Upload
vannhan
View
236
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
UPRAVA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
OČITOVANJA
zainteresirane javnosti o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
20. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
2
Sadržaj
I. UVOD .......................................................................................................................................................................................... 5
II. OČITOVANJA PRISPJELA U INTERNETSKO SAVJETOVANJE .......................................................................................................... 6
1. Davor Koleno ...................................................................................................................................................................... 6
2. Lana Derkač ......................................................................................................................................................................... 7
3. Dinko Marin ........................................................................................................................................................................ 8
4. Lovro Dabelić ...................................................................................................................................................................... 8
5. Ksenija Marić ...................................................................................................................................................................... 9
6. Igor Miošić ........................................................................................................................................................................ 10
7. Joško Stričević ................................................................................................................................................................... 13
8. Stjepan Brzak ..................................................................................................................................................................... 14
9. Jelena Bekavac Krčadinac ................................................................................................................................................. 15
10. Antun Budimir ................................................................................................................................................................... 16
11. Hrabroslav Filaković .......................................................................................................................................................... 18
12. Andrija Biličić ................................................................................................................................................................... 19
13. Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.) ............................................................................................... 20
14. Sonja Feriz ......................................................................................................................................................................... 22
15. Dražen Milaković .............................................................................................................................................................. 23
16. Mladen Bilankov ............................................................................................................................................................... 24
17. Marin Tomljanović ............................................................................................................................................................ 26
18. Nives Đurašković ............................................................................................................................................................... 28
19. Lucija Katančić .................................................................................................................................................................. 29
20. Zorana Brodarić ................................................................................................................................................................. 30
21. Prva gimnazija Varaždin .................................................................................................................................................... 35
22. Jadran Bašić ....................................................................................................................................................................... 36
23. Sandra Cindrić Balentić ..................................................................................................................................................... 38
24. Tajnici i računovođe .......................................................................................................................................................... 39
25. Mirjana Pušić ..................................................................................................................................................................... 40
26. Stjepan Špoljarec ............................................................................................................................................................... 41
27. Srećko Listeš ...................................................................................................................................................................... 42
28. Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić – Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak, Petrinja; Ana
Rudman – COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero Lukić – CZOO Zagreb; Maja Popp
Brleković, COO Zajezda; Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ Grigora Viteza, Zagreb, Dubravka
Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica Matešić – COO „Goljak“; Ana Muhvić – COO Velika Gorica; Diana Vuković –
Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“, Zagreb; Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO
„Prekrižje“, Zagreb ............................................................................................................................................................ 45
29. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja ..................................................................................................................... 46
30. Verica Pleša ....................................................................................................................................................................... 49
31. Irene Sudar ......................................................................................................................................................................... 50
32. Vijeće roditelja OŠ Cestica ................................................................................................................................................ 51
33. Dubravka Šćukanec ........................................................................................................................................................... 52
34. Ured državne uprave SDŽ.................................................................................................................................................. 53
35. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ........................................................................................................ 54
36. Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek; .............................. 56
37. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-moslavačke županije ....................................................... 57
38. Strukovna škola Sisak ........................................................................................................................................................ 58
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
3
39. Tanja Djaković................................................................................................................................................................... 59
40. Zvonka Matoic ................................................................................................................................................................... 63
41. Mateo Mijić ....................................................................................................................................................................... 65
42. Gordana Kovač Bluha ........................................................................................................................................................ 66
43. Marijana Andrišek ............................................................................................................................................................. 68
44. Hrvatska zajednica županija ............................................................................................................................................... 69
45. Mara Kovačić..................................................................................................................................................................... 73
46. Unione italiana Rijeka........................................................................................................................................................ 74
47. Anica Birač ........................................................................................................................................................................ 78
48. Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća .............................................................................................................................. 79
49. Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća ............................................................................................................................ 80
50. Edita Ružić ........................................................................................................................................................................ 82
51. Ivančica Prugovečki ........................................................................................................................................................... 83
52. UV OŠ Mejaši.................................................................................................................................................................... 85
53. Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica ........................................................................................................... 86
54. Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport ................................................................................................ 88
55. Zajedničko vijeće općina Vukovar ..................................................................................................................................... 90
56. Zrinka Dejanović ............................................................................................................................................................... 93
57. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku .................................................................................. 94
58. Brodsko-posavska županija ................................................................................................................................................ 98
59. Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split), Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel Gomilica), Melita
Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split), Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar Juraj Bonači, Split) .................. 100
60. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava ........................................................................................................................... 101
61. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo .................................................................................................... 102
62. Osnovna škola Ludbreg ................................................................................................................................................... 106
63. Hrvoje Turčinović ............................................................................................................................................................ 108
64. Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti ................................................. 109
65. Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik ................................................................................................ 110
66. XV. gimnazija, Zagreb ..................................................................................................................................................... 111
67. OŠ Petra Preradovića Pitomača, aktivi predmetne nastave .............................................................................................. 112
68. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu ............................................................................................... 113
69. Društvo za strukovno obrazovanje ................................................................................................................................... 115
70. Tanja Gradečak-Erdeljić .................................................................................................................................................. 117
71. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske ........................................................................................... 121
72. XV. gimnazija .................................................................................................................................................................. 123
73. Pučki pravobranitelj ......................................................................................................................................................... 125
74. Agencija za mobilnost i programe Europske unije ........................................................................................................... 129
75. Oliver Kvasina ................................................................................................................................................................. 131
76. Elektrotehnička škola ....................................................................................................................................................... 133
77. Mirela Jagodić ................................................................................................................................................................. 134
78. Biserka Bilić .................................................................................................................................................................... 136
79. Helena Karlić Mujo ......................................................................................................................................................... 137
80. NN ................................................................................................................................................................................... 138
81. Vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda Dijedović, Vladimir Habijan, Branko Blažević, Marija s.
Mihaela Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich .................................................................... 140
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
4
82. Marijan Vinković ............................................................................................................................................................. 141
83. Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska ........................................................................................................... 143
84. Darko Švelec .................................................................................................................................................................... 144
85. Josip Matković ................................................................................................................................................................. 154
86. Zvonko Lovrić ................................................................................................................................................................. 156
87. Učitelj Mate ..................................................................................................................................................................... 158
88. Ninoslav Toht .................................................................................................................................................................. 159
89. Tatjana Tarandek ............................................................................................................................................................. 160
90. Talijanska srednja škola-Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno ...................................................................... 161
91. Jere Bilan ......................................................................................................................................................................... 162
92. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER) ..................................................................................................... 164
93. Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko dalmatinske županije
......................................................................................................................................................................................... 166
94. Mladenka Maleš ............................................................................................................................................................... 167
95. Ivana Kovač ..................................................................................................................................................................... 168
96. Zvonko Bumber ............................................................................................................................................................... 169
97. Marko Ljubek .................................................................................................................................................................. 171
98. Vlatka Sekovanić ............................................................................................................................................................. 172
99. Kristina Ledinski ............................................................................................................................................................. 173
100. Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu .............. 174
101. Pravobranitelj za djecu RH .............................................................................................................................................. 176
102. Vesna Jureša .................................................................................................................................................................... 185
103. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program socijalne pedagogije, Odsjek za
poremećaje u ponašanju ................................................................................................................................................... 189
104. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH ............................................................................................... 190
105. Talijanska osnovna škola – Scuola elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno ......................................... 192
106. Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP) ................................................................................................................. 196
107. Hrvatsko logopedsko društvo – HLD ............................................................................................................................... 197
108. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program Logopedija, Odsjek za logopediju ....... 198
109. Sanja Sinovčić ................................................................................................................................................................. 199
110. Nada Bjelčić .................................................................................................................................................................... 201
111. Edita Petrović .................................................................................................................................................................. 204
112. Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom .................................................................................................... 206
113. Darko Švelec .................................................................................................................................................................... 210
114. Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj školi ................................................................ 213
115. Udruga Nastavnici organizirano....................................................................................................................................... 215
116. Ivana Bulić ....................................................................................................................................................................... 220
117. Renata Ruić...................................................................................................................................................................... 222
118. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ................................................................................................... 224
119. Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L ........................................................................................ 226
120. Udruga Nastavnici organizirano....................................................................................................................................... 229
121. Tamara Grozaj ................................................................................................................................................................. 233
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
5
I. UVOD
Sukladno Prijedlogu plana normativnih aktivnosti za 2014., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) izradilo je prema propisanoj proceduri Nacrt prijedloga iskaza o procjeni
učinaka Nacrta prijedloga Zakona o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno Nacrt prijedloga iskaza o
procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (u daljem tekstu: nacrti
prijedloga iskaza) s naznakama i obuhvatom materije koja se spomenutim zakonima namjerava urediti, kratkim
obrazloženjem problema koji se namjeravaju riješiti te ciljevima koji se time namjeravaju postići.
Kako bi se najširem krugu zainteresiranih u Republici Hrvatskoj omogućilo neposredan uvid i davanje
mišljenja, primjedaba i prijedloga na sadržaj nacrta prijedloga iskaza, Ministarstvo je o nac rtima
prijedloga iskaza, od 6. lipnja do 10. srpnja 2013. godine, provelo javno savjetovanje. Nacrti prijedloga
iskaza objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva na poveznicama
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13250
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13251.
Nakon što su razmotrena sva prispjela mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrte prijedloga iskaza, kao i
mišljenja i stavovi dionika dobivena korištenjem aktivnih i pasivnih metoda, Ministarstvo je odustalo od
donošenja zasebnoga zakona o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno zasebnoga zakona o
srednjoškolskom odgoju i obrazovanju te se odlučilo za izmjene i dopune postojećega zakona – Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.1
Razlog navedenome leži u tome što je detaljnijim uvidom u navedenu problematiku utvrđeno kako postojeći
problemi u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja mogu biti riješeni, a utvrđeni
ciljevi postignuti, izmjenama i dopunama postojećega Zakona. Stoga je takav normativni zahvat u ovom
trenutku jednostavniji i sustavu prilagođeniji nego donošenje dvaju novih zakona.
U svezi s navedenim, Ministarstvo je od 4. kolovoza 2014. godine - sukladno Preporukama za unaprjeđenje
procesa planiranja zakonodavstva i provedbe procjene učinaka propisa sadržanim u Izviješću o provedbi
Godišnjeg plana normativnih aktivnosti za 2013. godinu Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo, a
u svrhu informiranja javnosti - provelo javno savjetovanje o Obrascu prethodne procjene i Tezama za Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u trajanju od 15 dana na
poveznici http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=22072.
Nakon što su razmotrena sva prispjela mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Obrazac prethodne procjene i Teze,
Ministarstvo je pristupilo izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, od 18. rujna do 4. listopada, otvorilo javno savjetovanje.
Zainteresirana je javnost svoja očitovanja mogla dostavljati i nakon 4. listopada, o čemu je Ministarstvo
izvijestilo javnost putem svoje mrežne stranice.
Cilj javnog savjetovanja bio je osnažiti elektroničku demokraciju kao oblik skrbi za zajedničko dobro, te, s tim
u svezi, prikupiti primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
objavljen je na mrežnoj stranici Ministarstva na poveznici http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13403
Zainteresirana je javnost svoja očitovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dostavljala putem obrasca Očitovanje u internetsko
savjetovanje na adresu elektroničke pošte: [email protected], kao i putem pošte na adresu
Ministarstva.
Na javno je savjetovanje prispjelo 121 očitovanje, od čega je 118 očitovanja prispjelo u predviđenom vremenu
javnog savjetovanja (od 18. rujna do 4. listopada), dok su tri očitovanja prispjela nakon javnog savjetovanja -
zaključno s danom 20. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti prispjela na javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ministarstvo objavljuje u ovom
dokumentu redoslijedom kojim su pristizala.
1 Obavijest o rezultatima savjetovanja o nacrtima prijedloga iskaza objavljenja je 23. srpnja 2014. godine na mrežnoj stranici Ministarstva na poveznici
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13315, odnosno http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13314.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
6
II. OČITOVANJA PRISPJELA U INTERNETSKO SAVJETOVANJE
1. Davor Koleno
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Davor Koleno
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
U Zakonu u odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN
br. 87/2008, 86/2009, 92/10, 105/10-ispravak, 90/2011, 16/2012 i
94/13), Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno-
tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi
te u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osim tajnika za
kojega su definirani uvjeti, nisu za ostale administrativno-tehničko i
pomoćno osoblje definirani uvjeti koje moraju zadovoljavati za
pojedino radno mjesto (voditelj računovodstva,
računovodstveni/administrativni referent, spremačica, domar i
kuharica) , te Vam predlažem da u navedenim izmjenama to
napravite. Prilikom raspisivanja natječaja za navedene radnike
pošto nisu propisani uvjeti koji moraju zadovoljavati imamo dosta
problema pri sastavljanju i objavljivanju natječaja. Budući da su za
tajnika propisani uvjeti, ne vidim zašto ne bi bili i za ostalo
administrativno-tehničko i pomoćno osoblje.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 19.9.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
7
2. Lana Derkač
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Lana Derkač, prof. pedagogije
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama imaju različit
status, a pripadaju pod isto Ministarstvo, s istim poslovima i istim
plaćama. Osnovne škole na temelju članka 104. Zakona o OŠ i SŠ
imaju Pravilnik o tjednim radnim obvezama kojim je propisan
dnevni rad 6 + 2 sata (6 u školi i 2 izvan nje), a u srednjim školama
i učeničkim domovima se radi različito, ovisno o razumijevanju
ravnatelja za taj rad i njihovoj volji. Nedavno su srednjoškolski
ravnatelji Požeško-slavonske županije donijeli odluku da stručni
suradnici moraju raditi svih 8 sati u školi. Neosporno je da dio
poslova stručni suradnici ne mogu uklopiti u to, npr. sjednice
stručnih vijeća u suprotnoj smjeni, pripremanje za predavanja i
radionice, stručno usavršavanje, suradnju s okružjem i dr.
Predlažemo da se zakonski izjednači status stručnih suradnika i
ispravi dosadašnja nepravda. U članku 104. stavak 7. trebalo bi
dodati da ministar propisuje radne obveze i za stručne suradnike u
srednjoj školi, a ne samo u osnovnoj. Tada bi se mogao dopuniti i
Pravilnik o radnim obvezama u SŠ kojim bi se izjednačio položaj
svih stručnih suradnika.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Gore navedena primjedba na članak 104. i prijedlog za njegovu
dopunu.
Datum dostavljanja očitovanja 19.09.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
8
3. Dinko Marin
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Dinko Marin
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Članak 17. U potpunosti ne potreban. Smatram da načine popravih
ispita ne treba mijenjati. Naime dolazim do zaključka da učitelj koji
zaključi ocjenu nedovoljan se „kažnjava“ na način da mora
obavljati dodatni rad s učenikom, a onaj učitelj koji zaključi svim
učenicima pozitivne ocjene one neće imati nikakav dodatni rad.
Ovaj prijedlog čl. 17 u budućnosti će imati loše posljedice stoga kao
učitelj praktičar apeliram da ga ukinete.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 19. 9. 2014.
4. Lovro Dabelić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
9
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Lovro Dabelić, učitelj povijesti
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE- Članak 39. ne definira
položaj i status osoba zatečenih na dužnosti ravnatelja na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona koja ne ispunjava uvjete za
ravnatelja propisane člankom 126. stavak. 1.( podstavak 3 )
Smatram da osobe koje su već izabrane za ravnatelja po starom
zakonu gdje se kao uvjet tražilo pet godina radnog iskustva na
odgojno-obrazovnim poslovima a do stupanja na snagu
PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I
SREDNJOJ ŠKOLI nemaju ispunjen uvjet 8 godina staža ( čl 126.
stavak 1. podstavak 3 ) dovedene u neravnopravan položaj u odnosu
na osobe koja ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane člankom
126. stavkom 1. podstavkom 1. ili člankom 126. stavkom 2. Stoga
predlažem da se u čl. 39. ubaci sljedeća odredba: (1) Osoba
zatečena na dužnosti ravnatelja na dan stupanja na snagu ovoga
Zakona koja ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane člankom
126. stavkom 1. podstavkom 1. i podstavkom 3. ili člankom 126.
stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata.
Datum dostavljanja očitovanja 20. rujna 2014.
5. Ksenija Marić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
10
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ksenija Marić prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem Čl. 31.
Kad su ravnatelji u pitanju, apsolutno najvažnije je ograničavanje
mandata na maksimalno dva! Ministar koji to ugradi u zakon
napravit će više od svih dosad!
Prvo – smanjile bi se mogućnosti bezakonja na školama. Drugo –
smanjio bi se mobbing po školama. Treće – kad bi se ravnatelji
vraćali nakon isteka mandata natrag u razred, ponašali bi se malo
drugačije!
Nije normalno da po školama nalazite ljude koji su po 20 – 30
godina ravnatelji? Nitko ne može biti više od dva puta biran za
predsjednika Republike. Ista osoba može biti izabrana za dekana
najviše dva puta uzastopno. Rektor također može biti izabran
najviše dva puta itd.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 31.
Prijedlog:
Ista osoba može biti izabrana za ravnatelja najviše dva puta.
Datum dostavljanja očitovanja 20.09.2014.
6. Igor Miošić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
11
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Igor Miošić
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedba: Budući da se predviđenim izmjenama u članku 17.
povećava broj sati neposrednog rada s učenicima u godišnjem
zaduženju učitelja i nastavnika, potrebno je sa sindikatima
usuglasiti način materijalnog vrednovanja dopunskog rada učitelja i
nastavnika, kako bi Ministarstvo izbjeglo nepotrebne sukobe sa
sindikatima i dokazalo da vrednuje rad učitelja i nastavnika
sukladno stručnoj spremi i složenosti posla u neposrednom radu s
učenicima. Stoga je u uvodnom dijelu
„III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE
ZAKONA
Za provedbu ovoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz
državnoga proračuna Republike Hrvatske.“ potrebno realno
procijeniti dodatna sredstva potrebna za provedbu zakona.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 7.
U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanoga
zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti
učiteljskome/nastavničkome vijeću nakon završetka nastavne
godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću
školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je
prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.“
Primjedba: Crkva uvjetuje dodjeljivanje sakramenta krizme
pohađanjem srednjoškolske nastave vjeronauka, u svrhu čega
Župni uredi od krizmanika traže dokaze da su upisali izborni
predmet Vjeronauk. Stoga je veliki broj prelazaka s
Vjeronauka na Etiku zabilježen nakon krizme, što je nekada
bilo nakon prvog razreda srednje škole, da bi, upravo iz tih
razloga, Crkva odgodila krizmanje do drugog, a u nekim
sredinama i do trećeg razreda srednje škole. Imajući to u vidu,
potrebno je učiniti upravo suprotno od intencije ovog članka, tj.
olakšati učenicima promjenu izbornog predmeta bilo kada
tijekom godine. Sekularni je identitet države dovoljno narušen
tzv. Vatikanskim ugovorima (za što ovo Ministarstvo nije
odgovorno), tako da je dodatno pogodovanjem Crkvi
restriktivnom odredbom u okviru Zakona (za što ovo
Ministarstvo jest odgovorno) neprihvatljivo.
Članak 17.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu
nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna
organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski
rad koji je učenik dužan pohađati.
(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
12
učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može
biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po nastavnome predmetu.
(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga
članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno nastavnik
zaključuje mu prolaznu ocjenu.
(4) Ako se učeniku od četvrtoga do osmoga razrede osnovne škole i
učeniku srednje škole iz stavka 3. ovoga članka nakon dopunskoga
rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni
ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25.
kolovoza tekuće godine.
(5) Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje
imenuje ravnatelj. Način polaganja popravnih ispita uređuje se
statutom škole.
(6) Vrijeme održavanja ispitnoga roka određuje
učiteljsko/nastavničko vijeće te ga objavljuje na mrežnoj stranici i
oglasnoj ploči škole.“
Primjedba: Satnica predmeta varira od 35 do 175 sati godišnje.
Utoliko je okvir od 10 do 20 sati posve paušalan. Broj sati
dopunske nastave nakon koje bi se moglo reći je li učenik
ostvario očekivane ishode mora se utvrditi razmjerno satnici,
što bi ovisno o predmetu iznosilo 5, 10, 15, 20 i 25 sati.
Članak 18.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz
pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od
završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom
/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.
(2) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko/nastavničko
vijeće.
(3) Ako je povjerenstvo na ispitu utvrdilo prolaznu ocjenu, ocjena
povjerenstva je konačna.
(4) U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan
(1), upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga
Zakona.
(5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom
škole.
(6) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja
može u roku od dva dana podnijeti zahtjev
učiteljskom/nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Odluka
o ocjeni iz vladanja učiteljskog/nastavničkog vijeća je
konačna.“ Primjedba: Učenici i roditelji često su nezadovoljni i
zaključenom ocjenom koja nije ocjena nedovoljan (1). Stoga
točka tri treba glasiti: Ocjena povjerenstva utvrđena na ispitu
je konačna.
Datum dostavljanja očitovanja 20. rujna 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
13
7. Joško Stričević
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Joško Stričević, Solin
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlažem da se u čl.105.st.16. gdje za poslove tajnika stoji:
specijalistički stručni upravni studij samo nadopuni riječju
diplomski pa da glasi specijalistički diplomski stručni upravni
studij.
Obrazloženje:
Na svim visokim učilištima na kojima se izvodi predmetni program,
jasno se navodi da student završava specijalistički diplomski stručni
upravni studij. Stvar je čisto nomotehničke prirode jer u istom
članku stavku 6 a spominje se riječ diplomski.
Obavljao sam poslove tajnika u školi pa mi je materija iznimno
poznata.
Datum dostavljanja očitovanja 20.09.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
14
8. Stjepan Brzak
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Stjepan Brzak, prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 3. St.2. treba brisati.
Obrazloženje: Učenici koji imaju 18. i više godina trebaju nastaviti
školovanje u programima obrazovanja odraslih. Za to postoji
dovoljno pedagoško-psiholoških, socijalnih i drugih razloga.
Čl.4. St.9. treba dodati iza riječi školske godine – i ako učenik nije
navršio 18. godina, …
Obrazloženje : Isto kao u članku 3.
Čl. 18.St.1. treba dodati: …opravdani zahtjev….
Obrazloženje: Praksa govori kako se učenici u pravilu žale bez
argumenata, jer uvidom u pedagošku dokumentaciju jasno je
vidljivo da je učenik opravdano ocijenjen s negativnom ocjenom.
Žalba ima smisla ukoliko je nastavnik napravio propuste koji se
mogu nedvojbeno argumentirati. U protivnom se nepotrebno dovodi
u pitanje autoritet nastavnika i opterećuje cijeli sustav.
Čl.21. St.9. – dodati podstavak kojim će se definirati sve druge
važne okolnosti.
Datum dostavljanja očitovanja 20.9.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
15
9. Jelena Bekavac Krčadinac
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Jelena Bekavac Krčadinac
učiteljica matematika i informatike
OŠ Čučerje, Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Uvesti u zakon zabranu korištenja mobitela, tableta i slično za
vrijeme nastave
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Poštovani, molim vas da zakonom o odgoju i obrazovanju zabranite
bilo koji oblik korištenja mobitela i druge tehničke opreme (poput
fotoaparata, tableta i slično) za vrijeme trajanja nastave. Korištenje
neka se kažnjava pedagoškom mjerom i zadržavanjem predmeta do
dolaska roditelja.
OBJAŠNJENJE: učenici s mobitelima pod klupom ili u ruksaku
rade video i audio snimke i to objavljuju na facebooku. Kako to
čine problematični učenici treba im se stati na kraj zakonskom
zabranom.
O slikavanju testa i trenutačnoj razmjeni rješenja putem mobitela da
i ne govorimo.
Datum dostavljanja očitovanja 20.9.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
16
10. Antun Budimir
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Antun Budimir, prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Uskladiti Zakon o odgoju i obrazovanju s najširim i najdubljim
školskim dokumentom Nacionalnim obrazovnim kurikulum. NOK
su pisali brojni i eminentni hrvatski stručnjaci akademske razine,
čije je naputke nama u odgojno-obrazovnom sustavu zadaća
implementirati u škole. Pohvala za ovaj obrazac, jer su prethodni
bili doslovce pogrješni! Dokaz da pokušavate sustav unaprijediti.
Valjda će i ova javna rasprava u tom duhu, za razliku od
dosadašnjih, imati svoju svrhu. Vrijeme javne rasprave ponovno je
nezakonito kratko. Smanjeno trajanje javne rasprave moglo bi
iznimno biti opravdano da je javnost unaprijed obaviještena od kad
do kad će se javna rasprava odvijati, ali ovako ponovno prijeti
opasnost da se mnogi zainteresirani ne stignu uključiti. Osim toga,
nerazmjerno je da javne rasprave o mnogim provedbenim propisima
traju dulje nego javna rasprava o zakonskom nacrtu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1. Postojeći 27. članak, stavak 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi treba bezuvjetno brisati ili mijenjati. Ako
se mijenja treba glasiti: Nastavni plan i program osnovne škole
sadržava zajedničke, izborne (razlikovne) i fakultativne predmete.
U slučaju brisanja postojeći 6. stavak postao bi stavak 5. i glasio bi:
Nastavni plan i program osnovnih škola i gimnazija sadržava
zajedničke, izborne i fakultativne predmete.
Zašto je to nužno? Nacionalni okvirni kurikul na str. 20. propisuje:
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja kurikulumsku
strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj školi. On se sastoji od
jezgrovnoga, diferenciranoga ili razlikovnoga i školskoga
kurikuluma.
Zbog toga, zbog jasnoće pojmova i dosljednosti njihove uporabe i
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
17
provedbe nužno je nijansirano razlikovati izričaje i njihov sadržaj.
Naime, predmeti iz jezgrovnoga kurikula moraju se nazivati
zajednički, a nikako obvezatni. Takvi su predmeti zajednički za sve
učenike, a jedan je od njihovih atributa da su obvezatni, te da su
redoviti i čine obrazovni standard učenika. Sve te atribute imaju i
izborni (razlikovni) predmeti, te je krajnje zbunjujuće i pogrješno
zajedničke predmete nazivati (samo) obvezatnima. NOK na str. 20.
daje jasne upute: Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih
kompetencija u osnovnoj školi obvezan je i zajednički svim
učenicima, izuzev učenika s teškoćama. Diferencirani ili
razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj
školi skup je izbornih nastavnih predmeta koji se učenicima nudi
na nacionalnoj i/ili školskoj razini. Jezgrovni i diferencirani
(razlikovni) kurikulum čine obrazovni standard učenika. Prema
tome, opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom jednako
je za sve učenike. Diferencirani dio za sve je učenike obvezan,
ocjenjuje se brojčanom ocjenom i unosi u školsku svjedodžbu. Iz navedenoga ulomka jasno je kolike su aktualne nepravilnosti kod
ocjenjivanja i uporabe terminologije u odgojno-obrazovnom
sustavu. Postojeća praksa dovela je do teške diskriminacije učenika
zbog neujednačenoga opterećenja. Tako danas imamo situaciju da
jednom učeniku petoga razreda opći uspjeh čine ocjene iz deset
predmeta, a drugome iz 13. Prvi nije izabrao niti jedan od
ponuđenih 17 konfesionalnih vjeronauka, a drugi je uz vjeronauk
pohađao i drugi strani jezik, te informatiku. Ocjene iz drugoga
stranoga jezika i informatike, kao fakultativnih predmeta, ne bi
smjele činiti obvezatni standard učenika, a onim učenicima koji ne
odabiru vjeronauk mora biti ponuđena etika i u osnovnoj školi kako
bi opterećenje učenika bilo ujednačeno. NOK je i u tom pogledu
jasan i na svojoj 22. stranici propisuje: Zbog usklađivanja
obrazovnoga standarda za sve učenike osnovne škole, potrebno je
ujednačiti i opterećenje učenika. Stoga se predviđa uvođenje
alternativnoga izbornog predmeta koji omogućuje stjecanje
temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o
religiji za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk. Vjerujem da će ova javna rasprava pomoći ukinuti diskriminaciju
osnovnoškolaca i u pogledu opterećenja i u pogledu nemogućnosti
stjecanja temeljnih etičko-moralnih kompetencija onih učenika koji
ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
Važno je razlikovati izborne i fakultativne predmete, a sadašnja je
praksa upravo suprotna i dovodi do potpunoga nerazumijevanja i
zbrke cjelokupnoga odgojno-obrazovnoga sustava. A ne mora tako
biti, jer na istoj stranici NOK-a decidirano piše: Dok je izborni
predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard
učenika, fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji učenik
izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula u školskom
kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni
predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego
predstavlja jedinstvenu ponudu. Posebice valja primijeniti naputak
da izborni predmet mora imati alternativu (u tome je njegova
izbornost, a ne u njegovoj eventualnoj neobveznosti), dočim
fakultativni ne, jer ih učenici biraju prema svojim sklonostima i
nadarenostima.
Glede fakultativnih predmeta samo se po sebi nameće ono što NOK
propisuje, a uposlenici u školstvu, počevši od ministra, trebaju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
18
provoditi. Str. 21.: Školski kurikulum se odnosi na ponudu
fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-
obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave,
projekte škole, razreda, skupine učenika, ekskurzije, izlete,
izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programi školskoga
kurikuluma nisu obvezni. Međutim, ako se školski kurikulum
odnosi na stjecanje određenih kompetencija u vidu fakultativnoga
predmeta, dodatne nastave (primjerice, učenje stranog jezika) ili
druge ponude učeniku (primjerice, poseban kurikulum za
darovitoga učenika), određene aktivnosti (primjerice,
poduzetničko učenje), onda se učenikovo postignuće može
vrjednovati opisnom ili brojčanom ocjenom. Ova je ocjena izvan
učeničkoga standarda i može se upisati u dodatak svjedodžbi ako
je transparentno objavljena kao ponuda na početku školske
godine. Trenutačno u hrvatskim osnovnim školama brojčana ocjena iz
fakultativnih predmeta ulazi u učenički standard i upisuje se u
svjedodžbu. Takva je praksa zlouporaba i teška diskriminacija
učenika.
Vjerujem da u hrvatskom školstvu sada postoji dobra volja da se
obrazovni sustav poboljša. U tom se smislu radujem Zakonu o
izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi.
Datum dostavljanja očitovanja 21. rujna 2014.
11. Hrabroslav Filaković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrabroslav Filaković, tajnik OŠ Katartine Zrinski, Krnjak
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
19
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
U završnim odredbama Zakona ugraditi jedan članak koji na
generalni način daje ovlasti školskim ustanovama da statutima
urede pojedina pitanja, a za koja nije u pojedinom članku izrijekom
rečeno da se ”to” pobliže uređuje statutom školske ustanove. Za ovu
primjedbu i prijedlog važi obrazloženje navedeno u slijedećoj točci
koje se odnosi na članak 33. Prijedloga (odnosno 131. Zakona).
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U članku 33. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona – koje se odnose
na dopunu članka 131. Zakona stavcima 4. i 5. predlažem da se
ugradi i stavak 6. koji bi glasio: ”Način i postupak
izbora/imenovanja vršitelja dužnosti ravnatelja uređuje se statutom
školske ustanove.”
Obrazloženje: Školske ustanove svojim statutima uređuju i
problematiku glede načina i postupka izbora/imenovanja vršitelja
dužnosti ravnatelja, što je i logično budući mora postojati unaprijed
utvrđen način rješavanja tako važnog pitanja, a kako bi se u datom
trenutku to pitanje riješilo i kako bi se izbjegle možebitne
manipulacije. Međutim, prosvjetna inspekcija svojim rješenjima
traži da se iz statuta takve odredbe brišu odnosno da se prilagode
odredbama Zakona koji uređuje to pitanje jer Zakon nije izrijekom
rekao da se način i postupak izbora/imenovanja ravnatelja uređuje
statutom škola. Ovo obrazloženje se odnosi i na načelne primjedbe i
prijedloge koje sam iznio glede dodavanja članka u završnim
odredbama.
Datum dostavljanja očitovanja 22. rujan 2014.
12. Andrija Biličić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Andrija Biličić – ravnatelj OŠ Vladimira Nazora- Postira
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
20
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Poštovani, (oprostite na malom uvodu) ravnatelj sam ove Škole od
rujna 1991. godine i imam 42 godine radnoga staža. Donošenjem
temeljnog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi od 18.07.2008. godine (NN,87/08) položaj i status svih
ravnatelja – a posebno ravnatelja koji su bili u sustavu s VŠS,
doveden je u pitanje. Ovim temeljnim Zakonom, a kasnije i sa
nekim izmjenama i dopunama Zakona, dotadašnjim ravnateljima
bilo je pogaženo Ustavno pravo na rad i dostojanstven život, bili
smo degradirani kao osobe, a sav naš dotadašnji trud, postignuća i
ljubav prema ovom časnom zvanju bio je pogažen. Oprostite, ali
moram se pohvaliti da sam bio inicijator izmjena i dopuna Zakona
od 20.07.2011. (NN, 90/11) kada je odgođena primjena čl.167. za
ravnatelje od 01.01.2012. na 01.01.2015. i tako spašeno 350
ravnatelja s VŠS od otkaza Ugovora o radu i poniženja, zamislite
(citat) „da mu ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom
prestanka Ugovora o radu“(završen citat). Skandalozno !
Poštovani gosp. ministre!
U potpunosti podržavam sve prijedloge Izmjena i dopuna Zakona.
Ovim Nacrtom Izmjena i dopuna Zakona ispravili ste sve nepravde
koje su bile učinjene ravnateljima škola.
U ime brojnih kolega zahvaljujem Vam se na ljudskom,
kolegijalnom i solidarnom pristupu rješavanja statusa svih
ravnatelja, a posebno nas ravnatelja s VŠS. Vjerujem da nakon
usvajanja predloženih Izmjena i dopuna Zakona, odlazim sretan i
zadovoljan u zasluženu mirovinu krajem šk.2014/2015. godine.
Želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Donošenjem cjelovitog Zakona o osnovnom obrazovanju molim
Vas učinite nešto po pitanju rasterećenja učenika po nastavnim
predmetima (tjedni broj sati, nastavni sadržaji i sl.)
Učenici i roditelji bit će Vam veoma zahvalni.
Datum dostavljanja očitovanja Postira, 22.09.2014.
13. Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.)
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
21
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.)
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba se odnosi na Članak 27., Nacrta prijedloga Zakona o
odgoju i obrazovanju, točnije o poslovima učitelja u predmetnoj
nastavi koji je nejasno definiran. Želimo Vas upoznati s problemom
magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik i
modulom informatika.
Završetkom Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek u
Čakovcu), u trajanju od pet godina, stekli smo naziv magistar
primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik ili modul
informatika. Prilikom upisivanja na fakultet birali smo modul po
kojem želimo studirati. Ponuđeni su nam bili modul hrvatski jezik,
informatika i odgojne znanosti. Tijekom studiranja stjecali smo
kompetencije za rad u razrednoj i predmetnoj nastavi iz predmeta
Hrvatski jezik i Informatika.
Uz diplomu na kojoj piše magistar/magistra primarnog obrazovanja,
dobili smo i dopunsku ispravu o studiju (tzv. saplement) u kojoj su
navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj
ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5.
UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše:
“Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti
se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra
primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu
nastavu te nastavu informatike/hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj
školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s
informatikom/hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za
kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika
odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne
škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i
ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece
osnovnoškolske dobi.”
Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE
I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su
dodatne kompetencije stečene na modulu informatika, tj. modulu
hrvatski jezik.
Problem se javlja kod prijave na natječaj za zapošljavanje gdje
ravnatelji ne razumiju naše kvalifikacije i ne žele zapošljavati u
predmetnoj nastavi magistre primarnog obrazovanja (jer na diplomi
nije istaknut modul, već na dopunskoj ispravi). Spomenuti problem
nije prisutan u svim školama te su i sami ravnatelji zbunjeni našim
statusom
Prijedlog je da se jasnije definira da posao predmetnih učitelja
mogu obavljati i magistri primarnog obrazovanja s određenim
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
22
kompetencijama (modulima).
Datum dostavljanja očitovanja 22. rujna 2014.
14. Sonja Feriz
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Sonja Feriz, tajnica geodetske tehničke škole, Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 18. (mijenja se članak 76.) Žalbe na zaključne ocjene i
zahtjevi za polaganje pred Povjerenstvom najčešće su na treću i
sljedeću negativnu ocjenu kako bi se izbjeglo ponavljanje razreda.
Ovim prijedlogom, ako je ocjena Povjerenstva nedovoljan, a nije
konačna i učenik se upućuje na dopunski rad, moguće su nedoumice
i zbog nejasnoće, iskorištavanje prava dopunskog rada i za više od
dvije negativne ocjene.
Datum dostavljanja očitovanja 24. rujna 2014. godine
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
23
15. Dražen Milaković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Dražen Milaković, prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Moja primjedba je u tome što se učiteljima tj. sadašnjim
ravnateljima sa višom stručnom spremom iz godine u godinu
produžuje mogućnost da budu ravnatelji umjesto da su se do sada
doškolovali i stekli potrebnu stručnu spremu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba na odredbu članka 126., ovo je već 3. put da se pomiče
odredba o izboru ravnatelja. Zakon o odgoju i obrazovanju je toliko
puta mijenjan da bi sad trebao biti donesen novi zakon, a ne
izmjene. Tražit ćemo mišljenje Ustavnog suda o izmjenama ovog
zakona.
Datum dostavljanja očitovanja 24. rujna 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
24
16. Mladen Bilankov
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr. sc. Mladen Bilankov
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
primjedba A
Potrebno je prava i dužnosti prema nadarenim učenicima u sva
četiri umjetnička područja uskladiti /Likovno, glazbeno, plesno i
dramsko/
obrazloženje
1. Ili da sve vrste umjetničkih škola imaju strukturu
obrazovanja kao glazbene škole /mogućnost pohađanja
paralelne umjetničke osnovne škole i mogućnost pohađanja
paralelne umjetničke srednje škole/
2. Ili da sve vrste umjetničkih škola imaju strukturu
obrazovanja kao likovne škole /mogućnost obrazovanja u
samostojećoj potpunoj umjetničkoj školi koja uz stručni
obrazuje i općeobrazovni dio/
primjedba B
U svakom slučaju potrebno je zadržati postojeće likovne umjetničke
škole kao zasebne i u novoj mreži škola omogućiti umjetničke
programe isključivo u umjetničkim školama, odnosno umjetničkim
centrima izvrsnosti.
obrazloženje
1. Zbog specifičnosti ozračja umjetničkih škola i specifične
nadarenosti djece koja je pohađaju, potrebno je školsko
ozračje njegovati i poticati kao umjetničko, odnosno
kreativno i slobodno.
2. U Republici Hrvatskoj bilo bi potrebno nekoliko takvih
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
25
centara. U manjim gradovima mogu se formirati izdvojeni
odjeli ili područna odjeljenja.
primjedba C
Potrebno je sabrati sve dijelove AZOO i ASO koje se bave
praćenjem nastave u umjetničkim školama u jedinstveni pododjel za
umjetničke škole.
obrazloženje
1. Sadašnja raspršenost stvara probleme koji najviše smetaju
brzini osmišljavanja i poticanja razvoja novih kurikuluma.
primjedba D
Vratiti zaključivanje na polugodištu.
obrazloženje
Srednjoškolski uzrast djece nije u stanju dugoročno kroz jednu
godinu planirati strategiju svojih ocjena i ispita. Zaključna ocjena
na polugodištu je svojevrsna čvrsta uporišna točka, odnosno viša
razina postignuća koja im olakšava napor u drugom polugodištu.
primjedba E
Vrednovati razredništvo za grupu do 12 učenika za 50% sati manje
sati od sati kojim se vrednuje razredništvo razreda od 20 i više
učenika.
obrazloženje
Veliki broj škola iz različitih razloga ima male razrede. Umjetničke
i strukovne škole imaju obrazovne grupe za pojedina zanimanja a
profesori stručnih predmeta koji sa njima borave najduže vremena
nemaju zakonsku mogućnost biti im razrednici.
primjedba F
Propisati datum do kojeg se moraju napisati svi novi kurikulumi.
obrazloženje
Čvrsto određen datum do kojeg se trebaju napisati novi kurikulumi
potaknuo bi sve dionike da se angažiraju oko toga. Sadašnji
zastarjeli programi uteg su oko vrata i učenicima i nastavnicima.
primjedba G
Broj sati u redovnoj nastavi propisati za sve škole 30 sati tjedno.
obrazloženje
Učenici su preopterećeni i demotivirani. Nemaju vremena za
izvannastavne aktivnosti. Sav višak iznad 30 sati tjedno potrebno je
prema planu i programu pojedinih zanimanja i godišnjem planu i
programu škola dopuštati samo kao fakultativne sate koji bi se
ostvarivali prema izboru učenika i mogućnostima države, županije,
grada ili roditelja da financira te sate. Na taj način bi se napokon
dobilo vrijeme za obrazovne aktivnosti onih koji su stvarno
motivirani.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
26
Datum dostavljanja očitovanja
17. Marin Tomljanović
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Marin Tomljanović, profesor engleskog jezika
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Iako ne predstavlja puno noviteta, nacrt prijedloga nudi pojedina
dobra rješenja, ponajprije kada govorimo o pedagoškim mjerama.
Pomak je vidljiv u nastojanju da pedagoška mjera opomene pred
isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja, kao i činjenica da
učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja gubi
status redovitog učenika. Na taj bi se način ostalim učenicima
poslala veoma jasna poruka – nasilničko ponašanje ne smije se
tolerirati - a ponajviše učenicima koji su bili žrtve spomenutog
ponašanja. Trenutni Zakon nažalost ide više u korist nasilnika, a ne
žrtve pa još uvijek aktualne pedagoške mjere više ne djeluju. Stoga
bi navedeni prijedlog bio značajan korak naprijed.
S obzirom na alarmantne podatke o broju izostanaka hrvatskih
učenika, smatram nužnim da u prijedlog uđe jasna odredba o
regulaciji izostanaka. Znamo da obrazovni sustavi zapadnih
zemalja, kojima toliko težimo, budno kontroliraju svaki izostanak, a
neopravdani se izostanci strogo kažnjavaju. U interesu je učenika, a
i digniteta našeg obrazovnog sustava, koji je gotovo pa uništen, da
se slična praksa počinje primjenjivati i u nas. Namjerno izostajanje
s nastave, pogotovo za vrijeme pismenih provjera koje se utvrđuju
vremenikom još na početku školske godine, trebalo bi sankcionirati,
primjerice nekim oblikom dopunske nastave. Ako je učenik
opetovano odsutan s nastave samo u dane pismenih provjera
očigledno je da se radi o manipulaciji pa takve izostanke ujedno ne
bi trebalo opravdavati. Učestale neopravdane izostanke valjalo bi
strože kažnjavati. U tu bi svrhu trebalo sniziti broj neopravdanih
sati koji će se tolerirati za određenu pedagošku mjeru. Tako bi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
27
primjerice za ukor, umjesto dosadašnjih 14 neopravdanih sati,
valjalo izreći pedagošku mjeru opomene pred isključenje, a svaki
sljedeći neopravdani izostanak značio bi isključenje iz škole.
Smatram da bi ove metode doprinijele smanjenju broja izostanaka,
a ujedno bi bila odaslana i pozitivna poruka svim onim učenicima
koji redovito pohađaju nastavu i savjesno izvršavaju svoje obaveze.
Nadalje, prijedlog bi trebao sadržavati izmjene vezane uz praćenje i
ocjenjivanje učenika kada govorimo o učenicima koji neredovito ili
uopće ne izvršavaju svoje obaveze te cijelu nastavnu godinu imaju
nedovoljan uspjeh iz pojedinog predmeta. Sadašnji Zakon
omogućuje takvim učenicima mogućnost ispravljanja ocjene i na
zadnjem nastavnom satu. Smatram da je ovakva odredba izuzetno
štetna za sve učenike, a pogotovo za učenike koji su redovito
izvršavali obaveze tijekom godine te na pošten način "zaslužili"
svoju ocjenu. Sadašnjim Zakonom tim se učenicima poručuje da su
nerad i nepoštenje sasvim prihvatljivi. S druge strane, odredba je
štetna i za profesore jer ih stavlja u izuzetno neugodan položaj u
kojem su izloženi brojnim pritiscima (kako od roditelja tako i od
ravnatelja) te velikoj količini stresa. Da bismo zaštitili savjesne
učenike potrebno je odrediti jasan vremenski rok za one učenike
koji do kraja nastavne godine odbijaju ispraviti negativnu ocjenu
(primjerice, do kraja svibnja). Ovim bi se načinom naglasila važnost
izvršavanja obaveza kontinuirano, tijekom cijele nastavne godine, a
ne samo zadnjih tjedan dana nastave. Vjerujem da bi na ovaj način
učenici postigli bolje rezultate, a profesorima bi uvelike bio olakšan
rad.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Smatram nužnim uložiti primjedbu na članak 75. nacrta, a vezano
uz organiziranje dopunske nastave za učenike koji su na kraju
nastavne godine ocijenjeni nedovoljnim uspjehom iz najviše dva
nastavna predmeta. U ovom bi slučaju valjalo uzeti u obzir
izvršavanje obaveza učenika tijekom godine te izostajanje s nastave.
Ako se naime radi o učeniku koji je svjesno bio često odsutan s
nastave te je neredovito izvršavao ili uopće nije izvršavao obaveze,
organiziranje dopunskog rada bio bi samo još jedan način
"kupovanja vremena" pa vjerujem kako bi u takvim situacijama
trebalo i dalje postupati kako nalaže aktualni Zakon. Drugim
riječima, odredbu bi trebalo promijeniti te naglasiti kako bi se
ovakav oblik rada organizirao samo za one učenike koji su tijekom
godine ulagali napore, ali nisu uspjeli savladati nastavne sadržaje u
okvirima koje propisuje nastavni plan i program pojedinog
predmeta. Dakle, nužno je definirati uvjete koji moraju biti
ispunjeni za pohađanje ovakvog oblika nastave. Predložena odredba
je preopćenita te izjednačava sve učenike, bez obzira na uloženi (ili
neuloženi) trud tijekom nastavne godine.
Datum dostavljanja očitovanja 24. rujna 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
28
18. Nives Đurašković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Nives Đurašković, liječnica školske medicine NZJZ SD županije,
Služba za školsku medicinu
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Poštovani,
Držim da je neophodno napraviti dopunu članka 20. zakona (koji je
promijenjen dopunom u NN.86/12, ali nedorečeno...)
Dakle, stavak 2, članka 20 trebao bi u tekstu imati nadopunu:
Stručno povjerenstvo osnovne škole utvrđuje psihofizičko stanje
djeteta, odnosno učenika i radi prijevremenog upisa, odgode ili
privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole,
privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi
utvrđivanja primjerenog školovanja.
Stručno povjerenstvo srednje škole utvrđuje psihofizičko stanje
učenika radi privremenog oslobađanja od već započetog školovanja
i radi utvrđivanja primjerenog školovanja i predlaže svoje mišljenje
nastavničkom vijeću.
Navedeno ne bi remetilo postupke i ingerencije propisane novim
Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta,
učenika te sastava stručnih povjerenstava ( NN 67/2014), ali bi
bolje strukturiralo shemu i postupnik ove vrste rada u srednjim
školama. Uostalom Povjerenstva srednjih škola u praksi
( neslužbeno) i postoje, sad bi dobila službene ingerencije, a jedina
dodatna radnja je da Županijski uredi imenuju povjerenstva
srednjih škola uz povjerenstva osnovnih, što u praksi znači nešto
vremenskog troška i par pismenih obavijesti.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
29
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 27.09.2014.g.
19. Lucija Katančić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Lucija Katančić, prof engleskoga jezika i književnosti
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Kao osoba koja radi u OŠ ovaj Prijedlog nacrta Zakona o odgoju i
obrazovanju načelno smatram dobro razrađenim te ću se u nastavku
osvrnuti na članak 17. , 21. i 36.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
ČL. 17. Organiziranje dopunske nastave na kraju nastavne godine
smatram iznimno dobrim rješenjem. Dopunska nastava bi svakako
morala biti OBAVEZNA za učenike koji su negativno ocijenjeni.
ČL. 21. Pedagoška mjera strogog ukora bi svakako trebala biti
prenosiva na iduću školsku godinu, ali smatram da bi dobra odgojna
mjera bila postojanje mogućnosti da se strogi ukor odlukom UV
nakon određenog vremena UKINE ukoliko učenik iduće školske
godine pokaže napredak u ponašanju i ophođenju. Ovo se može
odnositi na učenike osnovnih i srednjih škola jer su učenici u toj
dobi podložni utjecaju vršnjaka i mnogih drugih okolnosti na koje
oni sami nemaju utjecaj a to bi se svakako trebalo uzeti u obzir.
Definitivno nisam za to da se strogi ukor briše početkom iduće
školske godine – učenik bi trebao zaslužiti brisanje ukora
promjenom ponašanja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
30
Također, smatram da bi Zakonom trebalo biti određeno KOJA se
pedagoška mjera izriče ukoliko bi učenik / učenica fizički nasrnuli
ili napali nastavnika ili bilo koju drugu osobu u školi. Ili ukoliko bi
došlo do uništavanja osobne imovine nastavnika i/ili ostalih
zaposlenika koji rade u školi.
Čl. 36. Stručno-pedagoški nadzor se i do sada obavljao uvidom u
pedagošku dokumentaciju iz koje se jedino može zaključiti vodi li
netko svoju dokumentaciju redovito, površno, dobro, loše, zna li
dobro koristiti funkciju copy- paste na svom računalu ili pak zna li
dobro koristiti koprini uređaj. Stručno-pedagoški nadzor trebale bi
provoditi osobe koje su provele ne manje od 10 godina u školi, u
razredu, u zbornici te bi se trebali gledati svi askpekti a ne samo
pedagoška dokumentacija.
Datum dostavljanja očitovanja 26. rujna 2014.
20. Zorana Brodarić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zorana Brodarić, prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe se odnose na organizaciju dopunskog rada nakon
zaključene negativne ocjene, polaganje ispita pred povjerenstvom
nakon žalbe na zaključenu ocjenu, uvjete zapošljavanja učitelja
predmetne nastave.
Dvije dodatne primjedbe odnose se na školovanje stranih državljana
te propisanoj normi u osnovnim i srednjim školama.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 17.
Članak 18.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
31
Članak 27.
(Primjedbe i na članke 43. i 104. postojećeg Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji nisu revidirani)
Članak 17.
U članku 17. mijenja se postojeći članak 75. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj u srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon)
te se stavkom 1. propisuje: za učenika koji na kraju nastavne godine
ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola
je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz
dopunski rad koji je učenik dužan pohađati. Stavcima 2., 3. i 4.
Nacrta, propisuje se trajanje dopunskog rada, mogućnost
zaključivanja pozitivne ocjene po završetku istog ili upućivanje na
popravni ispit koji se ima održati krajem školske godine. Smatram
da se stavci 2., 3. i 4. trebaju razraditi detaljnije jer nije jasno tko će
i na koji način održavati navedenu dopunsku nastavu.
Obrazloženje:
Uvođenje ovakvog vida dopunske nastave nije jednostavno iz niza
razloga.
Pozitivno je u smislu što se učeniku omogućava pomoć pri
svladavanju onog dijela gradiva koji nije usvojio, međutim, nameće
se i pitanje koliko je moguće gradivo cijele školske godine sažeti u
10-20 sati. Postoje učenici koji imaju negativnu ocjenu cijelu
školsku godinu i malo je vjerojatno da se nastava, koja traje
minimalno 70 sati (odgoje koji traju 35 sati nisam uzela u obzir jer,
u pravilu, učenici nemaju negativne ocjene iz tih predmeta), a ako
govorimo o jezicima i matematici preko 100, možemo sažeti u
svega 10-20 sati.
Drugi problem, koji je još važniji, jest način izvođenja dopunske
nastave. Ako pojedini učitelj/nastavnik ima više učenika s
negativnom ocjenom i koji su različitih uzrasta, kako će taj
predmetni učitelj/nastavnik organizirati i održavati spomenutu
nastavu? Nije moguće smjestiti učenike različitih uzrasta u jednu
grupu zbog različitosti gradiva, a s druge strane, može se dogoditi
da na ovaj način pojedini učitelj/nastavnik mora održati minimalno
40 i maksimalno 80 sati dopunske nastave. Uzmimo primjerice
osnovnu školu, engleski jezik i učenike od 4-8 razreda koji su inače
bili upućeni na popravni ispit. Svaki uzrast bi pojedinačno morao
imati osiguranu dopunsku nastavu, a njihov predmetni učitelj koji
im je zaključio negativnu ocjenu bi trebao održati sve te sate. U
većim školama se problem riješi lakše jer se različiti
učitelji/nastavnici iste struke mogu zadužiti za pojedini uzrast,
međutim problem se javlja u manjim školama gdje jedan učitelj
predaje svim uzrastima. Kako to fizički uopće odraditi i kako
korigirati s obzirom na naša zaduženja? Znači li to da će pojedini
učitelji/nastavnici morati odraditi popriličan broj prekovremenih
sati za koje neće biti plaćeni? Fizički neće biti moguće jednom
predmetnom učitelju/nastavniku odraditi toliko sati do početka
godišnjih odmora, a u međuvremenu ispunjavati svoje tekuće
administrativne poslove i ostale obveze (sjednice, usavršavanja i
sl.).
Zbog navedenih nejasnoća i dodatnog opterećenja, sasvim moguć
problem može se pojaviti i u činjenici što će pojedini
učitelji/nastavnici izbjegavati zaključivanje negativnih ocjena da bi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
32
se izbjegao problem dodatnog opterećenja. Treba biti realan. Ovime
se šteti ostalim učenicima koji su svoje pozitivne ocjene zaslužili i
šalje se kriva poruka. Sigurna sam da nikome nije za cilj imati
umjetno stvorenu uspješnu sliku hrvatskog školstva i učenika.
