ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-184-2512010 1/32

◙ BROJ 184 ◙ 25. JANUAR 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

BIHAĆ:

NARKOMANIJA -

Problem koji iziskujezajednički angažman i djelovanje

VELIKA

KLADUŠA:

INTERVJU:Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo više od pola miliona KM za izgradnju romskih kuća

Str. 15

Sastanak načelnikaKljuča i Bosanskog Petrovca

KLJUČ: Str. 11

Predstavnici Općinskog vijeća iposlanik Mladen Lonić obišli mještane

IVANJSKA, BOSANSKA KRUPA: Str. 12

P R O Š L AG ODINAJE BILAPORAŽAVAJUĆA

Uzajamna

saradnjai pomoć dviju općina

Održana 45. redovna sjednica Skupštine USK-a

Ramo Sulić,

rukovodilac odjeljenjaza posredovanje prizapošljavanju uKantonalnom zavoduza zapošljavanje

Str. 19

Stambeno zbrinjavanje dijela

romske populacije USK-a Str. 08, 09

Bihaćko udruženje „Prijatelji“ nasastanku sa predstavnicima Općine

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 1842 SkupštinaReprezenT

BIHAĆ – U srijedu je u Bihaću odr-žana 45. redovna sjednica SkupštineUnsko-sanskog kantona na kojoj jeposlanicima bilo ponuđeno 13 tačakadnevnog reda. Međutim, poslanici susa dnevnog reda skinuli tri vrlo važnetačke i to Prijedlog Zakona o predškol-skom odgoju i obrazovanju, NacrtZakona o izmjenama i dopunamaZakona o osnovnom i općem srednjemodgoju i obrazovanju, te Nacrt Zakonao načinu ostvarivanja ušteda u Unsko-sanskom kantonu. Poslanici su prvedvije tačke dnevnog reda skinuli jer sumišljenja da bi prije njihovog usvajanjatrebalo usvojiti Zakon o lokalnojsamoupravi.

Svi poslanici koji su izlazili za skup-štinsku govornicu bili su također zapovlačenje sa dnevnog reda iPrijedloga Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o Univerzitetu u Bihaćuiz razloga što je neusklađen sa okvir-nim Zakonom i Zakonom o visokomobrazovanju USK-a. Nacrtom je izme-

đu ostalog predviđeno da se kod ime-novanja i usvajanja akata poput statutatraži suglasnost Vlade USK-a što sekosi sa spomenuta dva zakona kojapropisuju autonomiju univerziteta i aka-demske slobode.

Usvajanjem Prijedloga o izmjena-ma i dopunama Zakona o Univerzitetuvratilo bi sve na početak o čemu jegovorio i vršilac dužnosti rektoraUniverziteta Mujo Demirović. –Mismo Univerzitet koji je registrirankod suda. Vjerujem da će svijest

poslanika nadvladati i da neće doći

cima Skupštine. Nalazimo se u prili-čno lošem stanju, kazao je poslanikMuhamed Škrgić.- U mjesnoj zajed-nici bi se ljudi lakše dogovorili negou akademskoj zajednici, kazao jeposlanik Ibraga Topić.

U pauzi koja je zatražena sastali suse i članovi Vlade USK-a koji su odluči-li da spomenuti Prijedlog Zakona povu-ku i da se glasanje odgodi dok se neusaglasi sa ostala dva zakona koji tre-tiraju oblast visokog obrazovanja.

U Skupštini USK-aništa se logično

ne dešava

Nakon kraće rasprave poslanicinisu dali podršku Prijedlogu Zakona odopuni Zakona o izdavačkoj djelatno-sti. Naime, u ovaj Zakon trebalo jedodati da se izdavačkom djelatnošćumogu baviti i javne ustanove koje suzaboravljene prilikom ranijeg usvajanjaZakona. Međutim, u Skupštini USK-a

već duže vrijeme ništa se logično nedešava što potvrđuje i ovaj primjer.

I izbor jednog člana SkupštineRegionalne deponije prošao je u spo-menutom ambijentu. Svim strankamakoje participiraju u Skupštini USK-aponuđeno je da predlože svog kandi-data. Međutim, to su učinile samo A-sda koja je predložila Mirhada Pjanićai DNZ koja je predložila Esada Čovićakoji prilikom pojedinačnog glasanjanisu dobili potrebnu većinu za usvaja-nje prijedloga. Tako je i dalje ostalo

upražnjeno mjesto u ovoj Skupštini

Ministarstvo pravde USK-a u okvirustrategije reforme sektora pravde u BiHnameće već treću godinu, bezuspje-šno.

Građane najviše bolišutnja administracije

U drugom dijelu skupštinskog

zasjedanja poslanici su jednoglasnousvojili Nacrt Zakona o javnom okuplja-nju uz zaključak da se rasprava prove-de u narednih 60 dana. U raspravi jezaključeno kako bi nekoliko članovaovog Zakona trebalo precizirati da biisti u primjeni bio što jasniji.

Poslanici su također jednoglasnousvojili Nacrt Zakona o sportu uzzaključak da se javna rasprava prove-de u roku od 60 dana. Skupština USK-a je 2000. godine usvojila Zakon osportu, a 2004. godine usvojena je

stopa izdvajanja za oblast sporta.

nakon duže rasprave također je usvojena jednoglasno. Konstatirano je kakosu podaci iz općina o bespravnoj gra-

poslanik Šefik Veladžić. - Što je višinivo vlasti to je naopakiji rad. Danasse najviše maltretiraju investitori,

Održana 45. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

Na Univerzitetu imamo državni udar

Poštovane dame i gospodo poslanici,Obraćamo vam se s namjerom skretanja pažnje na činjenice koje sma-

tramo veoma važnim prilikom vašeg izjašnjavanja o ponuđenom nacrtuZakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom i općem srednjemobrazovanju USK-a.

Još u julu 2008. godine, CCI je Ministarstvu obrazovanja nauke, kulture

i sporta u USK-u, tj. ministru Amiru Hadžiću, uputio inicijativu za izmjene idopune predmetnog zakona u djelu koji se odnosi na način izbora direktoraosnovnih škola, s idejom o neposrednom izboru direktora od strane roditeljai uposlenika škole. Prošle, 2009. godine obavljen je niz razgovora sa pred-stavnicima izvršne i zakonodavne vlasti USK-a u vezi ove inicijative i tom pri-likom, većina razgovora rezultirala je pozitivnim mišljenjem o ovoj ideji.Tokom usaglašavanja radne verzije Nacrta Zakona, uputili smo naše prijedlo-ge i sugestije na ponuđeni tekst Zakona. Međutim, resorno ministarstvo niti

je uvrstilo inicijativu u tekst Zakona niti je ponudilo obrazloženje odbijanja ini-cijative, uz komentar da to ne znači da inicijativa o neposrednom izborudirektora ne može biti sadržana u tekstu Zakona, te da se o tome trebaju izja-sniti poslanici.

Koristimo priliku da vas informiramo da smo pokrenuli proceduru auten-tičnog tumačenja Zakona od strane nadležnih državnih organa, jer smatramoda ponuđeno rješenje izbora direktora nije u skladu sa Okvirnim zakonom oosnovnom i općem srednjem obrazovanju BiH (Sl. novine 18/03), jer se izbor direktora škola vrši prema Zakonu o vladinim, ministarskim i drugim imeno-vanjem FBiH, koji je u suprotnosti sa Okvirnim zakonom koji promovišedecentralizaciju, demokratizaciju i depolitizaciju, a što je i reformsko i strate-ško opredjeljenje BiH i njenih institucija nadležnih za obrazovanje.

Stoga, predlažemo da Skupština USK-a usvoji zaključak kojim će sepredlagač Zakona (Vlada) obavezati da inicijativa o neposrednom izborudirektora bude alternativa ponuđenom prijedlogu. Na taj način građani USK-

ć jd k tič iji či i ti ilik d i j đ i lt

Otvoreno pismo poslanicimaSkupštine Unsko-sanskog kantona

CENTRA CIVILNIH INICIJATIVA

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


Uprethodnom pa i ovom broju ReprezenT-a poku-šavamo prikazati stanje u USK-u iz oblasti pri-vrede, visokog školstva i školstva uopće, te

posebno (ne)zaposlenosti, onakvo kakvo jeste. Bez imalodvojbe, među krivce za katastrofalno stanje koje je eviden-tno u našem Kantonu spadaju politika i političke stranke,vladajuće nesposobne političke garniture i nedefiniranastrategija Vlade koja bi trebala da se bavi ovim pitanjima.Trebalo bi da se bave, ali... Bave se nečim sporednim ibanalnim dok im ni na kraj pameti nisu privreda, obrazova-nje, zapošljavanje, pa čak ni uštede u vremenu najteže eko-nomske krize na ovim prostorima.

Posljednja sjednica Skupštine USK-a samo je najsvje-žiji primjer bahatosti ovdašnjih političara. Uoči posljednjegskupštinskog zasjedanja poslanicima je dostavljeno

Otvoreno pismo Centra civilnih inicijativa kojim se skrećepažnja na veoma važne činjenice prilikom izjašnjavanja oponuđenom Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o osnovnom i općem srednjem obrazovanju u USK-u koji je bio na dnevnom redu. Ova inicijativa koja se odno-si na način izbora direktora osnovnih škola, s idejom oneposrednom izboru direktora od strane roditelja i uposle-nika škole aktuelna je od jula 2008. godine bez imalo poma-ka u tom pravcu. Poslanici su, kao što objavljujemo uposebnom prilogu sa skupštinskog zasjedanja, ovu tačkuskinuli sa dnevnog reda. I još neke isto tako važne!

Podsjećamo da ovakav način izbora direktora nepo-

srednim izborima, tajnim izjašnjavanjem, već imajuTuzlanski i Bosansko-podrinjski kanton. Tuzlanski kantonkoji ovakav način izbora direktora primjenjuje već pet godi-na u tom pogledu bilježi neusporedivo bolje rezultate negopo ranijem stranačkom načinu izbora dok je BPK od ovegodine depolitizirao obrazovanje, pa kod njih direktoreškola biraju roditelji, a ne političari!

U našem Kantonu posebno bi to bilo korisno jer se zaizbor direktora osnovnih škola i školskih odbora danimavežu afere, a koje su prevashodno plod politizacije iiscrpljujuće političke trgovine koju političke stranke sprovo-de godinama. Kakvo raspoloženje u USK-u trenutno vlada,

malo je izgleda da se s ovom praksom konačno prestanedonošenjem boljih i adekvatnim provođenjem postojećihzakona.

Nadmudrivanje na relaciji poslanici - resorno ministar-

stvo - školski odbori rezultira dramatičnim posljedicama ponastavni proces, a odgoj i obrazovanje djece, te zadovolj-stvo učenika, roditelja i prosvjetnih radnika je gurnuto u

drugi plan. Tako ni najbolje osnovne škole u USK-u nemajuriješeno pitanje direktora pa su na čelu istih vršioci dužno-sti.

Dosadašnja praksa u Tuzlanskom kantonu je pokazalada je ovo najbolji način depolitizacije, profesionalizacije idemokratizacije, pri čemu su sve strane zadovoljne. Prvo,zadovoljni su roditelji i uposlenici, jer konačno učestvuju udonošenju odluka i izboru direktora koji su i kompetentni izadovoljavaju njihova očekivanja, a imaju mehanizme kon-tinuiranog traženja odgovornosti od školskog menadžmen-ta; zatim školski odbori koji više nisu filijale političkih strana-ka i ne trpe pritisak za provođenje stranačkih politika; nakon

toga, pedagoški zavodi koji daju garanciju na stručnost kan-didata u izbornoj utrci bez da se, kao što je to bio slučajranije ili u drugim dijelovima BiH i danas, njihovo mišljenjene uzima za relevantno; i na kraju ministarstva koja odgo-vornost konačno mogu podijeliti sa svim pobrojanim akteri-ma, roditelje maksimalno uključiti u odgojno-obrazovni pro-ces i rasterećeni politizacije energiju usmjeriti u druge, kori-snije svrhe.

Nakon još jednog autogola naših političara čini se kakoće i dalje nastaviti zatvarati oči pred problemima bez traže-nja novih zakonskih rješenja kojima bi značajno umanjiliprobleme, a onima zbog kojih obrazovni sistem postoji -

učenicima, roditeljima i nastavnicima, omogućili viši nivozadovoljstva, uključenosti, ali i odgovornosti.

Dakle, politika i vladajuće političke garniture, privreme-no ili na duži period – svejedno - digli su ruke od ovakvihpromjena i bezbroj puta dokazali da im nije stalo rješavatiprobleme u ovoj oblasti.

(Ne)sposobne političke garniture same su sebi najvaž-nije. Očito da imaju i važnijih poslova od brige za obrazova-njem, poput stalne borbe za fotelje i političke položaje poraznoraznim komisijama, upravnim i nadzornim odborima, itome slično. Ovdje ne treba zaboraviti i druge beneficije ipolitičke povlastice. Iz svega ovoga lako je zaključiti da su

političari i vlast, očigledno, samo sebi postali svrha i cilj i daim je jedino stalo do njih samih. Čast rijetkim izuzecima, alinjih je i više nego premalo u zemlji apsurda i jada, mita ikorupcije poput ove naše državice.

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

by SeadMidžić

Sistem je stariji od čovjeka, ali našem čovjeku to dugo nije bilo jasno.Tek kad je počeo da misli, naš čovjek je izmislio prvi sistem: kako dadođe do vlasti i da tu vječno ostane.

Za razliku od ostalih živih bića koja su imala svoj sistem: kako dadođu do hrane i koja su se zadržala na tome, naš čovjek je nastavio dalupa glavu i smislio još mnogo drugih sistema. Tako je od samog poče-tka krenuo da uništava sistematski samog sebe. U prošlosti ima bezbrojdokaza, a ko zna koliko će ih tek biti u budućnosti!

Čim je naš čovjek odmakao u razmišljanju otkrio je da živi u sunče-vom sistemu koji je - nepromjenjiv. Funkcioniše milionima godina na istinačin i ništa mu ne fali! Naš čovjek nije izvukao pouku iz tog podatka.

Nije vrijedilo našem čovjeku ni to što su oduvijek postojala još dvasistema koja važe za sve ljude na planeti, bez razlike: matematički i notnisistem. Zašto naš čovjek nije izmislio i sistem koji bi isključio mržnju,ratove, istrebljenja, siromaštvo, glupost - nije jasno.

Umjesto toga naš čovjek je počeo da izmišlja i stvara - društvenisistem. Umjesto jednostranačkog sistema stvorio je višestranački demo-kratski sistem. U tom stvaranju višepartijskog demokratskog sistemanapaćeni narod je doveden DO PROSJAČKOG ŠTAPA, što nije takobitno za našu Izvršnu i Zakonodavnu vlast. NAJVAŽNIJE JE DA JE TOURAĐENO NA DEMOKRATSKI NAČIN.

Koliko je naš čovjek 21. vijeka primitivno biće dokazuje činjenica da još nije odlučeno koji je društveni sistem bolji. Svako za svoj govori da jenajbolji, ali neki to tvrde-bez dokaza. A da se pitaju naši napaćeni naro-di i narodnosti oni već odavno imaju mišljenje o tome - naravno sa doka-zima.

A i mi, to jest naši napaćeni narodi i narodnosti, koristimo isti notnisistem, ali nam mnoge zajedničke simfonije naše Izvršne i Zakonodavnevlasti zvuče - neizdrživo!

Mnoga naša sistematska rješenja naše Izvršne i Zakonodavne kan-tonalne vlasti su dobra za Riplija i Ginisa, ali ne za normalnu upotrebu!Postoje, kao što se zna, sistemi za loto, bingo i sportsku prognozu (kla-dionice), postoji politički i školski sistem. Kod nas je lakše pogoditi „šesti-cu“ na lotu, ili dobiti „bingo“ ili ubosti dobitak na sportskoj kladionici negopogoditi šta će donijeti i kako će se okončati slijedeća važna SkupštinaUnsko-sanskog kantona.

Jer naši skupštinski poslanici marljivo rade za dobrobit napaćenognaroda. Toliko marljivo rade da od skupštinskog Plana i programa radaostvaruju svega 40 posto, međutim, to ih ne sprečava da sebi zaradenakarikaju i do 140 posto. Tu su na dobitku. Taj dobitak jedne vlastipodrazumijeva gubitak druge: kad se dobije vlast nad drugima, gubi senad samim sobom. To je to naše kantonalno političko pozorište - niko nio čemu nema jasnu predstavu!

Uvijek smo u nekom ćorsokaku. Zato naši skupštinski poslanici moraju da otkrivaju i pronalaze sisteme izlaska iz ćorsokaka. Da ih projektu- ju, trasiraju, grade. To je njihova sveta dužnost. Njima neće smetati akoiz jednog ćorsokaka upadnu u drugi ćorsokak. Neka bude hiljadu ćorso-kaka! Njih neće nikakav ćorsokak da zaustavi, da ih omete i otupi posla-ničku oštricu. Jer oni su nesalomljivi i ništa ih ne može iznenaditi.

Može samo da ih malo uspori snažan razvoj demokratije, jer svakiposlanik ima pravo na svoj put iz ćorsokaka. Neka košta koliko košta,izgradiće za svaku općinu, pa i Kanton, elaborat, projekat, obezbijedićeogromna sredstva i nema tu šta da se dogovaraju - naći će se na izlazu.Jer kod naših poslanika je bogatstvo razlika - razlika u bogatstvu. I samo

Priča izž i v o t a

(demokratskog)' Piše: Sead Midžic

Poslanici, naravno nisu krivi...Samo rade ono što i slični njima,

igraju nam se sa živcima

25. januar 2010. godine, broj 184 3aši pogledi ReprezenT

Narod je doveden doprosjačkog štapa! Najvažnije

je da je to urađeno naDEMOKRATSKI NAČIN...

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 1844 KantonReprezenT

Petnaestodnevni stručno-edukativni boravak 14 bh agronoma u Egiptu

VELIKI INTERES ZA agrarnim proizvodima iposlovnom saradnjom

BIHAĆ – KAIRO - Pod pokroviteljstvomMinistarstva vanjskih poslova Republike Egipat

i Ambasade Egipta u BiH, a uz koordinirajućuulogu Poljoprivrednog zavoda USK-a, na 15-

dnevnoj stručno-edukativnoj posjeti Egiptu

boravilo je 14 agronoma i privrednika iz BiH.Domaćin predstavnicima iz BiH bio jeInternacionalni centar za poljoprivredu Egipatna čelu sa direktorom dr. MahmudomRafaijem. Pomenuti Centar ima 1.000 zaposle-nih i jedan je od najjačih poljoprivrednih centa-

ra na Srednjem Istoku.Protokolarne aktivnosti započete su zva-

ničnim sastankom s Upravom Centra kom suprisustvovali i dr. Husein Seliman, savjetnikministra poljoprivrede Egipat, dr. Velid Šemsu-din, zamjenik ministra vanjskih poslova Egipta,sekretar Commonwealth fonda, dr. SamahaSetvi, ministar vanjskih poslova RepublikeEgipat, dr. Jaser Rahman, savjetnik ministravanjskih poslova, na kom su zvanično prezen-tirani podaci o poljoprivrednoj proizvodnjiEgipta, kao i viziji njenog razvoja u narednomperiodu.

Učesnici skupa imali su priliku da slušajuizvrsna predavanja prof.dr. Gamala AbdalAziza, prof.dr. Huseina Selimana, prof.dr.Maha Serti, prof.dr. Ismaila Goma (ARC),prof.dr. Kamila Metiasa, ali i da posjeteEgipatski Institut za reprodukciju u veterina-rstvu gdje su upoznati s najnovijim istraživanji-ma u oblasti imunofarmakologije, biotehnologi- je i ultrazvučne dijagnostike. Posjetili su i okrug Al Fajum i poljoprivredne resurse u istom regio-nu. Učesnici su obišli i nekoliko farmskih obje-kata od kojih je posebno zanimljiva bila posjetafarmi „DINA“ koja posjeduje 10.000 muznihgrla, te 2.000 komada tovljene junadi s najmo-

dernijom tehnologijom proizvodnje. Posjeta jeovom prilikom upriličena i preduzeću „FaraGallah“ u Aleksandriji, jednom od najvećihproizvođača prerađevina od mesa, voća i žita uEgiptu, preduzeću „ADWIA“, fabrici lijekova zahumanu i veterinarsku medicinu, te Centru za

veterinarstvo u gradu Monafeja, gdje su prisu-stvovali nizu praktično-pokaznih vježbi iz obla-

sti veterinarstva itd.

Poslovno-tehničkasaradnja Zavoda i renomiranih

egipatskih institucija

Iako se Egipat u najvećem dijelu teritorijeprostire na pustinjskim površinama, prezentira-ni proizvodni rezultati u gotovo svim granamapoljoprivredne proizvodnje pokazali su da se i uizuzetno lošim agroekološkim i zemljišnim uslo-vima, uz primjenu novih naučnih saznanja i naj-modernijih tehnoloških dostignuća, moguostvariti zavidni proizvodni rezultati. Egipat iakokoristi samo 4 posto površine za poljoprivredunajveći je proizvođač narandži, mandarina imaslina na svijetu, jedan od najvećih svjetskihproizvođača pšenice i kukuruza, ribe, konzum-nih jaja i brojlerskog mesa, a u isto vrijeme jedan je od značajnih uvoznika različite poljo-privredne hrane. Navedeni podaci su i bili raz-log da predstavnici Poljoprivrednog zavodaUSK-a pored potpisivanja i ozvaničenjaUgovora o poslovno-tehničkoj saradnji sCentrom za poljoprivredna istraživanja iz Gize,

te Institutom za istraživanje i reprodukcijuRepublike Egipat obave razgovore i saAhmedom Serdarevićem, predstavnikom pre-duzeća „Peštan“ iz Kaira, koji vrši poslovnauvezivanja privrednika Egipta s privrednicimadrugih država.

Tokom boravka u Egiptu, prema riječimapredstavnika Poljoprivrednog zavoda, uspo-

stavljeni su poslovni kontakti preduzeća d.o.o.„MS-ALEM“ iz Bosanske Krupe i preduzeća„Yaser Abu Lay“ iz Kaira kojim je izraženapotreba za 500 t mesa i mesnih prerađevinamjesečno. Osobito zanimanje istaknuto je za jagodičaste voćne kulture, meso goveda iovaca, različite mliječne prerađevine, prerađe-vine iz mlinsko-pekarske industrije itd.

Na završetku posjete Egiptu upriličen jesastanak predstavnika iz BiH sa ministrompoljoprivrede Republike Egipat AminomAbizom koji je izrazio veliki interes za agrarnimproizvodima iz BiH, ali i poslovnom saradnjomprivrednih subjekata Egipta i BiH. Vlada Egiptauspostavila je Commonwealth Fond u koji jeuključena i BiH. Isti fond ima prvenstven ciljostvarenje i uspostavu poslovnih, ekonomskih ipolitičkih veza među državama Common-wealtha, ali i BiH. Do 2010. godine fond je fina-nsirao dolazak i obuku 2.077 kadrova iz BiHkroz 1.000 seminara. Zbog velikog interesapredstavnika iz BiH dogovoreno je da Common-wealth Fond finansira dalju obuku kadrova izBiH, da finansira organiziranje zajedničke poljo-privredne izložbe u Kairu, te pruži financijsku

podršku u angažmanu eksperata iz Egipta uBiH. Takođe, ovom prilikom je dogovoreno dapomenuti fond pruži i financijsku pomoć u opre-manju institucija iz BiH koje se bave naučnim ilaboratorijskim istraživanjima u poljoprivredi.

Esad ŠABANAGIĆ

SARAJEVO - U vrijeme recesije Tako je od 2000. do 2008. godine Italije, Turske... i brojnih drugih. Oni

Pad turističkih dolazaka i noćenja u FBiH u 2009. godini

NE DOÐE LI DO PROMJENA

iduća sezona poražavajuća

Iako se Egipat u najvećemdijelu teritorije prostire napustinjskim površinama,prezentirani proizvodnirezultati u gotovo svimgranama poljoprivredne

proizvodnje pokazali su dase i u izuzetno lošim agroe-kološkim i zemljišnim uslo-

vima, uz primjenu novihnaučnih saznanja i najmo-dernijih tehnoloških dosti-gnuća, mogu ostvariti zavi-

dni proizvodni rezultati.

Iako pod krinkom rasterećenja privrede uslijed velike ekonomske krize, smanjivanjeizdvajanja za turističku članarinu u našoj zemlji imalo je kontraproduktivan efekat.Zabilježen je pad turističkog prometa u 2009. za oko 9,5 posto u odnosu na 2008. godinu.

SANSKI MOST - U Sanskom Mostu održan je radni sastanak pred-sjedništva Kantonalnog odbora SDP-a USK-a i Izbornog štaba ove poli-tičke partije na nivou Kantona. Sastanku su prisustvovali i članovi pred-sjedništva Općinske organizacije SDP Sanski Most. Predsjednik kanto-nalnog odbora SDP-a, Hamdija Lipovača, istakao je kako će u budu-ćem periodu postati praksa da se ovakvi sastanci održavaju u svim gra-dovima i općinama na području Unsko-sanskog kantona. Lipovača jeistakao kako se na taj način želi uputiti poruka kako su SDP-u podjed-nako važni svi gradovi i općine u Unsko-sanskom kantonu.

S t k S k M t l ži j k ilik d

Održan sastanak Kantonalnog odbora SDP-a

U fokusu jačanje strankei pripreme za izbore

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 5anton ReprezenT

SARAJEVO - Federalnizavod penzijsko-invalidskogosiguranja dostavio jeTužilaštvu FBiH spisak firmi ibudžetskih korisnika koji tojinstituciji duguju, kako saznaj-emo, skoro 400 miliona mara-ka. No, spisak na kojem seispod zbirne crte nalazi cifra od398.095.577 KM nije potpun, jer su na njemu samo pojedinci,firme i državne ustanove koji su

dostavili M4 obrasce ili koji su sFederalnim zavodom PIO/MIOpotpisali ugovor o načinu izmi-renja duga. Za neke nije bilomoguće utvrditi dug zato štoZavod nije imao podatke o pla-ćama. Iz spiskova dužnika, dokojih su došli neki printani medi- ji objavljene su samo one firme

čije su obaveze veće od milionmaraka.

