkugli zemaljskoj.

Sveopći rat u bivšoj Jugoslaviji svoj krvavi epilog imao jeu Bosni. Progoni, paljevine, ubistva, silovanja i zlostavljanjasvih vrsta postali su način razmišljanja i model života. Bila su

to vremena kada je vladala snaga nad razumom, kada su kri-minalci i lopovi svih vrsta pod plaštom patriotizma određivalinačin ponašanja, kada je ljudski život ovisio od volje tamonekog ko ima pištolj i uniformu, kada se umiralo svakodnevno,kada su sahrane postale normalna svakodnevna pojava, nakoje je dolazilo manje ljudi nego li stane u jedan lift. Bila su tocrna vremena koja nisu mimoišla ni Krajišnike. Doda li setome i još nepotrebni i ničim opravdani sukob međuKrajišnicima u najzapadnijem dijelu Bosne i Hercegovineonda je slika tog vremena još potpunija.

Rasplet ratnih zbivanja Krajišnici su dočekali raspolućenii podijeljeni. Jedni su bili za ovog vođu, drugi za onog, jedni subili za ovakvu Bosnu, drugi su željeli nešto drugo. Veliki brojnjih, ne svojom krivicom već krivicom onih koji su vedrili i obla-

čili nad njihovim sudbinama, našao se u izbjeglištvu spašava- jući goli život, a ostavljajući sve ono što se čitavog života sti-calo. Tako je i Daytonski sporazum o trajnom miru dočekanpod šatorima u izbjeglištvu, samo nekoliko kilometara od svo-

jih kuća. Trajni mir trebao je značiti i povratak svojim kućamai slobodan život. Ali, malo sutra. Zaštita, pravo i pravda bili sutada misaona imenica za sve one koji su na tako nešto raču-nali. Suočeni sa tim i takvim okolnostima, znatan broj izbjegli-ca iz čisto sigurnosnih razloga odlučuje se na preseljenje udruge zemlje gdje je to moguće. Većina Evropskih zemaljazatvorila je svoja vrata izbjeglicama, iako pogolem dio odgo-vornosti za rat pada na tu istu Evropu. Očajnim, i od svijuzaboravljenim i prevarenim ljudima ostala je samo mogućnostselidbe preko okeana, Amerika, Kanada ili Australija.Nemajući kud, mnogi se odlučuju na taj korak. Najveći broj jesvoju drugu domovinu našao u Americi.

Našavši se odjednom u tuđoj zemlji, suočeni sa surovomstvarnošću tuđeg i nepoznatog moralo se počinjati sve izpočetka. Snalažljivi i vrijedni ljudi brzo su se uklopili u tokoveživota, sklapali prijateljstva i veze, ali im je uvijek nedostajaloono na što su navikli u svom zavičaju, a to su međusobna dru-ženja, teferičenja i listanje uspomena. Žal za rodnim krajempostajao je sve veći kako je vrijeme prolazilo. Da bi se ljudi,komšije i prijatelji koji su bili raseljeni po cijeloj golemojAmerici ponekad i vidjeli a ne samo čuli odlučiše da organizu-

ju godišnje druženje koje nazvaše krajiški teferič. Sve je zapo-čelo u Čikagu i sve je počelo od nogometa. Zaljubljenici uloptu okupiše one koji su tada mogli doći do Čikaga i to prera-ste u prvi krajiški teferič. Iza toga prvog okupljanja i druženja

krajišnika pade dogovor da se tradicija nastavi u drugomgradu slijedeće godine u istom mjesecu. I krajiški teferič pre-raste u ozbiljnu godišnju manifestaciju, mnogi Krajišnici tihgodina su planirali godišnje odmore kako bi prisustvovali tefe-riču. Bila su to zaista divna druženja, dobro posjećena i svakoko bi došao odlazio bi pun utisaka o susretima sa ljudima kojedugo nije vidio. Teferič je postao meka Krajišnika i to je traja-lo nekih šest godina dok se nisu izrotirali gradovi u kojima živiznatniji broj Krajišnika i koji su mogli organizirati druženje.

Nakon toga na red ponovo dolazi Chicago I tada nastaju

Novinarska sekcija: Kada se kod vas javila želja da jednogdana postanete ljekar?

Dr. Nafija P.: Još kao djevojčica vaših godina imala sam bole-snu majku, brinula sam se o njoj, davala joj propisane terapije,odbrojavala razne kapljice, tablete i sl. Od tada mi se javila želja da jednog dana postanem ljekar i da pomažem drugima, bolesnim inemoćnim.

Novinarska sekcija: Šta vas je navelo na to?Dr. Nafija P.: Na to me navela ljubav prema tom zanimanju u

kojem oni „pravi doktori“ iskreno žele da pomognu drugima. U tokuškolovanja javljala mi se želja da jednog dana postanem apotekar-ka, prosvjetna radnica ili liječnica, eto na kraju sam odlučila biti ovošto jesam i nisam se pokajala.