Potrebno je točno utvrditi na koji način će se dopunska nastava
održavati, kako će se učitelji zadužiti za dopunsku nastavu, a u
skladu s njihovim postojećim zaduženjima za tekuću školsku
godinu. Potrebno je odrediti rokove početka i završetka trajanja
dopunske nastave i uskladiti ih s dnevnim opterećenjem učenika i
učitelja/nastavnika. Isto tako, smatram da bi se svi
učitelji/nastavnici trebali zaduživati jednako u skladu sa svojim
postojećim zaduženjima i tako se može izbjeći problem tko radi
više/manje za istu plaću. Ovaj problem moguće je riješiti i time što
će oni učitelji/nastavnici koji izvode dopunsku nastavu biti plaćeni
za dodatne sate u nastavi koje odrade nakon završetka nastavne
godine.
Nadalje, u stavku 3. navodi se kako tijekom dopunske nastave
učitelji imaju pravo zaključiti pozitivnu ocjenu, ako učenik uspije
ostvariti očekivane ishode. Smatram da bi ipak trebali izričito
navesti da su učenici dužni pristupiti testu nakon odslušane
dopunske nastave i na temelju toga se donosi ocjena.
Stavak 4. je usko vezan za članak 18. Nacrta koji se pak odnosi na
članak 76. postojećeg Zakona te je osvrt sažet u sljedećem
obrazloženju.
Članak 18.
Prema članku 18. ovog Nacrta, mijenja se članak 76. postojećeg
Zakona i opisuje se način i postupci u slučaju žalbe na zaključenu
ocjenu. Propušteno je navesti rokove o odlučivanju na žalbe i
mogućnost žalbe nakon popravnog ispita.
Obrazloženje:
U stavku 2. potrebno je navesti rok u kojem se učiteljsko
/nastavničko vijeće mora sastati i odlučiti o povjerenstvu za
polaganje ispita, kao i rok za polaganje samog ispita jer se u slučaju
negativne ocjene učenik upućuje na dopunsku nastavu. Kao što je
navedeno u prethodnom obrazloženju članka 17., stavka 4.,
implicira se polaganje ispita pred povjerenstvom prije izvođenja
dopunske nastave, a za što nigdje nisu određeni rokovi. Trebalo bi
točno propisati u kojem roku se polaže ispit pred povjerenstvom u
slučaju žalbe na zaključenu ocjenu, kao i rok početka i završetka
trajanja dopunske nastave na način da se ne kosi s rokovima žalbe i
odlučivanja učiteljskog/nastavničkog vijeća.
Nigdje se u članku ne spominje mogućnost žalbe na zaključenu
ocjenu nakon popravnog ispita u kolovozu. Ako je takva mogućnost
isključena, trebalo bi je izrijekom navesti, a ako nije, treba odrediti
rokove i postupke u slučaju takve žalbe. U svakom slučaju bi nakon
takve žalbe i eventualne mogućnosti polaganja ispita pred
povjerenstvom (kao što je slučaj sa žalbom nakon završetka
nastavne godine) odluka trebala biti konačna, bez obzira na ishod
jer nije moguće dvaput organizirati dopunsku nastavu, u ovom
slučaju krajem kolovoza.
Prema stavku 5. način polaganja ispita pred povjerenstvom određuje
se Statutom škole, međutim trebalo bi navesti ipak okvirne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
33
smjernice jer se događa da u različitim školama učenici imaju
različita prava. Kod nekih je odluka konačna nakon polaganja
ispita, kod drugih postoji ponovna mogućnost žalbe ili
preispitivanje povjerenstva. Zakonom bi se trebalo propisati za svih
jednako i to na način da nakon polaganja ispita pred povjerenstvom,
odluka mora biti konačna.
Članak 27.
Člankom 27. Nacrta, mijenja se postojeći članak 105., stavak 6.
Zakona. Propisuju se uvjeti za obavljanje poslova učitelja
predmetne nastave u osnovnoj školi. Ovim se radi nepravda onim
učiteljima koji su završili diplomski sveučilišni studij određenog
smjera jer ih se izjednačava s učiteljima razredne nastave s
pojačanim programom tog istog smjera.
Obrazloženje:
Nakon uvođenja bolonjskog procesa i promjene načina studiranja u
Hrvatskoj, došlo je i do promjena akademskih naziva. Međutim, bez
obzira na nazvilje, izjednačavanjem učitelja razredne nastave s
pojačanim programom s bilo kojim od predmetnih učitelja koji su
završili diplomski sveučilišni studij određenog smjera prilikom
zapošljavanja radi se nepravda.
Uzimam za primjer diplomski sveučilišni studij engleskog jezika,
kojim sam i sama stekla naziv profesora engleskog jezika i
književnosti. Pri zapošljavanju bi svakako trebali imati prednost nad
učiteljima razredne nastave s pojačanim engleskim jer nismo uzalud
nekoliko godina studirali isključivo taj predmet u odnosu na učitelje
razredne nastave koji su imali svega nekoliko sati više tog predmeta
u odnosu na druge koje su polagali.
Drugo, još i važnije, njihov program nikako ne obuhvaća sve one
kompetencije potrebne za predmetnu nastavu u višim razredima i iz
prakse se više puta pokazalo kao vrlo loše rješenje da osoba s
završenim pojačanim programom izvodi predmetnu nastavu.
Potrebno je navesti u ovom članku da samo u slučaju kada se osoba
sa završenim određenim smjerom ne javi na natječaj (primjerice za
radno mjesto učitelja matematike, ako se ne javi profesor
matematike) da je moguće zaposliti učitelje razredne nastave s
pojačanim programom i to pod uvjetima kao i kad se zapošljavaju
ostali nestručni suradnici. Dakle, isključivo na određeno vrijeme i
najdulje na razdoblje do 6 mjeseci, sukladno članku 107., stavku 11.
Zakona. Ovim bi se ispravila nepravda nanesena predmetnim
učiteljima odgovarajuće izobrazbe.
Sljedeće primjedbe odnose se na članke Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji nisu obuhvaćeni
ovim Nacrtom, a po mom skromnom sudu bi neki članci
spomenutog Zakona trebali biti revidirani i nadopunjeni/
promijenjeni.
Članak 43. postojećeg Zakona
U ovom članku regulirana je dopunska nastava za učenike koji
započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Nažalost, nedostatna je organizacija i provođenje iste te nije sasvim
jasno trebaju li djeca nastaviti školovanje i za vrijeme pripremne
nastave. Treba izrijekom reći da, u slučaju nepoznavanja hrvatskog
jezika i time onemogućenosti praćenja redovnog programa nastave,
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
34
za vrijeme pripremne nastave djeca pauziraju s redovitim
školovanjem, a u najduljem roku od godinu dana.
Obrazloženje:
U praksi se često događa da se djeca strani državljani ili državljani
RH koji nisu živjeli u Hrvatskoj i ne govore hrvatski jezik,
jednostavno upisuju u sljedeću školsku godinu bez prethodne
provjere usklađenosti programa i bez provjere znanja hrvatskog
jezika. Takvo što je nedopustivo i loše za djecu.
Pripremna, tj. dopunska nastava trebala bi se organizirati najkasnije
mjesec dana od dolaska i upisa takvih učenika u školu. Nažalost, u
praksi se događa da pripremna nastava, zbog administracije,
započinje tek u drugom polugodištu, a dotad djeca provode vrijeme
na nastavi koju ne razumiju. Polaganje ispita iz hrvatskog jezika
trebao bi biti preduvjet za nastavak školovanja u redovnom
programu.
Nadalje, za vrijeme trajanja pripremne nastave, učenicima se treba
organizirati i nadoknađivanje onog dijela gradiva koji se razlikuje
od hrvatskog NPiP-a. Za sve to potrebno je brže i adekvatnije
organizirati učitelje i pripremnu nastavu te osigurati sredstva za
dodatne sate svakog učitelja koji izvodi pripremnu nastavu.
Djeca su inače prisiljena dobivati ocjene iz predmeta čije gradivo ne
mogu pratiti zbog nepoznavanja hrvatskog jezika ili ostaju
neocijenjeni, a time se upućuju na polaganje razredbenog ispita ili
ponavljaju godinu. U svakom slučaju, imaju više štete nego koristi
jer se događa da inače odlični đaci postanu oni s lošim uspjehom jer
su umjetno preskočili nekoliko stepenica u svom obrazovanju.
Hrvatski obrazovni sustav je dosta zahtjevan i napredan u odnosu
na druge zemlje i djeca teško hvataju korak, a posebice ako ne znaju
hrvatski jezik.
Ne bi ih se trebalo automatski upisivati u sljedeći razred, već bi
svakako trebalo odraditi godinu dana pripremne nastave u kojoj se
takvi učenici isključivo pripremaju za nastavak školovanja.
Članak 104. stavci (3) i (5)
Ovim člankom i navedenim stavcima, propisuje se tjedna norma
neposrednog nastavnog rada učitelja/nastavnika. Za učitelje
predmetne nastave u osnovnoj školi ona iznosi 22-24 sata,
uključujući 2 sata razrednika, a za teorijsku nastavu i nastavnike u
srednjoj školi iznosi 20 do 22 sata. Ne vidim razlog za svojevrsno
podcjenjivanje učitelja predmetne nastave te zahtijevanje da rade
više od svojih kolega u srednjim školama.
Obrazloženje
Svaki učitelj/nastavnik se za svoj predmet mora pripremati kod
kuće, ako su predviđeni testovi njih mora ispravljati, mora napraviti
plan i program za tekuću školsku godinu i sl. Nema razloga da
učitelji predmetne nastave, koji imaju isti stupanj obrazovanja kao i
kolege nastavnici u srednjim školama, imaju veću normu. To je
nepravda koju bi trebalo već jednom ispraviti. Rad s mlađim
učenicima je, čak štoviše, zahtjevniji i nosi veću odgovornost jer je
osnovno školovanju u RH obvezno, dok srednjoškolsko nije.
Iako se ovo reguliralo Pravilnikom o tjednim zaduženjima, mislim
da bi konačno trebalo spustiti normu učiteljima predmetne nastave u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
35
osnovnoj školi na 20-22 sata, uključujući 2 sata razrednika, kao što
je to slučaj s normom za teorijsku nastavu u srednjoj školi. Svi
radimo jednak posao i on bi se trebao tako i vrednovati, a ne u startu
pridavati veću važnost nastavi u srednjoj školi. Status bi nam trebao
biti u potpunosti jednak, izuzev razlika u obrazovanju i zvanju, što
je regulirano drugim Pravilnicima.
Datum dostavljanja očitovanja 28.9.2014.
21. Prva gimnazija Varaždin
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak) 18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Prva gimnazija Varaždin
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem Predlažemo što ranije uvođenje licenci za ravnatelja, tajnika škole,
voditelja računovodstva, stručne suradnike te kompletno nastavno
osoblje s obvezom obnove svakih pet godina.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U članku 10. koji govori o članku 30.a, izneseni prijedlog nije
izvediv. Naime naši učenici u programu International Baccalaureate
Diploma Program (IBDP) već imaju puni broj nastavnih sati i
obavezne izvannastavne aktivnosti te bi ovakav prijedlog značio
dodatno opterećenje od barem 4 sata tjedno što je u direktnoj
koliziji sa člankom 51. Zakona. Mi predlažemo da se u članku 30.a
ne dodaje prijedlog iz članka 10. već na kraju da se doda sljedeći
stavak: „[4] Međunarodni nastavni plan i program provodi se
prema posebnom pravilniku kojeg donosi ministar.“ Naime na
taj način bi se moglo donijeti više pravilnika za različite
međunarodne programe koji se izvode ili će se izvoditi u RH, a bilo
bi moguće i napraviti razlike unutar jednog međunarodnog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
36
programa u ovisnosti o razini obrazovanja na kojem se program
provodi. Republika Slovenija je 2004. godine nekoliko mjeseci
nakon što je ušla u EU uvela posebni Pravilnik o izvajanju
izobraževalnega programa mednarodne mature. Program
međunarodne mature koje izvodi naša škola (IBDP) vrlo redovito
prolazi određene promjene i bitno je lakše jednim pravilnikom
obuhvatiti takav vid redovitih promjena nego li mijenjati članke
zakona. Osim toga, podložni smo evaluaciji programa svakih 5
godina. Također predlažemo da se pristupi odmah i izradi
Pravilnika, budući da samo dvije javne srednje škole provode IBDP
u Republici Hrvatskoj: XV. gimnazija Zagreb i mi.
Članak 21. propisuje pedagoške mjere sprečavanja. Predlažemo da
se, zbog stalne kalkulacije učenika do koje granice mogu ići s
neopravdanim izostancima (a u svrhu njihovog smanjivanja), sve
pedagoške mjere sprečavanja (pa i broj neopravdanih izostanaka)
prenose u sljedeće školske godine, ne samo opomena pred
isključenje. Sada je moguće da učenik skupi neopravdanih
izostanaka upravo toliko koliko je u redu da spriječi mjeru strožu od
ukora, zna da mu se na kraju godine mjera poništava jer se
neopravdani izostanci iduće godine ponovno računaju od 0. Na taj
način problem neopravdanih izostanaka je nemoguće smanjiti.
Datum dostavljanja očitovanja 29. rujna 2014.
22. Jadran Bašić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Jadran Bašić, prof.
sindikalni povjerenik SHU
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
37
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedba na čl. 39. nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi. (PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE)
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Izričito sam protiv zakonske mogućnosti da ravnatelji koji se
zateknu na dužnosti ravnatelja na dan stupanja na snagu ovoga
Zakona, a koji ne ispunjavaju uvjete za ravnatelja propisane čl. 126.
st. 1. podstavak 1. ili čl. 126. st. 2. Zakona, nastave s obavljanjem te
dužnosti. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi donesen je još 2008. godine, a to znači prije 6 godina.
Dakle, već punih 6 godina odgađa se primjena odredbe čl. 126. koja
regulira uvjete za mjesto ravnatelja škole. Primjena čl. 126. Zakona
s obzirom na vrstu i razinu stručne spremne, odgađana je već bila i
nekim prijašnjim izmjenama i dopunama Zakona, a sve na traženje
ravnatelja s višom školskom spremom (VI. stupanj obrazovanja).
Tako je primjena odredbe čl. 126. Zakona o odgoj i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi bila najavljivana za 2012. godinu, a
daljnjim izmjenama i dopunama navedenoga Zakona od 1. siječnja
2015. godine. Nadalje, ravnatelji s višom školskom spremom (VI.
stupanj obrazovanja) imali su mogućnost doškolovanja i stjecanja
VII. stupnja obrazovanja. Tim više držim neopravdanim da se te
osobe, dakle ravnatelje koji neće ispunjavati uvjete iz čl. 126., i
nakon 1. siječnja 2015. godine drži na dužnosti ravnatelja do isteka
mandata, odnosno do kraja školske godine u kojoj navršavaju 65
godina života i 15 godina mirovinskoga staža, a kako najavljuje
nacrt prijedloga Zakona i izmjenama i dopunama Zakona.
Mišljenja sam da je krajnje vrijeme da od 1. siječnja 2015. godine
krene zakonska primjena odredbe čl. 126. Zakona, i to na način da
osobama koje ne ispunjavaju odredbe iz čl. 126. na dan 1. siječnja
2015. godine prestane mandat, a osobama koje ispunjavaju uvjete
na dan 1. siječnja 2015. godine da nastave s obavljanjem poslova
ravnatelja do isteka redovitoga mandata.
Predlažem da se osobama koje ne ispunjavaju uvjete za ravnatelja a
koje se zateknu na dužnosti ravnatelja 1. siječnja 2015. godine
omogući stavljanje na listu Ureda državne uprave kao tehnološki
višak, kako se uostalom postupa i s učiteljima i nastavnicima, te da
ih se, prema iskazanim potrebama školskih ustanova, raspoređuje.
Ne znam zašto bi u tome ravnatelji ustanova bili izuzetak?
Ovakvim nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju, i to čl. 39. ponovno se pogoduje
ravnateljima sa VI. stupnjem obrazovanja (viša školska sprema), u
odnosu na ravnatelje sa VII. stupnjem obrazovanja (visoka stručna
sprema), tim više što ih se stavlja u ravnopravni položaj, iako im to
prema razini stručne spreme ne pripada.
Prijedlog je i skandalozan kada se zna da u osnovnim školama
učitelji sa VII. stupnjem obrazovanja (visoka stručna sprema)
zakonski imaju prednost kod zasnivanja radnoga odnosa s obzirom
na učitelje s višom školskom spremom (VI. stupanj obrazovanja).
Dakle, za radno mjesto učitelja osobe sa VII. stupnjem obrazovanja
imaju prednost u odnosu na osobe sa VI. stupnjem obrazovanja, dok
za mjesto ravnatelja osobe sa VII. stupnjem očito nemaju nikakve
prednosti, jer prema nacrtu prijedloga Zakona osobe sa VI.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
38
stupnjem obrazovanja mogu ravnopravno sudjelovati u sljedećem
natječajnom postupku za izbor ravnatelja (čl. 39. st. 3.).
Nadalje, smatram nedopustivim da u školama u kojima su učitelji
većinom sa VII. stupnjem obrazovanja, stručni i pedagoški
rukovoditelji budu i nadalje ravnatelji sa VI. stupnjem obrazovanja,
a to znači niže obrazovani ravnatelji. Pogotovo s obzirom na
podizanje standarda u obrazovanju, a i na činjenicu da pedagoški i
stručni rukovoditelj temeljem navedenoga Zakona prati, nadzire i
analizira nastavu i ostale oblike odgojno-obrazovnoga rada učitelja,
nastavnika i stručnih suradnika. Mislim da se radi o nedopustivom
apsurdu!
Ovim putem iznosim i svoj prigovor na česte izmjene i dopune
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje je
već doista teško pratiti. Česte izmjene i dopune navedenoga Zakona
nisu dobre iz razloga što upućuju na nesigurnost, ali i na
nestabilnost zakonske podloge za sustav odgoja i obrazovanja.
Nadalje, česte izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi stvaraju stav da je Zakon nešto što se
mijenja, pa ga ni ne treba ozbiljno shvaćati.
Iskreno se nadam da ćete razmotriti moje primjedbe, ali i prijedloge
za poboljšanjem zakonske regulative u odgojno-obrazovnom
sustavu te ih uglaviti u konačnu varijantu zakonskih izmjena.
Datum dostavljanja očitovanja 30. rujna 2014.
23. Sandra Cindrić Balentić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Sandra Cindrić Balentić,
SHU podružnica OŠ Ivana Filipovića Osijek
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
39
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
1.Primjedba na prelazak iz škole i promjene stranog jezika-
nedostaje opis integracije učenika iz stranih država u RH i
nostrifikacija dokumenata
2.iako se ocjene ne zaključuju, nastavnici opet moraju pisati
izvješća o uspjehu
3.pomoć u učenju nakon završetka i zaključivanja ocjene nije dio
ugovora o radu djelatnika
4.roditelj treba tijekom godine kontaktirati nastavnika a ne čekati
kraj da bi se žalio
5.e-matica nije navedena u ugovorima o radu i ne plaća se
adekvatno unošenje i trud učitelja
6.nije navedeno tko izdaje licenciju niti kriteriji za stjecanje
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1.strani državljani moraju imati jasno objašnjenje kako upisati i
pohađati školu u RH ako uopće ne govore hrvatski jezik
2. ne pisati ocjene na izvješća
3. platiti ili ukinuti neplaćeni rad s problematičnim učenicima na
kraju godine
4.Ako roditelj nije zadovoljan zaključnom ocjenom mora to
pokazati prije zaključivanja i pratiti svoje dijete i rad učitelja do 1.
lipnja a ne reagirati kad je ocjena zaključena- u roku 2 dana
5.platiti učitelju za unošenje u ematicu
6.navesti tko i pod kojim kriterijima izdaje licenciju
Datum dostavljanja očitovanja 30.rujna 2014.
24. Tajnici i računovođe
O Č I T O V A N J E2
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
2 Očitovanje stiglo poštom 25. rujna 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
40
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
TAJNICI - RAČUNOVOĐE
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Predlažemo - da se unese u Zakon točka da u školama do 150
učenika ravnatelj obavlja 1/2 radnog vremena neposrednog rada s
učenicima. Tako je nekad ravnatelj uz ravnateljski posao obavljao i
poslove učitelja u 1/2 radnog vremena.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Sve poslove tajnika-računovođe-administrativnog radnika i još su
nam ubacili i poslove vođenja arhive, COP i Registar
zaposlenika. Sve te poslove obavlja jedna osoba. Pa kada
sagledate koje poslove sve obavljamo -ravnatelj i ne treba u Školi
Datum dostavljanja očitovanja
25. Mirjana Pušić
O Č I T O V A N J E3
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Mirjana Pušić, ravnateljica, Srednja škola Vrbovec
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
3 Očitovanje stiglo u sklopu javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
41
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedbe vezane uz sve predložene točke čl. 17., odnosno
promjenu čl. 75. Odnosi se na uvođenje produžne nastave i
zaključivanja ocjene na kraju te nastave. Nastavničko vijeće smatra
da je uobičajena pedagoška praksa (regulirano i važećim
Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanju
učenika) da se ocjena izriče javno pred razrednim odjelom osim ako
se radi o ispitu pred povjerenstvom. Zaključivanje ocjene na kraju
produžne nastave može dodatno izazvati razloge za prigovore
roditelja i učenika jer se na taj način gubi transparentnost
ocjenjivana.
Nastavničko vijeće smatra da bi ono samo trebalo procijeniti u
kojim slučajevima bi se izrečena pedagoška mjera trebala prenijeti u
sljedeći razred i to regulirati Statutom. Na taj način bi škola gradila
svoj pedagoški identitet.
Datum dostavljanja očitovanja 30. rujna 2014.
26. Stjepan Špoljarec
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Stjepan Špoljarec
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Članak 117.
(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost
licenciju obnavljati svakih pet godina.
(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja
licencije za rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja
te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje
ministar.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Tri ministra šest godina nisu ništa propisali u vezi licencija,
Trenutni pravilnik o napredovanja je ponižavajući za mnoge učitelje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
42
i nastavnike. Jedina izmjena u Nacrtu je da licenciranje provodi
nadležna ustanova umjesto NCVVO-a. Izradite gospodo već
jednom te pravilnike, programe i postupke i zadajte gospodinu
ministru rok u kojem će to propisati.
Pozdrav,
Stjepan Špoljarec
OŠ Žitnjak, Zagreb
Datum dostavljanja očitovanja 30. rujna 2014.
27. Srećko Listeš
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
dr. sc. Srećko Listeš, predsjednik, Društvo profesora hrvatskoga
jezika
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi napisan je kako bi zaštitio
samo jednu skupinu zaposlenika – aktualne ravnatelje osnovnih
škola koji nemaju visoku stručnu spremu. Takav je prijedlog
protuustavan budući da zakoni ne smiju pogodovati nijednoj
skupini.
2. Prijedlog Zakona ni u jednom se svom članku ne oslanja na
Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj
ni na Nacionalni okvirni kurikul.
Na temelju ovdje iznesenog Društvo profesora hrvatskoga jezika
traži da se napiše i na javnu raspravu donese novi tekst Prijedloga
Zakona i zahtijeva da se Zakon uskladi sa Strategijom i NOK-om.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
43
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Članak 10.
a) Promijeniti redoslijed predmeta: „Programi nacionalne skupine
predmeta (Hrvatski jezik, Priroda i Društvo, Povijest i Geografija)“
b) dodati u stavak 3.: Nastavu nacionalne skupine predmeta izvode
hrvatski učitelji/nastavnici na hrvatskomu jeziku i u školama u
kojima se nastava odvija po A programu.
Članak 17.
Izbrisati članak.
Obrazloženje: Društvu profesora hrvatskoga jezika neprihvatljivo je
i nepravedno ozakonjenje zaduženja s više sati nastave godišnje od
onih učitelja/nastavnika koji nemaju popravne ispite. Ovakav
prijedlog može voditi zaključivanjem pozitivnih ocjena i onim
učenicima koji svojim radom i postignućima to nisu zaslužili.
Članak 18.
Dodati stavak 1.a: Ispit pred povjerenstvom omogućit će se učeniku
u roku od 48 sati od donošenja odluke učiteljskog/nastavničkog
vijeća.
Članak 27.
Stavak 6.a glasi: „koja je završila diplomski sveučilišni studij
odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski studij
odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće
vrste;“
Komentar: Nejasna je riječ „vrsta“ budući da već godinama nije
donesen pravilnik o stupnju i vrsti stručne spreme. Poslove
učitelja/nastavnika Hrvatskoga jezika obavljaju: profesori
hrvatskoga ili srpskoga jezika, profesori hrvatskoga jezika,
animatori kulture, diplomirani komparatisti književnosti (u manjoj
mjeri), magistri hrvatskoga jezika, magistri edukacije hrvatskoga
jezike, profesori kroatologije. Nejasno je zašto profesori
kroatologije mogu biti nastavnici Hrvatskoga jezika, ali ne i učitelji.
Poslove učitelja Hrvatskoga jezika u mnogim školama obavljaju i
učiteljice razredne nastave (?!).
Stavak 6.b glasi: „koja je završila preddiplomski sveučilišni ili
stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, ako se
na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“
Zahtjev: izbrisati stavak 6.b.
Obrazloženje: Nedopustivo je i nepravedno da se u školama
zapošljavaju prvostupnici. Znamo da nedostaje matematičara, ali to
valja riješiti kurikulom njihovih studija, a ne nepravednim
zakonskim odredbama.
Članak 31.
Stavak (2) glasi:
„Osim osoba koje su završile neki od studija iz stavka 1. podstavka
1. ovoga članka, za ravnatelja osnovne škole može biti imenovana i
osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za
učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova.“
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
44
Zahtjev: izbrisati stavak (2).
Obrazloženje: Navedeni studiji ne postoje! Bivša viša škola nije
svojim studentima osiguravala ECTS bodove. Budući da se osobe s
240 ECTS bodova ne mogu zaposliti na radnomu mjestu učitelja, ne
mogu biti ni ravnatelji.
Upozorenje: Uvjeti za radno mjesto učitelja Građanskog odgoja
nisu precizni. Građanski odgoj, kako se sada predviđa, može
predavati svaki učitelj/nastavnik koji je motiviran za takvu
djelatnost. To znači da se ravnatelji s višom stručnom spremom i
završenom edukacijom za glasnogovornike (primjerice, u Mostaru,
Bosna i Hercegovina) mogu prijaviti za učitelje Građanskoga
odgoja. U tomu slučaju oni postaju ravnopravni učitelji s visokom
stručnom spremom, što Društvo profesora hrvatskoga jezika smatra
nedopustivim i mogućom manipulacijom diplomama i radnim
mjestima.
Članak 33.
Stavak (5) glasi:
„Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor
o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika
odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njezin će zahtjev
ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će obavljati poslove
vršitelja dužnosti ravnatelja.“
Dopuna: Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima
ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja,
nastavnika odnosno stručnog suradnika u istoj školskoj ustanovi na
njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će
obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.“
Obrazloženje: Potrebno je osigurati da institut v.d. ravnatelja škole
funkcionira samo na razini ustanove, a ne da v.d. dolazi izvana.
Članak 36.
Stavak (3) glasi: „Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u
pedagošku dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole,
školski kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa,
izvođenje nastave i organizaciju rada.“
Dopuna: „Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u
pedagošku dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole,
školski kurikul, ostvarivanje nastavnih planova i programa,
izvođenje nastave i organizaciju rada odnosno ostvarivanje
nastavnih planova i predmetnih kurikula.“
Obrazloženje: Vrijeme je da se ozakoni sintagma predmetni kurikul
i tako počne ozbiljno raditi na njima.
Članak 39.
Izmijeniti stavak (1): Osoba zatečena na dužnosti ravnatelja na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona koji ne ispunjava uvjete za
ravnatelja propisane člankom 126. stavkom 1. podstavkom 1. ili
člankom 126. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi, prestat će obnašati tu dužnost s 31. 12.
2014. osim u slučaju kada joj prije isteka mandata ugovor o radu
ravnatelja prestaje sukladno članku 130. a točki 3. Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na kraju školske godine u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
45
kojoj je navršila šezdeset pet godina života i petnaest godina
mirovinskoga staža“.
Zahtjev: stavak (2) i (3) izbrisati.
Prijedlog: Ako to prethodne dopune Zakona zahtijevaju, stavak (2)
može glasiti ovako: Osoba iz st. 1. ovoga članka koja je imenovana
za ravnatelja školske ustanove prije 24. srpnja 2010. godine ne
može ravnopravno sudjelovati u sljedećemu natječajnom postupku
za izbor ravnatelja jer ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane
člankom 126. stavkom 1. i podstavkom 1. ili člankom 126. stavkom
2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Obrazloženje: Nedopustivo je i neprihvatljivo da osobe s višom
stručnom spremom upravljaju osnovnom školom. Te osobe
upravljaju hrvatskim školstvom 25 godina i više im je puta
ponuđeno doškolovanje, što velika većina nije prihvatila. Nadalje,
neprihvatljivo je da iste (nedovoljno obrazovane) osobe
desetljećima vode sustav.
Ovakav tekst, prilagođen jednoj skupini zaposlenika, daje i svim
ostalim učiteljima s višom školom pravo da se natječu (iako većina
ima blizu ili preko 60 godina života).
Datum dostavljanja očitovanja 30. rujna 2014.
28.
Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić – Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak,
Petrinja; Ana Rudman – COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero Lukić – CZOO
Zagreb; Maja Popp Brleković, COO Zajezda; Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ
Grigora Viteza, Zagreb, Dubravka Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica Matešić – COO „Goljak“; Ana
Muhvić – COO Velika Gorica; Diana Vuković – Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“, Zagreb;
Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO „Prekrižje“, Zagreb
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
46
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić –
Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak, Petrinja; Ana Rudman –
COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero
Lukić – CZOO Zagreb; Maja Popp Brleković, COO Zajezda;
Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ Grigora
Viteza, Zagreb, Dubravka Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica
Matešić – COO „Goljak“; Ana Muhvić – COO Velika Gorica;
Diana Vuković – Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“,
Zagreb; Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO
„Prekrižje“, Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,
90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i
programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne
i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni
broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati
te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se
članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne
nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da
bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim
interesima i sklonostima. Međutim, dio učenika s teškoćama u
razvoju koji se školuje u skladu s nastavnim planom i programom
osnovne škole, nije u mogućnosti birati izborni nastavni predmet,
budući da u nastavnim planovima i programima odgoja i školovanja
učenika s teškoćama u razvoju, koji su objavljeni u Glasniku
Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996, oni nisu predviđeni za
učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije i autizma, nego
samo za učenike s lakom mentalnom retardacijom prema članku 12.
Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s
teškoćama u razvoju (Narodne novine 59/1990). Mišljenja smo da
je primjereno osigurati i tim učenicima mogućnost biranja izbornog
nastavnog predmeta te Vas molimo da se, odgovarajućim
izmjenama nastavnih planova i programa, takva mogućnost i utvrdi.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 1.listopad 2014.
29. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
47
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja
Suzana Hitrec, predsjednica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Većina predloženih izmjena i dopuna je prihvatljiva te će značajno
pomoći u organizaciji rada škola. Smatramo također izuzetno
važnim da se ne izostavljaju promjene koje nisu u mnogobrojnim
prethodnim izmjenama i dopunama „došle na red“.
U budućnosti treba voditi računa o tome da se izmjene i dopune
zakona kao i novi zakoni donose za sustav odgoja i obrazovanja
najkasnije krajem lipnja kako bi kvalitetno pripremili novu školsku
godinu prema promjenama. Tijekom godine nije poželjno mijenjati
odredbe koje se odnose na sve sudionike odgojno-obrazovnog
procesa.
Također smatramo neophodnim da se donese odmah nakon
usvajanja Strategije razvoja odgoja i obrazovanja novi zakon,
odvojen za osnovnoškolski i srednjoškolski sustav.
I ove izmjene i dopune zakona su i dalje diskriminirajuće za dio
ravnatelja koji nisu mogli sačuvati radno mjesto i imaju ugovor na
određeno vrijeme u odnosu na ravnatelje izabrane po novim
zakonskim odredbama. Potrebno je u izmjene i dopune zakona
unijeti promjene koje će zaštititi ravnatelje koji su u takovom
položaju.
Većina ravnatelja smatra da treba vratiti zaključnu ocjenu na
polugodištu zbog toga jer je ta ocjena bitan pokazatelj napretka i
postignuća te značajan povratna informacija učenicima i roditeljima
koja (prema iskustvima u praksi) djeluje pozitivno na rad u drugom
polugodištu.
Također smatramo da izricanje pedagoških mjera sprečavanja ne bi
trebao biti upravni postupak koji je dug i otežava sam čin
postupanja u izricanju u škola. Skrećemo pozornost na
nedosljednost u postupanju jer se kod pedagoških mjera poticanja
ne provodi upravni postupak.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 24., stavak 1 predlažemo dodavanje iza riječi stručni
spremu „unutar istog obrazovnog sektora“.
Praksa je do sada pokazala da je gotovo nemoguće provesti ovu
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
48
odredbu kada učenici žele steći srednju stručnu spremu u zanimanju
iz drugog obrazovnog sektora zbog prevelikog broja razlikovnih
predmeta koje treba položiti u određenom vremenu.
Članak 27., stavak 1 predlažemo da se provjeri je li ovaj datum
15.08. usuglašen sa prethodno potpisanim sporazumom koji
dozvoljava promjene vjeronauka i etike do 30.08.
Članak 28., stavak 9. Predlažemo umjesto „godišnji plan i
program“ da se stavi „osnovni podaci iz godišnjeg plana i
programa“. Smatramo da je GPP opsežan dokument prepun osobnih
podataka te da ga nije potrebno u cijelosti postavljati na web
stranicu.
Članak 75. predlažemo da se ne odnosi na srednju školu.
Tijekom školske godine srednje škole organiziraju dopunsku
nastavu tako da učenici mogu kontinuirano dobiti pomoć i podršku
u savladavanju nastavnih sadržaja. U lipnju se u srednjim školama
intenzivno provode ispiti državne mature, agencije organiziraju
stručno usavršavanje nastavnika te postoji niz administrativnih
poslova. Postavlja se također i pitanje plaćanja dodatnih sati za
neposredni-odgojno obrazovni rad nastavnika koji bi trebali
realizirati navedene sate. Ovom mjerom mogu biti zakinuti učenici
koji bi možda željeli uz dodatnu i dopunsku nastavu nakon kraja
nastavne godine poboljšati prolaznu ocjenu. S obzirom da se u
prijedlogu navodi da nastavnik sam (bez povjerenstva) može dati
prolaznu ocjenu na kraju dopunske nastave također smatramo da bi
se time još više povećao pritisak na nastavnike da to učine neovisno
o znanju učenika.
Članak 76. , stavak 2. Predlažemo da se propiše rok polaganja
ispita pred povjerenstvom (48 sati od podnošenja prijedloga),
odnosno da se to ne prepušta odredbama statuta škola.
Prijelazne i završne odredbe
Vezano uz članaka 31. koji se odnosi na licenciju za rad ravnatelja
koji stupa na snagu 31.12.2016. godine, predlažemo da se zamijeni
sa „dvije godine nakon stupanja na snagu pravilnika i programa za
osposobljavanje i licenciranje ili kao neko drugo rješenje
eventualno staviti 31.12.2019.“
Smatramo da je nerealan rok za realizaciju licencija za sve
ravnatelje osnovnih i srednjih škola za 2 godine.
Ovo je treći puta da se mijenja rok za realizaciju licence. Svaki puta
je pomaknut za naredne dvije godine. S obzirom da ne postoji niti
pravilnik niti program te da u sustavu ima veliki broj ravnatelja u
prvom mandatu potrebno je predvidjeti duže vrijeme za pripremu
programa osposobljavanja i licenciranja u kojem bi mogli
ravnopravno sudjelovati i polagati i ravnatelji koji trenutno
obnašaju tu dužnost kao i oni koji bi to željeli biti. Iskustva drugih
europskih zemalja su pokazala da je za kvalitetnu provedbu
licenciranja potrebno otprilike 4 godine.
Datum dostavljanja očitovanja 1.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
49
30. Verica Pleša
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Verica Pleša, dipl. učit. – ravnateljica
OŠ Braća Radić, MartinskaVes
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Riješiti status ravnatelja imenovanih prije 24.07.2010. kojima
ugovor o radu na neodređeno vrijeme nije prekinut jer nije postojala
obveza sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U prijelaznim i završnim odredbama propušteno je pravno urediti
status ravnatelja kojima je mandat počeo prije 24.07.2010.
Prvenstveno mislimo na ravnatelje koji ispunjavanju uvjete za
ravnatelje propisane člankom 126. no obzirom da su ranije izabrani
na dužnost ravnatelja nisu morali sklapati ugovor na određeno već
su nastavili raditi temeljem izmjene ugovora o radu na neodređeno
vrijeme. Kako u vrijeme stupanja na dužnost ravnatelja nisu imali
mogućnost čuvanja radnog mjesta nisu je mogli koristiti te nemaju
mogućnost izravnog povratka na ranije radno mjesto u slučaju da ne
ostanu na dužnosti ravnatelja ustanove. Potrebno je jasno urediti
status tih ravnatelja nakon isteka mandata, posebno u odnosu na
druge zaposlenike škole u kojoj su zaposleni obzirom da svi imaju
sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.
Datum dostavljanja očitovanja 01.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
50
31. Irene Sudar
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Irene Sudar, sindikalni povjerenik u OŠ J. Kozarca,
Semeljci
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Vezano za zbrinjavanje tehnoloških viškova, trebalo bi odrediti
jasne kriterije i sustav bodovanja kojim bi se uredila prednost
kandidata za upražnjivanje slobodnih radnih mjesta po školama.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U čl.107. umjesto riječ može, trebala bi stajati riječ mora kako bi se
stalo na kraj samovolji ravnatelja i upletanju politike i nepotizma u
sustav obrazovanja.
Datum dostavljanja očitovanja 2.10. 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
51
32. Vijeće roditelja OŠ Cestica
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Vijeće roditelja OŠ Cestica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Vijeće roditelja smatra kako je nepedagoški da djeca tijekom
školske godine mijenjaju učitelja koji je nestučnjak, a Ugovor ga
obvezuje do 5 mjeseci, te predlažu izmjenu članka Zakona kako bi
isti učitelj mogao obavljati poslove do kraja nastavne godine, tj.
„koji započne, neka i dovrši posao“. Prijedlog je prihvaćen
jednoglasno.
Stav Vijeća roditelja u svezi s udžbenicima je slijedeći: roditelji
smatraju da su izigrani i stavljeni pred gotov čin kod odabira
udžbenika, jer se naknadno lako moglo utvrditi da se udžbenici nisu
mijenjali, osim kozmetički, te su u strahu da će iduće godine
ponovno morati kupovati nove, jer se boje da bi se mogao mijenjati
nastavni program, a što bi opravdano rezultiralo izmjenom
udžbenika. Što bi se moglo desiti u tom slučaju, iako Zakon kaže da
se udžbenici biraju na vrijeme od četiri godine.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
52
33. Dubravka Šćukanec
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Dubravka Šćukanec, mag. iur
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U čl. 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odnosno u čl. 126. Zakona
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodati st. 3.
„Prije preuzimanja dužnosti ravnatelj je obvezan proći
odgovarajuće psihološko testiranje.“
OBRAZLOŽENJE:
Ravnatelji škola surađuju sa velikim brojem osoba različitog uzrasta
(učenici, roditelji, nastavnici, suradnici) te različitog društvenog
statusa i obrazovanja (roditelji, nastavnici, suradnici, ostale
stranke). Važno je da ravnatelj bude osoba koja može
pravovremeno donositi odluke (u slučaju potrebe odmah reagirati),
koja se može nositi sa stresom, osoba koja nije osvetoljubiva i,
hostilna te podložna manipulacijama unutar zbornice. Mnogi
ravnatelji nisu u stanju nositi se sa manje lijepim stranama svog
posla, ne žive u realnom svijetu škole jer često zaborave da oni nisu
sami sebi svrhom nego trebaju raditi za dobrobit učenika, roditelja i
radnika. Osoba koja se sa podcjenjivanjem odnosi prema
učenicima, roditeljima i suradnicima ne može biti imenovana
ravnateljem a da li će se osoba izabrana za ravnatelja tako ponašati
može se provjeriti psihološkim testiranjem. Možda to testiranje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
53
treba uključiti u licenciranje ravnatelja kako bi se izbjegli postupci
izbora ravnatelja nakon kojeg ravnatelj neće proći psihološko
testiranje.
Datum dostavljanja očitovanja 2. listopada 2014.
34. Ured državne uprave SDŽ
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ured državne uprave SDŽ
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
dodati izmjenu članka 20. Zakona:
mijenja se članak 20. stavak 3.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
mijenja se članak 20. stavak 3. i glasi:
Psihofizičko stanje djeteta odnosno učenika iz stavka 2. ovog
članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave,
odnosno Gradskog ureda na zahtjev Ureda i procjene stručnog
povjerenstva škole kada postoji potreba.
Obrazloženje:
Povjerenstvo ureda državne uprave treba utvrđivati psihofizičko
stanje djeteta odnosno učenika, samo u slučaju kad to zatraži Ured
odnosno procijeni povjerenstvo škole(dvojbene situacije,
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
54
neekipiranost škole, zahtjev roditelja, loša komunikacija sa
roditeljem i dr.). Nije potrebno da sve prijedloge povjerenstva škole
razmatra Povjerenstvo Ureda te se rješenje o obliku školovanja
može donijeti već na osnovu prijedloga povjerenstva škole.
Datum dostavljanja očitovanja 29. rujna 2014.
35. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod
Željko Stipić, predsjednik
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Umjesto postojećeg rješenja u Zakonu o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi, a u okviru javne rasprave o Nacrtu
Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Sindikat zaposlenika u
hrvatskom školstvu Preporod upućuje ovaj P r i j e d l o g:
Članak 107.
…
(9) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka
6., 7. i 8. ovog članka, obavlja na način i u suradnji s tijelom
predviđenim kolektivnim ugovorom.
P r e d l a ž e m o:
Članak 107.
….
(9) Ured državne uprave, odnosno Grad Zagreb, poslove iz
stavka 6., 7. i 8. ovog članka obavlja na način propisan
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
55
Pravilnikom kojeg donosi ministar u roku od 6 mjeseci od
stupanja na snagu ovog Zakona.
Obrazloženje: Povezivanje jednog izvora prava (članak 107.,
stavak 9. Zakona o odgoju i obrazovanju) s drugim izvorom prava
(Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama,
članak 24. i članak 25. te Kolektivni ugovor za zaposlenike u
srednjoškolskim ustanovama, članak 35. i članak 36.) potencijalno
nosi brojne probleme. Npr. istekom ili raskidom kolektivnog
ugovora postavlja se pitanje povjerenstava za raspoređivanje
radnika za kojima je prestala potreba (sastav, načina rada, žalbeni
postupak i sl).
Pozivanje na „kolektivni ugovor“ je preopćenito jer se radi o
područjima uređenim trima kolektivnim ugovorima, Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama te
Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim
ustanovama i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u
srednjoškolskim ustanovama.
Također, važnim smatramo i istaknuti kako već postoji primjer za
napuštanja spomenute veze zakonske odredbe i odredbi granskih
kolektivnih ugovora. Naime, kada se 2008. godine donosio
jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju, napušteno je istovjetno
rješenje (norma učitelja i stručnih suradnika) kojima se povezivalo
spomenuti Zakon i granski Kolektivni ugovor. Zakonom o
osnovnom školstvu predviđalo se (članak 74.) uređivanje tjedne
norme rada učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama
spomenutim Zakonom, ali se i isticalo da zakonske odredbe po
ovom pitanju moraju biti „ u skladu s kolektivnim ugovorom“.
Uklanjanje odredbe o usklađenosti kasnije je bio razlogom, kao
prvo, neuvrštavanja norme u Kolektivni ugovor za zaposlenike u
osnovnoškolskim ustanovama i donošenja Pravilnika o tjednim
radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika.
Brojni primjeri zlouporaba instituta zapošljavanja radnika za kojima
je prestala potreba, od naplaćivanja spomenutih usluga, do
diskriminacije radnika temeljem članstva u sindikalnoj organizaciji
– samo su neki od razloga zašto navedeni problem traži žurno
donesena i kvalitetna rješenja.
Donošenje zasebnog Pravilnika, proizašlog iz predložene zakonske
odredbe, ili preciznije uređivanje (rješenje prethodno predočeno
Ministarstvu) sastava spomenutih povjerenstva Zakonom o odgoju i
obrazovanju – dva su predložena rješenja. Njihovim bi se
prihvaćanjem trajno riješio jedan problem koji sve više i više
kompromitira ne samo pojedine službenike ureda državne uprave i
sindikaliste, nego se njegovim nerješavanjem nanosi i ozbiljna šteta
prosvjetnim vlastima.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja Zagreb, 2. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
56
36. Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek;
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan
Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek;
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,
90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i
programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne
i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni
broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati
te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se
članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne
nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da
bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim
interesima i sklonostima.
Međutim, dio učenika s teškoćama u razvoju koji se školuje u
skladu s nastavnim planom i programom osnovne škole, nije u
mogućnosti birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim
planovima i programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u
razvoju, koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i
športa, broj 4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju
umjerene mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s
lakom mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u
razvoju (Narodne novine 59/1990).
Mišljenja smo da je primjereno osigurati i tim učenicima mogućnost
biranja izbornog nastavnog predmeta te Vas molimo da se,
odgovarajućim izmjenama nastavnih planova i programa, takva
mogućnost i utvrdi.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
57
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 1. listopad 2014.
37. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-moslavačke županije
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-
moslavačke županije
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Riješiti status ravnatelja imenovanih prije 24.07.2010. kojima
ugovor o radu na neodređeno vrijeme nije prekinut jer nije postojala
obveza sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U prijelaznim i završnim odredbama propušteno je pravno urediti
status ravnatelja kojima je mandat počeo prije 24.07.2010.
Prvenstveno mislimo na ravnatelje koji ispunjavanju uvjete za
ravnatelje propisane člankom 126. no obzirom da su ranije izabrani
na dužnost ravnatelja nisu morali sklapati ugovor na određeno već
su nastavili raditi temeljem izmjene ugovora o radu na neodređeno
vrijeme. Kako u vrijeme stupanja na dužnost ravnatelja nisu imali
mogućnost čuvanja radnog mjesta nisu je mogli koristiti te nemaju
mogućnost izravnog povratka na ranije radno mjesto u slučaju da ne
ostanu na dužnosti ravnatelja ustanove. Potrebno je jasno urediti
status tih ravnatelja nakon isteka mandata, posebno u odnosu na
druge zaposlenike škole u kojoj su zaposleni obzirom da svi imaju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
58
sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.
Datum dostavljanja očitovanja 02.10.2014.
38. Strukovna škola Sisak
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Strukovna škola Sisak
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
1. Zaključivanje ocjena na polugodištu
Većina nastavnika smatra da zaključivanje ocjena na polugodištu
nije trebalo ukinuti. Polugodišnje ocjene bile su dobar pokazatelj
postignuća učenicima i roditeljima. Bez zaključivanja ocjena često
dođe do pogrešne procjene od strane roditelja ili učenika da je
uspjeh u nekom predmetu pozitivan, a zapravo je negativan.
Učenici su ranije ispravljali negativne ocjene, dok u slučaju
polugodišta bez ocjena ostavljaju ispravljanje gradiva iz cijele
školske godine za sam kraj nastave.
Na našem Nastavničkom vijeću postavili smo upit nastavnicima
vezano uz tu temu i proveli glasovanje. Za zaključivanje ocjena na
polugodištu bilo je 45 glasova za, 4 protiv i 1 suzdržan.
2. Upisni pragovi
Ukidanje bodovnih pragova za upis u srednju školu dovelo je do
velikog smanjenja upisa u deficitarna trogodišnja zanimanja.
Nastavkom ovakvog trenda snižavanja broja upisanih izgubit će se
razredni odjeli dijela trogodišnjih zanimanja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
59
Bez obzira na uspjeh i sposobnosti, učenici se upisuju u
četverogodišnje programe, iako ne mogu svladavati predviđene
nastavne sadržaje. Tijekom godine učenici često koriste mogućnost
promjene programa u istoj ili drugoj školi, najčešće u trogodišnja
zanimanja.
Upisna politika više bi trebala biti usmjerena na potrebe tržišta rada.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1. U članku 23., st. 3. - Predlažemo da sadržaj razrednih,
razlikovnih i dopunskih ispita donosi Stručno vijeće, a usvaja
Nastavničko vijeće
2. Vezano uz stavak 4. Istog članka predlažemo da obrazac
prijepisa ocjena sadrži elemente ocjenjivanja
3. Smatramo da nema potrebe mijenjanja u članku 73., stavak 1.,
te da ocjenu iz vladanja može donijeti razrednik
4. Predlažemo da u članku 76., stavku 1. Rok za podnošenje
zahtjeva za polaganje ispita pred povjerenstvom ostane 2 dana
od priopćenja ocjene kao u važećem Zakonu. Smatramo da bi
prema novom prijedlogu koji omogućuje podnošenje zahtjeva u
roku 2 dana od završetka nastave neki učenici imali više
vremena od drugih učenika za pripremu ispita (primjer – ocjena
zaključena na početku ili na kraju tjedna)
5. U članku 79., stavku 2. predlažemo da se uvede rok do kojeg se
učenici mogu ispisati a da im se to ne smatra kao pad razreda
(naš prijedlog je mjesec dana od početka školske godine)
6. U članku 84., stavku 4. predlažemo da se pedagoška mjera
opomena pred isključenje, izrečena zbog neopravdanih
izostanaka (što je vrlo često u strukovnim školama) ne prenosi u
slijedeću školsku godinu. Prema sadašnjem Statutu škole ova se
mjera između ostalog izriče za 21 – 29 neopravdanih
izostanaka. U slučaju teškog nasilničkog ponašanja slažemo se
da ostane kao trajna mjera.
Datum dostavljanja očitovanja 02. listopada 2014.
39. Tanja Djaković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
60
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Tanja Djaković, prof., ravnateljica
OŠ Gornje Vrapče
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem IZBORNA NASTAVA U OSNOVNOJ ŠKOLI
Predložene izmjene članka 27. su dobre i u skladu s potrebama koje
su proizašle iz prakse rada u školama. Međutim, praksa ukazuje na
još nekoliko točaka koje nisu dovoljno detaljno opisane postojećim
ZOiO, niti prijedlogom izmjena. Potrebno je postaviti uvjete za
početak pohađanja izbornih predmeta, jer nije isto počinje li učenik
sa drugim stranim jezikom u četvrtom ili petom razredu. Omogućiti
definiranje ostvarivanja programa učenja stranih jezika ili
informatike po godinama učenja, a ne po razredima. To bi
omogućilo da učenik sedmog razreda prvi put izabere učenje
drugog stranog jezika i realizira program prve godine učenja. Na taj
način bi mogla biti organizirana nastava (ukoliko materijalni i
organizacijski uvjeti to dopuštaju) kombinirane skupine za učenike
koji uče izborni drugi strani jezik prvu godinu, neovisno o tome koji
razred pohađa. Takva mogućnost sad ne postoji. Do sad je to bilo
moguće samo u četvrtom razredu, i nije bilo definirano što s
učenicima koji se za neki izborni predmet žele odlučiti tek u šestom
ili sedmom razredu.
OBRAZLOŽENJE: Usmjeravanje sustava obrazovanja prema
učeniku i njegovim potrebama, a ne prema programu, zahtijeva
ovakav pomak u organizaciji izborne nastave. Mi koji radimo u
osnovnim školama svakodnevno svjedočimo promjenama koje
učenici prolaze u tom razdoblju, naročito tijekom odrastanja od
četvrtog do osmog razreda. Učenik koji nije bio dovoljno zreo ili
siguran kako bi odabrao drugi strani jezik u četvrtom razredu se do
sedmog razreda može promijeniti i sazrjeti ali uvjeti za njegovo
uključenje u izbornu nastavu drugog stranog jezika ili informatike
nisu dovoljno jasno opisani. Slijedom svega navedenog predlažem
da se detalji o načinima izvođenja izborne nastave u osnovnoj školi
reguliraju posebnim Pravilnikom te da se ta mogućnost predvidi u
ZOiO ovim izmjenama.
ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE
U ZOiO, čl. 51. St. 1 stoji kako dnevno trajanje nastave za učenike
razredne nastave ne može biti dulje od 4 sata, a za učenike
predmetne nastave dulje od 6 sati. Ovdje je neophodno dodati da se
to odnosi na redovnu nastavu i da isključuje sve ostale oblike –
dodatnu, dopunsku, izbornu i izvannastavnu aktivnost, u suprotnom
je ovo neizvedivo.
PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA
Brojčano ocjenjivanje: U članku 72. Stavak 2. Stoji kako se ocjene
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
61
iz nastavnih predmeta utvrđuju brojčano. Izrada cjelovitog sustava
načina praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja
predviđena je Strategijom obrazovanja. Prema prijedlogu tog
dokumenta bit će izrađeni kriteriji i priručnici, te će biti provedena
edukacija nastavnika. Budući da se tijekom različitih rasprava vodi
polemika o tome treba li brojčano ocjenjivati sve predmete i treba li
s takvim ocjenjivanjem započeti već u prvom razredu, mislim da bi
u ovom stavku trebalo definirati da se brojčano ocjenjuju oni
predmeti koji su definirani posebnim zakonskim propisom, što
omogućuje zadržavanje postojećeg stanja do donošenja tog propisa.
Ocjena iz vladanja: U istom članku, stavak (5) je navedeno kako
su opisne ocjene iz vladanja: uzorno, dobro i loše. Smatram da je to
vrlo manjkavo rješenje, jer se tu ne radi o OPISNOM ocjenjivanju,
već svrstavanju učenika u tri kategorije, prema kriterijima koji su
varijabilni, i iako službeno doneseni od strane škole, te javno
objavljeni, izazivaju niz polemika i različitih tumačenja u javnosti,
unutar škole i među roditeljima. Kao posljedica takvih rješenja
dolazi do pritužbi roditelje na „ocjenu“ iz vladanja a zbog čega je i
ovim izmjenama definiran postupak ulaganja pritužbe roditelja na
„ocjenu“ iz vladanja. Ovaj stavak je uveden radi lakšeg bodovanja
ocjene iz vladanja prilikom upisa u srednje škole. Budući da
zadnjom Odlukom o kriterijima za upis u srednje škole maknuto
bodovanje vladanja smatram da je ovaj stavak suvišan, da ga treba
izbaciti i prepustiti razrednicima da razrednom vijeću predlože za
svakog učenika pravi OPIS njegovog vladanja, bez suvišnog
kategoriziranja i etiketiranja.