Bihaćkoj kantonalnoj službinajviše duguje velikokladuški„Agrokomerc“ (22.403.266 KM),a slijede ga ŠIP „Una“ (1.406.-089), „Saniteks“ (1.323.532) i„Željeznice“ Bihać (1.200.565KM). Slična, odnosno još težasituacija je u drugim kantonimaširom FBiH. Tako više od pomiliona KM livanjskoj filijali PIO

duguju „Livno-bus“, „Livtex“ irudnik „Tušnica“. Jedina mjesta,gradovi i općine gdje nisu evi-dentirani dužnici s većim izno-som od milion KM su Mostar,Ljubuški i Goražde. Gledajućipo kantonima najveći dužnikFederalnom zavodu penzijsko-invalidskog osiguranja je

Tuzlanski kanton čije firme,odnosno budžetski korisniciduguju ukupno 134.771.016KM.

Kada je u pitanju„Agrokomerc“ treba napomenu-ti da je ovo samo jedan manjidio dugovanja pomenute firmečiji je, da podsjetimo, većinskivlasnik država, a čijim je baha-tim odnosom ista zajedno sasvojom nekadašnjim radnicima

već gotovo dvije decenije nasamoj margini života i rentabil-nosti poslovanja. Osim što jeveliki dio imovine u posljednjih15 godina opljačkan, prepro-dan, uništen, zapušten, dat ubescjenje u zakup, tu su i dugo-vanja po raznim osnovama kojadostižu i preko 150 miliona KM.

Svi pokušaji, bolje rečenopriče s ovog ili onog nivoa, o

revitalizaciji firme, donošenjuZakona o „Agrokomercu“, priva-tizaciji „na mala“ ili „velika vrata“nisu se daleko pomakli od pukeretorike i zamagljivanja očijuKrajišnika, a još manje su dove-li do nekih pozitivnih promjenau nekadašnjem krajiškomgigantu. Naprotiv, stanje je

nažalost sve teže i gore. Ti silninapori u oživljavanju

„Agrokomerca“ kojem se nadaju bivši radnici i ostali građaniVelike Kladuše i susjednih bhopćina, očevici smo, sveli su sesamo na tužakanja i „nasilne“smjene direktora i tako se svevrti u magičnom krugu iz kojegse ne nazire izlaz.

Samir M.

Kada je u pitanju„Agrokomerc“ treba

napomenuti daje ovo samojedan manji

dio dugovanjapomenute firme

čiji je, dapodsjetimo,

većinski vlasnikdržava, a čijim jebahatim odnosom

ista zajednosa svojomnekadašnjimradnicima većgotovo dvije

decenije na samojmargini životai rentabilnostiposlovanja.

Firme i budžetski korisnici Federalnom zavodu PIO/MIO duguju oko 400 miliona KM

Najveći dužnik kantonalnoj službi je „Agrokomerc“

BIHAĆ - Stacionarni radari ukupne vrijedno-sti 350.000 KM instalirani na dva najfrekventnijapravca u Bihaću za godinu dana dali su izuzetnerezultate. Broj nesreća smanjen je za oko 30posto, a smanjen je i broj nesreća s teškimposljedicama, ističu u Policijskoj stanici Bihać.Radar postavljen u ulici Irfana Ljubijankića,prema riječima Emira Selimovića, komandiraPolicijske stanice Bihać, počeo je s radom 1.novembra 2008. godine. Te godine zabilježenesu 83 saobraćajne nesreće, dok je tokom 2009.godine broj udesa manji za 28, što je značajnosmanjenje. Drugi radar u Jablanskoj ulici otpočeo

je s radom 7. aprila 2009. godine. Zahvaljujućinjegovom preventivnom „oku“, broj nesreća naovom pravcu do kraja 2009. bio je 32, dok je uistom periodu 2008. zabilježena 41 nesreća.

Očigledno je da su radari donekle „smirili“vozače na ovim lokacijama, no pored prevencijeoni su zabilježili i veliki broj onih koji su kažnjeninovčanom kaznom u rasponu od 50 do 100 KM.-Radar prema graničnom prijelazu Izačić zabi-lježio je 1.658 vozača kojima su upućene pre-kršajne kazne, dok je radar u Jablanskojotkrio 1.338 vozača koji su vozili iznad dozvo-ljene brzine, kazao je komandir Selimović. To biznačilo da će putem prekršajnih kazni samo u

navedenom periodu od nesavjesnih vozača ubudžet USK-a doći više od 200.000 KM.

Iako je ekonomska strana postavljanja rada-ra manje važna od preventivne, očigledno njiho-vo instaliranje će se i financijski vratiti i opravda-ti. Interesantno je da su ovi radari podešeni dabilježe brzine vozila iznad 71 km/sat, a dozvolje-na brzina na pomenutim dionicama je 50 km/sat,što znači da se radi o visokom stepenu toleranci-

je.Međutim, postoji jedan prilično zanimljiv i

komplikovan problem na kojeg je tokom prošlegodine ukazivao i komesar policije USK-a RamoBrkić obraćajući se skupštinskim poslanicima.Naime, stacionarni radari „šalju“ kazne samovozačima bh. motornih vozila, jer ne postoji uve-zanost podataka sa susjednim državama, takonam stranci prolaze nekažnjeno neovisno odbrzine kojom prođu navedenim putevima. Osimtoga, zbog selektivnog „slikanja“ vozača u gubi-tku je i sam budžet USK-a za otprilike istu sumunovca koju dobivamo kažnjavanjem bh vozača.

Prema podacima koje smo dobili iz MUP-aUSK-a u dogledno vrijeme ovaj problem neće bitiriješen jer isti nije još dobro profunkcionirao ni uvećini zapadnih zemalja. Ostaje tek nada da bise isto moglo riješiti tek eventualnim ulaskom

BiH u EU. Osim prekoračenja brzine, instaliraniradari bilježe i sve ulaske i izlaske iz Bihaća.Tako je do sada u Bihać ušlo više od 3,5 milionamotornih vozila, a izašlo 2,3 miliona. Premanezvaničnim informacijama iz MUP-a smo doz-nali da je u planu kupnja još nekolicine staciona-

rnih radara, ukoliko Vlada USK-a uspije obezbi- jediti sredstva za kupnju istih u ovoj budžetskojgodini. Međutim, ostaje činjenica da stranci slo-bodno mogu „turirati“ vozilima pored naših rada-ra, jer kako vidimo i stacionarni mjerač brzinenažalost zna „zažmiriti“, i to samo kada je u pita-nju strano vozilo.

Samir MURIĆ

BIHAĆ - Na području Unsko-sanskog kanto-na u ovoj godini za oko stotinu korisnika alterna-tivnog smještaja u budžetu Kantona osigurano je88.400 KM, koje su, kako se doznaje uMinistarstvu zdravstva i socijalne politike, dozna-čene općinama koje su vršile isplatu krajnjim kori-snicima. Najveći broj korisnika alternativnogsmještaja, njih preko 30, u općini je Bihać, aliraduje činjenica da se ukupni broj smanjio uodnosu na prethodnu godinu, prema podacimaresornog ministarstva. Radi se većinom o raselje-nim osobama unutar svojih općina na područjuKantona.

Prema podacima raseljenih unutar općineima preko 1.200, dok raseljenih iz drugih općinaFBiH, zaključno s novembrom 2009. godine, imablizu tri hiljade. Iako je bilo planirano da se zaadaptaciju i izgradnju kuća ovoj kategoriji stano-

vništva budžetom osigura 150.000 KM, do toganije došlo. Razlog tome u najvećoj mjeri leži učinjenici da je došlo do značajnog smanjenja pri-hoda u ovogodišnjem budžetu, opće recesije -kako u našoj zemlji, tako i u svijetu. Ova sredstvatrebala bi biti planirana u kantonalnom budžetuza 2010. godinu. S. M.

IZOSTALA

adaptacijai izgradnja kuća

Stacionarni radari opravdali nabavku, te smanjili broj nesreća

„Selektivni“ radari zabilježili blizu dvije hiljade prekršajaPostoji jedan prilično velik i zanimljiv problem kada su u pitanju postavljeni radari u Bihaću, nakojeg je tokom prošle godine ukazivao i komesar policije USK-a Ramo Brkić obraćajući se

skupštinskim poslanicima. Naime, stacionarni radari „šalju“ kazne samo vozačima bh. motornih vozila, jer ne postoji uvezanost podataka sa susjednim državama, tako nam stranci prolaze

nekažnjeno neovisno od brzine kojom prođu navedenim putevima. Osim toga, zbog selektivnog„slikanja“ vozača u gubitku je i sam budžet USK-a za najmanje oko 200 hiljada KM godišnje.

Građani USK-a konzumiraju i namirnice sumnjivog kvaliteta

Za korisnikealternativnog

smještaja

88.400konvertibilnih

maraka

Nekadašnji krajiški gigant “Agrokomerc”

Radar postavljen u Jablanskoj ulici u Bihaću

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 1846 Velika KladušaReprezenT

Kroz UNDP-ov projekt „Ja-čanje lokalne demokratije – LOD“, koji ima za cilj oja-

čati saradnju, povezanost i partne-rske odnose lokalne vlasti i nevladi-nih organizacija na području veliko-kladuške općine, financijski su podr-žani projekti četiri nevladine organi-zacije. Projektima Demokratskeorganizacije mladih i Udruženja zazaštitu okoliša i unapređenje kulture

življenja „Horizonti“, između ostalog,predviđeno je uređenje parka kodDoma zdravlja Velika Kladuša.

Nakon provedene procedure zaizvođača radova na uređenju parkaodabrana je velikokladuška firma„Ben-Mal Group“ sa čijim su direkto-rom Ibrahimom Đedovićem pred-stavnice ovih nevladinih organizacijau utorak potpisale ugovor o izvođe-nju radova. Ugovorom je precizirano

da radovi na uređenju parka trebajubiti okončani do maja mjeseca teku-će godine.

Projekt Demokratske organizacije mladih pod nazivom „Mladi mladi-ma“ osim uređenja parka kod Domazdravlja ima za cilj i poboljšanjeinformiranosti mladih, a od straneLOD projekta podržan je sa 46 hilja-da KM.

-Naše Udruženje će na platou

parka, meeting pointu, kod Domazdravlja realizirati projekt kojim ćese u centralnom dijelu parkapostaviti Info tačka nazvana„Kladuški orjentir“, a tu će mladimoći naći sve informacije kojenjih mogu zanimati, kazala jeJasmina Međić, predsjednicaDemokratske organizacije mladih.

Prema riječima Saćime Ome-

ragić, predsjednice Udruženja zazaštitu okoliša i unapređenje kultureživljenja „Horizonti“, projekt ovogUdruženja nosi naziv „Zelene površi-ne - pluća našeg grada“, a isti je kroz

LOD podržan sa 38.800 KM.-Naš projekt se sastoji iz višedijelova koji će se realizirati unekoliko faza, a jedna od njih jeuređenje parka kod Doma zdrav-lja, kazala je Saćima Omeragić,predsjednica Udruženja „Horizonti“.

Druga dva projekta koja su fina-ncijski podržana su projekt organiza-cije „Naša djeca“ „Mladi i zajednica“ i

projekt Udruženja „Stari gradPodzvizd“ koji ima za cilj identifikaci- ju i obilježavanje kulturno historijskihspomenika, odnosno lokacija napodručju općine. Ukupan odobreni

iznos za općinu Velika Kladuša krozLOD projekt je 115.244,00 KM, apored UNDP-a u financiranju proje-kata učestvuje i Općina VelikaKladuša.

Početak radova uslijedit ćenakon što otpočnu radovi na uređe-nju ulice Sulejmana Topića koja pro-lazi pored parka, te raskrsnice.

Esad ŠABANAGIĆ

Potpisana dva ugovora o izgradnji i uređenju parka kod Doma zdravlja

Mladi mladima uređuju Info tačku

Završno predavanje - treningnamijenjen osobama koje sunastradale u minskim incidenti-

ma u organizaciji Udruženja „Inicijativapreživjelih od mina“ iz Tuzle održano jeprošle srijede u Velikoj Kladuši.Predavač, odnosno prezentator u sklopuprojekta „Biznis planiranja za osobe sinvaliditetom“, a koji se inače provodi uokviru ekonomskog programa Udruženjabila je Nina Šahbegović, koordinatoricaza ekonomska pitanja u Inicijativi. Šahbe-gović je ovom prilikom istakla da se ova-kav projekat provodi širom BiH. Treningu

je prisustvovalo oko dvadeset članovavelikokladuškog Udruženja „Amputirac“,

kao i manji broj invalidnih osoba koji nisučlan Udruženja.

-Završetkom jednog ovakvog pro-

jekta učesnici treninga su osposoblje-ni osnovnim znanjem i informacijamakoje su neophodne za pokretanjemalih porodičnih biznisa u čijem sepokretanju i zaživljavanju očekuje ipomoć kako lokalne zajednice, tako iviših nivoa vlasti i institucija, kazao jeNisvet Purić, predsjednik velikokladu-škog Udruženja „Amputirac“. Jedan odciljeva projekta biznis planiranja, premariječima Purića, je i ekonomsko situira-nje, jačanje i afirmacija osoba s invalidi-tetom, što je u interesu ne samo lokalne,

već i šire društvene zajednice.Teme održanog treninga pored osta-lih bile su; „Istraživanje tržišta“,„Planiranje početnih koraka u pokretanjubiznisa“ itd. Završni treći trening bila jeprilika i da se svim polaznicima seminaraza aktivno učešće u programu poduzetni-čkog osposobljavanja u okviru IPM grup-nih aktivnosti u oblasti poduzetništvauruče i odgovarajući certifikati kao dokaz

planova osoba s invaliditetom.Kompletan ekonomski program

Udruženja „Inicijativa preživjelih od mina“u okviru kojeg je realiziran i održan tre-ning u Velikoj Kladuši donatorskim sred-stvima finansirala je Austrijska razvojna

Agencija - ADA. Inače, projekat je odogromne važnosti u cilju osposobljavanjainvalidnih lica u pokušajima da kroz malebiznise osiguraju sebi i svojim porodica-ma osnovna sredstva za egzistenciju.Treba napomenuti da pomenutoUdruženje osim teoretskog osposoblja-vanja invalidnih osoba, istima pruža idruge vidove pomoći kao što je pravna,zdravstvena, ali i financijsku pomoć u

U ponedjeljak je održanasjednica Kolegija Općinskogvijeća na kojoj je usaglašentermin održavanja 15. redo-vne sjednice Općinskog vije-

ća Općine Velika Kladuša.

Prva sjednica Vijeća u ovojgodini tako će biti održana27. januara. Na pomenutojsjednici Kolegij Vijeća je prih-vatio i materijale koji će bitirazmatrani na narednoj sjed-nici.

Na dnevnom redu 15.redovne sjednice Općinskogij ć i đ t l

Općinskog vijeća, naći će sePrijedlog Odluke o izmjena-ma i dopunama Odluke oregulaciji saobraćaja u grad-skom području i naseljenim

mjestima Općine, Prijedlog

Pravilnika o izmjenama idopunama Pravilnika ododjeli stipendija, te PrijedlogRješenja o imenovanju Odb-ora za organizaciju i obilježa-vanje 23. februara, DanaOpćine Velika Kladuša.

Od svih predloženihmaterijala Kolegij je obrađiva-č d d ti P ij dl

Poduzetničko osposobljavanjeI EKONOMSKO OSNAŽIVANJEJedan od ciljeva projekta biznis planiranja je ekonomsko

situiranje, jačanje i afirmacija osoba s invaliditetom, što jeu interesu ne samo lokalne, već i šire društvene zajednice.

Održana sjednica KolegijaOpćinskog vijeća

Završni treći trening „Biznis planiranje“ namijenjen invalidnim osobama

Prilikom potpisivanja ugovora

Kolegij Općinskog vijeća Velika Kladuša

Dodjela certifikata Muhamedu Ikanoviću

Mjesto budućeg parka i „Kladuškog orjentira“

Tokom održavanjatreninga za

invalidna lica

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 7azin ReprezenT

UCazinu je u utorak održansastanak šefova službi zaopću upravu i društvene

djelatnosti iz Unsko-sanskog kanto-na na kojem je bilo riječi o problemi-ma kojima su suočeni matični urediu procesu verifikacije podataka oidentitetu iz matičnih i knjige držav-ljana, te izdavanju izvoda iz ovih

knjiga.U skladu s obavezama iz Mapeputa i procesa liberalizacije viznogrežima, od sredine prošle godinematični uredi su suočeni s poveća-

nim obimom posla jer predstavljajuprvu kariku u lancu provjere identite-ta s obzirom da vode matične knjigerođenih, umrlih, vjenčanih i knjigudržavljana. Otežavajuća okolnost ječinjenica da su zakonski propisi izove oblasti prilično neusklađeni štootvara mogućnosti za različita tuma-čenja, a potom i postupanja u izdava-

nju izvoda iz ovih knjiga. Uz neopho-dno usklađivanje zakonskih propisa,efikasnijem radu doprinijet će i zavr-šetak unosa svih podataka u jedin-stvenu bazu. Međutim, upravo tu se

javljaju dodatni problemi jer je riječ oizuzetno obimnom i zahtjevnom pro-cesu. Samo u općini Cazin npr. trebaunijeti oko 300 hiljada podataka.

-Poučeni iskustvom općinakoje su angažirale volontere mismo angažirali samo matičare idosad je blizu 50 posto unosa ura-đeno, s velikom vjerovatnoćom

istine, kazao je Hasan Salkić izSlužbe za opću upravu Cazin. USlužbi za opću upravu BosanskiPetrovac do sada su od 100 hiljadapodataka unijeli tek 38 hiljada jer je,

kako kaže Bajazid Hadžalić, pomoć-nik načelnika ove općine za općuupravu, društvene djelatnosti, stru-čne poslove Općinskog vijeća izajedničke poslove, prilikom verifika-cije primijećeno da podaci koji suuneseni u bazu ne odgovaraju poda-

cima u knjigama.S obzirom da su sastanku prisu-stvovali i matičari iz nekoliko općina,prvi ovakav susret bio je izuzetna pri-lika za razmjenu informacija i iskusta-

va što je ocijenjeno vrlo korisnim. Uzto, od predstavnika općinske službeCazin, koji su jedini iz našeg Kantonaprisustvovali seminaru u Sarajevu,ostali učesnici su informisani o tre-nutnim aktivnostima iz oblasti pravneregulative u ovoj oblasti. Iako su bili

pozvani, sastanku nisu prisustvovalipredstavnici nadležnih odsjeka izkantonalnog MUP-a, odnosno općin-skih odsjeka za administraciju.

Mirela SEJFOVIĆ

Zakonska nedorečenosti druge otežavajuće okolnosti

Prošlog vikenda u Cazinu je počela „Mala škola pče-larstva“. Projekat realizira cazinsko Udruženje pčelara„Kesten“, uz podršku Općine Cazin. „Malu školu pčelar-

stva“, čiji je cilj proširiti ovu poljoprivrednu granu i obez-bijediti joj podmladak, pohađa 25 polaznika. Škola će tra- jati godinu dana i počela je časovima teorije, nakon čegaće biti upriličeno testiranje, a na samom kraju polazniciće dobiti i certifikat s potvrdom stečenog zvanja „Pčelar“.Osim toga, u junu će svaki polaznik dobiti tri nastanjenekošnice kako bi mogli otpočeti vlastitu proizvodnju.

Edukaciju prvih 25 polaznika „Male škole pčelarstva“vrše domaći pčelari koji su za ovaj proces završili potre-bnu obuku, a posjeduju i dugogodišnje iskustvo u pčelar-skoj proizvodnji. U proces su uključeni i profesori biologi-

je, te veterinari kako bi polaznicima bila obezbijeđenakvalitetna i cjelovita nastava koja će im tokom godinepružiti znanje s kojim će dalje moći nastaviti samostalnu

proizvodnju meda i ostalih pčelinjih proizvoda. M. S.

Udruženje pčelara „Kesten“ organiziralo prvu „Malu školu pčelarstva“

U toku edukacija prvih 25 polaznika

Unatoč recesiji koja je pogodila općenito svuionako oskudnu i neviđenom privatizaci- jom srozanu bh ekonomiju i privredu, pa

čak i bankarski sektor, ipak ima pozitivnih primjeragdje se kriza manje osjetila bar kada je u pitanjuposlovanje firme, korporacije. Tako je bruto dobitTurkish Ziraat Banke Bosnia u prošloj godini iznosilamilion maraka, a cijela Ziraat Bank grupacija zabilje-žila je neto dobit od čak 1,4 milijarde eura. Ova sto-postotno državna banka iz Turskeu BiH djeluje još od 1997. godine.

-Iza nas, otkako radimo uBiH, ne postoji nijedna afera iliproblem u odnosu s klijentima

ali i velike ekonomičnosti i rentabil-nosti korporacije čije poslovanje

Ljudska dobrota ne poznaje gra-nice, osobito kada su u pitanjudjeca. To je potvrdilo i Udruženjemladih „Cazin.net“ čiji su članoviposljednjih dana proveli akciju podnazivom „Paketići za sve“. Završnicaove akcije, čiji je cilj prikupiti slatkišei igračke za djecu socijalno-ugrože-nih porodica općine Cazin, bila je upretprošlu subotu kada je„Cazin.net“ organizirao Dan dobrihljudi. Iz vremena kada su slastice

bile rijetkost, a njima se upotpunja-vale samo posebne prilike, ostala jeljubav djece prema slatkišima.

Danas ih ima svakojakih i u neiz-mjernim količinama. Nažalost, jošuvijek ima djece koja ni za praznikene dobiju čokoladu, bombone, a onekom boljem i zanimljivijem slatki-šu, kakvih sve danas ima, da i negovorimo. Želeći razveseliti baštakvu djecu, Udruženje mladih

„Cazin.net“ provelo je akciju„Paketići za sve“.

„I najmanji slatkiš čini čuda“ bio je naziv prve akcije koju su mladiCazin.neta uspješno organizirali

prošle godine. Tada je podijeljenooko stotinu paketića, a ovog su putarezultati bili još bolji. Zahvaljujućivelikom odazivu građana skupljeno je 155 paketića djeci socijalno ugro-ženih porodica naše općine koji suobradovani slasticama koje susrcem darovali dobri ljudi. Podjelapaketića upriličena je prošlog viken-da pod geslom „155 paketića za jed-nako toliko osmjeha“. M. S.

Iu 2010. godini predCazinjanima su brojna kulturnadešavanja. Njihov nosilac je

Dom kulture Cazin u čijoj će Galerijić 27 j biti t lj i l

njima je nagrađivan za pojedinačnefotografije i kolekcije fotografija. Zarad „Venecijanska priča“ 2006. godi-ne dobio je nagradu „CollegiumA ti ti 2006“ k j d dj lj j

VIŠE OD DESET GODINA poslovanja bez ijedne afere

Bruto dobitTurkish ZiraatBanke Bosnia u

šl j di i

“

Turkish Ziraat Bank Bosnia unatoč krizi otvara nove poslovnice

Sastanak šefova općinskih službi za opću upravu i društvene djelatnosti

Prikupljeni slatkiši za 155 mališanaiz socijalno ugroženih porodica

Humana akcija„Paketići za sve“

Bogata kulturna dešavanja i u 2010. godiniNajava izložbe fotografija „Istanbul“autora Amera Kapetanovića

Edukacija polaznika “Male škole pčelarstva”

Turkish Ziraat Bank

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 1848 BihaćReprezenT

U srijedu je u Bihaću boravioDavid King, direktor projektaFIRMA, koji su pokrenuli USAID iSIDA. Tom prilikom King je u kabine-tu načelnika općine Bihać HamdijeLipovače prezentirao program, raz-vijen kao odgovor na uvećane potre-be BiH, kako bi se ubrzao ekonom-ski rast, te što prije dostigla ekonom-ska samoodrživost. FIRMA (Fost-ering Interventions for Rapid Market

Advancement), koji finansirajuUSAID i SIDA, program je pomoćirazvoja preduzeća u drvnoj industriji, turizmu i lakoj prerađivačkoj indu-striji. Ovo je petogodišnji projekatvrijedan 21 milion dolara.

Cilj ovog američko-švedskogprojekta je podrška ekonomskomrazvoju i većem zapošljavanju u ovatri sektora, koji zajedno čine blizu jedne četvrtine bruto državnog

proizvoda, te više od jedne trećinenjegovog izvoza.USAID i SIDA, partneri su i u

kreiranju i implementaciji četverogo-dišnjeg, 14 miliona dolara vrijednogprojekta FARMA, za razvoj tržišnepoljoprivrede. Cilj ovog projekta jeda ubrza održivi ekonomski razvojpoljoprivrede i proizvodnje hrane uBiH putem ekološki održive i tržišnokonkurentne proizvodnje, prerade i

prodaje poljoprivrednih proizvoda.USAID je za jednog od svojih part-

nera na ovom projektu odabraoPLOD Centar. R. K.

Prezentiran program ekonomske samoodrživosti u okviru projekta FIRMA

Ekonomska tranzicija i samoodrživost

Općinski načelnik mr.Hamdija Lipovača i pomoćnicanačelnika iz Službe opće upravei društvenih djelatnosti IzoldaOsmanagić, sastali su se u srijedu sa studentima koji su dobit-nici općinske stipendije za aka-demsku 2008/09. godinu.

- Dobro je da se stipendije

već godinama dodjeljuju naj-uspješnijim studentima, jer 200 KM je danas veliko ola-kšanje za roditelje. Nemojtedopustiti da je izgubite. Velika je prednost što stičete pravona stipendiranje do kraja stu-dija, s tim da redovno morateobavljati svoje obavezeprema fakultetima, kazao jeovom prilikom okupljenim sti-pendistima načelnik Lipovača.Jedna od dobitnica stipendije jei Izeta Nanić, studentica IIIgodine Pravnog fakulteta uBihaću.

-Stipendija mi svakakopuno znači, te ovom prilikom

želim zahvaliti načelniku

Lipovači i Općini Bihać štosam od velikog broja stude-nata koji su aplicirali za sti-pendiju upravo ja jedna odsretnih koja je istu i dobila,kazala je vidno usrećena Izeta.Sestre Ines i Maja Kosatica,uveliko su usrećile svoje rodite-lje, jer su obje dobitnice općin-ske stipendije. Ines je studenti-ca Ekonomskog fakulteta uBihaću, a Maja je IV godinaFarmaceutskog fakulteta uSarajevu.

-Sarajevo je skuplji gradza život nego Bihać i svakakoda sam sretna što je mojimroditeljima olakšano financi-

ranje mog i sestrinog studija.Nije lako u jednoj kući financi-rati dva studenta istovreme-no, kazale su sestre Kosatice.

Ovom prilikom, ukupno je dodi- jeljeno 20 stipendija, što pred-stavlja 120 hiljada KM izdvoje-nih sredstava iz budžeta OpćineBihać.