Novinarska sekcija: Da li vas vaš posao još i danas čini sret-nom?

Dr. Nafija P.: Naravno da čini, jer ovaj posao ne može raditi onajko ga ne voli, a ako nešto ne volite ne možete ni biti s njim sretni.Ovaj posao je dosta naporan i zahtjevan, ali onaj ko ga radi s lju-bavlju dosta mu je lakše i čini ga zadovoljnim.

Novinarska sekcija: Zbog čega vas čini sretnim?Dr. Nafija P.: To vam je jednostavno tako, jer čovjek kada pomo-gne nekom ko je u nekakvoj nevolji, kad pomogne nekom bole-snom da ozdravi, ta sreća i zadovoljstvo na njegovom licu i na lici-ma njegovih najbližih ujedno čini sretnim i onoga ko im je tu srećui zadovoljstvo priuštio. Osjećate se sretnim jer ste nekog usrećili,pomogli mu. Ovo je jako naporan, ali i plemenit posao jer pomaže-mo drugim ljudima da ozdrave, prežive poslije neke nesreće i sl.

Novinarska sekcija: Šta je za vas najveća sreća?Dr. Nafija P.: Najveća sreća za mene je kad uspijem u poslu,

znači kad uspijem nekom pomoći, jednostavno kad su moji pacijen-ti zadovoljni.

Novinarska sekcija: Koje su najčešće bolesti koje pogađaju

djecu školskog uzrasta?Dr. Nafija P.: Uglavnom su to prehlade, upale grla, kašalj, ali tusu i različite povrede naročito u zimskom periodu uslijed padova naledu i snijegu ili u dječjoj igri, sanjkanju, skijanju, grudvanju i sl. Tosu pretežno lomovi ruku, prsta ili nogu ili iščašenja istih. Zatim sutu i neke zarazne bolesti koje su sada dosta rjeđe u odnosu na pri- jašnja vremena.

Novinarska sekcija: Da li su neke od njih opasne po život?Dr Nafija P : Naravno da jesu naročito ove zarazne Međutim

ma, prilikom grudvanja, skijanja, jer trebate imati na umu da jedantrenutak nepažnje može da vas na neki način onesposobi.

Novinarska sekcija: Šta je po vašem mišljenju uzrok da većibroj djece veoma rano počne da konzumira duhanske proizvode i

alkohol?Dr. Nafija P.: Često su to djeca koja potiču iz porodica gdje rodi-telji čine to isto pred djecom, naravno. Djeca to gledaju misleći daoni uživaju u tome pa i sami probaju i cigarete i alkohol pa se naža-lost vremenom počinju na to navikavati.

Novinarska sekcija: Ko je za to najviše odgovoran?Dr. Nafija P.: Svakako su tu najodgovorniji roditelji koji svojim

primjerom potiču svoju djecu na nešto ružno i štetno, zatim tu su inastavnici, odnosno odgojno-obrazovne institucije, cijela zajedni-ca, neuređen sistem, država i drugi. Na primjer, maloljetna osobamože bez ikakvih problema da bilo gdje kupi i cigarete i alkohol,dok to u normalnim zemljama nije tako.

Novinarska sekcija: Šta biste željeli poručiti našim vršnjaci-

ma?Dr. Nafija P.: Poručila bih im da budu dobra i čestita djeca, dobriučenici, da slušaju svoje roditelje i nastavnike, da marljivo rade iizvršavaju svoje đačke obaveze, jer će jedino tako uspjeti u životuda postanu neko i nešto i od koga će čitava zajednica imati koristi,a nikako štete.

Novinarska sekcija: Ako bi neko od nas poželio da postane lje-kar, koji put mora preći?

Dr Nafija P : Prvo morate završiti osnovnu školu odličnim

Usputan razgovor:

Doktorica Nafija Purić , vođa tima u ambulanti u Vrnograču

Posao doktora je naporan, ALI PLEMENIT POSAO

DRUGA STRANA OKEANA

Na greškama

se UČI...Krajem januara ove godine ekipa Novinarske sekcije Osnovne škole „1. mart“ iz Vrnograča zajedno sa Ćami-

lom Čuturićem, direktorom i Sabahudinom Husićem, nastavnikom škole posjetili su ambulantu u mjesnoj zajed-nici Vrnograč i tom prilikom, poput iskusnih novinara, napravili intervju sa tamošnjom doktoricom Nafijom Purićkoji je zaslužio da se objavi u ovim novinama. Doktorica Nafija Purić Kladušanima je dobro poznata jer je u ovomgradu, radeći u zdravstvu, ne tako davno stekla i zasluženu penziju. Međutim, zbog nedostatka stručnog kadra

angažirana je u ovoj mjesnoj ambulanti u Vrnograču gdje radi nešto duže od tri godine, a odnedavno vodi i timporodične medicine. Veoma aktivna ekipa Novinarske sekcije Osnovne škole „1. mart“ iz Vrnograča ostvarila jedobru saradnju sa našom Redakcijom, te se njihovi prilozi sve češće nalaze na stranicama ovih novina.