Opći uspjeh: (članak 74.) Potrebno je ukinuti opći uspjeh na kraju
nastavne godine (odnosno promijeniti ovaj članak) – pedagoški je
potpuno neopravdan, dovodi do nerazumne inflacije ocjena, sve
više postaje etiketa koju se stavlja na učenika a koja ne daje
potrebnu informaciju o radu i uspjehu učenika. Utrka za što boljim
općim uspjehom na temelju čega će biti omogućen lakši upis u
srednju školu stavlja preveliki pritisak na profesore u osnovnoj
školi, dovodi do srozavanje kriterija pri ocjenjivanju i do brojnih
pritužbi kojima su izloženi odgojno-obrazovni radnici i koje ih
ometaju u radu te narušavaju njihovu autonomnost pri donošenju
odluka. Smatram da, na primjer, ocjena iz likovne kulture ne bi
trebala utjecati na upis u matematičku gimnaziju, a to je sada tako.
Pad godine može biti definiran kao zasebna kategorija uz isti uvjet
kao što je navedeno predloženim izmjenama Zakona.
ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Članak 105. Stavak 2. Kao poseban uvjet za zasnivanje radnog
odnosa navodi se poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma –
međutim, nigdje nije navedeno na koji način se provjerava taj uvjet.
Osim uvjeta koji su opisani ovdje, a koji proizlaze iz određenog
stupnja i vrste obrazovanja ne navodi se niti jedan drugi uvjet koji
bi proizašao iz vještina potrebnih za obavljanje učiteljskog posla.
Potrebno je uskladiti kriterije sa HKO, te definirati način provjere
prilikom zapošljavanja, vještina navedenih u Zakonu u HKOu (Čl.
6. Opisnice ishoda učenja: znanje, spoznajne vještine,
psihomotoričke vještine, socijalne vještine, te pripadajuća
samostalnost i odgovornost), u skladu s opisnicama za razinu 7, iz
dodatka A. Drugim riječima potrebno je utvrđivanje bazičnih
intelektualnih sposobnosti, te psihološke i emocionalne stabilnosti u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
62
stresnim situacijama.
Jedini pokazatelj kompetencija kandidata koji nam je sad dostupan
prilikom zapošljavanja, a koji obavezno uzimamo u razmatranje je
pokazatelj o završenoj stručnoj spremi, koji prenosi samo
informaciju o jednom od šest ishoda učenja, a to je znanje. Potrebno
je u ZOiO navesti vještine potrebne za posao koji obavlja nastavni
kadar - određeni stupanj razvijenosti navedenih vještina je od
izuzetne važnosti, zbog neposrednog kontakta nastavnika s
najosjetljivijom populacijom našeg društva – djecom. Prema
Strategiji obrazovanja predviđena je mjera 3.1.1 Izrada dokumenata
ključnih za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni
kompetencijski standard za učiteljsku profesiju koji je temeljen na
HKOu. Navedeni standardi će sadržavati i popis ključnih poslova te
skupova kompetencija i pripadajućih pojedinačnih kompetencija.
Iako je dalje, mjerama 3.1.2. i 3.1.3. predviđen razvoj sustava
licenciranja i napredovanja učitelja, ostaje nedefinirana procedura
zapošljavanja novih kadrova te otpuštanja tehnološkog viška, što
čini prostor za osiguravanje kvalitete rada u školama. Kada sustav
licenciranja bude uveden, u školama će, prilikom zapošljavanja biti
dostupne dvije vrste informacija o kandidatu: ima li završenu
potrebnu kvalifikaciju (diploma), i ima li licencu, što je opet
nedovoljno za disperziranje kandidata prema kvaliteti. Stoga
smatram da je u ZOiO potrebno predvidjeti donošenje navedenih
procedura, najkasnije 12 mjeseci po donošenju Nacionalnog
kompetencijskog standarda. OBRAZLOŽENJE: Škole moraju imati
osmišljenu proceduru zapošljavanja nastavnog kadra kako bi u
obrazovni sustav bili uključeni učitelji koji su kvalificirani i
kompetentni za rad s učenicima. Informacije koje su nam na
raspolaganju prilikom zapošljavanja su nedovoljne da bismo imali
uvid u kvalitetu kandidata. Važno je da nastavnik osim znanja koje
stječe na fakultetu i koje potvrđuje njegova diploma, ima i razvijene
vještine potrebne za prenošenje znanja i rad s učenicima. Također je
važno da i sami učitelji dobiju povratnu informaciju o stupnju
svojih kompetencija kako bi odgovorno i samostalno mogli
usmjeravati svoje usavršavanje. Na taj način bi se počeo uvoditi
sustav pozitivne diskriminacije nastavnog kadra temeljem kvalitete,
prilikom novog zapošljavanja i napredovanja, te prilikom otpuštanja
tehnološkog viška. Potrebno je ustanoviti mjerljive kriterije
(Nacionalni kompetencijski standard) i omogućiti vrednovanje
nastavnog kadra u skladu s tim kriterijima (Zakon o izmjenama i
dopunama ZOiO), od strane neovisnog stručnog tijela.
Dakle, dopunom članka 105. Potrebno je uvesti mogućnost
uvođenja posebnih uvjeta te testiranja vještina potrebnih za rad s
djecom prema posebnom propisu koji donosi ministar.
Takvom dopunom članka 105. bili bi dopunjeni i uvjeti za
ravnatelja škole.
PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA
Izmjenama ZOiO je eksplicitno navedeno da je voditelj i korisnik
podataka navedenih u e-matici Ministarstvo odnosno pojedinačna
školska ustanova. Trenutno postoji još nekoliko e-matica sa sličnim
podatcima, na primjer e-matica Grada Zagreba, u kojima su
pohranjeni podatci o školama. Često se od profesora u školama
zahtijeva unos podataka u takvu paralelnu e-maticu, tako da se oni
dodatno zadužuju bespotrebnim poslovima izvan svog tjednog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
63
zaduženja, za koje nisu dodatno plaćeni, to jest unose iste podatke u
nekoliko e-matica, uz e-maticu Ministarstva. Trebalo bi u ZOiO
eksplicitno definirati da je e-matica Ministarstva jedina e-matica u
kojoj smiju biti pohranjeni podatci sadržani u njezinim
evidencijama. Potrebe koje imaju pojedini osnivači za dodatnim
podatcima trebaju uskladiti s Ministarstvom i od istog zatražiti te
podatke, a ne stvarati paralelnu maticu koju će direktno popunjavati
škole.
U Članku 139. St. 2. Treba dopuniti tako da glasi: Podatke u
Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale
evidencije iz stavka 2. ovog članka upisuju školske ustanove
najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
Također bi trebalo dopuniti ovaj članak stavkom 3. kojim bi bila
definirana jedinstvenost elektronske baze podataka e-matice
Ministarstva.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 8.
U članku 27.a stavak (2), dodavanje riječi: „uz uvjet da je na
provjeri znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu tog
stranog jezika“ je polovično rješenje jer time nije definirano što će
se dogoditi u onim slučajevima ako taj uvjet nije zadovoljen,
odnosno ako na provjeri znanja prvog stranog jezika učenik ne
zadovolji. Potrebno je detaljnije razraditi takvu situaciju, te
predložiti nekoliko različitih načina rješavanja takvog slučaja.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
40. Zvonka Matoic
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
64
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zvonka Matoic prof,
viša savjetnica NKU-a HBK za osobe s teškoćama u razvoju
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Predlažem izmjenu i dopunu nastavnih planova i programa odgoja i
školovanja učenika s teškoćama u razvoju, tj ispravak dokumenta iz
1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za učenike na stupnju
umjerene mentalne retardacije i autizma.
Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,
90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i
programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne
i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni
broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati
te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se
članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne
nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da
bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim
interesima i sklonostima.
Za sada učenici s teškoćama u razvoju koji se školuje u skladu s
nastavnim planom i programom osnovne škole, nisu u mogućnosti
birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim planovima i
programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju,
koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj
4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju umjerene
mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s lakom
mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u
razvoju (Narodne novine 59/1990).
Primjer iz prakse: Učenik s teškoćom u razvoju upisan u 1. razred
OŠ nakon opservacije bude smješten u posebni razredni odjel u
kojem ima izborni predmet. Nakon što i tu ne polučuje očekivani
napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u skupinu 7-
11 godina, ali tada isti učenik, u istoj školi gubi pravo na izborni
predmet.
Neophodno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije
i autizma (Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996,
str. 39-40) osigurati mogućnost biranja izbornog nastavnog
predmeta.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 2. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
65
41. Mateo Mijić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Mateo Mijić, prof.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Predlažem da se ravnatelji osnovnih i srednjih škola biraju
maksimalno na dva mandata. Ravnatelji su nastavnici ili profesori,
dakle nitko od njih nije završio fakultet za ravnatelja. Zašto bi bili
doživotni ravnatelji? Gdje su profesori koji bi mogli biti dobri
ravnatelji sa novim, modernim idejama i načinom rada?
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 31. Prijedlog: Ista osoba može biti izabrana za ravnatelja najviše
dva puta.
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
66
42. Gordana Kovač Bluha
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Gordana Kovač Bluha, učiteljica razredne nastave, predsjednica
Glavnog vijeća Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu
Preporod
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe se odnose na definiranje obveza učitelja razredne nastave
zaposlenih na poslovima i zadacima učitelja u produženom boravku
i očuvanje njihovog statusa. Naime nakon donošenja odluke o
različitim izvorima financiranja učitelja koji rade u redovnoj nastavi
i učitelja koji rade u produženom boravku počinju problemi učitelja
koji su se zatekli na radu u produženom boravku, traju do danas i
pri tom se iz godine u godinu dodatno povećavaju.
Nužno je znati da su učitelji koji rade u produženom boravku
jednako kao i učitelji koji rade u redovnoj nastavi jednake stručne
spreme – učitelji razredne nastave. Do danas nema grupe, pa čak ni
kolegija na Učiteljskim fakultetima koji bi educirao studente-
učitelje za rad u produženom boravku. Pa iako se (doduše samo
deklarativno) traže posebne kompetencije za takav rad, u praksi ga
pri zapošljavanju nitko niti traži niti propituje. Kako osobno radim
više od desetak godina u produženom boravku znam su za takav rad
zaista nužne posebne kompetencije koje je pri tom potrebno
razvijati i njegovati.
Jedna u nizu ozbiljnih povreda u procesu razdvajanja učitelja
razredne nastave jest činjenica da učitelji razredne nastave koji se
zaposle u produženom boravku (o čijem radu na fakultetu nisu čuli
baš ništa osim da je to jedan od mogućih oblika rada, još su manje
stekli odgovarajuće kompetencije) više ne mogu raditi u redovnoj
nastavi (dakle raditi posao za koji su se školovali i stekli diplomu)
budući da je spomenutom odlukom o različitim izvorima
financiranja onemogućena prijašnja tzv. rotacija, odnosno
dogovorena pravilna izmjena učitelja razredne nastave u redovnu
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
67
nastavu i produženi boravak. Prilikom zapošljavanja u produženi
boravak mladim učiteljima nitko ne pojašnjava činjenicu da će
zapošljavanjem u produženi boravak raditi posao o kojem ne znaju
ništa, a onaj za koji su stekli diplomu, najvjerojatnije neće raditi
nikada ili vjerojatno nikada u dotičnoj školi!
Iako je pedagoškim standardom produženi boravak reguliran kao
skupina, a ne kao redovni razredni odjel, u praksi se ipak to ne
poštuje i pojavljuje se problem upravo suprotan odredbama
Pedagoškog standarda. Tako se broj učenika u razrednoj skupini
produženog boravka u praksi povećava mnogo više od propisanog
Pedagoškim standardom (čl 11.).
Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o broju učenika u
redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj
skupini u osnovnoj školi razredna skupina produženog boravka se
ne spominje, ali se jednako tako u praksi(posve suprotno
Pedagoškom standardu) broj učenika povećava više nego u
razrednom odjelu i pri tom se kombinacija dva razredna odjela iste
dobne skupine ne računa se kao kombinacija u razrednoj skupini
(usprkos različitim zadaćama) da bi se pri tom nerijetko još dodatno
povećao i broj učenika koji rade po posebnom programu (više od 3
po skupini).
U članku 104. spominju se ukupne tjedne obveze učitelja koji rade
u produženom boravku od 25 sati neposredno odgojno –obrazovnog
rada. Iako učitelji u produženom boravku rade 5 sunčanih sati
dnevno bez odmora u Zakonu i Pravilniku ti se sati u broju
izjednačavaju sa školskim satima ostalih učitelja.
Učiteljima u produženom boravku onemogućeno je korištenje
umanjenja radne obveze u neposredno odgojno-obrazovnom radu
(bonus) obzirom da ne obavljaju poslove dodatnog ili dopunskog
rada niti izvode nastavu odgojnih predmeta (čl. 37. / 3 i 4 ).
Učiteljima u produženom boravku otežano je napredovanje.
Status učitelja u produženom boravku nije dovoljno uređen niti
jednim pravnim aktom već dugi niz godina što rezultira
samovoljnim nametanjem različitim dodatnih poslova od strane
pojedinih ravnatelja škola, i sve češćom degradacijom učitelja u
produženom boravku od svojih kolega učitelja unutar matičnih
zbornica.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 104. /4 Izjednačiti trajanje školskog sata učitelja u
produženom boravku s ostalim učiteljima u školi.
Članak 115./ 7 Osigurati stručna osposobljavanja i usavršavanja za
stjecanje posebnih kompetencija potrebnih za rad u produženom
boravku.
Članak 116./1 Osigurati jednake uvjete svim učiteljima za
napredovanje u struci. (Učitelji u produženom boravku ne mogu biti
mentori učiteljima početnicima i na taj način si osigurati bodove za
napredovanje u struci.)
Datum dostavljanja očitovanja 03. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
68
43. Marijana Andrišek
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Marijana Andrišek, mag. prim. educ. savjetnica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 39. Stavak 1. 2. 3. TREBA BRISATI.
Pitam samo DOKLE? Osobe koje su na dužnosti ravnatelja 20 i više
godina i nisu uspjele uložiti u svoje stručno usavršavanje niti toliko
da steknu visoku stručnu spremu, pitam dokle će se podlijegati
politici nerada i omalovažavanja struke. Kako na čelu
OBRAZOVNE institucije može biti osoba koja spada u 10%
članova institucije s najnižom stručnom spremom? Kakvu poruku
time šaljemo javnosti? Zar nije dovoljno omalovažavanja naše
struke, treba li ovim člankom i stavcima do kraja poniziti važnost
usavršavanja što je temeljni zahtjev za sve ljude koji rade u odgoju i
obrazovanju, OSIM ZA RAVNATELJE. Na kraju želim pitati
predlagatelja: Biste li se usudili na mjesto ravnatelja bolnice
imenovati višu medicinsku sestru?
Datum dostavljanja očitovanja
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
69
44. Hrvatska zajednica županija
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA
Predsjednik Tomislav Tolušić
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi
preciznije biti definirano što s učenicima koji nakon završetka
osnovnog obrazovanja srednje obrazovanje nastavljaju tek u dobi
od 17 ili 18 godina. jer se predloženom formulacijom otvara prostor
za stvaranje djece „na ulici“ – eventualno neprihvatljivog
ponašanja.
Predloženo je i da učenik koji je završio obrazovni program u
trajanju od tri godine, može u roku od dvije godine od završetka
strukovnog programa, nastaviti školovanje u statusu redovitog
učenika.
Smatramo da je korisno da je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona
dodana odredba kojom učeniku srednje škole prestaje status
redovitog učenika kad mu je izrečena pedagoška mjera isključenja
zbog teškog nasilničkog ponašanja, jer se time povećava sigurnost
svih subjekata koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu. A
također, u vezi s time, člankom 84. stavkom 5 definirano je da takav
učenik nema pravo polaganja razredbenog ispita.
Predložen je i dopunski rad kao prijelazna mogućnost između
upućivanja učenika na polaganje popravnog ispita.
Kod odredbi o osnivanju školske ustanove predloženo je da se doda
novi stavak kojem bi, ukoliko ustanova nije započela s radom u
roku od dvije godine od dana davanja prethodnog pozitivnog
mišljenja, osnivač dužan zatražiti novo mišljenje ministarstva.
Smatramo da je ova izmjena opravdana jer protekom vremena i
drugih promijenjenih okolnosti (demografskih i gospodarskih
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
70
kretanja) može doći u pitanje realizacija suglasnosti za osnivanjem
školske ustanove.
Nadalje, predloženo je da rješenje o početku rada ustanove treba
sadržavati i osigurana sredstva koja su ustanovi potrebna za
osnivanje i početak rada, dokaz o osiguravanju tih sredstava, te
načinu njihova pribavljanja, što je opravdano u smislu da osnivanja
školskih ustanova ne terete sredstva državnog proračuna.
Predložena je i mogućnost kojom ravnatelj omogućuje radniku,
kada to zahtijevaju potrebe, na prijedlog ministra i uz suglasnost
radnika, rad na poslovima povezanim s potrebama u školskoj
ustanovi ili izvan nje. Takav rad ne može trajati dulje od godinu
dana, a škola ima mogućnost, ukoliko su osigurana proračunska
sredstva, zasnovati radni odnos ugovorom o radu na određeno
vrijeme s osobom koja će zamjenjivati navedene osobe u njihovim
redovitim poslovima.
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona konačno su u
tekst Zakona uvršteni pomoćnici u nastavi, a navedeno je i da će
načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika ministar
propisati pravilnikom. Naglašavamo da nije definiran način
financiranja pomoćnika u nastavi.
Predložena je jasnija izmjena odredbe kojom se osobi koja je u
radnom odnosu u školskoj ustanovi koja je pravomoćno osuđena za
taksativno navedena kaznena djela poslodavac otkazati ugovor o
radu bez obveze pridržavanja propisanog ili ugovorenog otkaznog
roka, izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od
dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon proteka tog roka
redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim
ponašanjem radnika. Smatramo da je ova izmjena opravdana jer
jasnije definira način postupanja u konkretnoj situaciji.
Upravljanje šk. ustanovom:Školski odbori (Ovlasti i osnivačka
prava) – predlaže se smanjiti broj na 5 članova od čega tri člana iz
reda osnivača
predloženim izmjenama Zakona nije riješen status škola koje
provode umjetničke programe, a financiraju se iz sredstava za
decentralizirane funkcije školstva: osnivači osnovnoškolskog
umjetničkog programa su gradovi, a osnivači srednjoškolskog
umjetničkog programa su županije; oba programa provode se u istoj
ustanovi koja je u pravilu proračunski korisnik gradova. Izmjenom
članka 90. ZOOOSŠ treba predvidjeti mogućnost da osnivači
umjetničkih škola budu jedinice lokalne samouprave (bez obzira da
li se radi o osnovnoškolskom ili srednjoškolskom umjetničkom
programu) što bi omogućilo financiranje iz jednog proračuna.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 2. Mreža ustanova u slučaju promjene upisnog područja po
zahtjevu roditelja ili u slučaju preseljenja osnivač nema saznanja
Čl 17. Izmjena koji se odnosi na dopunski rad: pitanje plaćanja
odrađenih sati; organizacija rada škole (mjesec lipanj je i onako
prenatrpan ispitima državne mature, završnim ispitima i sl.), dovode
se u neravnopravan položaj učenici koji bi mogli tražiti na isti način
dodatne sate da poprave prosjek ocjena, smatraju da je to
degradacija struke i sl. Dakle, prijedlog je da se te promjene ne
unose.
Čl. 21. st. 6. - kako definirati "nasilničko ponašanje"?.Sudski
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
71
postupak sudu – pogrešna procjena kao nasilna
Čl. 21. st. 8. - nije jasno o kojoj pedagoškoj mjeri se radi, o
isključenju?!
Čl. 22. prijedloga Zakona definirano je da se redoviti učenici
upisuju u 1. razred srednje škole u dobi od 17 godina, te da se
iznimno može upisati i učenik do 18 godina (uz odobrenje školskog
odbora), a i stariji od 18. godina (uz odobrenje ministarstva).
Smatramo da bi trebalo biti definirano što nakon završetka
osnovnog obrazovanja s učenicima koji srednje obrazovanje
nastavljaju tek u dobi od 17 ili 18 jer se ovakvom formulacijom
otvara prostor za stvaranje djece „na ulici“ – eventualno
neprihvatljivog ponašanja.
Čl. 24. Vezano za nastavak obrazovanja u višem stupnju
obrazovanja nužno donijeti Pravilnik ( što do sada nije doneseno).
Status ravnatelja - i dalje Zakon diskriminira ravnatelje koji nisu
mogli sačuvati radno mjesto i imaju ugovor na određeno u odnosu
na ravnatelje izabrane po novim zakonskim odredbama. Traži se da
se u zakonske odredbe unesu promjene koje će štiti ravnatelje koji
su u takvom položaju.
Čl. 24. st. 2. propisano je da učenik koji je završio obrazovni
program u trajanju od tri godine, može u roku od dvije godine od
završetka strukovnog programa nastaviti školovanje u statusu
redovitog učenika. Smatramo da je realno da se učeniku za
polaganje razlikovnih ispita daje rok od dvije godine, a ne kako je
ranije bilo (jednu godinu) što je u praksi stvaralo probleme u
primjeni.
Čl. 26. st. 6. (izmjena članka 99. ZOOOSŠ) definirano je
zapošljavanje pomoćnika u nastavi za učenike s posebnim
potrebama, ali nije definirano tko osigurava sredstva za rad
pomoćnika (članak 142. ZOOOSŠ). Uvođenje pomoćnika u
nastavu za učenike s posebnim potrebama ne smije ovisiti o
rezultatima natječaja i sredstvima EU fondova. Ukoliko je stav
MZOS-a da učenici posebnim potrebama trebaju biti integrirani u
redovite osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, tada je
potrebno osigurati sredstva za rad pomoćnika.
potrebno dopuniti članak 27. (članak 105. ZOOOSŠ) i definirati
uvjete za zapošljavanje voditelja računovodstva
Čl. 75. prijedloga Zakona uvedena je mogućnost dopunskog rada za
učenike ocijenjene nedovoljnom ocjenom iz najviše dva predmeta.
Propisano je i trajanje od minimalno 10 do 20 sati po nastavnom
predmetu. Ako učenik pohađanjem dopunskog rada ostvari
očekivane ishode, zaključuje mu se prolazna ocjena, a ako ne
upućuje se na popravni ispit. Podržavamo ovaj prijedlog.
Čl. 91. st. 3. Zakona propisano je da ako osnivač promijeni naziv ili
sjedište ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje djelatnost, odnosno
ako se promijeni osnivač dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta
te podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog članka.
Radi se o zahtjevu koji se podnosi Ministarstvu radi dobivanja
rješenja kojim se ocjenjuje da je osnivački akt sukladan zakonu.
Većina školskih ustanova nema osnivački akt niti je bila propisana
obveza donošenja osnivačkog akta za školske ustanove. Naime,
danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama 24. kolovoza 1993.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
72
godine temeljem članka 78. ex lege izvršena je pretvorba
osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u javne ustanove, čiji je
osnivač Republika Hrvatska. Kasnije su osnivačka prava prenesena
na jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne)
samouprave. Na Osječko-baranjsku županiju tadašnje Ministarstvo
prosvjete i športa Odlukom, KLASA: 602-02/02-0001/0161,
URBROJ: 532/1-02-1 od 20. veljače 2002. godine prenijelo je
osnivačka prava nad osnovnoškolskim ustanovama, a Odlukom,
KLASA: 602-03/02-01/91, URBROJ: 532/1-02-1 od 1. veljače
2002. godine prenijelo je osnivačka prava nad srednjoškolskim
ustanovama koja su osnovana ranijih godina prije 1993. godine.
Polazeći od navedenog, predlažemo da se izmijeni odredba članka
91. stavak 3. na način da se riječi: „ izvršiti izmjene osnivačkog
akta“ zamijene riječima „dostaviti odluku o promjeni naziva,
sjedišta ili djelatnosti ustanove“.
Čl. 99. st 3. definirano je da kada to zahtijevaju potrebe, o čemu
odlučuje ministar, ravnatelj će radniku školske ustanove na
prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na
poslovima vezanim uz potrebe u školskoj ustanovi ili izvan školske
ustanove. Smatramo da ovakvom formulacijom nije dovoljno
precizno definirano o kojim se poslovima radi i da bi to trebalo
definirati.
Čl. 99. st. 6. definirano je da zbog ispunjavanja posebnih potreba
učenika školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz
suglasnost ministarstva u odgojno-obrazovni proces uključiti
pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji
nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti.
Smatramo da je ova izmjena opravdana i potrebna, te da će se time
pridonijeti uspješnijem zadovoljavanju potreba za pomoćnicima u
nastavi u odgojno-obrazovnom procesu. Iako neophodno je da
Pravilnik koji bi propisivao sve elemente za uključivanje
pomoćnika u nastavi bude što prije donesen.
Čl. 119. uređen je sastav Školskog, odnosno domskog odbora. Od
ukupno 7 članova osnivači su ovlašteni imenovati samo 3 člana-
predstavnika osnivača. Polazeći od uloge osnivača propisane
prvenstveno Zakonom o ustanovama i Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi mišljenja smo da osnivač
treba imati značajniji utjecaj u radu školskih ustanova i to na način
da imenuje većinu članova školskog, odnosno domskog odbora,
odnosno da imenuje 4 člana. S jedne strane osnivači imaju obvezu
solidarno i neograničeno odgovarati za imovinu ustanove, a nemaju
većinu u tijelima upravljanja te zbog činjenice da nemaju većinu u
tijelima upravljanja ne mogu utjecati na donošenje odluka. Osnivač
nema niti uvid u cjelokupan rad ustanova, posebice kada je riječ o
kadrovskoj problematici te problemima koji s tim u vezi nastaju.
Aktivnosti u vezi zbrinjavanja tehnološkog viška odvijaju se u
cijelosti mimo osnivača, a niti škole niti Ured državne uprave
nemaju obvezu izvještavati osnivače o nastanku tehnološkog viška,
načinu njegova rješavanja, nego o tome osnivač saznaje kada
nastanu problemi koje treba razrješavati.
Tu prije svega mislimo na sudske sporove koji su posljedica
„loših“ odluka donesenih u školskim ustanovama na koje osnivač
nije mogao utjecati. Ukoliko ustanove izgube sudske sporove
očekuje se da osnivač osigura financijska sredstva i podmiri nastale
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
73
troškove.
Čl. 119. st. 3. propisano je da član školskog odbora ne može biti
osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut
kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 106. stavak 1.
Zakona, no izostavljena su kaznena djela iz članka 106. stavka 2.
Zakona te u tom smislu treba dopuniti odredbu članka 119. stavak
3. Zakona tako da se iz riječi „stavka 1“ dodaju riječi „i stavka 2“.
Zaključno smatramo da će predložene izmjene i dopune Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jasnije definirati
primjenu pojedinih odredbi Zakona o praksi, te pridonijeti
unaprjeđenju odgojno-obrazovnog rada u školskim ustanovama, te
uređenju cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja.
Smatramo da bi trebalo prionuti donošenju odvojenih Zakona o
osnovnom i Zakona o srednjem školstvu.
Datum dostavljanja očitovanja 02. listopada 2014. godine
45. Mara Kovačić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr. sc. Mara Kovačić
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
74
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlažem da se u čl. 26. točka 9. doda iza pomoćnika u nastavi i
„osobni pomoćnik i/ili njegovatelj“ kako bi se osigurala kompletna
potpora i učenicima s motoričkim teškoćama i/ili težim
zdravstvenim teškoćama koji trebaju pomoć u kretanju, promjeni
položaja tijela, prehrani (rezanje hrane, hranjenje ili podrška pri
hranjenju), odijevanju, održavanju osobne higijene (odlazak na WC
i korištenje istog, mijenjanje pelena, pranje djeteta, kateteriziranje)
za koje je često potrebna i dodatna edukacija pomoćnika.
Datum dostavljanja očitovanja 2. listopada 2014.
46. Unione italiana Rijeka
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
UNIONE ITALIANA Rijeka
Krovna udruga talijanske nacionalne manjine
Odgovorna osoba: Predsjednik Izvršnog Vijeća Maurizio Tremul
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Mišljenja smo da je pravo na obrazovanje na jeziku i pismu
nacionalnih manjina nedostatno prisutno u normativnom kontekstu,
a nedorečenost normative prouzrokuje u praksi višeznačnu
interpretaciju.
Predlažemo da se odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju
nacionalnih manjina pretoče u pojedine članke Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi da bi se jasnije definirale
specifičnosti odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih
manjina.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
75
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 1.
Članak 9. mijenja se i glasi:
(4) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva
mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja svakome
osnovnoškolskome obvezniku na svom jeziku i pismu u osnovnoj
školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskome objektu uz
primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost
koja ne ugrožava sigurnost učenika.
(5) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva mogućnost
srednjega odgoja i obrazovanja učeniku na svom jeziku i pismu
korištenjem svakodnevnoga prijevoza ili smještajem u učeničkome
domu.
Obrazloženje: malobrojnost školskih ustanova na jeziku i pismu
nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup pojmu
dostupnosti.
Članak 2.
Članak 10. mijenja se i glasi:
„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje područje
planiraju osnivači.
(1a) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, na jeziku i pismu
nacionalne manjine, za svoje područje planiraju osnivači po
pribavljenom mišljenju udruga nacionalne manjine.
Obrazloženje: malobrojnost školskih ustanova na jeziku i pismu
nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup donošenju
mreže škola.
Članak 3.
Članak 22. mijenja se i glasi:
(3) Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem
Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole
(NISpuSŠ), u dvojezičnom obliku za srednje škole na jeziku i pismu
nacionalne manjine, osim u posebnim slučajevima propisanim
odlukom o upisu.
Obrazloženje: primjena čl. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 4.
Članak 23. mijenja se i glasi:
(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja ili skrbnika, odluku o
promjeni programa u istoj ili drugoj školi odnosno odluku o
prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni
program, donosi nastavničko/učiteljsko vijeće vodeći računa o tome
da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa uz
poštivanje propisanih pedagoških standarda.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, učeniku prvoga razreda
srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa
odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i
s manjim brojem bodova ako nakon provedenoga upisnog postupka
škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
76
o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.
Ukoliko se radi o prelasku u školu koja ostvaruje isti obrazovni
program ali na jeziku i pismu nacionalne manjine, upis biti će
uvjetovan poznavanjem jezika i pisma nacionalne manjine.
Obrazloženje: učenik koji ne poznaje jezik i pismo na kojem se
odvija odgojno-obrazovni proces ne može pratiti nastavu.
Članak 6a.
U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,
općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i
poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim
područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno
kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje za sve škole,
uključujući i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Obrazloženje: Škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja kao javna služba čije se
vrijednosti, načela, itd. određuju Nacionalnim kurukulumom.
Članak 7.
U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Nastavnim planom i programom uvrđuje se tjedni i godišnji
broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete,
njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po
predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi,
zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.
(1a) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i
pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je
sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine.
Obrazloženje: primjena čl. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 11.
U članku 53. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(1) U osnovnoj školi u kojoj zbog nedovoljnoga broja učenika nije
moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istoga razreda, ustrojit će
se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili
kombinirani razredni odjel predmetne nastave.“
(1a) U školi na jeziku i pismu nacionalne manjine razredni odjel i
obrazovna skupina ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja
učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne
skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu.
Obrazloženje: primjena čl. 4. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 27.
U članku 105. dodaju se dva nova stavka koji glase:
Novi stavak (2a): Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u
školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom
radu s učenicima na jeziku i pismu nacionalne manjine jesu
pripadnost nacionalnoj manjini i potpuno vladanje jezikom
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
77
nacionalne manjine, odnosno potpuno vladanje jezikom i pismom
nacionalne manjine koje omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog
rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe
stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
Novi stavak (16a) Poslove tajnika u skolskoj ustanovi na jeziku i
pismu nacionalne manjine može obavljati osoba koja je završila
sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni
studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke i koja
poznaje jezik i pismo nacionalne manjine u mjeri koja omogućava
izvođenje poslova tajnika školske ustanove.
Obrazloženje: primjena čl. 10. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 30a.
U Članku 119. dodaje se novi stavak koji glasi:
(6a) Članovi školskog odbora u školskim ustanovama na jeziku i
pismu nacionalne manjine moraju poznavati jezik i pismo
nacionalne manjine u mjeri koja omogućava izvođenje poslova
člana školskog odbora.
Obrazloženje: član školskog odbora koji ne poznaje jezik i pismo
škole u čijem je školskom odboru član, teško da će moći doprinijeti
boljitku rada školske ustanove.
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove
obavljaju nadležne agencije.
(2) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se nad radom ravnatelja kao
stručnoga voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnika.
(3) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u pedagošku
dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole, školski
kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa, izvođenje
nastave i organizaciju rada.
(4) Stručno-pedagoški nadzor u školskim ustanovama na jeziku i
pismu nacionalne manjine obavljaju školski nadzornici iz reda
pojedine nacionalne manjine, odnosno iz reda osoba koje potpuno
vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Obrazloženje: primjena čl. 13. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
78
47. Anica Birač
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
OŠ Josipa Matoša Vukovar, Ravnateljica mr. sc. Anica Birač
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Svi prijedlozi promjene i prilagodbe navedenih članaka su u
potpunosti prihvatljivi, posebno prijedlozi članaka koji se odnose na
stručnu spremu djelatnika škole.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Nemamo primjedbi na predložene izmjene zakona.
Smatramo da je u skorijoj budućnosti nužno razdvojiti zakon o
osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, jer su
razlike u ova dva područja odgoja i obrazovanja velike (obveznost
školovanja, način organiziranja nastavnog procesa, potrebe učenika
i škola, itd.).
Datum dostavljanja očitovanja 3. 10. 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
79
48. Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća, Solin
Ines Pekić, predsjednica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem članak 51. Zakona (sadašnji) – dodati i izmijeniti
U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja
utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i
radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti.
Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i
3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive.
U 4. razredu OŠ učenici odabiru i drugi strani jezik, a u 5. razredu i
informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna
predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka).
Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ,
međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše
škole su time svakodnevno u prekršaju.
Podsjećamo Vas da su i organizacijski i prostorni uvjeti rada škola
veliki ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi.
Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a
mnoge škole (kao i naša) imaju i učenike-putnike što bitno otežava
organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika
najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća
okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-
16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u
skupini.
Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer
osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj
racionalnosti troškova prijevoza.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
80
Stoga smo mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da
bi je u nadolazećim izmjenama trebalo brisati u cijelosti ili je
prilagoditi uvjetima i mogućnostima rada većine naših škola.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem članak 138. Zakona (sadašnji) – dodati ili izmijeniti
U ovaj članak dodati ponovno obvezu zaključivanja ocjena na kraju
I. polugodišta za sve učenike ili kao alternativu utvrditi obvezu
škola da pisanim putem izvijeste roditelje onih učenika koji su iz
pojedinih predmeta (i / ili vladanja) ostvarili neuspjeh.
Od kada su ukinute zaključne ocjene na polugodištu, naša škola kao
i još neke, ipak su provodile interne analize rezultata učenika na
kraju I. polugodišta (prije svega učenika s poteškoćama u učenju i
ponašanju).
Navedene analize nedvojbeno su pokazale da se broj učenika koji
ostvaruju neuspjeh u radu bitno povećao, kao i broj učenika koji su
na kraju nastavne godine upućeni na polaganje popravnog ispita.
Ovo se prije svega odnosi na učenike koji ionako imaju poteškoća u
svladavanju nastavnog plana i programa. Učenici koji ostvaruju
uspješne rezultate nisu problematični jer ostvaruju konstantu u radu
i rezultatima rada.
Upravo zbog njih smatramo da bi alternativno rješenje (izvješće
roditeljima učenika za koje se utvrdi neuspjeh u radu) bilo vrlo
poželjno da se uvede kao nova obveza škola.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014. godine
49. Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
81
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća, Solin,
Đuro Baloević, prof., ravnatelj
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem članak 51. Zakona (sadašnji) – dodati i izmijeniti
U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja
utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i
radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti.
Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i
3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive.
U 4. razredu OŠ učenici odabiru i drugi strani jezik, a u 5. razredu i
informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna
predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka).
Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ,
međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše
škole su time svakodnevno u prekršaju.
Podsjećamo Vas da su i organizacijski i prostorni uvjeti rada škola
veliki ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi.
Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a
mnoge škole (kao i naša) imaju i učenike-putnike što bitno otežava
organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika
najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća
okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-
16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u
skupini.
Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer
osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj
racionalnosti troškova prijevoza.
Stoga smo mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da
bi je u nadolazećim izmjenama trebalo brisati u cijelosti ili je
prilagoditi uvjetima i mogućnostima rada većine naših škola.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem članak 138. Zakona (sadašnji) – dodati ili izmijeniti
U ovaj članak dodati ponovno obvezu zaključivanja ocjena na kraju
I. polugodišta za sve učenike ili kao alternativu utvrditi obvezu
škola da pisanim putem izvijeste roditelje onih učenika koji su iz
pojedinih predmeta (i / ili vladanja) ostvarili neuspjeh.
Od kada su ukinute zaključne ocjene na polugodištu, naša škola kao
i još neke, ipak su provodile interne analize rezultata učenika na
kraju I. polugodišta (prije svega učenika s poteškoćama u učenju i
ponašanju).
Navedene analize nedvojbeno su pokazale da se broj učenika koji
ostvaruju neuspjeh u radu bitno povećao, kao i broj učenika koji su
na kraju nastavne godine upućeni na polaganje popravnog ispita.
Ovo se prije svega odnosi na učenike koji ionako imaju poteškoća u
svladavanju nastavnog plana i programa. Učenici koji ostvaruju
uspješne rezultate nisu problematični jer ostvaruju konstantu u radu
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
82
i rezultatima rada.
Upravo zbog njih smatramo da bi alternativno rješenje (izvješće
roditeljima učenika za koje se utvrdi neuspjeh u radu) bilo vrlo
poželjno da se uvede kao nova obveza škola.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014. godine
50. Edita Ružić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr. sc. Edita Ružić
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Ovim izmjenama i dopunama ponovno nije regulirano financiranje
osobnih, odnosno pomoćnika u nastavi što držim da je prijeko
potrebno zbog nejasnoća koje se javljaju prilikom njihovog
uključivanja u nastavni proces. Nadalje, ne propisivanjem tko će
financirati te zaposlenike učenici s teškoćama dovode se u
neravnopravni položaj s obzirom na činjenicu u kojoj se školi,
gradu ili županiji školuju.
Ovim izmjenama nisu se mijenjali članci 63. i 64. koji govore o
darovitim učenicima. No, često se ukazuje potreba da učenik s
teškoćama u razvoju, naročito onda kada iz redovitog sustava
prelazi u sustav obrazovanja prema posebnom nastavnom
programima više znanja od propisanih ishoda za taj razred te ga je
potrebno prebaciti u viši razred, što često odgovara i dobi učenika.
Naime, tek nakon nekoliko ponavljanja razreda učenik se uočava
kao učenik s teškoćama u razvoju i tada prelazi na poseban
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
83
program.
Stoga predlažem samo zamjenu članka 63. i 64., odnosno odredbe
članka 64. trebaju se odnositi na sve učenike s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama, a tek tada naslov Daroviti učenici i odredbe
članka 63.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 26. točka 9.
Predlažem iza „pomoćnika u nastavi“ (ili umjesto pomoćnika u
nastavi) dodati i „osobni pomoćnik i/ili njegovatelj“ kako bi se
osigurala kompletna potpora i učenicima s motoričkim teškoćama
i/ili težim zdravstvenim teškoćama koji trebaju pomoć u kretanju,
promjeni položaja tijela, prehrani (rezanje hrane, hranjenje ili
podrška pri hranjenju), odijevanju, održavanju osobne higijene
(odlazak na WC i korištenje istog, mijenjanje pelena, pranje djeteta,
kateteriziranje), ali i učenicima s ADHD-om kojime je pomoćnik
potreban isključivo zbog smirivanja i poticanja. Naime, termin
pomoćnik u nastavi često izaziva nedoumice kod roditelja, koji tada
očekuju da pomoćnik njihovom djetetu pruža i pomoć u pisanju
zadaća, učenju i sl., a sami pomoćnici često tada drže da njihovo
zaduženje nije odvođenje djeteta na toalet. Osobni pomoćnik je širi
pojam koji bi obuhvatio sve potrebne oblike potpore učeniku.
Za pohvalu je što je produženi stručni postupak brisan iz
pedagoških mjera, jer on to zapravo nikada nije ni bio, već naprotiv
oblik odgojno-obrazovne potpore učenicima s teškoćama u razvoju,
ne samo onima s poremećajima u ponašanju već svima. Produženi
stručni postupak je i dio posebnog nastavnog plana i programa za
učenike s teškoćama u razvoju stoga predlažem da se ne izdvajaju
samo učenici s poremećajima u ponašanju već da članak 65a glasi:
„(1) Za učenike s teškoćama u razvoju provodi se odgojno-
obrazovni tretman produženoga stručnog postupka.
(2) Plan i program provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana
produženoga stručnog postupka, propisuje ministar.“
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
51. Ivančica Prugovečki
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
84
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ivančica Prugovečki
savjetnica za kulturu, sport i tehničku kulturu
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu
Zagrebačka županija
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
- u javnoj raspravi nalazi se 7. izmjena ZOOOSŠ – potreba
donošenja novog Zakona i eventualno razdvajanje Zakona o
osnovnom školstvu i Zakona o srednjem školstvu
- predloženim izmjenama Zakona nije riješen status škola
koje provode umjetničke programe, a financiraju se iz
sredstava za decentralizirane funkcije školstva: osnivači
osnovnoškolskog umjetničkog programa su gradovi, a
osnivači srednjoškolskog umjetničkog programa su
županije; oba programa provode se u istoj ustanovi koja je
u pravilu proračunski korisnik gradova. Izmjenom članka
90. ZOOOSŠ treba predvidjeti mogućnost da osnivači
umjetničkih škola budu jedinice lokalne samouprave (bez
obzira da li se radi o osnovnoškolskom ili srednjoškolskom
umjetničkom programu) što bi omogućilo financiranje iz
jednog proračuna.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
- Člankom 26. stavak 6. (izmjena članka 99. ZOOOSŠ)
definirano je zapošljavanje pomoćnika u nastavi za učenike
s posebnim potrebama, ali nije definirano tko osigurava
sredstva za rad pomoćnika (članak 142. ZOOOSŠ).
Uvođenje pomoćnika u nastavu za učenike s posebnim
potrebama ne smije ovisiti o rezultatima natječaja i
sredstvima EU fondova. Ukoliko je stav MZOS-a da
učenici posebnim potrebama trebaju biti integrirani u
redovite osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, tada je
potrebno osigurati sredstva za rad pomoćnika.
- potrebno dopuniti članak 27. (članak 105. ZOOOSŠ) i
definirati uvjete za zapošljavanje voditelja računovodstva
Datum dostavljanja očitovanja 30.09.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
85
52. UV OŠ Mejaši
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
UV OŠ Mejaši, Split
(Mirjana Jerčić, ravnateljica)
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
- Predviđeni broj sati nedovoljan za realizaciju Plana i programa u
petodnevnom radnom tjednu, jer broj sati po Planu i programu
prelazi 20 (za niže) odnosno 30 (za više) razrede osnovne škole.
- Za prijeći pješke 5 km , učeniku su potrebna do 2 sata hoda, a
osim toga i odraslima se prizna pravo na putne troškove ako je
udaljenost do škole veća od 2 km.
- Predugo trajanje strogog ukora , potrebno je ograničiti na
primjereno vrijeme npr. godinu dana ( i većim prijestupnicima se
brišu kazne nakon proteka puno manjeg vremena.
- Imenovati ''nadležnu ustanovu'' iz čl. 30. ( npr. AZOO,..)
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Iza čl. 10. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodaje se čl. 10.a)
U Čl.51. važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju:
Umjesto dosadašnjeg teksta u Stavku 1, predlažemo sljedeći tekst:
Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se … za učenike razredne
nastave ne može iznositi više od 5 sati dnevno, a ostale učenike više
od 7 sati dnevno .
Obrazloženje: Nastavni plan i program se ne može realizirati unutar
4, odnosno 6 sati.
Čl. 15 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
86
U čl. 69 briše se Stavak 1 i Stavak 2 te se zamjenjuje
jedinstvenim Stavkom 1 koji glasi: Osnivač je dužan organizirati
prijevoz učenicima koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole
najmanje 2 km.
U čl. 69 iza Stavka 1 dodaje se novi Stavak 2 koji glasi:
''(2) Prijevoz se organizira od najbliže stanice međumjesnog
prijevoza do škole i obrnuto. U slučaju da međumjesni prijevoz nije
organiziran, polazišnu točku utvrđuje osnivač.''
Čl. 21 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(2) Pedagoške mjere opomene, ukora i strogog ukora iz Stavka 1
ovog članka izriču se za tekuću školsku godinu.
Obrazloženje: I puno većim prijestupnicima se briše kazna nakon
puno kraćeg vremena
Čl. 27 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
U čl. 105 treba pisati Stavak 16 mijenja se i glasi, a ne stavak 17
kako piše.
Iza čl. 28. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodaje se čl. 28.a)
Čl. 30 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba
se precizirati koja je to ''nadležna ustanova''
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
53. Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
87
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Nastavnici, stručni suradnici i ravnateljica
Srednje škole Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Načelno smo za povratak zaključivanju ocjena na kraju 1.
polugodišta iako se ne spominje u Nacrtu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 9.
Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja – mijenja
se.
Očitovanje:
Članak 1.
Stavak (7)
Škola smo na području posebne državne skrbi, naseljenost područja
na kojem djeluje školska ustanova, broj djece i demografska
projekcija su poražavajući; potrebe tržišta rada našeg područja su
preskromne (birali smo izraz!?)… što će se dogoditi ako se zbog tih
razloga i nedostatka financijskih sredstava (stavak 8) –
„ukine“ škola? Koliko će to pomoći razvoju cijelog kraja? Znači li
to još raniji odlazak mladih i potpuno gašenje života na rubnim
područjima naše domovine?
Članak 17.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu
nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna
organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski
rad koji je učenik dužan pohađati.
(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje
učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može
biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po nastavnome predmetu.
(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga
članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno nastavnik
zaključuje mu prolaznu ocjenu.(4) Ako se učeniku od četvrtoga do
osmoga razrede osnovne škole i učeniku srednje škole iz stavka 3.
ovoga članka nakon dopunskoga rada ne zaključi prolazna ocjena,
učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske
godine, a najkasnije do 25.kolovoza tekuće godine.
Očitovanje:
Članak 17.
Stavak (2)
Srednja smo škola koja obrazuje učenike različitih usmjerenja.
Osobno, predajem u devet različitih odjeljenja, svako od njih ima
svoj plan i program, što bi značilo da bih ja trebala odraditi 90-180
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
88
sati dopunske nastave? Osim toga, ako učenik nije uspio savladati
gradivo za 175 dana, mislite li da će u desetak dana to uspjeti?
U našoj školi 80% učenika su putnici, tko će im organizirati
prijevoz u tom periodu, hoće li i to ministarstvo subvencionirati
(većina učenika je slabog imovinskog statusa, područje smo od
posebne državne skrbi i svaka povezanost sa okolnim naseljima
prestaje s nastavnom godinom)?
Držimo da učenik treba pravovremeno svladavati gradivo i biti
ocijenjen tijekom nastave, nije pošteno prema ostalim učenicima
koji se za dvojku trude cijelu godinu da negativno ocijenjen učenik
dvojku dobije na dopunskoj nastavi . Bojimo se da na ovaj način ne
podržavamo kontinuirano učenje.
Prijedloge ostalih promjena podržavamo.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
54. Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport,
Ivica Lovrić, pročelnik
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
89
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Članak 14. Nacrta (čl. 69. Zakona)
Potrebno je jasnije definirati predloženu dopunu odredbi o
organiziranom prijevozu učenika osnovnih škola
Članak 15. Nacrta (čl. 66. Zakona) i članak 21. stavci 5. i 6.
Nacrta (čl. 84. Zakona)
Potrebno je Zakonom ili pravilnikom ministra detaljnije definirati
pojam „teškog nasilničkog ponašanja“ kako bi se izbjegle
zlouporabe i ujednačila praksa škola.
Iza članka 25. Nacrta ubaciti novi članak kojim
u članku 98. stavku 2. Zakona treba brisati riječi: „izricanje
pedagoških mjera“, jer to više ne može biti sadržaj statuta školske
ustanove ako će, prema članku 22. Nacrta (čl. 86. Zakona), uvjete,
način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka 84. Zakona
propisivati ministar pravilnikom.
Članak 26. Nacrta (čl. 99. Zakona)
Potrebno je jasnije definirati predložene nove odredbe stavaka 3.-5.
kojima je propisano da, kada to zahtijevaju neodređene potrebe o
čemu odlučuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i
uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz
spomenute potrebe u / ili izvan školske ustanove, najdulje do
godinu dana uz osiguravanje zamjene na određeno vrijeme radi
zamjene tog radnika na njegovim redovnim poslovima. Budući da
se u stavku 5. govori o sporazumu između ministra, ravnatelja
školske ustanove i radnika kojim se uređuju međusobne obveze,
nejasno je ima li ravnatelj mogućnost odbiti prijedlog ministra te bi
barem primjerice trebalo navesti te potrebe.
U vezi s predloženim novim odredbama stavaka 6.-8. predlaže se
jasnije definirati pojam „stručno komunikacijski posrednici“ te
način financiranja rada pomoćnika u nastavi i stručno
komunikacisjkih posrednika.
Članak 31. Nacrta (čl. 126. Zakona)
U stavku 1. točki 2) propisano je da za ravnatelja može biti
imenovana osoba koja ispunjava ostale uvjete propisane člankom
105. Zakona za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj
ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja. Mišljenja smo da treba
spomenuti i članak 106. Zakona kojim su propisane zapreke za
zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.
Članak 34. Nacrta (čl. 138. Zakona)
U članku 138. briše se stavak 3., pa bi sukladno tome i u stavku 1.
trebalo brisati riječi: „obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju
prvog polugodišta“.
Članak 36. Nacrta (čl. 149. Zakona)
U novom članku 149. u stavku 2. propisano je da se stručno-
pedagoški nadzor obavlja nad radom ravnatelja i odgojno-
obrazovnih radnika. Postavlja se pitanje uključuje li pojam
„odgojno-obrazovni radnici“ i pomoćnike u nastavi i stručno
komunikacijske posrednike?
Iza članka 40. Nacrta ubaciti novi članak kojim bi se utvrdila
obveza usklađivanja statuta školskih ustanova s izmjenama
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
90
Zakona u primjerenom roku (s obzirom na jednogodišnji rok
donošenja novih provedbenih propisa)
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
55. Zajedničko vijeće općina Vukovar
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zajedničko vijeće općina Vukovar
Dragan Crnogorac
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Na osnovu dosadašnjeg iskustva u bavljenju obrazovanjem na
jeziku i pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj uvidjeli
smo niz zakonski rješenja koji su ili nedovoljno precizni, te
ostavljaju prostora za dvojako tumačenje, odnosno želja nam je da
kroz Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi uvrstimo naše
prijedloge sa kojima bi smo unaprijedili obrazovanje na jeziku i
pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, odnosno sustav
obrazovanja u cijelosti.
Zbog dugogodišnjeg problema preregistracije škola u Hrvatskom
podunavlju u kojima se nastava u cijelosti izvodi na jeziku i pismu
srpske nacionalne manjine po modelu A, a koji je nastao zbog ne
postojanja političke volje od strane osnivača, u ovom slučaju
županija. Namjera nam je kroz ovaj Zakon predložiti načine kako bi
se izbjeglo uplitanje politike u provođenju Ustavom zagarantiranog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
91
prava na obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u
posebnim ustanovama.
Nadalje, smatramo da bi navedene udruge nacionalnih manjina,
koje u okviru svojega djelokruga rada imaju između ostalog i
obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih i to kako slijedi: za češku
nacionalnu manjinu Savez Čeha u RH, za mađarsku nacionalnu
manjinu Saveza mađarskih udruga u RH, za slovačku nacionalnu
manjinu Savez Slovaka u RH, za srpsku nacionalnu manjinu
Zajedničkog vijeća općina, za talijansku nacionalnu manjinu
Talijanska unija, svakako bile najkompetentnije da budu
konsultirane o pitanjima koja se odnose na obrazovanje na jeziku i
pismu i kod prijedloga sastava školskih odbora i prijedloga za
imenovanje ravnatelja.Upravo zato smatramo da bi izloženi
prijedlog u praksi dao relevantne rezultate jer bi bio proizvod
suradnje između spomenutih manjinskih udruga i školskih ustanova
u cjelini a legitimni predstavnici nacionalnih manjina mogli bi na
najbolji način artikulirati potrebe manjinskih zajednici u
obrazovanju svojih pripadnika,te pomoći u zaštiti ovoga veoma
osjetljivog Ustavom zagarantiranog prava.
Određivanjem rokova u kojim bi se osnivač trebao izjasniti o
prijedlogu statuta, spriječila bi se dugogodišnja samovolja osnivača
da ne stavlja na dnevni red prijedloge statuta i tako da ne raspravlja
o zahtjevima škola za preregistraciju u skladu za Zakonom o odgoju
i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ujedno, nakon
protoka roka o prijedlogu statuta bi odlučio Ministar znanosti,
obrazovanja i sporta što bi rezultiralo donošenjem konačne odluke
te ubrzalo postupak, odnosno dobili bi zakonsku regulaciju
postojećeg neriješenog stanja .