Potpisani ugovori podrazu-mijevaju retroaktivno dobivanjepo 200 KM u deset mjeseci,navedene akademske godine.Ovim Općina Bihać, financiracirka 100 studenata, kako onihkoji studiraju u samom Bihaću,tako i onih, na drugim univerzi-tetima širom BiH. Rusmir K .

Dvadeset studenata dobilo stipendije za akademsku 2008/09. godinu

Za stipendije iz budžeta izdvojeno 120 hiljada KMPredsjedavajući Općinskog vijeća Bihać, Ivan

Prša, sazvao je 22. sjednicu Općinskog vijeća začetvrtak, 28. januara ove godine, s početkom u 9:00sati, u Salonu za vjenčanja Općine Bihać. Od ukupnodvanaest planiranih tačaka dnevnog reda, izdvojitćemo samo neke, koje će se obrađivati na zakazanojsjednici, a riječ je o Prijedlogu Odluke o izmjenama idopunama Odluke o građevinskom zemljištu, u kojojdolazi do izmjene koeficijenata za obračun ukupne

neto površine objekta, a koje utječu na obračunnaknade za uređenje gradskog građevinskog zemlji-šta.

Pored ostalog na 22 sjednici Vijeća biće govora i ozaključcima na davanje saglasnosti na izmjene i dopu-ne Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaci- ji javnih ustanova, kao i Odluka o potvrđivanju rezulta-ta Izbora u mjesnim zajednicama i članovima savjetamjesnih zajednica. Na ovoj sjednici razmatrat će se iprogram rada Općinskog vijeća za 2010. godinu. R. K.

Sjednica Općinskog vijećanajavljena za 28. januar

Općina Bihać u julu prošle godi-

ne, aplicirala je na javni pozivraspisan od Ministarstva za ljudskaprava i izbjeglice BiH, s ciljem realiza-cije akcionog plana potrebe Roma, usegmentu stambenog zbrinjavanja.Vrijednost ovog projekta, koji će bitisufinansiran uz pomoć Švedske raz-vojne agencije „SIDA“, iznosi 375.000KM. Učešće Općine bit će sadržano usvim relevantnim aktivnostima u vezi s

stambenog statusa, te odrediti prio-

riteti i način rješavanja njihovogstambenog pitanja, izjavila je IzoldaOsmanagić, pomoćnica načelnika izSlužbe opće uprave i društvenih dje-latnosti. Općina Bihać jedina je koja jeapliciranjem s navedenim sredstvimaprema resornom ministarstvu podrža-na u cijeloj sumi.

Krajem februara sredstva će bitina raspolaganju Općini Bihać i tad će

2009. godine, kazao je načelnik

Lipovača ovom prilikom. Kad je upitanju financiranje boračkih udruže-nja obzirom na krizu i umanjenopunjenje budžeta kako se čulo nasastanku i tu se moralo ići s jednomdozom uštede. Po Zakonu je propisa-no koja se udruženja moraju financi-rati, a i ostalima će se pomoći kolikoOpćina bude u mogućnosti.

M ti d K t ij

da će dati podršku svakoj opciji koju

dogovore i usuglase u Koordinacijiboračkih udruženja općine Bihać. Iovom prilikom je istaknuto da seboračka udruženja trebaju ujedinja-vati, kako bi se dio kolača namijenjennjima mogao adekvatno dijeliti.

Stvaranje sve većeg broja udru-ženja značilo bi logično u krajnjemslučaju manje novca za sva udruže-nja odnosno a financiranje onih a

Zbrinjavanje 25najugroženijih porodica

Projekat stambenogzbrinjavanja Romavrijedan 375 hiljada KM Problemi oko provođenja

Zakona i financiranja udruženja Na sastanku je između

ostalog bilo riječi osprovedbi Zakona o

dopunskim pravima boraca,oslobađanju naknada zalegalizaciju, rješavanju

spomen-sobe 92.- 95., kaoi financiranju rada boračkih

udruženja. I ovom prilikom jeistaknuto da se boračka

Sastanak načelnika Lipovače i predstavnika Koordinacije boračkih udruženja

Hamdija Lipovača u razgovoru sa Davidom Kingom

Potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija

Dobitnica stipendije Izeta Nanić

Dobitnica stipendije Maja Košatica

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 9anski Most ReprezenT

Načelnik dr. Sanjin Halimović

potpisao je u utorak Protokol o sara-dnji između Općine Sanski Most iRegije Piemonte, Republika Italija.Općina Sanski Most, s projektom„Izrada Regulacionog plana turisti-čkog kompleksa Kamengrad“, u okvi-ru Programa razvoja agro-turizma uplaninskim područjima BiH, nalazi se

u grupi od osam općina na području

BiH u pomenutom projektu.Očekuje se konačno odluka oodobravanju sredstava od straneMinistarstva za vanjske posloveRepublike Italije, a implementaciju ćevršiti Regia Piemonte putem UredaAntena Piemonte čije sjedište senalazi u Zenici. Ovaj Projekat treba

doprinijeti bržem razvoju turističke

ponude kao jednog od osnovnih stra-teških ciljeva u razvoju SanskogMosta.

Vrijednost Projekta iznosi oko170.000 KM koje će biti upotrijeblje-ne, pored ostalog, i za infrastrukturnouređenje na lokaciji Kamengrada.

Z. Č.

Općina Sanski Most graditće za osobe romske popu-lacije stambene jedinice

na području sanske općine, a projekatće finansirati državno ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice. Ukupna vrijednost projekta, prema riječimanačelnika općine Sanski MostSanjina Halimovića, iznosi 150 hilja-

da KM.-Visina odobrenih sredstavaodgovara iskazanim potrebamaromske populacije. Nakon što obja-vimo poziv za aplikaciju korisnika,

saznat ćemo kakvo je stvarno sta-nje, rekao je načelnik Halimović. Kaomogući problem načelnik je naveomogućnost neregulisanih imovinsko-pravnih odnosa i statusa zemljišta nakojem bi se eventualno gradile stam-bene jedinice za sanske Rome. Bezpravno čiste situacije u ovom seg-mentu neće se moći zadovoljiti kriteri-

ji za dobivanje sredstava.Prije rata u sanskom selu Šehovciegzistiralo je malo romsko naselje.Danas se na tom prostoru nalazilokalna deponija, a nejasan je i status

zemljišta. Nakon rata nekoliko Roma je izgradilo kuće, ali se jedan dio san-skih Roma obratio općinskoj admini-straciji za pomoć u stambenom zbri-njavanju, koji bi mogli biti tretiranipomenutim projektom ukoliko udovo-lje kriterijima i dođe do realizacijeistog.

-Činjenica je da oni trenutno

nisu stanovnici našeg grada, ali ćemorati potpisati izjave da će ostatiživjeti u Sanskom Mostu, ako želeući u projekat izgradnje kuća,dodao je na kraju Halimović. Z. Č.

Problem su neregulisaniimovinsko-pravni odnosi

Izgradnja romskih kuća vrijedna 150 hiljada KM

Predstavnici Asocijacije mladihSDA Sanski Most su pedijatrijskomodjelu Opće bolnice u SanskomMostu uručili vrijednu donaciju.Ovo je bila jedna u niza akcija kojesu do sada organizovali mladi ove

političke partije. Članovi Asocijacije

mladih SDA vlastitim sredstvimanabavili su hiljadu katetera u vrijed-nosti od preko dvije i pol hiljademaraka, a kompletnu donaciju suuručili Pedijatrijskom odjelu sanskebolnice.

Prema riječima predsjednikaasocijacije, Mirze Kambera, ciljovih aktivnosti je isticanje značajaOpće bolnice u Sanskom Mostu zasve njene građane. Kamber je

dodao kako se radi o nastavkuuspješne saradnje koju su u pro-teklom periodu uspostaviliAsocijacija mladih SDA i Opća bol-nica Sanski Most. NačelnicaPedijatrijskog odjela ove zdrav-

stvene ustanove, dr. Elvira

Serdarević, zahvalila je na donaciji te istakla kako će ona imati velikiznačaj za osoblje i pacijente.

Članovi Asocijacije mladih SDAu proteklom periodu realizirali suniz aktivnosti čiji je cilj bila pomoćradu Opće bolnice u SanskomMostu, a jednu veoma zanimljivuideju u ovoj zdravstvenoj ustanoviplaniraju realizirati u narednomperiodu. Z. Č.

Donacija Asocijacije mladih SDA Općoj bolnici

Hiljadu kateteraPedijatrijskom odjelu

Predstavnici najveće domaće farmaceutske kompanije„Bosnalijek“, uručili su donaciju u lijekovima Nevladinojorganizaciji „Feniks“. Radi se o akciji koja je realiziranazahvaljujući federalnom radiju. Predstavnici „Bosnalijeka“uručili su lijekove u vrijednosti od oko dvije hiljade maraka.

Predstavnik ove farmaceutske kompanije, GordanPašalić istakao je nadu kako će ova donacija pomoći uradu „Feniksa“, u čijem sklopu djeluje starački dom i kojabrine o velikom broju starih i iznemoglih lica kojima jeneophodna ovakva vrsta pomoći.

Direktorica Nevladine organizacije „Feniks“, AdisaHotić, istakla je kako se radi o vrlo značajnoj donaciji koja je nastala na osnovu potreba ove ustanove, te da ćemnogo značiti njihovim štićenicima. Z. Č.

Vrijedna donacija „Bosnalijeka“Nevladinoj organizaciji „Feniks“

Vozači u zdravstvu obilježili svjetski dan vozača 15. januar

Brzina i vozačke vještine - faktori

PRESUDNI ZA LJUDSKI ŽIVOT

Stanje bezbijednosti napodručju općine SanskiMost u toku protekle kalen-

darske godine bolje je nego u ranijimgodinama, ocjena je nadležnih u

toga evidentirano i jedno krivično djeloubistva, te ubistva u pokušaju.

-Još uvijek tragamo za licem iliviše njih koji su pokušali ubistvopravoslavnog svećenika u

ljudi, kao što je proizvodnja i stavljanjeu promet opojnih droga. Takvih djelaukupno je registrovano 47, a najbrojni- ja su krivična djela protiv imovine.Pijalić je istakao kako u protekloj godi-

Stabilno stanje sigurnosti na području Treće policijske uprave

Smanjen broj težih krivičnih djela

Potpisan Protokol o saradnji između Općine i talijanske regije Piemonte

Saradnja u programu razvoja agro-turizma

Prilikom uručivanja donacije

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18410 BužimReprezenT

JUSUFOVIĆI - Već smo pisali daroditelji učenika iz Mjesne zajedniceJusufovići iz općine Bužim nisu daliizvjesno vrijeme svojoj djeci da poha-đaju nastavu iz razloga što je jednaučionica u Osnovnoj školi ElkasovaRijeka data Domu zdravlja Bužim zaambulantu porodične medicine, aučenicima je radi toga uvedena trećasmjena.

Nakon takve reakcije, učenicima

je iznađen prostor za učionicu, mada,

prilično neadekvatan, jer je mali itreća smjena je ukinuta, ali su rodite-lji Jusufovića bili kategorični da usklopu škole ne smije biti ambulanta itražili su da se prestane sa radovimai pregrađivanjem jednog dijela školeu ambulantu. Unatoč nekoliko održa-nih sastanaka sa načelnikom općineMirsadom Šahinovićem, predsta-vnicima škole i Doma zdravlja, teroditeljima, nije postignut konačan

dogovor u vezi ovog problema.

Ipak, roditelji Jusufovića su prista-li da do polugodišta šalju svoju djecuu školu, ali ukoliko se ovaj problemne riješi ispisat će svoju djecu izškole i upisati ih u druge škole, što nislučajno nije rješenje, već i te kakousložnjava ovaj problem. Čudi među-tim zašto ne reagira Ministarstvoobrazovanja USK-a, te zašto seMinistarstvo zdravlja USK-a ne pobri-ne da se ovdje izgradi novi objekat

ambulante. Još je čudnije da po

nekim mjestima imaju odavno ade-kvatne prostorije za ambulante, kaošto je Vrhovska, Brigovi - ali da veći-na tih ambulanti, osim Konjodora,ipak ne radi.

U svakom slučaju za očekivati je

da na sve ovo reagira Ministarstvoobrazovanja Unsko-sanskog kantonai pokuša na ljudski način riješiti ovajnemili problem, koji, nažalost, najvišešteti samim učenicima.

Nedžib V.

Nakon više sastanaka

postignut privremeni dogovor

Neprihvatljivaadaptacija jednog djela

škole u ambulantu

Nova škola u Elkasovoj Rijeci

ReprezenT: Odakle ideja da se bavi-te apstraktnim slikarstvom i nije li toveoma hrabar iskorak jednog umjetnika ?

Sead Emrić: U Traktatu o slikarstvuveliki Leonardo da Vinci je rekao da akoželiš da razumiješ slikarstvo, o tomemoraš 13 godina predano da učiš, dapostaneš osoba koja razumije tu estetskukategoriju, pa tek onda da se u tom medi-

ju ispriča i neka svoja priča.ReprezenT: Nekada si portretirao

turiste na moru, dakle, počeo si zarađiva-

ti svoj studenski džaparac na taj način, aonda skroz zanemario slikarstvo iz intere-sa i krenuo sa likovnim pravcem koji je bioprilično nejasan ljudima iz sredine u kojojživiš, a ipak si veoma uspio i čak zaintrigi-rao ljude svojim slikama. Zašto si ostaviorealizam?

Sead Emrić: Portretiranje slučajnihprolaznika za mene kao studenta je biloizazovan podsticaj jer se u kratkom roku

d blik blik ti lik k ji ć

imamo svoju najznačajniju postavku uAltes Rathaus u Linzu, u sklopu manife-stacije „Grad Linz - Evropski grad kulture“.

ReprezenT: Vaše izložbe su uglav-nom uvijek postavljane po tematikamagdje za određenu temu uradite velikiciklus slika. Koji su vam najdraži ciklusi?

Sead Emrić: Na početku smo spo-menuli da je moje slikarstvo apstraktno isimboličko, ali to nije baš tako, moje sli-karstvo je uvijek našlo svoje temelje uistrajnom istraživanju kulture Bosne. Od

niza ciklusa izdvajam cikluse „Ajvatovica“,„Počiteljski obluci“, „Summa Bosniaca“ idrugi..

ReprezenT: Dobitnik ste najvećegkantonalnog priznanja za kulturu. Šta vam

je to priznanje donijelo?Sead Emrić: To priznanje, kantona-

lnu Plaketu, sam dobio prije 11 godina,ono mi je nažalost zatvorilo sva vrata onihnadležnih institucija koje su trebale da meb i ij t

potom.ReprezenT: Pokazali ste se kao

veoma dobar organizator kulturnih aktiv-nosti od ideje do realizacije, ali imam osje-ćaj da to oni koji trebaju da uvažavaju i neznaju to uvažavati, već ne pitajući čestosrljaju i čak prave krupne greške. Da li jeto tačno, i ako jeste, što takvima poruču-

jete?Sead Emrić: Takva je naša hirovita

Krajina, puno sam izgubio vremena uborbi da se naprave institucije u kulturi od

interesa za zajednicu. Sa ove distanceimam osjećaj da su to ljudi iz svojihneznanja i lijepo urađenih zabluda sveporušili tako da sam i ja počeo zaboravlja-ti sve te svoje pokušaje... Ali ipak i ubudućnosti sam spreman da za standardeu kulturi moje Bosne i Bošnjaka dammaksimalan doprinos.

ReprezenT: Na polju likovne umjet-nosti postigle ste vrhunske rezultate, ali i

ki d i ti k lt t

djecom pješice u proljetnim predvečerjimaodšetamo na akšam namaz u Staru drve-nu džamiju. Bužimu bi od srca ponudio iviše kada to bude spreman primiti.

ReprezenT: Dugogodišnji ste pred-sjednik bužimskog „Preporoda“, koji jetakođer imao uspjeha. Trenutno niko neželi da prihvati voditi „Preporod“ , zbogčega?

Sead Emrić: „Preporod“ je zamišljenkao ešalon dobrovoljaca u afirmaciji i pro-dukciji bošnjačke kulture i onaj ko ne

može podnijeti stalno dobrovoljno žrtvo-vanje i ulaganje nije spreman za ovaj iza-zov.

ReprezenT: Bili ste na izbornoj skup-štini matičnog odbora „Preporoda“ Bosnei Hercegovine. Ko je izabran za predsjed-nika, te šta očekujete od „Preporoda“uopće u Bosni i Hercegovini?

Sead Emrić: Dosadašnji predsjednikdr. Šaćir Filandra u svom izvještaju za

t kli d t j j t

Zaista, dokle se stiglo sa time?Sead Emrić: Po novim planovima

biblioteka će raditi u Domu kulture koji jeu izgradnji. Do sada sam preko programai projekata prikupio oko 2000 knjiga, a poZakonu potrebno je prikupiti minimalno4000 da bi se biblioteka otvorila javnosti.Do sada nisu izdvajana sredstva izbudžeta Općine Bužim za knjižni fond.Puno sam uradio na obradi knjiga koje sudošle u biblioteku.

ReprezenT: Gradi se Dom kulture i

koliko je poznato u prizemlju će biti grad-ska kafana i biblioteka, a neće biti galeri- je. Bila je to jedinstvena šansa da Bužimdobije galeriju, ali se očito nije imalosluha. Da li je po vama u redu da bibliote-ka ostane tamo gdje jeste, a da Dom kul-ture u prizemlju ima galeriju, koja bi bilavišenamjenska?

Sead Emrić: Volio bi da Bužim imaGradsku galeriju.

R T Št bi t dl žili d

Intervju: Sead Emrić je rođen u Bihaću 1965. godine, a školovao se u Jezerskom,Bosanskoj Krupi i Banja Luci. Prvi likovni pokušaji urađeni su podno

starog Castrum Hiesera, a prva znanja o umjetnosti i kulturi umjetnikspoznaje u srednjoj školi. O fenomenu bosanske duhovnosti pretoče-noj u formu umjetnosti učio je u Banja Luci u ateljeima BekiraMisirlića, Tomislava Dugonjića... Cijeli život posvetio je izučavanjuumjetnosti, a od ove jeseni svakog četvrtka pohađa školu grafikekoju organizira Međunarodni grafički likovni centar u Ljubljani.

Živi u Bužimu sa suprugom Halidom, kćerkom Merjemom i sinovi-ma Harunom, Hadžemom i Hazerom.

VOLIO BIH DA BUŽIMBIH DA BUŽIMIMA GRADSKU GALERIJU

Sead

Emrić,likovni umjetnik,član ULUBIH-a, isavjetnik Općinskognačelnika za kulturu

Razgovarao: Nedžib VUČELJ

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 11ljuč ReprezenT

V

I

J

ES

T

I

BIHAĆ:

Protest Udruženja radnika„RK Beograd“ Bihać

Koordinacija udruga HVO-a proisteklih iz domovinskoga rata iMjesna zajednica Vedro Polje, pod pokroviteljstvom dopredsjedavaju-ćega Općinskog vijeća prof.Franje Jurića, prigodno suobilježili petnaestu godišnji-cu oslobođenja VedrogaPolja i podplješevičkog pla-toa u domovinskom ratu.

Okupljenima se u imeOrganizacionog odboraobratio Tomislav Dujmović koji je zajedno s dopredsjedavajućimOpćinskog vijeća Franjom Jurićem, ratnim zapovjednikom 2.Pješačke satnije HVO-a Vedro Polje Vladom Jurićem i ratnim doza-

povjednikom GS HVO regije Bihać Franjom Grgićem, te bivšim bor-cima, na zapovjednom mjestu 2. Satnije oživio uspomene na teškeratne dane i oslobađanje Vedroga Polja i podplješevičkog platoa.

Potpomognuti pripadnicima 501. Slavne brigade 5. Korpusa Armije BiH, pripadnici HVO su 13 tj. 14. januara izveli kontranapad teuspjeli vratili izgubljene teritorije i oslobodili ovo područje. Jurić seovom prilikom zahvalio svima na doprinosu oslobađanju VedrogaPolja, pogotovo, braniteljima koji su za domovinu položili svoj život.

R. K.

VEDRO POLJE - BIHAĆ:

Obilježena 15. godišnjica oslobođenja Vedrog Polja i podplješevičkog platoa

BIHAĆ:

U Ključu je održan sastanak načel-

nika općina Ključ i Bosanski Petrovac sciljem poboljšanja saradnje susjednihopćina prije svega na poljima katastra ipravobranilaštva. Ovom prilikom predlo-žena je ideja uspostave zajedničkogpravobranilaštva za obje općine budućida Bosanski Petrovac trenutno nemaOpćinsko pravobranilaštvo.

Načelnik općine Ključ mr. OsmanĆehajić je u duhu dobre saradnje dvajususjednih općina podržao ovu ideju tese slaže da se kod Općinskih vijeća

Ključa i Bosanskog Petrovca pokretnepotrebna procedura. Načelnik petrova-čke općine Ermin Hajder pored ovogazatražio je pomoć ključke općine i kada je u pitanju katastar nekretnina. OpćinaKljuč spremna je i na ovom polju pomo-

ći svojim susjedima, a stručni saradnik

za geodetske poslove i katastar nekret-nina će posjetiti općinu BosanskiPetrovac, vidjeti stanje tamošnjeg kata-stra i predložiti konkretne mjere kako dase što bolje organizuje rad ovog kata-stra.

U idućih sedam dana općinski pra-vobranilac i stručni saradnik za geodet-ske poslove i katastar nekretnina posje-tit će općinu Bosanski Petrovac kako bidobili uvid u stvarno stanje katastra ipravobranilaštva ove općine. F. B.

Otpušteni radnici Drvne industrijeSanica u kojoj je proglašen stečaj, njih130 okupilo se prošle sedmice uMjesnoj zajednici Sanica kako bi sedogovorili šta da se poduzme i kakodalje. Većina njih potražuje desetak lič-nih dohodaka, otpremnine i ostalapotraživanja, te kako su neki otpušteni

ranije, a neki kasnije, dogovorili su seda sačine listu potraživanja i za svakogradnika pojedinačno.

-Mi ne smijemo u stečajnompostupku ostati bez ičega, ako trebaspremni smo ući u fabriku nasilno, iliizići na ceste da protestujemo, kazao je predsjednik Sindikata Esad Šulić.Stečajni postupak je u toku, a glavno

ročište je zakazano 5. februara uKantonalnom sudu Bihać. Bivši radniciće iz svojih redova izabrati stečajnepovjerioce, ali samo dvojicu, jer se nji-hova potraživanja ubrajaju u „manja“.

Najveći potražioci su banke, dobav-ljači i kompanija Global Ederli Holding,koja je bila kupac Drvne industrije„Sanica“ i u koju su, kako tvrde, bili ulo-žili 15 miliona maraka. F. B.

Otpušteni radnici Sanice odlučni da ne ostanu bez ičega

U toku stečajni postupak

Federalni premijer Mustafa Mujez-inović i federalni ministar energije,rudarstva i industrije Vahid Hećo

ma konzorcija.Prema Informaciji, kao prioritetni elek-

troenergetski objekti za izgradnju, predviđeno je šest termoelektrana, 14 hidroelektrana,šest vjetroelektrana i 25 mini hidrocentrala.Svi potencijalni objekti su uključeni u Strateškiplan i program razvoja energetskog sektoraFBiH kojeg je usvojio i Parlament FBiH. UStrateškom planu u nove hidroenergetskeobjekte čija se izgradnja predlaže do perioda2020.-2030. godina, predviđena je i HE Ključ,

odnosno rijeka Sana, instalirane snage 49megavata s godišnjom proizvodnjom od 210gigavata. Ključani, pritisnuti teškim ekonom-skim prilikama, sve češće spominju ovu branukao prijeko potrebnom za napredak grada.Iako se narod jednom izjasnio na protestima ireferendumu, ispostavilo se da ih Vlada nećeni pitati.

Problem eklektične energije inače, jeveoma širok, moglo bi se reći svjetski pro-

prioritet kada je u pitanju sveukupni razvoj pri-vrede jer isti može snažno doprinijeti razvojusveukupnog ekonomskog napretka u BiH.

Naravno, ovdje je riječ o projektima začiju realizaciju bi trebalo tražiti saglasnostlokalne zajednice i odluku donositi zajedno sgrađanima i organima lokalne zajednice kao usvim civiliziranim, demokratskim zemljama.Poučeni iskustvom, teško je povjerovati da će

Sastanak načelnika Ćehajića i kolege Ermina Hajdera

Uzajamna saradnja i pomoć u raznim oblastima

Vladi FBiH prioritet izgradnja elektroenergetskih objekata

Projekti za čiju realizaciju je neophodnaSAGLASNOST LOKALNE ZAJEDNICE

Prema Informaciji koju jenedavno usvojila Vlada

FBiH kao prioritetnielektroenergetski objekti za

izgradnju, predviđeno ješest termoelektrana, 14

hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 25 mini

hidrocentrala. Svi potencijalni

objekti su uključeni uStrateški plan i program

razvoja energetskog sektoraFBiH kojeg je usvojio i

Parlament FBiH.

Ispred nekadašnje Robnekuće „Beograd“ u Bihaću, bivši

radnici ove firme su u utoraktačno u podne mirnim prosvjedi-ma dali potporu svojim kolegamaiz Robne kuće Zenica, koji prote-stiraju zatvoreni u zgradi Robnekuće „Beograd“ već osam dana.

-Mi smo u najtežem položaju od sve četiri beogradske robnekuće u BiH. Naše kolege u Zenici podržavamo, ali su i oni imalisreću da nemaju tako haotično stanje kao mi ovdje. Nisu biliopterećeni kao mi hipotekama i kreditima. Za nas je 01. jula 2005.godine, kada je izvršena hipoteka nad našim objektom i kadasmo fizički istjerani iz objekta, dan zločina , kazala je SafetaSmailagić, predsjednica Udruženja radnika „RK Beograd“ Bihać.Inače, protest radnica zeničke Robne kuće „Bosna“ u Zenici nastav-ljen je i dalje. Naime, tokom protesta dvadeset kolegica je ostalozabarikadirano u objektu, dok su one koje su iz zdravstvenih razloganapustile ranije objekt, u kojeg nisu mogle natrag, pokušale razgova-rati sa načelnikom Zenice Husejinom Smajlovićem. Nakon sastan-ka, osmog dana protesta, radnike je konačno posjetio i Smajlovićkojeg građani svakodnevno prozivaju, smatrajući ga odgovornim zaovu situaciju. Pomenuti susret nije donio ništa novo. Radnice i daljeostaju u prostoru VF-a i kako su rekle, nemaju namjeru izaći. R. K.

