REPUBLIC OF CROATIA Permanent Representation of the ...€¦ · Struktura oblika energije u ukupnoj potrošnji tijekom proteklog razdoblja od 2012. do 2017. godine prikazana je u

REPUBLIC OF CROATIA Permanent Representation of the Republic of Croatia to the European Union

EUROPEAN COMMISSION DG ENERGY General for Energy Rue J. A. Demot, 24-28 BE-1040 Bruxelles

Ref. Ares(2020)2981502 - 09/06/2020

Permanent Representation of Croatia to the European UnionAvenue des Arts 50 — 1000 BrusselsTel: 32 2 507 54 11; Fax: 32 2 646 56 64; E-mail: hr.perm,repdàmvep.hr

CLASS: 018-03/20-14/14 REFNO: 521-EU-03-02-20-2Brussels

ļ ACTION:_______ gOHEANCE:--------_--------- jjcÕDE DOSSIER?___ ' I'ZJSrj

0 9 -OS- 2023ADGOGA

...' rAÈC

\ 0 ? CifVļ

....... 1

—Ì

EUROPEAN COMMISSION DG ENERGYGeneral for Energy Rue J.A. Demot, 24-28 BE-1040 Bruxelles

j DBC SUBJECT: Annual report 2018 to the'European Commission pursuant to Article 24(1) of the Energy Efficiency Directive (2012/27/EU)

Dear Sirs,

please find enclosed annual report 2018 to the European Commission pursuant to Article 24(1) of the Energy Efficiency Directive (2012/27/EU) and letter by Mr. Ivo Milatić, State Secretary in Ministry of Environment and Energy.

Sincerely,

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA

I ENERGETIKE10000 Zagreb, Radnička cesta 80

Tel: 01/3717 111 Fax: 01/3717 149

OIB:19370100881

EUROPEAN COMMISSION DG ENERGY

General for Energy Rue J.A. Demot, 24-28

B-1040 Brussels

PREDMET: Izvješće za 2018. godinu o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti na temelju članka 24. stavka 1. Direktive 2012/27/EU

Poštovani,

Temeljem članka 24. stavka 1. u skladu s dijelom 1. Priloga XIV. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 315/1, 25.10.2012.), izrađeno je Izvješće Republike Hrvatske o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti za 2018.godinu.

Europska komisija poslala je Hrvatskoj zahtjev u okviru sustava EU Pilot (ref.br. EUP(2019)9423) u kojem se traži dostava godišnjeg izvješća do 10. listopada 2019. Kako Hrvatska nije ispunila obvezu, Europska komisija je u veljači 2020. putem Službene obavijesti-Povreda br. 2019/2307, od Hrvatske zatražila očitovanje o navedenom u roku od dva mjeseca od primitka dopisa.

Dostavom Izvješća Hrvatska je izvršila obvezu u zadanom roku.

S poštovanjem,

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Godišnje izvješćeo napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske

učinkovitosti za 2018. godinu na temelju članka 24. stavka 1. u skladu s dijelom 1. Priloga XTV. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada

2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ

Zagreb, ožujak 2020.

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................................... 3

A. Procjena pokazatelja za pretprošlu godinu (2017. godinu).............................................................. 4

B. Najnoviji podaci o glavnim zakonodavnim i ne zakonodavnim mjerama koje su provedeneprošle godine i koje doprinose ostvarivanju ukupnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2020...............................................................................................................................20

C. Ukupna površina poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti države članice s ukupnomkorisnom površinom poda većom od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. većom od 250 m2 koje, do1. siječnja godine u kojoj treba podnijeti izvješće, nisu ispunile zahtjeve energetskih svojstava iz članka 5. stavka 1................................................ 20

D. Ukupna površina poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlastidržava članica koja je bila renovirana prošle godine kako je navedeno u članku 5. stavku 1. ili iznos uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti kako je navedeno u članku 5. stavku 6...................................................................................... 21

E. Ušteda energije ostvarena putem nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka7. stavka 1. ili alternativnih mjera usvojenih primjenom članka 7. stavka 9......................................... 22

2

Uvod

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja energetske učinkovitosti u EU radi ostvarivanja cilja uštede 20 posto potrošnje primame energije na razini Europske unije do 2020. u usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potrošnje energije).

U zaključcima Europskog vijeća od 17. lipnja 2010. cilj povećanja energetske učinkovitosti potvrđen je kao jedan od krovnih ciljeva nove strategije Unije za radna mjesta i pametan, održiv i uključiv rast („Strategija Europa 2020.”). U okviru tog procesa i s ciljem provedbe navedenog cilja na nacionalnoj razini, države članice moraju u bliskom dijalogu s Komisijom odrediti nacionalne ciljeve te u svojim nacionalnim programima reformi navesti kako ih namjeravaju ostvariti.

Kako bi se ostvario ovaj osnovni cilj, svaka država članica dužna je donositi nacionalne akcijske planove energetske učinkovitosti u kojem se određuje nacionalni ciljevi energetskih ušteda prema propisanoj metodologiji te sektorske mjere i ciljevi. U svakom akcijskom planu se analiziraju učinci i po potrebi revidiraju aktualne mjere te utvrđuju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2020.

Značaj energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj potvrđen je kroz zakonodavni i strateški okvir. Zakon o energiji ističe energetsku učinkovitost kao nacionalni interes, a Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14 i 116/18) kojim se potiče energetska učinkovitost i razvoj tržišta energetskih usluga.

Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izrađen je i usvojen Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. Također, Vlada RH je donijela Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. te je isti proslijeđen Europskoj komisiji (EK) koja pregledava akcijske planove svih država članica, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave Europske unije.

3

A. Procjena pokazatelja za pretprošlu godinu (2017. godinu)

I. Potrošnja primarne energije

Struktura oblika energije u ukupnoj potrošnji tijekom proteklog razdoblja od 2012. do 2017. godine prikazana je u tablici 1. Na slici 1. prikazanje razvoj ukupne potrošnje energije tijekom proteklog razdoblja od 1988. do 2017. godine. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2017. godini povećana je u odnosu na ostvarenu ukupnu potrošnju u prethodnoj godini za 2 posto. Smanjena je potrošnja ugljena i koksa za 32,6 posto, energije iskorištenih vodnih snaga za 18 posto i potrošnja drva i krute biomase za 0,7 posto. U potrošnji svih ostalih oblika energije ostvaren je porast, najveći u potrošnji uvozne električne energije koji je iznosio 25,7 posto. Vrlo visok porast od 24,9 posto ostvaren je u potrošnji ostalih obnovljivih izvora, dok je potrošnja prirodnog plina povećana za 14,9 posto. Povećana je potrošnja tekućih goriva za 6,9 posto, kao i toplinske energije iz toplinskih crpki za 1 posto.

Tijekom razdoblja od 2012. do 2017. godine ukupna potrošnje energije povećala se s prosječnom godišnjom stopom od 0,8 posto. U tom razdoblju ostvaren je trend porasta potrošnje ostalih obnovljivih izvora, energije iskorištenih vodnih snaga, potrošnja toplinske energije iz toplinskih crpki, tekućih goriva i prirodnog plina, dok je kod ostalih oblika energije ostvaren trend smanjenja potrošnje. Potrošnja ostalih obnovljivih izvora rasla je do 23 posto, a energije vodnih snaga s prosječnom godišnjom stopom od 2,6 posto. Potrošnja toplinske energije iz toplinskih crpki ostvarila je trend porasta potrošnje s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 posto. Porast potrošnje tekućih goriva, kao i prirodnog plina ostvarenje s prosječnim godišnjim stopama od 0,8 posto, odnosno 0,6 posto. Potrošnja ugljena i koksa smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 5,3 posto, a potrošnja uvozne električne energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,3 posto. Trend smanjenja potrošnje drva i krute biomase bio je zanemariv.

Tablica 1. Ukupna potrošnja energijeTable 1. Total Primary Energy Supply

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 20П./16. 2012.-17.

PJ %Ugljen i koksCoal and coke 28,37 32,18 31,59 29,86 32,14 21,65 -32,6 -5,3Dno i biomasaBiomass 52,10 51,67 46,12 52,69 52,47 52,09 -0,7 -0,003Tekuća gorivaLiquid Fuels 134,17 128,37 125,80 130,92 130,78 139,83 6,9 0,8Prirodni plinNatural Gas 101,78 95,54 84,62 87,16 91,08 104,67 14,9 0,6Vodne snageHydro Power 47,32 84,92 88,99 61,63 65,63 53,81 -18,0 2,6Električna energija Electricity 26,75 13,93 14,23 24,44 19,91 25,03 25,7 -1,3Toplinska energijaHeat 0,61 0,63 0,52 0,62 0,66 0,67 1,0 1,7Obnovljivi izvoriRenewables 5,72 7,80 10,52 11,36 12,90 16,11 24,9 23,0UKUPNOTOTAL

396,83 415,04 402,40 398,68 405,56 413,86 2,0 0,8

4

500

e Ugljen i koks - Coal and coke * Drvo i biomasa - Biomass у Tekuća goriva - Liquid Fuels■ Prirodni plin - Natural Gas_______ и Vodne snage - Hydro Power______м Električna energija - Electricity

Slika 1. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017)

Slika 2. Udjeli u ukupnoj potrošnji energije (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017)

5

Na slici 2. prikazani su ostvareni udjeli pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji energije u 2017. godini.Najveći udio u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj ostvarila su tekuća goriva. Njihov udio iznosio je 33,8 posto u 2012. godini te se do 2017. godine nije promijenio. Osim udjela tekućih goriva nije se promijenio ni udio toplinske energije iz toplinskih crpki i iznosio je samo 0,2 posto. Povećani su udjeli ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, energija Sunca, geotermalna energija, biodizel i bioplin) i energije iskorištenih vodnih snaga. Udio ostalih obnovljivih izvora povećanje s 1,4 na 3,9 posto, a udio vodnih snaga s 11,9 na 13 posto. Udio prirodnog plina smanjenje s 25,6 post na 25,3 posto, a udio drva i krute biomase s 13,1 na 12,6 posto. Također je smanjen udio ugljena i koksa s 7,2 na 5,2 posto, kao i udio uvozne električne energije s 6,7 na 6 posto.

II. Ukupna krajnja potrošnja energije (neposredna potrošnja)

U tablici 2. prikazana je struktura ukupno utrošene energije u Hrvatskoj od 2012. do 2017. godine. Struktura ukupno potrebne energije tijekom proteklog razdoblja od 1988. do 2017. godine prikazana je na slici 3. U 2017. godini ukupna potrošnja energije povećana je za 2 posto. Pri tome su gubici energetskih transformacija smanjeni za 8,1 posto, a gubici energetskih transformacija smanjeni za 8,1 posto, a gubici transporta i distribucije energije za 2,1 posto. Neposredna potrošnja energije povećana je za 4,4 posto, a neenergetska potrošnja energije za 3,5 posto. Potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja povećana je za 6,7 posto.