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Predlažemo da se iza predloženog čl. 25 doda čl. 25a, a koji se
odnosi na čl. 96 stavak 2 koji glasi:
1 Jedinica područne (regionalne), odnosno jedinica lokalne
samouprave osnivačko pravo može ugovorom prenijeti na drugu
jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, a
dužna je to učiniti u slučajevima kada se radi o školskoj ustanovi sa
nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine koja se nalazi na
području jedinice lokalne i područne samouprave u kojoj je
utvrđena ravnopravna službena uporaba jezika i pisma, a koja je
zatražila osnivačka prava.
2 jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je odluku o
prijenosu osnivačkih prava donijeti u roku od 60 dana od primitka
zahtjeva jedinice lokalne samouprave. U slučaju neizvršenja obveze
iz stavka 2 ovog članka, odlukom ministra obrazovanja, znanosti i
sporta izvršit će se vraćanje osnivačkih prava nad školskom
ustanovom u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalne
manjine na RH, te će u daljnjem roku od 60 dana ministar izvršiti
prijenos osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave iz stavka
1 koja je zatražila prijenos.
Predlažemo da se doda članak 31., a koji se odnosi na članak
119 stavak 2 koji glasi :
Kod imenovanja članova školskog odbora u školama u kojima se
nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat će
se razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i to
prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu učenika iz redova
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
92
nacionalnih manjina u ukupnom broju učenika te škole.
Dodaje se:
Razmjerna zastupljenost osiguravat će se imenovanjem
članova školskih odbora od strane osnivača, a na prijedloge udruga
nacionalnih manjina, i to kako slijedi: za češku nacionalnu manjinu
Savez Čeha u RH, za mađarsku nacionalnu manjinu Saveza
mađarskih udruga u RH, za slovačku nacionalnu manjinu Savez
Slovaka u RH, za srpsku nacionalnu manjinu Zajedničkog vijeća
općina, za talijansku nacionalnu manjinu Talijanska unija.
Predlažemo da se doda članak 32., a koji se odnosi na Članak
127 Dodaje se stavak 5. koji glasi:
Kod imenovanja ravnatelja u školama u kojima se nastava
odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, predloženi kandidat
mora dobiti suglasnost udruga nacionalnih manjina, i to kako
slijedi: za češku nacionalnu manjinu Savez Čeha u RH, za
mađarsku nacionalnu manjinu Saveza mađarskih udruga u RH, za
slovačku nacionalnu manjinu Savez Slovaka u RH, za srpsku
nacionalnu manjinu Zajedničkog vijeća općina, za talijansku
nacionalnu manjinu Talijanska unija.
Dosadašnji stavak 5. postaje 6. itd...
Predlažemo da se doda Članak 38, a koji se odnosi na članak
142 stavak 2 i koji glasi:
za škole u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalnih
manjina iz članka 96a financiranje će se u cijelosti vršiti na teret
sredstava državnog proračuna.
Predlažemo da se doda Članak 44, a koji se odnosi na Članak 35
(NN 86/12) koji glasi:
Školske ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih
akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana
njegova stupanja na snagu,
Dodaje se stavak 2:
Osnivač je dužan u roku od 60 dana, od dana dostavljanja
prijedloga statuta, uvrstiti prijedloge statuta na dnevni red
skupštine, te se o njima izjasniti. Ukoliko se osnivač ne izjasni u
propisanom roku, odluku o davanju suglasnosti na prijedlog statuta
donijeti će ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
Datum dostavljanja očitovanja 04. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
93
56. Zrinka Dejanović
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zrinka Dejanović ravnateljica
OŠ I.G.Kovačića Staro Petrovo Selo
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Čl.21.prijedloga – prestrogo je da učenika kojem je izrečena
pedagoška mjera strogog ukora ta mjera prati do kraja
školovanja.Uvijek su se pedagoške mjere izricale s ciljem da učenik
bude potaknut popraviti svoje ponašanje.Na ovaj način,ako se npr.u
6.razredu izrekne strogi ukor,dajemo učeniku poruku da ma kako se
dalje ponašao strogi ukor mu ostaje a to učenika ne motivira na
promjenu ponašanja.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Smatram da ne treba Učiteljskim vijećima ostavljati da odlučuju
koliko sati dopunske nastave na kraju nastavne godine nego to treba
biti jednoznačno određeno člankom zakona.
Čl.17.nacrta prijedloga:
Čl.75.st.2 mijenja se i glasi:Trajanje dopunskog rada ovisi o
nastavnom planu pojedinog nastavnog predmeta.Za nastavne
predmete do 2 sata tjedno organizira se 10 sati dopunske nastave,za
predmete čiji je plan 3 sata tjedno 15 sati,a nastavni predmeti sa
planom od 4 i više sati imat će dopunsku nastavu u trajanju od 20
sati.
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
94
57. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
O Č I T O V A N J E
za internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
U Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
zanemaruje se razlika u razini stručnosti između diplomiranih
anglista i germanista nastavničkog usmjerenja i diplomiranih
učitelja razredne nastave s pojačanim engleskim i njemačkim
jezikom.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem U svezi s člankom 27. Nacrta:
U članku 105., stavak (6) postojećeg Zakona stoji:
Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati
osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova i ima potrebno
pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se
stječe 60 ECTS-bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške
kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila
diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste.
U Nacrtu, str. 5, stoji:
„Zakonom nisu na jasan način propisane odredbe tko sve može u
osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave. S tim u
svezi, Zakonom o izmjenama i dopunama na jasniji će se način
propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi
obavljati poslove učitelja predmetne nastave.“
te se u članku 27. Navodi:
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
95
U članku 105., stavak 6 mijenja se i glasi:
„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati osoba koja je stekla potrebno pedagoško-psihološko-
metodičko obrazovanje od 60 ECTS-bodova (u daljnjemu tekstu:
pedagoške kompetencije) i:
a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili
integrirani preddiplomski i diplomski studij odgovarajuće vrste ili
diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste
b) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne
javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“
Tom se izmjenom postojećeg Zakona izravno utječe na mogućnost
zapošljavanja diplomiranih magistara edukacije engleskog jezika i
književnosti svih odsjeka i odjela engleskog jezika i književnosti u
Republici Hrvatskoj (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odjel za engleski jezik
Sveučilišta u Zadru) kao i diplomiranih magistara edukacije
njemačkog jezika i književnosti te ih se dovodi u neravnopravan
položaj u odnosu na diplomirane magistre primarnog obrazovanja s
pojačanim programima iz engleskog i njemačkog jezika.
U Nacrtu su u prvi plan stavljene formalne izmjene pedagoške i
didaktičko-metodičke kompetencije učitelja u osnovnim školama
(potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških, didaktičkih i
metodičkih sveučilišnih kolegija), dok se razina jezične izobrazbe i
stručnosti zanemaruje time što se izjednačava zastupljenost stručnih
kolegija s jezičnim, književnim i kulturološkim sadržajima u
programima diplomskih sveučilišnih, integriranih preddiplomskih i
diplomskih i specijalističkih stručnih studija na filozofskim i
učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj.
Dopuštamo da to možda u pojedinim strukama nije relevantno, ali
mišljenja smo i da pojačani programi njemačkog i hrvatskog jezika,
povijesti i informatike na učiteljskim fakultetima također odudaraju
od razine stručnosti koja se nudi na diplomskim sveučilišnim
studijima u RH, tako da slučaj s engleskim i njemačkim kao stranim
jezicima nikako nije usamljen.
Taj se trend izjednačavanja kompetencija može uočiti od uvođenja
Pravilnika o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-
psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom
školstvu od 11. 6. 2001., čiji članak 7.a kaže:
“Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj
školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv
diplomirani učitelj razredne nastave odnosno stručni naziv
diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može
izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta
u osnovnoj školi.”
Taj je Pravilnik godinama korišten kao slobodna interpretacija
Zakona, kako od strane zakonodavca tako i od strane ravnatelja,
čime je postupno omogućeno da učitelji s pojačanim engleskim ili
njemačkim jezikom drže nastavu ne samo u nižim već i u višim
razredima osnovne škole. Učitelji s pojačanim engleskim ili
njemačkim jezikom tako su u sve većem broju zapošljavani u višim
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
96
razredima osnovne škole, dok se događalo da magistri edukacije
engleskog ili njemačkog jezika i književnosti dobivaju nastavu u
nižim razredima, čime je došlo do stvaranja potpunog kaosa u
sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenjem novog Zakona
nastavilo bi se s potiranjem kriterija stručnosti te bi ravnateljima
škola bila prepuštena sloboda da odlučuju o kriterijima koje je
pristupnik za radno mjesto učitelja engleskog, odnosno njemačkog
jezika dužan ispunjavati.
Dopuštamo da magistri primarnog obrazovanja imaju vrlo visoke
pedagoške kompetencije jer se studijski programi na učiteljskim
fakultetima uvelike oslanjaju na pedagoške, metodičke i didaktičke
kolegije, ali stoji i činjenica da svaki magistar edukacije engleskog
jezika i književnosti i magistar edukacije njemačkog jezika i
književnosti na diplomskom nastavničkom studiju također stekne
potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških kompetencija.
Očito je iz Nacrta, ali i iz postojećeg Zakona, da ne postoji
usklađenost visokoškolskog obrazovanja i tržišta rada, tj. da se pri
uvođenju zakonskih odredbi (vidi Pravilnik o izmjeni Pravilnika iz
2001.) nije vodilo računa o strukturi preddiplomskih i diplomskih
studija na visokoškolskim ustanovama u RH te je hotimice
zanemaren koncept razvoja stručnih i nastavničkih kompetencija na
kojima inzistiraju diplomski nastavnički studiji na svim gore
spomenutim hrvatskim sveučilištima.
Kada bi se u obzir uzelo ne samo pedagoške kompetencije već i
stručnost, uočilo bi se da se broj ECTS-bodova kojima su
zastupljeni stručni jezični kolegiji u jednom od petogodišnjih
diplomskih studijskih programa magistra primarnog obrazovanja
(odnosno „Integriranog preddiplomskog i diplomskog
petogodišnjeg sveučilišnog studija za školskoga učitelja/učiteljicu”,
kako glasi službeni naziv jednog od programa
http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php),
svodi na 58, kao i na 17 stručnih jezičnih kolegija, što u usporedbi
sa 180 ECTS-bodova koji se ostvaruju već na preddiplomskim
studijima na odsjecima engleskog jezika i književnosti i odsjecima
njemačkog jezika i književnosti čini nemjerljivu razliku.
Ovaj program i izrijekom navodi da je namijenjen izvođenju
nastave u nižim razredima osnovne škole (str. 15):
„Modul C – smjer strani jezik (Modul C1 – smjer engleski jezik ili
Modul C2 – smjer njemački jezik) koji studente dodatno
osposobljava za rano poučavanje djece mlađe školske dobi
stranom jeziku.”
Samim time naglašava se ograničenost kompetencija magistara
primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno njemačkim
jezikom i ograničenost njihove kompetencije za rad u višim
razredima osnovne škole.
Apsurdno je također da se u Nacrtu navodi i kako se u
osnovnoškolskoj nastavi može angažirati i osoba koja je završila
preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe
najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz
točke a) ovoga stavka, dok se isti uvjet ne nameće i osobama koji
su završili integrirane učiteljske ili specijalističke studije, iako se
također radi o očitoj diskriminaciji u razini stručnosti. Naime
prvostupnici pedagoške kompetencije i 60 ECTS-bodova iz
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
97
pedagoških, metodičkih i didaktičkih kolegija mogu steći i na
programima pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke izobrazbe
koji po opsegu i kvaliteti variraju od ustanove do ustanove (kao što
variraju i njihove cijene), na kojima se razini izobrazbe u stranom
jeziku posvećuje vrlo mala ili nikakva pozornost, pa smatramo da se
isti kriterij u razlikovanju stručnih kompetencija treba primijeniti i u
odnosu magistara edukacije engleskog odnosno njemačkog jezika i
magistra primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno
njemačkim jezikom.
Pravednije i, po našem mišljenju, smislenije rješenje jest da se u
Zakonu izrijekom ograniči razina pristupnikove kvalifikacije na
način da se u stavku (6) članka 27. tekst izmijeni na sljedeći način:
„Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati osoba koja je stekla potrebno pedagoško-psihološko-
metodičko obrazovanje od 60 ECTS-bodova (u daljnjemu tekstu:
pedagoške kompetencije) i:
a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste;
b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij
odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij
odgovarajuće vrste, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ovoga stavka. Ova osoba poslove učitelja predmetne nastave
može obavljati privremeno, a najviše do kraj tekuće školske
godine, Ravnatelj škole obvezan je u tom slučaju sklopiti
ugovor o radu na određeno vrijeme nakon čijeg je istjeka dužan
ponoviti natječaj za dotično radno mjesto;
c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj
ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka. Ova osoba poslove
učitelja predmetne nastave može obavljati privremeno, a
najviše do kraj tekuće školske godine, Ravnatelj škole obvezan
je u tom slučaju sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme
nakon čijeg je istjeka dužan ponoviti natječaj za dotično radno
mjesto.“
Iako je u samom uvodu Nacrta navedeno kako se te planirane
izmjene Zakona predlažu imajući na umu da Strategija obrazovanja,
kao ni Hrvatski kvalifikacijski okvir, još nije u potpunosti
osmišljena i donesena, inzistiranje na pogrešnoj praksi u ovom
zakonskom vakuumu samo bi nastavilo pogoršavati već kritičnu
situaciju u kojoj se događa to svojevrsno dupliciranje studijskih
programa i stvaranje nelojalne i nestručne konkurencije unutar
samih sveučilišta, ali i na tržištu rada.
Svjesni smo da je zanimanje učitelja već godinama suficitarno, dok
za nastavnicima stranih jezika, pogotovo engleskoga, postoji stalna
potražnja, pa se u okviru gore spomenutih izmjena pravilnika, a u
konačnici i Zakona, tražilo izlaz za mnoge učitelje i magistre
primarnog obrazovanja, no to ipak utječe na daljnje produbljivanje
kaosa u kvalifikacijama i kompetencijama naših budućih učitelja i
nastavnika.
Kao voditelji odsjekâ engleskog jezika i književnosti i voditelji
odsjeka za njemački jezik i književnost te sveučilišni nastavnici koji
obrazuju i na tržište rada šalju generacije i generacije vrijednih i
stručnih anglista i germanista, nastavnika i prevoditelja, osjećamo
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
98
obvezu uključiti se u ovu javnu raspravu i skrenuti pozornost
nadležnih tijela, ali i cijele javnosti, na postojeću zakonsku
nedosljednost i nedorečenost koja se ovim Nacrtom prijeti nastaviti.
U ovoj akciji imamo i punu podršku kolega s Odsjeka za engleski
jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu.
Molimo stoga da se naša opažanja i prijedlozi pozorno prouče,
stručno rasprave i unesu u Zakon.
Datum dostavljanja očitovanja
58. Brodsko-posavska županija
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Brodsko-posavska županija
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjena teritorijalnog načela u djelatnosti odgoja i obrazovanja
odnosno utvrđivanje kao osnivača regionalnu samoupravu (ne na
gradove i županije).
Obrazloženje: Omogućavanje svim učenicima dostupnost
obrazovanju ,pod jednakim uvjetima što se osobito odnosi na
slučajeve ne ulaganja u školske ustanove od strane lokalne
samouprave te shodno tome dolazi do narušavanja načela jednakosti
kao jedne od najviših vrednota Ustavnog poretka Republike
Hrvatske
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
99
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
- Članak 22.:Potrebno je navesti i Zakon o umjetničkom
obrazovanju iz razloga što se umjetničko obrazovanje na svim
razinama ostvaruje na temelju Nacionalnog kurikuluma.
- Članak.76.stavak 1.:Ne navodi se opravdanost podnošenja
zahtjeva što omogućava roditeljima i učenicima da svjesno bez
ikakvih argumenata i opravdanja podnose ovakve zahtjeve te se
time u velikoj mjeri dovodi u pitanje stručnost nastavnika.
- Članak 84.: Pedagoška mjera opomena pred isključenje trebala bi
se odnositi na školsku godinu u kojoj je izrečena jer se tijekom
cijelog obrazovanja stvara negativna predodžba o učeniku.
- čl.27 st.3 prijedlog je da se u isti članak uvrsti odredba po kojoj bi
izborni predmeti bili obvezni do kraja osnovne i/ili srednje škole za
sve učenike koji se za njih opredijele, a da učenik bira izborni
predmet na početku školske godine na kojoj se izborni predmet
uvodi u obrazovni sustav prema nastavnome planu i programu.
Obrazloženje: Nejasno je zašto učenik može prestati pohađati
izborni predmet tek uz pisani zahtjev roditelja i to najkasnije do
15.kolovoza tekuće godine za sljedeću školsku godinu , ako imamo
u vidu da je u istom čl.27 st.2 jasno određeno da učenik bira izborni
predmet ili izborne predmete na početku školske godine.
- Slijedeći prijedlog je da se u istom čl.27 st.3 Zakona na kraju
zadnje rečenice dodaju riječi „ ili aktivnošću u školi“ .
Pitanje: Da li u srednjoj školi učenik umjesto jednog izbornog
predmeta može izabrati drugi izborni predmet ili bi bilo bolje
zamijeniti ga nekom drugom aktivnošću?
- Čl. 72 st.5 glasi: „Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i
loše.“
Prijedlog je da se stavak 5. istog članka promijeni na način da se
riječ „dobro“ briše i umjesto nje da se upotrijebi riječ: „Primjereno“
- Obrazloženje: Mišljenja smo da bi bilo bolje umjesto izraza dobro
vladanje upotrijebiti izraz primjereno ( tako da bude u skladu s čim,
a prema hrvatskom jezičnom portalu) jer se DOBRO percipira kao
ocjena dobar (3), pa tu ocjenu roditelji nekih učenika , a posebno
odličnih i vrlo dobrih, teško prihvaćaju. Mišljenja smo iz svega
navedenoga da bi roditelji bolje percipirali ocjenu vladanja
PRIMJERENO nego DOBRO, a posebno jer su kriteriji za ocjene
vladanja po školama različiti.
-Čl.75 st.2 – Ovim člankom utvrđeno je trajanje dopunskoga rada
koje ne može biti kraće od 10 ni duže od 20 sati po nastavnome
predmetu.
Prijedlog je da se u isti članak uvrsti odredba kojom bi se jasno
definiralo trajanje dopunskoga rada. Kao kriterij po kojemu bi se
trajanje dopunskoga rada definiralo predlažemo da se uzme u obzir
broj sati tjedno po predmetu, npr. da predmeti kojima je nastavnim
planom određeno da im je satnica dva sata tjedno –predlaže se da
dopunski rad traje 10 sati, za predmete koji imaju tjednu satnicu 3
sata tjedno- predlažemo da dopunski rad traje 15 sati , a za
predmete koji imaju satnicu 3 i više saati tjedno- da dopunski rad
traje 20 sati.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
100
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopad 2014.
59.
Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split), Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel
Gomilica), Melita Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split), Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar
Juraj Bonači, Split)
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split)
Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel Gomilica)
Melita Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split)
Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar Juraj Bonači, Split)
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Predlažem izmjenu i dopunu nastavnih planova i programa odgoja i
školovanja učenika s teškoćama u razvoju, tj ispravak dokumenta iz
1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za naše učenike.
Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,
90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i
programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne
i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni
broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati
te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se
članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne
nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da
bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim
interesima i sklonostima.
Za sada učenici s teškoćama u razvoju koji se školuje u skladu s
nastavnim planom i programom osnovne škole, nisu u mogućnosti
birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim planovima i
programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju,
koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj
4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju umjerene
mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s lakom
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
101
mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u
razvoju (Narodne novine 59/1990).
Primjer iz prakse: Učenik s teškoćom u razvoju upisan u 1. razred
OŠ nakon opservacije bude smješten u posebni razredni odjel u
kojem još uvijek ima vjeronauk. Nakon što i tu ne polučuje
očekivani napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u
skupinu 7-11 godina, ali tada isti učenik gubi pravo na vjeronauk.
Primjereno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije
i autizma (Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996,
str. 39-40) osigurati mogućnost biranja izbornog nastavnog
predmeta.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja
60. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava
Ravnateljica: mr.sc. Tatjana Tarandek
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Članak 24. – produžiti vrijeme polaganja razlikovnih i dopunskih
ispita. Sve uvjete polaganja objasniti i definirati pravilnikom.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
102
Članak 28. – produljiti rok za donošenje školskog kurikuluma do
30. rujna
Članak 76. – odredba o preispitivanju ocjene s kojom učenik nije
zadovoljan. Preusmjeriti na polaganje ispita pred povjerenstvom. To
se odnosi i na ocjenu iz vladanja.
Članak 80. – detaljno definirati od kojih nastavnih sadržaja se
učenike može osloboditi
Članka 81. – uz učenike koje imaju status kategoriziranog sportaša
dodati i učenike s posebnim potrebama (komunikacijske prilagodbe,
duga bolnička liječenja i rehabilitacija, teže operacije,…)
Članak 105. – definirati tko plaća stjecanje pedagoških
kompetencija
PEDAGOŠKE MJERE
Izbacivanje mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupaka budući da u praksi nismo primijetili nikakve
pozitivne učinke.
Uvođenje mjere suspenzije – udaljavanje učenika s nastave na kraći
period.
Omogućiti RV, NV i ravnateljima da se mjere ne trebaju donositi
postupno, već prema težini prekršaja.
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI – plaćanje i izvođenje istih
uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad.
Definirati suradnju između više ministarstava - plaćanje zamjena u
centrima za odgoj i obrazovanje koji su pod MSPM.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
61. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
103
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
GRAD RIJEKA, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Načelna primjedba se odnosi da se ovim Zakonom ne rješavaju
gorući problemi i pitanja povezana s učenicima s teškoćama i
ostvarivanja njihovog prava na pomoćnika u nastavi, kao i
zasnivanje radnog odnosa pomoćnika u nastavi i financiranja
njihovog rada iz državnog proračuna
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Prilog obrascu: primjedba i prijedlog na članak 2. kojom se mijenja
članak 10. Zakona i primjedba i prijedlog na članak 26. kojom se
mijenja članak 99. Zakona
Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
primjedba na članak 2. prijedloga kojim se mijenja
članak 10. Zakona koji se odnosi na utvrđivanje mreže.
Predlažemo da se članak 2. prijedloga kojim se mijenja
članak 10. promijeni na način da glasi:
"Članak 2.
Članak 10. mijenja se i glasi:
(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje
područje planiraju osnivači i predlažu Ministarstvu.
(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača,
izrađuje prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga
Zakona za područje Republike Hrvatske.
(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske na prijedlog
Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske."
Obrazloženje:
Člankom 2. mijenja se članak 10. Zakona tako da propisuje
kako mrežu školskih ustanova planiraju osnivači, a mrežu
školskih ustanova za područje Republike Hrvatske donosi
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva
nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Međutim, nedostaje poveznica između osnivača i
Ministarstva odnosno temelj za utvrđivanje prijedloga
Ministarstva, te stoga predlažemo da se isti nadopuni na
način kako je navedeno bilo i do sada riješeno, da osnivač i
predlaže mrežu za svoje područje Ministarstvu.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
104
primjedba na članak 26. prijedloga kojim se mijenja
članak 99. Zakona kojim se propisuje zapošljavanje
osoba u posebnim slučajevima, i to:
1. da će ravnatelj omogućiti radniku, kada to zahtijevaju
potrebe, na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika,
rad na poslovima povezanim sa spomenutim potrebama
u školskoj ustanovi ili izvan nje. Za vrijeme rada na tim
poslovima, koji ne može trajati dulje od godinu dana,
škola može, ako su za to osigurana sredstva u
proračunu, zasnovati radni odnos ugovorom na
određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati
navedene osobe u njihovim redovitim poslovima. U
slučajevima iz st. 1. ovoga članka ministar, ravnatelj
školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se
uređuju međusobne obveze.
2. Stavkom 6. propisuje se da zbog ispunjavanja posebnih
potreba učenika školska ustanova može na prijedlog
osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-
obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili
stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni
nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.
Navedene osobe ne zapošljavaju se u skladu s
odredbama članka 107. Zakona koje propisuju način
zasnivanja radnoga odnosa radnika u školskim
ustanovama. Načine uključivanja i obavljanja poslova
pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih
posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati propisuje
ministar pravilnikom.
Predlažemo da se članak 26. prijedloga kojim se mijenja
članak 99. promijeni na način da glasi:
"Članak 26.
Članak 99. mijenja se i glasi:
(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj
ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u
odgojno-obrazovnome radu s učenicima kao i druge osobe
potrebne za rad školske ustanove.
(2) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih
ustanova iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar.
(3) Na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika,
ravnatelj će radniku, omogućiti rad u/ ili izvan školske
ustanove radi izvršenja određenog posla kojeg utvrđuje
ministar.
(4) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 3. ovoga članka,
koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može
zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s
osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 3. ovoga
članka na njegovim redovnim poslovima.
(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ministar,
ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum
kojim se uređuju međusobne obveze.
(6) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika školska
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
105
ustanova može uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-
obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno
komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji
odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.
(7) BRISAN
(8) Načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u
nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje
moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.“
Obrazloženje:
Tekst predloženog stavka 3. je nejasan te se predlaže da se
"nejasne i neodređene potrebe" zamijene s izvršavanjem
određenog posla kojeg utvrđuje ministar.
Također, u stavku 6. predlaže se brisanje riječi: "na
prijedlog osnivača". To je jedini slučaj gdje se spominje
osnivač kod zasnivanja radnog odnosa u školskim
ustanovama i ne prepoznajemo njezinu svrsishodnost.
Dakle, školska ustanova samostalno, kao i kod drugih
potreba za zasnivanjem radnog odnosa radi odvijanja
redovite nastave utvrđuje potrebu i zasniva radni odnos.
Ovdje se radi o potrebi za pomoćnikom učenika s
teškoćama u redovitoj nastavi koju upravo treba utvrditi
stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja
djeteta, ured državne uprave i stručni suradnici školske
ustanove. Dakle, osnivač nije uključen u utvrđivanje
potreba školskih ustanova za radnicima radi odvijanja
redovite nastave za učenike niti u jednom drugom slučaju.
Stoga ni po čemu nema potrebe da ga se spominje samo u
predmetnom slučaju. Samo predlaganje osnivača školskoj
ustanovi ne znači i financiranje tih potreba škole. Odnosno,
smatramo da navedeno predlaganje ima istovjetnu težinu
kao i davanje suglasnosti Ministarstva koja prema
dosadašnjoj praksi ne znači i financiranje tih potreba.
Također, predlažemo da se briše predloženi stavak 7. jer
ukoliko se ne primjenjuje odredba članka 107 Zakona,
ostaje nejasno za poslodavca – javnu školsku ustanovu na
koji način se zasniva radni odnos sa pomoćnikom u nastavi
u javnoj školskoj ustanovi. Dakle, smatramo da se na
navedene osobe treba primijeniti iste odredbe o zasnivanju
radnog odnosa koje se odnose i na druge radnike
uključujući i financiranje njihovih plaća iz državnog
proračuna. Ukoliko se stavak 7. ovoga članka zadrži u
Zakonu tada takav izuzetak treba i detaljnije urediti jer se
radi o zasnivanju radnog odnosa u javnim odgojno-
obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopad 2014. godine
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
106
62. Osnovna škola Ludbreg
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Osnovna škola Ludbreg
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Upitno je uvrstiti Godišnji plan i program rada škole na mrežnim
stranicama škole s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka
svih radnika- GPP je unutar školske ustanove, predložen i
predstavljen je svim organima škole. čl.9.
Neprihvatljivost usustavljivanja pedagoške mjere strogi ukor do
kraja osnovnoškolskog obrazovanja. čl. 21.
Važnost suradnje s roditeljima tijekom cijele školske godine – a ne
usmjerenost na nezadovoljstvo samo na kraju školske godine.
Pravilnik o ocjenjivanju, elementi i kriteriji - su osnova za
ocjenjivanje učenikova postignuća. Ocjenjuje se znanje, zalaganje i
sposobnosti učenika tijekom nastavne godine – o čemu ovisi to
zadovoljstvo na kraju školske godine. čl.18.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 9. – Članak 28. mijenja se: ''Školski kurikulum i godišnji
plan i program objavljuju se na mrežnoj stranici škole u skladu s
propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka''
Primjedba: u Školskom kurikulumu nije potrebno mijenjati stavke
vezane uz osobne podatke radnika, ali ako se Godišnji plan donese
do 30. rujna, te je kao takav važeći s obzirom na njegovo prethodno
donošenje (stručni organi škole) u drugačijoj formi, sadržaju
(vezano uz osobne podatke radnika) zašto ga potom moramo
izmjenjivati i takvog stavljati na mrežnu stranicu škole.
Godišnji plan i program rada škole mora ostati kao i dosada, kod
stručnog tima i uprave škole, a Školski kurikulum neka i dalje bude
obavezno objaviti na mrežnim stranicama škole.
Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
107
programa i školskog kurikuluma te su nastavni plan i program te
školski kurikulum svima vidljivi i dostupni, a Godišnji plan rada
škole je dokument koji nije potrebno posebno objavljivati radi
njegove specifičnosti i detaljnih podataka vezanih uz radnike škole.
Članak 21. Članak 84. mijenja se i glasi:
(2) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 1. ovoga članka
izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera strogoga ukora
vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i obrazovanja.
Primjedba: Cilj izricanja pedagoške mjere jest da se mjerama
pozitivno utječe na samoga učenika da se počne ponašati u skladu s
pravilima ponašanja. Pedagoška mjera ne smije biti izrečena sa
svrhom kažnjavanja već odgojnog djelovanja na učenika, da
promijeni svoje ponašanje i odnos prema radu.
U slučaju neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika
odgojno – obrazovnog rada iznad 20 školskih sati te trajnijeg
izbjegavanja školskih obveza dovodi se u pitanje svrsishodnost
kažnjavanja učenika strogim ukorom koji će trajati do kraja
osnovnoškolskog obrazovanja, jer će se tijekom tekuće ili iduće
školske godine ta situacija možda promijeniti.
Članak 18. Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz
pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od
završetka nastavne godine podnijeti zahtjev
učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred
povjerenstvom.
Primjedba: Učenik koji nije zadovoljan ocjenom, kao i njegov
roditelj tijekom nastave ali i tijekom cijele nastavne godine mogu
slobodno doći u školu na individualne razgovore s razrednicima i
predmetnim učiteljima te već prije završetka nastave svojim
zalaganjem i roditeljskim (učeničkim) obvezama mogu spriječiti
nezadovoljstvo na kraju nastavne godine. Temeljem Pravilnika o
ocjenjivanju, elementima i kriterijima ocjenjivanja, učenici i
roditelji su već na početku nastave obaviješteni o načinima i
postupcima vrednovanja i ocjenjivanja. Također, uvidom u ocjene
učenika u bilo kojem trenutku nastavne godine roditelji se mogu
usmjeriti na načine ocjenjivanja učenika i za vrijeme nastavnog
procesa te izraziti svoje nezadovoljstvo, a ne samo na kraju
nastavne godine. Međusobnom komunikacijom i suradnjom s
razrednim vijećem i predmetnim učiteljima može se izbjeći
navedeno pisanje zahtjeva na kraju nastavne godine
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
108
63. Hrvoje Turčinović
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrvoje Turčinović, prof.
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedbe se odnose na članak 17. nacrta prijedloga Zakona:
1. U točki 2 je rečeno da dopunski rad s učenicima iznosi „10-20
sati po nastavnom predmetu“. Ako bi se za svaki program odnosno
razred organizirala dopunska nastava postoji mogućnost da 1
profesor mora imati 4 razreda ili programa x 20 sati= 80 sati
dopunskog rada koji neće biti plaćen. Organizacijski odnosno
vremenski je to neostvarivo. Istodobno postoje predmeti u kojima
obično nema popravaka i koji su u povlaštenom položaju.
2. U članku nije navedeno plaćaju li se dopunski sati nastavnicima.
Ako se ne plaćaju nastavnik bi sam sebe „kažnjavao“, a ako bi se
plaćali stvarao bi sebi dodatnu zaradu. I jedno i drugo je nemoralno.
3. Popravni bi trebao ostati obavezno u dva roka jer učenici često
nisu svjesni svog objektivnog znanja te dođu na 1. rok izletnički, a
u novom prijedlogu mogli bi to napraviti u jedinom roku u 8.
mjesecu.
4. Učenici se mogu po dosadašnjem sistemu nakon završetka
nastave skoncentrirati na 1 ili 2 predmeta u kojem su poslani na
popravak pa imaju dovoljno mogućnosti i vremena ispraviti ocjenu
na dovoljan ili višu.
5. Zato smatram da prijedlog članka 17. nije utemeljen na praksi, da
ga je nemoguće provesti u srednjim školama gdje postoji veliki broj
popravaka i da će dovesti do smanjenja svijesti učenika o
uspješnosti učenja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
109
Primjedba na članak 21. točka 6.
Nije jasno definicija „teškog nasilničkog ponašanja“. Utvrđuje li to
sud ili Nastavničko vijeće. Takvo ponašanje učenika se može
dogoditi u afektu, bez ili s predumišljajem te je potrebno za ovakvu
definiciju ostaviti mogućnost prilagodbe konkretnoj situaciji.
Molim Vas da razmotrite ove primjedbe.
Unaprijed zahvaljujem.
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
64. Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za
društvene djelatnosti
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 4.
Prijedlog: da se u cijelosti odnosi samo na srednjoškolske ustanove,
Stavke 5. i 6. u praksi je nemoguće realizirati, budući je broj
razrednih odjela i broj učenika po programima utvrđen, a svjedoci
smo da srednjoškolske ustanove, odnosno nastavnička vijeća veoma
rijetko donose takove odluke, pridržavajući se odredbi propisanog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
110
pedagoškog standarda.
Predlaže se da stavak 7. bude sastavni dio stavka 1.
Stavak 9. precizirati na način da se jasno utvrdi da se radi o upisu
programa kojeg je učenik upisao prije prekida srednjeg
obrazovanja.
Čl. 12. umjesto „suradnje“ predviđa provođenje rasprave na tijelima
škole. Stoga nije jasno je li provedena rasprava i obvezuje tijela u
čijoj nadležnosti je donošenje etičkog kodeksa odnosno kućnog
reda. Stoga se predlaže isto precizirati.
Čl.24. predlaže se pobliže utvrditi čime (kojim dokumentom)
osnivač dokazuje da je osigurao sredstva za početak rada te na način
njihova pribavljanja.
Čl. 26. stavak 3. nije jasno navedeno o kojim potrebama se radi,
stoga se predlaže iste navesti.
Čl. 39. stavak 3. predlaže se brisati, budući je čl.31. taksativno
navedeno tko može biti imenovan za ravnatelja školske ustanove.
Datum dostavljanja očitovanja
65. Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
111
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Prijedlozi na pojedine odredbe s obrazloženjem
1. Članak 84. , stavak 4.
Pedagoške mjere opomena, ukor, opomena pred isključenje i
isključenje izriču se i vrijede za školsku godinu u kojoj su izrečene.
OBRAZLOŽENJE
Smatramo da bi svaka školska godina trebala biti novi početak i
nova prilika srednjoškolcu da promjeni svoj odnos prema školskim
obvezama i dužnostima i da je prenošenje opomene pred isključenje
preoštra mjera, te da bi veliki broj učenika došao u situaciju da bude
isključen iz škole uz pravo polaganja razrednog ispita.
Članak84. Stavak 7.
Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće,
strogog ukora nastavničko vijeće, ................a isključenje iz škole
ravnatelj uz prethodnu suglasnost nastavničkog vijeća.
OBRAZLOŽENJE
Prijedlog se odnosi na pedagošku mjeru isključenja koju donosi
ravnatelj škole. Smatramo da je prevelika odgovornost i pritisak na
jednoj osobi i da bi taj dio stavka trebao glasiti : „ ......, a isključenje
iz škole izriče ravnatelj uz prethodnu suglasnost nastavničkog
vijeća.
Datum dostavljanja očitovanja Dubrovnik, 3. listopada 2014. godine
66. XV. gimnazija, Zagreb
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
XV. gimnazija, Zagreb
Josip Harcet, ravnatelj
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
112
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Mišljenja smo da bi se trebali odvojiti Zakon o osnovnoškolskom i
srednjoškolskom obrazovanju. Osnovnoškolsko obrazovanje u
Republici Hrvatskoj je obavezno dok srednjoškolsko nije, stoga je
teško uskladiti članke Zakona koji bi zadovoljili i jedan i drugi
stupanj obrazovanja. Također bi se mogli donijeti različiti zakoni za
srednjoškolsko obrazovanje u ovisnosti o vrsti obrazovnog
programa koje škole provode, npr. Zakon o gimnazijama, zbog
posebnosti obrazovnog programa koji se provodi u gimnazijama.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U članak 10. Nacrta koji govori o članku 30.a Zakona prijedlog koji
je iznesen za našu školu je gotovo ne izvediv. Naime naši učenici u
oba programa IBMYP i IBDP već imaju puni broj nastavnih sati i
obavezne vannastavne aktivnosti te bi ovakav prijedlog značio
dodatno opterećenje od barem 4 sata tjedno što je u direktnoj
koliziji sa člankom 51. Zakona. Mi predlažemo da se u članku 30.a
ne dodaje prijedlog iz članka 10. Nacrta već da se na kraju doda
sljedeći stavak:
[4] „Međunarodni nastavni plan i program provodi se prema
posebnom pravilniku kojeg donosi ministar.“
Naime na taj bi se način moglo donijeti više pravilnika za različite
međunarodne programe, a i napraviti razlike unutar jednog
međunarodnog programa u ovisnosti o stupnju izvođenja
obrazovanja. Programi međunarodne mature koje izvodi naša škola
(IBMYP i IBDP) bitno se razlikuju od naših obrazovnih programa
te redovito prolaze određene promjene. Mišljenja smo da je takve
redovite promjene lakše pratiti promjenama pravilnika nego li
mijenjati članke zakona.
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
67. OŠ Petra Preradovića Pitomača, aktivi predmetne nastave
D O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
113
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
OŠ Petra Preradovića Pitomača
Aktivi predmetne nastave
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Članak 17. Protiv održavanja dopunske nastave za učenike s
negativnim ocjenama nakon završetka nastave.
Obrazloženje: Učenici u redovnoj nastavi imaju dopunsku nastavu
na kojoj mogu nadoknaditi gradivo. Ovako bi samo izbjegavali te
sate.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja
68. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, dekan
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
114
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
S obzirom na važnost temeljnog Zakona, rok javne rasprave je
veoma kratak.
Razdoblje za javnu raspravu nije prilagođeno vremeniku interesnih
skupina (početak školske godine te završetak i početak akademske
godine).
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba na članak 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.
postojećeg Zakona.
Predloženim rješenjem ignorira se činjenica da su temeljni model
obrazovanja nastavnika predmetne nastave za osnovne i srednje
škole studiji nastavničkog usmjerenja (magistar edukacije
određenog nastavnog predmeta ili profesor nastave određenog
predmeta).
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona osobama koje su
završile nastavničko usmjerenje čak se i formalno onemogućava
prijava na natječaj jer im nije moguće izdati potvrdnicu o 60 ECTS
bodova iz područja pedagoških kompetencija.
Pedagoško-psihološko-metodičko obrazovanje koncipirano je kao
oblik obrazovanja nastavnika kojim se pokrivaju posebni uvjeti –
obrazovanje nastavnika za struke koje nemaju nastavnička
usmjerenja. Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona
model obrazovanja nastavnika koncipiran za posebne uvjete postaje
jedini model koji se u prijedlogu Zakona može prepoznati.
Prijedlog članka 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6.
postojećeg Zakona.
„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati:
a) osoba koja je završila studijski program nastavničkog usmjerenja
odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog
sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveučilišnog studija.
b) osoba koja je završila studijski program odgovarajuće vrste na
razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i stekla potrebne
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.
c) osoba koja je završila diplomski specijalistički studij
odgovarajuće vrste i stekla potrebne pedagoške kompetencije na
razini 60 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ili b) ovoga stavka.
d) osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij
na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i stekla potrebne
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a), b) ili c) ovoga stavka.“
Prijedlog članka 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 7.
postojećeg Zakona.
„(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može
obavljati:
a) osoba koja je završila studijski program nastavničkog usmjerenja
odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
115
sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveučilišnog studija.
b) osoba koja je završila studijski program odgovarajuće vrste na
razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i stekla potrebne
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.
c) osoba koja je završila diplomski specijalistički studij
odgovarajuće vrste i stekla potrebne pedagoške kompetencije na
razini 60 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ili b) ovoga stavka.“
Datum dostavljanja očitovanja 3.10.2014.
69. Društvo za strukovno obrazovanje
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Društvo za strukovno obrazovanje
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
116
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Prijedlog izmjene i dopune članka 126.
Članak 126. mijenja se i glasi:
„1) Za ravnatelja osnovne škole i gimnazije može biti imenovana
osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na
radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnoga suradnika u
školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može
biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij
ili
c) diplomski specijalistički stručni studij ili
d) četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je
stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim
propisima.
2) Za ravnatelja strukovne, umjetničke i mješovite srednje škole
može biti imenovana osoba koja je završila sveučilišni
diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili diplomski specijalistički stručni studij ili
četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena
visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima
odgovarajućeg smjera koji omogućava izvođenje najmanje
jednog dijela posebnog strukovnog dijela jednog od
kurikuluma koji se izvode u školskoj ustanovi u kojoj se
natječe za ravnatelja odnosno može obavljati poslove učitelja
stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i
plesnom školovanju
3) Ispunjava ostale uvjete propisane člankom 105. ovoga zakona
uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj
ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja
4) Ima najmanje 8 godina radnog iskustva od čega najmanje 5
godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim
ustanovama.
(2) Osim osoba koje su završile neki od studija iz stavka 1. ovoga
članka, za ravnatelja osnovne škole može biti imenovana i osoba
koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij za učitelja ili stručni četverogodišnji studij za učitelje
kojim se stječe 240 ECTS bodova.“
Obrazloženje:
Članku 125. st. 1. i 2. Zakona propisuje:
(1) Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove.
(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad
školske ustanove.
Kako bi u potpunosti udovoljili navedenome zakonskom određenju
iz čl. 125. mišljenja smo da ravnatelj strukovne, umjetničke
odnosno mješovite škole, da bi mogao biti stručni voditelj školske
ustanove mora poznavati najmanje jednu struku koja se provodi u
ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja. Zbog specifičnosti i
zahtjevnosti strukovnoga obrazovanja nije dovoljno da ravnatelj
škole poznaje samo odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
117
već je nužno da, kao stručni voditelj koji je istovremeno odgovoran
i za stručni rad škole, dobro poznaje i najmanje jednu od struka za
koju se obrazuju učenici u njegovoj školi. To posebno dolazi do
izražaja u izradi razvojnih planova škole u dijelu stvaranja uvjeta za
potpuno i kvalitetno obrazovanje učenika za pojedine strukovne
kvalifikacije. Napominjemo i važnost poznavanja struke za izradu
valjanih analiza i praćenje trendova tržišta rada, kod razgovora s
poslodavcima o mogućoj provedbi dijela ili cjelovite praktične
nastave i vježbi kod njih, kod prepoznavanja odgovarajućih
sredstava, opreme i alata potrebnih za cjelovito stjecanje učeničkih
vještina propisanih standardom kvalifikacije, kod zaduživanja
nastavnika za provedbu pojedinih dijelove kurikuluma, kod
praćenja nastavnika u njihovu izvršenju dodijeljenih im nastavnih
procesa, i sl.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
70. Tanja Gradečak-Erdeljić
O Č I T O V A N J E
za internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić, voditeljica Odsjeka za
engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku4
4 Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu podržao je prilog javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je u ime institucije 04.10.2014. predala izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić, voditeljica Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
118
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
U Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
zanemaruje se razlika u razini stručnosti između diplomiranih
anglista i germanista nastavničkog usmjerenja i diplomiranih
učitelja razredne nastave s pojačanim engleskim i njemačkim
jezikom.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem U svezi s člankom 27. Nacrta:
U članku 105., stavak (6) postojećeg Zakona stoji:
Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati
osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova i ima potrebno
pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se
stječe 60 ECTS-bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške
kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila
diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste.
U Nacrtu, str. 5, stoji:
„Zakonom nisu na jasan način propisane odredbe tko sve može u
osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave. S tim u
svezi, Zakonom o izmjenama i dopunama na jasniji će se način
propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi
obavljati poslove učitelja predmetne nastave.“
te se u članku 27. Navodi:
U članku 105., stavak 6 mijenja se i glasi:
„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati osoba koja je stekla potrebno pedagoško-psihološko-
metodičko obrazovanje od 60 ECTS-bodova (u daljnjemu tekstu:
pedagoške kompetencije) i:
a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili
integrirani preddiplomski i diplomski studij odgovarajuće vrste ili
diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste
b) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne
javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“
Tom se izmjenom postojećeg Zakona izravno utječe na mogućnost
zapošljavanja diplomiranih magistara edukacije engleskog jezika i
književnosti svih odsjeka i odjela engleskog jezika i književnosti u
Republici Hrvatskoj (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odjel za engleski jezik
Sveučilišta u Zadru) kao i diplomiranih magistara edukacije
njemačkog jezika i književnosti te ih se dovodi u neravnopravan
položaj u odnosu na diplomirane magistre primarnog obrazovanja s
pojačanim programima iz engleskog i njemačkog jezika.
U Nacrtu su u prvi plan stavljene formalne izmjene pedagoške i
didaktičko-metodičke kompetencije učitelja u osnovnim školama
(potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških, didaktičkih i
metodičkih sveučilišnih kolegija), dok se razina jezične izobrazbe i
stručnosti zanemaruje time što se izjednačava zastupljenost stručnih
kolegija s jezičnim, književnim i kulturološkim sadržajima u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
119
programima diplomskih sveučilišnih, integriranih preddiplomskih i
diplomskih i specijalističkih stručnih studija na filozofskim i
učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj.
Dopuštamo da to možda u pojedinim strukama nije relevantno, ali
mišljenja smo i da pojačani programi njemačkog i hrvatskog jezika,
povijesti i informatike na učiteljskim fakultetima također odudaraju
od razine stručnosti koja se nudi na diplomskim sveučilišnim
studijima u RH, tako da slučaj s engleskim i njemačkim kao stranim
jezicima nikako nije usamljen.
Taj se trend izjednačavanja kompetencija može uočiti od uvođenja
Pravilnika o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-
psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom
školstvu od 11. 6. 2001., čiji članak 7.a kaže:
“Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj
školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv
diplomirani učitelj razredne nastave odnosno stručni naziv
diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može
izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta
u osnovnoj školi.”
Taj je Pravilnik godinama korišten kao slobodna interpretacija
Zakona, kako od strane zakonodavca tako i od strane ravnatelja,
čime je postupno omogućeno da učitelji s pojačanim engleskim ili
njemačkim jezikom drže nastavu ne samo u nižim već i u višim
razredima osnovne škole. Učitelji s pojačanim engleskim ili
njemačkim jezikom tako su u sve većem broju zapošljavani u višim
razredima osnovne škole, dok se događalo da magistri edukacije
engleskog ili njemačkog jezika i književnosti dobivaju nastavu u
nižim razredima, čime je došlo do stvaranja potpunog kaosa u
sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenjem novog Zakona
nastavilo bi se s potiranjem kriterija stručnosti te bi ravnateljima
škola bila prepuštena sloboda da odlučuju o kriterijima koje je
pristupnik za radno mjesto učitelja engleskog, odnosno njemačkog
jezika dužan ispunjavati.
Dopuštamo da magistri primarnog obrazovanja imaju vrlo visoke
pedagoške kompetencije jer se studijski programi na učiteljskim
fakultetima uvelike oslanjaju na pedagoške, metodičke i didaktičke
kolegije, ali stoji i činjenica da svaki magistar edukacije engleskog
jezika i književnosti i magistar edukacije njemačkog jezika i
književnosti na diplomskom nastavničkom studiju također stekne
potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških kompetencija.
Očito je iz Nacrta, ali i iz postojećeg Zakona, da ne postoji
usklađenost visokoškolskog obrazovanja i tržišta rada, tj. da se pri
uvođenju zakonskih odredbi (vidi Pravilnik o izmjeni Pravilnika iz
2001.) nije vodilo računa o strukturi preddiplomskih i diplomskih
studija na visokoškolskim ustanovama u RH te je hotimice
zanemaren koncept razvoja stručnih i nastavničkih kompetencija na
kojima inzistiraju diplomski nastavnički studiji na svim gore
spomenutim hrvatskim sveučilištima.
Kada bi se u obzir uzelo ne samo pedagoške kompetencije već i
stručnost, uočilo bi se da se broj ECTS-bodova kojima su
zastupljeni stručni jezični kolegiji u jednom od petogodišnjih
diplomskih studijskih programa magistra primarnog obrazovanja
(odnosno „Integriranog preddiplomskog i diplomskog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
120
petogodišnjeg sveučilišnog studija za školskoga učitelja/učiteljicu”,
kako glasi službeni naziv jednog od programa
http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php),
svodi na 58, kao i na 17 stručnih jezičnih kolegija, što u usporedbi
sa 180 ECTS-bodova koji se ostvaruju već na preddiplomskim
studijima na odsjecima engleskog jezika i književnosti i odsjecima
njemačkog jezika i književnosti čini nemjerljivu razliku.
Ovaj program i izrijekom navodi da je namijenjen izvođenju
nastave u nižim razredima osnovne škole (str. 15):
„Modul C – smjer strani jezik (Modul C1 – smjer engleski jezik ili
Modul C2 – smjer njemački jezik) koji studente dodatno
osposobljava za rano poučavanje djece mlađe školske dobi
stranom jeziku.”
Samim time naglašava se ograničenost kompetencija magistara
primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno njemačkim
jezikom i ograničenost njihove kompetencije za rad u višim
razredima osnovne škole.
Apsurdno je također da se u Nacrtu navodi i kako se u
osnovnoškolskoj nastavi može angažirati i osoba koja je završila
preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe
najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz
točke a) ovoga stavka, dok se isti uvjet ne nameće i osobama koji
su završili integrirane učiteljske ili specijalističke studije, iako se
također radi o očitoj diskriminaciji u razini stručnosti. Naime
prvostupnici pedagoške kompetencije i 60 ECTS-bodova iz
pedagoških, metodičkih i didaktičkih kolegija mogu steći i na
programima pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke izobrazbe
koji po opsegu i kvaliteti variraju od ustanove do ustanove (kao što
variraju i njihove cijene), na kojima se razini izobrazbe u stranom
jeziku posvećuje vrlo mala ili nikakva pozornost, pa smatramo da se
isti kriterij u razlikovanju stručnih kompetencija treba primijeniti i u
odnosu magistara edukacije engleskog odnosno njemačkog jezika i
magistra primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno
njemačkim jezikom.
Pravednije i, po našem mišljenju, smislenije rješenje jest da se u
Zakonu izrijekom ograniči razina pristupnikove kvalifikacije na
način da se u stavku (6) članka 27. tekst izmijeni na sljedeći način:
„Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati osoba koja je stekla potrebno pedagoško-psihološko-
metodičko obrazovanje od 60 ECTS-bodova (u daljnjemu tekstu:
pedagoške kompetencije) i:
a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste;
b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij
odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij
odgovarajuće vrste, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ovoga stavka. Ova osoba poslove učitelja predmetne nastave
može obavljati privremeno, a najviše do kraj tekuće školske
godine, Ravnatelj škole obvezan je u tom slučaju sklopiti
ugovor o radu na određeno vrijeme nakon čijeg je isteka dužan
ponoviti natječaj za dotično radno mjesto;
c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
121
kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj
ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka. Ova osoba poslove
učitelja predmetne nastave može obavljati privremeno, a
najviše do kraj tekuće školske godine, Ravnatelj škole obvezan
je u tom slučaju sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme
nakon čijeg je isteka dužan ponoviti natječaj za dotično radno
mjesto.“
Iako je u samom uvodu Nacrta navedeno kako se te planirane
izmjene Zakona predlažu imajući na umu da Strategija obrazovanja,
kao ni Hrvatski kvalifikacijski okvir, još nije u potpunosti
osmišljena i donesena, inzistiranje na pogrešnoj praksi u ovom
zakonskom vakuumu samo bi nastavilo pogoršavati već kritičnu
situaciju u kojoj se događa to svojevrsno dupliciranje studijskih
programa i stvaranje nelojalne i nestručne konkurencije unutar
samih sveučilišta, ali i na tržištu rada.
Svjesni smo da je zanimanje učitelja već godinama suficitarno, dok
za nastavnicima stranih jezika, pogotovo engleskoga, postoji stalna
potražnja, pa se u okviru gore spomenutih izmjena pravilnika, a u
konačnici i Zakona, tražilo izlaz za mnoge učitelje i magistre
primarnog obrazovanja, no to ipak utječe na daljnje produbljivanje
kaosa u kvalifikacijama i kompetencijama naših budućih učitelja i
nastavnika.
Kao voditelji odsjekâ engleskog jezika i književnosti i voditelji
odsjeka za njemački jezik i književnost te sveučilišni nastavnici koji
obrazuju i na tržište rada šalju generacije i generacije vrijednih i
stručnih anglista i germanista, nastavnika i prevoditelja, osjećamo
obvezu uključiti se u ovu javnu raspravu i skrenuti pozornost
nadležnih tijela, ali i cijele javnosti, na postojeću zakonsku
nedosljednost i nedorečenost koja se ovim Nacrtom prijeti nastaviti.