Radnici “Sanice”

PremijerMujezinović

želiintenzivirati

aktivnostina izgradnji

hidro-elektrana

u BiH

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18412 Bosanska KrupaReprezenT

IVANJSKA - Dva su povoda zbogkojih je predsjedavajući Općinskogvijeća Bosanska Krupa DragoljubSrdić, zajedno sa federalnim posla-nikom u Domu naroda, MladenomLonićem, organizirao posjetuMjesnoj zajednici Ivanjska u prisu-

stvu vijećnika SDP-a i delegacijeopćinskog odbora ove partije. Prvirazlog je pismo mještana ovog selakoje je upućeno u kantonalni odbor SDP-a, a tiče se dugogodišnje nebri-ge za razvoj ovog područja, a drugi jerekonstrukcija dijela puta koji je zavrijeme posljednjih poplava u potpu-nosti uništen.

Posljednjih deset godina, po riječi-ma mještana, Ivanjska je za lokalnuzajednicu bilo pravo selo na krajugrada, ili bolje, na kraju srca.Uvjetovalo je to da se svega oko četi-risto pedeset stanovnika vrati svojimkućama, većinom starih i mještanasrednje dobi. Broj mladih koji svojusudbinu vezuju za ovo selo svakod-nevno opada jer, razvoja poljoprivre-de, na ovom prirodno najpogodnijemdijelu, gotovo i nema, a malo ko uspije naći radno mjesto u općiniBosanska Krupa.

-U ovo selo dolazi se samo uočiizbora, svi načelnici i političke par-

tije iz Krupe i susjedne novskeopćine sve obećaju, dobiju glaso-ve i više se ne pojave. Mještaniostaju bez adekvatnog puta, bezpitke vode, bez ambulante, dru-štvenog doma, bez ulaganja upoljoprivredu i mogućnosti da nasvojoj zemlji zarade. Većina stano-vnika živi od onog što uspije zasi-

jati i uzgojiti. Po našoj mjesnojzajednici se otvaraju kamenolomiiznad glavnog napajališta vodom,dižu se farme koza bez naše sagla-snosti, tako da s pravom smatra-mo da smo zanemareni i ostavljenida život tražimo na nekom drugommjestu. Mi nismo građani već obi-čna glasačka mašinerija za politi-čare, neke su od riječi koje su semogle čuti od mještana.

Prihvatajući primjedbe žiteljaIvanjske, shvatajući njihovu revoltira-nost, predsjedavajući Općinskog vije-ća Srdić je obećao da će se u ovojgodini urediti kvalitetno snabdijeva-

nje lokalnih puteva dovoljnim količi-nama pijeska za nasipanje, ali daudio mještana u njegovom nasipanjune smije izostati.

Zastupnik u Kantonalnoj skupštinii delegat u Domu naroda FederacijeMladen Lonić je doprinio da sastanakdonose i konstruktivne zaključke. Zaovu godinu, u veoma složenoj eko-nomskoj situaciji, obećao je da će saopćinskim načelnikom i višim nivoimavlasti pokušati snimiti stanje, izraditi

projekat i kvalitetno sanirati dio putaneposredno iza ivanjskog mosta, teiznaći sredstva da se izradi idejnorješenje za vodosnabdijevanje cijelemjesne zajednice. Sa mještanimaIvanjske mišljenja su razmijenili iopćinski vijećnici Muhidin Šertović,Adis Džafić i Husein Gerzić, obeća-vajući da će u okviru rasprave oPrijedlogu budžeta založiti za uvršta-vanje sredstava za projekte uIvanjskoj. Dževada ŠTANCL

Ivanjska je za lokalnuzajednicu bilo pravo selo

na kraju grada, ili bolje, nakraju srca. Uvjetovalo je to

da se svega oko četiristopedeset stanovnika vratisvojim kućama, većinomstarih i mještana srednje

dobi. Broj mladih kojisvoju sudbinu vezuju zaovo selo svakodnevno

opada jer razvoja poljopri-

vrede, na ovom prirodnonajpogodnijem dijelu,

gotovo i nema, a malo kouspije naći radno mjesto u

općini Bosanska Krupa.

Članovi Udruženja „Lipa“ iz BosanskeKrupe protekle sedmice su održali prvo od triplanirana savjetovanja u zimskom periodu zabosanskokrupske pčelare. O svojim iskustvimau proizvodnji meda, načinu pravljenja, postav-

ljanja i održavanja košnica na savjetovanju jegovorio pčelar Jovo Adamović, koji na podru-čju općine trenutno ima oko 150 košnica. Drugidio savjetovanja je bio posvećen postizanjustandarda za kontrolu kvalitete i čuvanju pčeli-njih proizvoda, a predavač je bio predsjednikUdruženja pčelara „Lipa“, Hajrudin Krupić,koji proizvodnju meda realizira u stotinu dvijevlastite košnice. Od uspješnijih pčelara u tokuprošle godine istaknut je i Ahmet Salihović sastotinu košnica, zatim Husein Redžić, te Dedoi Mujo Mesić.

Iako se posljednjih godina mnogo učinilona promociji i animiranju građana za proizvo-dnju meda, te usprkos činjenici da je njihovbroj svake godine veći, bosanskokrupski pče-lari nisu uspjeli dobiti ni marke poticaja zaproizvodnu iz kantonalnog budžeta, jednosta-vno iz razloga što je Vlada USK-a propisala da

se poticaji daju po kilogramu predanog meda,a ne po košnici, kako to čine u većini bh kanto-na. I pored toga, angažmanom članova ovogdruštva, kao i aktuelnog predsjednikaKantonalne organizacije, SulejmanaAlijagića, bosanskokrupski pčelari su nado-mak sna da postanu robni proizvođači. Iz pro-šlogodišnjih aktivnosti uspjeli su za potrebeedukacije članova kupiti laptop i projektor, teorganizirati zimsko savjetovanje za svoje čla-nove.

Na prvom savjetovanju članova pčelarskogUdruženja „Lipa“ savjetodavci su bili najuspje-šniji lokalni proizvođači meda, a na druga dvaplanirana, predavači će biti naši i inozemnistručnjaci za ovu oblast. Dževada Š.

Održano jednodnevno savjetovanje bosanskokrupskih pčelara

Najviše učimo razmjenjujući

iskustva i znanje Nedavno osnovano Pla-ninarsko društvo „Grmeč“Bosanska Krupa, sudeći pointeresovanju Krupljana, većposlije nekoliko mjeseci radamože se pohvaliti velikim bro- jem članova, brojnim planina-

rskim izletima, dobrom orga-nizacijom rada i ambicioznimplanovima za ovu godinu.Više od stotinu planinara,desetak kraćih izleta na viso-ve krupske općine, kao pri-premnih izleta i aktivnosti kojeslijede već od proljeća, samosu dio onoga što je upisano iuslikano u albumu ovog dru-štva. Planinari i planinarkedruštva, od sedam do sedam-deset godina, obišli su Šilju,Radićke u vale, VreloKrušnice, Pučenik, a uskoroplaniraju osjetiti i najviše vrho-ve Grmeča i planina u bližojokolini.

-Šilja, to je vrh koji je

sviju nas najviše oduševio, jer smo penjući se podGomilu uspjeli sa jednog

mjesta vidjeti cijeli kanjonUne, mada ne treba zane-mariti i sve ono što smodoživjeli na pohodu uRadićke uvale na visini od890 metara, po snijegu iledu, u mirnoj i nedirnutojidili šume i zime, kazali suovom prilikom predsjednikdruštva Nijaz Tatarević,vodič Haško Šarić i bračni

par Mesić, koji nije promašioni jedan dosadašnji izlet.

Osim povezivanja i sara-

dnje sa sličnim društvima,uvezivanjem s planinarskimdruštvom BiH, članovi ovogUdruženja pripremaju i brojneaktivnosti na edukaciji člano-va, zaštiti prirode i promocijizdravog načina života, a sanim je da iznađu sredstva zagradnju planinarske kuće nanekoj od grmečkih lokacija.

Dž. Š.

Dokazala se opravdanost osnivanja Planinarskog društva „Grmeč“

Izleti, edukacija članova iambiciozni planovi Društva

Sahranjen općinski vijećnik Ibrahim JašaragićKulturno-umjetničko društvo „Grmeč“ aktivno unatoč otežanoj financijskoj situaciji

Intenzivne pripreme entuzijasta za 2010 godinu

Predstavnici Općinskog vijeća i federalni poslanik Lonić obišli mještane Ivanjske

Građani služe samo kao glasačka MAŠINERIJA

Prilikom posjete mještanima Ivanjske

Članovi Planinarskog društva „Grmeč“

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 13osanski Petrovac ReprezenT

Cijenjeni građani, cijenjeni poljoprivredni-ci Velike Kladuše,

Došlo je vrijeme da vas ovim saopćenjemobavijestimo da je ovo Udruženje zahvaljuju-ći razumijevanju Općinskog vijeća, te osob-nom razumijevanjem načelnika AdmilaMulalića uz financijsku podršku u iznosu od83.700,00 KM (grant za poljoprivredu) u rece-sijskoj 2009. godini realiziralo planirane zada-tke.

Osobno nam je zadovoljstvo da cijenjeneproizvođače mlijeka, članove Udruženja,obavijestimo da je načelnik Admil Mulalićispunio obećanje, a Upravni odbor donioOdluku o formiranju revolving fonda „Farmer“za nabavku 20 komada visoko steonih junicasimentalske pasmine. Sredstva fonda„Farmer“ su operativna od 01. 01. 2010. godi-ne. Ovo je jedinstven primjer u FBiH i USK-u

da jedno poljoprivredno udruženje upravljasredstvima fonda, te da sredstvima raspolažeprema usvojenim kriterijima.

Zahvaljujući razumijevanju aktuelne pro-blematike u agraru općinske institucije su uzfinancijsku podršku ovom Udruženju omogu-ćile da raspolažemo značajnim sredstvima:

Pokretne strojnice za orezivanje papakagoveda sa modernom opremom za obreziva-nje 2 (dva) kompleta,

Da raspolažemo modernom opremom zaproizvodnju sira na poljoprivrednom gospo-

darstvu,Da je Udruženje suvlasnik 10 komada

visoko steonih junica, suvlasnička vrijednostće biti prebačena na revolving fond „Farmer“,

Da raspolažemo modernom komunikacij-skom opremom, kompjuterom, printerima idrugim kancelarijskim pomagalima,

Posebno ističemo da je ovo Udruženjenakon dodjele kancelarijskih prostorija odstrane Općine Velika Kladuša ostvarilo svojeciljeve i da se članstvu sa uspjehom pružajutehničke i savjetodavne usluge,

Sredstvima granta za poljoprivreduUdruženju je omogućena kolektivna posjetameđunarodnim sajmovima,

Udruženju su od strane Općine obezbije-đene izložbene prostorije na Međunarodnomsajmu EKOBIS - Bihać 2009. godine gdjesmo s uspjehom izložili proizvode voća, povr-ća, ljekovitog bilja i druge proizvode,

Udruženju su obezbjeđene prostorijeO ći C t k lt d k ti

Saopćenje za javnost

Udruženje

poljoprivrednika„Poljoprivrednik“ Velika Kladuša

Direktor projekta FIRMAdr. David King sasaradnicima posjetio je

općinu Bosanski Petrovac i prisu-stvovao sastanku sa općinskimnačelnikom Erminom Hajderomi pomoćnicom načelnika za raz-voj i poduzetništvo SenadomMehdin. Tom prilikom King jeprezentirao projekat FIRMA, raz-vijen kao odgovor na uvećanepotrebe BiH da ubrza ekonomskirast, te što prije dostigne eko-nomsku samoodrživost. FIRMA(Fostering Interventions for RapidMarket Advancement) kojeg fina-nsiraju USAID i SIDA je programpomoći razvoja preduzeća udrvnoj industriji, turizmu i lakoj

prerađivačkoj industriji. Radi se opetogodišnj em projektu vrijed-nom 21 milion dolara.

Cilj tog američko-švedskogprojekta je podrška ekonomskomrazvoju i većem zapošljavanju uova tri sektora koja zajedno čineoko jednu četvrtinu bruto držav-nog proizvoda, te preko jedne tre-ćine njegovog izvoza. BosanskiPetrovac svakako ima interesada nađe svoje mjesto u ovomprojektu, pogotovo u oblastidrvne industrije i turizma, ali sva-kako i u sestrinskom projektuFARMA, gdje su USAID i SIDAtakođer partneri u kreiranju iimplementaciji ovog četverogo-dišnjeg, 14 miliona dolara vrijed-nog projekta za razvoj tržišnepoljoprivrede. Cilj tog projekta jeda ubrza održivi ekonomski raz-

voj poljoprivrede i proizvodnjehrane u BiH putem ekološki odr-žive i tržišno konkurentne proiz-

vodnje, prerade i prodaje poljopri-vrednih proizvoda, a takođe će i oprojektu FARMA biti organiziranitematski razgovori.

Općinski načelnik će u nared-nom periodu pozvati sve podu-

zetnike iz oblasti drvne prerade,lake prerađivačke industrije i tur-izma, kako bi se zajedno utvrdili

način i obim učešća u projektuFIRMA ili prezentirala željaOpćine Bosanski Petrovac da senađe u ovom projektu koji je odvelikog značaja i interesa zasvaku lokalnu zajednicu, osobito

kada se uzme u obzir teško sta-nje bh privrede dodatno optere-ćene svjetskom krizom. Esad Š.

Direktor projekta FIRMA dr. David King u posjeti Općini

Podrška ekonomskom razvojuI VEĆEM ZAPOŠLJAVANJU

BIHAĆ - Općinski načelnikErmin Hajder i pomoćniknačelnika za prostorno uređe-nje Šinaz Ramić bili su na

sastanku u kantonalnoj Direk-ciji za ceste sa direktorom

Nurudinom Osmanovićem.Na sastanku se razgovaralo onačinima i mogućnostima odr-žavanja regionalnih puteva koji

su na području općineBosanski Petrovac, te da se

iznađu načini da se putnastruktura, koja je u ovoj općiniveoma razuđena, još boljeorganizuje. Potpisan je i proto-

kol o međusobnoj saradnjiOpćine Bosanski Petrovac i

Direkcije za ceste, koji će obez-bijediti bolju saradnju i kvalitet-niju organizaciju održavanjaregionalnih puteva na području

općine Bosanski Petrovac.S. M.

Bolja saradnja i kvalitetnije održavanje puteva

Prošlog utorka održan jesastanak između načelnika opći-ne Bosanski Petrovac ErminaHajdera i potpukovnika IvaraHaavea, oficira za vezu i savjet-nika za doktrinu norveške armije

u sastavu Nato štaba. Ovajsastanak predstavlja nastavakuspješne saradnje Općine Bosa-nski Petrovac i Norveške Amba-sade, nakon donacije koju jeobezbijedila Ambasada u vidunabavke 100 računara za osno-vnu i srednju školu u Bosan-skom Petrovcu.

Na sastanku se razgovaralo

i prijedlozima projekata kojima biNorveška Ambasada, moglapomoći općini Bosanski Petro-vac. Kao prioritet istaknut je pro-blem čišćenja lokalnih putevasvih povratničkih naselja u opći-

ni. Od 400 km lokalnih putevakojima općina raspolaže umogućnosti je da čisti njih 240km, koji predstavljaju prioritete, jer obezbijeđuju nesmetan prije-voz učenika do škola i pristup dolaktofriza gdje se otkupljuje mli- jeko, a koje opet obezbijeđujuegzistenciju za mnoge porodiceovih naselja

Nastavak uspješne saradnje s Norveškom ambasadom

Općina u stanju čistiti samo prioritetne puteve

Sastanak načelnika i direktora kantonalne Direkcije za ceste

Sastanak načelnika i direktora Kinga

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 Feljton

On the record

Najtiražnije svjetske novine pune su pri-loga koji se osvrću na proteklih devetgodina i mnoge završavaju pitanjem:

Može li su u ovoj 2010. godini dogoditi nešto štobi bitnije izmijenilo već uokvireni mozaik prvedecenije 21. stoljeća? Većina se slaže da je pro-tekla dekada bila nepredvidljivo značajna: terori-stički napadi, ratovi, ekonomski poremećaji, fina-ncijski bankroti, politički sudari, rekordni odazivAmerikanaca na predsjedničke izbore novembra

2008., globalizacijske pohlepe svih vrsta, budžet-ski bankroti, financijski skandali, povećanje brojaimigranata, povijesna pobjeda Demokrata usvaja-njem „zdravstvene reforme” za sve Amerikance,dodjela Nobelove nagrade za mir Obami koji vodidva rata, slabljenje dolara, sumnje evropskihdržavnika u američke financije (Medvedev: „nemožemo zavisiti od štamparije dolara“)…

Najmoćnija država svijeta ulazi u treću godi-

skom… Ti Amerikanci su teški, pohlepni... Ne žele

dijeliti vlast nad svijetom“. (The InternationalHerald Tribune, 18-19. januar 1997. godine)!Profil današnjeg Amera je težnja za novčanimbogatstvom, pohlepama, dobrim provodima,moralnim posrnućima….

U prošlom Tefteru nastojao sam čitaocimaReprezenTa fragmentarno predstaviti kako i našto ovdašnja javnost-ljubitelji printanih medijareaguju, šta u svojim anketama misle! Ovim prilo-gom čitaoce ću upoznati o mišljenjima eksperata.

Šta kažueksperti...?

Kolumnist Betty Bread postavio je ista tripitanja šestorici vodećih eksperata koji se baveekonomskim predviđanjima u vodećim ustanova-ma-univerzitetima. Poslije proučavanja dobivenihodgovora naslovio je prilog: država treba popuni-ti prazne kuće, kreirati nova zaposlenja i povratitipovjerenje! Na prvo pitanje „Šta se očekuje u eko-nomiji 2010. godine“ navest ću dva odgovora.Georganna Meyer , šefica poreznog uredaArizone kaže: - 2010. obećava da će biti bolja.Predviđam porast već krajem proljeća.Marshal Vest, University of Arizona je odgovorio:- Nezaposlenost će dostići vrhunac od 10posto u prvom kvartalu, veleprodajne cijenece porasti za 4 posto, a plaće u industrijskomsektoru će doseći dno u trećem kvartalu !

Drugo pitanje glasilo je: Šta je najveće izne-nađenje oko recesije? Jay Butler, Arizona StateUniversity, navodi: - Od nekoliko stvari izdvajam oštar pad cijena kuća i prebrz porastnezaposlenosti koji se dogodio u svim indu-strijskim granama. Dennis Hoffman, šef sekto-ra u Cox Communication, je odabrao „dramatičnobrze promjene navika kod kupovina svih vrsta”.

Treće pitanje se odnosilo na to „kako će izgle-dati ekonomski oporavak pojedinih država u

odnosu na nacionalnu ekonomiju“. Većina odgo-vora navodi da će sporiji oporavak biti u država-ma koje imaju veće budžetske deficite, u čijojstrukturi privrede građevinarstvo ima veće uče-šće, koje imaju više praznih kuća, koje su smanji-le garantirane satnice… Tako npr. Russ Wilestvrdi da će se oporavak najsporije odvijati uArizoni zato što ima oko 75 hiljada praznih kuća,više desetina hiljada radnika bilo je zaposleno u

đ i t d 2007 t l j b l 265

opale 23 posto zadnje dekade, kaže Straut

Ritter , financijski planer i nastavlja: - U zadnjih15 godina cijene dionica su porasle za 141posto. Najbolje je držati novce u fondovima ilikešu jer ih tada možete koristiti kad vam zatre-baju!

Vijesti o poboljšanju ekonomije zabrinjavajuinvestitore jer cijene dionica padaju. Na pitanješta se kupuje Liz Ann Sonders, Investment stra-tegist, kaže: „Kupujem fondove s najvišim kama-tama i robe s najvećim cijenama!

Roger Dellinger (ne znam da li kao ekspertili čitalac) piše: „Ponosan sam biti Amerikanacprvo i kao član svjetske zajednice drugo. SAD je

najveća nacija na svijetu. Mi činimo više i dajemoviše nego sve ostale nacije i mi trebamo tako. Mismo najbogatija nacija ovog svijeta i naše bogat-stvo dolazi od naših izvora, ali i mnogo važnije odnaših ljudi. Mi smo fuzija-spajanje za sve ostalenacije svijeta i to je naša snaga. Nisam siguran daćemo s ovakvim predsjednikom ostati prvi”.

Zako, sretanrođendan!

Decembra 2009. godine, nije toliko važnokojeg datuma, poslije dužeg vremena zovnemtelefonom najpoznatijeg i najpriznatijeg kladuškogprosvijećenika, od modernog računanja vremenado današnjih dana. Malo smo pročavrljali i otrača-li šutljivu čaršijsku inteligenciju! Saznao sam da je

junačko zdravlje dobro, što me posebno raduje, ikoje duboke misli isprepliću Zakinu svakodnevni-cu. Nekako u isto godišnje doba 2008. godinerazgovarao sam sa Kladušaninom koji je fizički uChicagu, a duša mu je rastegnuta preko okeanado same Čaršije. Čujem da poslije Kladuškogsijela, 28. novembra 2009. često pjeva „Amerikoda te ne bi lag‘o, Kladuša je ljepša no Chicago”.Bobo mi tvrdi da to pjeva haman kao naš Murta.Sjetio sam se da smo si preko brzoglasa odpjevu-

šili i par strofi: „Prođoh Bosnom kroz gradove”!Puno ime, prezime i nadimak ovog „disidenta”treba upisati u vertikalu broj 11 križaljke publiko-vane u ReprezenTu br. 180 (zadnji broj 2009-te).Tada sam ga pitao; da li postoji šansa da nastanekakva umjetnička slika inspirisana Zakinom knji-gom „Velika Kladuša, ljubavi moja”. Znam sigurnoda takvih slika ima Cici, dijete i duša naše Čarši-

je! On je taj koji može ponajbolje na platnu nasli-k ti Č šij i 1950 tih!

o Čaršiji! Ako slučajno u razgovor upadne neštošto nije lijepo ili ružno bez obzira da li se radi odogađaju, temi, osobi Čaršije osjetit ćete tugu s

jakim naglaskom osobne gorčine-ljutnje sa saža-ljenjem usmjerene na nešto što na prvi pogled inema neposredne povezanosti s povodom-uzro-kom. Rijetko je susresti tako bajkovit stil pripovije-danja o Čaršiji koji se tako uvjerljivo poklapa sonim što smo proživjeli u realnom životu s onimšto se duboko urezalo u naša sjećanja... Pa doksmo živi znati ćemo u detalje tačno opisati kako je

izgledalo kupalište kod Mlina, ili kako su se odvi- jala nogometna odmjeravanja između gornjih idonjih Čaršijana, ili….

Lik Čaršije se lagano i postepeno mijenjaodok je Zako odrastao, prelazio iz dječjeg u moma-čko doba. U tom preobražaju Kladuše sudjeluje iZako, nestaju ljepote iz njegova djetinjstva i on toteško preživljava. Na pomalo svojstven način voliljude, Čaršijane, koje je upamtio u različitim situa-cijama-kontekstima. Puno imena navodi i svi su„glavni junaci”. Zakino osluškivanje Čaršijana nije

jednostavno za razumjeti, posebno mlađim gene-racijama. Komplicirano je to iz perspektive 21.stoljeća i sa udaljenosti od 15-tak hiljada kilome-tara.

Ne mogu tvrditi da Zaku poznajem u dušu,generacija sam sa Papecom. Većina razreda idanas se dobro sjeća da smo kod profesoriceMladenke Salkić dvije lekcije iz njemačkog jezi-ka prorađivali cijelu godinu i da nije prošao ni

jedan čas a da se nije čulo: „Widerholen, Zuhdija”!Ono koliko poznajem Zahida Topića Zaku mogu

jamčiti glavom da se radi o karakternom i pošte-nom čovjeku, pravom Čaršijanu, čije ime trebaspominjati s uvažavanjem i poštovanjem. Svi nje-govi prijatelji mogu biti ponosni!

Odavno „dugujem” odgovor, uvodničaru na

promociji knjige juna 2007. godine, na pitanje:Kad ću publikovati osvrt na Zakine „Zapise”? Eto,izvršit ću obećanje. Ne znam kad. Još nisamdovršio čitanje zato što je knjiga krcata događaji-ma, Čaršijanima pa kad god naiđem na iste,odmah mi sjećanja odlutaju, stvaram pred očimasliku kako je Čaršija baš tog momenta izgledala,koji su historijski događaji baš u to vrijeme tutnjili-prohujavali Čaršijom, pokušavam dokučiti kakosu to Čaršijani doživljavali, kad su nastajali i kakosu nestajali simboli Čaršije, kako smo zaboravniprema utemeljiteljima moderne Čaršije, kako sulegende Kladuše nepoznate današnjim generaci-

jama za koje je klasična Hamina lasta skoka uvodu još ne dostižna, pa kad čujem kako Zakinvršnjak ovdje u Saint Louisu posuđuje knjigu da jepročita, što znači da ne osjeća potrebu da je imau kućnoj biblioteci.... Kad pročitam o AgiDikinom; mom prvom šefu proizvodnje u„Saniteksu“ 1963. godine (da, dobro ste pročitali)pa njegove priče kako ga je policija izlemala da jepar sedmica bio omotan janjećim kožama, pa….Ali ni to nije sve U čitanje se upetljao i Orhan

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (140)

14 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 15zbor ReprezenT

BIHAĆ - Unija studenataUniverziteta u Bihaću je 15. januaraove godine, otvorila obnovljeniStudentski multimedijalni centar koji je namijenjen prvenstveno pružanjuusluga studentima, ali i svim građani-ma koji imaju potrebu koristiti takav jedan moderan informatički centar.Tom prilikom su uručene i zahvalnicesvima koji su podržali takav jedan

centar, te koji pružaju podršku Unijistudenata i njihovim ostalim projekti-

ma i akcijama.Zahvalnicu je također dobio i

načelnik općine Bihać mr. HamdijaLipovača, koji je bio spriječen da pri-sustvuje istom, a u njegovo ime zah-valnicu je primio najmlađi vijećnikopćine Bihać Izet Sadiković - Tezy,te se kratko obratio prisutnima i zah-valio u ime načelnika Lipovače.Između ostalog, zahvalnice su primili

i rektor Univerziteta u Bihaću prof.dr.Mujo Demirović, zamjenik ministra

civilnih poslova BiH Senad Šepić, tedekan Ekonomskog fakulteta prof.dr.Cariša Bešić.