U razdoblju od 2012. do 2017. godine ukupna potrošnja energije povećala se s prosječnom godišnjom stopom od 0,8 posto. Pri tome su gubici transporta i distribucije energije te potrošnje energije za pogon energetskih postrojenja ostvarili trend smanjenja s prosječnim godišnjim stopama od 2,1 i 1,7 posto., dok su ostale potrebe u strukturi ukupne potrošnje energije ostvarile trend povećanja. Gubici energetskih transformacija rasli su s prosječnom godišnjom stopom od 2,6 posto, a neposredna potrošnja energije s prosječnom godišnjom stopom od 0,8 posto. Neenergetska potrošnja energije nije se značajnije mijenjala, odnosno ostvarila je minimalnu stopu rasta od samo 0,03 posto godišnje.

Tablica 2. Struktura ukupno utrošene energijeTable 2. Total Primary Energy Supply by Sectors

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2017./16. 2012.-17.PJ %

Ukupna potrošnja energijeTotal Primary Energy Supply 396,83 415,04 402,40 398,68 405,56 413,86 2,0 0.8Gubici transformacijaConversion Losses 60,30 84,07 83,49 67,23 74,56 68,55 -8,1 2,6Pogonska potrošnjaEnergy Sector Own Use 26,57 24,33 26,72 24,99 22,88 24,41 6,7 -1,7Gubici transporta i distribucije Transmission Losses 10,00 9,76 8,87 9,21 9,20 9,01 -2,1 -2,1Neenergetska potrošnjaNon Energy Use 22,31 22,52 22,60 22,17 21,58 22,34 3,5 0,03Neposredna potrošnja energije Final Energy Consumption 277,65 274,37 260,72 275,07 277,34 289,55 4,4 0,8- Industrija- Industry 41,56 40,91 40,63 40.42 40,30 44,48 10,4 1,4- Promet- Transport 84,02 85,51 84,53 88,37 90,71 98,04 8,1 3,1- Opća potrošnja- Other Sectors 152,07 147,95 135,56 146,29 146,33 147,02 0,5 -0,7

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017.

6

a Neposredna potrošnja energije - Final Energy Consumption a Neenergetska potrošnja - Non Energy Use a Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses a Pogonska potrošnja - Energy Sector Own Use

Slika 3. Struktura ukupno utrošene energije (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017)

Najveći udio u ukupnoj potrošnji energije ostvarila je neposredna potrošnja energije, a njezin udio se nije promijenio u promatranom razdoblju teje iznosio 70 posto.U razdoblju od 2012. do 2017. godine povećan je udio gubitaka energetskih transformacija za 1,4 posto tako daje u 2017. godini iznosio 16,6 posto. Udjeli ostalih potreba u strukturi ukupne potrošnje su smanjeni. Udio pogonske potrošnje energije smanjen s 6,7 na 5,9 posto, dok je udio neenergetske potrošnje energije smanjen s 5,6 na 5,4 posto. Udio gubitaka transporta i distribucije energije smanjen je za 0,3 posto tako daje u 2017. godini iznosio 2,2 posto.

III. Krajnje potrošnje energije prema sektorima: industrija, promet, općaPOTROŠNJA (KUĆANSTVA, USLUŽNI SEKTOR, POLJOPRIVREDA I GRAĐEVINARSTVO)

U tablici 2. prikazana je struktura potrošnje energije u tri karakteristična sektora neposrednih potrošača - industriji, prometu i općoj potrošnji. Jednako je tako na slici 4. prikazan razvoj potrošnje energije u tri spomenuta sektora u proteklom razdoblju od 1988. godine. Potrošnja energije u općoj potrošnji obuhvaća potrošnju energije u kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi i građevinarstvu. U odnosu na potrošnju energije ostvarenu u 2016. godini, potrošnja energije u industriji u 2017. godini povećana je za 10,4 posto. Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje povećana je za 0,5 posto, dok je porast potrošnje u prometu iznosio 8,1 posto. U razdoblju od 2012. do 2017. godine u industriji je ostvaren trend porasta potrošnje energije s prosječnom godišnjom stopom od 1,4 posto. U prometuje potrošnja energije rasla s prosječnom godišnjom stopom od 3,1 posto, dok se u općoj potrošnji smanjivala s prosječnom godišnjom stopom od 0,7 posto.

7

M Industrija - Industry u Promet - Transport ■ Opća potrošnja - Other Sectors

Slika 4. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017)

Na slici 5. prikazani su udjeli pojedinih sektora neposredne potrošnje energije u 2017. godini. Udio opće potrošnje smanjenje s 54,8 na 50,8 posto. U istom razdoblju povećanje udio prometa i to s 30,3 na 33,9 posto. Udio industrije povećao se s 15 posto na 15,4 posto.

2017. godina Year: 2017

Opća potrošnja - Other Sectors

50,8%

Promet - Transport 33,9%

Industrija - Industry 15,4%

Slika 5. Udjeli sektora u neposrednoj potrošnji energije (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017)

8

Industrija

Struktura potrošnje svih oblika energije u industriji tijekom promatranog razdoblja od 2012. do 2017. godine prikazana je u tablici 3. Potrošnja energije u industriji povećana je 2017. godini za 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Takvom porastu potrošnje doprinijelo je povećanje potrošnje svih korištenih oblika energije. Najveće povećanje izraženo u postocima ostvareno je u potrošnji ogrjevnog drva i biomase, a iznosilo je 27,8 posto. U potrošnji ugljena i koksa povećanje je iznosilo 15,7 posto, prirodnog plina te pare 15 posto, a i vrele vode povećanje potrošnje iznosilo je 9,1 posto. Potrošnja električne energije povećana je za 5,5 post, a potrošnja tekućih goriva za 2,1 posto.

U razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvaren je trend povećanja potrošnje energije u industriji s prosječnom godišnjom stopom od 1,4 posto. U tome razdoblju ostvaren je trend porasta u potrošnji većine oblika energije, osim u potrošnji tekućih goriva i prirodnog plina čija se potrošnja smanjivala s prosječnom godišnjom stopom od 5,6 posto, odnosno 0,7 posto. Najbrže je rasla potrošnja električne energije te ugljena i koksa s prosječnim godišnjim stopama od 3,7 posto, odnosno 2,9 posto. Potrošnja pare i vrele vode kao i ogrjevnog drva i ostale biomase rasla je s prosječnom godišnjom stopom od 1 posto.

Tablica 3. Neposredna potrošnja energije u industrijiTable3. Final Energy Consumption in Indusby by Fuels

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2017./16. 2012.-17.PJ %

Ugljen i koksCoal and coke 7,63 8,74 8,54 8,05 7,61 8,81 15,7 2,9Ogrjevno drvo I biomasaFuel Wood and biomass 1,18 0,96 0,92 1,17 0,98 1,25 27,8 1.0Tekuća gorirøLiquid Fuels 2.76 2,51 2,40 2,19 2,02 2,06 2,1 -5,6Plinovita gorivaGaseous Fuels 8,14 7,31 7,21 7,30 6,85 7,88 15,0 -0,7Električna energijaElectricity 10,65 11.05 11,59 12,09 12,08 12,74 5,5 3,7Para i vrela wdaSteam and Hot Water 11,20 10.34 9.98 9,62 10,77 11,74 9,1 1,0UKUPNOTOTAL

41,56 40,91 40,63 40,42 40,30 44,48 10,4 1,4

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017,

Promet

U tablici 4. prikazanje razvoj strukture oblika energije utrošenih u prometu u razdoblju od 2012. do 2017. godine. U 2017. godini potrošnja energije u prometu povećana je za 8,1 posto u odnosu na potrošnju ostvarenu u 2016. godini. Povećana je potrošnja većine energenata, a samo je potrošnja tekućih biogoriva smanjena za 48 posto i potrošnja motornog benzina za 3,8 posto. Najveće povećanje izraženo u postocima ostvareno je u potrošnji mlaznog goriva, a iznosila je 18,1 posto. Porast potrošnje prirodnog plina iznosio je 15,6 posto, a dizelskog goriva 12,5 posto. Najmanji porast ostvarenje u potrošnji električne energije i iznosio je 6,9 posto.Tijekom proteklog razdoblja od 2012. do 2017. godine potrošnja energije u prometu rasla je s prosječnom godišnjom stopom od 3,1 posto.

9

Tablica 2.13.1. Neposredna potrošnja energije u prometu Table 2.13.1. Final Energy Consumption in Transport by Fuels

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2017./16. 2012.-17.PJ %

Tekuća biogorivaLiquid biofuels 1.51 1,33 1,25 1,02 0,04 0,02 -48,0 -56,6Ukapljeni plinLPG 2,57 2,64 2,83 3,14 3,32 3,32 5,2Prirodni plinNatural gas 0,03 0,06 0,13 0,14 0,15 0,18 15,6 39,1Motorni benzinMotor qasoline 25,80 25,20 23,26 23,20 23,29 22,41 -3,8 -2,8Mlazno gorivoJet fuel 4,98 5,44 5,46 5.30 5,60 6,61 18,1 5,8Dizelsko gorivoDiesel oil 48,00 49,74 50,59 54,52 57,22 64,35 12,5 6,0Loživa uljaFuel oils 0,08 0,08 0,02Električna energijaElectricity 1,04 1,01 0,99 1,05 1,09 1.16 6,9 2,3UKUPNOTOTAL

84,02 85,51 84,53 88,37 90,71 98,04 8,1 3.1


Potrošnja energije u pojedinim vrstama prometa u razdoblju od 2012. do 2017. godine prikazana je u tablici 5. U 2017. godini ostvareno je povećanje potrošnje energije u većini vrsta prometa, a trend smanjenja potrošnje energije ostvaren je samo u željezničkom prometu. Potrošnja energije u željezničkom prometu smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 4 posto. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje energije u zračnom prometu iznosilo je 5,9 posto, dok je potrošnja energije u cestovnom prometu rasla s prosječnom godišnjom stopom od 3,1 post. Trend porasta potrošnje energije u pomorskom i riječnom prometu i u javnom gradskom prometu ostvaren je s prosječnim godišnjim stopama od 4,6 posto, odnosno 1,6 posto. U ostalom prometu porast potrošnje bio je najbrži, a godišnja stopa rasta iznosila je 15 posto.