Dr. NafijaPurić i

medicinarMensurSarajlija

Razgovarali: Članovi Novinarske sekcije OŠ „1. mart“ Vrnograč

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18726 Izbor/MarketingReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


Oglasi

15. februar 2010. godine, broj 187 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Prodajem u Glinici, općina Velika Kladuša, pored asfaltnog puta, kuću i štalu sa zemlji-štem, te livade sa pašnjacima i prilazom na asfaltni put. Priključena struja i gradskavoda. Tel. 037-777-454, GSM: 061-277-730.

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

MOŽETE

PREDATINA ADRESI:Ibrahima Mržljaka 3Velika Kladušaod ponedjeljka dosubote u vremenu od08 do 17 sati

Sveinformacije

mogu sedobiti natelefon:

037 775 086

Cijena objave

25 KM(sa PDV)

Prodajem poslovno-stambeni ob jekt u strogom centru Velike Kladuše, ulica MilanaPilipovića br. 7, Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopu objekta nala-ze se: poslovni prostor veličine 150 m² (roh-bau), poslovni prostor veličine 50 m²(useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od 120 m² (useljiv). Informacije natelefon 061-767-547.

Prodajem kuću u užem cen-tru grada Velika Kladuša, ul.Ive Marinkovića br.1. Kon-takt telefon: 062 395 070.

Povoljno prodajem rabljenu pećna lož ulje sa plamenikom„Hansa - TVT - 40KW“. Infor ma-cije na telefon: 061 - 472 - 353.

Prodajem kuću sa okućnicom960 m², u ul. Ive Marinkovića, Ve-lika Kladuša. Moguća i odvojenakupnja. Kontakt: 037 777 504.

Dana 14. februara navršile su se dvije godineod smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

Tužno sjećanje

MILJKOVIĆMUHAMED

- ĆULE

I danas smo ispunjeni tugom i bolom kao i onog dana kadasi nas zauvijek napustio. Bio si veliki čovjek pun dobrote iljubavi. Dok živimo mi živjet ćeš i ti u našim mislima i srcima.

Dana 14. februara ove godine navršile su sedvije godine od smrti našeg dragog

Tužno sjećanje

S ponosom i neizmjernom ljubavlju čuvamo uspomenuna tvoj lik i plemenitu dušu. Neka ti je vječni rahmet.

(14.02.2008. - 14.02.2010.)

MILJKOVIĆMUHAMED- ĆULE

(14.02.2008. - 14.02.2010.)

Tvoji: Nijaz i Svetlana Muhamedagić,Fikret i Emina Pajazetović

Tvoji: Dževad-Dado Miljković, Ismet-Golub Ćejvanović,Arif-Sekiz Pajazetović, Ismet Ičanović-Debeli,

Zumret Kudić i Alaga Miljković

Dana 14. februara ove godine navršile suse dvije godine od kako nisi sa nama

Tužno sjećanje

MILJKOVIĆMUHAMED

- ĆULE

Život nestaje u trenu, tuga je velika, asjećanja na tebe ostaju. Neka ti dragiAllah dž.š. podari lijep dženet.

(14.02.2008. - 14.02.2010.)

Tvoji: Dževad-Dado Miljković iIsmet-Golub Ćejvanović iz Amerike

11. februara navršilo se punih devet godinaod smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

Tužno sjećanje

SARAJLIJA

(ALIJE)IBRAHIM

Tvoja plemenita duša i dragi likzauvijek će ostati u našim srcima.

Dana 11. februara ove godine navršilo setrinaest godina od smrti naše drage supruge i majke

Tužno sjećanje

Pamtit ćemo te po tvojoj dobroti i plemenitosti. Hvalati za sve lijepe trenutke što si nam dala u ži votu. Nekati Allah dž. š. podari lijepi dženet i vječni rahmet.

(1944. - 2001.)

PILIPOVIĆ

(rođ. Palić)FATIMA(1997. - 2010.)

Tvoji najmiliji: suprug Emin, sinovi Ramiz, Refik,Šefik, i Mumin, kćeri Remiza, Remija, Elvira, snahe

Nefija, Alija, Senada, Tehvida, te unučad i zetovi

Tvoja supruga Katka, kćerka Asimai sin Mersad sa porodicama

28

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18728 zabava/zanimljivostiReprezenT

Prva bračna noć

Vjenčali se Haso i Fata. Prvu bračnu noć kažeFata Hasi: - Moram ti nešto priznat’, al’ obećajda se nećeš ljutit’! - Važi. - obeća Haso. -Znaš onog komšiju Muju? - Da. - E, pa on jemeni uzeo nevinost prije desetak dana. - Štose žališ pobogu, meni je uzeo mistriju i fanglulani pa još uvijek ne vraća.

Punica

- Prijatelju, primi moje iskreno saučešće.Sigurno nije lako izgubiti punicu. - Nije lako...Već sam počeo misliti da je nemoguće!