U saopćenju Unije studenatanaknadno objavljenom stoji, izmeđuostalog, da su studenti izuzetnoobradovani otvaranjem Centra. Svioni koji su dobili zahvalnice, Unijastudenata smatra ih svojim partneri-ma i pokušat će zajedno sa njima

stvoriti što bolje uvjete za studiranjena bihaćkom Univerzitetu, ukazujući

im podršku u svim akcijama i projek-tima.

Unija izražava nadu da će i ubudućnosti imati uspješnu saradnju spomenutim članovima akademskezajednice USK-a. Studenti su još jed-

nom istakli da se zalažu za autono-man i integrisan Univerzitet jer samokao takva visokoškolska institucija ćemoći pružiti kvalitetno obrazovanjestudentima i ostvariti sve principeBolonjskog procesa. Samir M.

Otvoren obnovljeni Studentski multimedijalni centar

Zahvalnice pojedincima za

podršku i pomoć Univerzitetu

REGISTROVANA JAVNA USTANOVA „Univerzitet u Bihaću“

VELIKA KLADUŠA - Pred-stavnici bihaćkog Udruženja gra-

zajednicu - komunu u Kaknju.Načelnik Mulalić je ovom prilikom

Udruženje, gdje bi se odvijaodiskretan kontakt savjetova-

bor opasan obzirom da isti možebiti uzrok nastanka veoma teških

govara o ideji UdruženjaPrijatelji“ za otvaranjem terapij-

Bihaćko udruženje „Prijatelji“ na sastanku sa predstavnicima Općine Velika Kladuša

NARKOMANIJA - Problem koji iziskujezajednički angažman i djelovanje

Načelnik Admil

M l lić j

BIHAĆ - Općinski sud u Bihaću je Rješenjem o regi-straciji od 12. januara ove godine upisao u sudski regi-

star Javnu ustanovu „Univerzitetu Bihaću“. Time je ova viso-koškolska institucija, na

osnovu Zakona oUniverzitetu u Bihaćuregistrovana kaoJavna ustanova udržavnoj svojini sasvojstvom pravnoglica koja svoju djelat-nost obavlja kao

javnu službu. Ona jepravni sljednik Univer -

ziteta u Bihaću osnovanog28. jula 1997. godine Odlukom Skupštine USK-a.U sastavu Univerziteta, sa punim kapacitetom aka-

demskih sloboda i akademske autonomije, ustanovljava- ju se organizacione jedinice bez svojstva pravnog lica ito: Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet, Islamskipedagoški fakultet, Pedagoški fakultet, Pravni fakultet,Tehnički fakultet i Visoka zdravstvena škola. Bitno jenaglasiti da akademske slobode i akademska autonomi- ja ove visokoškolske ustanove uključuju i odgovornostakademske zajednice prema društvenoj zajednici.

S. M.

VELIKA KLADUŠA – U utorak je uVelikoj Kladuši boravila direktoricaTurističke zajednice USK-a JasminkaŠuško sa dvije stručne saradnice,Hankom Gonilović i Arijanom Jašarevićkojom prilikom su se sastale sa savjetni-kom i saradnikom općinskog načelnika

Mirvetom Beganovićem i ElvedinomMiljkovićem. Ovaj sastanak inicirali su ina istom prisustvovali i predstavnici neda-vno osnovanog Udruženja „Stari grad“Podzvizd, Rasim Kantarević, Refik

Suljanović i Hakija Mustedanagić.Sastanku su također prisustvovali ZlatkoDizdarević, direktor Centra za kulturu iobrazovanje „Zuhdija Žalić“, NijazNuhanović, član Skupštine TZ USK-a i TZFederacije BiH, te Esad Šabanagić, članTurističkog vijeća TZ USK-a. Razgovaralo

se o modalitetima realizacije projekta„Identifikacija i obilježavanje kulturno-historijskih spomenika/lokacija na područjuopćine Velika Kladuša“. Nosilac ovog projekta za kojeg su odobrena sredstva je

Udruženje „Stari grad“, sufinasijeri projek-ta su općina Velika Kladuša i UNDP orga-nizacija, a projekt se realizira u sklopu pro-grama „Razvoj lokalne demokratije/demo-kracije – LOD“.

Spomenuto Udruženje planira realizi-rati niz sadržaja na lokalitetu Starog grada

u Podzvizdu u čemu će trebati velikupomoć od Općine, ali i Turističke zajedni-ce, pogotovo prilikom pripreme projekata iapliciranja za sredstva međunarodnih fon-dova kojih za turizam ima u dovoljnoj mjeri.

Na ovom sastanku su otvorena jošmnoga druga pitanja o dugoročnoj saradnjina temu razvoja turizma u oba smjera, tepostizanje načelne saglasnosti okopostavljanja turističke signalizacije napodručju općine Velika Kladuša po osnovuutvrđenog pravilnika. Direktorica Šuško jeElvedinu Miljkoviću ovom prilikom uručilaProjekt studije urbane turističke signaliza-cije općine Velika Kladuša.

Općina Velika Kladuša u posljednje vrijeme sve više tretira turizam kao značajnudjelatnost u svom budućem razvoju. Tako je na posljednjoj sjednici Općinskog vijećau prošloj godini razmatrana i usvojenaInformacija o turističkim potencijalima imogućnostima na području općine VelikaKladuša kao prvi korak u tom pravcu.

E. Š.

Razgovori o mogućim oblicima saradnje u oblasti razvoja turizma

Veliki planovi Udruženja „Stari grad“ Podzvizd

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18416 IzReprezenT

VELIKA KLADUŠA – U srijedu je u pro-dajnom centru „Sudo-Luka“ u VelikojKladuši održana sada već tradicionalnadeseta u nizu, humanitarna akcija za dva-naest ratnih vojnih invalida tzv. Narodne

odbrane iz Velike Kladuše i Cazina. I ovegodine donacije su prikupili mnogobrojninaši sugrađani koji žive u Americi. Ovomprilikom pojedinačno svakom od dvanaestratnih vojnih invalida uručeno je po 840dolara.

Organizator ove akcije HuseinTabaković ove je godine uspio prikupitiukupno 10.080,00 dolara od 71 donatorakoji žive u San Franciscu, u američkojsaveznoj državi Californiji. Tabaković se je

ovom prilikom itorima i ljudimavali u ovoj akciji,vidu pravovreinformiranja gr

nadu da će u idsve ljude iz oTakođer, svojudonatorima su u

Treba napotzv. Narodne odlisali u okviru Zinvalida, kao i smacija iz bivšerješava kroz ZaOvom vrijednopokazali kontinusu u pitanju njih

poznanici u doćen brojnim pr ske prirode.

Akcija ima jobzirom da je jska kriza i u Amniste nije sprijpomognu ovimlom bezrazložnzemlji. Treba nove akcije, tačnodržavanjem hu

Ruci“ koji jeFranciscu.

BIHAĆ - Ovih dana na pro-storima općine Bihać, a na inici-

jativu učenika Katoličkog škol-skog centra „Ivan Pavao II“, pro-vodi se akcija prikupljanja nov-čanih dobrovoljnih priloga za

Almu Hadžić, učenicu pomenu-te škole. Inače, o Almi smo krat-ko govorili i u prošlom broju, apokrenutoj akciji su se pridružili ičlanovi portala Biscani.net sasvojom ekipom, te uspješno rea-lizirali prvi dan humanitarne akci-

je. Akcija je nastavljena tokomcijele sedmice i to pod nazivom„Kolač za srce naše Alme“.

Učenici KŠC-a iz Bihaća, nakonprovedene akcije u svom centru,akciju su nastavili i u Srednjojmedicinskoj školi.

Alma se već neko vrijemeliječi u Beču, međutim, sad je

stanje već tako ozbiljno da jetransplantacija srca za Almu

jedino rješenje. Budući da BiHnije članica Eurotransplanta,njeno ime ne može doći na redo-vnu listu čekanja za doniranjeorgana. Kako bi osigurali garan-ciju da će operacija bili plaćenakoja iznosi preko 100.000 eura,te samim tim omogućili Almi da

ipak bude razmatrana njenaoperacija, njeni roditelji su otpo-čeli s prikupljanjem novca kojitreba da posluži kao garancija.

Zajednička akcija učenika imladih s portala Biscani.net. jeprotekla u vrlo aktivnom ozračju.

-Mladi s portala

Biscani.net su od ranih jutar-njih sati bili „na nogama“ tepodijeljeni u poslovima orga-nizacije, tako da je akcijamogla početi u dogovorenovrijeme, odnosno u 11 sati,kazao je Izet Sadiković, jedanod urednika portala.

Akcija je trajala do 18.

januara, a tog dana učenici KŠCnastavili su akciju na svoj načinprodajom kolača koje su sami

spravljali kod svojih kuća. Akcija„Kolačić za Almino srce“ prove-dena je i u srednjoj Medicinskojškoli u Bihaću, a učenici KŠC-aimaju u planu istu provesti i uSrednjoj ekonomskoj školi uBihaću.

-Do sada smo zadovoljninašom akcijom koju smomeđu prvima pokrenuli ugradu, a potom cijeli gradprihvatio. Velika je stvar pomoći našoj školskoj prijate-

ljici Almi Hodžić, rekla nam jeNirvana Psutka, jedna od gla-

vnih organizatorica akcije. Svi seu gradu nadaju da će akcijauspjeti i da će se osigurati novac

za Almino srce.Na kraju spomenimo da je

Katolički školski centar „IvanPavao II“ samo jedan od pozitiv-nih primjera na Kantonu kako semože pokrenuti jedna humanaakcija i pomoći našem sugrađa-ninu, u ovom slučaju mladojAlmi. Pomenuta akcija kao imnoge druge do sada su poka-zale i dokazale istinske vrijedno-sti hrabrog krajiškog srca kada jeu pitanju humanost i pomoć dru-

gim ljudima. Rusmir KARAT

Učenici Katoličkog školskog centra i članovi Biscani.net u humanoj akciji

Pridružimo se akciji „Kolačić za Almino srce“

VOLKSBANK BH d.d.:

1403010022364447,Poziv na broj:6006110223644

za Almu Hadžić,

Raiffeisen Bank BH DD:

1610350000000042,Poziv na broj:093515679-4

za Almu Hadžić.

Za prikupljanje sredstava otvoren je račun u:

Budući da BiH nije članica Eurotransplanta, Alma nemože doći na redovnu listu čekanja za doniranjeorgana. Kako bi osigurali garanciju da će operacija

koja iznosi preko 100.000 eura biti plaćena, te samimtim omogućili Almi da ipak bude razmatrana njenaoperacija, njeni roditelji su otpočeli s prikupljanjem

novca koji treba da posluži kao garancija.

Almini roditeljisu se putem portalaB I S C A N I . N E Tobratili javnosti ista-kavši kako je podr-ška koju u najtežimtrenucima građaniBihaća i USK-a pru-žaju Almi i cijeloj

našoj porodici jedanod izvora snage koja ih održava i koja im daje nadu da će se sveovo završiti na najbolji mogući način. - Koristimo ovu priliku daVas informišemo da još uvijek očekujemo poruku iz Beča ostavljanju Alme na listu za transplantaciju, svi papiri su pri-kupljeni, sve garancije su dobijene, a Vi, ljudi dobrih srca stedo sada prikupili oko 70.000 eura , stoji u pismu Rejhane iElvire Hadžić, Alminih roditelja.

Do sada prikupljeno70.000 eura!

Vrijednom humanom akcijom iz Amerike doni

Kontinuiranai podrška rat vojnim invali

SANSKI MOST - Adnan Čekić iz men, kazao je Čekić. Prema Adnanovim

Nositi baklju jeneostvareni sanmiliona ljudi

Sanjanin Adnan Čekić imao čast da bude jedan od nosilaca Olimpijskog plamenaSANSKI MOST - Delegacija općine Sanski

Most, na čelu s načelnikom dr. Sanjinom

Halimovićem, posjetili su Kantonalni zavod zaurbanizam i prostorno uređenje u Zenici. Ciljposjete bio je razgovor o realizaciji dva kapital-na infrastrukturna projekta u općini SanskiMost.

Ovom posjetom se općinsko rukovodstvo,kao i djelatnici Službe za prostorno uređenje igrađenje, željeli na licu mjesta upoznati s pro-jektnim rješenjima budućeg novog gradskog

mentacione osnostičkog projekta.

uzeli i idejno rjekojeg je izradila anarednih petnaestome.

Načelnik opHalimović, istakačajnija projektaSanski MostPredviđena vrijed

Delegacija Sanskog Mosta u Zenici se upoznrješenjima za dvije najveće poslijeratne investici

Dva projekta v 50 miliona m

Akcija za Almu

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 17r ReprezenT

kreno zahvalio svim dona-obre volje koji su učestvo-kao i medijima za pomoć uenog i dobronamjernog

đana i javnosti te izrazio

ćoj akciji odziv građana zae kategorije biti još veći.zahvalnost ovom prilikomputili i sami invalidi.enuti da ratni vojni invalidirane svoj status nisu regu-kona boraca i ratnih vojnihi ostali pripadnici vojnih for-

rata već se njihov statuson o civilnim žrtvama rata.akcijom naši sugrađani sutet i veliku solidarnost kadaovi sunarodnjaci - prijatelji,

ovini, a čiji život je optere-blemima posebno financij-

š veći značaj uzimajući uš uvijek prisutna ekonom-rici, međutim to ove huma-čilo u njihovoj nakani dajudima koji su velikim dje-

marginalizirani u svojojglasiti da je dio novca odije 1.928 dolara, prikupljen

anitarnog koncerta „Ruka

također održan u SanElvis MALEŽIĆ

Imena donatora: Mirsad Masukić iEdin Murgić donirali su po 500 dolara,Sejko Dizdarević i Hašim Hašić po 300,Sulejman Latić 240, Dževad Murić 220,Memija Bajramović i Husein Tabakovićpo 211, Ismet Redžić, Nurija Tabaković,Fadil Hrnčić i Mirsad Dizdarević po 200,Meho Hrnčić 150, Sanela Latić 120, Šerif i Ajša Tabaković 110, Hasib Đogić,Jasmin Kuduzović, Senad Kasumović,Hasan Karajić, Ismet Sefić, MustafaRedžić, Senad Kapić, Nedžad Murić,Elvis i Sedina Hodžić, Samir i Almir Džananović, Ermin Rizvanović, Fadil

Džebić, Senad Hrnčić, Muharem, Hasan iHalil Bašić, Suljo Šabanović, Safet Čau-šević, Enis Tabaković, Hasan Šakano-vić, Ramo Ružnić, Rasim i Enisa Velić,Zumret Redžić, Adnan Halikutić, AzizHušić, Samir i Šefik Latić, Asim Begić,Fikret Džebić, Safet Bilić, EmsadDizdarević, Alan Koštić, JasminGorinjac, Nijaz Dizdarević i Edin Pandžićdonirali su po 100 dolara. Lejla Millas,Nedžad Balić, Sead Hrnčić, Muhamed iHasan Tralješić, Fikret Bašić, ZahidŠabić, Hase i Ismet Redžić po 50, Sead

Pehlić, Hasan Silahić, Osman Hrnčić,

Adis Bajramović, Samir Šabić, Fahrudini Alma Velić, te Izet Mahić i jedna grupagrađana iz San Francisca donirali su po 40dolara.

Pismo organizatora:Dragi naši prijatelji, evo i po deseti put

vam se javljamo uz obećanje da nikad nećete biti zaboravljeni. Vrijeme ide, ali cijelih deset godina vi ste sa nama i nistezaboravljeni. I ove godine smo, kao i pro-šle, održali humanitarni koncert pod nazi-vom „Ruka Ruci“. Mi, organizatori se zah-valjujemo svima koji su na bilo koji način pomogli ili se odazvali ovom koncertu.

Posebno se zahvaljujemo našim kuharimaMirjašu i Salihu (Caki) Velić koji su svojimodazivom doprinijeli našoj akciji s 638,00 dolara, tako da je s tim ukupan prihod od koncerta 1.928,00 dolara. Mi, organizatori ove desete po redu humanitarne akcije,ovom se prilikom zahvaljujemo svima koji su učestvovali u akciji na bilo koji način i želimo im sve najbolje u 2010. godini, kao i vama i vašim familijama - dragi naši prijate-lji sa velikokladuške i cazinske općine.

Srdačan pozdrav, „Ruka Ruci“ Kalifornija

ano 10.080,00 dolara

omoćimima BIHAĆ - Iako su učenici još u

školskim klupama oni u februaruočekuju da odu na zaslužan zimskiraspust. Okasnjeli raspust je razlogprošlogodišnjeg jednomjesečnogštrajka prosvjetnih radnika USK-a,

koji je na kraju zaključen usvajanjemvećine zahtjeva Sindikata osnovnog isrednjeg obrazovanja. Učenici nestr-pljivo iščekuju „dane slobode“ jer nisu imali previše vremena uživati učarima zime i zimskih igara. Iz tihrazloga je klizalište na SRC „RifatZolić Gero“, poznatije kao „Stens“,prije nekoliko dana otvoreno za sveljubitelje klizanja, što je naravno naj-više obradovalo upravo najmlađe

stanovnike Bihaća.Bez obzira da li je radni dan ili

vikend, simpatizeri sportova na leduimaju priliku klizati se od 8:00 do23:00 sata. Čak su i cijene nešto nižeu odnosu na 2009. godinu. Tako cije-

na jednog sata klizanja s iznajmlje-nim klizaljkama iznosi tri KM, a ranije je ista iznosila pet KM. Za organizira-ne grupe učenika (20 osoba u pratnjinastavnika) menadžment Javneustanove za sport, odmor i rekreaci- ju Bihać odobrava popust i do 50posto, tj. ulaznica i klizaljke mogu seiznajmiti po cijeni od samo 1,50 KM,s tim da se unaprijed mora najavititermin klizanja. R. K.

Za organizovanegrupe klizanjesamo 1,50 KM

e, te idejnog rješenja urbani-tručnjaci zavoda su na uvid

enje novog gradskog mostahitektica Alda Alagić, te će udana dati stručno mišljenje o

ine Sanski Most, dr. Sanjinje kako se radi o dva najzna-

oji će se realizirati u općiniu poslijeratnom periodu.ost prve faze realizacije ovih

la sa projektnime na području općine

ijednaaraka SANSKI MOST - Sanski Most će na

ljeto biti domaćin jednog velikog i zanimlji-vog kulturnog događaja. U ovome graduće se od 12. do 14. jula održati Festival

pozorišta za djecu, na kojem će nastupitipozorišta iz više zemalja regiona. Radi seo projektu čiji će veći organizacijski dioodraditi proslavljeni bard pozorišne i film-ske umjetnosti, veliki glumac ZijahSokolović, a ovaj kulturni događaj u pot-punosti će podržati lokalne vlasti u

na. Pored toga, sastavni dio festivala činiobi program u okviru kojeg bi nastupila imanja alternativna pozorišta, kao i radioni-ce za djecu gdje bi se najmlađim stanovni-

cima Sanskog Mosta predstavili svi aspek-ti pozorišne umjetnosti.

Zamisao organizatora festivala je dadjeca Sanskog Mosta budu suštinskinosioci same organizacije ovog kulturnogdogađaja. Tako će djeca činiti upravubudućeg festivala, a najmlađi stanovnici

Pripreme za prvi festival pozorišta za djecu

Festival kao kulturnalegitimacija Sanskog Mosta

BIHAĆ - Svijet voli pobjednike,to već svako zna. - Ponosni samnačelnik ovog grada, jer dostamojih sugrađana iz oblasti spor-ta, muzike, kulture i drugih, sutakmičeći se, proslavili i sebe igrad Bihać. Imponuje mi svakapobjeda mojih sugrađana, jer njihova pobjeda je i moja, pono-

sno je govorio načelnik HamdijaLipovača, prilikom prijema Adna-

pobjednika, bio sam izvan sebe.Obuzela me čudna emocija,sreća... promovisao sam sebe isvoj grad Bihać. Prema nama,ljudima iz drugih sredina, uda-ljenijih od Sarajeva, postojepredrasude. Sretan sam što ovajput nije bilo tako i što bašBišćani u posljednje vrijeme

kroje zvjezdani put, ističe AdananNezirov.

Hayatove zvijezdekod načelnika Lipovače

Pobjednik showa Adnan Nezirov i sestraDženana na prijemu u Općini Bihać

Otvoreno klizalište na SRC„Rifat Zolić - Gero“ - popularnom „Stens“-u

Tokom dodjele donatorskih sredstava ratnim vojnim invalidima u Velikoj Kladuši

Klizalište na SRC „Rifat Zolić - Gero“

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18418 HumanostReprezenT

JOHOVICA – VELIKA KLADUŠA - U velikokladuškojMjesnoj zajednici Vidovska, naselje Johovica na pozivnekolicine sugrađana bili smo u posjeti porodiciMuhameda Ahmetaševića. Posjeta je inicirana zbogteškog materijalno-socijalnog stanja i prilika u kojem senalazi porodica Ahmetašević. Naime, Muhamed je relativ-no mlad čovjek (44 godine), ali je stjecajem okolnosti obo-lio a jednim djelom bolest ga prati i od samog rođenja zbogčega je bio oslobođen i služenja vojnog roka još u

Jugoslovenskoj narodnoj armiji.Muhamed trenutno živi bez ikakvih primanja zajedno

sa suprugom u staroj, vidno oštećenoj i propaloj kućici do

koje je između ostalog veoma teško i dođi. Kuća zbog

dotrajalosti crijepa prokišnjava, u njoj Ahmetaševići nemaju ni vode, kao ni mnoge druge stvari koje su neophodneza bar nešto skromniji, ali normalan život. U kući vladahladnoća i vlaga, nešto drva što su uspjeli pribaviti zbogdotrajalosti kuće i starog šporeta ne mogu ni izbliza zagri- jati ostarjelu i propalu kuću.

-Teško živim, voljan sam ja raditi iako sam bole-stan, ali nemam kod koga, posebno ne sad u ovomzimskom periodu, kazao je Muhamed.

Inače, Muhamed je, može se kazati, bez igdje ikogsvoga. Dva nerođena brata koja ima žive u Americi, ali nitimu se javljaju niti ga pomažu u bilo kom smislu. Otac Alijaumro je prije nekoliko godina, mati još mnogo prije, asestre su se poudale i tako je ostao Muhamed usamljen,prepuštan milostinji i sadaki dobrih ljudi i komšija.Ahmetaševići nemaju svoje djece, ali supruga ima troje

djece iz prethodnog braka, sve troje djece su razmještenizbog razlike u godinama u različite centre i socijalne usta-nove za nezbrinutu djecu širom USK-a.

Život je u slučaju Ahmetaševića okrenuo svoju najcrnjustranu, a krivicu za takvo stanje teško je decidno pronaći.Dokažimo svojim postupcima i pored stotina danas ugrože-nih, ucviljenih, obespravljenih građana, neovisno od njiho-ve individualne odgovornosti za stanje u kom se nalaze, dakao ljudska bića i oni zaslužuju da ih se neko sjeti, obradu- je, pruži ruku - upita za njihove probleme. Ne zaboravimo,uža i šira društvena zajednica jednim velikim djelom snosiodgovornost za stanje i prilike u kojima se našlo na deseti-ne „Ahmetaševića“ na području USK-a i cijele BiH.

Samir M.

BIHAĆ - Udruženje darivalaca krvi Bihać u sklopu svojih aktivnostiza 2010. godinu, održalo je svoju prvu od planirane četiri akcije dariva-nja krvi na Odjelu transfuziologije Kantonalne bolnice „Dr. IrfanLjubijankić“. Svoju dragocjenu teč-nost dalo je oko dvadesetak člano-va. Pored toga, Udruženje je većimalo četiri izvanredna hitna sluča- ja na istom Odjelu. Udruženje dari-valaca krvi je u Hotelu „Sedra“zahvaljujući Halilu Bajramoviću idirektoru hotela Izetu Toroma-noviću, priredilo skromnu zakuskuza svoje darivatelje.

Kako nas je izvijestio predsjednik Udruženja darivalaca krvi BihaćMustafa Liha, koji je na ovoj akciji 109 put darovao svoju krv, nekolici-na darivalaca krvi imali su male jubileje darivanja krvi po 10 i 25 puta.Udruženje ima u planu drugu akciju realizirati u aprilu, kada bi u Bihaćtrebali doći gosti - darivaoci krvi iz Kraljevice, Rijeke, Šibenika(Hrvatska), te Ilirske Bistrice (Slovenija).

Ovi susreti su samo nastavak saradnje nakon međunarodnog skupau Opatiji. U sklopu posjete predviđeno je upoznavanje grada Bihaća,prijem kod općinskog načelnika, te posjeta Odjelu transfuziologije uBihaću. Na ovoj drugoj po redu i ujedno najmasovnijoj akciji uručit će se

priznanja za prvo, 25, 50 i 75 davanje.Rusmir K.

Težak i beznadan životporodice Ahmetašević

Život prepuštanmilostinji i sadakiDOBRIH LJUDI

Trošna kuća u kojoj živi bračni par Ahmetašević

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;

Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]čela je izgradnja

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

NOVO!!!

Udruženje dobrovoljnih darivalaca krvi Bihać

ODRŽANA REDOVNA

akcija darivanja krvi

Bihaćki darivaoci krvi

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 19ntervju ReprezenT

ReprezenT: Kakva je zaKantonalni Zavod za zapošljavanje bila2009. godina?

Ramo S.: Globalna svjetska eko-nomska kriza je u velikoj mjeri zahvati-la i Kantonalnu službu za zapošljava-nje. Međutim, mi možemo sa ponosomreći da je služba bez obzira na ove pro-bleme poslovala uspješno, a neuspjehse ogleda samo u situaciji po pitanjunezaposlenosti na području našegKantona. Nažalost, taj dio resora jeneodvojiv od naše osnovne djelatnosti,

jer je naša osnovna djelatnost posredo-vanje u zapošljavanju, materijalna isocijalna sigurnost nezaposlenihosoba, tako da sa žaljenjem možemokonstatirati da je 2009. godina bilaporažavajuća. To se lako vidi kada seuzmu komparativni podaci za 2008.godinu, u kojoj je služba poslovala izu-zetno dobro i kada je proglašena jed-nom od najboljih službi na područjucijele BiH. Tad smo dobili zvaničnunagradu državne Agencije za rad izapošljavanje za rezultate koji suostvareni u posredovanju pri zapošlja-vanju, materijalnoj i socijalnoj sigurno-sti nezaposlenih osoba i slično.

