Retorika

UvodU nae vrijeme ima mo onaj tko zna govoriti.

ovjek se poznaje po govoru.

Poeta nascitur, orator fit!

Govori da te vidim! (Sokrat)

UvodEupeia ljeporjeje

Pravogovor ispravni govor bez obzira na ljeporjeje

Mo uvjeravanja; zloupotreba u demagoke svrhe (pretjerivanje, licemjerje, neiskrenost)

UvodOplemenjivanje i unapreivanje meuljudskih odnosa

Dobar se govor odlikuje jasnoom, loginou i poetinou, emocionalnou i izraajnou, neizvjetenou, domiljatou i govornom spretnou

UvodSastavljajui govor obogaujemo rjenik, oslobaamo se treme, potie na kreativno oblikovanje i izraavanje vlastitog miljenja

Kad bi ljudi bili retoriki osvjeeni politiari ih ne bi gurali u ratove i zloine razotkrivanje manipulacije

UvodPouiti, uvjeriti, urazumiti ali lijepa rije nas potie i na stvaralatvo; ljude ispunjavamo osjeajima dobrotom i ljepotom;

Dobra rije moe uzbuditi bezutnost, probuditi savjest, raspoloiti tune, ohrabriti kukavne, poetizirati ture

UvodPrava je muka i nevolja kad ovjek nema dovoljno duha d bi dobro govorio, ni dovoljno pameti da bi utio

Pametan ovjek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne slua

Stupnjevi u nastajanju govoraInventio

Dispositio

Elocutio Memoria

Pronuntiatio / Actio

InventioIzmisli to e rei (nadahnue, odabir teme, prikupljanje grae)

Govorniki blefer: prije nego to ustane ne zna to e rei, dok govori ne zna to govori, nakon to sjedne ne zna to je rekao

Ako govornik nije zaintrigiran temom nee biti uvjerljiv

DispositioIzumljeno rasporediti (sreivanje i analiza prikupljene grae)

UvodRazrada Zakljuak

Dispositio - uvodUsmjeriti pozornost na sebe, pridobiti naklonost; pristojno oslovljavljanje i skromno predstavljanje; Publika hoe osjetiti da govornik govori ba njima; treba odluiti o stupnju udaljenosti i bliskosti; nema dodvoravanja ali ni ignoriranjaCaptatio benevolentiae, s puno paljivosti i takta

Dispositio - uvodIzbjegavati fraze: drago mi je da ste se okupili u tolikom broju; ast mi je i zadovoljstvo govoriti pred tako cjenjenom publikom;Izbjegavati isprike ili objanjenja razloga raspoloenja ili nedovoljne pripremljenosti; ne pretjerano ukazivati na mogue i stvarne nedostatke govoraTua res agitur _ radi se o tvojoj stvari

Dispositio - uvodObeanje da e biti kratak, da e se strogo pridravati teme (dati unaprijed tekst govora u skraenom obliku)Anegdota zbog usmjeravanja pozornosti na osobu, temu, prigoduZainteresirati postavljanjem pitanja, intrigantnim tezama, prikazivanjem poznatih injenica u novom svjetlu, suprotstavljanjem miljenja; Osobni stavovi se na poetku ne smiju iznositi da se publika ne bi prerano zasitila

Dispositio - uvodNajava teme, njezin znaaj, povod i cilj govora, kratki sadraj;Ako je stvorena motivacija ostvareno je pola uspjeha; bez sticanja pozornosti nema razultata;Najava teme ujedno je najava stila (jednostavan, uzvien, umjeren) i tona govora (ozbiljan, svean tuan, humoristian, miran; uobiajen uvod i neobian uvod

Dispositio - razradaIzlaganje i dokazivanje; razvijanje osnovne misli, uvjeravanje sluatelja u ideje i porukeNe mnogo nego na mnogo nainaManje podataka i argumentirati ih na vie naina tako misli lake dopiru do svijesti i dulje se u njoj zadravajuSadraj govora podijeliti u vie dijelova; sadraj najaviti da bi se olakalo praenjeNavoditi provjerene podatke, objektivne ali i subjektivne dokaze