Hemičar

- U ovoj sobi je nekada živio jedan hemičar znanstvenik. - objašnjava gazdarica mladomstudentu. - Sigurno je ova mrlja na plafonu odhemikalija? - Ne, to je ostalo od hemičara.

Zakasnio

Saobraćajni policajac zaustavlja pijanogvozača koji vozi u pogrešnom smjeru u jedno-smjernoj ulici. - Gdje si to krenuo?! - zagrmipolicajac na pijanca. - Nemam pojma, hik, a

ionako sam zakasnio, hik, vidiš da se svi većvraćaju!

3 piva molim...

Dolazi čovjek u kafić i naručuje tri piva. Pitaga konobar: - Što će ti tri piva ako si ti jedan?- Pa ja imam još 2 brata, a mi smo se dogo-vorili da kad budem u nekom kafiću da popi- jem pivo i za njih! I to je trajalo nekoliko mje-seci! Jednog dana ulazi čovjek i naručuje 2piva, a konobar ga pita: - Što ne tri? - Odlučiosam da od danas ne pijem.

Policajac

Dobio jedan policajac na poklon vazu - kao“policajac mjeseca”. Dok je nosio kući, on jeokrenuo vazu naopako, a da nije ni primijetio.Stavlja on vazu pred ženu i kaže: - Gledaj štosam ti donio! Pa što si mi donio glupane!

VICEVI

Sa populacijom od 233.000stanovnika, Reading ima

više jezika nego bilo koji drugigrad na svijetu. Najezda imigra-nata koji govore malo ili nimaloengleskog stvara velike proble-me uposlenicima u školama utom gradu. Čak se mislilo da jeproblem još veći kada je istraži-vanje provedeno u školamaotkrilo 150 različitih jezika. Ipak,neki od imigranata koristili surazličita imena za iste jezike, pasu Kenijci svoj jezik zvali kikuyuili gikuyu. Punjabi i panjabi surazličita imena za iste jezike koji-ma se govori u Pakistanu i Indiji.Gradsko vijeće zatražilo je doda-

tni novac od vlade za programpod nazivom “Engleski za onekoji govore druge jezike”. Vlastismatraju da je ovo neobičnasituacija i da je zabrinjavajuće, jer to znači da imigranti nisu pra-vilno integrisani u britansko dru-štvo i da im nije omogućeno danauče engleski jezik.

Reading grad u kojem se govori 127 jezikaReading u Engleskoj je grad u kojem se govori 127 različitih jezi-ka, od afričkih jezika, armenskog, uzbekistanskog, četiri vrstekineskog, pa do engleskog.

Nakon što je priča doslovnoosramotila pekinške vlasti u

cijelom svijetu, vlasnik jednogobdaništa je ponudio ocu djete-

ta besplatne usluge tokomnaredne tri godine. ObdaništeAibei će platiti 4.200 eura u tro-škovima kako bi se dječak mak-nuo sa ulice i imao djetinjstvopoput ostale djece u glavnomgradu Kine. Vlasnika obdaništa,poznatijeg i kao Mr.Pi, snažno je potresla fotografija dječakakoji je lancem bio privezan zastub ulične rasvjete i ostavljenna ulici dok je njegov otac zara-đivao za život. Dječakov otac je

ranije izjavio kako je sina moraovezati lancem kako ga niko nebi ukrao, jer je već prije nekoli-ko godina oteta njegova kćerkao kojoj još uvijek ništa ne zna.Porodica u kojoj živi ovaj mali-šan je toliko siromašna da jedva može platiti hranu i smje-štaj, s obzirom da su imigranti

iz unutrašnjosti koji u glavnomgradu po pravilu nemaju nitidobar tretman niti velika prava.To znači da nemaju prijavu

boravišta, pravo na zdravstve-no osiguranje niti obrazovanje,a još manje na pristup brizi odjetetu u nekom od obdaništa.Tako je jedina varijanta za ocabila da dijete povede sa sobomna posao i da ga ostavlja naulici vezanog lancem, poputneke atrakcije. Priča je izgledauzdrmala i lokalne vlasti uPekingu koje su obećale da ćepomoći ovoj porodici u osigura-nju normalnog života, “u poku-

šaju harmonizacije kineskogdruštva”. Jaz između bogatih isiromašnih u Kini je uzeomaha, a kriminalci se sve višebave otmicama djece i traže-njem otkupnine za njihovopuštanje. Praksa je pokazalada se djeca u ovoj zemlji proda- ju i kao roblje.

Nema više lanaca za dvogodišnjeg Kineza

Dosadno vam je na poslu? Evorješenja problema, ali vas

odmah upozoravamo da nije riječ oFacebooku! Dakle, ubijte par muha iostavite ih sat vremena na suncu dase osuše. Kada se osuše, zgrabiteolovku, komad papira i pustite mašti

na volju!Par kreativ-nih prim jerapogledajteu našoj gal-eriji slika.