ReprezenT: Kako se kretao brojnezaposlenih u 2009. godini?

Ramo S.: Prošlu 2009. godinuzavršili smo sa poražavajućom broj-

kao cjeline, situacija također nije punobolja. Brojka zaposlenih je 1991. godi-ne iznosila 64.152 osobe, dok je tabrojka 2008. godine prepolovljena iiznosi 34.287 zaposlenih osoba.

Kad je u pitanju registrirana stopanezaposlenosti na području Unsko-sanskog kantona, u Velikoj Kladuši1991. godine bilo je nezaposleno 2.377osoba, a 2008. godine 6.417 nezapo-slenih osoba. Za područje cijelogUnsko-sanskog kantona, broj nezapo-slenih je 1991. godine iznosio 19.450osoba, a 2008. godine 36.277 nezapo-slenih osoba što je skoro stopostotnopovećanje.

ReprezenT: Koliko je prošle godi-ne otpušteno radnika?

Ramo S.: Kad govorimo o brojcinezaposlenih osoba koje su prijavljenena evidencije biroa na području USK-aza 2009. godinu, ta brojka je 10.997osoba, od čega je 4.890 osoba zbogprestanka radnog odnosa. Od toga sukao posljedica stečaja 92 osobe ostalebez posla, 2.079 je izgubilo posao kaotehnološki višak, a ostali razlozi seodnose na 2.595 osoba. Prvi put odformiranja ove službe mi smo bili prinu-đeni, počevši sa aprilom 2009. godine,umanjiti iznos sredstava za skoro 50

ReprezenT: Kako USK stoji uusporedbi sa drugima?

Ramo S.: Nažalost, donedavno jesituacija bila drukčija i bila je u koristnašeg Kantona jer je privredna situaci-

ja bila puno bolja. Jedino je KantonSarajevo u BiH prednjačio isprednašeg kada je u pitanju stopa zaposle-nosti i redovna mjesečna primanja zanezaposlene osobe. Sadašnja situacijau našem Kantonu je alarmantna.Posebno zadnja godina je dodatno ote-žala rad Službe za zapošljavanje. Mismo pod jednim opterećenjem koje jenastalo u periodu 2002. – 2007. godinakada je ova Služba dobila hipotekuzaduženja prema Zavodu za zdrav-stvenu zaštitu od skoro 30 milionamaraka. Nama je od Porezne upravestavljena hipoteka na svu pokretnu inepokretnu imovinu, a imamo i prijetnjeda bi moglo doći do blokade računaove službe, što bi dodatno usložnilosituaciju na našem Kantonu. Na ovajnačin bi oko 80 hiljada osoba mogloostati bez prava na zdravstvenu zaštitušto bi bilo katastrofalno.

ReprezenT: Kakvo je stanje gleda-no po općinama?

Ramo S.: Mi smo u našoj sistema-tizaciji rada biroe po općinama podijeli-

jede općine Ključ, Sanski Most,Bosanska Krupa, Bužim i BosanskiPetrovac.

ReprezenT: Na biroima ima sveviše visokoobrazovanih ljudi?

Ramo S.: Diplomiranih stručnjakakoji dolaze sa visokoškolskih institucija

je veliki broj. Trenutno kod nas kada suu pitanju ove osobe na evidenciji neza-poslenih prednjače diplomirani ekono-misti kojih ima preko 250, zatim diplo-miranih pravnika čija je brojka također blizu, zatim profesori raznih kadrovaitd. Kada su u pitanju deficitarna zani-manja, ono što se na tržištu trenutnotraži jesu diplomirani inžinjeri arhitektu-re i građevine, diplomirani inžinjerimašinstva, diplomanti informatičke teh-nologije i slično.

ReprezenT: Kako vi odgovarate natakvo stanje?

Ramo S.: Mi smatramo da je klju-čno pri izboru zanimanja savjetovanjekoje pruža naša služba učenicimaosnovnih škola. Mi u okviru naše grupeza ljudske resurse imamo zaposlenadva psihologa koji rade te aktivnosti.

ReprezenT: Kakvih je bilo efektaod slanja radnika na rad u inostran-stvo?

Ramo S.: Moram istaći jednu poh-

đana trenutno na radu u inostranstvu?Ramo S.: Vrlo je teško precizirati

tu brojku. Ona se uglavnom kreće oko15 hiljada, a vjerovatno i više obziromda je i dalje sveprisutna siva ekonomi-

ja. Velik je broj i onih koji zloupotreblja-vaju svoja prava kao nezaposleneosobe, a da su i dalje negdje zaposle-ni.

ReprezenT: Kakvi su rezultati kon-trole u općinskim biroima rada?

Ramo S.: Proces reregistracijezapočeo je još 2008. godine.Kontinuirano traje kroz 2008. i 2009.godinu, a trajaće i ubuduće. U toku2009. godine sa zavoda je brisanopreko devet hiljada osoba. Ove i drugečinjenice govore da je proces reregi-stracije bio izuzetno dobar potez.Nezaposlene osobe također imajuodređene obaveze, a to je da morajubirou prijaviti svaku promjenu koja sekod njih desi. Na taj način pokušavamosmanjiti sivu ekonomiju.

ReprezenT: Kako su okončani slu-čajevi zloupotrebe poticaja pri zapo-šljavanju?

Ramo S.: Neki su slučajevi dove-deni u završnu fazu i to povratom sred-stava poslodavaca koji su koristili tepoticaje pri zapošljavanju. Neki su tre-nutno u fazi sudskog postupka, a kodnekih smo uspjeli naći zajedničko rje-

RamoSulić,rukovodilac odjeljenjaza posredovanjepri zapošljavanju u

Kantonalnom zavoduza zapošljavanje

Razgovor s povodom:

Prošla godina je bila

Ramo Sulić, rukovodilac odjeljenja za posredovanje pri zapošljavanju uKantonalnom zavodu za zapošljavanje i zamjenik direktora Zavoda, naš jesagovornik u ovom broju ReprezenT-a. Sulića će se mnogi čitaoci prisjetitikao predsjednika Federalnog Udruženja decertificiranih policajaca koji su

prije više od pet godina odlukom IPTF-a ostali bez posla. Međutim,našeg sagovornika smo odabrali zbog izvrsnog poznavanja prilika u

USK-u iz oblasti zapošljavanja. Kantonalna Služba za zapošljavanjeima evidentiran veliki broj nezaposlenih sa suficitarnim zanima-

njima koji su prisiljeni na prekvalifikaciju ako želebiti konkurentni na tržištu rada. Kroz centar koji

postoji od 1963. godine, od 1997. godine, kada jeadaptiran nakon rata, prošlo je preko 2.500 radnika

koji su dobili certifikat. Mnogi su se zaposlili i u ino-

stranstvu. Godišnje se prekvalifikuje nekolikostotina osoba, a hiljade ih to treba učiniti.

Razgovarao: Esad ŠABANAGIĆ

Nažalost nisam optimističan

“

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18420 Plaćeni prostorReprezenT

Izreku iz naslova pamtim još

iz djetinjstva. Ne želim obja-šnjavati na šta se odnosi,nije primjereno, ali uglavnom seradi o tome da viku diže onaj koji je kriv, a niko ga ne spominje.Valjda se sam prepoznaje. Takose u novije vrijeme očito osjećajumnogi koji su u i oko„Agrokomerca“ igrali „vrzino kolo“u svim mandatima, svjesni dapolako dolaze na naplatu sve kri-minalne kombinacije i ukršteniceu „Agrokomercu“.

Bilo je svega i svačega.

Nezakonitih imenovanja, prodajeimovine u bescijenje, štetnih ugo-vora napretek, zaposjedanjaposlovnih zgrada i pretvaranjeistih u stambene bez ikakvog ute-meljenja, ali uz podršku i amino-vanje stranaka koje su ljudimaobećavale da će nakon svega jesti zlatnom kašikom. Niko im,naravno, nije rekao da neće imatišta jesti, ali to i sami mogu zaklju-čiti.

Elem, ti i takvi su danas zabri-

nuti, bore na čelu su im sve

deblje, a strah sve veći. Nije ihbilo strah Boga, on je ionako zanjih samo ulaznica za razne funk-cije, jer čovjek kojem je svakadruga ‘’akobogda’‘ definitivno niječist pred tim istim Bogom. Više seoni boje bajbukane i straha odispadanja sapuna...

Jedan od bivših direktora„Agrokomerca“ već prolazi takavtretman i, da se razumijemo, nijeon ništa manje ili više kriv od onihkoji se sada javljaju i gaču ko

Radićeve „guske u magli“.

Njegova je glavna „krivica“ štomu Crveni Kmeri nisu moglipomoći, ne samo zato što nisu(više) na vlasti, već više zbogtoga što oni, po pravilu, svojim lju-dima zabijaju nož u leđa...

Prema tome, vi što prijetitemrakom, gepecima, lancima,bombama i ostalim rekvizitima,nemojte se džaba trošiti, negosapune u ruke, peškir oko vrata ičekajte. Ne bojte se, svi ćete biti...pozvani. Nermin Purić

ČIJA KUĆA GORI TAJ (ZA)POMAŽE

[email protected]

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog

doma Parlamenta BiH, između ostalog,bilo je riječi i o Zakonu o popisu stanovni-štva u BiH. Ovaj reformski zakon je od značaja zanapredak BiH na putu u Evropsku uniju, ali istovreme-no i prepreka vladajućim strankama u Bosni iHercegovini kada je u pitanju njihova praksa manipuli-ranja sa podacima o broju stanovnika, o žrtvama ratai drugim podacima koje koriste u dnevnopolitičkesvrhe.

Zanimljivu raspravu o ovoj tački dnevnoga redaimao je i poslanik DNZ BiH Rifat Dolić, a najznačajni-

je dijelove izlaganja donosimo u ovom brojuReprezentTa.

„Ja sam pokušao dati svoj konstruktivan doprinosu dosadašnjim raspravama o pitanju popisa stanovni-štva u BiH i to ću kratko učiniti i prilikom današnjerasprave o principima zakona. Moram i ovoga putareći da je pitanje popisa stanovništva kao i brojnedruge stvari u BiH nepotrebno ispolitizirano i u takvimsituacijama umjesto struke i prava govori politika ilibolje rečeno nadripolitika. U ovoj zemlji proizvodimopodjele na sve strane i podjele su postale nekimamodel osvajanja i zadržavanja na vlasti. Popis stano-vništva u BiH i rasprave koje se vode po tom pitanju jeklasičan primjer strategije podijeli pa vladaj.

Molim Vas kakvo to dobro građanima BiH dono-

simo ako u 21. vijeku kažemo kako BiH ne treba popisstanovništva i kako bi to proizvelo navodno brojnenegativne posljedice.“

On je dalje kazao kako je u bh javnosti stvorenaatmosfera, što bi nekada drugovi komunisti rekli, poli-tičke diferencijacije na one koji su za popis i na oneprotiv popisa, pri čemu su oni za popis negativci, a oniprotiv popisa patriote, nacionalni zaštitnici i spasitelji.On je dodao kako se nimalo ne ponosi time što je BiHj di lj ij t št j ć k čil j d

šnjavati da je popis uslov za učešće BiH u međunarod-

nim razvojnim i drugim projektima za čije podloge tre-baju meritorni podaci. Neću da omalovažim ili ignori-šem i određene specifičnosti popisa stanovništva uBiH nakon svega što se dešavalo u bliskoj prošlosti, alite specifičnosti moraju biti predmet političkog dijaloga ikonsenzusa, a ne razlog opstrukcija i novih podjelaoko popisa stanovništva. Obavezujući i ne obavezuju-ći standardi u popisu stanovništva danas su jasno defi-nirani i poznati i danas je pet do dvanaest da pokaže-mo spremnost da poštujemo te standarde. Dajte dabar malo postignemo konsenzus oko obavezujućihstandarda. Ne znam čemu strah od suočavanja sa isti-nom nakon rezultata popisa jer od istine, kakva god

ona bila, ne može se pobjeći. Istinom i činjenicamamožemo biti razočarani na ovaj ili onaj način ali istinai činjenice su najbolji argumenti za politički dijalog iterapiju za liječenje društva od bolesti podjela, nepo-vjerenja i prljave retorike. Za mene osobno principiZakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stano-va u BiH 2011. godine su dobra osnova da se ovo pita-nje tehnički kvalitetno uredi u amandmanskoj fazi i dase u međuvremenu postigne politički konsenzus o pita-njima koja se mogu pokazati spornim.

Na kraju, moram reći da ne stoji teza kako miznamo koliko imamo stanovnika ali da ne znamo gdjesu. Istini odgovara da mi danas nažalost ne znamo ni

koliko imamo stanovnika ni gdje su. Građanima kojiimaju želju i volju da se vrate na svoja ognjišta neće-mo pomoći tezama kako će popis ozvaničiti rezultateetničkog čišćenja, već popis stanovništva može samobiti dobra podloga i motiv za konkretnije i jače akcije upravcu stvaranja uslova za povratak onih koji to žele.Dakle, ja ću principe ovoga zakona podržati jer je tonaša obaveza, jer je to civilizacijsko pitanje i jer je to

jedan važan korak na evropskom putu BiH i podlogalitički dij l BiH Bi bi t š t l BiH

Zakon o popisu stanovništva u BiH

Da su teme vezane za „Agrokomerc“ vječito aktuelne i zanimljive poka-zuju najnovija dešavanja u Skupštini Unsko-sanskog kantona na kojoj je, izrevoltiran upitima poslanika Kenana Keserovića o odgovornima

za kriminal u „Agrokomercu“, reagirao poslanik Ejub Alagić (SDA) koji je uputio

prijetnje poslaniku Keseroviću u smislu „vidjećeš ti ko su Alagići“ i tome slično.Poslanik Keserović je na sjednici Skupštine 20.01.2010. godine postavio dva

poslanička pitanja vezano za stanje u „Agrokomercu“. Potaknut informacijamaobjavljenim u godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za2008. godinu u pojedinačnim izvještajima o radu kantonalnih i okružnih tužilašta-va za suzbijanje organiziranog i najtežih oblika privrednog kriminala, postavio jepitanje koliki jeukupan broj pod-nesenih krivičnihprijava u vezi kri-minalnih radnji izloupotrebe polo-

žaja u „Agro-komercu“ d.d. u2007., 2008. i2009. godini, tekoje je radnjeTužilaštvo USK-apoduzelo poosnovu podnese-nih krivičnih prija-va kojih je, premanavedenom izvještaju, prijavljeno 432 prijave u 2008. godini, 180 je riješeno, dok je podignutih i potvrđenih optužnica 54. U sličnom tonu je bilo i drugo poslaničkopitanje.

„Dana 30.12.2009. godine dobio sam informaciju o počinjenim krivičnim djeli-ma i zloupotrebama položaja od strane bivših i sadašnjih uposlenika„Agrokomerca“ d.d.: Štulanović Šefika, Husić Šemsudina, Čaušević Omera,Selimović Enesa i Alagić Ibrahima“. Stim u vezi postavljeno je pitanje da li su pod-nesene krivične prijave protiv imenovanih, te koji je ukupan broj podnesenih kri-vičnih prijava, kao i koje je radnje Tužilaštvo USK-a poduzelo po osnovu podne-senih krivičnih prijava protiv navedenih lica.

Ovo je pitanje najvjerovatnije i potaklo Ejuba Alagića da reagira na neprimje-ren način i pokušava prijetnjama zastrašiti poslanika Keserovića koji je prijetnje

Vruće krajiške teme

Zašto Ejub Alagić prijetiKENANU KESEROVIĆU? PRESKAKANJE POPISA

JE AUTOGOL ZA BiH

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 21laćeni prostor ReprezenT

„Svi ljudi rođeni su slobodni sa jednakim dostojanstvom ipravima... Svi imaju pravo na život, slobodu, sigurnost... Svi su jednaki pred zakonom“. Ovo su samo neka od načela Općedeklaracije o ljudskim pravima, koja su ugrađena u temeljnepravne akte većine modernih država svijeta. Iako je 10. decem-bar, Međunarodni dan ljudskih prava, iza nas na ove odredbese pozivam da kroz naredni primjer pokažem koliko je BiHdaleko od puta koji vodi ka ovom za nas nedostižnom cilju.

Bosna i Hercegovina se nalazi u opasnoj situaciji kojukarakteriše neodlučnost građana u traženju svojih prava, zbogtoga što nemaju povjerenja u institucije nadležne za oblast ljud-

skih prava, ali i za druge oblasti koje se odnose na svakodne-vni život građana. Činovnički aparat u BiH je ogroman, dobroplaćen, a zaposlenici imaju sva prava, sigurnost i bezbrižnočekaju starost, jer će i penzija biti dobra.

Kako taj svoj rahatluk vraćaju onima koji ih plaćaju, najbo-lje znaju građani kada krenu da ostvare neko svoje pravo, odpribavljanja najobičnijih potvrda, pa do rješavanja nekih pred-meta koji se vuku godinama.

Poštivanje i primjena Zakona za mnoge je stvar procjene,pa tamo gdje misle da neće imati posljedice ponašaju se neko-rektno, pristrasno i neljudski.

Primjer je Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštiti civil-nih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom, gdje je regulisan sta-

tus pripadnika Narodne odbrane. Presuda Ustavnog suda jenaložila izmjenu Zakona o pravima boraca i njihovih porodica,a u kojem bi se riješio i status građana koji su godinama biliizvan zakona. Međutim, Vlada i Parlament su odlučili da se tajzakon ne promijeni i da se Zakonom o civilnim žrtvama reguli-šu prava onih kojima mnogi zvaničnici u BiH ne bi dali ni kori-cu kruha, a kamoli bilo kakva prava. Ali, ovim se ne završavaagonija ovih naših građana, jer put od predaje zahtjeva doostvarivanja prava je dug nekoliko godina, i pitanje je hoće li

neki od njih to dočekati. Mnoga djeca poginulih pripadnika NOsu završila škole, a da sebi nisu mogla kupiti ni sendvič. Mnogemajke u tišini svoga doma oplakivali su svoje sinove, gledajućisvoju unučad koja nemaju nikakva prava. Sve su to znali i onikoji su Zakon trebali primjeniti i mnogim siromašnim porodica-ma ubrzati rješavanje statusa, jer su imali dokumentaciju koja je neoboriva. Međutim, kako nesreća nikad ne dolazi sama, namjestu revizora u kantonalnom ministarstvu nalazi se čovjekkoji sigurno ima debelu podršku onih koji mirno gledaju njego-ve opstrukcije. Radi se o Jasminu Fikiću za kojeg postoje doka-zi da je smišljeno mnoge predmete mjesecima držao u ladici,

nakon toga tražeći dodatnu dokumentaciju po nekoliko puta.Jedan broj je morao i tužiti, ali zahvaljujući nepristrasnosti sud-stva, ipak su ostvarili prava, ali opet uz opstrukcije. Naime, tajpravni ekspert umjesto da dozvoli da se presuda izvrši, on kori-steći vanredni pravni lijek, žali se Vrhovnom sudu. Iako žalbane odlaže izvršenje Presude, dok Centar za socijalni rad nedobije presudu, ne može napraviti rješenje kojim bi se priznaostatus civilne žrtve.

Uvođenje u prava traje pune tri godine, i veliki broj porodi-ca je ostvario prava.,ali moram da napomenem da je svemoralo biti završeno daleko ranije. Jako puno sastanaka, tele-fonskih poziva sam samo ja imala sa ministrom za rad i socijal-nu politiku u USK, ali i sa ministarstvom u Sarajevu. Isto tako

znam da su i drugi zvaničnici DNZ BiH inzistirali da se ovajzakon primjeni brže na sve koji imaju prava. Još teži put prola-ze invalidi NO, jer pored toga što moraju imati nalaz Instituta zamedicinsko vještačenje moraju proći i tretman Jasmina Fikića,a tu se obično načekaju i po nekoliko puta morajudostavljati nove dokaze, a radi se o najtežim invalidima.

Posebna priča je kašnjenje isplate naknada za civilne žrtverata. Iz mjeseca u mjesec po nekoliko puta zovem nadležne uSarajevu da ubrzam isplatu tih sredstava, jer velika većina tih

građana nema nikakvog drugog prihoda. Problem je što uvijekspiskovi iz USK u Sarajevo dolaze sa zakašnjenjem, pa kadase gore obrade uplaćuje se novac na račun u Vladi USK.Obzirom da i kantoni participiraju sa 20 %, nastaje novi pro-blem, jer se ta sredstva tako teško izdvajaju, kao da ih nekodaje iz vlastitog džepa.

Zato civilne žrtve rata, uključujući sve kategorije, svojenaknade dobivaju sa zakašnjenjem od 2-3 mjeseca u odnosuna druge kantone u FBiH. Ovih dana je teškom mukom ispla-ćena naknada za oktobar mjesec, dok je npr. u kantonuSarajevo isplaćeno i za 12 mjesec. Alibi za nerad, Kantonalno

ministarstvo je pokušalo naći u neblagovremenom slanju spi-skova iz Velike Kladuše. Obzirom da je i tu pomenuti revizor imao svoje prste, ipak su u Centru za socijalni rad u VelikojKladuši uspjeli završiti posao i spiskove dostaviti krajem godi-ne. Ali, za ne vjerovati je da 20.01.2010. godine službenik kojiobrađuje spiskove u Sarajevu kaže da nisu došli spiskovi izVelike Kladuše, a da bi nakon moje provjere sa direktoromCentra za socijalni rad, u roku od 5 minuta rekao da su spisko-vi došli. Isplata je trebala ići za sve sem Kladuše, kako bi sevjerovatno u građane uvukla nesigurnost i strah da će izgubititeško stečeno pravo.

Postavlja se samo jedno pitanje, ko je pokušao da sakrijespiskove, Sarajevo ili Bihać, ili u dosluhu zajedno? Ko se iza

svega krije? Odgovor na ovo pitanje mislim da će na kraju datiTužilaštvo, jer ovakav odnos prema najugroženijoj kategorijidruštva je prevršio svaku mjeru. Mislim da je došlo vrijeme dase upute krivične prijave protiv odgovornih za ovakvo ponaša-nje, i da se konačno stavi tačka na samovolju pojedinaca koji uime države krše i najosnovnija prava građana.

Hafeza Sabljaković, dr. med.,Predsjednica Kluba poslanika

u Parlamentu FBiH

Hafeza Sabljaković o pravima populacija iz NO Zapadne Bosne

ZAKON DRUMOM, A VLAST ŠUMOM

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH poslanik RifatDolić postavio je dva poslanička pitanja. Prvo od njih odnosi se na Rektora Univerziteta uBihaću od kojeg je Dolić zatražio odgovor na pitanje Tko je poimenično u posljednje dvije godi-

ne, zaključno sa 20. januarom 2010. godine, na Bihaćkom univerzitetu dobio izbor u zvanjadocent, vanredni profesor, profesor i emeritus, koliko dugo su prije toga izbornici nosili pretho-

dno zvanje i koje godine i gdje su odbranili doktorsku diser-

taciju?

„Za postavljanje ovoga pitanja potaknut sam saznanji-ma da je u posljednje dvije godine na Bihaćkom univerzite-tu u više slučajeva na nezakonit način izvršen izbor u zva-nja docent, vanredni profesor, profesor i emeritus, a samo

Demokratska narodna zajednica BiH nastavlja svoje aktivnosti u Bosanskom Petrovcu.Dana 21. januara politički koordinator DNZ BiH Esad Čović - Čova održao je nekoli-ko odvojenih sastanaka sa istaknutim građanima Bosanskog Petrovca, a sa ciljem raz-

mjene iskustava i mišljenja u vezi sa aktuelnim stanjem u Bosanskom Petrovcu i radom strankekoji je itekako zapažen i prihvaćen od strane građana čemu svjedoči i stalni porast članova stran-ke u ovoj općini.

Poslanička pitanja/inicijative

KO DILA AKADEMSKAZVANJA NA BIHAĆKOM

UNIVERZITETU?

Aktivnosti DNZ BiH u Bosanskom Petrovcu

Održano nekoliko sastanakasa istaknutim građanima

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 23zbor ReprezenT

Prezentaciju izvršiti kao projekat naziva:

„Faktografska slika moje mjesne zajednice”, okvirnog sadržaja:

I Uvod/predgovor do dvi je stranice štampanog tekstaII Geografsko-historijski aspekt do četiri straniceIII Demografsko-populacijski aspekt do četiri straniceIV Kulturno-religi jski aspekat do četiri straniceV Sažetak do dvije straniceVI Popis učenika sa datumom i mjestom rođenja

2. Projekat otipkan na formatu A4 dostaviti RedakcijiReprezenT-a do 31. marta 2010. godine

3. Stručni žiri će odabrati najbolje projekte za nagrade:- Prva nagrada plaćeni autobus za jednodnevnu

ekskurziju bilo gdje u BiH,

- Druga nagrada plaćeni autobus za jednodnevnuekskurziju u NP „Una“ Bihać,

- Treća nagrada nabavka knjiga za školsku biblioteku uvrijednosti 500,00 KM.

Po preporuci žirija biće otkupljeno još do 10 projekata uznaknadu u knjigama u iznosu od 100,00 KM.

4. Ovisno o broju pristiglih ponuda biće javno publikovannačin-kriteriji izbora!

5. Nagrađeni radovi bit će objavljeni u ReprezenT-u.5. Konkurs će biti publikovan u svakom drugom izdanju

ReprezenT-a a sve osnovne škole bit će obavještene cirkularnim

pismom posredstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture isporta u Vladi USK-a.

• Internacionalni Klub kulturnogstvaralaštva Cazinske krajine, USA

• Redakcija ReprezenT-a

Internacionalni Klub kulturnog stvaralaštva Cazinske krajine i njene dijaspore u saradnji sa Redakcijom ReprezenT-a poziva

zainteresirane učenike 8. razreda osmogodišnjih škola Unsko-sanskog kantona da uzmu učešće i prijave se na slijedeći

Konkursza najbolju prezentaciju mjesne zajednice Poštovani uredniče!

Povodom neistine i dezinformacija koje OO SDPVelika Kladuša plasira javnosti u tekstu objavljenom uvašem listu broj 183, od 18.01.2010. godine, na strani21 u rubrici plaćeni prostor-marketing, citiram:„Nažalost jedan od zaposlenih radnika, naš sugrađa-nin, je pod pritiskom ovih prijetnji već stavio svoj pot-pis na ponuđeni obrazac, a u međuvremenu svih šestzaposlenih radnika, osim naravno direktora, dobili suotkaz“, upućujem ovo saopćenje za javnost – demant.