Tablica 5. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa Table 5. Final Energy Consumption by Means of Transport

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2017.116. 2012.-17.PJ %

Željeznički prometRail Transport 1,65 1,54 1,43 1,30 1,34 1,34 0,6 -4,0Cestovni prometRoad Transport 74,30 75,19 74,17 78,37 80,26 86,37 7,6 3,1Zračni prometAir Transport 5,07 5,55 5,56 5,40 5,71 6,75 18.1 5,9Pomorski i riječni prometSea and River Transport 1,58 1,79 1,93 1,84 1,87 1,98 5,7 4,6Javni gradski prometPublic City Transport 1,349 1,36 1,35 1,35 1,406 1,464 4,1 1,6Ostali prometNon Specified 0,07 0,09 0,09 0,11 0,12 0,14 12,5 15,0UKUPNO PROMETTOTAL TRANSPORT

84,02 85,51 84,53 88,37 90,71 98,04 8,1 3,1


Opća potrošnja (kućanstva, uslužni sektor, poljoprivreda i građevinarstvo)

Potrošnja energije u općoj potrošnji obuhvaća potrošnju energije u kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi i građevinarstvu. Razvoj strukture oblika energije utrošenih u općoj potrošnji u razdoblju od 2012. do 2017. godine prikazanje u tablici 6. Potrošnja energije u općoj potrošnji u 2017. godini neznatno je povećana je za 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome je smanjena potrošnja ogrjevnog drva i biomase, tekućih goriva i toplinske energije, a potrošnja ostalih oblika energije je povećana. Povećana je potrošnja prirodnog plina za 3,1 posto, električne energije za 4 posto, ostalih

10

obnovljivih izvora za 2,4 posto i ugljena za 25,2 posto. Smanjenje potrošnje ogrjevnog drva iznosilo je 3,1 posto, a tekućih goriva 1,6 posto. Potrošnja toplinske energije smanjena je za 1,2 posto.

Tablica 6. Neposredna potrošnja energije u općoj potrošnjiTable 6. Final Energy Consumption in Other Sectors by Fuels

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 20Π./16. 2012.-17.PJ %

UgljenCoal 0,22 0,18 0,11 0,09 0,10 0,12 25,2 -10,5Ogrjevno dno i biomasaFuel Wood and Biomaşs 48,57 48,27 42,88 48,84 47,50 46,02 -3,1 -1,1Tekuća gorivaLiquid Fuels 23,36 21,66 19,80 20,82 20,51 20,19 -1,6 -2,9Plinovita gorivaGaseous Fuels 27,73 26,87 24,45 26,52 28,06 28,92 3,1 0,8Električna energijaElectricity 43,50 42,11 40,76 42,01 41,87 43,55 4,0 0,02Toplinska energijaHeat 8,09 8,23 6,85 7,20 7,43 7,34 -1,2 -1,9Obnovljivi izvoriRenewables 0,59 0,63 0,71 0,81 0!86 0.88 2,4 8,3UKUPNOTOTAL

152,07 147,95 135,56 146,29 146,33 147,02 0,5 -0,7


Potrošnja energije u pojedinim sektorima opće potrošnje u razdoblju od 2012. do 2017. godine i u razdoblju od 1988. do 2017. godine prikazana je u tablici 7. Ukupna potrošnja energije u općoj potrošnji u 2017. godini povećana je samo za 0,5 posto, pri čemu je potrošnja energije smanjena u kućanstvima, poljoprivredi i građevinarstvu, dok je u uslužnom sektoru ostvareno povećanje potrošnje za 4,9 posto. Smanjenje potrošnje energije u odnosu na prethodnu godinu u kućanstvima je iznosilo 0,7 posto, u poljoprivredi 1,3 posto, a u građevinarstvu 1,2 posto.

Tablica 7. Potrošnja energije u podsektorima opće potrošnje Table 7. Final Energy Consumption in Other Sectors by Subsectors

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2017./16. 2012.-17.PJ %

KućanstvaHouseholds 107,22 104,28 93,63 101,68 100,85 100,15 -0,7 -1,4Uslužni sektorServices 30,45 29,60 28,06 30,80 31,65 33,22 4,9 1,8PoljoprivredaAgriculture 9,61 9,47 9,70 9,64 9,78 9,65 -1,3 0,1GrađevinarstvoConstruction 4,79 4,60 4,16 4,16 4,05 4,00 -1,2 -3,5UKUPNO OPČA POTROŠNJATOTAL OTHER SECTORS

152,07 147,95 135,56 146,29 146,33 147,02 0,5 -0,7


11

IV Bruto dodane vrijednosti po sektoru

Tablica 8. Bruto dodana vrijednost

Bruto dodana vrijednost - BDV 2014. 2015. 2016.

Industrija 40.771.056 tis. kuna 42.466.303 tis. kuna 44.520.125 tis. kuna

Usluge* 205.370.168 tis. kuna 208.792.778 tis. kuna 215.614.834 tis. kuna

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.

* BDV usluge = BDV ukupno - (BDV1 + BDV2 + BDV3 + BDV4)

BDV1 - Bruto dodana vrijednost za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo BDV2 - Bruto dodana vrijednost za rudarstvo i vađenje BDV3 - Bruto dodana vrijednost za prerađivačku industriju BDV4 - Bruto dodana vrijednost za građevinarstvo

Podaci o BDV za 2017. godinu nisu dostupni u Statističkom ljetopisu iz 2018. godine.

V Raspoloživi dohodak kućanstva

Tablica 9. Raspoloživi dohodak kućanstva

2010. 2017.

[ Raspoloživi dohodak kućanstva u godini 86 975 Kn 92.334 Kn


Raspoloživ dohodak kućanstva za 2017. godinu prikazan je kao ukupni pokazatelj siromaštva i socijalnu isključivost.