Kako doslovno “ubiti” dosadu na poslu (a nije Facebook) !?

Karl Rebender (47) otkrio je kakose odlučio odreći svog bogat-

stva u korist siromašnih, prenosiDaily Mail. “Ta ideja mi je došla napamet dok sam bio na praznicimana Havajima prije nekoliko godina.Moje automobile i avion sam većdao, a ostatak ću uskoro poslati.Jedva čekam da se oslobodimsvega”, rekao je Rebeder. Zašto seodlučio na ovaj, mnogima neshva-tljiv potez, otkrio je sam: “Kada samse sa tadašnjom suprugom 2004.

vraćao sa Havaja sinulo mi je daumirem kroz konzumerizam. Dosada mi je trebalo da shvatim da netrebam novac i sve to materijalno.Kao dijete sam shvatio vrijednostnovca i kako se može bez njega.Najgore što mi se može dogoditi

jest da budem trebao naći neki maliposlić”, rekao je Rebeder koji jedodao i kako je mislio da će što višenovca bude imao biti i više sretniji.Ali, kako kaže, nije bilo tako.

Austrijanac se odrekao miliona jer nije sretanKarl Rebeder iz Linza odlučio jesvoje bogatstvo i svu svoju imovinu vrijednu 2.7 milionafunti donirati siročićima i drugim projektima za siro-mašne u Južnoj Americi.

"Dakle, gdje

se održavaCannes Film Fes-tival ove godine?"

(Christina Aguilera, pjevačica)

SMIJEŠNEIZJAVESLAVNIH

Šokantna priča koja jezbog svoje brutalnosti obišla cijeli svijet, kona-

čno je završena. Dvogo-dišnji Kinez kojeg jeotac, vozač rikše u Pekingu, vezao lancemdok bi odlazio da zavr-šava svoj posao, spa-šen je ovog svojevrsnog ropstva i ubuduće će svoje vrijeme

provoditi sa ostalom djecom - u obdaništu, piše Daily Mail.

Tridesetjednogodišnji Hultgren po-čeo je vježbati kada mu je bilo 16

godina, a svoju je vještinu usavršavaorazličitim metodama, među kojima je irastezanje grla cijevima za polijevanje. “Ovo je sigurno jedan odmojih najvećih uspjeha u životu. Nisam tek tako zgrabio 18 mačevai progutao ih. Za to je potrebno mnogo vježbe”, rekao je Hultgren.

Novi rekorder progutao 18 mačeva

B Političari iProject Titan: Facebook razvija “ubicu” G-maila

Rekreacija na bazenima...

Nerješiv problem - javni toalet...

Sport...

“"Čini mi se damoja mama

nije shvatila ironijukad me nazvalakurvinim sinom."(Jack Nicholson,glumac)

“"Često putu-

jem u prekoo-ceanske zemlje,kao na primjer uKanadu."(Britney Spears,

pjevačica)

“

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 29oroskop ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Nalazite se u sjajnoj prilici da utičete na određene uslove ili na novi tok događaja na poslov-noj sceni. Važno je da sačuvate dobar poslovni rejting i da opravdate nečije povjerenje.Razmislite o promjeni dosadašnjih kriterija, nemojte dozvoliti da Vam neko diktira određeneuslove, prioritete ili pravila u poslovnoj saradnji. Postoji osoba koja nepotrebno otežava Vašuposlovnu ili statusnu poziciju. U svom emotivnom zanosu imate velika očekivanja i potrebe,ali partner nije u stanju da ispuni sve Vaše želje i zahtjeve. Ljubavni kompromis predstavljadobro rješenje, pod uslovom da dobijate maksimum partnerove pažnje u odnosu na realnemogućnosti, ali Vi često djelujete sumnjičavo il i neskromno u svojim željama.

Djelujete aktivno na različitim stranama i imate dovoljno samopouzdanja, što predstavlja do-bar preduslov za dalji profesionalni napredak. Umijete vješto da iskombinirate praktična rje-šenja sa raspoloženjem svojih saradnika i da ostvarite zajedničke interese. Budite umjereni-

ji prilikom financijskih investicija. Vaš poslovni uspjeh se zasniva na dobroj procjeni i na detalj-nom planiranju. Neprekidno analizirate svoj odnos sa voljenom osobom u namjeri da odgo-netnete različite dileme. Nemojte dozvoliti da neko drugi tumači Vaša osjećanja ili da obja-

šnjava Vaše namjere. Budite iskreni i otvoreni u susretu sa voljenom osobom. Hrabrost je,ako umijete na prvi način da izrazite svoje emotivne vrline ili slabosti.

Tražite najbolji način da odgovorite na nečije zahtjeve i da sačuvate svoje poslovne intere-se, tako da osjećate dodatni pritisak. Nepotrebno se opterećujete nekim poslovno-financij-skim dogovorima koji nemaju presudno značenje na Vaš status ili dalji tok događaja.Nemojte dozvoliti da Vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. Mudro sačekajtena bolje uslove. Djelujete napeto u ljubavnom odnosu, ne dobijate pažnju koju očekujete.Neko se ne obazire na Vaše želje ili poruke. Partner najčešće sprovodi svoju volju, čini Vamse da se lagano udaljavate od zajedničkih planova. Provjerite svoje emotivne sumnje na vri-

jeme i preuzmite inicijativu.