Molimo stoga da se naša opažanja i prijedlozi pozorno prouče,
stručno rasprave i unesu u Zakon.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
71. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
122
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata
zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prihvaćamo promjene članaka koji su usuglašeni na sastancima
Radne skupine za izradu nacrta prijedloga izmjena Zakona, a
odnose se na točke Zakona o odgoju i obrazovanju: 9., 10., 22., 23.,
24.,25., 27., 28., 30.a., 53., 58., 65.a. ,66., 69., 73., 76., 78., 79., 84.,
86., 90., 92., 94., 106., 110., 138, 140., 149. Prihvaćamo i naknadno
uvrštene izmjene članaka, koji nisu bili usuglašeni na Radnoj
skupini: 99., 130.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlažemo:
Članak 75. Nema jedinstvenog stava o uvođenju produžne nastave
u srednje škole. Ukoliko će produžna nastava postati obvezna,
potrebno je utvrditi i način vrednovanja tog rada kao prekovremeni
rad. S obzirom da nije moguće na početku školske godine
predvidjeti potrebu za održavanjem poružne nastave, tako produžna
nastava ne može biti sastavni dio Rješenja o tjednom zaduženju
nastavnika za tekuću školsku godinu.
Članak 84. Smatramo kako je potrebno uvesti i pedagošku mjeru
"kratkotrajna suspenzija", kojom bi se ograničilo pohađanje nastave
učenicima koji su počinili ozbiljnije prekršaje sve do sastanka s
roditeljima ili centrima socijalne skrbi.
Smatramo kako bi trebalo utvrditi donošenje
pedagoških mjera u odnosu na težinu prekršaja, a ne
da se one obvezno donose redom, tzv. postupnost.
Članak 105. st.15. Treba izmijeniti na način da se u tekst nakon
riječi obrazovanja doda "te okvirni program za stjecanje pedagoških
kompetencija".
Obrazloženje: smatramo kako je važno da ministar propiše
okvirni program za stjecanje pedagoških kompetencija, a ne
da to bude prepušteno jedino onima koji ih provode. U
sadašnjem ZOiO jedino što je za stjecanje pedagoških
kompetencija propisano jest 60 ECTS bodova. To dovodi
da neujednačenosti programa stjecanja pedagoških
kompetencija.
U Sindikatu smatramo i da bi plaćanje programa stjecanja
pedagoških kompetencija trebalo biti obveza države, s
obzirom da država propisuje obvezu stjecanja dodatnih
kompetencija. Država je to plaćala od 1997. temeljem
Odluke ministrice Vokić, pa sve do 2013. kada je ta odluka
ministrice Vokić stavljena van snage.
Članak 107. Smatramo kako se mora propisati obveza ravnatelja da
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
123
zaposli osobu koja je upućena od strane Zajedničke prosudbene
komisije za zbrinjavanje zaposlenika.
Obrazloženje: Sadašnje rješenje u Zakonu jest da
ravnatelj ima obvezu napisati obrazloženje zašto nije
zaposlio osobu upućenu od Komisije za zbrinjavanje.
Nakon toga ravnatelji raspisuju natječaj i zapošljavaju
po sistemu "dragi barba Luka,", a raspoređeni radnik
ostaje i dalje višak. Time se na neki način potiče
ravnatelje da postupaju suprotno Zakonu i kolektivnom
u g o v o r u .
Članak 108. Smatramo kako se rok u kojem pripravnik mora
položiti stručni ispit ukoliko je bio spriječen zbog privremene
nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta,
odnosno drugog opravdanog razloga, mora produžiti za onoliko
vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, odnosno
drugi opravdani razlozi.
Obrazloženje: Jednako tako je riješeno za državne
službenike u Zakonu o državnim službenicima.
Smatramo to izuzetno važnim jer ti radnici u
slučaju rodiljnog ili roditeljskog dopusta, kao i u
slučaju privremene nesposobnosti za rad mogu
trajno izgubiti pravo na polaganje stručnih ispita
Članak 117. Smatramo kako treba izbrisati članak 117. ili u
prijelaznim odredbama utvrditi kako će se primjenjivati od 31.
prosinca 2016. godine, kako je to predviđeno za licenciranje
ravnatelja.
Datum dostavljanja očitovanja
72. XV. gimnazija
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
124
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
XV. gimnazija, Zagreb
Josip Harcet, ravnatelj
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Izricanje pedagoških mjera sprečavanja bi trebalo vratiti u okvire
pedagoškog postupka. One se ne bi trebale voditi kao upravni
postupak koji je izuzetno dug proces. Sama škola nema dovoljno
educiranih radnika da ga brzo provede, što i je sam cilj pedagoške
mjere sprečavanja.
Pohvalili bismo inicijativu da se teške pedagoške mjere sprečavanja
ne izriču samo za tekuću školsku godinu već do kraja
osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1. Predlažemo da se u članku11. Zakona, stavku (3) doda
alineja 4. mješovite škole. Naime ima škola koje provode i
po dva obrazovna programa.
2. Članak 4. Nacrta koji mijenja članak 23. Zakona, u stavku
(7) nejasno je što znači iz jednog mjesta u drugo. Naime
ako učenik koji pohađa srednju školu u Zagrebu, njegova
obitelj preseli se iz npr. Zaprešića u Sveti Ivan Zelina, ima
li učenik pravo preseljenja iz jedne gimnazije u drugu u
Gradu Zagrebu? Predlažemo da se preciznije definira
prelazak u drugo mjesto zbog statusa većih gradova s više
škola koje provode isti obrazovni program. Također da se
regulira i pitanje naših povratnika i da li je potrebno da se
oni upišu direktno u školu/program po njihovom izboru ili
da im se prelazak odobri u školu ovisnosti o njihovom
uspjehu u stranom obrazovnom sustavu jer neki obrazovni
programi su neusporedivi.
3. U članku 14. Nacrta koji se odnosi na članak 66. Zakona
molimo definirati “teško nasilničko ponašanje“ jer toga
nema niti u jednom drugom zakonu. Da li učenik mora biti
osuđen ili mu mora bit izrečena mjera zbog nasilničkog
ponašanja od strane nadležnog suda? Što u slučaju nasilja
na Internetu?
4. U članku 17. Nacrta predlažemo da za srednje škole ne
primjenjuju stavci (1), (2), (3) i (4). Provoditi dopunski rad
u vrijeme provođenja ispita Državne mature predstavlja
veliki logistički problem za mnoge škole, a i nastavnik koji
izvodi dopunski rad mogao bi biti pod velikim pritiskom
poradi svoje odluke na kraju istog.
5. U članak 18. Nacrta koji se odnosi na članak 76. Zakona u
stavku (3) nije donesen vremenski rok u kojem
povjerenstvo mora ispitati učenika iako to mora biti vrlo
brzo da bi se za učenika za kojeg je povjerenstvo zaključilo
negativnu ocjenu mogao organizirati dopunski rad. Mislimo
da to ne bi trebalo odrediti Statutom škola već bi se trebalo
odrediti samim Zakonom.
6. U članku 21. Nacrta koji se odnosi na članak 84. Zakona
vjerujemo da je u stavku (8) greškom nakon riječi mjere
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
125
ispuštena riječ „isključenja“.
Datum dostavljanja očitovanja 03.10.2014.
73. Pučki pravobranitelj
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Pučki pravobranitelj
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije tijekom
proteklih smo godina postupali i po pritužbama zbog diskriminacije
na koju su pritužitelji ukazivali pozivajući se i na odredbe Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Također smo
Vam uputili i određene preporuke zbog osnovane sumnje na
diskriminaciju do koje je došlo zbog nedonošenja provedbenih
propisa za njegovu provedbu. Stoga, podržavajući inicijativu za
izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i
srednjim školama, podsjećamo na preporuke i mišljenja koja smo
Vam do sada, a vezano uz predmetnu tematiku, dostavljali.
Iščitavanjem predloženog Zakona uočili smo kako se u pojedinim
odredbama koriste teško razumljive stipulacije koje ostavljaju
prostora različitim tumačenjima. Stoga predlažemo, prije
upućivanja u zakonodavnu proceduru, dodatno uređivanje teksta
Zakona.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
126
Prije usvajanja zakonske odredbe članka 14. predlažemo dodatno
konzultirati stručnjake koji će kroz svoju ekspertizu anticipirati
posljedice izricanja predložene pedagoške mjere isključenja učenika
iz škole zbog teškog nasilničkog ponašanja.
Naime, isključivanjem učenika iz škole na neki način prestaje svaki
odgojni utjecaj škole, pa i šire zajednice, na njega te je, stječe se
dojam, još više prepušten razvijanju neželjenih poremećaja u
ponašanju. Kako je jedna od uloga odgojno-obrazovnog sustava i
odgoj učenika, trebalo bi razmisliti o pružanju individualne i
koncentrirane podrške koja će, uz angažman dostupnih stručnih
službi, doprinijeti njegovom vraćanju u okvire društveno
prihvatljivog ponašanja.
Posebno podržavamo izmjenu stavka 16. članka 105. kojom će se,
vezano uz propisivanje uvjeta za obavljanje poslove tajnika škole,
izvršiti usklađivanje sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja,
te će na poslovima tajnika školske ustanove moći raditi i osobe sa
završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem javne
uprave koje će sukladno razini stečenog obrazovanja dobiti
odgovarajući koeficijent za izračun plaće.
Također ukazujemo na potrebu usklađivanja stručnih uvjeta za
pojedina radna mjesta u sustavu osnovnog i srednjoškolskog
obrazovanja sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju, HKO, Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i
akademskom stupnju
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Članak 2.
Kako je obrazovanje jedna od javnih službi Republike Hrvatske
koje se temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike
prema njihovim sposobnostima, mišljenja smo kako Ministarstvo,
kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove
obrazovanja, mora biti aktivno involvirano u planiranje i uspostavu
mreže školskih ustanova.
Iz odredbe članka 2. kako je predložena ne vidi se poveznica
između planova koje usvajaju pojedini osnivači školskih ustanova
(stavak 1.) i konačnog prijedloga mreže kojeg vladi podnosi
Ministarstvo (stavak 2.) Stoga je prihvatljivija stipulacija sadašnjeg
članka 10. Zakona.
Članak 3.
Skrećemo pozornost kako je Zakonom o suzbijanju diskriminacije
ista zabranjena temeljem 17 diskriminacijskih osnova, među kojima
je i dob. S druge strane, definicija djeteta u hrvatskom
zakonodavstvu jednaka je onoj u Konvenciji o pravima djeteta, što
znači da se svaka osoba smatra djetetom do 18. godina kada postaje
punoljetna i stječe pravnu sposobnost. Stoga, iako primarno nije u
našoj, već u nadležnosti pravobraniteljice za djecu, smatramo
neopravdanim različito tretiranje maloljetnika do osamnaest godina
života vezano uz pravo na upis u 1. razred srednje škole.
U skladu s navedenim predlažemo da stavci 1. i 2. navedenog
članka glase:
„(1) Redoviti učenici upisuju se u prvi razred srednje škole u dobi
do 18 godina.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uz odobrenje Ministarstva u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
127
prvi razred srednje škole može se upisati i učenik stariji od 18
godina.“
Vezano uz stavak 3. navedenog članka naglašavamo kako je, radi
pravovremenog određivanja pravila i jednake dostupnosti unaprijed
poznatih relevantnih informacija (a čime se isključuje i mogućnost
ikakve improvizacije koja može dovesti i do diskriminacije)
slučajeve kada se upisi u srednje škole ne provode putem NISpuSŠ
potrebno unaprijed propisati i to samim Zakonom ili pravovremeno
donesenim podzakonskim aktom.
Stavci 5. i 6. navedenog članka međusobno su neujednačeni te ih je
potrebno uzročno-posljedično povezati. Ukoliko je intencija
predlagača da odluku o strukturi razrednih odjela i broju učenika po
programima ministar utvrđuje na temelju prijedloga osnivača
školske ustavnove, to u Zakonu treba izrijekom biti napisano.
Članak 5.
U stavku 2. navedenog članka predlažemo pravo nastavka
školovanja u statusu redovnog učenika vezati uz dob potencijalnog
učenika, a ne uz protok vremena od trenutka stjecanja niže spreme
ili završetka trogodišnjeg obrazovnog programa.
Na taj način će se kriterij za nastavak školovanja u statusu redovnog
učenika ujednačiti s kriterijima propisanim za upis u srednju školu u
statusu redovnog učenika.
Primjerice, stavak 2. može glasiti:
„Učenik iz stavka 1. ovog članka, kao i učenik koji je završio
obrazovni program u trajanju od tri godine može do 21. godine
života nastaviti školovanje u statusu redovitog učenika.“
Na taj bi način svi učenici koji su stjecanjem niže spreme u vrlo
mladoj dobi odustali od daljnjeg školovanja, uz uvažavanje
dinamike psiho-socijalnog sazrijevanja mlade osobe, bili dovedeni
u usporedivu situaciju.
Članak 18.
Vezano uz stavak 5. navedenog članka, mišljenja smo kako je
osnovne okvire načina polaganja ispita pred povjerenstvom
potrebno jednoobrazno urediti za sve škole kako bi i svi učenici i
drugi sudionici u odgojno-obrazovnom procesu bili izloženi istom
postupku. Stoga predlažemo da se način i postupak polaganja ispita
pred povjerenstvom utvrdi pravilnikom kojeg će donijeti ministar
nadležan za poslove obrazovanja.
Članak 20.
Stavci 1. i 3. navedenog članka na različite načine reguliraju pravo
ponavljanja razreda za učenike srednjih škola i učenike koji su u
programu stjecanja niže stručne spreme.
Mišljenja smo kako odredbu stavka 3. treba korigirati, ovisno o
trajanju programa za stjecanje niže stručne spreme.
Naime, kako stavak 3. navedenog članka ne bi doveo do
potencijalno diskriminatornog učinka temeljem socijalnog statusa,
društvenog položaja ili neke druge ZSD-om propisane
diskriminacijske osnove (za što bi predlagatelj trebao proučiti
dostupne podatke o socijalnom statusu, društvenom položaju ili
imovnom stanju polaznika programa za stjecanje niže stručne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
128
spreme) smatramo kako se broj dopuštenih ponavljanja razreda
tijekom školovanja treba vezati uz duljinu trajanja školovanja (na
pr. dvije godine školovanja – 2 puta isti razred samo jednom, 3 i
više godine školovanja – dva puta isti razred najviše dva puta).
Članak 26.
U stavku 3. navedenog članka potrebno je navesti koje su to potrebe
za koje se radniku omogućava rad na poslovima vezanim uz te
potrebe, u ili izvan školske ustanove.
Naime, stipulacija stavka 3 je vrlo neodređena, kao takva ostavlja
širok prostor za manipulacije te stvara pravnu nesigurnost, a u
korelaciji sa stavkom 4. i prostora za manipulativno zapošljavanje.
Članak 27.
U stavku 2. navedenog članka potrebno je ispraviti pogrešku te iza
riječi „specijalistički“ dodati riječ „diplomski, tako da odredba
glasi:
„Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni
diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni
studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke“.
Navedenom stipulacijom stručni uvjeti za poslove tajnika škole u
cijelosti bi se uskladili sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju te Zakonom o akademskim i stručnim
nazivima i akademskom stupnju.
Ujedno upozoravamo na potrebu da se pri donošenju propisa o
klasifikaciji radnih mjesta u školama, pri određivanju pripadajućih
koeficijenata za izračun plaća tajnika škola vodi računa o poštivanju
načela jednake plaće za jednaki rad. S obzirom da ministar nadležna
za obrazovanje određuje djelokrug i poslove tajnika škola, koji se
ovisno o stupnju obrazovanja određenog tajnika ne razlikuje,
navedeno je još važnije.
Članak 28.
Predložena izmjena članka 106. stavka 4. kojim se propisuje obveza
otkazivanja ugovora o radu uvijek kada je protiv osobe koja je u
radnom odnosu u školi donesena pravomoćne sudske presude zbog
nekog od djela koja su pobrojana u stavku 1. navedenog Zakona
izrazito je rigorozna. S obzirom da okolnosti pod kojima se neka od
navedenih djela mogu izvršiti/dogoditi (na pr. prometna nezgoda) te
na različite vrste presuda koje se zbog njihova izvršenja mogu
donijeti (na pr. uvjetna ili bezuvjetna presuda), mišljenja smo kako
je još jednom potrebno sagledati učinak bezuvjetnog otkazivanja
ugovora o radu, bez prethodne procjene svakog konkretnog slučaja.
Članak 30.
U članku 30. potrebno je poimence navesti konkretnu ustanovu koja
je nadležna za postupak licenciranja.
Članak 36.
U stavku 1. članka 36. potrebno je precizno navesti koje su to
agencije, bilo imenom ili opisno (kao na pr. agencija nadležna za
obavljanje poslova odgoja i obrazovanja) nadležne za obavljanje
nadzora nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove.
Od članka 38. do kraja
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
129
Prijelazne i završne odredbe Nacrta prijedloga Zakona potrebno je
nomotehnički doraditi.
Vezano uz članak 38. naglašavamo kako nije uobičajeno da se
izmjenama i dopunama zakona brišu pojedine odredbe iz glave
Prijelazne i završne odredbe.
Nadalje, s obzirom da prema Izvješću Ustavnog suda br. U-X-
835/2005 od 24. veljače 2005. („Narodne novine“, broj 30/2005)
nedonošenje propisa za provedbu zakona ugrožava pravnu sigurnost
objektivnog pravnog poretka i načela ustavnosti i zakonitosti,
mišljenja smo kako člankom 40. stavak 1. treba odrediti bitno kraće
rokove za donošenje pravilnika i programa propisanih ovim
Zakonom.
U stavku 2. istog članka, a radi ujednačenih uvjeta za sve učenike
koji potencijalno nastavljaju školovanje, utvrđivanje načina i
rokova polaganja razlikovnih odnosno dopunskih uvjeta ne može
biti prepušteno nastavničkom vijeću, već isto u što je moguće
kraćem roku treba utvrditi Pravilnikom ministar, na što je Zakonom
i obvezan. Naime rješenje kako je predloženo također ugrožava
pravnu sigurnost te načela ustavnosti i zakonitosti, pa i načelo
jednakosti pred zakonom.
Datum dostavljanja očitovanja 03. listopada 2014.
74. Agencija za mobilnost i programe Europske unije
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Agencija za mobilnost i programe Europske unije
Antonija Gladović, ravnateljica
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
130
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Trenutno važeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi kao stručna osposobljavanja i usavršavanja načelno
prepoznaje samo ona osposobljavanja i usavršavanja koja se
provode kroz programe koje je odobrilo nadležno ministarstvo, a
koje organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno
usavršavanje. Smatramo da je definiciju nužno proširiti kako bi
navedena kategorija obuhvatila i osposobljavanja i usavršavanja
koja se odvijaju u sklopu programa Europske unije iz područja
obrazovanja i osposobljavanja.
Naime, Agencija za mobilnost i programe Europske unije
(AMPEU) provodila je u razdoblju od 2009. do 2013. najveći
program Unije u području obrazovanja i osposobljavanja – Program
za cjeloživotno učenje (projekti unutar ovog programa provode se
do 2016. godine), a od 2014. provodi najveći program Unije u
području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta – program
Erasmus+. Do ulaska u Uniju sudjelovanje u programu financiralo
se uplatom nacionalnoga doprinosa, a po ulasku u okviru zajedničke
uplate u opći proračun EK. Riječ je, dakle, o programu
financiranom sredstvima Državnog proračuna, za nadzor provedbe
kojeg je nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za
područja obrazovanja i osposobljavanja.
Značajan udio programskih i projektnih aktivnosti oba spomenuta
programa odnosi se upravo na stručno osposobljavanje i
usavršavanje djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja. Za
ilustraciju: Decentralizirani programski budžet Agencije (onaj
kojim izravno upravlja Agencija) za 2014. godinu iznosi
13.225.985,90 €.
U okviru tog proračuna sredstva namijenjena aktivnostima stručnog
usavršavanja i osposobljavanja za djelatnike sustava odgoja i općeg
obrazovanja iznose 321.338 €, a za djelatnike u području
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 173.559 €. Riječ je o
ukupno 494.897€ odnosno 3.781.013 kuna u ovoj proračunskoj
godini.
Za usporedbu ukupna ostala sredstva sektorskih agencija
namijenjena stručnom osposobljavanju i usavršavanju iznose
5.892.472 kn (Prema podacima iz Državnog proračuna 2014.:
- Agencija za odgoj i obrazovanje
Stručno usavršavanje voditelja županijskih stručnih vijeća osnovnih
škola: 1.510.876 kn
Stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika u sustavu
osnovnog i srednjeg školstva 4.024.196
- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Stručno savjetodavna djelatnost 357.390 kn).
Zakon o AMPEU definira da je djelatnost agencije upravljanje
programima Europske unije, a ne stručno usavršavanje.
Agencija za mobilnost i programe EU u svom djelokrugu obuhvaća
i aktivnosti koje su nedvojbeno stručna usavršavanja kao što su
stručna osposobljavanja i usavršavanja u okviru Programa za
cjeloživotno učenje i Erasmus+ programa. O okviru članka koji
regulira stručna osposobljavanja i usavršavanja Agencija za
mobilnost i programe EU bi ujedno bila obvezna Ministarstvu
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
131
znanosti, obrazovanja i sporta dostaviti na odobrenje popis stručnih
osposobljavanja i usavršavanja u okviru Programa za cjeloživotno
učenje i Erasmus+ programa. Na ovaj način bi se otvorila i
mogućnost daljnjeg reguliranja statusa nastavnog i nenastavnog
osoblja koji sudjeluju u gore navedenim osposobljavanjima kroz
podzakonske akte. Smatramo da bi predloženi zahvati imali za
posljedicu veće prepoznavanje prednosti usavršavanja i
osposobljavanja koje se nude kroz programe Europske unije te veći
poticaj za sudjelovanje nastavnom i nenastavnom osoblju što bi
ujedno značilo i veće iskorištavanje dostupnih EU sredstava u
sektoru obrazovanja.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlaže se uvrštavanje dodatnog teksta u Nacrt Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi koji bi glasio:
U članku 115., stavku 1., nakon riječi: „Ministarstvo“ točka se
zamjenjuje zarezom i dodaje se tekst koji glasi: „što uključuje i
osposobljavanja i usavršavanja koja se odvijaju u sklopu
programa Europske unije iz područja obrazovanja i
osposobljavanja, a koje provode nadležne ustanove.“
Obrazloženje:
Uvrštavanjem navedenog dodatnog teksta u članku 115. stavku 1.
definiralo bi se da osposobljavanja i usavršavanja koja se odvijaju u
sklopu programa Europske unije iz područja odgoja i obrazovanja
čine sastavni dio stručnih osposobljavanja i usavršavanja za
nastavno i nenastavno osoblje školskih ustanova. Pod stručna
osposobljavanja i usavršavanja Agencija za mobilnost i programe
EU podrazumijeva stručna osposobljavanja i usavršavanja koje se
odvijaju u okviru projekata Programa za cjeloživotno učenje i
Programa Erasmus+, a za koja bi Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta dalo odgovarajuće odobrenje.
Datum dostavljanja očitovanja
3. listopada 2014.
75. Oliver Kvasina
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
132
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Oliver Kvasina
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem članak 17.
Nacrt propisuje dopunsku nastavu za učenike koji imaju jednu ili
dvije nedovoljne zaključene ocjene. To ujedno predstavlja i dodatni
rad za nastavnike.
U teoriji, ako nastavnik ima po jednog učenika s nedovoljnom
ocjenom u svakom razredu gimnazije, to znači da bi on trebao
odraditi 40 do 80 sati dopunske nastave. Takav rad bi zahtijevao i
izradu posebnog plana rada za svaki razred. Tko će to platiti?
Odgovor MZOS-a će vjerojatno biti da će to spadati u redovnu
normu nastavnika, dok će potonji to – sasvim razumljivo – shvatiti
kao dodatni rad, pa čak i kaznu.
Smatram da bi posljedica mogla biti više ili manje masovno
poklanjanje dovoljnih zaključnih ocjena, što će neminovno
dovesti do pada kvalitete obrazovanja.
Predlažem da se ovaj članak radikalno doradi, i to posebno
stavak 2. istog članka.
članak 18.
U stavku 1. stoji da se učenik i roditelj mogu žaliti na zaključenu
ocjenu 2 dana nakon završetka nastavne godine. U praksi, ako je
učeniku nedovoljna ocjena zaključena u ponedjeljak zadnjeg tjedna
nastave, on se po ovom Nacrtu ima pravo žaliti čak 9(!) dana nakon
zaključivanja ocjene, što je potpuni apsurd.
Smatram da se učenik ili roditelj trebaju imati pravo žaliti u
roku jednog ili dva dana od dana zaključivanja ocjene, dok ispit
pred povjerenstvom također treba organizirati u jednakom
roku.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
133
76. Elektrotehnička škola
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Elektrotehnička škola Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Na sjednici Nastavničkog vijeća koja je održana 29.9.2014.
prodiskutirali smo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Naši prijedlozi su:
1. Vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta
(Članak 73)
2. Zadržati dva popravna roka, odnosno povući Članak 17 u
kojem je prijedlog izmjena članka 75
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 03.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
134
77. Mirela Jagodić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Mirela Jagodić, prof.
Ravnateljica Glazbene škole Slavonski Brod
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Umjetničke škole su same po sebi malo drugačije od ostalih
osnovnih i srednjih škola pa su tako i mišljenja ravnatelja
umjetničkih škola možda malo drugačija od mišljenja ravnatelja
osnovnih i srednjih škola u obveznom sistemu.
Pozdravljam odustajanje od plana donošenja posebnog zakona za
OŠ i posebnog zakona za SŠ. Ostajanje u formi jednog zajedničkog
zakona od velike je pomoći svim ravnateljima srednjih umjetničkih
škola jer u svojoj djelatnosti imamo i osnovnoškolsko i
srednjoškolsko obrazovanje.
Donošenjem mreže škola regulirati će se brojni problemi koje
ponekad lokalni moćnici „debelo iskorištavaju“, a učenici i roditelji
nažalost ispaštaju.
Donošenje Pravilnika za upis u 1. razred srednje škole odnosno ne
mijenjanje upisnih pravila svake godine, sigurno će doprinijeti
kvaliteti upisa. Objavljivanjem natječaja za upis na mrežnim
stranicama i oglasnim pločama škole i osnivača omogućiti će se
veća i bolja dostupnost svim učenicima.
Svakako podržavam donošenje Pravilnika o pedagoškim mjerama
zbog ujednačavanja kriterija za pedagoške mjere između škola.
Članak 34. Prijedloga Zakona koji se odnosi na brisanje stavka 3.
članka 138. Zakona za mene je pun pogodak. Ako smo već krenuli
u e-Dnevnike i maksimalnu informiranost za roditelje u svakom
trenutku, mislim da nam nije potrebna još i dodatna „papirnata“
dokumentacija koja je sama po sebi već nepostojeća.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
135
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
- članak 3. Prijedloga Zakona – odnosi se na članak 22. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu:
Zakona)
- dopuniti članak 22. stavak 2. –
„Dobna granica za umjetničke škole usklađena je sa stavcima 8. i
9. članka 8. Zakona o umjetničkom obrazovanju (zanimanja
glazbenik pjevač, glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik
kontrabasist);
- dopuniti članak 22. stavak 4. –
„Za umjetničke škole u skladu sa stavkom 6. članka 8. Zakona o
umjetničkom obrazovanju (završena OGŠ ili dva pripremna razreda
za SGŠ te položen prijamni ispit)
- članak 7. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 27. stavak 3.
Zakona
– što je sa učenicima u osnovnoj školi, da li i oni moraju izabrati
drugi izborni predmet kao učenici u srednjoj školi ili je dovoljno da
umjesto izbornog predmeta izaberu izvannastavnu aktivnost?
- članak 9. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 28. Zakona
- usklađivanje termina donošenja Školskog kurikuluma i Godišnjeg
plana i programa do 30.09. tekuće godine kao i slanja MZOS-u
elektroničkim putem do 5. listopada tekuće godine je hvale vrijedan
potez
- prijedlog: u budućnosti napraviti unificiranu formu (šprancu) za
Školski kurikulum i Godišnji plan i program za svaku vrstu škole:
osnovne, srednje i umjetničke
- članak 17. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 75. Zakona
– što sa glazbenom školom gdje je godišnji ispit pred
povjerenstvom sastavni dio ocjene na kraju nastavne godine?
– prijedlog: dopuna stavka 3. –
„U glazbenim školama, nakon dopunskog rada, omogućiti učeniku
polaganje pred povjerenstvom u ljetnom roku ( kraj lipnja/početak
srpnja)“; daljnja procedura se navodi u stavku 4. članka 75.
- članak 18. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 76. stavak 6.
Zakona
- rok od dva dana odnosi se na koji termin, od čega?
- članak 21. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 84. stavak 7.
Zakona
– nakon riječi „opomene pred isključenje“ brisati „učiteljsko“ jer se
ova pedagoška mjera iskazuje u srednjoj školi
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
136
78. Biserka Bilić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Biserka Bilić
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prijedlog se ne odnosi izravno na Zakon , ali obzirom da se
Pravilnik o normi nastavnika temelji na Zakonu predlažem da se u
normi priznaju 4 sata za razredništvo ( umjesto dosadašnjih 2 sata )
Obrazloženje : opseg i složenost razredničkog posla izrazito se
povećao : A) zbog uvođenja sadržaja građanskog i zdravstvenog
odgoja za koji se razrednik mora dodatno educirati
B) povećanja administrativnih poslova
C) sve je veći broj učenika s individualiziranim i prilagođenim
programom
D) sve su složeniji socijalni uvjeti i problemi učenika , a razrednik
je inicijator i koordinator između roditelje , nastavnika ,
zdravstvenih i socijalnih institucija
E) razrednik je provodi puno vremena u individualnim razgovorima
s učenicima i roditeljima , često i izvan radnog vremena
F) individualni razgovori s roditeljima uglavnom traju više od
predviđenog vremena , a njihove termini moraju se prilagođavati
radnom vremenu roditelja
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 31. Točka 3. Predlažem da se za ravnatelja može kandidirati
jedino osoba s najmanje 8 godina radnog iskustva u nastavi ili
neposrednom radu s učenicima ( pedagog , defektolog , psiholog ) .
Obrazloženje : nastava je bit školskog sustava i jedino osoba s
nastavničkim iskustvom može biti kompetentan ravnatelj
Čl. 31. Dodati točku 5 ) ravnatelj može dužnost obnašati
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
137
maksimalno dva ( 2 ) mandata
Obrazloženje : antikoruptivna mjera
Čl. 75. Točka 1. Nadopuna : Za učenika koji na kraju nastavne
godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta,
škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja
kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati ako tijekom
nastavne godine nije bila organizirana dopunska nastava .
Obrazloženje : većini učenika je tijekom nastavne godine kroz
dopunsku nastavu osigurano nadoknađivanje znanja ; Vaš prijedlog
bi trebao vrijediti u iznimnim ,opravdanim slučajevima o čemu bi
odluku trebalo donijeti Razredno vijeće.
U srednjim školama bilo bi otežano izvoditi dopunsku nastavu
nakon završetka nastavne godine zbog održavanja ispita državne
mature .
Datum dostavljanja očitovanja 3.10. 2014.
79. Helena Karlić Mujo
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Helena Karlić Mujo,
učiteljica geografije u OŠ Gruda,
sindikalna povjerenica podružnice SHU u OŠ Gruda
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
138
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Primjedbe na članak 17.
Smatram da bi stavak 1. čl. 75. trebao glasiti: (1) Za učenika koji na
kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva
nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i
nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan
pohađati, uz uvjet da je učenik redovito pohađao dopunsku
nastavu tijekom nastavne godine.“
Obrazloženje: Svaki učenik koji ima problema u savladavanju
nastavnog programa ima na raspolaganju dopunsku nastavu, ali se
događa da takvi učenici ne dolaze na dopunsku nastavu tijekom
nastavne godine jer ne postoji način da ih se na to prisili (ne mogu
zbog toga dobiti neopravdan sat).
Vezano za čl. 17. ,ako bi ostao ovakav kakav je u Nacrtu prijedloga,
javljaju se još neka neriješena pitanja:
1. Kako će se financirati taj dodatni rad učitelja, s obzirom da
se dopunska nastava za koju je učitelj zadužen odradila
tijekom nastavne godine, a u razdoblju nakon završetka
nastavne godine učitelj obavlja „Ostale poslove“ za koje je
zadužen? Hoće li mu ti sati biti prekovremeni rad?
2. Što će se dogoditi ako je učenik negativno ocijenjen iz
predmeta za kojeg nije predviđena mogućnost dopunske
nastave (npr. izborni predmeti)? Hoće li učitelj/nastavnik
izbornog predmeta također održavati dopunsku nastavu
nakon završetka nastavne godine, iako za njegov predmet
prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i
stručnih suradnika u osnovnoj školi nije dozvoljena
dopunska nastava?
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopada 2014.
80. NN
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
139
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ne želim da moje ime i prezime budu javno objavljeni,
zahvaljujem!
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Nemam načelnih primjedbi na priloženi Nacrt prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona, iako uvijek ima prostora za
poboljšanja. U tom smislu ide i moj prijedlog da se uvede
pedagoška mjera udaljavanja učenika sa sata i suspenzija u slučaju
težih kršenja pravila koja bi odgovarala ukoru.
Obrazloženje:
Samo postojanje takve mjere bi u velikoj mjeri odgojno djelovalo
na one učenike koji su skloni neizvršavanju svojih obveza,
nagovaranju ostalih učenika na prekršaje, prepisivanju i nasilnom
ponašanju, pa bi ponavljanje takvog ponašanja bilo svedeno na
minimum. Mnoge napredne zemlje imaju takvu odredbu, i to s
opravdanim razlogom. Obični pismeni ukor, bez mogućnosti da ih
se udalji sa sata ili škole, na njih ne djeluje dovoljno poticajno kako
bi svoje loše vladanje promijenili nabolje. Učenici bi se udaljavali s
nastavnog sata ili neke aktivnosti i odlazili u unaprijed određen dio
škole (knjižnicu, učionicu) na određeno vrijeme.
Odbije li učenik otići ili krši pravila, kao kazna mu se može odrediti
neki fizički posao u školi (brisanje klupa, kupljenje smeća oko škole
i sl.). Ne traje duže od jednog dana, ali se u nekim školama
određuje da učenici kaznu moraju odraditi u dane u koje se nastava
ne održava (npr. subotom).
Suspenzija = privremeno udaljavanje učenika s nastave. Razlikuju
se dva oblika suspenzije: in-school suspenzija (od učenika se
očekuje da dolazi u školu, ali ne odlazi na nastavu već boravi na
unaprijed određenom mjestu i uz nadzor nadoknađuje propušteno) i
out-of-school suspenzija (učenik boravi kod kuće).
Ova bi se mjera odlično uklopila u Građanski odgoj i obrazovanje
zato što bi učenici osjetili da se kršenje radnih obveza te prava
drugih, brzo i odlučno sankcionira.
Zakon propisuje prava i obaveze učenika za vrijeme suspenzije, te
nalaže da se roditelji obavezno informiraju o pedagoškoj mjeri,
osim kad je u pitanju ozbiljan prekršaj koji zahtijeva trenutno
provođenje mjere.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Imam primjedbu što iz članka 112. (NN, br. 92/10) nije izbrisana
diskriminatorna odredba po kojoj za djelatnike u školi iznimno ne
vrijedi dio ZOR-a koji dopušta da se poslodavac i radnik mogu
dogovoriti kako Ugovor o radu ne bi prestao kada radnik navrši 65
godina života i 15 godina mirovinskog staža. Time su zaposlenici u
osnovnim i srednjim školama stavljeni u nepovoljniji položaj u
odnosu na druge struke (na primjer profesore na fakultetima,
liječnike, sudce i političare čiju sposobnost za rad i nakon šezdeset
pete nitko ne dovodi u pitanje, a rade jednako zahtjevan i još
odgovorniji posao s obzirom na ovlasti koje imaju da odlučuju o
sudbinama i zdravlju drugih ljudi) i nismo isti pred Zakonom o
radu. Zbog svega navedenog, ukoliko se stavci 2. i 3. koji
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
140
diskriminiraju po dobi ne izbrišu, predložit ću i ocjenu ustavnosti
spornih stavaka jer nisu ni u skladu s Ustavom RH. Ustav (NN, br.
85/10) članak 14.: „…Svi su pred zakonom jednaki.“
Obrazloženje:
Dok se u EU diže dobna granica za odlazak u mirovinu, a EK to isto
traži od Hrvatske u sklopu mjera štednje za smanjivanje
proračunskog deficita, naše Ministarstvo tjera prosvjetne djelatnike
u mirovinu. Učiteljima i nastavnicima bi trebalo dopustiti da
rade i nakon 65. godine života ako su psihofizički sposobni za
rad, nemaju puni mirovinski staž te je njihova profesija
deficitarna (postoji višak učiteljica razredne nastave, ali
manjak profesora prirodoznanstvenih predmeta koji, kad odu u
mirovinu, najčešće budu zamijenjeni nestručnim i neiskusnim
kadrom).
Datum dostavljanja očitovanja 3. 10. 2014.
81. Vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda Dijedović, Vladimir Habijan, Branko
Blažević, Marija s. Mihaela Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda
Dijedović, Vladimir Habijan, Branko Blažević, Marija s. Mihaela
Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Predlažem izmjenu i dopunu nastavnih planova i programa odgoja i
školovanja učenika s teškoćama u razvoju, tj ispravak dokumenta iz
1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za naše učenike.
Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,
90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i
programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne
i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni
broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati
te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
141
članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne
nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da
bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim
interesima i sklonostima.
Za sada učenici s teškoćama u razvoju koji se školuje u skladu s
nastavnim planom i programom osnovne škole, nisu u mogućnosti
birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim planovima i
programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju,
koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj
4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju umjerene
mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s lakom
mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u
razvoju (Narodne novine 59/1990).
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjer iz prakse: Učenik s teškoćom u razvoju upisan u 1. razred
OŠ nakon opservacije bude smješten u posebni razredni odjel u
kojem još uvijek ima vjeronauk. Nakon što i tu ne polučuje
očekivani napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u
skupinu 7-11 godina, ali tada isti učenik gubi pravo na vjeronauk.
Primjereno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije
i autizma (Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996,
str. 39-40) osigurati mogućnost biranja izbornog nastavnog
predmeta.
Datum dostavljanja očitovanja 3. listopad 2014.
82. Marijan Vinković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za
izradu nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i
završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika
zainteresirane javnosti
(organizacije civilnog društva,
ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Marijan Vinković, mag. educ. polytechn. et inf.
ravnatelj OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
142
Načelne primjedbe i prijedlozi
s obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na
pojedine odredbe s
obrazloženjem
Primjedba na članak 16.
U članku 73. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine
zaključnu ocjenu iz nastavnoga predmeta utvrđuje učitelj odnosno
nastavnik nastavnoga predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće
na prijedlog razrednika.“
Obrazloženje:
Praćenje i ocjenjivanje su uz provjeravanje sastavnice vrednovanja
koje se provodi u osnovnoj i srednoj školi temeljem Pravilnika o
načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u
osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 112/2010) koji u
članku 2. definira pojmove vrednovanje, praćenje, provjeravanje i
ocjenjivanje :
Članak 2.
Definicije pojmova
(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i
postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama,
sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s
unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i
elementima, a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.
Prijedlog:
Izvršiti izmjenu u prijedlogu članka 16. tako da glasi:
U članku 73. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Na osnovi vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu
ocjenu iz nastavnoga predmeta utvrđuje učitelj odnosno nastavnik
nastavnoga predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na
prijedlog razrednika.“
Primjedbe na članak 18.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom
iz pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od
završetka nastavne godine podnijeti zahtjev
učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred
povjerenstvom.
...
Obrazloženje:
U ovom je obrazloženju bitno uočiti zašto sam stavio primjedbu na
članak 16. gdje pojmove praćenje i ocjenjivanje treba zamijeniti
pojmom vrednovanje tj. imati ispravne terminološke poveznice kako
u zakonu tako i s važećim pravilnicima.
Formulacija: Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom
ocjenom iz pojedinoga nastavnog predmeta može biti krivo tumačena
i u primjeni može stvarati nejasnoće i probleme tj. nije dobro
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
143
postavljena zato što nije u skladu s Pravilnikom o načinima,
postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine, br. 112/2010) koji u članku 11.
određuje što je i kako se izvodi zaključna ocjena:
Članak 11.
Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta
(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute
razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i
rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a
izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.
(2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim
aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i
postupke u procesu zaključivanja ocjene.
(3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne
godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena,
osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
Prijedlog:
Izvršiti izmjenu u prijedlogu članka 18. tako da glasi:
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik ili roditelj koji smatra da zaključna ocjena iz pojedinoga
nastavnog predmeta nije izvedena u skladu s Pravilnikom o načinima,
postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj
školi ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine
podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja
ispita pred povjerenstvom.
...
Datum dostavljanja očitovanja 03.10.2014.
83. Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
144
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska: Anka Cikojević,
Ruža Kalfić, Romana Kalfić, Vesna Merhaut, Tamara Tomić,
Dražena Potočki
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedba u svezi dopunskog rada i žalbe na zaključnu ocjenu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba na članak 17. kojim se mijenja članak 75. :
Omogućivanjem učeniku dopunskog rada potičemo njihov nerad
(dok učenicima s pozitivnom ocjenom –koji su redovno radili
tokom cijele školske godine-ne omogućujemo nikakav dodatni rad s
mogućnošću popravka svoje ocjene). Piše da je učenik obvezan
pohađati dopunski rad ali se ne definira što ako ga učenik ne pohađa
ili ga pohađa neredovito.
Primjedba na članak 18. kojim se mijenja članak 76. :
Učenik ili roditelj žalbom na zaključenu ocjenu i polaganjem ispita
pred povjerenstvom dobivaju mogućnost za 2 „popravna“ roka. Ako
se roditelj ili učenik žale onda bi ocjena koju učenik dobije pred
povjerenstvom trebala biti konačna, bila ona negativna ili pozitivna.
Datum dostavljanja očitovanja 3. 10. 2014.
84. Darko Švelec
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
145
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr. sc. Darko Švelec, dipl.ing.elektrotehnike
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
1.
Ministarstvo u poglavlju II. navodi razloge ulaska u promjene.
Trebalo je dati obrazloženje za svaki pojedini prijedlog izmjena.
Ovako je jako teško pratiti i povezivati poglavlje II. s pojedinim
promjenama, osobiti što poglavlje II. navodi samo načelna
obrazloženja, koja je teško, a ponekad i nemoguće povezati s
konkretnim prijedlogom izmjena. Ponekad, konkretni prijedlog
izmjena je i u kontradikciji s navodima iz poglavlja II.
2.
Ministarstvo u poglavlju II. navodi razloge ulaska u promjene.
Međutim, jedno veliko i zapravo ključno pitanje i dalje nije riješeno
(bez obzira na postojanja nekih sitnih odredbi u Zakonu i pojedinim
pravilnicima), a to OBVEZE I ODGOVORNOST škola kao
institucija (odnosno svih institucija odgoja i obrazovanja), kao i
svih pojedinaca iz odgojno-obrazovnog sustava, od ravnatelja preko
pedagoga i drugih stručnih suradnika do učitelja i nastavnika kao
neposrednih izvršitelja. I ovim izmjenama ide se detaljnije u
reguliranja prava i osobito obveza učenika, i to ponekad na vrlo
problematičan način, ali ništa, ali baš ništa o stvarnim obvezama
škola i zaposlenika prema učenicima i roditeljima, koji su zapravo
korisnici usluga odgojno-obrazovnog sustava. Nastavnici dobivaju
još veće ovlasti, imaju još manje odgovornosti, još manje kontrole.
Učenici i roditelji dobivaju još veće obveze i još veće odgovornosti,
te trpe povećanje presije. Primjerice, iako su glavi II. najavljene
odredbe „… jasnije će se propisati prava učenika ili roditelja u
slučaju kada nisu zadovoljni zaključenom ocjenom iz pojedinoga
nastavnog predmeta, kao i daljnji postupak koji nakon
konzumiranja tog prava slijedi.“ u samom tekstu predloženih
izmjena to nije napravljeno, odnosno prijedlog izmjena je takav da
u potpunosti eliminira bilo kakvu mogućnost realnog ispravljanja
greške nastavnika.
Zbog takvih odredbi i takvog pristupa, potpune marginalizacije
učenika i roditelja, Zakon dobiva represivni potencijal i sam sebi je
u izravnoj suprotnosti sa člankom 4, osobito stavcima 3. i 5.
Dodatno, prijedlog Zakona uvodi represiju prema učenicima s
teškoćama, što je neprihvatljivo.
Posao nastavnika nije da 45 minuta boravi u nekoj prostoriji i tako
nešto priča, crta ili piše nekoj skupini djece, provjera što ta skupine
djece zna i kažnjava pojedince ili cijele skupine po svom
nahođenju. Posao učitelja i nastavnika je odgoj i obrazovanje i
Zakon bi to već trebao regulirati.
3.
Zakon i dalje marginalizira ulogu učenika i roditelja/skrbnika u
procesu odgoja i obrazovanja. Ovo je nužno promijeniti izradom
dodatnih članaka koji će u skladu s ostalim pravnim, kulturnim i
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
146
civilizacijskim tekovinama znatno ojačati ulogu roditelja u
kreiranju, kontroli i provođenju procesa odgoja i obrazovanja.
4.
Zakon koristi pojmove kao što su „školska godina“, „nastavna
godine“ i slično, a nigdje ne definira te pojmove. Potrebno je
nadopuniti posebnim poglavljem i člankom.
5.
Zakon ima previše nedefiniranih odredbi, tipa „utvrdit će se“. To ne
smije biti. Mora biti jasno određeno – tko, što, kako, kada. Dakle,
npr. „škola će utvrditi“, uz jasne kriterije i jasan postupak.
6.
Zakon pokušava pobliže regulirati pitanja kažnjavanja učenika
(pedagoške mjere i slično). Međutim, to se čini na način da se
odgovornost i posljedice prevaljuju isključivo na učenike, dok
pitanje odgovornosti za učitelje/nastavnike/odgajatelje uopće ne
poznaje. Ne poznaje ni pitanje prethodnih propusta i uzroka koji su
doveli do situacije potrebe izricanja pedagoških mjera. Zakon se u
tom dijelu odnosi prema učenicima kao da to nisu djeca i kao da ih
ne treba odgajati (a škole su i odgojne ustanove) već ih odmah treba
kažnjavati. To nije prihvatljivo.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem 1. Brisanje Čl.2. kojim se mijenja čl.10. postojećeg Zakona.
„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje
područje planiraju osnivači.
(2) Mrežu za područje Republike Hrvatske na prijedlog
Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske.“
Obrazloženje:
Predložena izmjena je znatno manje jasna od postojećeg članka.
Umjesto da „predlažu“ osnivači „planiraju“ mrežu. Nije jasan
smisao promjene termina, što se željelo postići time?
Ne postoji regulacija donošenja prijedloga pred Vladu. Osnivači
planiraju, a kako se ti planovi usklađuju, preispituju prije nego
dođu pred Vladu?
Cijeli postupak utvrđivanja mreže je nejasan, i zapravo je
nejasniji nego li je to u sadašnjem Zakonu.
Nedostaje uključenost roditelja/skrbnika u planiranju mreže,
barem kroz javnu raspravu.
2. Izmjena čl. 4. st. 9.
„Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga može
upisati ako prekid obrazovanja nije bio dulji od dvije
školske godine, o čemu odluku donosi nastavničko vijeće.“
U:
„Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga upisuje
ukoliko od kraja školske godine u kojoj je prekinuo
obrazovanje do početka školske godine u kojoj nastavlja
obrazovanje nije proteklo više od dvije školske godine te
ukoliko upisuje isti obrazovni program koji je prekinuo.
Ukoliko obrazovnog programa koji je prekinuo nema, škola
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
147
učenika upisuje u najbliži obrazovni program. Ukoliko
učenik pri nastavku školovanja želi promijeniti program
škola ga upisuje po odredbama stavaka 1-8. ovoga članka
ovoga pravilnika.“
Obrazloženje:
- Predloženom izmjenom škola dobiva diskrecijsko pravo
odbiti učeniku nastavak školovanja (izraz „može“). To ne
smije biti.
- Nije bio jasno definiran vremenski period.
- Definirani su uvjeti pod kojima škola upisuje takvog
učenika s obzirom na obrazovni program kojeg pohađa.
3. Potrebno je dopuniti čl.8.
„U članku 27. a u stavku 2. iza riječi: „koji će biti prvi
strani jezik“ dodaju se riječi: „uz uvjet da je na provjeri
znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu toga
stranog jezika“
Na način da se odrede tko utvrđuje tu mogućnost, na osnovu
kojih elemenata i kriterija?
Obrazloženje:
Predložena izmjena je nepotpuna. Potrebno je odrediti tko i
kako, na osnovu kojih elemenata i kriterija utvrđuje tu
mogućnost. Ovako definirano je svakako na štetu učenika, a to
ne smije biti – niti jedna odluka škole ne smije ići na štetu
učenika. I u slučaju da se pokaže da učenik nije sposoban
pohađati nastavu drugog stranog jezika, a to mu se odobri, ni u
slučaju da jeste, a to mu se ne odobri. Situacije u kojima škola
može donijeti odluku na štetu učenika se ne smiju dozvoliti
Zakonom.
4. Potrebno je razjasniti i uskladiti s drugim dokumentima
čl.10.
„Programi nacionalne skupine predmeta (Priroda i
društvo, Hrvatski jezik, Povijest i Geografija) obvezni su
za učenike koji su hrvatski državljani, a učenici koji imaju
strano državljanstvo mogu ih pohađati kao izborne
predmete u osnovnoj odnosno fakultativne predmete u
srednjoj školi. Nastavu nacionalne skupine predmeta
izvode hrvatski učitelji/nastavnici na hrvatskome jeziku.
Programe nacionalne skupine predmeta donosi ministar“
Obrazloženje:
Uvodi se pojam „nacionalne skupine predmeta.“
- Gdje je pojam „nacionalne skupine predmeta“ definiran? To
je potrebno prethodno napraviti.
- U početku u zagradi se navode koji su to predmeti, a na
kraju se određuje da programe donosi ministar. Gdje se
nalazi ti programi? Koliko se oni razlikuju od redovnih
programa tih istih predmeta? To sve mora biti definirano
prethodno.
- Zašto strani državljani ne trebaju učiti npr. hrvatski jezik ili
povijest? Žive u Hrvatskoj, makar privremeno, i trebaju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
148
učiti jezik zemlje u kojoj žive. Isto tako i povijest i
geografiju, a osim toga ti predmeti imaju i druge sadržaje.
5. Potrebno je mijenjati čl. 12.
„(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave
na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću donosi
etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u školskoj ustanovi.
(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon
provedene rasprave na učiteljskom/
nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i
vijeću učenika.“
Na način da uvažava učenike i roditelje:
„(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave
na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću, vijeću
učenika i roditeljskom vijeću, donosi etički kodeks
neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u
školskoj ustanovi.
(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon
provedene rasprave na učiteljskom/
nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i
vijeću učenika.“
Obrazloženje:
Etički kodeks nije nešto što se tiče samo učitelja, nastavnika,
odgajatelja, upravo suprotno. Etički kodeks je kodeks ponašanja
učitelja, nastavnika, odgajatelja jednih prema drugima, ali i
prema učenicima i roditeljima. Osim toga, i roditelji trebaju
uključeni u definiranje ponašanja zaposlenika koji odgajaju i
obrazuju njihovu djecu, i moraju biti uključeni i to im mora dati
Zakon.
6. Brisati čl. 13.
„(1) Za učenike s poremećajima u ponašanju provodi se
odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog
postupka.
(2) Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana
produženoga stručnog postupka, propisuje ministar.“
Obrazloženje:
Ovakav prijedlog je TEŠKA DISKRIMINACIJA ,
stigmatizacija djece s teškoćama. Nevjerojatno je da ovakav
prijedlog dolazi iz Ministarstva.
Djeca s teškoćama trebaju potporu, a ne označavanja,
obilježavanje.
7. Brisati čl. 14.
„U članku 66. stavku 1. dodaje se novi podstavak koji
glasi: „kada mu je izrečena pedagoška mjera isključenja
zbog teškog nasilničkog ponašanja.“
Obrazloženje:
Prethodno je potrebno definirati pojam „teško nasilničko
ponašanje“, način i ovlaštenja za utvrđivanje takvog ponašanja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
149
Ovako se to ostavlja na potpunu proizvoljnost školama, a to nije
prihvatljivo. Iskustvo i praksa pokazuju da različiti ljudi iste
događaje različito doživljavaju, a u nedostatku jasnih kriterija to
se lako zloupotrebljava. Učenicima, koji su djeca, te njihovim
roditeljima mora biti nedvojbeno jasno što je što i koje su
posljedice. Ovakvim odredbama uvodi se previše proizvoljnosti
na strani nastavnika, a nema nikakve zaštite od zloporabe.
8. Potrebno je dodati članak 16a kako slijedi:
„Mijenja se članak 73. Zakona na način da se dodaje novi
stavak 4 kako slijedi:
(4) Zaključna ocjena utvrđuje se na temelju Pravilnika iz
čl.72, st.9, na temelju pravila struke te na temelju zdravog
razuma.“
Obrazloženje:
Potrebno je definirati okvir određivanja zaključne ocjene.
Dosadašnjim odredbama bilo je propisano samo postupanje, a
nikakva pa ni načelna pravila za određivanje zaključne ocjene
nisu postojala. Posljedično bila je moguća potpuna proizvoljnost
pri tome, pa je tako bilo moguće da nastavnik učenik umjesto
vrlo dobar zaključi dovoljan, i da je to potpuno regularno.
9. Dodati čl.17a. kako slijedi:
17a.
Dodaje se članak 65a koji glasi:
(1) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji
im omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde,
a provode se prilagodbama kurikuluma, organizacije,
trajanja, načina pregleda i ocjene znanja,
napredovanja i rasporedu nastave.
(2) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem
nastave ili polaganjem ispita u dvostruko duljem
vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.
Obrazloženje:
Potrebno je u Zakonu definirati okvir prilagodbe metoda i
sadržaja za učenike s teškoćama, i to na način da se omogući
potrebna razina prilagodbe bez ograničenja te da se učiteljima,
nastavnicima i odgajateljima omogući primjena svih potrebnih
metoda.