Prema Statističkom ljetopisu 2018., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u 2017. iznosila je 5.985 kn, a prosječna mjesečna bruto plaća u 2017. iznosila je 8.055 kn. Podaci o izdacima za potrošnju prema godišnjem prosjeku po kućanstvu nisu dostupni u Statističkom ljetopisu iz 2018. godine.

VI. Bruto domaći proizvod


12

VIL Proizvodnja električne energije u termoelektranama

Tablica 11. Proizvodnja električne energije u termoelektranama

GWh 2016. 2017. 2016./17.%

Proizvodnja Production

-termoelektrane -thermal power plants 2893,5 1395,9 -51,8


VIIL Proizvodnja električne energije u postrojenjima za kombiniranuPROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE, UKLJUČUJUĆI INDUSTRIJSKU OTPADNU TOPLINU

Tablica 12. Proizvodnja električne energije u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije, uključujući industrijsku otpadnu toplinu

GWh 2016. 2017. 2016./17. %

Proizvodnja Production

-javne toplane -public cogeneration plants 1.457,2 3383,0 132,2-industrijske toplane - industrial cogeneration

plants 330,6 414,225,3

Ukupno Total 1.787,80 3.797,2


IX. Proizvodnja toplinske energije u termoelektranama

U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja toplinske energije u termoelektranama u izoliranom obliku, nego se toplinska energija proizvedena u termoelektranama dobiva kroz spojene proizvodne procese u kojima se dobiva električna i toplinska energija. Toplinska energija dobivena u tim procesima obračunava u poglavlju X. Proizvodnja toplinske energije u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije, uključujući industrijsku otpadnu toplinu.

Iz tog razloga, proizvodnja toplinske energije u termoelektranama obračunata ovom točkom Izvješća iznosi nula.

X. Proizvodnje toplinske energije u postrojenjima za kombiniranu proizvodnju toplinske i

ELEKTRIČNE ENERGIJE, UKLJUČUJUĆI INDUSTRIJSKU OTPADNU TOPLINU.

Tablica 13.Proizvodnje toplinske energije u postrojenjima za kombiniranu proizvodnji industrijsku otpadnu toplinu

t toplinske i električne energije, uključujući

PJ 2016. 2017. 2016./17.%

Javne toplane -public cogeneration plants 9.095 10.658 17,2


13

XI. Gorivo utrošeno u termoelektranama

U Tablici 14. dan je prikaz goriva utrošenog u svim oblicima energetskih transformacija prema sirovinama.

Tablica 14. Gorivo utrošeno u termoelektranama

Ugljen Derivat! nafte Plinovita goriva

1000 ten 1000 ten 1000 ten

Coal Petroleum Products Gas

1000 toc 1000 toe 1000 toe

Javne elektrane Public Electricity Plants -312,7 -1,2 -4,4

Javne toplane Public CHP Plants -32,7 -615,0


XII. Putnički kil ometri (pkm)

Sektor prometa trenutno je jedan od najintenzivnijih potrošača energije u Republici Hrvatskoj, a i u budućnosti se očekuje brži rast potrošnje u istome u usporedbi s ostalim sektorima. U 2017. godini potrošnja energije u prometu povećana je za 8,1 posto u odnosu na potrošnju ostvarenu u 2016. godini što ukazuje na veliki potencijal za provedbu mjera energetske učinkovitosti.

Potencijali za povećanje učinkovitosti leže uglavnom u optimiranju strukture transportnih oblika, u što većem iskorištavanju kapaciteta (povećanje loading faktora) te implementaciji što učinkovitijih motora i vozila, kao i u odgovarajućim režimima vožnje.

Tablica 15. Putnički kilometri

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Automobili benzin [10л9 pkm] 14,669 14,347 13,322 13,616 13,798 13,465

Automobili dizel [10л9 pkm] 17,873 18,474 18,71 21,087 22,235 25,068

Automobili elektr. [10л9 pkm] 0,002 0,003 0,004 0,012 0,015 0,013

Automobili SPP [10л9 pkm] 0,003 0,002 0,003 0,002 0,002 0,003

Automobili UNP [10л9 pkm] 1,596 1,647 1,73 1,968 2,076 2,092

Zrakoplovi [10л9 pkm] 0,158 0,15 0,154 0,153 0,164 0,172

Motorkotači [ 10Л9 pkm] 0,234 0,232 0,22 0,227 0,22 0,224

Autobusi (dizel) [10^ pkm] 6,389 6,899 6,607 8,002 8,218 8,431

Autobusi SPP [10л9 pkm] 0,032 0,068 0,122 ...0,128 0,145 0,169

Vlakovi [10л9 pkm] 1,104 0,858 0,927 0,951 0,836 0.745

Tramvaji elektri. [10л9 pkm] 1,128 1,094 1,06 1,227 1,271 1,233

Ukupno 43,187 43,775 42,858 47,373 48,981 51,613

Izvor: Energetski institut Hrvoje Požar

14

Prikupljeni su podaci iz službene statistike (Državni zavod za statistiku), ali ti podaci sadrže samo veličine za javni prijevoz odnosno podaci za osobne automobile koji imaju daleko najveći udio nisu uključeni. Do takvih podataka došlo se modeliranjem određenih rezultata iz prijašnjih razdoblja od strane Energetskog instituta Hrvoje Požar. U gornjoj tablici prikazan je rezultat za ukupne pkm od 2012. do 2017. koji je rezultat modeliranja i predstavlja realnu sliku odnosa za pojedine vrste prometa.