Nalazite se u kreativnoj fazi stvaralačkih mogućnosti, nudi Vam se nova prilika da ostvariteposlovno-financijski uspjeh ili napredovanje na statusnoj ljestvici. Interesantne ideje i poslo-vne ponude nagovještavaju dugoročniji uspjeh. Potrudite se da neko ozbiljno shvati Vašenamjere i da pravilno nagradi Vaše profesionalne sposobnosti ili zasluge. Važno je da imatedobar predosjećaj, kao osnovnu vodilju u ljubavnom životu. Raspoloženi ste za novu ljuba-

vnu romansu ili za uzbudljive događaje, koji treba da uljepšaju Vaš odnos sa voljenom oso-bom. Ne krijete svoja emotivna očekivanja ili namjere, želite da ostvarite svoje “tajne snove”.Na sreću, partner je u potpunosti na Vašoj strani.

Novi događaji na poslovnoj sceni ili nečije ponašanje mogu da Vas uspore u provođenjuvažnih planova, ali uz dodatnu upornost očekuje Vas dobar epilog u svakom pogledu.Uspjeh ima relativno značenje i tumačenje, stoga svoje ideje treba da plasirate na pravommjestu ili pred osobom koja ima dovoljno sluha za slične poslovne interese. Djelujetezabrinuto, ali neko sa strane ne može da iskomplicira Vaš ljubavni život ili planove kojeimate sa voljenom osobom. Na sreću Vi ste dovoljno iskreni i odlučni u svojim namjerama,nećete dozvoliti da se o Vama šire “loši glasovi”. Umijete da zasjenite okolinu i da ugodi-te svom partneru.

Uporno branite svoje poslovne ili strateške interese, tako da Vas očekuju brojne pohvale ipriznanja na različitim stranama. Nema potrebe da činite poslovne kompromise, ukoliko oninisi u skladu sa Vašim moralnim načelima i profesionalnim manirima. Ako neko pokušava daVas dovede pred svršeni čin, odgovorite na način koji podrazumijeva poštovanje poslovnih

pravila. Zbog brojnih obaveza svjesno propuštate različite događaje u privatnom ili ljubav-nom životu, partner Vas opominje na “greške” koje činite. Primjećujete česte promjene uraspoloženju ili neobično ponašanje kod voljene osobe, ali ne uviđate pravi povod. PotrebnoVam je bolje uzajamno razumijevanje i novo emotivno zbližavanje.

Napravili ste pogrešnu poslovno-financijsku procjenu tako da Vas očekuju dodatne kompli-kacije, ali sve može da se prevaziđe na dobar način u dogovoru sa saradnicima. Dobro raz-mislite na koji način treba da sačuvate svoje profesionalne interese. Važno je da se vratitena prijašnju poziciju, budite promišljeniji nema potrebe da glasno pričate o svojim poslovnimnamjerama. Različite primjedbe koje upućujete voljenoj osobi u iznenadnom naletu emocijaili strasti, uglavnom ostaju bez željenog odjeka. Partner ostaje u uvjerenju da se razumijebolje od Vas u niz različitih tema i li oblasti iz zajedničkog života, što Vas dodatno iritira. Zbognovih nesuglasica i “emotivnih varnica”, djelujete napeto ili uznemireno.

Djelujete zadovoljno i dajete svoj maksimum, ali ponekad poslovni događaji iznenada izmi-ču strogoj kontroli. Pokušavate da uskladite različita interesovanja i da ostavite dobar utisakna svoju okolinu. Očekuje Vas uspeh u poslovima koji se dobro vrednuju i kotiraju međusaradnicima. Stoga, udružite svoje interese sa osobom za koju Vas vezuju slične ideje i pozi-tivno iskustvo. Osjećate veliki zanos i potrebu da provjerite svoju ljubavnu sreću ili nečijuemotivnu naklonost. U naletu emotivne inspiracije, teško postavljate granicu između svojihslobodnih maštanja i okvira realnosti. Važno je da osjećate pozitivan impuls. Na pomolu je inovo poznanstvo koje će Vas zaintrigirati.

Dobro ste informirani o novim prilikama na poslovnoj sceni i stalo Vam je da ostvarite nizznačajnih ciljeva. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i sa velikim optimizmom procjenju-

jete ishod u poslovno-financijskim pregovorima. Potrebno je da pridobijete nečije povjerenje,očekuju Vas i brojne povlastice u odnosu sa saradnicima. Smišljeno odlažete suočavanje saodređenim dilemama u ljubavnom životu ali neko Vas opominje na dana obećanja Novi

SEDMIČNI HOROSKOP(15.02.10 - 21.02.10.)