Potrebno je omogućiti djeci s teškoćama duže trajanje
školovanja kako bi dobili odgovarajuće obrazovanje u skladu
sa svojim mogućnostima.
10. Pojasniti čl. 17, st.1, st.2.
„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu
nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je
dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju
znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.
(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim
predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 20 sati
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
150
po nastavnome predmetu.“
Obrazloženje:
Da li se za svakog učenika individualno utvrđuje trajanje
dopunskog rada? Da li se utvrđuje po predmetima?
Ako se utvrđuje po predmetima onda treba biti definirano
odmah ovdje. Ne može škola odlučivati da li je za dopunski rada
za svladavanje Matematike dovoljno 10 sati, a ne 20 ili 17. To
bi bilo isto kao kada bi škola samostalno odlučivala koliko je
sati redovne nastave potrebno za pojedini predmet.
Ako se utvrđuje individualno onda to treba biti dodatno
naznačeno i naznačeno da se u tom slučaju radi o individualnoj
nastavi.
11. Potrebno je redefinirati čl.17. dodavanjem novoga stavka:
Stavak (2a).
Za učenike osnovne škole škola obvezno organizira i
provodi dopunsku nastavu iz st.1. ovoga članka. Za učenika
srednjih škola nastavničko vijeće donosi odluku za svakog
pojedinog učenika o provođenju dopunske nastave iz st.1.
ovoga članka ukoliko smatra da je zaključna ocjena
nedovoljan posljedica objektivnih okolnosti učenika poput
teških obiteljskih prilika, bolesti i drugih opravdanih
odsustva s nastave, udaljenog mjesta boravka, iznenadnih
događaja u učenikovom životu i slično. Ukoliko
nastavničko vijeće donese odluku da se za učenika neće
provoditi dopunska nastava učenik se odmah upućuje na
popravni ispit.
Obrazloženje:
Potrebno je razdvojiti osnovnu i srednju školu, velika je
razlika u ponašanju između učenika u 8. razredu OŠ i 1.
srednje. Odredba o dopunskoj nastavi ima sve manje smisla
što je učenik stariji. Jednako vođenje za učenike različitih dobi
nije u redu. Za mlađe učenike to može imati smisla, a za starije
samo sve manje. Dok su manji, učenici su manje podložni
namjernom izbjegavanju obveza. Također, u osnovnoj školi
svi učenici moraju savladati isti program. U srednjoj školi
učenici sve više svjesno kalkuliraju, a program su birali.
12. Potrebno je dodati članak 17a kako slijedi:
„(1) Učenik ili roditelj koji smatra da zaključna ocjena
nije utvrđena na korektan način i u skladu sa Zakonom,
Pravilnikom, pravilima struke i zdravog razuma, da ne
odražava stanje prikazano kroz rad tijekom cijele
nastavne godine ili da je posljedica grešaka bilo koje
vrste ima pravo u roku dva radna dana od dana saznanja
ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno
nastavničkom vijeću za preispitivanje ocjene s
obrazloženim prijedlogom izmjene zaključne ocjene.
(2) Vijeće mora odluku donijeti u roku 2 radna dana od
podnošenja zahtjeva. Ukoliko vijeće propusti ovaj rok
smatra se da je zahtjev prihvaćen.
(3) Ukoliko učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće odbije
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
151
prijedlog učenika ili roditelja iz stavka 1, učenik ili
roditelj može isti zahtjev u roku dva radna dana od
saznanja odluke vijeća podnijeti prosvjetnoj inspekciji.
(4) Prosvjetna inspekcija mora zahtjev razmotriti i odluku
s obrazloženjem dostaviti podnositelju i vijeću najkasnije
do početka naredne nastavne godine, osim u slučaju
završnih razreda kada odluku s obrazloženjem mora
dostaviti najkasnije dva radna dana prije nego li je ona
potrebna za nastavak školovanja.
(5) Ukoliko prosvjetna inspekcija propusti rokove smatra
se da je zahtjev prihvaćen.
Obrazloženje:
Potrebno je regulirati pravo učenika ili roditelja na žalbu na
zaključnu ocjenu. To je sada izrazito slabo regulirano, zapravo
je nepostojeće. Predloženim izmjenama i ta teorijska mogućnost
se ukida.
Neprihvatljivo je da učenik ili roditelj nema pravo na žalbu!
Također je neprihvatljivo da to pravo ostane na istoj razini na
kojoj je i ocjena na koju se žali donesena (istoj školi u kojoj radi
i nastavnik na čiju se ocjenu žali). To bi bilo isto kao da se žalba
na odluku suda daje tom istom sudu. Također pravo na žalbu
mora imati dva stupnja, najmanje!
Ove odredbe osobito imaju na vrijednosti u sklopu članka 4.
ovoga zakona. Ne mogu se ostvarivati ciljevi i načela odgoja i
obrazovanja ukoliko se učenicima i roditeljima ne omogući da
izraze svoje neslaganje s postupkom nastavnika ili učitelja i ne
mogu izraziti žalbu na taj postupak s realnim i jednakim
šansama za uspjeh u žalbenom postupku kao što ih ima i učitelj
odnosno nastavnik.
Ovo ne mijenja prava učenika ili roditelja koji nisu zadovoljni
ocjenom. Zadovoljstvo ocjenom je posve nešto drugo od
neslaganja s ocjenom.
13. Potrebno je redefinirati čl.21 (ukoliko nije moguće, članak
je potrebno brisati u cijelosti):
„Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti,
neispunjavanja obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj
školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu
školu.
(2) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 1. ovoga
članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera
strogoga ukora vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i
obrazovanja.
(3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena,
ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.
(4) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 3. ovoga
članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera
opomene pred isključenje vrijedi do kraja srednjega
obrazovanja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
152
(5) Učenik koji je isključen, osim učenika isključenoga zbog
teškog nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni
ispit.
(6) Učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog
ponašanja gubi status redovitoga učenika.
(7) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora
razredno vijeće, strogoga ukora učiteljsko vijeće i opomene
pred isključenje učiteljsko/nastavničko vijeće, preseljenja u
drugu školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj.
(8) Do okončanja postupka izricanja pedagoške mjere
ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-
obrazovnoga procesa.
(9) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući
učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje,
osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj.
Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikova
razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve
druge važne okolnosti.“
Obrazloženje:
- Prethodno je potrebno definirati pojam „teško nasilničko
ponašanje“, način i ovlaštenja za utvrđivanje takvog
ponašanja. Ovako se to ostavlja na potpunu proizvoljnost
školama, a to nije prihvatljivo. Iskustvo i praksa pokazuju
da različiti ljudi iste događaje različito doživljavaju, a u
nedostatku jasnih kriterija to i zloupotrebljavaju. Učenicima,
koji su djeca, te njihovim roditeljima mora biti nedvojbeno
jasno što je što i koje su posljedice. Ovakvim odredbama
uvodi se previše proizvoljnosti na strani nastavnika, a nema
nikakve zaštite od zloporabe.
- Prethodno je potrebno definirati pojam „dužnosti“. U praksi
to nije definirano, a učitelji i nastavnici na pitanja o tome
odgovaraju „pa zna se koje su dužnosti“. Osobiti je problem
u školama razgraničenje dužnosti (npr. između dežurnog
nastavnika i dežurnog učenika).
- Nejasno je kako bi se primjenjivala odredba iz stavka 4. po
kojoj mjera opomene pred isključenje vrijede do kraja
školovanja. Da li to znači da ako učenik koji u 1. razredu
srednje škole zbog 32 neopravdana izostanka dobije
opomenu pred isključenje u 2. razredu nakon 7
neopravdanih izostanaka odmah biva izbačen iz škole? To je
samo primjer, moglo bi se još navoditi.
- Zašto se ukida mjera „odgojno-obrazovnog tretmana
produženog stručnog postupka“?. To nije obrazloženo. Ta je
mjera dobro zamišljena s ciljem prisiljavanja svih subjekata
koji imaju obvezu odgojnog rada s učenikom da tu svoju
obvezu i izvršavaju! To su prvenstveno roditelji i škola.
Koji su problemi u praksi da se od te mjere mora odustati?
To treba predmetom posebne javne rasprave. Škola također
ima svoje odgojne funkcije, a one se ne mogu svesti na
evidentiranje negativnosti, njihovo zbrajanje i kažnjavanje.
- Ideja realnog kažnjavanja je dobra, ali u ovom slučaju nije
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
153
dobro razrađena, zapravo vrlo loše.
14. Potrebno je mijenjati članak 22:
Briše se dio:
„U članku 86. u stavku 2. briše se tekst koji glasi „i
odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog
postupka“.“
Obrazloženje:
Mjera „odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog
postupka“ treba ostati, kao što je obrazloženo ranije.
15. Potrebno je mijenjati članak 24 u dijelu:
„U stavku 3. dodaje se novi podstavak koji glasi:
„– dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za
osnivanje i početak rada osigurana te načinu njihova
pribavljanja.“
U:
U stavku 3. dodaje se novi podstavak koji glasi:
- dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za
osnivanje i početak rada osigurana
- definiran načinu pribavljanja sredstava za redovan rad.“
Obrazloženje:
Osnivač mora dokazati da je postajanje ustanove financijski
održivo kroz duže razdoblje.
16. Potrebno je ispraviti članak 28:
„U članku 106. stavku 4. riječi: „može otkazati ugovor o
radu“ zamjenjuju se riječima: „otkazat će ugovor o radu“.
„
u
„U članku 106. stavku 3. riječi: „može otkazati ugovor o
radu“ zamjenjuju se riječima: „otkazat će ugovor o radu“.
„
Obrazloženje:
Ispravak.
17. Potrebno je dopuniti članak 36. novim stavkom:
(4) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se i razgovorom s
učenicima i roditeljima te uvidom u sve dostupne
materijale u svezi nadzora.
Obrazloženje:
Prva tri stavka, osobito 3, pokrivaju isključivo formalni dio, a ne
i suštinski, ne pokrivaju sadržaj. Nastavnik može formalno sve
dobro odraditi, a da treba dobiti otkaz i to mora biti provedivo.
Bit odgoja i obrazovanja nije u formi (iako se ona bespogovorno
mora poštovati) nego u sadržaju. Forma je samo način
ostvarivanja sadržaja. Ako forma nije zadovoljena ne može se
očekivati ni dobar sadržaj, ali ako je forma zadovoljena to ne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
154
znači automatski da je i sadržan zadovoljen.
18. Potrebno je dopuniti članak 40.
- Što je sa postupcima za izricanje pedagoških mjera
započetih po postojećem zakonu?
Obrazloženje:
Prva tri stavka, osobito 3, pokrivaju isključivo formalni dio, a ne
i suštinski, ne pokrivaju sadržaj. Nastavnik može formalno sve
dobro odraditi, a da treba dobiti otkaz i to mora biti provedivo.
Bit odgoja i obrazovanja nije u formi (iako se ona bespogovorno
mora poštovati) nego u sadržaju. Forma je samo način
ostvarivanja sadržaja. Ako forma nije zadovoljena ne može se
očekivati ni dobar sadržaj, ali ako je forma zadovoljena to ne
znači automatski da je i sadržan zadovoljen.
Datum dostavljanja očitovanja 04.10.2014.
85. Josip Matković
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Josip Matković, prof. njemačkoga jezika, Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Ovo su dobrodošle i nužne promjene Zakona o odgoju i
obrazovanju, osobito dio o pedagoškim mjerama što snažno
podržavam. Kod organiziranja ljetne dopunske nastave za negativno
ocjenjene učenike iz najviše dva predmeta (nekad se to zvalo
produžna nastava) vidim određene probleme koje ću spomenuti u
konkretnim primjedbama i prijedlozima. Pedagoške mjere trebale bi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
155
biti još strože i trebalo bi ukinuti njihovo izricanje u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku. Iz godina prakse izricanja
pedagoških mjera prema trenutnom načinu, mislim da je više nego
očito da one nisu djelotvorne, a zbog izricanja prema ZUP-u za
sobom povlače mnoštvo birokracije.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1) Članak 3, stavak 7. Elementi i kriteriji za upis u 1. razred srednje
škole trebali bi vrijediti nekoliko godina (barem 4-5 godina), a ne
da ih ministar iznova donosi svake šk. godine. To često mijenjanje
uvjeta i kriterija za upis unosi nesigurnost među učenike, roditelje,
ali i same srednje škole i nastavnike.
2) Članak 7, stavak 1. Podržavam rok za dostavljanje pisanog
zahtjeva za ispis s izborne nastave do 15.08., a ne kao što je to
trenutno do 31.08. Trenutni rok dostave molbi znao je predstavljati
problem prilikom izrade zaduženja neposrednog odgojno-
obrazovnog rada u nastavi učiteljima i nastavnicima jer su se ona
zbog ispisa učenika s izborne nastave u zadnji tren znala mijenjati
doslovce zadnje dane prije početka nastave (što opet povlači za
sobom probleme u izradi rasporeda sati koji ne bi bio gotov do
prvoga dana nastave). Ovako će nakon završetka godišnjih odmora
(bez ispisa u zadnji čas prije početka nastavne godine) biti poznat
broj učenika koji će u novoj šk. godini pohađati izbornu nastavu što
će svakako pridonijeti da se zaduženja tim učiteljima i nastavnicima
na vrijeme izrade bez neočekivanih izmjena u zadnji čas.
3) Članak 12 podržavam. Trenutno kućni red i etički kodeks donosi
školski odbor, a da se djelatnike škole uopće prije toga ne pita za
mišljenje i eventualne sugestije i prijedloge. Ovaj prijedlog to će
popraviti što podržavam.
4) Članak 17. Dopunska ili produžna nastava nakon završetka
nastavne godine nije loša ideja, ali tu će se javiti problem da će neki
učitelji i nastavnici tu biti jako opterećeni (osobito nastavnici
matematike iz koje u prosjeku ima najviše popravnih), dok drugi
učitelji i nastavnici neće nikada imati ljetnu dopunsku nastavu nego
će piti kavu u zbornici. Još ako je nastavnik koje je negativno
ocijenio učenika i razrednik to će doista biti jako puno posla na
kraju nastavne i školske godine. Doista nije pravedno da će neki
učitelji i nastavnici još dodatno morati raditi s učenicima nakon
završetka nastavne godine, dok drugi to nikada neće morati, prije
svega nastavnici odgojnih predmeta. Upravo zato smatram da bi se
rad u ljetnoj dopunskoj nastavi trebao dodatno vrednovati bilo kao
prekovremeni rad, bilo davanjem više dana godišnjeg odmora
takvim učiteljima i nastavnicima. Kao mjeru pravednije raspodjele
predlažem da se uvrsti mogućnost da ravnatelj ljetnom dopunskom
nastavom koja se predlaže u ovome članku prijedloga Zakona može
zadužiti sustručnjaka u školi koji nije razrednik i/ili koji ima manje
negativno ocijenjenih učenika i samim time i manje učenika s
kojima će morati raditi jer doista nije nužno da s učenicima dodatno
radi isključivo onaj nastavnik koji im je predavao i na kraju ih
negativno ocijenio.
Članak 21 snažno podržavam. Učenik koji je isključen zbog
nasilničkog ponašanja treba izgubiti status redovitog učenika jer
koja je onda svrha pedagoških mjera ako učenik i dalje ima pravo
pohađati istu školu gdje je počinio tešku povredu pravila tj. kazneno
djelo?
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
156
Snažno podržavam i prenošenje strogog ukora u OŠ i opomene pred
isključenje u SŠ do kraja školovanja, a ne njihovo brisanje na kraju
svake šk. godine. Vjerujem da će to ipak donekle poboljšati
učinkovitost pedagoških mjera.
Međutim, potrebna je generalna reforma sustava pedagoških mjera
jer jasno je da je sadašnji sustav posve neučinkovit. Učeniku treba
biti jasno da svaka teža povreda pravila i neispunjavanje dužnosti sa
sobom povlači odgovornost i posljedice. To trenutno nije tako jer
učenici znaju da im se sve pedagoške mjere brišu na kraju svake šk.
godine što znači da opet ispočetka mogu nastaviti po starom što se
nažalost itekako često događa u praksi.
Pedagoške mjere trebale bi biti još strože i trebalo bi ukinuti
njihovo izricanje u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Iz
godina prakse izricanja pedagoških mjera prema trenutnom načinu,
mislim da je više nego očito da one nisu djelotvorne, a zbog
izricanja prema ZUP-u za sobom povlače mnoštvo birokracije.
Članak 26, stavak 2. Doista ne vidim potrebu da se učitelji i
nastavnici svaki dan moraju upisivati u evidenciju rada otkad do
kad su neposredno radili s učenicima kao što ja to moram u svojoj
školi , inače neću biti plaćen za dane koje nisam upisao da sam
radio. Raspored sati svakoga učitelja i nastavnika je poznat i javno
izvješen u zbornici, a dužnost je ravnatelja i voditelja smjene da
kontroliraju i ispitaju svako odstupanje od toga rasporeda. I ovo je
jedna u nizu nepotrebne birokracije u školama.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
86. Zvonko Lovrić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se provodi
savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog savjetovanja
(početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
157
Ime i prezime osobe, odnosno naziv
predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zvonko Lovrić, prof.
OŠ „Vladimir Nazor“
Komletinci
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Financiranje materijalnih troškova neophodnih za rad škola.
Svjedoci smo različitih pristupa u raznim sredinama prema ovim
obvezama. Središnja država financira plaće, putne troškove,
prijevoz učenika itd. To su najveći troškovi u obrazovanju. Zbog
relativno malih sredstava (materijalni troškovi škola) kvalitetan
rad u školi je upitan. Učitelji sami kupuju tonere, papir i ostalo.
Stručno usavršavanje, tko sam plati taj i ide na stručne skupove.
Razna oprema i pomagala u školama se ne održava, ne obnavlja,
nema sredstava. Nove tehnologije stoga postaju velik teret umjesto
blagodati.
Lokalnoj upravi škola nije prioritet, u njoj rade učitelji iz daleka
koji lokalno ne glasaju, djeca su maloljetna pa ni oni nisu glasačko
tijelo. Tako godinama škola ni lipu ne dobije od „grada“. Županija
smanji sedamdeset posto svoje obveze financiranja. Uplate
smanjenog dijela kasne po više mjeseci.
Ne možemo odgodit nastavu za vrijeme kad prođe kriza i pojavi se
višak novca. Djelatnici ustanova ih ne mogu natjerati da drugačije
rade.
Da bi se život škole odvijao normalno, materijalna sredstva
moraju biti dostatna i na raspolaganju prema planiranim
potrebama.
Ministarstvo je odgovorno brinuti za obrazovanje svakog djeteta i
ne može lokalnim šerifima dozvoliti da zbog relativno malog
iznosa (10 kn po djetetu mjesečno) pada kvaliteta obrazovanja.
Pošteno je da u osiguravanju školovanja i minimalnog standarda
participira ukupna zajednica, razvijeniji i nerazvijeniji, prema
mogućnostima. Tko želi dodatno može financirati nad standard u
svojoj sredini.
Predlažem osnivanje fonda za materijalno financiranje škola.
Sve škole bi participirale u fondu proporcionalno broju učenika +
paušalni dodatak (neki troškovi su fiksni za male i velike škole).
Podatke o broju učenika ne treba prikupljati, ažurno, stvarno
stanje postoji i vidljivo je u e-matici.
Fond bi se punio sredstvima lokalnih zajednica. Iste su bile dužne
osigurati sredstva i do sada.
Kod njih bi to bila samo prolazna stavka koja se skida kako
sredstva pristižu.
Lokalne uprave ne smiju imati mogućnost odgoditi ili ne izvršiti
ovu obvezu.
Ako se pokaže da su sredstva nedostatna, mogu se uvoditi prirezi
slični onima koje plaćamo na gorivo za ceste i pruge.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
158
Fond nema zaposlenih, to je poseban račun sa kojeg se
automatizmom sredstva isplaćuju ustanovama po određenom
kriteriju i algoritmu koji to odrađuje.
Tada ne vrijedi tko je bliži vatri itd… Sustav bi radio bez ljudi i
političkih utjecaja (slično kao trajni nalog). Pogotovo je poželjno
kod preustroja lokalne uprave. Na ovaj način zajednice koje su
pred bankrotom ne mogu bez neophodnih prihoda ostaviti škole.
Kod ovakvog rješenja nema probijanja proračuna, dijeli se samo
što je na račun fonda stiglo do trenutka distribucije.
Lokalnim upravama ostaviti komunalne troškove škola.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 04.10.2014.
87. Učitelj Mate
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Učitelj Mate
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
159
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Poštovani,
1. prijedlogu zakona nigdje se ne spominju učitelji koji imaju
završen dvogodišnji studij na Pedagoškim
akademijama(VŠS).Takvih učitelja je puno u školama. Što će biti sa
njima ? Imaju svi preko 20 godina radnog staža i neće im valjda biti
zabranjen rad u školama.
2. Neka ravnatelji koji imaju VŠS odrade svoj mandat do kraja. U
mojoj školi ravnatelj ima VŠS i ne vidim da bi netko sa VSS bolje,
stručnije,odgovornije i poštenije radio taj posao. Uostalom vide se i
rezultati rada naše škole.
3. Uvedite informatiku kao obavezan predmet a ne tehničku kulturu.
(ovo je usputan prijedlog )
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja
88. Ninoslav Toht
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ninoslav Toht učitelj
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
160
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Čl. 107 st. 10) riječ „može“ zamijeniti riječi „mora“, pa članak
treba glasiti: Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni
odnos mora se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaj……..
Datum dostavljanja očitovanja 04.10. 2013
89. Tatjana Tarandek
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr.sc. Tatjana Tarandek, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje
Dubrava, Prilaz T. Špoljara 2, Zagreb
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Osigurati i definirati mogućnost polaganja nastavnih predmeta
preko ispita i konzulatcija, u slučaju kad Nastavničko vijeće
procijeni kako je pojedini učenik opasan za sebe i druge (elementi
autizma, Asperger sindrom….), ali kad nije potrebna nastava u kući
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
161
90. Talijanska srednja škola-Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ines Venier, ravnateljica Talijanske srednje škole-Scuola media
superiore italiana Rovinj-Rovigno
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Mišljenja smo da je pitanje obrazovanja na jeziku i pismu
nacionalnih manjina nedovoljno prisutno u postojećem Zakonu i u
predloženom nacrtu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
1. U članku 3. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
ZOOOSŠ mijenja se članak 22 ZOOOSŠa. U skladu sa stavkom 8
spomenutog članka natječaj za upis objavljuje se isključivo na
stranicama škole i osnivača.
- mišljenja smo da je neophodno objaviti natječaj i u dnevnom tisku
jer je tako na jednom mjestu pregled svih programa po školama
jedne županije (kao što je to bilo do sada)
- pozdravljamo izmjenu navedenu u stavku 7 koji predviđa
propisivanje kriterija i mjerila za upis Pravilnikom. Ali pri tome,
potrebno je voditi računa o o specifičnostima škola nacionalnih
manjina (u vrednovanju predmeta važnih za upis i drugo)
2. U članku 6. piše da se članak 25. briše, ali onda nije jasno što
slijedi, pretpostavlja se da članak 26. postaje 25. i tako dalje....?
3. U članku 18. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
ZOOOSŠ mijenja se članak 76. ZOOOSŠ-a.
- u stavku 6 izostavljen je bitan podatak, a to je od kada se računa
početak roka od 2 dana za podnošenje zahtjeva za preispitivanje
ocjene iz vladanja. Mišljenja smo da bi trebalo dodati ...“dva
(radna) dana od saopćenja ocjene...“ budući da se ocjena potvrđuje
na sjednici razrednog vijeća po završetku nastavne godine.
4. U članku 26. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama
ZOOOSŠ-a mijenja se članak 99.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
162
- što se tiče stavka 3. mišljenja sam da je članak nedorečen i nejasan
jer nisu navedene te „potrebe“ . Nadalje, nije navedeno što se
dešava s djelatnikom ukoliko ne prihvati sklapanje ponuđenog
sporazuma, izmjena ugovora ili otkaz? Koje uvjete moraju
zadovoljiti takvi djelatnici (oni isti kao i za pomoćnike u nastavi?).
U danom Obrazloženju je navedeno da će škola, na mjesto
djelatnika koji prelazi na rad izvan ustanove, moći zasnovati radni
odnos s osobom koja će zamjenjivati navedenog djelatnika ako su u
proračunu za to osigurana sredstva. Šta ako sredstva za to nisu
osigurana?
Da li se navedeno odnosi i na mjesto ravnatelja?
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
91. Jere Bilan
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Jere Bilan, dipl. ing. stroj., član NSZSSH
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 107-Da se doda u članak kada zajednička prosudbena
komisija uputi osobu s prednosti kod zapošljavanja, ravnatelj je
dužan tu osobu primiti, bez obzira da li je upućena kao tehnološki
višak ili kao nadopuna norme. Ukoliko ravnatelj odbije primiti
osobu, o tome se u roku od dva dana izvještava državna komisija.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
163
Članak 75-produžna nastava treba biti pravedno plaćena, jer postoji
mogućnost zaključivanja pozitivnih ocjena na kraju školske godine
kako se ne bi radio posao koji nije plaćen.
Članak 66-. Bila je dobra ideja ministra Jovanovića iz srpnja 2013.
gdje je bilo rečeno da će se napad na nastavnika tretirati kao napad
na službenu osobu (policajca). Nažalost, kazneni zakon nije
promjenjen u tom smjeru, već je donešena izmjena da se napad
mora kazneno goniti po službenoj dužnosti. Zato smatram da ovo
područje treba u zakonu biti detaljno razrađeno.
Potrebno je dodati članak 66b, koji bi bolje tretirao nasilje nad
nastavnikom i ugrožavanje njegovog dostojanstva fizičkim
napadom Učenik se tada udaljava iz škole bez prava polaganja
rezrednog ispita uz podizanje kaznene prijave, a ako želi ići u
obrazovanje odraslih, to može napraviti u drugoj županiji koja
nije njegovo mjesto boravka. Podatak o napadu na nastavnika treba
pisati na svjedodžbi. Time mu se komplicira situacija.
Potrebno je u zakon uvesti termin cyber bullinga (maltretiranje na
internetu, neovlašteno snimanje i publiciranje na mreži) koje bi bilo
kažnjivo. Predlažem da se taksativno napišu radnje koje podliježu
kaznama: lupanje vratima, psovanje, vrijeđanje po rasnoj, vjerskoj i
nacionalnoj osnovi, prijetnje, unošenje u lice, širenja lažnih
glasina… Time bi se ta tematika bolje razradila, i time poslala jasna
poruka nasilnicima što se sve neće tolerirati.
U zakon treba ugraditi mogućnost da nastavnik koji je imao slučaj
napada na dostojanstvo može tražiti udaljavanje učenika iz ustanove
gdje radi jer ga ponovni susret s tim učenikom traumatizira.
Predlažem da uđe u zakon mogućnost privremenog zapošljavanja
traumatiziranog nastavnika u nekoj drugoj javnoj službi, dok se
trauma ne smiri (npr. u knjižnici neke ustanove). Razlog je taj jer je
u jednoj školi bio napad roditelja na nastavnika zbog zaključene
nedovoljne ocjene. Kada se kolega trebao vratiti na posao, sam
ulazak u učionicu bio mu je traumatičan i ponovno je sve
proživljavao. Osobno sam tome svjedočio. Smatram da je to
ostvarivo, jer ti slučajevi nisu česti.
Članak 83-nagrađivanje učenika iznimnih rezultata MORA biti, a
ne MOŽE biti provedeno. Potrebno je razraditi sustav nagrađivanja,
isto kao što je razrađen sustav kažnjavanja. Statut škole nije akt koji
bi to regulirao, nego zakon koji bi obvezao lokalnu zajednicu
(općinu ili županiju) na nagrađivanje. Time šaljemo poruku svima.
Smatram da treba stimulirati učenike kupovinom računala,
plaćanjem seminara, putovanjima… Sada su vrhunski učenici
prepušteni tome hoće li ih se netko sjetiti.
Članak 130-U slučaju kada ravnatelj zbog bolesti ili nekog drugog
razloga više ne može ili ne želi biti ravnatelj, a na njegovo radno
mjesto netko je zaposlen, ravnatelja se stavlja u nepovoljan položaj
koji nije dovoljno reguliran.
Kod izbora za ravnatelja, predlažem da se kandidati moraju
predstaviti, svoj plan i sebe osobno, na nastavničkom vijeću,
radničkom vijeću, vijeću roditelja i školskom odboru.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
164
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
92. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER)
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER)
(sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti,
http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html )
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prijedlog gore navedenog predstavnika zainteresirane javnosti,
odnosno tijela s javnim ovlastima, temelji se na nizu
odredbi/članaka aktualnog Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi (NN 94/13).
Izdavajamo posebice: Članak 4. st.2.toč.2.:
…..2) Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg
obrazovanja su:
…2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na
jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim
sposobnostima, ….
X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 99.
(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi
imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-
obrazovnom radu s učenicima kao i druge osobe potrebne za rad
školske ustanove.
… (3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj
ustanovi odnose se na: rad s učenicima s teškoćama….
Članak 100.
(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
165
razredne, učitelji predmetne nastave i stručni suradnici.
(2) Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju
nastavnici i stručni suradnici.
….
(4) Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog,
knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila….
III. Licenca za rad prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju
Prema važećem Zakonu:
XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE,
NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA
….Članak 117.
(1) Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se
dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja.
(2) Prvom licencijom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika
smatra se isprava o položenom stručnom ispitu.
(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost
licenciju obnavljati svakih pet godina.
(4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja.
(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja
licencije za rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja
te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje
ministar.
Prema Prijedlogu Zakona iz naslova u čl.117.st.4. umjesto
„Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja će pisati
„nadležna ustanova.“
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Prijedlog HKER-a:
U Čl. 117. St.4.
uz „nadležna ustanova “ dodati „i/ili nadležno tijelo za priznavanje
stručnih kvalifikacija, tj. osnovane komore u slučaju reguliranih
profesija.
Razlog tom prijedlogu je u:
- čl.3. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
(NN 12/11)
II. UVJETI ZA OBAVLJANJE EDUKACIJSKO-
-REHABILITACIJSKE DJELATNOSTI
Članak 3.
Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima
magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik
edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore
edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad
(licencija)
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
166
- čl.23. st.1. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
Članak 23.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja
za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih
prvostupnika edukacijske rehabilitacije,….
i čl.7. Statuta HKER-a (istovjetan čl.23. Zakona o eduk.-reh.dj.).
Popis reguliranih profesija: temeljem članka 72. stavka 1. Zakona
o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih
kvalifikacija – NN 124/09, 45/11
http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-
hrvatskoj/
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
93. Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko
dalmatinske županije
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Bruna Dadić, prof. U ime Županijskog stručnog vijeća stručnih
suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko
dalmatinske županije
- Članovi ovog stručnog vijeća isključivo su zaposlenici
osnovnih škola naše županije
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Svakako smatramo da je važno napomenuti, a ne navodi se u ovom
Zakonu o izmjenama, nužnost izmjene čl.21 koji govori o
obvezama Povjerenstva Ureda državne uprave. Podržavamo
postojanje Povjerenstva pri Uredu (iako bi možda bilo bolje da je
riječ o prvostupanjskoj komisiji pri Uredu) ali smatramo da je
potrebno smanjiti broj zaduženja tog Povjerenstva. Teško je ustrojiti
Povjerenstva pri Uredima i podružnicama Ureda, nema u svim
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
167
strukama ili manjim gradovima ili sredinama dovoljan broj mentora
ili savjetnika, pojedini stručnjaci imaju dodatne obveze u okviru
svoji tjedni zaduženja. Ako ćemo nastaviti raditi za sve prijedloge
Povjerenstava škola to je velika količina posla, naročito kada dođe
kraj školske godine kada stručni suradnici imaju najviše posla i u
svojim školama.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba koju kao stručno vijeće iskazujemo odnosi se na:
čl.21 i pedagoške mjere, smatramo da nije pedagoški opravdano da
mjera strogog ukora ostaje do kraja osnovnog školovanja.
Čl.13 Kako produženi stručni postupak nije pedagoška mjera
smatramo da je potrebno čim prije i što jasnije donjeti pravilnik koji
će jasno definirati u kojim slučajevima se određuje provođenje,
koliko traje, tko ga provodi i na koji način.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
94. Mladenka Maleš
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Mladenka Maleš
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Smatram da ravnatelj treba imati mogućnost, u uvjetima kada netko
od zaposlenika ide na bolovanje, porodiljni i sl., na vrijeme od 60
dana zaposliti osobu bez suglasnosti Školskog odbora, a ne kao do
sad da samostalno odlučuje na vrijeme do 15 dana te unutar roka od
15 dana, a najkasnije 15-i dan ravnatelj mora zatražiti suglasnost
Školskog odbora.
U praksi dosadašnja regulacija izaziva često sazivanje sjednica
školskog odbora, povećava se obim poslova članova školskog
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
168
odbora i djelatnika uključenih u rad školskog odbora.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Promijeniti članak 114. stavak 1.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
95. Ivana Kovač
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ivana Kovač, OŠ „Tin Ujević“, Osijek
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U svezi : članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(1) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon
pisanoga zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti
učiteljskome/nastavničkome vijeću nakon završetka nastavne
godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću
školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je
prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim
predmetom.“ , obvezu zamjene izbornog predmeta drugim trebalo
bi proširiti i na osnovnu školu, i time spriječiti kalkuliranje s
ocjenama i time snižavanje kriterija ocjenjivanja i vrednovanja
izbornih predmeta zbog zadržavanja učenika na istim. Ispisivanje ne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
169
ide u prilog učeniku kada se gleda kontinuiranost stjecanja znanja te
odgojna komponenta dosljednosti, a direktno utječe na zaduženja i
normu samog predavača.
Nadalje, Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu
nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna
organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz
dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.,
Ovim člankom su nastavnici stavljeni u apsolutno nepravedan
položaj s obzirom na opseg rada. Kako odgojni predmeti sami po
sebi nemaju u pravilu zaključnu ocjenu „nedovoljan“, produžna
nastava ostaje kao dužnost nastavnicima pretežno matematike, str.
jezika, povijesti, itd. Tijekom školske godine učenici s poteškoćama
u učenju imaju dužnost i obvezu pohađati dopunsku nastavu koja je
u normi tih nastavnika. Produžnom nastavom te bi aktivnosti
apsolutno izgubile na važnosti, a nastavnici na kraju nastavne
godine dodatno opteretili, naglašavam, vrlo nepravedno.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
96. Zvonko Bumber
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zvonko Bumber, prof.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
170
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Smatram da bi se trebala dati prednost pri zapošljavanju učiteljima i
nastavnicima koji imaju najviše staža u školi koja objavljuje
natječaj.
Uzrok:
Netransparentnost oko odabira osobe za zaposlenje. Zbog
višestrukih zamolbi za posao, koje se nerijetko broje u desecima,
nemoguće je obaviti razgovor sa svim kandidatima. Prijavljene
osobe ne budu pozvane na razgovor već dobiju odgovor koja je
osoba primljena bez ikakvog obrazloženja.
Argument:
Ako je osoba bila pozivana na zamjene tijekom dugog razdoblja,
logično je da je ta osoba najbolje upoznata sa stanjem u školi i
njezinim osobitostima. Također, logično je i da je ta ista osoba
dobro i savjesno odrađivala svoja zaduženja jer je u protivnom
ravnatelj ne bi opetovano pozivao.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u
dijelu XI. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi
u članku 105. stavak 13 piše: „Poslove odgajatelja može obavljati
osoba koja je zavšila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste i ima pedagoške kompetencije“. Ovdje nije jasno koje su to
odgovarajuće vrste te smatra li se time i učitelj/ica razredne nastave.
Kod natječaja za odgajatelja u učeničkom domu navedeni su
kriteriji: završen diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i
imati pedagoške kompetencije (sukladno Zakonu o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o stručnoj
spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u
srednjem školstvu). U spomenutom Pravilniku iz 1999. u Članku
52. stoji:
„Za odgajatelja u učeničkom domu može biti izabrana osoba koja
ispunjava uvjete za profesora ili stručnog suradnika u srednjoj
školi.“
Uzrok:
1999. godine postojala je Učiteljska akademija u trajanju od dvije
godine, dok je danas Učiteljski fakultet u trajanju 3 + 2 godine.
Argument:
Učitelji razredne nastave imaju pedagošku grupu predmeta
(didaktika, psihologija odgoja i obrazovanja, pedagogija i metodika
nastave svakog predmeta) uvelike opširniju od primjerice profesora
jednog ili dva nastavna predmeta. Ovime bi se dala dodatna
mogućnost zapošljavanja usko specijaliziranom kadru koji je
prezastupljen na burzi rada te nema mogućnost zaposlenja u srodnoj
struci za razliku od većine nastavnika predmetne nastave.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
171
97. Marko Ljubek
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Marko Ljubek
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba na članak 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.
postojećeg Zakona.
Predloženim rješenjem ignorira se činjenica da su temeljni model
obrazovanja nastavnika predmetne nastave za osnovne i srednje
škole studiji nastavničkog usmjerenja (magistar edukacije
određenog nastavnog predmeta ili profesor nastave određenog
predmeta).
Prijedlog članka 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6.
postojećeg Zakona.
„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može
obavljati:
a) osoba koja je završila studijski program nastavničkog usmjerenja
odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog
sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveučilišnog studija.
b) osoba koja je završila studijski program odgovarajuće vrste na
razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i stekla potrebne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
172
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.
c) osoba koja je završila diplomski specijalistički studij
odgovarajuće vrste i stekla potrebne pedagoške kompetencije na
razini 60 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ili b) ovoga stavka.
d) osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij
na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i stekla potrebne
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a), b) ili c) ovoga stavka.“
Prijedlog članka 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 7.
postojećeg Zakona.
„(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može
obavljati:
a) osoba koja je završila studijski program nastavničkog usmjerenja
odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog
sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveučilišnog studija.
b) osoba koja je završila studijski program odgovarajuće vrste na
razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i stekla potrebne
pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na
natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.
c) osoba koja je završila diplomski specijalistički studij
odgovarajuće vrste i stekla potrebne pedagoške kompetencije na
razini 60 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)
ili b) ovoga stavka.“
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
98. Vlatka Sekovanić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
173
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Vlatka Sekovanić, magistra edukacije informatike
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedba na članak 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.
postojećeg Zakona
U predloženom rješenju ne prepoznajem magistre edukacije
određenog nastavnog predmeta!
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Kao magistra edukacije informatike završila sam studijski program
nastavničkog usmjerenja informatike na razini diplomskog
sveučilišnog studija pri čemu sam stekla 120 ECTS. Smatram da
magistri edukacije određenog nastavnog predmeta, kao najviše
akademske razine na sveučilišnom diplomskom studiju, moraju
imati naglašeno prvenstvo u postojećem Zakonu (članak 27. koji se
odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.)
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
99. Kristina Ledinski
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
174
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Kristina Ledinski
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Primjedba na članak 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.
postojećeg Zakona.
Predloženim izmjenama u Zakonu i dalje se studiji nastavničkog
usmjerenja (magistar edukacije određenog predmeta i profesor
određenog predmeta) zanemaruju kao temeljni model obrazovanja
nastavnika predmetne nastave. Navedenu traženu potvrdu o
stečenih 60 ECTS iz područja pedagoških kompetencija na takvim
se studijima niti ne može dobiti, jer tome služi sam studij.
Izjednačavaju se osobe sa završenim nastavničkim usmjerenjem na
razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i osobe sa
završenim studijem odgovarajuće vrste iste razine studija s
naknadno stečenim pedagoškim kompetencijama.
Moje je mišljenje i prijedlog (za Nacrt Zakona, članak 105. stavak
6.a)) da osobe sa završenim studijskim programom nastavničkog
usmjerenja imaju prednost pri zapošljavanju u osnovnoj i srednjoj
školi u odnosu na osobe sa završenim odgovarajućim studijem i
potvrdom o 60 ECTS bodova iz područja pedagoških kompetencija
(znači u osnovnoj školi također i pred učiteljicama razredne nastave
s pojačanim određenim predmetom).
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
100. Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
175
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-
rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Za Odsjek: prof.dr.sc.Zrinjka Stančić i dr.sc.Ljiljana Pintarić Mlinar
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na tekst Zakona jasnije propisuju postupak
planiranja i donošenja mreže škola i programa odnosno elemente za
izradu, donošenje i izmjenu mreže škola i programa.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlažemo izmjene i/ili dopune stavaka kako slijedi:
a) Prijedlozi dopuna stavaka
- Čl. 13 (iza članka 65 dodaje se 65a) za učenike s
teškoćama organizira se produženi stručni postupak
kao jedan od dodatnih odgojno-obrazovnih i
rehabilitacijskih programa, organizira se u posebnim
odgojno-obrazovnim grupama prije i/ili nakon redovite
nastave u redovitoj ili posebnoj odgojno-obrazovnoj
ustanovi.
Obrazloženje: na takav način ovaj oblik dodatnog rada biti
dostupan svim učenicima s teškoćama (teškoćama u razvoju;
teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim
problemima; učenicima s teškoćama uvjetovanim zdrastvenim,
socijalnim, ekonomskim čimbenicima) kojima je takav dodatni
oblik rada potreban a može unaprijediti razvoj kompetencija.
Predložena formulacija u postojećem prijedlogu stavka izdvaja
samo jednu skupinu učenika što može dovesti do osnove kako za
neravnopravno tako i za nekompetentno pristupanje problema u
ponašanju kao posljedice nerazumijevanja teškoća u učenju.
- Čl.26, stavak 6-8 (Članak 99. mijenja se i glasi) stavak
„Načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u
nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje
moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.“
proširiti s uključivanjem i osobnih
pomoćnika/njegovatelja.
Obrazloženje: osobni pomoćnik/njegovatelj pomaže u poslovima
hranjenja, odijevanja, kretanja školom, odlaska na wc, kateterizacije
i drugim poslovima. Radi opsega i složenosti poslova za što su
potrebne i dodatne edukacije (npr. postupak katerizacije) navedeni
poslovi ne mogu biti i poslovi pomoćnika u nastavi.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
176
b) Prijedlog dopune Zakona novim stavcima
- U Zakon je potrebno dodati novo poglavlje te pripadajuće
članake i stavke kojima se uređuju prava, obveze i
odgovornosti učitelja i nastavnika, time i škole kada se u
školama ne provode mjere koje pretpostavljaju kvalitetu
školovanja učenika s teškoćama.
Obrazloženje: Kao što zakon predviđa novčanu kaznu u iznosu od
500,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj roditelja učenika škole koji
postupaju suprotno zakonskim odredbama prijedlog je da se za
odgovornu osobu koja predstavlja školu kao i djelatnike škole
predvide slične mjere kada škola krši prava učenika s teškoćama u
skladu s izrekom rješenja o primjerenom obliku školovanja te
izostanka potpore (prilagodba sadržaja, individualizacija zahtjeva,
metoda, postupaka, pomoćnici u nastavi, timovi potpore i dr.) na
koju učenici imaju pravo, takvi prekršaji ugrožavaju obrazovnu i
socijalizacijsku uspješnost učenika s teškoćama.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
101. Pravobranitelj za djecu RH
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Pravobranitelj za djecu RH
10000 Zagreb, Teslina 10
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
177
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem 1. Propisati pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje
zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu
kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj,
neovisno o imigrantskom statusu i vrsti smještaja
Mišljenja smo da se odredbe članka 43. i 45. ZOOSŠ-a trebaju
primjenjivati, osim na azilante, tražitelje azile, strance pod
supsidijarnom zaštitom, strance pod privremenom zaštitom, i na
djecu strane državljane bez pratnje zakonskih zastupnika te
strance u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci
nadležnog tijela odobren smještaj. Na navedeno smo ukazali
našim dopisom DPR -602-01/13-054-1 od 24. lipnja 2013.
Pravo na obrazovanje zagarantirano je pravo koje se djetetu mora
omogućiti neovisno o njegovom imigrantskom statusu i neovisno o
vrsti smještaja. Formulacija članka 46. ZOOSŠ-a to pravo daje
samo djeci strancima koji nezakonito borave u RH ako su smješteni
u Prihvatnom centru za strance, ako im je prisilno udaljenje
privremeno odgođeno ili im je određen rok za povratak tijekom
trajanja tog roka.
Podsjećamo da djeca strani državljani koja se nalaze u nezakonitom
statusu mogu, uz Prihvatni centar, biti smještena i u ustanove
socijalne skrbi, prihvatilište za tražitelje azila, udomiteljsku obitelj
ili drugi odgovarajući alternativni smještaj. Smještaj u Prihvatni
centar za strance mora biti iznimka jer takav oblik smještaja
predstavlja lišenje slobode, budući da je riječ o vrsti smještaja kojim
se ograničava sloboda, a što se prema Rezoluciji Vijeća Europe
1810 (2011) ne smije dozvoliti. Smještaj u prihvatni centar doista
mora biti samo iznimka kad je procijenjeno da je to u najboljem
interesu djeteta ili je riječ o situacijama kad postoji opravdana
sumnja u dob djeteta. Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine i
Opća preporuka br. 6 UN Odbora za prava djeteta jasno naglašavaju
da se lišavanje djeteta slobode ne može opravdati samo zbog
činjenice da dijete nema pratnju zakonskog skrbnika ili zbog
njegovog imigrantskog ili rezidencijalnog statusa. Prema Općoj
preporuci br. 6 svako dijete bez pratnje ili razdvojeno dijete, bez
obzira na status, ima pravo na potpun pristup obrazovanju u zemlji
u koju je došlo. Dijete mora biti registrirano kod odgovarajućih
obrazovnih institucija u najkraćem mogućem roku i mora mu biti
ponuđena mogućnost da unaprijedi svoje sposobnosti učenja. Pravo
na obrazovanje djetetu bez pratnje jamči i Rezolucija Vijeća Europe
1810 (2011).
2. Jasnije propisati ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim
ustanovama
ZOOSŠ u članku 59. zabranjuje promidžbu i prodaju proizvoda koji
nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja, no čini se da ipak
ostavlja širok prostor za različita tumačenja i izigravanje svrhe ove
odredbe te otvara put za prodaju proizvoda i usluga koji bi mogli
biti štetni za zdravlje, rast i razvoj djece, te poticati potrošački
mentalitet djece, što nije u njihovom interesu. Primjerice, navedeno
se odnosi na prodaju i pripremu nezdrave hrane i pića (proizvoda
niske prehrambene vrijednosti) u školi, njihovu izloženost i
dostupnost djeci u prostoru odgojno-obrazovnih ustanova, što
potiče djecu i na usvajanje nezdravih životnih navika. Osim toga,
svjedoci smo uistinu brojnih promidžbenih aktivnosti u vrtićima i
školama, uperenih ka poticanju djece na kupovinu te stvaranju i
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
178
usmjeravanju njihovih potrošačkih navika. Smatramo da bi
ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala biti
jasnija i konkretnija kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i
usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj.
Navedeno je moguće urediti na način da se izmjenama ZOOSŠ-a
propiše zabrana promidžbe i prodaje roba i/ili usluga u odgojno-
obrazovnim ustanovama koja ne služi ciljevima odgoja i
obrazovanja ili koja je štetna za zdravlje, rast i razvoj djece, kao što
je učinjeno u Zakonu u predškolskom odgoju i obrazovanju
(Narodne novine, broj 10/97, 107/07, 94/13) te da se predvidi
donošenje podzakonskog propisa kojim bi se razradila spomenuta
ograničenja u cilju zaštite prava i dobrobiti djece.
3. Jasnije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku
nastavu
U praksi se susrećemo sa situacijama da odredbu članka 33.
ZOOSŠ-a o obvezi organiziranja dopunske nastave za učenike
kojima je potrebna pomoć u učenju, škole tumače na način da
dopunsku nastavu organiziraju samo za učenike koji imaju
nedovoljnu ocjenu iz nekog nastavnog predmeta. Stoga predlažemo
preciznije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku nastavu
kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji.
4. Urediti obvezu suradnje školskih ustanova s predškolskim
ustanovama radi razmjene informacija o učeniku, što može biti od
značaja posebice u slučajevima kad se radi o učenicima s posebnim
potrebama.
Smatramo da je praćenje djeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada
u vrtiću relevantan izvor informacija o djetetu i polazište za neke
konkretne prijedloge za početno školovanje te da bi bilo
svrsishodno da škole prije upisa djeteta u osnovnu školu, primjerice,
za dijete koje je išlo u vrtić, pribave mišljenje stručnog tima vrtića
ili samo odgajatelja (ako vrtić nema stručnih suradnika) o
psihofizičkom stanju djeteta.
5. Propisati obvezu organiziranja međumjesnog prijevoza
učenicima srednjih škola na način kako je to bilo propisano do
kraja 2009. godine.
Isto predlažemo stoga što se u svojem radu susrećemo s otežanim
podmirivanjem troškova prijevoza učenika srednjih škola od
strane roditelja i otežanom mogućnošću daljnjeg nastavka
srednjoškolskog obrazovanja. Smatramo da bi se takvim rješenjem
pridonijelo ostvarivanju mjere obveznog srednjoškolskog
obrazovanja do stjecanja prve kvalifikacije iz Programa Vlade RH
za mandat 2011.-2015. i provedbi Nacionalnog okvirnog
kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje, te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje koji uvodi pojam „obveznosti općeg
obrazovanja“ i stjecanja „temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih
kompetencija“.
6. Jasnije urediti ulogu i zadaće Vijeća učenika
Smatramo svrsishodnim detaljnije urediti ulogu i zadaće Vijeća
učenika budući se radi o svrsishodnom obliku participacije učenika
u odlučivanju o pitanjima koja su od njihova interesa. Tako bi se,
primjerice, Vijeću učenika mogla dati ovlast da se aktivno uključi u
donošenje statuta škole, primjerice podnošenjem prijedloga i/ili
mišljenja na statut, budući da se statutom uređuju i neka pitanja od
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
179
interesa za učenike, kao što su izricanje pedagoških mjera škole, te
način izbora i djelokrug rada Vijeća učenika.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Uz Članak 1.
Člankom 1. Nacrta prijedloga predlaže se mijenjati članak 9.
ZOOSŠ. Smatramo da je na taj prijedlog potrebno nadodati stavak
(9) kojim bi propisali kriteriji (putem pravilnika) za škole koje ulaze
u Mrežu škola za učenike s teškoćama u razvoju.
U Članku 1. Nacrta zakona dodaje se stavak 9. koji glasi:
Kriterije za osnivanje Mreže škola za učenike s teškoćama u razvoju
propisuje ministar pravilnikom.
Obrazloženje
U praksi imamo primjera da se u Mrežama škola, primjerice za
djecu s motoričkim teškoćama, nalaze škole koje ne zadovoljavaju
sve kriterije arhitektonske pristupačnosti. Stoga smatramo
potrebnim pravilnikom razraditi uvjete i kriterije koje moraju
zadovoljiti škole koje ulaze u Mrežu škola za učenike s teškoćama u
razvoju.
Uz Članak 3.
Smatramo da je u članku 3. (kojim se mijenja članak 22. ZOOSŠ), u
stavku 8. Nacrta zakona potrebno nadodati da se natječaj za upis
učenika u prvi razred srednje škole objavi i u dnevnom tisku (uz
mrežne stranice i oglasne ploče). Također predlažemo da se natječaj
objavi i u prilagođenom tisku/obliku.
U Članku 3. Nacrta zakona stavak 8. mijenja se i glasi:
Natječaj za upis učenika u prvi razred srednje škole objavljuje se u
dnevnom tisku, na mrežnim stranicama i oglasnim pločama srednje
škole i osnivača, a sadržaj natječaja propisuje se odlukom o upisu.
Natječaj za upis učenika u prvi razred objaviti će se i u
prilagođenom tisku/obliku.
Obrazloženje
U protekle dvije godine provođenja elektronskih upisa uvidjeli smo
da svi roditelji nemaju mogućnost pristupa internetu te se svi
roditelji ne snalaze u praćenju procesa upisa i objavljivanja novosti
na mrežnim stranicama. Stoga smatramo da je potrebno objavu
natječaja zadržati i u dnevnom tisku, kao što smatramo potrebnim
objavu natječaja tiskati na prilagođenom tisku (brajici, uvećanom
tisku), odnosno u prilagođenom obliku (easy-to-red, CD-u s
hrvatskim znakovnim jezikom) kako bi se sami učenici s teškoćama
mogli aktivno uključiti i biti informirani o procesu upisa u srednju
školu. Prilagođeni tisak natječaja omogućiti će ujedno i roditeljima
s invaliditetom jednaku dostupnost na informacije o upisu njihovog
djeteta.
Iza Članka 10. Nacrta zakona dodati Članak 10. a
Članak 10. a glasi:
UČlanku 42. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
180
(1) Za učenike koji zbog kroničnih bolesti, privremeno
narušenoga zdravstvenog stanja, privremeno narušenog
psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih)
teškoća ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje
Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno
zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem
liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog
ispita.
(2) Rješenje za nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi
donosi Ministarstvo.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Obrazloženje
Smatramo da pravo učenika na nastavu u kući i na nastavu na
daljinu treba biti utvrđeno rješenjem kojim se, sukladno Zakonu o
općem upravnom postupku, odlučuje o pravima i obvezama
učenika. Donošenje rješenja o nastavi u kući ili nastavi na daljinu
značilo bi da se nastava u kući ili na daljinu jasno definira kao
pravo učenika, što ti oblici školovanja u svojoj biti i jesu, te da se
učeniku i njegovom zakonskom zastupniku priznaje i pravo na
žalbu u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku u slučaju
da su nezadovoljni odlukom nadležnog tijela (ministarstva
nadležnog za obrazovanje koje odobrava ovakav oblik školovanja).
Također preporučamo da se nastava u kući omogući i djeci s
teškoćama u razvoju koja zbog pretrpljenog nasilja (od nastavnog
osoblja) ne mogu nastaviti daljnje školovanje u školi, odnosno
ustanovi s područja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosuđa u kojoj
se do sada školovalo u onome trajanju koliko je potrebno da se
osiguraju uvjeti za daljnji nastavka školovanja tog učenika s s
teškoćama u razvoju.