U strukturi putničkih kilometara na slici 7. (procjena za cestovni promet osobnim vozilima u Republici Hrvatskoj na temelju broja registriranih osobnih vozila, prosječne godišnje prijeđene udaljenosti i prosječne popunjenosti vozila), sukladno očekivanjima, prevladava cestovni promet osobnim vozilima.

Željeznički prijevoz - Rail transport; 1,70%Hrvatska - Croatia

Pomorski i obalni prijevoz - Seawater nd coastal transport;b. 1,60%

Road transport; 92,87%

cni prijevoz - Air ransport; 3,83%

Slika 7. Struktura putničkih kilometara u prijevozu putnika u Republici Hrvatskoj 2017. godine(Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017.)

U razdoblju od 1995. do 2008. godine zabilježeno je gotovo konstantno povećanje broja osobnih vozila u Republici Hrvatskoj s prosječnom godišnjom stopom rasta od 4,9 posto. Broj registriranih osobnih automobila u 1995. godini iznosio je 817 229 dok je krajem 2008. godine dosegao brojku od 1 537 981. U 2009. godini, po prvi puta nakon 1995. godine, zabilježen je pad broja registriranih osobnih vozila, koji je nastavljen i u 2010. godini, tijekom koje je bilo registrirano ukupno 1 517 079 osobnih vozila (što predstavlja približno 343 vozila na 1 000 stanovnika, odnosno približno svaki treći stanovnik Republike Hrvatske je posjedovao osobno vozilo). U 2017. godini bilo je registrirano ukupno 1 605 013 osobnih vozila (približno 389 automobila na 1 000 stanovnika) (slika 8.).

15

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.

Godina/Y ear

Slika 8. Broj osobnih vozila na 1 000 stanovnika u Republici Hrvatskoj (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017.)

U Republici Hrvatskoj je u promatranom razdoblju (1995. - 2017.) ostvareno značajno povećanje udjela dizelskih automobila u ukupnom broju osobnih vozila, s naznakom zadržavanja takvog trenda u budućnosti (ukupno uvećanje broja dizelskih automobila iznosilo je više od 400 %). U strukturi ukupnog broja osobnih vozila (slika 9.), udio benzinskih automobila smanjio se s 80,5 posto u 1995. godini na 48,7 posto u 2017. godini, dok je u tom istom razdoblju udio dizelskih automobila porastao sa 17,5 na 48,1 posto. Udio vozila s pogonom na ukapljeni naftni plin (UNP) porastao je s 2,0 posto u 1995. godini na 3,1 posto u 2017. godini.

16

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

100%

■ Ostali / Other i UNP automobili / LPG cars■ Dizelski automobili / Diesel cars

1995. 2000. 2005. 2010. 2017.

0,18%3,10%2,00% 1,04% 1,38% 3,10% 3,30% 3,47% 3,35% 3,54%

17,50% 20,95% 30,59% 35,10% 36,02% 37,81% 39,66% 40,76% 43,29% 45,79% 48,06%i Benzinski automobili / Gasoline cars 80,50% 78,01% 68,03% 61,80% 60,69% 58,68% 56,96% 55,64% 53,63% 51,10% 48,65%

Slika 9. Struktura osobnih vozila prema vrsti pogonskog goriva (1995. - 2017.)(Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017.)

Navedena struktura upućuje na evidentne promjene u navikama kupaca u pogledu potrebe za većim i jačim vozilima, dok se istovremeno relativno dobro udovoljavaju kriteriji nabave energetski učinkovitijih vozila, kroz sve veći udio manjih dizelskih automobila. Mehanizam pozitivne strukturalne promjene utemeljen je isključivo na tržišnim principima i to preko povoljnije cijene dizelskog goriva tijekom promatranog razdoblja, dakle bez primjene posebnih poticajnih mjera.

XIII. Tonski kilometri (tkm)

Osnovni pokazatelj energetske učinkovitosti u sektoru prometu je svakako struktura pojedinih oblika prijevoza te je, primjerice, veći udio prijevoza tereta željeznicom pokazatelj višeg stupnja energetske učinkovitosti u teretnom prometu.

Struktura tonskih kilometara u prijevozu tereta (slika 10.) pokazuje da je u Republici Hrvatskoj primami oblik za prijevoz tereta cestovni promet.

17

Cjevovodni transport - Oit

pipelinePrijevozna transport; 11,08%

unutarnjim vodenim putovima - Inland

Waterway transport;4,27%

Željezni® prijevoz Ri*tl transport;

Hrvatska - Croatia

Zračni prijevoz - Air transport; 0,01%

Cestovni prijevoz Road transport;

71,05%

Slika 10. Struktura tonskih kilometara u transportu tereta u Republici Hrvatskoj 2017. godine(Izvor: Energija u Hrvatskoj 2017.)

Potrebno je naznačiti daje iz ukupnog promatranja izuzet pomorski i obalni promet koji daje donekle iskrivljenu sliku jer zbog velike prijeđene udaljenosti u međunarodnom brodskom prijevozu dolazi do velikog udjela tonskih kilometara u EU.

U tablici 16. prikazana je struktura tonskih kilometara.Tablica 16. Tonski kilometri

Tonski kilometri (tkm) 2016. 2017.

Cestovni prijevoz 11 337 mil.km 11 833 mil.km

Željeznički prijevoz 2 160 mil.km 2 595 mil.km

Cjevovodni transport 1 921 mil.km 2.111 mil.km

Zračni prijevoz 2 mil.km 2 mil.km

Prijevoz na unutarnjim vodnim putovima 836 mil.km 813 mil.km

UKUPNO 16.256 mil.km 17.354 mil.km ,

Izvor; Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.