BOX OFFICE BOX OFFICE

2

3

4

Dear John

Avatar

The Book of Eli

From ParisWith Love

Edge of Darkness

( 3 2 ,

4 m i l i

o n a $ ) *

2 3 , 6

m i l i

o n a $ )

( 8 , 1 m i l i o n a

$ ) *

( 7 m i l i

o n a $ )

Nakon sedam vikenda zaredom na vrhu američkog box officea, ‘Avatar‘ je prepustio mjestona vrhu poretka konkurentu, romantičnoj ratnoj drami ‘Dear John‘. Drama režisera LaseaHallströma prvo je mjesto priskrbila zaradom od 32,4 miliona $, dok se Cameronov spektaklnašao na drugom mjestu, zaradivši ovaj vikend 23,6 miliona $ (što je ipak rekord za osmivikend prikazivanja nekog filma u američkim kinima), a slijedi ga još jedan novi naslov, akcijskitriler sa Johnom Travoltom ‘From paris With Love‘. Prvih deset naslova su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

1 6

7

8

9

(5,5 miliona $)

( 4 , 8

m i l i

o n a $ )

Crazy Heart

(3,6 miliona $)

LEGION

When in Rome

( 05.-07. februar 2010.)

Najgledaniji filmoviu am eričkim kinima

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 18730 SportReprezenT

Rezultati nogometnog turnira:

III KOLO, Utorak, 09.02.

Grupa – FJKUP Komunalije – Zehinović 3:0

Medžlis IZ V. Kladuša – Caffe bar Armani1:3

Grupa – DMZ Šumatac – Caffe bar Lacoste 1:4Policijska stanica – Forma 0:3

Grupa – EMZ Glinica – UG Stari grad Podzvizd 0:3OŠ Todorovska Slapnica Srednje škole 0:3

Rezultati ženskog turnira u odbojci:

PolufinaleFrizerski salon Kaja – OŠ Vrnograč 2:1Sestre/AM Kandi – Napoleon 2:0

U subotu, 13.02. odigran je šahovski dio turnira.Tabela nogometnog turnira

GRUPA – A1. Foto Latić 3 3-0-0 92. MZ V.Kladuša 3 2-0-1 63. TR Mira 3 1-0-2 34. Civilna zaštita 3 0-0-3 0

KLJUČ - U sali Općinskog vijećaKljuč prošlog utorka održana je godiš-nja Skupština Nogometnog kluba„Ključ“. Pored usvajanja Izvještaja oradu i financijskog izvještaja za 2009.godinu, te Programa rada za 2010.

godinu delegati su birali i novog pred-sjednika ovog kluba, a izabran jeMehmed Begić. NK „Ključ“ jesenji dioprvenstva okončao je na devetommjestu II nogometne lige FBIH - grupazapad što je na Skupštini ocijenjeno

kao loš plasman. Kao glavni razlozinavode se nedovoljna fizička priprem-ljenost igrača, izostanci sa treninga,nedisciplina, te nedovoljno zalaganjepojedinaca.

Pored ovoga, razmatran je polo-žaj i razvoj nogometa uopće na pro-storima općine Ključ, a kao glavni pro-blem identificiran je nedostatak junior-ske lige u kojoj bi se takmičili juniorisa područja Ključa. Sa tim u vezipostignut je dogovor između sva trikluba sa područja općine da jedin-stveno nastupe sa jednom juniorskomekipom te da se tako pruži prilika dase juniori iz sva tri kluba takmiče u

jednoj regionalnoj ligi, a razlozi zapokretanje ove inicijative uglavnomsu financijske prirode.

Aktivnosti za rješavanje ovog, zaključki nogomet, veoma značajnognedostatka u punom su toku, te seočekuje da će od septembra ova opći-na imati jednu juniorsku ekipu koja ćese takmičiti sa svojim vršnjacima naregionalnom nivou.

Rusmir Karat

III Općinske sportske igre„VELIKA KLADUŠA“

Završnica naredne suboteVELIKA KLADUŠA - Na Trećim Općinskim sportskim igrama završena je grupna faza nogometnog turnira. Od 32 ekipe koje su bile raspoređene u osam grupa, njih 16 je nastavilo takmičenje susretima osmine finale, a prve četiri utakmice osmine finale odigrane su prošlog četvrtka. Naredne subote će, u sklopu obilježavanja 23. februara,Dana općine Velika Kladuša, u Gradskoj sportskoj dvorani biti održana završnica Igara, kada će se odigrati finalni susreti u ekipnim sportovima. Edin Š.

BOSANSKI PETROVAC - S obzirom na činjenicu da se većnekoliko puta urgiralo da se dostave izvještaji o radu Sportskogsaveza Općinskom vijeću, kao i urgencije o pravdanju doznačenihsredstava iz budžeta Općine Bosanski Petrovac u 2009. godini, dotoga još nije došlo. Iz tog razloga Sportski savez Općine BosanskiPetrovac je izostavljen iz Općinskog budžeta za 2010. godinu, a iSportski savez USK-a stopirao je daljnje isplate sredstava zbogistih razloga.