Također preporučamo da se nastava u kući omogući i za djecu sa
psihičkim (emocionalnim) teškoćama dok one traju (primjerice:
djecu sa različitim vrstama fobija, trauma, separacijskim
strahovima, djecu koja su doživjela grubi oblik nasilja i boje se
vratiti u školu…) za koje zakonodavac nije predvidio mogućnost
školovanja kroz nastavu u kući. Ova skupina djece najčešće nema
teškoće takve vrste da je moguće odrediti primjereni oblik
školovanja sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, a ne postoji potreba
za dužim smještajem ove djece u psihijatrijsku ustanovu gdje bi
eventualno mogli ostvariti školovanje uz bolničko liječenje. Oni
najčešće ostaju kod kuće i ne ostvaruju pravo na obrazovanje, a
sustav izražava nemoć u rješavanju ovog problema (problem
opravdavanja izostanaka, problem ocjenjivanja i dr.).
Uz Članak 11.
U Članku 11. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 53. stavak 2.
ZOOSŠ, smatramo potrebnim dodatnim stavkom definirati način
ustrojavanja obrazovnog programa (razreda) u srednjoj školi, ako
zbog nedovoljnog broja učenika za taj obrazovni program nije
moguće ustrojiti razred.
Obrazloženje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
181
Analogno stavku 1. u kojem se razrađuje situacija nedovoljnog
broja učenika za razredni odjel, smatramo potrebnim razraditi istu
situaciju za srednjoškolski obrazovni program. Ovogodišnji primjeri
upisa u srednju školu pokazuju da su učenici s teškoćama u razvoju
prema ljestvici poretka bili upisani u obrazovni program prema
preporuci HZZ-a da bi se nakon zaključavanja ljestvice poretka,
zbog nedovoljnog broja učenika, pojedini obrazovni program
ukinuo. Učenici s teškoćama tada su upućivani na jesenski rok te na
promjenu preporuke HZZ-a. Smatramo da su u ovakvoj situaciji
potrebni bolji mehanizmi zaštite za upis učenika s teškoćama u
razvoju.
Uz Članak 13.
Pozdravljamo unesenu izmjenu koja se odnosi na odgojno-
obrazovni tretman produženog stručnog postupka. Predložena
izmjena navedenu intervenciju seli iz područja pedagoških mjera u
područje preventivne intervencije za djecu s problemima u
ponašanju te se njome nadopunjuje čl. 65. ZOOOSŠ što držimo
primjerenijim. No, predlažemo da se u pojam „učenici s
poremećajima u ponašanju“ zamijeni pojmom „učenici s
problemima u ponašanju“ koji se već koristi u istom čl.65. st. 1.
U Članku 13. Nacrta zakona st 1. se mijenja i glasi:
Za učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-
obrazovni tretman produženog stručnog postupka.
Obrazloženje
Pojam „problemi u ponašanju“ je primjereniji odgojno-obrazovnom
sustavu, u skladu je sa stručnim pristupom sektorskom definiranju
pojave te naglasak stavlja na početna odstupanja u ponašanju i ranu
intervenciju što i jest u nadležnosti sustava odgoja i obrazovanja
koji detektira, izvješćuje i potiče druge sustave na uključivanje po
potrebi.
U Članku 13. Nacrta zakona stavak 2. dopunjuje se i glasi:
Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana, produženog
stručnog postupka, pedagoške mjere isključenja iz škole,
organizacije razrednog ispita i nastavka redovitog srednjoškolskog
obrazovanja, propisuje ministar.
Obrazloženje
Smatramo da se uz provođenje odgojno-obrazovnoga tretmana
produženog stručnog postupka učenika s problemima u ponašanju,
treba propisati i način njihovog nastavka redovitog srednjoškolskog
obrazovanja, primjerice učenika u slučaju isključenja zbog teškog
nasilničkog ponašanja kojemu se mora dati pravo polaganja
razrednog ispita i ne oduzimati mu status redovitog učenika. S tim u
vezi potrebno je propisati način provođenja pedagoške mjere
isključenja iz škole, organizacije razrednog ispita i nastavka
redovitog srednjoškolskog obrazovanja. Pogledati napomene uz
članak 14. i 21.
Uz Članak 14.
Člankom 14. Nacrta prijedloga članak 66. ZOOSŠ predlaže se
dopunuti novim podstavkom kojim bi status redovitog učenika
srednje škole prestao, između ostalih, i učeniku kojem je izrečena
pedagoška mjera isključenja zbog teškog nasilničkog ponašanja.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
182
Ovakvim pristupom i ovom odredbom krše se jednaka obrazovna
prava za svu djecu. Stoga predlažemo
Članak 14. Nacrta zakona brisati .
Obrazloženje
Ovom odredbom krše se jednaka obrazovna prava za svu djecu.
Naime, načelo nediskriminacije je jedno od temeljnih načela
Konvencije o pravima djeteta. Situacija je dodatno diskriminatorno
naglašena za djecu čiji roditelji nemaju sredstava za podmirivanje
troškova izvanrednog školovanja u slučaju gubitka statusa redovitog
učenika. Konvencija o pravima djeteta naglašava jednaka prava,
dakle i ona obrazovna za svu djecu, pa i djecu s problemima u
ponašanju. (Na primjer, i djeci počiniteljima kaznenih djela
smještenima u institucije temeljem izrečene kaznene sankcije mora
se omogućiti pravo na redovno srednjoškolsko obrazovanje, gdje
god to organizacija načina provođenja sankcije omogućava).
Onemogućavanje redovitog srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i
njegovog dovršetka koje je ključno za stjecanje zvanja i uspješnu
resocijalizaciju mladih s problemima u ponašanju krši i drugo
načelo Konvencije, načelo najboljeg interesa djeteta.
Uz Članak 17.
U članku 17. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 75. ZOOSŠ
naglašavamo nužnost usklađivanja roka za održavanje popravnih
ispita (stavak 4.) s budućim pravilnikom o elementima i kriterijima
za upis djece s teškoćama u prvi razred srednje.
Obrazloženje
Ovogodišnji primjer upisa djeteta s teškoćama u razvoju u prvi
razred srednje škole ukazao je na neusklađenost Odluke o upisu
učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2014./2015. i
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi . Stoga je
učenik s teškoćama u razredu polagao popravni ispit nakon isteka
roka za upis djece s teškoćama u razvoju u prvi razred srednje škole
te je na taj način izgubio pravo izravnog upisa kao učenik s
teškoćama u razvoju i bio upućen na redovni upis.
Uz Članak 18.
U članku 18. Nacrta zakona naglašavamo nužnost douređenja prava
učenika pred povjerenstvom.
U Članku 18. iza stavka 2. predlažemo novi (3) stavak koji glasi:
Učenik ili roditelj imaju pravo podnijeti zahtjev za izuzećem iz
povjerenstva učitelja, odnosno nastavnika koji je učenika ocjenjivao
tijekom godine i zaključio mu ocjenu kojom nije zadovoljan
Predloženi stavci 3,4,5 i 6 postaju stavci 4,5,6 i 7.
Obrazloženje
Navedeno predlažemo stoga što smo upoznati sa slučajevima u
kojima je neprofesionalno postupanje nekih učitelja i nastavnika
dovelo do pojave školske fobije kod učenika koji su zbog toga
podvrgnuti liječenju i psihosocijalnoj terapiji i koji zbog toga nisu
bili u mogućnosti na odgovarajući način prezentirati svoje znanje
pred ispitnim povjerenstvom u kojem se nalazi učitelj, odnosno
nastavnik koji je tijekom školske godine vrednovao njegovo znanje.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
183
Uz Članak 21.
Predlažemo da se u Članku 21. Nacrta zakona
- iz stavka 5. brišu riječi: osim učenika isključenoga zbog
teškog nasilničkog ponašanja“
- briše stavak 6. koji glasi: Učenik koji je isključen zbog
teškog nasilničkog ponašanja gubi status redovitog učenika
- predloženi stavak 8 dopuni na način da glasi Do
okončanja postupka izricanja pedagoške mjere ravnatelj
može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog
procesa, a zbog pružanja pomoći i zaštite, o tome će
izvijestiti nadležni centar za socijalnu skrb
- predloženi stavci 7,8 i 9 postaju stavci 6,7 i 8
Obrazloženje
Objašnjenje našeg stajališta je identično onome koje dajemo za uz
čl. 14 Nacrta zakona, a to je da su odredbe diskriminirajuće prema
učenicima s problemima u ponašanju. Smatramo da se i učeniku
koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja mora dati pravo
polaganja razrednog ispita i ne oduzimati mu status redovitog
učenika, a način provođenja pedagoške mjere isključenja iz škole,
organizacije razrednog ispita i nastavka obrazovanja treba s tim u
vezi rješiti cjelovito, propisom, sukladno prijedlozima iz novog
članka 65. a ZOOSŠ (iz članka 13. Nacrta zakona).
Uz Članak 26.
U članku 26. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 99. ZOOSŠ
predlažemo izmijeniti stavak 6. kojim se definiraju POSEBNE
potrebe učenika. Iz stavka treba izbaciti termin „posebne potrebe“
jer su to svakodnevne, uobičajene (a ne posebne) potrebe učenika s
teškoćama u razvoju.
U Članku 26. Nacrta zakona stavak 6. mijenja se i glasi:
Zbog ispunjavanja potreba učenika s teškoćama u razvoju školska
ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva,
u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili
stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji
odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti
Obrazloženje
S obzirom da se članak odnosi na uključivanje pomoćnika u nastavi
i stručnih komunikacijskih posrednika kao vid podrške za učenike s
teškoćama u razvoju, predlažemo na taj način definirati stavak.
Terminološko određenje učenika s teškoćama u razvoju kao učenika
s posebnim potrebama se više ne koristi jer se prema socijalnom
modelu poimanja invaliditeta, teškoća ne stavlja na teret pojedinca
koji onda ima „posebnu potrebu da ispravi teškoću“, već je zadaća
društva u cjelini da uklanja prepreke u društvu i omogućuje
uključivanje djece s teškoćama u razvoju.
Uz Članak 28.
Predlažemo detaljnije propisati zabranu rada odgojno-obrazovnih
radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog
odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi. S tim u
vezi, u dijelu ZOOSŠ-a u kojem se propisuju zapreke za zasnivanje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
184
radnog odnosa, smatramo svrsishodnim uvrstiti odredbu da
poslove učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i drugog radnika
ne može obavljati osoba kojoj je izrečena zabrana rada ili joj je
prestao radni odnos u školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili
neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
Također, smo upoznati sa slučajevima kad prema ZOOSŠ-u ne
postoji mogućnost udaljenja od obavljanja poslova u školi niti
otkaza ugovora o radu po osnovi članka 106. ZOOSŠ-a, jer protiv
radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu
djeteta nije pokrenut kazneni postupak. Susrećemo se sa
slučajevima kad istražni postupak do formalnog podizanja
optužnice traje dugo, a radnik, za kojeg se sumnja da je počinio
kazneno djelo na štetu djeteta, nastavlja s radom kao da se ništa nije
dogodilo te škola ne može postupiti po članku 106. ZOOSŠ-a jer
kazneni postupak još nije započeo. Nerijetko nam se zbog tog
problema obraćaju škole tražeći savjet i uputu kako da postupe i
zaštite djecu u konkretnom slučaju.
Zbog navedenog, smatramo da je potrebno urediti zaštitu prava
učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg
se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu učenika. Smatramo
da u odgojno-obrazovnoj ustanovi ne bi smjela raditi osoba za koju
se sumnja da je počinila kazneno djelo na štetu osobe koja joj je
povjerena na neki oblik skrbi i koja je stoga u posebnom odnosu
povjerenja.
Nadalje, smatramo da neprimjereni postupci odgojno-obrazovnih
radnika koji nikada neće biti procesuirani, iako su učinjeni, bilo
zbog odluka pravosudnih tijela da se zbog određenih okolnosti ne
pokreće kazneni postupak ili se podizanje optužbe uvjetuje
izvršenjem neke obveze kroz određeni period, trebaju biti osnova za
preispitivanje radnopravne i etičke odgovornosti osoba koje rade s
djecom te osnova za prekid radnog odnosa, neovisno o postupanju
pravosudnih tijela, jer škola mora biti mjesto na kojoj se djeca
osjećaju sigurno i zaštićeno. Iz tog razloga smo predlagali
Ministarstvu da se u ZOOSŠ-u propiše da u školskoj ustanovi ne
može raditi osoba kojoj je izrečena zabrana rada zbog nezakonitog
i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
Slična odredba je, na naš prijedlog, uvrštena u članak 25. stavak 9.
Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim je propisano da
u dječjem vrtiću ne mogu raditi osobe (odgojno-obrazovni i drugi
radnici) kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni
odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu
prava i interesa djece. Koristimo priliku podsjetiti da smo u
postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne
novine“, broj 86/12) našim dopisom DPR-602-01/12-063-1 od 11.
lipnja 2012. Ministarstvu predlagali da se u članku 106. ZOOSŠ-a
propiše udaljenje od obavljanja poslova u školi i nemogućnost
zapošljavanja osobe u školi već prije formalnog početka kaznenog
postupka. Na tu potrebu ukazivali smo u nekoliko navrata, a
posljednji puta našim dopisom DP-1133/12-24 od 30. travnja 2014.
na koji smo primili odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta (KLASA: 602-01/14-01/00345, URBROJ: 533-25-14-0002
od 27. lipnja 2014.) u kojem nas obavještava da će o našim
prijedlozima voditi računa pri izmjenama i dopunama ZOOSŠ-a.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
185
Uz Članak 30.
Članak 30. Nacrta zakona dopuniti da glasi:
U Članku 117. između stavka 3. i 4. dodati novi stavak koji glasi:
(4) Osoba kojoj je izrečena zabrana odgojno-obrazovnog rada u
školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog
postupanja na štetu prava i interesa djece ne može dobiti licenciju
za rad u školskoj ustanovi na odgojno-obrazovnim poslovima,
odnosno istu ne može obnoviti.
Postojeći stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Obrazloženje
Ovim dopunama ZOOSŠ-a onemogućilo bi se da svaki odgojno-
obrazovni rad s djecom obavlja osoba kojoj je zabranjen rad u
nastavi s učenicima te bi se izbjegle situacije u kojima škola učitelja
ili nastavnika kojem je prosvjetni inspektor zabranio obavljanje
poslova radnog mjesta, rasporedi na drugo radno mjesto u okviru
odgojno-obrazovnog procesa za koje formalno ispunjava uvjete,
primjerice stručnog suradnika pedagoga, čemu smo nažalost
svjedočili u praksi.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
102. Vesna Jureša
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.,specijalistica školske medicine
Prodekanica za nove studijske programe
Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja
«Andrija Štampar», Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju
zdravstvene zaštite, Odjel za školsku i sveučilišnu medicinu.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
186
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
1. Predložene izmjene zahtijevaju donošenje više podzakonskih
akata u nadležnosti ministra s vrlo kratkim rokom njihove primjene
(npr. uvjeti upisa u srednju školu) i bilo bi uputno predvidjeti
njihovo skoro stupanje na snagu. Primjera radi – upisi za srednju
školu su «pred vratima» i školska medicina radi u suradnji sa
školom preglede učenika osmih razreda i šaljemo ih na
profesionalno usmjeravanje.
2. S ovog naslova kao i drugih koji su involvirani u zdravstvenu
zaštitu učenika i sudjelovali su u donošenju različitih pravilnika
temeljem postojećeg Zakona, upozoravali su na potrebu promjene i
drugih članaka Zakona (radi nejasnoća i nedorečenosti) koji bi bili
bolji i primjereniji temelj za podzakonske akte.
3. Opetovano molimo da se pravilnici koji reguliraju upis učenika u
osnovnu školu odvoje od pravilnika o određivanju primjernog
oblika školovanja učenika s teškoćama. Postojeći zakon uopće ne
predviđa određivanje primjerenog oblika školovanja učenika s
teškoćama tijekom srednjoškolskog školovanja (što znači da nije
moguće promijeniti program učeniku tijekom srednje škole).
4. Zakon prepoznaje samo redovni i posebni program školovanja,
što je posve neprimjereno potrebama učenika i prakse. Nažalost
pravilnik (koji bi trebao biti u skladu sa Zakonom) i dalje
prepoznaje redovni program s individualizacijom, prilagođeni
program i posebni program (što je svakako primjerenije nego imati
samo posebni program).
Temeljem čije odluke će se učeniku s teškoćama promijeniti oblik
školovanja ili premjestiti iz jedne u drugu srednju školu ako članak
čl. 20 ne poznaje stručno povjerenstvo za srednju školu?
Postojeći Zakon predviđa:
Članak 20.
(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno
povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.
(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi
prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa
u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već
započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja.
(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovoga
članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave,
odnosno Gradskog ureda.
(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno
učenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka te sastav stručnih
povjerenstava iz stavka 1. i 3. ovoga članka propisuje ministar
nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu
suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.
Članak 21.
(1) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog
povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje
o:
– prijevremenom upisu,
– odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,
– privremenom oslobađanju od školovanja,
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
187
– primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za
učenike s teškoćama u razvoju,
– o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili
srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.
(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe
Ministarstvu.
4. Definiranje učenika s teškoćama na način kako je to predviđeno
Čl. 65., posebice teškoće navedene u alineji tri uistinu nisu (niti
mogu biti) u nadležnosti povjerenstva iz prethodno navednih
članaka Zakona.
Potrebno je posebnim pravilnikom koji zajednički donose ministar
obrazovanja i zdravlja definirati što su teškoće u (psihofizičkom)
razvoju, teškoće učenja, problemi u ponašanju, emocionalnim
problemima, bolesti i stanja koji ometaju obrazovnu uspješnost.
Postojeći pravilnik može biti osnova za poboljšanja i dopune.
Kako je to definirano u postojećem Zakonu:
Učenici s teškoćama
Članak 65.
(1) Učenici s teškoćama su:
– učenici s teškoćama u razvoju,
– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i
emocionalnim problemima,
– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim,
ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.
(2) Vrste teškoća iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih učenik
ostvaruje pravo na primjerene programe školovanja i primjerene
oblike pomoći školovanja propisuje ministar.
(3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz
stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, donosi ministar.
(4) Vrstu teškoća iz stavka 2. ovog članka, primjeren program
školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika utvrđuje
povjerenstvo iz članka 20. ovog Zakona.
5. Komentar
Termin posebni programi se upotrebljava dvoznačno – jedanput za
djecu s teškoćama, a drugi put za športske škole, što nije
primjereno.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Predlažem promjene članaka 20., 21 i 65.,
Povjerenstva i za osnovnu i za srednju školu treba imenovati za
svaku osnovnu i srednju školu.
U osnovnoj školi postoje: 1. povjerenstvo za upis u prvi razred
osnovne škole u ssstavu stručni suradnik škole i nadležni školski
liječnik i 2. povjerenstvo za određivanje primjernog oblika
školovanja u sastavu pedagog, psiholog, edukacijsko-
rehabilitacijski stručnjak, učitelj i nadležni školski liječnik-
specijalist školske medicine.
Povjerenstvo za upis u prvi razred osnovne škole utvrđuje
psihofizičko stanje djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole.
Povjerenstvo za primjereni oblik školovanja za osnovnu školu,
odnosno srednju školu nadležno je za: prijevremeni upis, odgode ili
privremeno oslobađanja od upisa u prvi razred škole, privremeno
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
188
oslobađanje od već započetog školovanja i utvrđivanje primjerenog
oblika školovanja.
Sastav stručnih povjerenstava i pravilnik o radu povjerenstava
propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu:
ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove
zdravlja. Imenovanja povjerenstva ostaje u nadležnosti lokalne
uprave/samouprave.
Postojeći pravilnici koji reguliraju ovo područje su posve
neprimjereni, a nisu ni u skladu sa zakonom.
Primjedbe na članke
1. Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u
članku 65. a koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u
ponašanju provodi odgojno-obrazovni tretman produženoga
stručnog postupka te da ministar pravilnikom propisuje način
provođenja tog postupka.
Komentar: Ovdje upozoravamo na termin «produženi stručni
postupak», koji se koristi (temeljem pravilnika o školovanju djece s
teškoćama u razvoju) kao dio prilagođenog ili posebnog programa i
ne postoji kao zasebni postupak.
2. Člankom 21. mijenja se članak 84. Zakona koji propisuje
izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola u
kojem je predviđeno (prvenstveno radi nasilničkog ponašanja ) i
isključenje iz srednje škole.
Komentar: Isključenje može bit trajno. Jasna mi je pedagoška
poruka o nultoj toleranciji nasilja (što svesrdno podržavam), ali mi
se čini da nedostaje jasnije definiran postupak donošenja odluke i
psihološke i zdravstvene procjene učenika. Radi se o maloljetnim
osobama koje su po definiciji djeca do 18 godine i mislim da bi
postupak isključenja trebao uključiti socijalni i zdravstveni nadzor i
praćenje djeteta-učenika od nadležnih socijalnih i zdravstvenih
službi. Nedostaje mi odgovornost roditelja u cijelom postupku.
3. Člankom 26. mijenja se članak 99. Zakona tako da se stavkom 1.
…Također, stavkom 6. propisuje se da zbog ispunjavanja posebnih
potreba učenika školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz
suglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti
pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji
nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne
djelatnosti. …….. Načine uključivanja i obavljanja poslova
pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te
uvjete koje moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.
Komentar: Nedostaje na temelju čijeg prijedloga škola traži
uključivanje pomoćnika u nastavi ili stručne komunikacijske
posrednike. Je li to povjerenstvo za određivanje primjerenog oblika
školovanje? Tko su stručni komunikacijski posrednici? Taj termin
do sada nije postojao ni u jednom pravilniku, niti u popisu
zanimanja (jesu li to edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci ili netko
drugi). Temeljem čije odluke će se oni angažirati.
4. U članku 19. navodi se «……može se privremeno osloboditi
upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi
već započetog školovanja.».
Komentar: Nije jasno koliko to može trajati i u kojem se roku treba
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
189
iznaći neko alternativno rješenje (školovanje u kući ili ustanovi).
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopad 2014.
103. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program socijalne pedagogije, Odsjek
za poremećaje u ponašanju
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Studijski program socijalne pedagogije
Odsjek za poremećaje u ponašanju
Voditeljica studijskog programa Socijalne pedagogije i pročelnica
Odsjeka: doc.dr.sc. Valentina Kranželić
Zgovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:
Nastavnici, istraživači, praktičari i studenti područja socijalne
pedagogije, socijalni pedagozi, stručnjaci u radu s djecom i
mladima opće populacije, a posebno populacije s problemima u
ponašanju ili rizicima za razvoj problema u ponašanju, a time i svi
korisnici socijalnopedagoških intervencija i podrške.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Na mjestima u tekstu gdje se navode učenici s poremećajima u
ponašanju predlažemo navoditi «učenici s problemima u
ponašanju» u skladu s prihvaćenim i objavljenim Standardima za
terminologiju, definiciju, kriterije i način praćenja pojave
poremećaja u ponašanju djece i mladih (Koller-Trbović, Žižak,
Jeđud Borić, 2011)
Koller Trbović, N., Žižak, A. i Jeđud Borić, I. (2011): Standardi za
terminologiju, definiciju, kriterije i način praćenja pojave
poremećaja u ponašanju djece i mladih. Povjerenstvo za prevenciju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
190
poremećaja u ponašanju djece i mladih Vlade Republike Hrvtaske.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH,
Zagreb.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 117.
Predlažemo definirati „nadležna ustanova“ na sljedeći način:
Predlažemo da se za one profesije čiji članovi rade u sustavu odgoja
i obrazovanja (u osnovnim i srednjim školama) kao stručni
suradnici, a koje nemaju osnovane komore i za sada nisu regulirane
profesije (u procesu su), nadležnim ustanovama proglase njihove
strukovne udruge ili Centri za cjeloživotno obrazovanje
visokoškolskih ustanova na kojima su stekli diplome i pripadajuće
kompetencije.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
104. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH,
predsjednik, dr. Zorislav Bobuš
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Nastale teškoće vezane za natječaje raspisane za uključivanje
pomoćnika u nastavi. Rješenje koje je primijenjeno za školsku
godinu 2014./2015. nisu primjereni jer imaju različite uvjete i
kriterije. Pitanje financiranja, zapošljavanja i izbora
pomoćnika/asistenta u nastavi nije ovim Zakonom riješeno,
posebice ne tko će ih financirati čime se vrši diskriminacija učenika
s teškoćama u razvoju ne samo na osnovu invaliditeta već i po tome
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
191
u kojem dijelu RH se školuju: To nije pitanje koje se nakon dugo
godina i dalje može rješavati putem projekata već uvesti kao
sustavna usluga.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Ovim očitovanjem ističemo nekoliko primjedbi vezano uz
donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje Prijedlog zakona) .
1) Napominjemo kako članak 3. Prijedloga zakona, kojim se
mijenja tekst članka 22. osnovnog Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi, propisuje da elemente i kriterije za izbor
kandidata za upis u prvi razred srednje škole za sve vrste srednjih
škola propisuje ministar pravilnikom. Međutim, ponukani
iskustvom sa Jedinstvenim popisom zdravstvenih kontraindikacija
srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred
srednje škole ističemo kako svako buduće uređenje kriterija za upis
u srednje škole ne smije imati odredbe koje brane upis u određeni
školski program u slučaju utvrđenja određenih zdravstvenih
kontraindikacija.
Ukazujemo kako je Republika Hrvatska ratificirajući UN
Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom priznala pravo osoba s
invaliditetom na inkluzivno obrazovanje te se u svrhu ostvarenja tog
prava bez diskriminacije i na osnovi jednakih mogućnosti obvezala
osigurati (članak 24. Konvencije):
(a) da osobe s invaliditetom ne budu isključene iz općeg
obrazovnog sustava na osnovi svojeg invaliditeta, te da djeca s
teškoćama u razvoju ne budu isključena iz besplatnog i
obveznog osnovnog ili iz srednjeg obrazovanja na osnovi
teškoća u razvoju,
(b) da osobe s invaliditetom mogu imati pristup uključujućem,
kvalitetnom i besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem
obrazovanju, na ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama
u kojima žive,
(c) razumnu prilagodbu individualnim potrebama,
(d) da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomoć, unutar
općeg obrazovnog sustava, kako bi se olakšalo njihovo
djelotvorno obrazovanje.
Sukladno navedenom zahtijevamo da se prilikom donošenja
spomenutog pravilnika u obrazovanju u izradu istih uključe i
eksperti iz udruga osoba s invaliditetom koje mogu svojim
iskustvenom ekspertizom značajno doprinijeti razvoju
inkluzivnog i održivog sustava obrazovanja za osobe s
invaliditetom. Navedeno vrijedi za Pravilnik o kriterijima upisa te
za Pravilnik o načinu uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika
u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje
moraju ispunjavati iz članka 26. Prijedloga zakona (koji mijena
članak 99. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi). Nužno je definirati poslove i ulogu pomoćnika u nastavi jer
je dijapazon vrlo širok od potreba hranjenja, kretanja, higijene,
smirivanja učenika i sl.
Također ističemo kako obrazovanje djece s teškoćama u razvoju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
192
mora biti temeljeno na razvoju osobnosti djece s teškoćama u
razvoju, kao i njihovih talenata i kreativnosti te mentalnih i tjelesnih
sposobnosti, u njihovu punom potencijalu a ne da djeca s teškoćama
u razvoju budu isključena obrazovanja isključivo na osnovi teškoća
u razvoju.
2) Za članak 65 a predlažemo da se „učenika s poremećajem u
ponašaju“ zamijeni sa širim pojmom „učenika s teškoćama u
razvoju“
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014. godine
105. Talijanska osnovna škola – Scuola elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Gianfranca Šuran, ravnateljica Talijanske osnovne škole – Scuola
elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Mišljenja smo da je pravo na obrazovanje na jeziku i pismu
nacionalnih manjina nedostatno prisutno u normativnom kontekstu,
a nedorečenost normative prouzrokuje u praksi višeznačnu
interpretaciju.
Predlažemo da se odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju
nacionalnih manjina pretoče u pojedine članke Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi da bi se jasnije definirale
specifičnosti odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih
manjina.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
193
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 1.
Članak 9. mijenja se i glasi:
(4) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva
mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja svakome
osnovnoškolskome obvezniku na svom jeziku i pismu u osnovnoj
školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskome objektu uz
primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost
koja ne ugrožava sigurnost učenika.
(5) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva mogućnost
srednjega odgoja i obrazovanja učeniku na svom jeziku i pismu
korištenjem svakodnevnoga prijevoza ili smještajem u učeničkome
domu.
Obrazloženje: malobrojnost školskih ustanova na jeziku i pismu
nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup pojmu
dostupnosti.
Članak 2.
Članak 10. mijenja se i glasi:
„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje područje
planiraju osnivači.
(1a) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, na jeziku i pismu
nacionalne manjine, za svoje područje planiraju osnivači po
pribavljenom mišljenju udruga nacionalne manjine.
Obrazloženje: malobrojnost školskih ustanova na jeziku i pismu
nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup donošenju
mreže škola.
Članak 3.
Članak 22. mijenja se i glasi:
(3) Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem
Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole
(NISpuSŠ), u dvojezičnom obliku za srednje škole na jeziku i pismu
nacionalne manjine, osim u posebnim slučajevima propisanim
odlukom o upisu.
Obrazloženje: primjena čl. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 4.
Članak 23. mijenja se i glasi:
(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja ili skrbnika, odluku o
promjeni programa u istoj ili drugoj školi odnosno odluku o
prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni
program, donosi nastavničko/učiteljsko vijeće vodeći računa o tome
da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa uz
poštivanje propisanih pedagoških standarda.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, učeniku prvoga razreda
srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa
odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i
s manjim brojem bodova ako nakon provedenoga upisnog postupka
škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
194
o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.
Ukoliko se radi o prelasku u školu koja ostvaruje isti obrazovni
program ali na jeziku i pismu nacionalne manjine, upis biti će
uvjetovan poznavanjem jezika i pisma nacionalne manjine.
Obrazloženje: učenik koji ne poznaje jezik i pismo na kojem se
odvija odgojno-obrazovni proces ne može pratiti nastavu.
Članak 6a.
U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,
općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i
poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim
područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno
kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje za sve škole,
uključujući i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Obrazloženje: Škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja kao javna služba čije se
vrijednosti, načela, itd. određuju Nacionalnim kurukulumom.
Članak 7.
U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Nastavnim planom i programom uvrđuje se tjedni i godišnji
broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete,
njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po
predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi,
zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.
(1a) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i
pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je
sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine.
Obrazloženje: primjena čl. 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 11.
U članku 53. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(1) U osnovnoj školi u kojoj zbog nedovoljnoga broja učenika nije
moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istoga razreda, ustrojit će
se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili
kombinirani razredni odjel predmetne nastave.“
(1a) U školi na jeziku i pismu nacionalne manjine razredni odjel i
obrazovna skupina ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja
učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne
skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu.
Obrazloženje: primjena čl. 4. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 18.
U članku 76. stavku 1. i 6. izostavljen je bitan podatak, a to je od
kada se računa početak roka od 2 dana za podnošenje zahtjeva za
preispitivanje ocjene. Mišljenja smo da bi trebalo dodati ...“dva
(radna) dana od saopćenja ocjene...“ budući da se ocjena potvrđuje
na sjednici razrednog vijeća po završetku nastavne godine.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
195
Članak 27.
U članku 105. dodaju se dva nova stavka koji glase:
Novi stavak (2a): Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u
školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom
radu s učenicima na jeziku i pismu nacionalne manjine jesu
pripadnost nacionalnoj manjini i potpuno vladanje jezikom
nacionalne manjine, odnosno potpuno vladanje jezikom i pismom
nacionalne manjine koje omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog
rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe
stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
Novi stavak (16a) Poslove tajnika u skolskoj ustanovi na jeziku i
pismu nacionalne manjine može obavljati osoba koja je završila
sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni
studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke i koja
poznaje jezik i pismo nacionalne manjine u mjeri koja omogućava
izvođenje poslova tajnika školske ustanove.
Obrazloženje: primjena čl. 10. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Članak 30a.
U Članku 119. dodaje se novi stavak koji glasi:
(6a) Članovi školskog odbora u školskim ustanovama na jeziku i
pismu nacionalne manjine moraju poznavati jezik i pismo
nacionalne manjine u mjeri koja omogućava izvođenje poslova
člana školskog odbora.
Obrazloženje: član školskog odbora koji ne poznaje jezik i pismo
škole u čijem je školskom odboru član, teško da će moći doprinijeti
boljitku rada školske ustanove.
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove
obavljaju nadležne agencije.
(2) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se nad radom ravnatelja kao
stručnoga voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnika.
(3) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u pedagošku
dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole, školski
kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa, izvođenje
nastave i organizaciju rada.
(4) Stručno-pedagoški nadzor u školskim ustanovama na jeziku i
pismu nacionalne manjine obavljaju školski nadzornici iz reda
pojedine nacionalne manjine, odnosno iz reda osoba koje potpuno
vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Obrazloženje: primjena čl. 13. Zakona o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
196
106. Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP)
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP)
Predsjednica Udruge: Tina Peraica, prof.
Zastupamo interese socijalnih pedagoga - stručnjaka u radu s
djecom i mladima opće populacije, a posebno populacije s
problemima u ponašanju ili rizicima za razvoj problema u
ponašanju, a time i sve korisnike socijalnopedagoških intervencija i
podrške.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 117.
Predlažemo definirati „nadležnu ustanovu“ na način da se za
stručne suradnike iz struka koje nisu regulirane (tek su u postupku
prijave strukovnog zakona, a takva je i struka socijalnih pedagoga)
i koje nemaju osnovane komore, za „nadležne ustanove“ proglase
njihove nacionalne strukovne udruge ili Centri za cjeloživotno
obrazovanje visokoškolskih ustanova na kojima su završili svoje
obrazovanje za tu profesiju.
Ovdje, prije svega, zastupamo interese socijalnih pedagoga koji u
sustavu odgoja i obrazovanja rade kao stručni suradnici u osnovnim
i srednjim školama.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
197
107. Hrvatsko logopedsko društvo – HLD
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Hrvatsko logopedsko društvo – HLD
Predsjednica HLD-a: prof. dr. sc. Draženka Blaži
Zagovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:
nastavnici, istraživači, praktičari i studenti znanstvene discipline i
područja logopedije, logopedi, stručnjaci u radu s djecom i mladima
s teškoćama jezično-govorno-glasovne komunikacije, a time i svi
korisnici logopedskih usluga i podrške.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 117.
Predlažemo jasno definirati termin „nadležna ustanova“ na sljedeći
način:
Predlažemo da se za one profesije čiji članovi rade u sustavu odgoja
i obrazovanja (u osnovnim i srednjim školama) kao stručni
suradnici, a koje nemaju osnovane komore i zasada nisu regulirane
profesije (npr. logopedija koja još nema zakon o logopedskoj
djelatnosti, ali je u procesu kreiranja prijedloga zakona ), nadležnim
ustanovama proglase njihove strukovne udruge (npr. za logopede –
Hrvatsko logopedsko društvo) do trenutka osnivanja Strukovne
komore ili Centar za cjeloživotno obrazovanje Edukacijsko-
rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao matična
visokoškolska ustanova koje obrazuju stručnjake navedenog profila
(magistre logopedije) i koja je odgovorna za njihove diplome i
pripadajuće kompetencije.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
198
108. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program Logopedija, Odsjek za
logopediju
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Studijski program Logopedija
Odsjek za logopediju
Voditeljica studijskog programa Logopedija: prof. dr. sc. Draženka
Blaži
Zagovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:
nastavnici, istraživači, praktičari i studenti znanstvene discipline i
područja logopedije, logopedi, stručnjaci u radu s djecom i mladima
s teškoćama jezično-govorno-glasovne komunikacije, a time i svi
korisnici logopedskih usluga i podrške.
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl. 117.
Predlažemo jasno definirati termin „nadležna ustanova“ na sljedeći
način:
Predlažemo da se za one profesije čiji članovi rade u sustavu odgoja
i obrazovanja (u osnovnim i srednjim školama) kao stručni
suradnici, a koje nemaju osnovane komore i zasada nisu regulirane
profesije (npr. logopedija koja još nema zakon o logopedskoj
djelatnosti, ali je u procesu kreiranja prijedloga zakona ), nadležnim
ustanovama proglase njihove strukovne udruge (npr. za logopede –
Hrvatsko logopedsko društvo kao pravna osoba s mogućnošću
obavljanja navedene djelatnosti (do trenutka osnivanja Strukovne
komore) ili Centri za cjeloživotno obrazovanje matičnih
visokoškolskih ustanova koje obrazuju stručnjake pojedinih profila
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
199
(u ovom slučaju magistre logopedije) odnosno visokoškolske
ustanove na kojima su stekli diplome i pripadajuće kompetencije.
Smatramo ovaj zahtjev opravdanim budući da za profesiju logopeda
trenutno ne vidimo koja bi druga ustanova, s obzirom na
specifičnost djelatnosti, mogla biti nadležna za provođenje
navedenih postupaka.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.
109. Sanja Sinovčić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona,
drugog propisa ili akta
o kojem se provodi
savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog
za izradu nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i
završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe,
odnosno naziv
predstavnika
zainteresirane javnosti
(organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.)
koji daje očitovanje
Sanja Sinovčić, prof. sa osamnaestogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj
školi
Načelne primjedbe i
prijedlozi s
obrazloženjem
- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit tj. barem prije početka
redovne nastave
- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno neometano
stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih
vještina što isključuje svaki oblik verbalnog, fizičkog ili elektroničkog nasilja
- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim iskustvom u
struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima
- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada
prepustiti MZOS-u a ne agencijama, službama i slično
- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu kao orjentir o
postignutom uspjehu ili neuspjehu
- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad
uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima
- učenicima koji koji pokazuju interes za određeno predmetno područje
omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje učenika;
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
200
kao i omogućiti uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole
Primjedbe i prijedlozi
na pojedine odredbe s
obrazloženjem
Članak 21.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i
nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i
preseljenje u drugu školu.
Kao pedagošku mjeru uvrstiti suspenziju za učenike koji sustavno
ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola trebala
biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano stjecanje znanja
i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih vještina i
sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto malteretiranja i straha.
Članak 31.
Članak 126. mijenja se i glasi:
„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba koja:
3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u
sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje,
od čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim
ustanovama.
Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje...“ 8
godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-ica škole bi morala biti
osoba koja u odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama ima
zaista dugogodišnje iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim
zahtjevima i potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti
osobi koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se
„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu generacijama
djece i mladih.
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi.
„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove obavljaju
nadležne agencije.
Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove
obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u
svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti MZOS-u a ne agencijama,
službama i slično. Kako naš narod kaže „što više baba...“;-)
Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u članku 65. a
koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u ponašanju provodi
odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog postupka te da ministar
pravilnikom propisuje način provođenja tog postupka.
Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-obrazovni
tretman produženoga stručnog postupka provodi van razrednog
odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju pravo na sigurno
i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom procesu.
Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces uključiti
pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni
nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.
Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i kompetentni
za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima u učenju, razvoju
kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s učenikom s poremećajem u
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
201
ponašanju zajedno“.
Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni proces pod
drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi problematika učenika
s poteškoćama u razvoju i učenika s poremećajem ponašanja.
Člankom 35. mijenjaju se odredbe članka 140. stavka 2. i 4. Zakona Postupak,
obveze, načine te rokove za unošenje podataka u e-Maticu, ovlaštenja za
pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje
ministar pravilnikom.
Obvezom unosa podataka u e-Maticu ukinuti obavezu popunjavanja
Matične knjige jer je u drugom desetljeću XXI. stoljeća postala zatarjeli
oblik čuvanja podataka.
2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu
Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati pojam
ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena
postignutog uspjeha u određenom vremenskom intervalu i orjentir
učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.
Članak 17. Zakonsku terminologiju oko oblika rada (Redovita, dopunska,
dodatna, izborna /nastava ili rad/9) valjalo bi uskladiti i dosljedno primijeniti i
u Pravilnicima.
Valjalo bi ovaj oblik rada regulirati i dopunom Pravilnika o normi.
- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad i
dosljedno primijeniti i u Pravilnicima
- Učenicima koji pokazuju interes i imaju psiho-fizičke mogućnosti
omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje
učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu suglasnost roditelja.
- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti uvođenje
fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju mogućnosti za
izvođenje istih.
Datum dostavljanja
očitovanja
110. Nada Bjelčić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
202
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr.sc Nada Bjelčić
Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u
razvoju „OKO“
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prijedlog izmjena Zakona ne donosi nikakve pomake za kvalitetnije
školovanje djece s TUR-om u smislu dostupnosti škole,
osiguravanje kadrovske podrške (stručni suradnici odgovarajućeg
profila, edukacija nastavnog osoblja), definiranjem obaveze škole
za zapošljavanjem pomoćnika u nastavi, te kaznene odredbe za
ravnatelja škola koji svojim djelovanjem otežavaju/onemogućavaju
integraciju djece s TUR-om u njihove škole.
Dodatno je u potpunosti marginalizirana uloga roditelja u
partnerskom odlučivanju o svim važnim pitanjima za obrazovanje
njegova djeteta.
U samom Zakonu nedostaju definicije pojedinih izraza, a za koje
slijede neke akcije/posljedice tipa „teško nasilničko ponašanje“,
„primjerena udaljenost“ itd.
Nejasni su i nedefinirani parametri za utvrđiavnje mreže škola.
U Zakonu se ne smije pojavljivati riječ „može“ jer ona daje
diskreciono pravo pojedincu da radi po svom nahođenju.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Iako članak 19. nije predmet promjena, tražimo da se promijeni
stavak (4)
(4) Dijete odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja
onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće,
može se odgoditi upis u prvi razred osnovne škole do trenutka kada
u tekućoj godini do 01.04. navršava 9 godina starosti.
Obrazloženje: Smatramo da se niti jedno dijete ne smije izuzeti iz
školovanja, nego mu se treba osigurati prikladan oblik školovanja.
Članak 7. dodati stavak (3a)
(3a) Iznimno, u slučaju nastanka dugotrajnijih zdravstvenih teškoća
učenika, roditelj/skrbnik ima mogućnost tokom školske godine,
pismenim putem ispiše dijete s izborne nastave bez obaveze da
obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili
aktivnošću u školi.
Obrazloženje:
Usklađivanje s člankom 80.
Članak 12. nadopuniti
(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave na
učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću, vijeću učenika i
roditeljskom vijeću, donosi etički kodeks neposrednih nositelja
odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.
(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon provedene
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
203
rasprave na učiteljskom/ nastavničkom/odgajateljskom vijeću te
vijeću roditelja i vijeću učenika.
Obrazloženje: smatramo da se i roditelji kao i učenici – tj njihovi
predtavnicvi trebaju aktivno uključiti u donošenju etičkog kodeksa.
Članak 13. dodati
U članku 65. dodati stavak (5)
(5) Primjeren oblik školovanja, koji omogućuje učenicima s
teškoćama u razvoju usvajanje jednakovrijedog obrazovnog
standarda, podrazumijeva primjerenu prilagodbu pojedinog
predmeta, organizaciju, trajanje, način provjeravanja i ocjenjivanja
znanja, učenikovo napredovanje kao i raspored nastave.
S time je vezana i promjena članka 81.
(2) Učenici s rješenjem o primjerenom obliku školovanja mogu
završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u dvostruko
duljem vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.
Stavak 2 postaje stavak 3.
Obrazloženje:
Kako u praksi postoje različita tumačenja i provođenja primjerenog
oblika školovanja, smatramo da se temeljne odrednice trebaju
definirati zakonom. Također smatramo da se treba omogućiti djeci
za koje primjeren oblik školovanja to preporučuje, duže trajanje
školovanja kako bi dobili kvalitetno obrazovanje u skladu sa svojim
mogućnostima.
Članak 20. st (4) se nadopunjuje
(4) Iznimno, ako je tako određeno posebnim propisom ili
primjerenim oblikom školovanja, učenik može svaki razred upisati
dva puta.
Obrazloženje: usklađivanje tog članka s predloženim člankom 13.
Članak 22.
Ne slažemo se da se iz članka briše predloženi tekst jer smo
mišljenja da i dalje škola treba provoditi odgojno-obrazovni tretman
produženog stručnog postupka.
Članak 26.
Prijedlog:
(6) riječi „može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva,
u odgojno-obrazovni proces uključiti“ se zamjenjuju s „će na
prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-
obrazovni proces uključiti“
(9) iza pomoćnika u nastavi dodati „osobni pomoćnik i/ili
njegovatelj“
Obrazloženje: kako bi se osigurala kompletna potpora i učenicima s
motoričkim teškoćama i/ili težim zdravstvenim teškoćama koji
trebaju pomoć u kretanju, promjeni položaja tijela, prehrani (rezanje
hrane, hranjenje ili podrška pri hranjenju), odijevanju, održavanju
osobne higijene (odlazak na WC i korištenje istog, mijenjanje
pelena, pranje djeteta, kateteriziranje) za koje je često potrebna i
dodatna edukacija pomoćnika.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
204
Članak 37. nadopuna
- ako odbije upisati dijete s TUR-om s odgovarajućim rješenjem o
primjerenom obliku školovanja
Datum dostavljanja očitovanja 03.10.2014.
111. Edita Petrović
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona,
drugog propisa ili akta
o kojem se provodi
savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog
za izradu nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i
završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe,
odnosno naziv
predstavnika
zainteresirane javnosti
(organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.)
koji daje očitovanje
Edita Petrović, učiteljica razredne nastave sa višegodišnjim iskustvom
Načelne primjedbe i
prijedlozi s
obrazloženjem
- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit tj. barem prije početka
redovne nastave
- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno neometano
stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih
vještina što isključuje svaki oblik verbalnog, fizičkog ili elektroničkog nasilja
- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim iskustvom u
struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima
- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada
prepustiti MZOS-u a ne agencijama, službama i slično
- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu kao orjentir o
postignutom uspjehu ili neuspjehu
- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad
uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima
- učenicima koji koji pokazuju interes za određeno predmetno područje
omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje učenika;
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
205
kao i omogućiti uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole
Primjedbe i prijedlozi
na pojedine odredbe s
obrazloženjem
Članak 21.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i
nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i
preseljenje u drugu školu.
Kao pedagošku mjeru uvrstiti suspenziju za učenike koji sustavno
ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola trebala
biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano stjecanje znanja
i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih vještina i
sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto malteretiranja i straha.
Članak 31.
Članak 126. mijenja se i glasi:
„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba koja:
3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u
sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje,
od čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim
ustanovama.
Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje...“ 8
godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-ica škole bi morala biti
osoba koja u odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama ima
zaista dugogodišnje iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim
zahtjevima i potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti
osobi koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se
„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu generacijama
djece i mladih.
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi.
„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove obavljaju
nadležne agencije.
Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove
obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u
svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti MZOS-u a ne agencijama,
službama i slično. Kako naš narod kaže „što više baba...“;-)
Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u članku 65. a
koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u ponašanju provodi
odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog postupka te da ministar
pravilnikom propisuje način provođenja tog postupka.
Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-obrazovni
tretman produženoga stručnog postupka provodi van razrednog
odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju pravo na sigurno
i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom procesu.
Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces uključiti
pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni
nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.
Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i kompetentni
za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima u učenju, razvoju
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
206
kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s učenikom s poremećajem u
ponašanju zajedno“.
Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni proces pod
drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi problematika učenika
s poteškoćama u razvoju i učenika s poremećajem ponašanja.
Člankom 35. mijenjaju se odredbe članka 140. stavka 2. i 4. Zakona Postupak,
obveze, načine te rokove za unošenje podataka u e-Maticu, ovlaštenja za
pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje
ministar pravilnikom.
Obvezom unosa podataka u e-Maticu ukinuti obavezu popunjavanja
Matične knjige jer je u drugom desetljeću XXI. stoljeća postala zatarjeli
oblik čuvanja podataka.
2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu
Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati pojam
ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena
postignutog uspjeha u određenom vremenskom intervalu i orjentir
učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.
Članak 17. Zakonsku terminologiju oko oblika rada (Redovita, dopunska,
dodatna, izborna /nastava ili rad/9) valjalo bi uskladiti i dosljedno primijeniti i
u Pravilnicima.
Valjalo bi ovaj oblik rada regulirati i dopunom Pravilnika o normi.
- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad i
dosljedno primijeniti i u Pravilnicima
- Učenicima koji pokazuju interes i imaju psiho-fizičke mogućnosti
omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje
učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu suglasnost roditelja.
- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti uvođenje
fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju mogućnosti za
izvođenje istih.
Datum dostavljanja
očitovanja
112. Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog 18. rujna – 4. listopada 2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
207
savjetovanja (početak i završetak)
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
U skladu sa zahtijevima koje je građanska inicijativa Pomozimo
djeci s invaliditetom u ime roditelja djece s tur dostavila MZOS-u, a
s ciljem spriječavanja diskriminacije, društvenog raslojavanja na
području RH dostavljamo Vam primjedbe i prijedloge na izmjene i
dopune Zakona radi osiguravanja ujednačenosti i dostupnosti
obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju.
Nastavni prijedlozi imaju za cilj pobliže odrediti djelove zakona iz
kojih nisu jasno određena i na zadovoljavajući način utvrđena prava
djece s teškoćama u razvoju.
Prihvaćanjem predmetnih primjedbi omogućit će se usklađenost
Zakona o odgoju i obrazovanju s Konvencijom o pravima osoba s
invaliditetom i Ustavom RH te omogućiti dostizanje maksimalnog
potencijala svakog djeteta u sustavu obrazovanja.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 16. stavak 7. se mijenja i glasi;
Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji
osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama
prema prilagođenom programu ili individualiziranom pristupu
upisno područje se određuje prema mjestu stanovanja.
Dodaje se stavak 8 koji glasi;
Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji
osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama u
posebnim odjeljenjima kao i za učenike u specijalnim ustanovima
upisno područje se određuje prema najbližoj školi koja provodi
obrazovanje prema odgovarajućem programu.
Članak 17 mijenja se i glasi;
(1) Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji
donosi Ministarstvo na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu
s odredbama 16. ovog Zakona
(2) Vremenik prijave djece, razdoblje utvrđivanja psihofizičkog
stanja djeteta, te upisa, jedinstveni su za cijelo područje Republike
Hrvatske.
- od 01. do 31. siječnja teku prijave za upis djece u školu
-od 01.02. do 30.04. traje razdoblje utvrđivanja psihofizičkog stanja
djece s teškoćama u razvoju dok za ostalu djecu predmetno
razdoblje završava 15.06.
-od 01.05. do 15.05 ured Državne uprave dužan je izdati riješenje o
primjerenom načinu školovanja za djecu s teškoćama u skladu s
mišljenjem jedinstvenog tjela vještačenja
-od 15.06 do 30. 06 traje razdoblja upisa djece u školu
Članak 19 mijenja se i glasi;
(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja prijavljuju se
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
208
djeca koja do 01. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina
života
Članak 20 mijenja se i glasi;
(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole jedinstveno
tijelo vještačenja utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.
(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi
prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa
u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već
započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja
tijekom njegova trajanja.
(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovog
članka utvrđuje jedinstveno tijelo vještačenja.
Članak 4 se briše.
Članak 21 mijenja se i glasi;
(1) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na temelju
mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja iz članka 20. stavka 3.
ovoga Zakona, donosi rješenje sukladno rokovima iz članka 17.
ovog zakona donosi rješenje o;
- prijevremenom upisu,
- odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,
-privremenom oslobađanju od školovanja,
-primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za
učenike s teškoćama u razvoju,
-o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg
obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.
-o donošenju i ukidanju rješenja o trajnoj odgodi školovanja
Članak 33. stavak 2. mijenja se i glasi;
(2) Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme kad je
takav oblik pomoći učenicima potreban te podrazumijeva stalnu
potporu učenicima s teškoćama u razvoju
Članak 57. stavak 2. mijenja se i glasi;
Škole ostvaruju suradnju i osiguravanjem usluga od strane ustanova
socijalne skrbi odnosno zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s
rehabilitacijskim uslugama i sadržajima.
Članak 62, dodaje se stavak 3. i 4. koji glase;
(3) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji im
omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde, a provode se
prilagodbama kurikuluma, organizacije, trajanja, načina pregleda i
ocjene znanja, napredovanja i rasporedu nastave
(4) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem nastave ili
polaganjem ispita u dvostruko duljem vremenu od propisanog
trajanja upisnog programa.
Iza članka 65. dodaje se članak 65 a. koji glasi;
(1) Za učenike s teškoćama provodi se odgojno-obrazovni tretman
produženog stručnog postupka.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
209
(2) Način provođenja odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka propisuje ministar u skladu s Pravilnikom.
Članak 69. stavak 4. mijenja se i glasi;
Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona
osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost.
U članku 69. dodaje se stavak 5. koji glasi;
(5) Prijevoz pratitelja osigurava se kada je zbog vrste i stupnja
oštećenja pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom
obliku školovanja.
Stavci 5. i 6. točka pomiču se i sada su stavci 6. i 7.
Članak 72. stavci 8. i 9. mijenjaJU se i glase;
(8) Ocijene učenika s teškoćama iskazuju se opisno ili brojčano,
ovisno o programu u koji je uključen a sukladno Pravilniku.
(9) Način praćenja i ocijenjivanja učenika propisuje ministar
odnosno način praćenja i ocijenjivanja djece s teškoćama propisuje
se Pravilnikom.
Članak 99. mijenja se i glasi;
„(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi
imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-
obrazovnome radu s učenicima kao i druge osobe potrebne za rad
školske ustanove.
(2) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova
iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar.
(3) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, ravnatelj
će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti
rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe, u/ ili izvan
školske ustanove.
(4) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 3. ovoga članka, koji ne
može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni
odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će
zamjenjivati radnika iz stavka 3. ovoga članka na njegovim
redovnim poslovima.