Dispositio - razradaKoritenje gradacije; u dokazivanju nizati argumente tako da njihova uvjerljivost rastePonavljanje osnovne misli drugim rijeima olakava pamenje najvanijeg u govoruDobra razrada glavnog djela omoguuje govorniku da se ne udalji od glavne teme (pa ga sluatelji ne mogu slijediti)Vraati se sredinjoj misli; digresije uklopiti u tijek govora tako da sluatelji steknu dojam da se radi o logikim dijelovima cjeline

Dispositio - razradaNe samo monologizirati, obogatiti govor dijalokim momentima (retorika pitanja, predvianje prigovora i reagiranja na njih, umetanje izmiljenih dijaloga, poticaji tipa pokuajte zamisliti, Pokuajmo ovu ideju dalje razraditiVeza uspostavljena izmeu govornika i sluatelja na poetku govora ne smije se prekidati u njegovom glavnom dijelu.

Dispositio - zakljuakSaimanje, rekapituliranje govora; kratko, jezgrovito, uvjerljivo; posljednje rijei se dulje pamte od ostalih dijelova govora;Naglaavanje glavne misli, izazivanje osjeaja sluatelja da bi se pridobili za glavnu misaoTri dijela: saetak: poetna misao i cilj govorapoziv na prihvaanje iznijetih misli i poticaj na djelovanjeuinkovit zavretak; Finis opus coronat (zahvala za pozornost i strpljenje)

Elocutio Govor ukrasiti rijeima (jezino oblikovanje govora i bruenje stila)

Pisanje i sastavljanje napamet;

Tekstualizacija moe biti potpuna ili djelomina (navesti reenice koje izlau glavne misli i one koje mogu snanije djelovati na publiku)

MemoriaNauiti govor napamet da bi se stekla sigurnost u nastupu; pogled na papir oteava kontakt sa publikom

Pozornost okrenuta smislu govora a pogled publici

Pronuntiatio / actioPretpostavka uvjeravanja: dobro poznavanje teme, treba znati gdje treba zapoeti, a gdje zavriti misao; znati to, kako, s kojim ciljem govoriti

Rijei izgovarati jasno, neokrnjeno, ugodnim i istim glasom

Pronuntiatio / actioU situacijama kad nam ponestane rijei i kad elokventnost zakae, pokuavamo se sporazumijevati s okolinom gestama i mimikom, tonije svojim tijelom pokuavamo dati nekakav znak. Tijelo nesvjesno ili svjesno odailje signale i onda kad moemo jako dobro upotrijebiti i rijei. Nae tijelo, vie ili manje, svojim kretnjama pomae nae izraavanje.

Govor tijelaovjek moe vrlo teko, ili moda uope ne moe, kontrolirati sve poruke koje njegovo tijelo signalizira i sakriti govor tijela,

Ono odaje nae namjere i onda kada neto elimo sakriti, preutjeti ili slagati.

Govor tijelaStavStavom i izgledom treba to je vie mogue prezentirati sabranost, budnost, djelotvornost, umjerenost, sigurnost a ne pokuavati privlaiti pozornost nekom atipinou Poeljnim tjelesnim stavom smatra se leernost, smirenost, koncentriranost

Govor tijelaPoloaj tijelaAko stojite dok razgovarate s nekom osobom, trebali biste:stajati uspravno, a ne pogrbljeno, jer pogrbljeni stav odaje flegmatinu osobu s manjkom samopouzdanjabiti mirnih nogu, a ne cupkati u mjestu, jer moete odati da ste nervozni, da vam se nekamo uri i da nemate dovoljno vremena ili strpljenja za svog sugovornikaopustiti ruke uz tijelo, a ne ih prekriiti, jer prekrienim rukama ili nogama odajete odbojnost, neprijateljstvo ili nespremnost na suradnjudrati glavu i bradu uzdignuto, a ne pognuto, kako ne bi ispalo da ste povodljivi, nesigurni i neinicijativni