Služba za informisanje OO SDP Velika Kladuša poovom pitanju trebala je tražiti informaciju od mene, a ne oddrugog i dobila bi tačne podatke. Ovako je pojedinac,nažalost, iskoristio OO SDP Velika Kladuša za lične svrhei dezinformisao javnost. Pošto je u vašem tekstu navede-no da sam pod pritiskom i prijetnjom potpisao obrazac zatačno informisanje javnosti, izjavljujem slijedeće: dana05.01.2010. godine prisustvovao sam sastanku u Centruna kojem su pored uposlenika bili prisutni predstavniciOsnivača i direktor Javne ustanove. Tačno je da su namponuđena dva rješenja, ali nije tačno da je bilo prijetnji, ulti-matuma ili pritisaka. To znači da se na sastanku razgova-

ralo o mogućem prijedlogu Osnivača, a odabiru uposleni-ka. Pojedini radnici tražili su samo da sve dobiju napisme-no, a onda će oni raditi dalje kako znaju.

Mene lično, niko nije prisiljavao niti tjerao da pod prijet-njom potpišem nešto. Ja sam ručno napi sao zahtjev, a nijebilo nikakvih obrazaca kako to OO SDP navodi i iznosi namoj račun neistine u javnosti. Meni su lično pojedini radni-ci rekli da su pogriješili u startu, te da ih je pojedinac isko-ristio za vlastite potrebe. Pošto sam bio na ovom sastanku,ne vidim razloga da pojedinci glume žrtve i paćenike, anaročito je bezdušno što pojedine radnike koriste za ličnesvrhe. Osim toga, otkaz ugovora je dobilo četiri radnika,

jedan radnik je stekao uslove za penziju, a ja sam samo-voljno potpisao zahtjev za neplaćeni dopust u trajanju od12 mjeseci. Tokom tog perioda miruje mi staž, ne prekidami se radni odnos. Koristim ovu priliku da iznesem javnosvoje zadovoljstvo što ću nakon 35 godina rada u lošimuslovima, penziju dočekati u modernoj zgradi Centra zakulturu. To treba da je ponos svakog građanina, a naročitonas radnika. Međutim, ima i takvih koji bi i dalje „radili“ zadobre plate u lošim uslovima i kukali na sve strane. Sadapojedinci neće moći raditi privatne poslove koje su većinuvremena i radili u Centru, a primali džabe lični dohodak.Pošto sam uposlenik ove Javne ustanove 35 godina,dobro mi je poznato ko je i šta radio i kako. Zato pojedinci

ne trebaju lažno obmanjivati javnost da je njihov rad u kul-turi veoma mjerljiv. Ovom prilikom moram reći da je njihovučinak i lični rad u kladuškoj kulturi vrlo mali, čak zanema-riv, te da se ne kriju pod plaštom uspjeha Općine i oveJavne ustanove koji su kladušku kulturu doveli na visokstepen i zavidno mjesto u Federaciji i šire.

U Velikoj Kladuši, 20.01.2010. god.Mehmed Okanović

Saopćenje za

javnost - demant

Posjetite nas, informišite se o useljeničkim,posjetilačkim radnim ili studentskim vizama za svezemlje:

Sjedinjene Američke Države,Kanadu,

Australiju,Zemlje Europske Unijei ostale.

Mi Vam možemo BESPLATNO putem telefonadati važne informacije o vizama, ali i lično.

Vrlo povoljno vršimo prevoz putnika do ambasa-

da u Sarajevu, Banja Luci i aerodoroma u Zagrebu.

Za AMERIČKU VIZU popunjavamo elektron-ske aplikacije na engleskom jeziku koje se od 20.septembra 2006. godine vrši putem interneta kao itelefonsko zakazivanje razgovora za useljeničku ineuseljeničku vizu.

Za KANADSKU VIZU vršimo popunjavanje

u Beč, kao i sve ostale radnje neophodne da bi seomogućilo nesmetano dobijanje vize.

Za zemlje EUROPSKE UNIJE pružamo pomoćpri prikupljanju dokumenata važnih za jednostavni-

je dobijanje vize i nesmetano putovanje u zemljukoju želite.

VAŽNO: Kod nas možete kupiti i avionske karteza sve gradove svijeta po cijenama aviokompanija,sa polascima iz Zagreba, kao i avionske karte sapolascima iz svih gradova Sjedinjenih AmeričkihDržava prema zagrebu. Također omogućujemo pla-ćanje Avio karte u Americi. Imamo suradnju sa

vodećim svjetskim avio-kompanijama: LUFTHAN-SA, KLM, UNITED AIRLINES, DELTA AIRLINES,CROATIA AIRLINES, AIR FRANCE, ČSA,...

Posjetite nas u ulici Ibrahima Mržljaka 3, iznadKIB Banke u Velikoj Kladuši ili nas nazovite na

Telefon: 00387 37 775 085Tel/fax. 00387 37 775 086

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18424 FeljtonReprezenT

Uprošlom broju smo govorili o komple-ksnosti problematike s kojom su sesusreli svi oni stručni i manje stručni ljudi,

a koji su imali za cilj da odrede vremenski okvir nastanka kladuške naušnice. I u ovom nastavkućemo još uvijek govoriti o naušnicama nađenim narazličitim lokacijama i regijama širom Evrope, pa išire, što dodatno usložnjava i gotovo kladušku nau-šnicu podiže na nivo legende ili nekog mita iz hele-nističke ere. Govorili smo o nakitu i naušnicama kojesu korištene za vrijeme slavne Rimske Imperije, ali io postupnom prelasku Carigrada u glavno središte

izrade nakita i trgovačke infiltracije Evrope zlatar-skim proizvodima, gdje su takođe stvorena veomaznačajna dostignuća. Bogatstvo oblika nakita uCarigradu bilo je pod neposrednim utjecajem staretradicije s Levanta (čije podrijetlo nije samo jonsko ifeničko, već još starijeg korijena), preko Male Azije,Cipra, Antiohije, Palmiro itd.

Među oblicima naušnica pojavljuje se, uz ostalo,u Bizantu također opet iskonski levantski oblik pira-midalnog privjeska. Za sam Carigrad, prema raspo-

općine Velika Kladuša, nema izravnih primjerakatakvog nakita na dispoziciji, pa ostaje pitanje, da li subaš bizantske zlatarske radionice u samomCarigradu izrađivale takve naušnice ili su se izrađi-vale drugdje unutar bizantske države, odnosno napodručju koje je bilo pod kulturnim utjecajem isto-čno-rimskih zlatara. Za vrijeme velike seobe narodaJustinijan još jednom na kratko vrijeme ujedinjujeImperij, a od tog vremena dalje osjećaju se istočno-rimski kulturni tragovi ne samo na Jadranu, već idalje na zapadu. Valja naglasiti, da su bizantski zlat-nici, te njihove barbarske imitacije, kao i bizantskinakit veoma traženi. Bizantski zlatari slijede barbar-ske narode u njihovim seobama. Ne samo u vrijemeslikoborstva, nego i prije toga, mnogi su zlatari otišliiz Carigrada. Trgovina i putujući zlatari u mnogoče-mu su pridonijeli širenju bizantskog nakita u sre-dnjem vijeku. Prema Dizdareviću, valja upozoriti na

jedan značajan primjerak, što ga posjeduje MuzejBenaki u Ateni, a to je zlatna naušnica koja ima kaoprivjesak trostranu fino rađenu i granulacijom ukra-šenu okrenutu piramidu. Nepoznatog je nalazišta, apotječe iz Egipta kasnoantiknog vremena.Segallova datira tu naušnicu u IV. - V.st. i traži pori-

jeklo tog nakita u prednjoj Aziji, te pretpostavlja spravom da su ovakve naušnice služile kao uzor ranosrednjovjekovnim primjercima.

Primjerci naušnice tipaokrenute piramide pronađeni

i u blizini Kube

Prije no što pređemo na same naušnice s pira-midalnim privjeskom iz ranog srednjeg vijeka, trebauočiti još jedno važno središte zlatarstva, koje jetakođer poteklo od Jonjana, ali nije naSredozemnom, već na Crnom moru. Zlatarstvo jon-skih kolonija na Pontu toliko je poznato po svombogatstvu i kićenosti oblika, da ga je suvišno jošnaročito isticati. Silne količine tog pontskog nakitačuvaju se u Ermitažu, a razvojne oblike tog nakitateško je ovdje, zbog nedostatka većeg broja pristu-pačnog komparativnog materijala, tačnije prikazati.Dizdarević se više pridržava Rosenbergove perio-dizacije antiknog nakita tih kolonija na Pontu. Iz rani-

jeg perioda VII do VI stoljeća koji je obilježen čuve-nim nalazom diadema iz Kelermesa, velikokladu-škom akademskom slikaru i umjetniku nisu poznatenaušnice tipa koje nas ovdje zanimaju. Međutim, u

srednjem periodu, za kojeg je od tolikog značajasam Kerč kao nalazište, postoji golem broj neobičnokićenih zlatnih naušnica iz IV stoljeća. Najpoznatijeiz tog perioda su naušnice iz Teodozije, a tu suzastupane češće i naušnice tipa okrenute piramide.Veoma lijepi primjerci nađeni su u KurganuKaragodeuaš u prikubanskom području; Malmbergnavodi dva komada što su analogni istovremenimtakvim naušnicama na Sredozemlju. Iz IV stoljećaima Ermitaž još takvih naušnica iz južne Rusije, koje

Iz čuvenog nalazišta Kerč postoji jedna naušni-ca, koja ima unutar karičice, ukrašenu filigranom,ukras od tirkiza, a privjesak piramidalnog oblikasastoji se od samih zrna, koja tako donekle opona-šaju grozd s bridovima. Ta bi naušnica mogla ići ukasniji period, premda je Tolstoi i Kondakov, koji su

je objelodanili, nisu bliže datirali. Oblik piramidalnogdijela na antiknim naušnicama obično je četvero-stran ili trostran; čitava je naušnica redovito manja,odnosno znatno manja od onih ranosrednjovjeko-vnih naušnica, što ih je publicirao Hampel i kakva jeona ovdje obrađena. Iz južne Rusije valja još naroči-to istaknuti - pored troje zlatnih tiještenih pločica,koje su vjerovatno sačinjavale piramidalni privjesakantikne naušnice iskopane u Olbiji i datirane u I - IIIst.n.e. - mjesto Gurzuf na Krimu, gdje je, uz ostalo,na nalazištu Suuk-su, što je datirano novcem od V -VII st.n.e, nađeno u ranosrednjovjekovnim grobovi-ma nekoliko naušnica tipa okrenute piramide; četirisu zlatne ukrašene granuliranim zrncima, a jedna jebrončana i glatka. Piramide tih stalnih naušnica pod-sjećaju na one antikne i po svojoj izradi i veličiniveoma su bliske onoj netom spomenutoj iz Kerča,

jedino im je karičica jednostavnija. Svakako taj nakitsluži kao jasan dokaz da se antikna tradicija zlatar-stva na Pontu održala i u ranom srednjem vijeku,premda su kvalitetno ove naušnice rađene, te poka-zuju stanoviti nazadak zlatarske vještine u uspored-bi s jonskim nakitom, koji je mnogo kompliciraniji uukrasu i kićenosti.

Zanimljiva je naušnica ona jednostavna odbronce s nalazišta Suuk-su koja je lijevana, te imiti-

kovnih naušnica i fibula različitih oblika, a Rjepnikovga pripisuje krimskim Gotima. Na sjevernomKavkazu u nekropoli Kamunta nađene su, među raz-novrsnim kasnoantiknim i ranosrednjovjekovnimnakitom, također naušnice tipa okrenute piramide odzlata; tri su manje i veoma su srodne onima izGurzufa; druge dvije su većih dimenzija poput one izVelike Kladuše i ostalih panonskih analognih primje-raka srednje veličine, koje je objavio Hampel.

Ipak je relativna razlika u dimenzijama piramidatolika, da je ova veća naušnica iz Kamunte već zna-tno udaljenija po stilskom shvaćanju njenog izrađiva-ča od antiknih primjeraka. Pollak je ovu naušnicu izKamunte nazvao „barbarskim oponašanjem“ antik-nih. Datirati nalazište Kamunta dosta je otežano, jer ono nije bilo tačno istraživano, bit će, da nekropolaima dulji raspon trajanja. Uvarova koja je publiciralato nalazište, stavlja ga približno u vrijeme VIII - XIIIst.n.e., što je sigurno netačno jer je suviše kasno.Tolstoi i Kondakov, naprotiv, datiraju nalazište

Kamunta približno u početak naše ere, što je svaka-ko prerano. Po svoj prilici je ona iz VII stoljeća, kao izlatna naušnica tipa okrenute piramide s pontskognalazišta Kelegejskaja Hutorij, datirana bizantskimnovcem VII stoljeća; ona je tipološki srodna kako smanjim primjercima iz Kamunte, tako i po kićenosti sveć spomenutom velikom naušnicom nalazištaSzent-Endre, a s njome su tipološki donekle srodnenedavno objavljene ranosrednjovjekovne, tj. bizant-ske zlatne naušnice iz Olbije, što ih Kapušina pripi-

Direktor

velikokladuškog Centraza kulturu i obrazovanjeZlatko Dizdarević, inačepoznati akademski bh.kipar, pristao je pomoći

našoj Redakciji da unekoliko nastavaka na

stranicama ReprezenT-apripremimo i objavimo

rezultate njegovogistraživanja u nastojanju

očuvanja izuzetnobogatog kulturno-

historijskog naslijeđa u

općini Velika Kladuša.

NEKI PRIMJERCI NAUŠNICE

okrenute piramide potječučak iz antičkog dobaPripremio:Samir Murić

KULTURNO-HISTORIJSKONASLIJEĐE (11)

Naušnica iz Karagodeuaša (po Malmbergu)

Naušnica iz Egipta (po Segallovoj)

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 25port ReprezenT

BIHAĆ - Pretprošle subote u Bihaću je u

organizaciji Karate kluba „Delta“ iz Bihaćaodržan Prvi memorijalni karate turnir „HarisPačić“ u sjećanje na prerano preminulog članaKarate kluba „Delta“ iz Bihaća Harisa Pačića.Na turniru je učestvovalo 330 takmičara do 13godina starosti iz 13 klubova sa područjaUnsko-sanskog kantona, a kao gosti nastupilisu članovi Karate kluba „Lotos“ iz Zagreba iKarate kluba „Shotokan“ iz Velenja, RepublikaSlovenija. Turnir je održan po WKF pravilima.

Na ovom veoma kvalitetnom turnirunajuspješniji su bili takmičari Karate kluba„Bihać“, drugo mjesto u ukupnom poretkuzauzeli su karatisti „Saniteksa“ iz VelikeKladuše, dok je treće mjesto zauzeo domaćinturnira, Karate klub „Delta“ Bihać. Hasan M.

Poredak : Zl Sr Br Bod

1. KK „Bihać“ Bihać 7 11 10 532. KK „Saniteks“ Vel. Kladuša 7 4 7 36

3. KK „Delta“ Bihać 3 3 5 20

4. KK „Cazin“ Cazin 3 1 4 15

5. KK „Sensei“ Bihać 1 5 1 14

6. KK „Shotokan“ Velenje 3 1 2 13

7. KK „Ferhat Đulkić - Feri“ Bihać 2 1 1 9

8. KK „Hurije“ Sanski Most 2 1 1 9

9. KK „Feniks“ Bos. Krupa 0 2 3 7

10. KK „Krajina“ Cazin 1 0 3 6

11. KK „Bužim“ Bužim 1 0 1 4

12. KK „Sana“ Sanski Most 0 0 4 4

13. KK „Una“ Bos. Krupa 0 0 4 414. KK „Lotos“ Zagreb 0 0 1 1

15. KK „Mladost“ Bos. Petrovac 0 0 1 1

Karate klub „Saniteks“ Velika Kladušanastupio je sa 45 takmičara koji suosvojili 18 medalja, od toga sedam

zlatnih, četiri srebrene i sedam bronzanihmedalja.Osvajači medalja Karate klub „Saniteks“:

Selma Smlatić – dvije zlatne, EminaSmlatić – jedna zlatna i jedna srebrena, BelmaSmlatić – jedna zlatna i jednu bronzana, EmaNadarević – jedna zlatna, Amera Bebić – jednazlatna, Ilma Keserović – jedna zlatna, IlhanaJušić – jedna srebrena i jedna bronzana, Adis

Mehić – jednasrebrena i jedna bronzana, AidaDizdarević – jedna srebrena, Dženeta Bašić –dvije bronzane medalje, Kemal Koštić – jednabronzana, Amir Halikotić – jedna bronzana.Od planiranih aktivnosti u Karate klubu„Saniteks“ u narednom periodu slijedi

produženje registracije kluba i takmičara uKarate Savez Bosne i Hercegovine i Karatesavez Unsko-sanskog kantona. Također, uklubu će se nastojati što kvalitetnije pripremitiza nastup na 17. Državnom karate prvenstvukoje će se održati polovinom mjeseca marta.

Prvi Memorijalni karate turnir „Haris Pačić“

Nastupilo 15 klubova sa 330 takmičara

BOSANSKA KRUPA - Upretprošlu subotu, 16. januara, uBosanskoj Krupi je održanoomladinsko takmičenje u odbojciza žene za regiju Unsko-sanskogkantona na kojem su učestvova-le ekipe iz Bihaća, VelikeKladuše, Bužima, Ključa i doma-ćin Bosanska Krupa.

U kvalifikacijama su posti-gnuti slijedeći rezultati: VelikaKladuša - Ključ 0:2, Bužim -Bihać 0:2, a slobodna je bilaekipa Bosanske Krupe. U polufi-nalu su se susrele ekipe Ključa iBosanske Krupe, dok je slobo-

dna bila ekipa Bihaća. Ključankesu slavile pobjedu nad domaći-nom, ekipom Bosanske Krupe,rezultatom 2:0.

Finale je igrano između ekipaBihaća i Ključa u kojem su mladeBišćanke pobijedile rezultatom2:1 i time osvojile naslov prvakaUSK-a za kadetkinje i plasirale

prvenstva u kategoriji kadetkinja

koje će biti održano početkommaja mjeseca ove godine.U veoma dobroj finalnoj utak-

mici ljubitelji odbojke su mogliuživati jer su obje ekipe pokazaledobru igru. Prvi set Bišćanke sudobile zahvaljujući boljoj igri a udrugom setu su stalno vodilenekoliko poena razlike i kada se

rezultatu 22:17 došlo je do pada

u igri tako da su Ključanke uspje-le dobiti set sa 25:23. U trećemodlučujućem setu Bišćanke suuvidjele da bi mogle ostati bezpobjede i na samom otvaranjuseta prave seriju od 6:0 i ne doz-voljavaju Ključankama da im sepribliže, te odličnom igrom i bezijedne greške dobivaju set uvjer-

Š

BIHAĆ - Bihaćki Džudo klub „Una“14. marta ove godine, proslavit će svoj tri-deseti rođendan. Inače, Klub broji oko100 članova, od čega su 40 posto pripad-nice ljepšeg spola. U znak zahvalnosti zapodršku koju im je pružao i pruža načel-nik općine Bihać Hamdija Lipovača, tre-neri ovog Kluba pozvali su ga da prisu-stvuje treningu džudista.

medalja s balkanskog prvenstva, a naj-značajniji rezultati su 5. i 7. mjesto naEvropskoj olimpijadi mladih.

Najmlađi član Džudo kluba „Una“ imačetiri godine. Treninzi se odvijaju svakimdanom u dvije sale. Zbog profesionalnogpristupa ovom sportu, Klub „Una“ imadevet trenera. Prilikom posjete načelnikaLipovače, džudisti su mu uručili zahvalni-

Održano omladinsko takmičenje u odbojci za žene Unsko-sanskog kantona

Bišćanke pobjednice U znak zahvalnostinačelniku uručenMAČ I ZAHVALNICA

Prva ekipa Ženskog odbojkaškog kluba „Bihać“ koja se takmiči u Prvoj ligi Federacije uveliko jepočela sa pripremama za proljetni dio prvenstva koje počinje 13. februara, a već krajem ovog mjese-ca i početkom februara odigrat će nekoliko kontrolnih utakmica sa ekipama Zadra i Splita.

Brojne medalje članova Džudo kluba „Una“dokaz kontinuiranog rada i vježbanja

Karate klub “Saniteks”

Ž O K B i h a

ć

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18426 Oglasi/MarketingReprezenT

Prodajem u Glinici, općina Velika Kladuša, pored asfaltnog puta, kuću i štalu sa zemlji-štem, te livade sa pašnjacima i prilazom na asfaltni put. Priključena struja i gradskavoda. Tel. 037-777-454, GSM: 061-277-730.

Prodajem veoma povoljno, (iz zdravstvenih razloga), kamion-kiper s „rukom“ SCANIAmodel 112M Inter color (1977 god.) u odličnom stanju, registrovan do jula ove godine,kao i set od 3 mašine za kompletnu proizvodnju eksera (šerafa), njemačke markeVAFIOS“ + talijanska VITARI“

Prodajem kuću u ulici Banijska, u centru grada, iza diskoteke „EX“ uVelikoj Kladuši. Struja, voda, telefon i centralno grijanje dostupni. Kućaima poslovni prostor i garažu u prizemlju. Stambeni prostor je veličine700 m², a poslovni 140 m². Cijena 80.000 eura. Kontakt telefoni 061-626-072, 037-718-794, 037-773-622 i 001-319-234-3593–USA.

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

037 537 775, 037 539 139

Ć O R A L I Ć I , C A Z I N

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 27n memoriam ReprezenT

Tužno sjećanje

Neka Ti je vječni rahmet i neka Ti dragi Allah dž.š. podari lijepi džennet ivječni rahmet Tvojoj plemenitoj duši.„Inna Lillahi Ve Inna Ilejhi Radzi'un“ – „Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo“

Tvoji najdraži: supruga Hasiba, sinovi i snahe: Sidik i Elvira sa porodicom, sin Hazim, Rifet i Sevda sa

porodicom, Bećir i Seida sa porodicom, Ćazim i Minka sa porodicom, kćeri i zetovi: kći Alma, Fikreta iHasan Pehlić sa porodicom, Šerifa i Hišam sa porodicom, Senija i Hasan Esmerović sa porodicom, te unukAdnan sa suprugom Antonelom i sestra Šerifa Čaušević sa svojom porodicom.

Dana 18. januara ove godine navršilo se 19 tužnih godinaod kako nas je prerano naputio naš dragi

TABAKOVIĆ(Nazif) REŠID

Dana 23. januara 2009. godine navršile su setri godine od smrti našeg dragog

Tužno sjećanje

PAJAZETOVIĆ

(Mumina)EJUB

S ljubavlju i ponosom u srcu čuvat ćemo uspomenu na tebe i svešto si dobro učinio za života. Svaki dan koji prođe ne umanjujeljubav, bol i tugu, i tako će biti sve dok ima nas.

Dana 23. januara 2009. godine navršile su setri godine od smrti našeg dragog

Tužno sjećanje

Vrijeme prolazi, ali ne briše nijedno sjećanje naTebe. Tvoj lik, djela i dobrota ostaće zauvijek unašim dušama.

(1928. – 2007.)

PAJAZETOVIĆ

(Mumina)EJUB(1928. - 2007.)

Tvoji sinovi Mumin i Samir, kćerka Remzija,snahe Kadira, Suada i zet Čedomir

Dana 20. januara ove godine navršile su se

dvije godine od kako nas je napustila naša draga

Tužno sjećanje

Tužno je i bolno sjećanje i nakon dvije godine od kada sinas napustila. Vrijeme koje teče ne može i nikad nećeizbrisati našu ljubav, sjećanje i uspomenu na tebe.Vječno ćemo te voljeti i uvijek s ponosom spominjati.

RAHIMA(Munjaković)

TRIČIĆ(1945. - 2008.)

Tvoji najmiliji: suprug Mehmed, sin Emin, kćerkeEmina, Suada, snahe i zetovi, te unučad Almes,

Ervin, Larisa, Selvedin i Nail

Unučad Denis i Adi, unuke Nivela i Mirela,praunučad Maja i Nikola, Ajla i Amela

Dana 26. januara ove godine navršit će se 21 godinaod smrti naše drage supruge i majke

Tužno sjećanje

HASIBE

(Čuturić) VELJAČIĆ

Vrijeme prolazi, ali lijepe uspomenei sjećanja na tebe ostaju zauvijek.

Tvoji: suprug Mustafa-Mućo i kćerka Mirsada

Dana 26.januara 2010. godine navršava segodina dana od kako nas je napustio naš dragi

Tužno sjećanje

IBRAHIM ALIBEGIĆ

Ni poslije godinu dana Tvoj lik i dobrota neblijede. Zauvijek ćeš ostati u srcima Tvojihnajmilijih. Neka Ti Allah dž.š. podari vječnirahmet.

(1940. – 2009.)

Tvoji: supruga Sefija, sinovi Izet i Ismet, snaheResmija i Zlatka, unuk Nail, unuke Naida sa suprugomNedžadom i Aida sa suprugom Edinom, brat Šaban i

MOŽETEPREDATI

NA ADRESI:

Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša,od ponedjeljka do petkau vremenu od 08 do 17 sati

Sve informacijemogu se dobiti

na telefon:

037 775 086Cijena objave

25 KM(sa PDV)

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

28 R T

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 18428 Zanimljivosti - zabavaReprezenT

ANAGRAMI

- Neće l’ klima?

- Jurim lasice ... (c=ć)

VICEVI

O d b o j k a š i c a

Ž O K “ B i h a ć ”

M l a d a o d b o j k a š i c a

Ž O K “ B

i h a ć ”

M l a d i k o š a r k a š K K

“ B u ž i m ”

Raith

2010

No: 184

Bez riječi

Bio mladi svećenik na praksi kod isku-snog svećenika. Kako se ni nakon dvije

sedmice nije usudio održa propovjed,stari svećenik odluči da mu ubije tremurakijom.Pola sata prije mise natjera ga da popije

jednu rakiju te ode za svojim poslom.Budući da je još uvijek osjećao tremu,

mladi svećenik odluči da popije jošnekoliko čašica za ohrabrenje. Počela jemisa i ohrabren mladi svećenik održisvoju prvu propovjed.

Vjernici oduševljeni, samo što ga nisuna ramenima iznijeli iz crkve kad je za-vršio.Kad se svijet razišao, pita on starog

svećenika kako je bilo, a ovaj će:- Dobro je bilo, vrlo zanimljivo i poučnoali ste napravili tri greške!- Greške Oče? Molim Vas kažite mi gdjesam to pogriješio!- Pa, prvo, Adam je zagrizao jabuku a neEvinu sisu; drugo, kad ih je Bog istjeraoiz raja, nije ih otjerao u vražju mater; ina kraju se kaže "amen" a ne "fajront".Ah da, skoro sam zaboravio da vamkažem još nešto; na slijedeću propovjedponesite malo vode da ublažite štu-canje.