(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ministar, ravnatelj
školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju
međusobne obveze.
(6) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika školska ustanova
će u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi i
stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji
odgojno-obrazovne ili nastavne djelatnosti.
(7) Na osobe iz stavka 6. ovoga članka u potpunosti se primjenjuju
odredbe članka 107 ovog Zakona.
Članak 100. stavak 4. mijenja se i glasi;
Stručni suradnici u školskoj ustanovi su; pedagog psiholog,
knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, socijalni
pedagog, pomoćnik u nastavi, stručno komunikacijski posrednik.
Članak 104. stavak 7. mijenja se i glasi;
(7) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
210
školi propisuje ministar na osnovu pravilnika
Članak 107. stavak 10 dopunjuje se;
(10) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može
se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do
zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan
način, ali ne dulje od 60 dana,
– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan
zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se
nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,
– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi
ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,
– na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u
radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto
rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,
– s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.
- sa pomoćnicima u nastavi i stručno komunikacijskim
posrednicima
Članak 115. stavak 2.
(2) Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz
stavka 1. ovog članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano
usavršavanje u matičnoj znanosti u području pedagogije, didaktike,
obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika,
područja rada s djecom s teškoćama u razvoju i drugih područja
relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-
obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama
U članku 143, stavak 6. točka 6. se briše.
Članak 152 se dopunjava točkom 2 koja glasi;
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit
će se odgojno-obrazna ustanova koja pri prijavi djeteta s teškoćama
ne postupi sukladno nalazu jedinstvenog tjela vještačenja na
upisnom području djeteta.
Datum dostavljanja očitovanja 04.10. 2014 godine
113. Darko Švelec
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
211
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
mr.sc. Darko Švelec
Udruga za poremećaj pozornosti i poremećaj pozornost s
hiperaktivnosti „Živo srebro“
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Prijedlog Zakona ne pomaže, zapravo otežava, ostvarivanje prava
učenika s teškoćama na obrazovanje u skladu sa svojim
mogućnostima.
Obrazloženje:
Kada su u pitanju učenici s teškoćama izmjene Zakona trebaju ići u
smjeru pojašnjavanja i otklanjanja nejasnoća odnosno otklanjanju
uzroka koji u praksi dovode do različitih interpretacija, a osobito do
situacija u kojima se pozitivna namjera zakona ne može ostvariti
zbog neprimjerenog shvaćanja odredbi od strane institucija.
Nadalje, izmjene trebaju ići u smjeru dalje afirmacije učenika s
teškoćama kao jednakovrijednih članova društva. Na žalost, ovim
izmjenama niti jedno niti drugo se ne ostvaruje. Štoviše, za učenike
s teškoćama prijedlog izmjena uvodi nove represije, obilježavaju i
utire podlogu daljem stigmatiziranju učenika s teškoćama iz
područja teškoća poremećaja u ponašanju. Vjerojatno je to
jedinstveni slučaj u Europi.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem 19. Potrebno je dodati u čl.7. alineju (3a).
(3a) Iznimno, ukoliko pohađanje izborne nastave izrazito
nepovoljno utječe na razvoj učenika s teškoćama, neovisno o
naravi toga utjecaja, roditelj/skrbnik učenika s teškoćama
ima mogućnost tijekom školske godine, pismenim putem
ispiše dijete s izborne nastave bez obaveze da obveznu
satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u
školi.
Obrazloženje:
Izborna nastava nije odlučujuća nastava u odgojno-obrazovnom
procesu učenika. Stoga u slučajevima kada pohađanje izborne
nastave ima negativan utjecaj na razvoj učenika s teškoćama,
bilo iz obrazovnih ili socijalnih razloga treba omogućiti da
učenik s teškoćama bude oslobođen takve nastave. Obrazovni
razlozi su npr. da se učeniku s teškoćama olakša rješavanje
problema u savladavanju programa. Socijalni razlozi su npr. da
se učeniku s teškoćama omogući izlazak iz sredine koja mu
izrazito otežava integraciju te stoga negativno utječe na ukupan
razvoj i rehabilitaciju (na žalost, kod djece s ADHD-om,
primjerice, česta je situacija da su takvi učenici žrtve vršnjačkog
zlostavljanja i da ono ne bude otkriveno dok ne dosegne neku
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
212
visoku razinu kada su radikalnije metode skoro pa jedino
rješenje).
20. Brisati čl. 13.
„(1) Za učenike s poremećajima u ponašanju provodi se
odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog
postupka.
(2) Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana
produženoga stručnog postupka, propisuje ministar.“
Obrazloženje:
Ovakav prijedlog je TEŠKA DISKRIMINACIJA ,
stigmatizacija djece s teškoćama. Nevjerojatno je da ovakav
prijedlog dolazi iz Ministarstva.
Djeca s teškoćama trebaju potporu, a ne označavanja,
obilježavanje.
21. Dodati čl.17a. kako slijedi:
17a.
Dodaje se članak 65a koji glasi:
(3) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji
im omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde,
a provode se prilagodbama kurikuluma, organizacije,
trajanja, načina pregleda i ocjene znanja,
napredovanja i rasporedu nastave.
(4) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem
nastave ili polaganjem ispita u dvostruko duljem
vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.
Obrazloženje:
Potrebno je u Zakonu definirati okvir prilagodbe metoda i
sadržaja za učenike s teškoćama, i to na način da se omogući
potrebna razina prilagodbe bez ograničenja te da se učiteljima,
nastavnicima i odgajateljima omogući primjena svih potrebnih
metoda.
Potrebno je omogućiti djeci s teškoćama duže trajanje
školovanja kako bi dobili odgovarajuće obrazovanje u skladu
sa svojim mogućnostima.
22. Dopuniti čl.21. na način da se promijenjeni čl. 84. Zakona
dopuni novim stavcima:
„Članak 84. mijenja se i glasi:
…
„(10) Ne mogu se izreći pedagoške mjere učenicima s
teškoćama ukoliko je uzrok ponašanja zbog koje bi
pedagoška mjera trebala biti izrečena dijelom same teškoće
koju učenik ima.
(11) Učeniku se ne može izreći pedagoška mjera ukoliko je
ustanova bila upozorena na postojanje socijalnih problema u
razredu ili drugim obrazovnim jedinicama, na putu od kuće
do škole i natrag, pod odmorima, u školskim dvorištima i
slično, a koje mogu uzrokovati ponašanje učenika koje
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
213
dovodi do izricanja pedagoške mjere, a u slučaju da
ustanova nije poduzela odgovarajuće mjere za uklanjanje
istih problema.
Obrazloženje:
- Prečesta je situacija u praksi da učenici s ADHD-om budu
kažnjavani zbog svoga ponašanja koji je dio kliničke slike
samog ADHD-a (nepažnja, motorički nemir, impulzivnost).
Iz prakse znamo puno takvih primjera.
- Treba isključiti pojavu (osobito je poznaju roditelji učenika
s ADHD-om, ali nije ograničena na učenike s ADHD-om)
da učenik trpi verbalni ili drugo nasilje od strane svojih
vršnjaka, da roditelji upozoravaju škole na takve događaja, a
da škola ne reagira, a onda dođe do incidenta u kojem žrtva
postaje nasilnik i dobiva kaznu, a pravi nasilnici prolaze
nekažnjeno ili sa znatno manjim kaznama.
23. Potrebno je dopuniti članak 40.
- Što je sa postupcima za izricanje pedagoških mjera
započetih po postojećem zakonu?
Obrazloženje:
Prva tri stavka, osobito 3, pokrivaju isključivo formalni dio, a ne
i suštinski, ne pokrivaju sadržaj. Nastavnik može formalno sve
dobro odraditi, a da treba dobiti otkaz i to mora biti provedivo.
Bit odgoja i obrazovanja nije u formi (iako se ona bespogovorno
mora poštovati) nego u sadržaju. Forma je samo način
ostvarivanja sadržaja. Ako forma nije zadovoljena ne može se
očekivati ni dobar sadržaj, ali ako je forma zadovoljena to ne
znači automatski da je i sadržan zadovoljen.
Datum dostavljanja očitovanja 04.10.2014.
114. Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj školi
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
214
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u
osnovnoj školi
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Da se Zakonom propišu uvjeti za upis djece u prvi razred osnovne
škole kako bi se smanjio broj djece s pomoćnicima u nastavi, a kod
kojih je vidljivo da neće biti u stanju pratiti redovni odgojno-
obrazovni rad niti uz pomoć asistenta. Posljedica prevelikog broja
pomoćnika u nastavi je da Ministarstvo nije u stanju financirati
asistente za djecu kojoj je to stvarno potrebno, djeci s teškoćama u
kretanju, invalidnoj djeci itd.
Da odluka Povjerensta za utvrđivanje psihofizičkih sposobnosti za
upis učenika u prvi razred osnovne škole bude konačna, a ne da
konačnu odluku donosi roditelj koji ne može biti kompetentan niti
objektivan za donošenje takve odluke.
Da se broj učenika u razredima s djecom s poteškoćama smanji (na
jedno dijete s poteškoćama petero djece manje).
Da se opservacija za djecu s poteškoćama u razvoju mora pokrenuti
već u predškolskoj ustanovi i pravovremeno dobiti rješenje kako bi
škole mogle na odgovarajući način rasporediti takvu djecu te
smanjiti broj djece u takvim razrednim odjelima.
Da se utvrdi koji je minimum koji bi dijete s poteškoćama, a koje se
školuje po prilagođenom programu, trebalo savladati prema
prilagođenom programu.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Čl.84 mijenja se i glasi: Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti,
neispunjavanja obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su
opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.
Pedagošku mjera preseljenja u drugu školu trebalo bi ukinuti. Ako
jedna odgojno-obrazovna ustanova nije uspjela riješiti problem
neprimjerenog i nasilničkog ponašanja u školi, znači da se problem
treba rješavati na višoj razini, uključivanjem u tretman stručnjaka
van škole.
Datum dostavljanja očitovanja
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
215
115. Udruga Nastavnici organizirano
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Udruga Nastavnici organizirano, dopuna
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Izražavamo nezadovoljstvo što se pristupilo promjeni postojećeg
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama jer
je ne tako davno istaknuto da je Zakon previše puta mijenjan te da
se mora pristupiti izradi novog Zakona. Dalje, Zakon u sadašnjem
obliku vrijedi jednako i za učenika u 1. razredu osnovne škole i za
učenika u 4. razredu srednje škole te smatramo da se ne mogu isti
propisi odnositi i na jedne i na druge učenike. Stoga izražavamo
nadu da će se ipak u dogledno vrijeme pristupiti izradi odvojenih
Zakona.
Premda promjena članka 27., stavak 2. nije previđena ovom javnom
raspravom, predlažemo promjenu članka kako slijedi:
“(2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za
sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet
ili izborne predmete na početku školske godine. na kraju nastave
godine za sljedeći školsku godinu.”
Obrazloženje: Navedena je izmjena pogodnija za škole zbog
planiranja zaduženja nastavnika u sljedećoj školskoj godini.
Formulacija koja se nalazi u trenutno važećem Zakonom o odgoju i
obrazovanju, može se dogoditi da pojedine kolege postanu
tehnološki viškovi, a da to saznaju tek u rujnu. Do tada su
tehnološki viškovi već raspoređeni po drugim školama te kolegama
dolazi do smanjenja satnice. Formulacija koju predlažemo
omogućava da, ukoliko dođe do manje zainteresiranosti učenika za
neki izborni predmet, kolege već u lipnju mogu saznati za to te do
rujna biti raspoređeni u druge škole. Osim toga, upozoravamo da se
pri upisu učenika u srednju školu, učenici opredjeljuju za izborni
predmet Vjeronauk ili Etika, drugi strani jezik i slično PRIJE
početka školske godine (pri upisu!), a ne nakon.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
216
Predlažemo i promjenu, odnosno nadopunu članka 127. koji govori
o načinu izbora ravnatelja. Naime, propisano je da se način izbora
ravnatelja donosi Statutom škole (stavak 10.) što smatramo da je
loša praksa. Definirano je stavkom 7. tog članka kako su članovi
učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća koji su izabrani u Školski
odbor dužni glasovati onako kako je glasovalo tijelo koje ih je
izabralo (isto vrijedi i za člana Školskog odbora iz redova Vijeća
roditelja i radničkog vijeća). Da bi se to moglo provesti, nužno je da
kandidati za ravnatelja mogu predstaviti sebe i svoj program na
svim tim tijelima. Uvidom u Statute škola Grada Zagreba, vidljivo
je da je upravo ta procedura propisana te se ona i poštuje. Međutim,
imamo dojave s terena te smo se uvjerili u to čitajući Statute škola u
Zagrebačkoj županiji da se kandidati za ravnatelja ne mogu
predstaviti sami, već da se na školskim tijelima koje odlučuje o
izboru ravnatelja samo pročita tko su kandidati. Tko će bolje
predstaviti kandidata od njega samoga? Smatramo da ipak treba
ovaj članak promijeniti tako da se Zakonski propiše da se kandidati
mogu sami predstaviti na školskim tijelima koja izabiru ravnatelja
inače će se i dalje događati razne manipulacije.
Također predlažemo da se što prije pristupi izmjenama Zakona i
pratećih Pravilnika u smislu da se ukine dokument Matična knjiga.
Naime, još su prije nekoliko godina sve škole prešle na sustav
eMaticu te stoga više nema razloga voditi dvostruku evidenciju
(eMatica + Matična knjiga) za istu stvar.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem Primjedba na članak 13. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Predlažemo nadodati da se radi o aktivnim poremećajima u
ponašanju:
“(1) Za učenike s aktivnim poremećajima u ponašanju provodi se
odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka.”
Obrazloženje: Moderna psihologija i pedagogija razlikuju pojmove
aktivni poremećaji u ponašanju i pasivni poremećaji u ponašanju.
Dok se o aktivnim poremećajima u ponašanju govori kad su učenici
agresivni, pasivni poremećaji u ponašanju se odnosi na učenike koji
su plašljivi, povučeni, izolirani od vršnjaka i slično. Trenutno
važeći Pravilnik o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana
produženog stručnog postupka definira u kojim se slučajevima
koristi institut te pedagoške mjere. Navode se aktivni poremećaji u
ponašanju, osim u slučaju kad se spominje neopravdano izostajanje
s nastave kao posljedica narušenog emocionalnog, psihičkog i
fizičkog zdravlja. Moramo naglasiti da nije isto je li učenik
neopravdano izostao zbog narušenog emocionalnog, psihičkog i
fizičkog zdravlja, ili je neopravdano izostao jer mu se pila kava u
obližnjem kafiću! U onom prvom slučaju teško možemo reći da je
riječ o neopravdanom izostajanju te je takvim učenicima uvijek
pružena pomoć i podrška i u školi i van nje. Stoga smatramo da ne
treba učenicima s pasivnim poremećajima u ponašanju izricati
navedenu pedagošku mjera jer ona spada u domenu pedagoških
mjera sprječavanja neželjenih ponašanja, ali im svakako treba
pomoći školska stručna služba.
Primjedba na članak 17. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
217
školi:
Predlaže se brisanje ovog prijedloga zbog više dvojbenih stvari:
1. Po Članku 33. trenutno važećeg Zakona o odgoju i
obrazovanju, škola je dužna osigurati učenicima dopunsku
nastavu ukoliko je ona potrebna. Dopunska nastava za
učenike je poželjna, ali učenicima ona nije obavezna.
Iskustvo učitelja i nastavnika pokazuje da većina učenika
koji redovito dolaze na dopunsku nastavu u pravilu na kraju
nastavne godine ipak imaju prolaznu ocjenu iz tog
predmeta, dok oni koji izbjegavaju dopunsku nastavu na
kraju nastavne godine imaju zaključnu ocjenu
“nedovoljan”. Predloženom izmjenom (organizacija
“produžne nastave”) zapravo se nagrađuje učenike koji
tijekom nastavne godine nisu polazili dopunsku nastavu
ukoliko je ona bila organizirana. Učenik koji je tijekom
godine izbjegavao dolaženje na organiziranu dopunsku
nastavu ne bi trebao imati pravo na privilegiju “produžne
nastave”.
2. Predviđenim trajanjem dopunskog rada u opsegu 10 do 20
sati se šalje kriva poruka da je moguće nadoknaditi, na
primjer, 140 sati redovne nastave matematike ili 70 sati
redovne nastave kemije s 20 sati dopunske nastave.
3. Osim toga, problematično je i to što se na ovaj način
prebacuje dodatan posao na učitelje i nastavnike koji
statistički imaju najviše popravnih ispita (matematika,
strani jezici). Ukoliko učitelj ili nastavnik predaju u više
razreda (na primjer, od 5. do 8. razreda OŠ) te u svim
razredima ima barem jednog učenika na popravnom ispitu,
što se često i događa, ti bi nastavnici morali odraditi
dodatnih 80 sati dopunskog rada s učenicima. Uzmimo za
primjer nastavnike koji rade u 7 različitih programa. Neka
imaju po jednog učenika u svakom programu, to bi značilo
70-140 sati ekstra nastave nakon što završi nastavna
godina! U konačnici bi dovelo do toga da ljudi odustanu od
zaključivanja ocjene “nedovoljan” jer nakon završetka
nastavne godine imaju i drugih poslova (argumentirano u
točki 5). Također, ovo dovodi do drastične stimulacije da se
"poklanjaju dvojke" kako bi se izbjegao dodatni posao
nakon završetka nastave. Ovakvo izbjegavanje i
poklanjanje postoji već sada, ali usvajanjem ovakvog
prijedloga bi problem eskalirao izvan svake mjere.
4. Naravno, moguće je posložiti stvari tako da jedan nastavnik
provodi “produžnu nastavu” za sve učenike istog godišta,
bez obzira je li im on predavao ili ne, ali je upitno koliko je
pedagoški dobro da jedan nastavnik predaje u toku godinu,
a drugi da predaje u “produžnoj nastavi” i onda ocjenjuje
tog učenika. Nastavnik koji je cijelu godinu predavao tim
učenicima ipak poznaje te učenike i zna sposobnosti svakog
od njih.
5. Također treba napomenuti da naš posao nije samo u
razredu, već imamo i mnogo administrativnog posla i puno
sjednica, pogotovo nakon završetka nastavne godine, ali i
stručnih skupova. Već od ove školske godine je predviđeno
da se državna matura provodi nakon završetka nastavne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
218
godine. Dakle, nastavnici u SŠ bi trebali u isto vrijeme
odrađivati dežurstva na državnoj maturi, stručne skupove,
administrativne poslove i dopunski rad s učenicima.
6. Što s kolegama koji nadopunjuju satnicu u više škola? Hoće
li onda oni u svakoj od svojih škola odrađivati „produžnu
nastavu“? Uzmimo za primjer kolegu koji u 2 škole
odrađuje u svakoj po 4 programa. Taj bi kolega, u slučaju
da iz svakog razreda ima po barem jednog učenika sa
zaključenom ocjenom „nedovoljan“, morao odraditi 80-160
sati „produžne nastave“, uz sve ostale obveze koje ima u
obje škole. Kad?
Iz argumentacije je vidljivo da se protivimo predloženom članku te
predlažemo da popravni ispiti ostanu kako su bili i do sada.
Primjedba na članak 18. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Izmjena članka 76., odnosno njegov stavak 4 (“u slučaju da je
povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), upućuje ga se
na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovog Zakona”),
neprihvatljiv je jer se u stavku 3. navodi da je ocjena povjerenstva
konačna. Ako je ocjena povjerenstva konačna, onda bi se učenika
trebalo odmah uputiti na polaganje popravnog ispita u kolovozu bez
mogućnosti organizacije “produžne nastave” za tog učenika. Naime,
na “produžnoj nastavi” ocjenu daje jedan nastavnik, a na
povjerenstvu konačnu ocjenu daju zajednički tri člana. Može se
dogoditi apsurdna situacija da jedan čovjek (nastavnik) pobija
ocjenu koju je donijelo tijelo (povjerenstvo) koje je ipak “jače” i
“više” tijelo od jednog nastavnika. U konačnici, samom
mogućnošću ispita pred povjerenstvom nakon žalbe na ocjenu,
učenicima se faktički omogućava dva ispitna roka.
Primjedba na članak 22. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Predlažemo nadopunu članka 86., stavka 3. kako slijedi:
“(3) Uvjete za način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka
84. ovoga Zakona propisuje ministar Pravilnikom kojeg će donijeti
u roku 3 mjeseca od donošenja ovog Zakona”.
Obrazloženje: Po sadašnjoj formulaciji nije propisan rok do kojeg
je ministar dužan donijeti navedeni Pravilnik. S obzirom da je
Pravilnik o pedagoškim mjerama nužan za normalno funkcioniranje
škola, predlažemo da se donese što prije, a u roku 3 mjeseca.
Sadašnji sustav pedagoških mjera je neučinkovit jer učenici znaju
da su one zapravo mrtvo slovo na papiru. Stoga je nužno što prije
donijeti spomenuti Pravilnik. Napominjemo da je trenutno važećim
Zakonom definirano i da će se neki drugi Pravilnici donijeti (na
primjer, onaj o licencama), a još nisu donešeni. Stoga se bojimo da
će bez određivanja vremenskog okvira donošenja Pravilnika o
pedagoškim mjerama, i to postati jedan od nepostojećih Pravilnika
definiranih Zakonom.
Primjedba na članak 26. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
219
Predlažemo brisanje stavka 7. iz članka 99. koji kaže da se za
zapošljavanje pomoćnika u nastavi ne primjenjuju odredbe članka
107. Zakona o odgoju i obrazovanju. Podsjetimo, člankom 107.
Zakona o odgoju i obrazovanju propisan je način na koji se provodi
zapošljavanje radnika u školi. Mišljenja smo da bi zapošljavanje
pomoćnika u nastavi trebalo biti na isti način na koji se danas
zapošljavaju ostali radnici škole. Dakle, objavom natječaja putem
Mrežnih stranica škole i oglasa na Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje. Ne vidimo nijedan razlog zbog čega bi se ta
zapošljavanja odvijala na drugačiji način.
Također predlažemo nadopunu stavka 8. na način da se i tu propiše
vremenski okvir u kojem će ministar donijeti navedeni Pravilnik.
Primjedba na članak 27. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Ovim se člankom mijenja članak 105. stavak 6. Predlažemo da se
točka b promijeni tako da glasi:
“b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij za
učitelja razredne nastave s pojačanim modulom odgovarajuće vrste,
ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka;”
Također predlažemo da se predložena točka b promijeni u točku c s
izmijenjenim tekstom:
“c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na
kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, ako se na natječaj ne
javi osoba iz točaka a) ili b) ovoga stavka.”
Obrazloženje: Ne namjeravajući degradirati sposobnost učitelja
razredne nastave s pojačanim predmetima (po novome, magistri
primarnog obrazovanja), činjenica jest da je znanje magistara
edukacije predmeta daleko veće od znanja učitelja razredne nastave
s pojačanim predmetom. I uspjeh učenika na nacionalnim ispitima
koji su provođeni te uspjesi učenika na natjecanjima također
pokazuju da su puno uspješniji učenici profesora predmeta, odnosno
magistara edukacije predmeta, od uspjeha učenika kojima su
predavali magistri primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom.
Osim toga, nikako se ne može uspoređivati 5 godina intenzivnog
studiranja jednog ili dva predmeta (na primjer, Engleski jezik) sa
studiranjem 5 godina studija koji je uključivao i Prirodu i društvo, i
Glazbenu kulturu, i Likovnu kulturu, i tako dalje. Po sadašnjem su
Zakonu profesori predmeta/magistri edukacije izjednačeni s
učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom/magistrima
primarne edukacije pri zapošljavanju u predmetnoj nastavi u
osnovnoj školi, čime je nanesena nepravda profesorima
predmeta/magistrima edukacije. Stoga predlažemo navedenu
izmjenu kako bi prednost pri zapošljavanju u predmetnoj nastavi
ipak imali oni koji su svoj studentski vijek posvetili izučavanju
predmeta kojeg su završili.
Primjedba na članak 30. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Predlažemo dopunu članka 117. stavak 5. koji definira da će
ministar donijeti Pravilnik o licencama na način da se propiše
vremenski rok u kojem će ministar donijeti spomenuti Pravilnik.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
220
Obrazloženje: Odredba o licencama u Zakonu o odgoju i
obrazovanju postoji od 2008. godine. Do sada, a prošlo je 6 godina,
nijedan ministar još nije donio navedeni Pravilnik što smatramo
neprihvatljivim. Stoga predlažemo da se članak nadopuni na
navedeni način i da se Pravilnik o licencama donese u tom
vremenskom roku.
Primjedba na članak 35. Prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi:
Predlažemo da se članak 140. stavak 4. nadopuni na način da se
propiše vremenski rok u kojem je ministar dužan donijeti navedeni
Pravilnik o eMatici.
Datum dostavljanja očitovanja 4.10.2014.
116. Ivana Bulić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se provodi
savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Ivana Bulić, prof. sa dvadeset godina rada u osnovnoj i srednjoj
školi
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti barem prije početka
redovne nastave
- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno
neometano stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj.
usvajanje socijalnih vještina što isključuje svaki oblik verbalnog,
fizičkog ili elektroničkog nasilja
- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim
iskustvom u struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima
- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja
kvalitete rada prepustiti MZOS-u, a ne agencijama, službama i
slično
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
221
- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 21.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena,
ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.
Kao pedagošku mjeru uvrstiti suspenziju za učenike koji sustavno
ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola
trebala biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano
stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje
socijalnih vještina i sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto
malteretiranja i straha.
Članak 31.
Članak 126. mijenja se i glasi:
„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba
koja:
3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim
ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave
nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje 5 godina na odgojno-
obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.
Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za
obrazovanje...“ 8 godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-
ica škole bi morala biti osoba koja u odgojno-obrazovnim
poslovima u školskim ustanovama ima zaista dugogodišnje
iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim zahtjevima i
potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti osobi
koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se
„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu
generacijama djece i mladih.
Članak 36.
Članak 149. mijenja se i glasi.
„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove
obavljaju nadležne agencije.
Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske
ustanove obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-
pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti
MZOS-u a ne agencijama, službama i slično.
Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u
članku 65. a koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u
ponašanju provodi odgojno-obrazovni tretman produženoga
stručnog postupka te da ministar pravilnikom propisuje način
provođenja tog postupka.
Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-
obrazovni tretman produženoga stručnog postupka provodi van
razrednog odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju
pravo na sigurno i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom
procesu.
Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
222
uključiti pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike
koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne
djelatnosti.
Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i
kompetentni za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima
u učenju, razvoju kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s
učenikom s poremećajem u ponašanju zajedno“.
Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni
proces pod drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi
problematika učenika s poteškoćama u razvoju i učenika s
poremećajem ponašanja.
2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu
Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati
pojam ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo
opisna, procjena postignutog uspjeha u određenom vremenskom
intervalu i orjentir učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.
Datum dostavljanja očitovanja
117. Renata Ruić
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se provodi
savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Renata Ruić, prof.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
223
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit - prije početka
redovne nastave
- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim
iskustvom u struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima
- obvezatno vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu
- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna
/nastava ili rad uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 21.
Članak 84. mijenja se i glasi:
„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena,
ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.
Kao pedagošku mjeru uvrstiti suspenziju za učenike koji sustavno
ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola
trebala biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano
stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje
socijalnih vještina i sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto
malteretiranja i straha.
Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u
članku 65. a koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u
ponašanju provodi odgojno-obrazovni tretman produženoga
stručnog postupka te da ministar pravilnikom propisuje način
provođenja tog postupka.
Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-
obrazovni tretman produženoga stručnog postupka provodi van
razrednog odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju
pravo na sigurno i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom
procesu.
Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces
uključiti pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike
koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne
djelatnosti.
Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i
kompetentni za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima
u učenju, razvoju kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s
učenikom s poremećajem u ponašanju zajedno“.
Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni
proces pod drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi
problematika učenika s poteškoćama u razvoju i učenika s
poremećajem ponašanja.
2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu
Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu ocjene kao nagrade.
Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena postignutog uspjeha u
određenom vremenskom intervalu i orjentir učeniku koji će mu
pomoći u napredovanju.
- Učenicima koji pokazuju interes i imaju psiho-fizičke mogućnosti
omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno
opterećenje učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu
suglasnost roditelja.
- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
224
uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju
mogućnosti za izvođenje istih.
Datum dostavljanja očitovanja Split,5.listopada 2014.
118. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Maja Jukić, dipl. ing. el.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Prema Zakonu o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (NN115/04), (Članak 4. stavak (1) Centar obavlja
poslove vanjskog vrednovanja u odgojno-obrazovnom sustavu
Republike Hrvatske i poslove provođenja ispita temeljenih na
nacionalnim standardima. i Članak 6. Stavak (1) Centar o
rezultatima svoga rada izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora,
najmanje jedanput godišnje), razvidno je da je Centar javna
ustanova koja ima zadaću samostalno, neovisno i objektivno
obavljati poslove na području osiguravanja kvalitete u
predtercijarnom obrazovanju.
Na osnovi navedenog Centar utvrđuje standarde i kriterije kvalitete
za vrednovanje te donosi ocjene u svim postupcima vrednovanja
koje predstavljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti
predtercijarnog sustava na osnovi kojih je stručnim i državnim
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
225
tijelima za donošenje strateških odluka moguće donijeti obrazovne
politike, zakonski okvir u skladu s njima i prijedloge za operativno
djelovanje kako bi se poboljšanja postigla.
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi (pročišćeni tekst zakona NN 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12,86/12, 126/12, 94/13),
članak 117. stavak (4), „Postupak licenciranja učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika i ravnatelja provodi Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja.“ pri čemu prema stavku (5) „Program,
postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad
učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te prava i
dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje
ministar.“
Centar ne posjeduje niti treba posjedovati kapacitete za provedbu
licenciranja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, ali
kako je navedeno u stavku (4) članka 117. treba provoditi Postupak
licenciranja. To znači da upravo Centar, kao samostalna, neovisna i
objektivna javna ustanova može ministru predlagati standarde i
kriterije kvalitete, te osigurati da od ministra propisani postupak
licenciranja za vanjsko vrednovanje, u ovom slučaju učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja bude realiziran na
propisani način. To je moguće osigurati licenciranjem nadležnih
institucija od NCVVO-a i praćenjem kvalitete licenciranja učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja s ciljem dostizanja
propisanih standarda i kriterija kvalitete.
Do sada Centar nije ispunio svoju zakonsku zadaću, ali je na putu
ka tome. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je
počeo raditi na pripremama za licenciranje učitelja kroz EU IPA
projekt „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao
podloge za uvođenje sustava licenciranja učitelja“.
Stoga predlažemo da se stavak (4) članka 117 Zakonu o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji glasi „Postupak
licenciranja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja
provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.“
NE MIJENJA te da se članak 30. Prijedloga zakona o izmjenama i
dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi koji glasi: „mijenja se članak 117. stavak 4. Zakona te se
njime propisuje da postupak licenciranja provodi nadležna
ustanova“ IZBRIŠE.
Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014. godine
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
226
119. Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Uvođenje i/ili omogućavanje kontinuirane i stalno dostupne
zdravstvene skrbi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama u
svim školama, centralnim i područnim objektima, tijekom nastave,
dnevnog boravka, škole u prirodi, izleta i izvannastavnih aktivnosti
te kontinuirano provođenje edukacije i promicanja zdravlja u
obrazovnim ustanovama
- odnosno stalno zapošljavanje stručnog tima koji će u suradnji sa
doktorom specijalistom, roditeljima i civilnim društvima pomagati
djeci u kontroli bolesti (primjerice dijabetes tipa 1), educirati
zaposlenike škole te djecu, poticati senzibilitet te na toleranciju,
pomagati u organizaciji i odabiru obroka (primjerice celijakija,
alergije, intolerancije i sl.), pomagati učiteljima, nastavnicima i
profesorima u prilagodbi nastave za razrede u koje je uključeno i
dijete s poremećajima u ponašanju (primjerice ADHD), održavati
edukacijske radionice za djecu i obitelj (poticanje na tjelovježbu,
radionice pripreme hrane, radionice razvijanja sposobnosti nošenja
sa stresom, radionice u cilju omogućavanja pravilnog rasta i
razvoja, radionice specifične za pojedina oboljenja i dr.) i sl.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA
Članak 64.
Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi
brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati
ustanove zdravstva i roditelje, odnosno staratelje.
prijedlog izmjene:
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
227
Osnovne škole, odnosno tim stručnjaka osposobljenih za
zdravstvenu i socijalnu skrb te edukaciju, dužni su promicati
zdravlje te kontinuirano voditi brigu o održanju zdravlja djece, o
kontroli bolesti djece s posebnim zdravstvenim potrebama, o
zdravstvenom stanju učenika te njihovom pravilnom rastu i razvoju,
uključujući socijalno - emocionalni razvoj djeteta. Stručni tim
dužan je surađivati s učiteljima, roditeljima, odnosno starateljima,
ustanovama zdravstva i civilnim društvima. Stručni tim dužan je
kontinuirano se educirati o posebnim zdravstvenim potrebama djece
uključene u nastavu te o kvalitetnoj kontroli bolesti. Stručni tim bit
će kontinuirano i stalno dostupan u svakom objektu te je dužan
djetetu osigurati skrb tijekom nastave, dnevnog boravka, škole u
prirodi i ostalih posebnih programa, izleta te tijekom provođenja
izvanškolskih aktivnosti. Stručni tim dužan je blisko i kontinuirano
surađivati sa svim zaposlenicima škole, a posebno s učiteljima te u
organizaciji prehrane i tjelesnih aktivnosti. Stručni tim dužan je
pristupiti i voditi brigu o svakom djetetu s posebnim zdravstvenim
potrebama individualno.
Osnovne škole dužne su u suradnji sa stručnim timom organizirati
programe poticanja zdravlja i zdravog načina života.
obrazloženje:
Sve je više djece s posebnim zdravstvenim potrebama i sve mlađa
djeca oboljevaju. Oboljenja su često specifična te kombinirana te su
i specifične potrebe svakog djeteta i obitelji pri čemu treba poštivati
i situaciju i izbore obitelji (primjerice o načinu prehrane). Učitelji
često nisu dovoljno i kontinuirano educirani u pogledu zdravstvenih
potreba djeteta te često nisu niti u mogućnosti pružiti posebnu i
dodatnu brigu djetetu s posebnim potrebama. Stručni suradnici
često nisu stalno dostupni i prisutni te nemaju obvezu pratnje djece i
tijekom posebnih programa, izleta, izvanškolskih aktivnosti,
dopunske nastave i sl.,nemaju obvezu edukacije zaposlenika škole i
djece, promicanja zdravlja i tolerancije, uključivanja u organizaciju
obroka, a u školama se često i ne prepoznaje, ne tolerira posebna
zdravstvena potreba djeteta.
Kvalitetna kontrola bolesti preduvjet je za normalan rast i razvoj
djeteta te proces socijalizacije, spriječava pojavu neprihvatljivog
ponašanja, omogućava održanje zdravlja djeteta, bolju kvalitetu
života djeteta i obitelji te općenito omogućava bolji uspjeh djeteta.
Kontrola bolesti često je prepuštena roditeljima, odnosno
starateljima koji dakle nemaju institucionalnu podršku. Svu
odgovornost tada snosi dijete i roditelj što rezultira preopterećenjem
i djeteta i roditelja te usporavanjem osamostaljivanja. To znači i
smanjenje radnih mogućnosti roditelja koji stalno moraju biti na
raspolaganju (npr. biti pratnja djetetu koje ide u školu u prirodu i na
maturalac). Stoga predlažemo organizaciju stručnog tima koji će
blisko surađivati sa svim zainteresiranim stranama koje mogu biti
od pomoći djetetu, a koji će biti stalno dostupni te posebno
educirani sukladno posebnim potrebama. Istodobno omogućava
općenito promicanje zdravlja i tolerancije u obrazovnim
ustanovama.
Članak 65.
Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole
provodi se prema propisima iz zdravstva.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
228
prijedlog izmjene:
Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole
provodi se prema posebnim propisima.
obrazloženje:
Zdravstvena i socijalna skrb trebala bi osim smjernica iz zdravstva
uključivati i socijalne smjernice te uvažiti i pedagoške smjernice,
smjernice zdravstvenog odgoja, nutricionističke preporuke,
alternativne metode održanja zdravlja i liječenja, odnosno propisi bi
trebali biti sastavljeni posebno prema interdisciplinarnom
savjetovanju sa svim zainteresiranim stranama.
Članak 67.
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u
školi.
prijedlog izmjene:
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u
školi te prema potrebi.
Osnovne škole dužne su organiziranu prehranu individualno
prilagoditi posebnim zdravstvenim potrebama učenika. Osnovne
škole prehranu organiziraju u suradnji sa stručnim timom koji
kontinuirano brine o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi svih učenika.
obrazloženje:
Kao što smo gore naveli, zdravstvene potrebe djece su česte te
mogu biti vrlo specifične, a one su često direktno povezane sa
načinom prehrane. Primjerice djeca oboljela od dijabetesa tipa 1
prehranu usklađuju s djelovanjem terapije inzulina te metaboličkim
potrebama koje ovise o količini tjelesnih aktivnosti, o trenutnoj
razini glukoze u krvi, količini stresa... Djeci oboljeloj od celijakije
potrebno je organizirati obroke koji niti u tragovima ne sadrže
gluten. Česte su alergije i intoleranicije na pojedine namirnice ili
skupine namirnica. Česti su poremećaji u ponašanju koji su također
direktno povezani s prehranom. Prehranu sukladu posebnoj
zdravstvenoj potrebi djeteta treba omogućiti i tijekom aktivnosti
kada djeca ne borave u školi, odnosno ako su na organiziranom
školskom izletu ili slično. Vrlo je rijetko dostupan posebno
pilagođen jelovnik što znači da će se dijete s posebnom potrebama
vezanim uz prehranu izdvajati u takvim i sličnim situacijama.
Također smatramo da je potrebno prehranu prilagoditi izboru
obitelji o načinu prehrane poštujući pravo na slobodan izbor:
poštivati izbor obitelji da se hrani mesom, vegetarijanski, veganski,
makrobiotički, flexitarijanstvo, prehranu bez glutena, prehranu
siromašnu ugljikohidratima i sl. Kvalitetna suradnja obrazovnih
ustanova s obitelji nužna je za poboljšanje i održnje kvalitete života
svakog djeteta i društva u cjelini.
Datum dostavljanja očitovanja 6.10.2014.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
229
120. Udruga Nastavnici organizirano
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Udruga Nastavnici organizirano
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Članak 3.
(7)Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u prvi razred
srednje škole za sve vrste srednjih škola propisuje ministar
pravilnikom.
Pravilnik bi trebao vrijediti dulje vrijeme i odnositi se na
učenike koji za njegova donošenja pohađaju peti razred, te one
koji će za njegova trajanja upisati peti razred. Ovako se učenike
dovodi u situaciju da elemente i kriterije doznaju tek u 2.
obrazovnom razdoblju osmoga razreda, i tako iz godine u
godinu. Elementi i kriteriji moraju biti tako sročeni da mogu
vrijediti dulje vrijeme i nikako podlijegati neprekidnim
promjenama.
Članak 9.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
„(8) Škola je dužna dostaviti Ministarstvu elektroničkim putem
godišnji plan i program te školski kurikulum do 5. listopada
tekuće godine.
U rujnu se planiraju aktivnosti koje će se odvijati tijekon tekuće
nastavne godine. To znači da je u rujnu potrebno predvidjeti i
upisati u godišnji plan i program te u školski kurikulum sve
priredbe, posjete kinu, kazalištu, izložbama, ekskurzije i brojne
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
230
druge aktivnosti. Teško je u rujnu znati hoće li koji muzej u svibnju
ponuditi učenicima korisnu i zanimljivu izložbu, ili će kazalište u
repertoar uvrstiti neki od lektirnih naslova u veljači. Stoga
predlažemo da taj okvirni kurikulum može biti doista samo okviran
uz mogućnost dodavnja ili eventualnog brisanja predviđenih
aktivnosti uz dodatno obrazloženje.
Članak 17.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu
nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna
organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz
dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.
Bilo bi bolje da se učenici koji evidentno imaju nekoliko negativnih
ocjena iz određenog predmeta, upute na dopunsku nastavu koja je
organizirana upravo za takve učenike. Pravovremena intervencija
dat će bolji učinak, nego 20 sati navrat-nanos dodatnog rada kad
nastava već završi. Učiteljsko vijećetako treba se sastati na zahtjev
predmetnog učitelja i donijeti odluku o obveznom pohađanju
dopunske nastave te o svemu informirati roditelje. Događa se da
upravo takvi učenici izbjegavaju dopunsku nastavu jer nije
obavezna pa bi dodatni rad s takvim učenicima ujedno bio i
nepotreban dodatni posao predmetnog učitelja koji je tijekom
nastavne godine dopunsku nastavu održavao redovito.
Osim toga, organizacija dopunskog rada u nekim će specifičnim
školama biti veliki problem i opterećenje za pojedine nastavnike.
Nužno je u pravilniku o normi dobro normirati ovaj rad i unutar
škole ga pravedno raspodijeliti, odnosno osloboditi učitelje koji ga
drže drugih "ostalih" poslova ali ne stručnog usavršavanja i tome
slično. Učeniku koji je obvezan ići na dopunski rad ne mora nužno
pohađati te satove kod učitelja koji mu je predavao taj predmet ako
u školi postoji nekoliko sustručnjaka iz istog predmeta. Također
treba istaknuti da se dopunska nastava kao i dodatni rad odnosi
jednako i na izborne predmete.
(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim
predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po
nastavnome predmetu.
(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1.
ovoga članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno
nastavnik zaključuje mu prolaznu ocjenu.
(4) Ako se učeniku od četvrtoga do osmoga razrede osnovne
škole i učeniku srednje škole iz stavka 3. ovoga članka nakon
dopunskoga rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se
upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske
godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.
Članak 21.
Članak 84. mijenja se i glasi:
(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena,
ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.
(2) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 1. ovoga članka
izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera strogoga
ukora vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i obrazovanja.
(3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena,
ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
231
(4) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 3. ovoga članka
izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera opomene
pred isključenje vrijedi do kraja srednjega obrazovanja.
(5) Učenik koji je isključen, osim učenika isključenoga zbog
teškog nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni ispit.
(6) Učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja
gubi status redovitoga učenika.
(7) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno
vijeće, strogoga ukora učiteljsko vijeće i opomene pred
isključenje učiteljsko/nastavničko vijeće, preseljenja u drugu
školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj.
(8) Do okončanja postupka izricanja pedagoške mjere ravnatelj
može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga
procesa.
(9) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući
učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i
druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih
činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikova razvoja,
obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne
okolnosti.“
Škole su dužne provoditi pedagoške mjere kako bi se ostalim
učenicima, koji nisu nasilni i koji redovito prate nastavni proces te
obavljaju svoje dužnosti savjesno, omogućila neometana nastava.
Osim toga, učiteljima i nastavnicima osnonvi uvjet rada nije ploča i
kreda, tablet ili računalo, nego kulturno, civilizirano i društveno
prihvatljivo ponašanje učenika tijekom nastavnog procesa, ali i
drugih izvannastavnih aktivnosti te izleta, posjeta kinu, kazalištu i
svega ostaloga što se događa u školi i izvan nje, a za što je
ućitelj/nastavnik direktno odgovoran. Ravnatelj je dužan zaštititi
svoje djelatnike od nasilnog ponašanja pojedinaca ili skupine.
Sankcioniranje nepoželjnog, neprihvatljivog i nasilnog ponašanja
učenika nužno je uskladiti s dobi učenika, težinom čina,
intelektualnim, socijalnim i obiteljskim statusom te učinjenom
materijalnom štetom ako je ista počinjena. U praksi se postojeće
pedagoške mjere nimalo ne razlikuju jedna od druge, te učenicima
često nije jasno je li neka mjera teža od druge.
Namjerno počinjenu materijalnu štetu trebao bi nadoknaditi
roditelj/skrbnik.
Važno je napomenuti da svako ponašanje ima posljedice. One se ne
smiju odgađati, a učeniku je osobito važno naglasiti koje je pravilo
prekršio. Odgovarajućim sankcioniranjem neprihvatljivog
ponašanja potiče se razvijanje odgovornosti za vlastite postupke te
daje do znanja ostalim učenicima da je škola sposobna osigurati im
okruženje za učenje bez distrakcija i da se u školi mogu osjećati
sigurno i zaštićeno. Sankcije neadekvatnog ponašanje ne smiju biti
odraz pozicije moći učitelja niti ih itko (učenik, roditelj/skrbnik,
učitelj) treba shvatiti kao takve.
Učeniku treba objasniti i obrazložiti da je mjera izrečena zbog
njegovog voljnog i svjesnog postupka. Ako se pak radi o ponašanju
koje učenik ne može kontrolirati, pomoć treba potražiti kod
stručnjaka (pedagog, psiholog, defektolog, socijalni pedagog,
psihijatar, liječnik školske medicine).
Prilikom izricanja mjere pažnju treba obratiti na sam čin, dok se
tijekom odrađivanja mjere (primjerice, postupka restitucije) pažnja
pridaje učeniku i njegovoj odgojno-obrazovnoj dobrobiti.
Učitelji i nastavnici trebaju prepoznati rizična ponašanja i o tome
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
232
odmah obavijestiti roditelje/skrbnike, razrednika, ravnatelja i
stručne suradnike, dok stručni suradnici trebaju biti osposobljeni za
rad s takvim učenicima i nužno im je osigurati vrijeme potrebno za
takve, prioritetne poslove te ih osloboditi prekomjerne birokracije
zbog koje nemaju dovoljno vremena baviti se djecom, već se bave
papirima.
Primarna zadaća učitelja i nastavnika nije zadiranje u poslove
socijalnog pedagoga, liječnika ili psihologa, improviziranje i
intuitivno snalaženje u rizičnim situacijama, već neometano
izvođenje nastavnog procesa. Često spominjana odgojna uloga
učitelja/nastavnika u uskoj je svezi s nastavnim sadržajima koje
tumači i permanentno promiče moralne i kulturne vrijednosti,
podrazumijevajući da su učenici već usvojili temeljna pravila
kulturnog ponašanja.
Učitelj/nastavnik ima deklarativno pravo neometano obavljati svoj
posao, a svi učenici imaju pravo neometano usvajati znanja i
vještine u sigurnom okruženju te pozitivno-poticajnoj radnoj
atmosferi.
Potrebno je uspostaviti stalnu i kvalitetnu suradnju s roditeljima
učenika čije ponašanje nije prihvatljivo te ustanovama kao što su
centara za socijalni rad i policija.
Umjesto dosadašnje mjere odgojno-obrazovnog tretmana
produženog stručnog postupka predlaže se mjera suspenzije. U
slučaju da učenik ometa nastavni proces do te mjere da ostali
učenici ne mogu pratiti nastavu, učenik treba biti udaljen sa sata, a
obrazovni proces nastaviti pod nadzorom stručnog suradnika ili
ravnatelja.
Međuti, u manjim seoskim, nekim gradskim i područnim školama
česta je situacija da za vrijeme trajanja nastave u školi nema niti
ravnatelja, primjerice, u popodnevnim satima, niti stručnog
suradnika, a roditelj se ne odaziva na poziv. Tada je
učitelj/nastavnik prepušten slučaju. Takve situacije nisu dopustive i
smatramo da za vrijeme trajanja nastave u školi uvijek mora biti na
raspolaganju osoba koja će odraditi spomenuti posao. Učitelj to ne
može jer je na nastavi s drugom djecom, a neprihvatljivo je učenika
prepustiti nenastavnom osoblju.
Sve pedagoške mjere izriču se pisanim putem s točnim opisom
događaja, nadnevkom, mjestom radnje, imenima sudionika i
svjedoka te poduzetim mjerama od strane učitelja/razrednika,
ravnatelja i stručnih suradnika škole. Pedagoške mjere unose se u
sve obrasce pedagoške dokumentacije, uključujući i svjedodžbu.
Članak 22.
U članku 86. u stavku 2. briše se tekst koji glasi „i odgojno-
obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Uvjete za način i postupak izricanja pedagoških mjera iz
članka 84. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.“
Stavak 4. se briše.
Članak 40.
(1) Pravilnike i programe propisane ovim zakonom ministar će
donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu
ovoga zakona.
Inzistiramo da se pravilnik o pedagoškim mjerama donese po
hitnom postupku, a ne u roku godine dana.
(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 3. ovoga
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
233
zakona, način i rokove polaganja razlikovnih odnosno
dopunskih ispita utvrđuje nastavničko vijeće.
(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 22. ovoga zakona
primjenjuju se pedagoške mjere sukladno odredbama Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Narodne
novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12,
86/12 i 94/13).
Datum dostavljanja očitovanja O3.10.2014.
121. Tamara Grozaj
O Č I T O V A N J E
u internetsko savjetovanje o
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta o kojem se
provodi savjetovanje
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Naziv tijela nadležnog za izradu
nacrta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Razdoblje internetskog
savjetovanja (početak i završetak)
18. rujna – 4. listopada 2014.
Ime i prezime osobe, odnosno
naziv predstavnika zainteresirane
javnosti (organizacije civilnog
društva, ustanove i sl.) koji daje
očitovanje
Tamara Grozaj, magistar primarnog obrazovanja s engleskim
jezikom
Načelne primjedbe i prijedlozi s
obrazloženjem
Ponukana Očitovanjima zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi, u vezi nacrta pravno-tehnički poboljšane
odredbe stavka 6. članka 105. Zakona, moramo komentirati
sljedeće:
bila sam prva generacija studenaka koji su upisali Učiteljski
fakultet u Zagrebu po bolonjskom modelu. Upisala sam
učiteljski studij s engleskim jezikom (program prema
dopusnici broj: 835). Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu
još postoji učiteljski studij s modulima (program prema
dopusnici broj: 903). Koliko znam, ostali učiteljski fakulteti
u Hrvatskoj nemaju takva 2 programa, već samo jedan sa
modulima. Nadalje, studijski program u dijelu studija
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
234
engleskog odnosno njemačkog jezika, znatno je opsežniji i
zahtjevniji od programa s modulima. U akreditiranom
elaboratu studijskog programa 835 izričito je navedeno da
osposobljava buduće učitelje engleskog odnosno
njemačkog jezika za odgojno-obrazovni radu u cjelokupnoj
osnovnoj školi. U odnosu na prethodni četverogodišnji
stručni studij s pojačanim predmetom engleski, odnosno
njemački jezik, integrirani bolonjski studij je bitno proširen
i unaprijeđen te osigurava, uz proširene stručne i elemente
znanstvenih kompetencija potrebnih za poučavanje
engleskoga, odnosno njemačkog jezika u osnovnoj školi u
skladu s Preporukom Europske komisije: „Opća europska
načela za kompetencije i kvalifikacije učitelja“. Kadrovi
obrazovani na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu s
engleskim, odnosno njemačkim jezikom pokazali su u
praksi da su zbog specifične usmjerenosti studija i sinergije
s obrazovanjem za zvanje učitelja upravo specijalizirani za
rad u osnovnoj školi te da stoga postižu priznate rezultate.
iz gore navedih razloga se nikako ne mogu složiti s
prijedlogom, odnosno očitovanjem br. 57. Filozofskog
fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
prema kojem bi se za poslove učitelja predmetne nastave u
osnovnoj školi trebala dati prednost osobama koje su
završile diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste, u
odnosu na magistre primarnog obrazovanja s engleskim
odnosno njemačkim jezikom po programu 835 Učiteljskog
fakulteta u Zagrebu.
moram posebno naglasiti da među ravnateljima osnovnih
škola, a očito i među fakultetima vlada zbunjenost i
nerazumijevanje ove problematike, prvenstveno iz razloga
što je prvenstveno sam Zakon nejasan, neprecizan i ne
stvara pravne okvire i pravila unaprijed, već „gasi vatre“
kad situacije prerastu u probleme. Već 4 godine radim kao
učiteljica engleskog jezika u osnovnoj školi, uvijek na
određeno vrijeme (po raznim školama). U slučajevima
potrebe za učiteljem engleskog jezika na neodređeno
vrijeme, zbog nerazumijevanja regulative, koja je vrlo
nejasna i necjelovita, od ravnatelja dobivam informacije da
sam nestručna osoba i da prednost imaju profesori jezika.
Posebno je nevjerojatno da je još uvijek na snazi Pravilnik
o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju
učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, koji je
donijet još 1996. g. (NN 47/96) te imamo samo 2 izmjene
(NN 80/99 i 56/01). Dakle, zadnja izmjena je bila još davne
2001. g. nakon koje je 2008. donijet novi Zakon, uveden
bolonjski program studiranja i došlo do niza drugih
izmjena. U svakoj izmjeni Zakona ministar je bio obvezan
u određenom propisanom roku uskladiti ovaj Pravilnik sa
zakonskim izmjenama, a što do dana današnjeg nije
učinjeno. Ovaj Pravilnik, uz precizne zakonske odredbe,
riješio bi sve nedoumice i nesporazume, kojima svjedočimo
svaki dan.
molim Ministarstvo, kao subjekt koji na jednom mjestu ima
sve informacije o visokoškolskim obrazovnim programima,
Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
235
sveučilištima, dopusnicama, osnovnom i srednjoškolskom
obrazovanju i dr., da uloži potrebne napore da ovu materiju
cjelovito i jasno regulira kako bi se ova situacija, koja traje
već dugi niz godina i iz dana u dan proizvodi sve veći kaos,
konačno definirala, a na zadovoljstvo fakulteta, učitelja i u
konačnici same djece.
koliko mi je poznato, Učiteljski fakultet u Zagrebu je
tijekom 2011. i 2012. g. nadležnima u Ministarstvu uputio
više pisanih materijala sa obrazloženjima problema i
prijedlozima rješavanja.
Lijepo Vas molim da se ove primjedbe i materijali pozorno
prouče i stručno rasprave te uvrste u zakonske i
podzakonske propise.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine
odredbe s obrazloženjem
Datum dostavljanja očitovanja 20.10.2014.