Govor tijelaAko sjedite, trebali biste:sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolicinoge prekriiti kod glenjeva, a ne rairiti ili prekriiti koljena.Ako hodate, morate:hodati odluno da pokaete da stvarno nekamo ideteako se saginjete da biste podignuli neki predmet, trebate savinuti koljena

Govor tijelaTreba izbjegavati: ekanje, igranje kosom, eljanje pred drugima, bubnjanje prstima po stolu, torbi ili bilo kakvoj podlozi,grickanje noktiju, akanje zuba, vakanje gume, minkanje, oblizivanje, mljackanje

Govor tijelaGestikulacijaEnergini ljudi gestikuliraju mnogo vie od mirnih i rezerviranih ljudiIzbjegavati gestikulaciju kojom bismo nekoga mogli uvrijedili ili bi se zbog nje mogao neugodno osjeatiIzbjegavati gestikulacija koja bi indicirala da se u razgovoru s drugom osobom dosaujemo ili moda nekoga napadamo, kao to se to ini prilikom upiranja prsta prema odreenoj osobi

Govor tijelaKad elimo biti iskreni prema drugoj osobi, oba otvorena dlanaokreemo prema njoj (Smatra se da je znatno tee lagati s ispruenim dlanovima.)Trljanje dlana o dlan odaje pozitivno oekivanje i dobro raspoloenje Sklopljeni i isprepleteni prsti znae odbijanje

Govor tijelavrsto dranje ruke na leima u drugoj aci, kombinirano s uspravnim poloajem tijela, karakteristino je za ljude koji su svjesni svog autoriteta ili drutvenog statusaAko ruka na leima pridrava zglob ili nadlakticu druge ruke, to znai nervozu ili napetost, nestrpljenje ili nesigurnost iekivanjaKad se akom prekriju usta znai da se lae

Govor tijelaTrljanje oiju i sputanje pogleda jo jae naglaavaju laganjeAko nas sugovornik podboi glavu rukom, odnosno dlanom, znai da mu je na razgovor dosadan Ako je bradu podboio palcem, a kaiprst usmjerio prema gore znai da se ne slae s onim to priamo

Govor tijelaLice je najeksponiraniji dio tijela pa na njemu moemo uoiti ili proitati gotovo sve to ovjek osjeaTako npr. prezir karakteriziraju brojni znakovi kao to su skupljene usne, sputeni oni kapci, pogled ukoso te skupljene nosnicePromatrajui razgovor dviju osoba, lako moemo uvidjeti tko dominira konverzacijom. To je ona osoba koja ima uzdignutu glavu, uspravni stav, kruto i statino dranja tijela, povien glas

Govor tijelaDa bi iskazali prijateljsko raspoloenje ljudi:smiju seklimaju glavom kao potvrdu razumijevanja prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost

Govor tijelaDok razgovaramo sugovornika gledamo u oi, jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovora ili raspravlja"Oi su ogledalo due". Oko daje najiskrenije i najtonije znakoveZjenice se ire ili suavaju neovisno o naim eljama, ali prema reakciji koju ono to je izreeno, izaziva u nama.

Govor tijelaZjenice reagiraju na mijenjanje stava i raspoloenja osobe, Pri uzbuenjima zjenice se proire i do etiri puta u usporedbi s normalnom veliinom, dok negativno raspoloenje uzrokuje suavanje zjenica do te mjere da moemo govoriti o tzv. zmijskom pogledu

Govor tijelaDuljina pogleda takoer mnogo govori o sugovorniku. Nesigurna osoba izdri najvie treinu vremena razgovora gledajui sugovornika u oi. Ako osoba gleda sugovorniku u oi vie od dvije treine vremena, to moe znaiti dvije stvari: toj osobi je sugovornik zanimljiv ili privlaan, pa ga gleda proirenim zjenicama ili ta osoba ima neprijateljski i agresivni stav prema sugovorniku i moda ak upuuje na neverbalni izazov