Stoga je općinski načelnik Ermin Hajder u cilju zaštite općeginteresa, kad je u pitanju razvoj sporta u Bosanskom Petrovcu,naložio Predsjedništvu Sportskog saveza da hitno, u roku od 15dana od prijema urgencije, zakaže sjednicu Skupštine Sportskogsaveza općine Bosanski Petrovac i obezbijedi prisustvo svih člano-va Skupštine saveza.

Opravdanje ove inicijative općinskog načelnika je u ovlastimanačelnika po kojima je dužan poticati i učestvovati u izgradnji, izme-đu ostalog i sportskog života u Bosanskom Petrovcu. Nacrtombudžeta Općine Bosanski Petrovac za 2010. godinu, Sportskomsavezu općine nisu predviđena sredstva, kao ni ZaključkomPredsjedništva Sportskog saveza Unsko-sanskog kantona br.08/10 od 08.01.2010. godine, ali je općinski načelnik obezbijedioiznos u budžetu Općine za Programe razvoja sporta, gdje će krite-riji za raspodjelu tih sredstava biti utvrđeni na sjednici Općinskogvijeća, a odnose se na aktivnost kluba, nivoe takmičenja u kojimaklub nastupa i broj omladinskih selekcija svakog kluba.

Istaknuto je i da na zakazani sastanak Skupštine Sportskogsaveza trebaju biti pozvani svi predsjednici i članovi upravnih odbo-ra sportskih klubova članica saveza, predsjedavajući općinskog vije-ća i općinski načelnik. Sastanak bi se trebao održati 15. februara.

Esad Š.

Vanredna sjednica Sportskogsaveza općine Bosanski Petrovac

Nema novcaDOK SE NEpolože računi

Održana godišnja Skupština NK „Ključ “

MEHMED BEGIĆ novipredsjednik kluba

15 f b 2010 di b j 187 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


15. februar 2010. godine, broj 187 31port ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Hasan Mujakić

Elvis Maležić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Fahrudin Bender (Ključ)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

VELIKA KLADUŠA - U Gradskoj sport-skoj dvorani u Velikoj Kladuši je u pretprošlusubotu održan Prvi internacionalni taekwon-do turnir „Bosna Open“. Na turniru je uče-stvovalo 230 takmičara iz 22 kluba iz BiH,Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Turnir je započeo u 10 sati i trajao jetokom cijelog dana, a učesnici su se takmiči-li u disciplinama borbe i forma. Finalne borbeodržane su na kraju dana, kada su priređenei demonstracije taekwondo vještina od stranesportista koji su postigli značajne uspjehe u

ovom sportu, te dvije revijalne borbe vrhun-skih tae-kwon-do majstora. U revijalnom dije-lu programa nastupili su članovi velikokladu-škog Djiu-djitsu kluba „Anakonda“ i lokalnaplesna grupa.

Prvo mjesto na turniru po broju osvojenihmedalja osvojio je Taekwondo klub „Gazije“iz Bužima, drugo Taekwondo „Puma“ iz

Ljubljane, a treće Taekwondo klub „Hamza“,također iz Bužima.

Organizator ovog prvorazrednog sport-skog događaja bio je Taekwondo klub

„Gazije“ iz Bužima, uz podršku Sportskogsaveza Unsko-sanskog kantona, OpćineVelika Kladuša i Sportskog saveza općineBužim. Edin Š.

Prvi taekwondo turnir u Velikoj Kladuši

Najuspješniji klub „Gazije“ iz Bužima

VELIKA KLADUŠA - Taekwondo klub„Krajišnik“ iz Velike Kladuše osnovan je 2008.

godine. Trenutno ima dvije sekcije sa kojimaradi, i to gradska sekcija Velika Kladuša i sekcija Todorovo. U klubu je registrirano oko 70 aktiv-nih članova, a isti je već uzeo učešće na neko-liko takmičenja, od kojih je najuspješnije takmi-čenje na turniru „Bosna Open“, koje je održanou Velikoj Kladuši u organizaciji Taekwondokluba „Gazije“ iz Bužima.

Na ovom turniru učestvovalo je 25 takmiča

PREDSTAVLJAMO:Taekwondo klub „Krajišnik“ Velika Kladuša

Dobri rezultati mladog Kluba

8/3/2019 ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]


STOJE S LIJEVA NA DESNO: Jusuf Mahmudspahić-trener, Haris Hujić, Senad Terzić, Rajko

Kecman, Dinko Balić, Haris Lihović, Edin Murić, Amel Bolić-pomoćni trener. ČUČE: EldinFerizović, Stefan Srdić, Eldan Ramić, Haris Ibrašimović, Bogdan Srdić, Adis Linić.

B

O

S

A

N

S

K

I

P

E

T

R

O

V

A

C

Juniori

Documents

ReprezenT [broj 187, 15.2.2010]