Došao boga student na ispit na fakul-tet i upita ga profesor:- Gdje je bačena prva atomska bomba?Ovaj nema pojma i pla mu za prolaz!

Sutradan dolazi siromašni student nais taj ispit.- Gdje je bačena prva atomska bomba?- Na Hirošimu i Nagasaki!- Kada?-1945.- Koliko je ljudi poginulo?- Tri miliona!- Imena, kolega, imena!!!

- Kolega - obra se profesor studentu.- Probudite svog prijatelja što spavapored vas!- Probudite ga vi, vi ste ga i uspavali!

Hase: Mujo jesi li čuo da u Sarajevodolazi Bečka Filharmonija.Mujo: Ma baš me briga, tući će njih našŽeljo tri nula!

Najmlađi Microsoftov inženjer ima devet godinaDevetogodišnji Marko Čalasan iz Ma-kedonije je postao najmlađi inženjerMicrosoa u svijetu položivši zadnjiispit u Ljubljani. Kaže kako dnevno na

Talijanski ministar javne uprave RenatoBrunea predložio je donošenje novog za-kona prema kojem bi djeca kad navrše 18godina morala napušta svoj roditeljskidom (porezne olakšice, izgleda, nisu do-voljne). Ministar je progovorio o ovome

nakon što je sud u Bergamu naredio ocuda i dalje uzdržava svoju 32-godišnju kćer,koja i dalje živi s njim iako je diplomiralaprije 8 godina. Prosječna dob napuštanja

roditeljskog doma u Italiji među najvišima je u Europi - više od 70 posto odraslih udobi od 18 do 39 godina živi sa svojimroditeljima. Inače, ministar Brunea jeroditeljski dom na-puso s 30 godina,

kada nije znao ni kre-vet pospremi.

"Čistoća je pola zdravlja", krilaca je koju smo naučili još u vrću, noamerički doktori i medicinske sestre očito nisu prošli takvo obrazo-vanje. Naime, najnovije istraživanje pokazalo je kako samo 50 postomedicinskog osoblja redovito pere ruke prije i poslije svakog posjetapacijentu. Nehigijena i nesavjesnost često rezulraju infekcijama, a

dnevno u SAD-u zbog tog problema premine 247 pacijenata.

Prljave ruke doktora uzrokuju smrt 247 pacijenata dnevno

Sve Talijane starije od 18 godina istjerati iz roditeljskog doma

Rješenje?!

Saudijska Arabija:

Zatvaranje posljednjihfitness-dvorana za žene

Zdravstvene vlaszatvorile su "ilegalni"

fitness-centar za ženekoji se nalazio uz bol-nicu u lučkom graduDžedi, što je bilo je-

dno od posljednjih javnih mjesta u Arabijigdje su žene mogle vježba.

Iako iste ove zdravstvene vlas za visokurazinu srčanih boles i dijabetesa u državiokrivljuju manjak vježbanje, fitness-cen-tre za žene smatraju nelegalnima.Centri za vježbanje za muškarce u Arabiji

su, normalno, dopušteni.Posljednje dvije godine zabilježen je dra-sčan rast broja nelegalnih mjesta zavježbanje za žene.

Amnesty International: Lani dvostruko više smaknućaProšle se godine broj smaknuća pove-

ćao na 2.390, što je čak 90% više negogodinu ranije. Listu s najviše smaknućasastavljaju uobičajeni sumnjivci - Kina,

Iran, Saudijska Arabija, Pakistan i Sjedi-njene Države. Na Kinu otpada 72% svihsmaknuća, ali s obzirom da Peking skriva

ove podatke moguće je da su kod njihbrojke puno veće.Broj smaknuća u SAD-u pada i lani je izno-sio 37, dok je u Japanu porastao na 15

ljudi što je najviše od 1975. godine. Bje-lorusija je posljednja europska država ko-

ja još provodi smrtnu kaznu.

Futuristi predviđaju:za 20 godina rezervne noge

Za 20 godina među najpopularnijimposlovima možda će biti vertikalnifarmer (uspravni), svemirski pilot i pro-izvođač rezervnih dijelova tijela, oci-

jenjeno je u britanskom državnomizvještaju Shape of Jobs to Come (taj"futuristički" dio još ne mogu postići daradi kako treba).

Ocjenjuje se da će napredak naukei tehnologije, u kombinaciji s klimat-skim promjenama pokrenuti stvaranjeposlova nezamislivih danas.

U medicini se očekuje da će stva-ranje novih udova i organa postati re-alnost, odnosno da će traženi bitiproizvođači rezervnih parova nogu, ru-ku itd.

Nano-medicina bi trebala dovesti dostvaranje "nano-plovila" koja bi išlakroz organizam i uništavala kancero-gene stanice.

25 j 2010 di b j 184 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 29oslovni partneri ReprezenT-a ReprezenT

Ra i t h

2 0 1 0

No : 184

reprez

ent

reprez

ent

2010

2010

mađarska emina sefićšpanjolski

slikarsalvador

drugo,ostalo crvene boje

tvornicabojica

iz celja

patka

upitnačestica,

tkoeast

novikolonija-

lizamz ub ar i i ta lija

zakrivljeninož s

drškom odroga i sl.(bos.žarg)

petarlusić

vremenskitermin

vrsta voćkenalik nakrušku

jednaod sad

(augusta)

dobroćudnifilmski

vanzemaljac(film)

keystoneinovation

zone

potersovlijek za

mokraćnimjehur

(mn)

robna kuća,narodnimagazin

glumacpaćino

blato,kaljuga

kiseonik

markoorešković

belgija

dalmatinskomuško ime

glumacmarfi

narodnarepublika

šampanjacbijele i crve-

ne boje(mn)

papingodišnjiprihod

lindaorlean

gravitacija

nakrivljeno,ukoso

jedanuranovsatelit,mjesec

uranijum

prefix kojioznačavaduboku

starost

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

skr.:poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

poslovnipartner

reprez

ent

r eprez

ent

2010

2010

r eprez

ent

reprez

ent

2010

2010

isti samo-glasnici

prema,k

doktorkoji liječi

alopatijom

mjera zapovršinu

prenoćište(tur)

besimaorlić

ženskipotomak,

kćerka

azot

enesokanović

plava špiljau španiji izpaleolitika

lijek protivupale mok-

raćnih kanala

mineralplave boje

(turski kamen)

velika azijskarijeka

stranica(skr)

antunnalis

radijum

teritorijalnaobrana

tangenta

olimpijskeigre

imovina

14.slovoabecede

jedno dezin-fekcionosredstvo

poslije bri-janja

pospan

prizor,

kadar

dabska glu-mica nijemogfilma nielsen

ja(lat)

instrumentlandingsystem

energija

film kostegavrasa

ilinijum

daljinski up-ravljač(eng)

ivotijardović

kolutićavci

vrstapovrća

mjesto usloveniji

kod mokrica

hemijskielement

(k)

suho koritorijeke u aziji

skandal,blamaža

poludragikamen(mn)

čađavi

košćuradž

zagonetke

posuda zasol,solnica

jelen(eng)

pjevačicaficdžerald

jedandeterdžent

st.gr.bog

rata

opseg,obim

udubljenipriključci

za usb,kartice i s.zlatan

od milja

next genera-tion net-working

engl.mjeraza dužinu,

akr

umathurman

vanadijum

crtica upisanju

spisidokumenti

kasimbajrić

glavni gradburme

prečnik

propagandnilistić

senzori kodinsekata

prastanovnikaonije

prvoslovo

irački pred-sjednik prije

sadama,hasan

prilično lak

grčkoslovo

imezedonga

prosjak izodiseje

localinternetregistry

južnoafričkarepublika

austrija

azra šabić

mjesto u zre-njaninskoj

opštini

švedska

jedanprijedlog

st.rim.bogljubavi

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Povremeno djelujete zabrinuto zbog novih informacija ili događaja na poslovnoj sceni. ČiniVam se da je sve krenulo u nekom pogrešnom pravcu. Različiti poslovno-financijski planovikoje ste započeli, iznenada djeluju vrlo komplicirano. Važno je da se koncentrirate na svojeprioritetne ciljeve. Nemojte dozvoliti da Vas neko obeshrabri sa svojim pesimističkim progno-zama. Uslijed novih zapleta na poslovnoj sceni i raznih pritisaka, teško Vam je da pravilnouskladite svoja osjećanja i razum. Povremeno imate “loše procjene” u očekivanju na raspletdogađaja u ljubavnom životu. Potrebno je da smanjite tenziju koja postoji između Vas i volje-ne osobe. Osvrnite se ka zajedničkim i vedrijim temama koje Vas zbližavaju.

Dodatni entuzijazam i proširena poslovna inicijativa pokazaće Vam se od višestruke koristi.U svom tipičnom maniru osmislili ste dobar idejni plan sa namjerom da ostvarite praktičnerezultate na različitim stranama. Dobro se snalazite u situacijama kada treba donijeti važnuodluku od zajedničkog interesa, umijete pravilno da se nametnete pred saradnicima. Imatedobar osjećaj, predosjećate da Vam predstoji novi serijal prijatnih ili uzbudljivih događaja uljubavnom životu. Nema razloga da oklijevate pred dragom osobom, pokažite pozitivnu stra-

nu svoje ličnosti. Bliska osoba očekuje “nešto” više od lijepih riječi, potrebno je da se višeangažirate u ljubavnom susretu.

Mnoge okolnosti su na Vašoj strani, nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate ambicio-zne poslovne planove. Uz određenu dozu mudrosti i profesionalnog takta, lako možete dase nametnete pred saradnicima koji imaju važnu ulogu u poslovnim pregovorima. Ne krijeteda imate velika očekivanja i da ste zahtjevni u svakom pogledu, posebno kada je riječ oVašim interesima. Komplimenti koje dobijate od nekog “sa strane”, navode Vas na pogrešnaemotivna očekivanja. Nedostaje Vam dobar uvid u nove događaje koji zaokupljaju partnero-vu pažnju. Neko ne može da Vam priušti potpuno zadovoljstvo u emotivnom ili strasnom kon-taktu. Ipak, Vi uporno ignorirate postojeće probleme.

Uspijevate da ostvarite svoje osnovne namjere na neki zaobilazan način i uz dodatni men-talni napor. Djelujete odlučno i snalažljivo u rješavanju poslovno-financijskih problema, ali toVam donosi samo trenutnu satisfakciju i olakšanje. Potrebno je da se opredijelite za nekonovo ili efikasnije rješenje. Izbjegavajte situacije koje predstavljaju veliki poslovni rizik.Nemojte dozvoliti da novi događaji vode ka raspirivanju “niskih strasti” u odnosu sa voljenom

osobom. Bolje je da neke stvari prešutite, nego da otvarate dijalog koji vodi ka ljubavnomrivalstvu. Preosjetljivo reagirate na različite sitnice i djelujete razdražljivo, posebno kadastvari ne idu u željenom pravcu. Promijenite svoju emotivnu orijentaciju.

Uz promišljenost i dodatnu upornost uspijevate da prevaziđete probleme koji remete Vašsvakodnevni poslovni ritam. Stalo Vam je da završite planirane obaveze u određenom roku.Potrebno je da održite dobar nivo uspješne saradnje, na sreću imate dovoljno pozitivne ene-rgije. Ponekad različite komplikacije djeluju kao dodatna motivacija, važno je da se pravilnoorganizirate i da ispoštujete zadate rokove. U ljubavnom životu djelujete vrlo promišljeno itrezveno. Želite da uspostavite bolju emotivnu kontrolu nad novim događajima. Smišljenobirate pravi trenutak, da ostvarite svoje namjere ili da voljenoj osobi saopštite važne plano-ve. Zbog kategoričnih stavova koje zagovarate neko ne može da promjeni Vašu odluku.

Potrebno je da se distancirate kako biste kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procijenilisa više strana, prije nego što donesete i saopštite konačnu odluku. U dostojanstvenom stilui bez suvišnih pitanja prihvatite kritiku koju Vam upućuju bliski saradnici. Stalo Vam je dapoboljšate svoju poslovnu poziciju. Postavite listu prioriteta i jasnije definirajte svoje ciljeve.

Povremeno Vaša osjećanja i razum se nalaze u “blagom neskladu”, ali to Vam neće smeta-ti da ostvarite svoje ljubavne namjere. Vaše ponašanje na najbolji način odslikava raspolo-ženje koje osjećate u nečijem prisustvu. Ponekad pretjerujete u želji da sve konce držite usvojim rukama, ali ne možete uvijek da diktirate ljubavni tempo.

U iznenadnim situacijama Vi umijete da djelujete vrlo trezveno, jer postoje različiti propustikoji uzrokuju dodatnu tenziju i nepovjerenje među saradnicima. Dovoljno ste vješti da ostva-rite svoje poslovne namjere na neki zaobilazan i efikasan način. Kontaktirajte osobu koja imapouzdane informacije, potrebno je da proširite svoje spoznajne vidike. U odnosu sa voljenomosobom česte promjene u raspoloženju stvaraju i dodatnu nervozu. Nemate dovoljno razu-mijevanja za nečije “propuste” ili za nove zahtjeve. Ponekad se lako zanesete na pogrešnustranu, budite diskretniji u novim emotivnim susretima. Postoje događaji koje treba da saču-vate od radoznalih pogleda javnosti.

Djelujete vrlo ambiciozno i imate dobru volju da se angažirate na različitim stranama.Posebno ste podstaknuti nečijom pričom o saradnji, privlači Vas ideja o promjenama kojeunapređuju postojeći model poslovanja. Saradnici sve češće izražavaju interesiranje zaVaše kreativne ideje. Potrudite se da sačuvate dobar odnos i da ponavljajte “uspješne for-mule”, kao dodatnu garanciju uspjeha. Skoro sve što ima “ljubavni predznak”, privlači Vašupažnju. Imponiraju Vam različiti komplimenti, umijete da ostavite “veliki utisak” na svoju oko-linu. Ponekad Vam je potreban mali impuls da osjetite veliki emotivni zanos, ljubavna inspi-racija Vas navodi da usrećite voljenu osobu i svijet oko sebe.

Imate dobru viziju i stalo Vam je poboljšate svoju poziciju i utjecaj na poslovnoj sceni, stogada biste ostvarili svoje ciljeve potrebno je da procijenite tačan ishod u nekim važnim pregovo-rima. Međutim prati Vas osjećaj neizvjesnosti, jer saradnici često mijenjaju svoje mišljenje iliodluke. Ne krijete da imate velika očekivanja u svakom pogledu, važno je da izbjegavate brzo-pletost i impulzivne reakcije Možda Vaš ljubavni odnos nije pretjerano idiličan ali to Vam neće

SEDMIČNI HOROSKOP(25.01.10 - 31.01.10.) ZANIMLJIVOSTI

Francuski "Spiderman" u pohodu natoranj Burj Khalifa

Ilegalni ulazak u Italiju: Otvorili kofer išli k i Af i t

Svjetski magazini pišu kako je Robert isplanirao daće u toku sljedeće godine "osvojiti" i 828 metravisoku građevinu od betona, stakla i čelika. "Moratću to uraditi", kaže on. "Znam ljude u Dubaiju, zain-teresovani su da me vide kako se penjem na nebo-

der".Toranj u Dubaiju preimenovan je u Burj Khalifa učast lidera Abu Dhabija koji je prošle godine emira-tu u kojem se nalazi toranj posudio milijarde dola-ra da bi se izvukao iz finansijske krize. Četrdeset-sedmogodišnjak se prethodno penjao na EmpireState Building, tornjeve Sears, Taipei 1010 iPetronas Towers, a priznaje da će penjanje natoranj u Dubaiju biti teška misija zbog vrućine kojatamo vlada. "U Dubaiju je problem vrelina i do 40stepeni Celzijusevih", otkriva svoju najveću briguavanturista i dodaje: "Moj najveći strah je da ću

svoje vrijeme na Zemlji protraćiti. Za mene jepenjanje jednako važno kao jelo i disanje. Penjanjena nebodere je moja ljubav i životna strast."Prošlog septembra Roberta je sud u Maleziji kaz-nio jer se popeo na Petronasove tornjeve-blizancekoji imaju 88 spratova, a sve to golim rukama i zamanje od dva sata.

Francuz Alain Robert, zbog svojih nevjerovat-nih sposobnosti poznatiji kao "Spiderman",

postavio je sebi novi, do sada najopasniji cilj - popeti se na najveći neboder na svijetu, toranj Burj Khalifa u Dubaiju.

Članovi jedne porodice na jugu Afrike bili su unevjerici kad su shvatili da im je pokojnik zapravoživ. Otac ubijenog muškarca kaže da je osoba koju

je vidio definitivno njegov sin jer ga je prepoznaopo ožiljcima na licu.Mladić za koga se vjerovalo da je izboden do smrtii pokopan 2005. godine ustao je iz mrtvih i pojaviose u svom mjestu u državi Transkei (Bantustan).Siviwe Ntwalan pojavio se u kući jednog od svojihsuseljana koji su ga nahranili prije nekoliko dana,piše Net. "Primijetili su njegovi sličnost sa našomporodicom", rekao je otac Mbongolwana Ntwalanakoji kaže da je Siviwe, koji je rođen 1983., kasnijeodveden svojoj kući, ali njegova majka nije mogla

vjerovati vlastitim očima. "Bila je šokirana jer jeznala da je njen sin pokopan"', kaže otac. Policijaga je zatim odvela u lokalnu bolnicu na pregled.Iako je većina porodice vjerovala da se radi onjemu, otac je u to povjerovao tek kad je potražioznakove na njegovom tijelu. "Povjerovao sam kadsam vidio ožiljak pored oka koji mu je zadala

krava", kaže otac.Objasnio je da je Siviwe bio nasmrt izboden zbog

ljubavnog trokuta u kome se nalazio i prijavljeno jeda je mrtav. Ntwalana kaže da njegov sin još uvijektreba objasniti gdje je bio cijelo ovo vrijeme. "Jošnam nije rekao gdje je bio, kad počne pričati otome svaki put se slomi", kaže otac. Cijeli slučajsad istražuje i policija jer se njegovi otisci prstijupoklapaju sa onima iz njegovih ličnih dokumenata,kao i onima pokopanog mladića. Zanimljivo je da jeovo drugi takav slučaj u manje od godinu dana uTranskei. Prošlog marta bivšeg vozača taksijaNkosinathija Ntsentea ljudi su pronašli kako luta ublizini grada Ngqeleni. Nakon što im je rekao kakose zove i gdje živi odveli su ga majci i ujaku.Muškarac je navodno bio ubijen, a on tvrdi da je

vidio šta se dogodilo u spornoj pucnjavi u kojoj jeosoba, koja jako liči na njega, ubijena i pokopana.Načelnik policije kaže kako lokalo stanovništvokaže da je normalno da se ljudi vraćaju iz mrtvih."Mi u policiji ne znamo ništa o tome, dok ljudi tvrdeda se to često događa. Ja lično ne znam ništa otome", kaže on.

Zombiji na juguAfrike: U godinudana dva semuškarca vratilaiz mrtvihU zombije, ljude koji se vraćaju iz mrtvih, vjeru-

ju u brojnim državama, posebno južnoafričkim.Nedavno je jedan tamošnji muškarac u malenoj državi Transkei prijavio kako mu se sin Siviwevratio iz mrtvih nakon što je 2005. godine bioubijen i pokopan.

25. januar 2010. godine, broj 18430 HoroskopReprezenT

25 j 2010 di b j 184 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


25. januar 2010. godine, broj 184 31port ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor:Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Esad Šabanagić

Mob: 061-154-894

Redakcijski kolegij:Esad Šabanagić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Hasan MujakićElvis Maležić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)Edin Šabanagić, Samir Murić

(Velika Kladuša)Fahrudin Bender (Ključ)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086, 037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

VELIKA KLADUŠA - U pro-šli ponedjeljak je u kabinetunačelnika Općine Velika Kladušaodržana redovna sjednicaSkupštine Udruženja Nogometniklub „Krajišnik“. Na sjednici oveSkupštine razmatrani su i usvoje-ni Izvještaji o radu Nogometnogkluba „Krajišnik“ za 2007., 2008.i 2009. godinu, izbor i verifikacijačlanova Upravnog UdruženjaNogometnog kluba „Krajišnik“, teostala pitanja.

Izvještaj o radu i poslovanjukluba podnio je njegov predsjed-nik Husein Hadžić, koji je ocije-nio da je u prethodne tri godinepostignut veliki uspjeh jer je klubizborio ulazak u Prvu federalnuligu, a trenutno se nalazi pri vrhutabele, na petom mjestu. Klub jetakođer izvršio sanaciju prostorija koje su bile u veoma lošemstanju.

Nakon kraće diskusije, čla-novi Skupštine su iznijeli problem

rada sa mlađim kategorijamakluba gdje je naglašeno da setreba pružiti veća podrška u radusa djecom, ali i problemi financij-ske prirode koji prate rad kluba.Također je usvojen zaključak dase Nogometni klub „Krajišnik“,kao i ostali klubovi iz ove općine,trebaju više uključiti u rad struk-tura Nogometnog saveza Unsko-sanskog kantona, kao i prijedlogda se zatraži članstvo predsta-vnika ovog kluba u Skupštini

Nogometnog saveza FederacijeBiH.Izvještaj o radu kluba sa

ovim zaključcima jednoglasno jeusvojen, kao i druga tačka kojase odnosila na izbor i verifikacijučlanova Upravnog odboraNogometnog kluba „Krajišnik“.

-Nogometni klub „Kraji-šnik“ definitivno mora imatisvog predstavnika u upravlja-čkim nogometnim strukturamana nivou Kantona i Federacije

BiH s obzirom da je naš klub jedna od najznačajnijih nogo-metnih ekipa u prošloj godini

na prostorima USK-a. Zajednosa naša druga dva kluba,Nogometnim klubom „Mlad-ost“ Vrnograč i Fudbalskimklubom „ABC“ Podzvizd,Velika Kladuša će ponuditikandidata za predsjednikaNogometnog saveza USK-a ipredstavnika u Nogometnisavez FBiH, kazao je izmeđuostalog Husein Hadžić, predsjed-nik NK „Krajišnik“.

U okviru ostalih pitanja kon-

statirano je da klub u ovom dijelusezone nastavlja sa istim igra-čkim kadrom. Niko od igrača nije

napustio klub, a pojačanja su sti-gla iz mlađih kategorija. Šef stručnog štaba će i dalje ostatiKemal Hafizović.

Bilo je govora i o izgradnji tri-bina, gdje je istaknuto da jepostojao plan izgradnje tribinaprošlog ljeta, ali zbog različitihproblema, do toga nije došlo. Uklubu se nadaju da će uskorodoći do rješavanja ovog proble-ma i da će grad dobiti tribinekakve i zaslužuje. Edin Š.

U srijedu su nogometašiNogometnog kluba „Krajišnik“,nakon uobičajene prozivke, otpo-čeli sa pripremama za proljetni dioprvenstva u Prvoj ligi FederacijeBiH. Šefu stručnog štaba KemaluHafizoviću odazvali su se sviigrači koji su okončali jesenji dio

prvenstva i za sada nema odlaza-

ka niti prinova. Za ekipu„Krajišnika“ svakako je najvažnijeda je svoju vjernost klubu na joššest mjeseci produžio Ismar Pojskić, prvi golman ekipe.Uprava kluba izmirila je sve oba-veze prema nogometašima i tre-nerima tako da šef stručnog štaba

bez ikakvih opterećenja može pro-vesti planirane pripreme i stvaratikonkurenciju za svako mjesto uprvom timu.

Treninzi se održavaju dvaputa dnevno, prije podne vani nastjecanju fizičke kondicije i popo-dne u Gradskoj sportskoj dvorani,također na kondicionim tjelesnim

pripremama. U toku februaranogometaši ovog kluba će otputo-vati na desetodnevne pripreme na

otok Pag.Hafizović ističe da bi bio zado-voljan kada bi proljetni dio prven-stva bio jednako rezultatski uspje-šan kao i jesenji dio u kojem je„Krajišnik“ prikazao odlične igre izauzeo visoko šesto mjesto u pre-mijernoj sezoni u Prvoj ligiFederacije Bosne i Hercegovine

bez izgubljenog boda na doma-ćem terenu. Treba istaći da jeekipu „Krajišnika“ prema ocjeni

Uprave kluba u prosjeku prationajveći broj gledalaca.Prva liga Federacije Bosne i

Hercegovine, utakmicama 16.kola starta 6. marta, a prvi susret uproljetnom dijelu prvenstva„Krajišnik“ igra u Velikoj Kladušiprotiv ekipe „Viteza“ iz istoimenoggrada. H. M.

CAZIN - Poslije kick boks manifestacije „NoćEvropskih šampiona“ održane u sportskoj dvoraniCazin, u organizaciji KBS „Krajina“ Cazin i pred-sjednika WKA Asocijacije za BiH Nijaza Mujića,pred tri hiljade gledalaca, naši takmičari pokazali suzavidnu formu i ostvarili pobjede.

Od menadžera Kenana Mujića saznajemo dasu već uveliko počeli planovi i pripreme naših tak-

ič č 2010 di i S d Kličić t k

jer želi dostići što bolju formu za manifestaciju „Noćšampiona“ koja se planira za 29. april u sportskojdvorani Cazin.

Od Tahirovića smo saznali da će do aprila imati jedan kontrolni meč jer želi što spremniji dočekatimanifestaciju u Cazinu gdje se nada da će dvoranabiti popunjena do posljednjeg mjesta i da će poka-zati da još uvijek može praviti dobre mečeve i

t i ti lik bj d ć j j

Asocijacije kao najuspješniji promotor kick boksana Balkanu. Priznanje mu je uručio predsjednikWKA Asocijacije Klaus Nonenmacher . Esad Š.

Nakon kick boks manifestacije „Noć Evropskih šampiona“

Zavidna forma i intenzivne pripreme boksača

Najznačajnija nogometna ekipa u USK-u

Nogometaši „Krajišnika“STARTALI SA PRIPREMAMA

Održana izvještajna sjednica Skupštine Udruženja Nogometni klub „Krajišnik“

Detalj sa prozivke

Sa skupštine NK “Krajišnik”

8/3/2019 ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]


Documents

ReprezenT [broj 184, 25.1.2010]