XIV. Kombiniram prevezeni kilometri-ukoliko nisu dostupni podaci za XII. i XIII.

U prethodnim poglavljima prikazani su podaci za putničke i tonske kilometre pojedinačno.

18

,4

XV. Stanovništvo

Broj stanovnika: 4.284.889 (Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.; zadnji popis stanovništva proveden je 2011. godine)

Broj kućanstava: 1.519.038 (prosječan broj članova po kućanstvu 2,80)

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2018.)

Gustoća stanovništva na km2: 75,7

Glavni grad: Zagreb (790.017 stanovnika)

Jezik: Hrvatski

Pismo: Latinica

Novčana jedinica: Kuna (HRK ili Kn)

19

B. Najnoviji podaci o glavnim zakonodavnim i ne zakonodavnim mjerama koje su provedene prošle godine i koje doprinose ostvarivanju ukupnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2020.

G LA VNE REGULA TORNE I NEREGULA TORNE MJERE U 2018.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o energetskoj učinkovitosti, objavljen 21. prosinca 2018. u „Narodni novinama“ br. 116/2018. Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) br. 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (datlje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/1369.

C. Ukupna površina poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti države članice s ukupnom korisnom površinom poda većom od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. većom od 250 m2 koje, do 1. siječnja godine u kojoj treba podnijeti izvješće, nisu ispunile zahtjeve energetskih svojstava iz članka 5. stavka 1.

Nije primjenjivo na primjeru Republike Hrvatske koja je odabrala alternativni pristup za proračun uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.

20

D. Ukupna površina poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti država članica koja je bila renovirana prošle godine kako je navedeno u članku 5. stavku 1. ili iznos uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti kako je navedeno u članku 5. stavku 6.

„Direktivom 2012/27/EU uvedena je obaveza ostvarivanja ušteda energije u javnim zgradama u vlasništvu ili korištenju od institucija središnje države tako da se godišnje obnovi najmanje 3% tlocrtne površine tih zgrada, najmanje na razinu investicije obnove javnih i privatnih stambenih i nestambenih zgrada, koja mora uključivati pregled nacionalnog građevinskog fonda, troškovno učinkovite pristupe obnovi prema vrsti zgrada i klimatskim zonama, politiku i mjere poticanja dubinskih obnova uključuju i faznu obnovu zgrada, pregled budućih kretanja tržišta za potrebe investicija privatnih osoba, građevinske industrije i financijskih institucija, te procjenu očekivanih energetskih ušteda i šire društvene koristi.

Hrvatska je odabrala alternativni pristup te je postavljen cilj koji se odnosi na energetske uštede, iskazan u petadžulima (PJ). Za procjenu cilja uštede energije korišten je Informacijski sustav gospodarenja energijom (ISGE). ISGE sadrži informacije o stvarnoj potrošnji energije i vode u zgradama javnog sektora. Podaci za više od 14 000 zgrada su uneseni u bazu ISGE.

Izračunati cilj za Hrvatsku ekvivalenta uštede energetskom obnovom državnih zgrada od 3% godišnje iznosi 0,00489 PJ godišnje.

Ostvareni cilj za 2018. godinu iznosi 0,030847 PJ što premašuje planirani cilj od 0,00489 PJ godišnje.Tablica 18 3 % obnove zgrada središnje države

Planirani cilj Ostvarena ušteda

3 % obnove zgrada središnje države 0,00489 PJ 0,030847 PJ

Izvor: Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost

21

E. Ušteda energije ostvarena putem nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 7. stavka 1. ili alternativnih mjera usvojenih primjenom članka 7. stavka 9.

Tablica 19. Ostvarene uštede u 2018. godini

Naziv mjere Ušteda [kWh] Ušteda [PJ] Ušteda [tC02]Ukupni iznos

investicije [kn]

Ukupno isplaćena sredstva Fonda

[kn]STAMBENE ZGRADEEnergetska obnova obiteljskih kućaEnergetska obnova višestambenih zgrada 474.149,23 0,00171 95,78 3.735.528,50 1.461.987,75

Suzbijanje energetskog siromaštvaZGRADE JAVNOG SEKTORAEnergetska obnova javnih zgrada 28.088.276,91 0,10112 7.446,04 278.049.396,09 108.717.530,79Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoruKOMERCIJALNE NESTAMBENE ZGRADEEnergetska obnova komercijalnih nestambenih zgrada 200.103,27 0,00072 63,16 1.146.195,02 462.405,20

JAVNA RASVJETAEnergetska učinkovitost u sustavima javne rasvjeteINDUSTRIJAEnergetska učinkovitost u proizvodnim industrijamaPROMETEnergetski učinkovita vozila 1.009.385,52 0,00360 237,81 21.458.628,25 7.139.356,41Trening eko vožnjePosebni porez na motorna vozila na temelju emisija C02Sustav gradskih bicikala

UKUPNO 29.771.914,92 0,10715 7.842,79 304.389.747,86 117.781.280,15Izvor: Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

Tablica 19. prikazuje alternativne mjere politike koje su ostvarene kroz natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prikupljeni podaci o svim provedenim mjerama nalaze se u Sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u kojemu su izračunate uštede prema metodologiji odozdo prema gore.

22

2020-06-09T12:14:57+0000

Documents

REPUBLIC OF CROATIA Permanent Representation of the ...€¦ · Struktura oblika energije u ukupnoj potrošnji tijekom proteklog razdoblja od 2012. do 2017. godine prikazana je u