2
Retrospektiva Voina Bakića u MSU-u U subotu, 07. prosinca 2014. godine, otvorena je retrospektiva Vojina Bakića u z Muzeju za suvremenu umjetnost, a mnogi su je proglasili ''kulturnim događajem go Izložba naziva ''Svjetlosne forme'', prema kasnijoj apstraktnoj fazi umjetnikova prva je cjelovita retrospektiva ovoga autora kod nas što nam govori o svojevrsn indiferentnosti domaće publike i struke ( prvi je o Bakiću pisao Zvonko Maković pokušavajući rasvijetliti problematiku uništavanja negovih spomenika prošlog st nastalih za vrijeme ''drugačije'' ideologije) spram umjetničkog opusa Vojina Bak smatra jednim od vodećih kipara modernizma 20. stoljeća ne samo u hrvatskom, već europskom kontekstu. Cilj ove izložbe je predstavljanje i valorizacija njegova c stvaralaštva, tj. pokazati kontekst vremena te način razvijanja kiparske misli p morfološkim cjelinama koje prate genezu nastanka Bakićeve apstrakcije na područj skulpture i spomeničke plastike. Kroz njegovo djelo istodobno se mogu iščitati i društven političke prilike u kojima je stvarao, ali i životna priča osebujnog umjetnika tragedijama iz obiteljskog života (npr. Spomenik strijeljanima u Drugom svjetsko Bjelovar u napravio je prema sjećanju na lik vlastita brata, jer ustaše su mu već n NDH strijeljali četvoricu braće) koja fascinira ne samo stručne krugove, nego i publiku. Na dva kata MSU-a izloženo je tako oko 200 skulptura i osamdesetak crt njih i mnoge skice, makete spomenika, fotogr afska uvećanja, video zapisi... Retrospektiva Vojina Bakića govori nam o umjetniku koji je ostavio i doslovno i monumentalne tragove na ovim prostorima koji je stvarao ponajprije iz ideala. Ni da mu išta utječe na umjetnički izričaj i razvoj te je tijekom pola stoljeća nas plijeni inovativnošću, energijom, težnjom za istraživanjem. Imajući sve ovo na izložba je nešto što bi svi trebali posjetiti i sami se uvjeriti u genijalnost i to će biti u mogućnosti sve do 2. veljače 2014. do kada izložba ostaje otvorena.

Retrospektiva Vojina Bakića u MSU

Embed Size (px)

DESCRIPTION

s

Citation preview

Retrospektiva Voina Bakia u MSU-u
U subotu, 07. prosinca 2014. godine, otvorena je retrospektiva Vojina Bakia u zagrebakom
Muzeju za suvremenu umjetnost, a mnogi su je proglasili ''kulturnim dogaajem godine''.
Izloba naziva ''Svjetlosne forme'', prema kasnijoj apstraktnoj fazi umjetnikova stvaralaštva,
 prva je cjelovita retrospektiva ovoga autora kod nas što nam govori o svojevrsnoj
indiferentnosti domae publike i struke ( prvi je o Bakiu pisao Zvonko Makovi
 pokušavajui rasvijetliti problematiku uništavanja negovih spomenika prošlog stoljea 
nastalih za vrijeme ''drugaije'' ideologije) spram umjetnikog opusa Vojina Bakia koji se
smatra jednim od vodeih kipara modernizma 20. stoljea ne samo u hrvatskom, ve i u
europskom kontekstu. Cilj ove izlobe je predstavljanje i valorizacija njegova cjelokupnog
stvaralaštva, tj. pokazati kontekst vremena te nain razvijanja kiparske misli po stilsko-
morfološkim cjelinama koje prate genezu nastanka Bakieve apstrakcije na podruju
skulpture i spomenike plastike.  
Kroz njegovo djelo istodobno se mogu išitati i društveno-
 politike prilike u kojima je stvarao, ali i ivotna pria osebujnog umjetnika obiljeena
tragedijama iz obiteljskog ivota (npr. Spomenik strijeljanima u Drugom svjetskom ratu u
Bjelovar u napravio je prema sjeanju na lik vlastita brata, jer ustaše su mu ve na poetku tzv.
 NDH strijeljali etvoricu brae) koja fascinira ne samo strune krugove, nego i najširu
 publiku. Na dva kata MSU-a izloeno je tako oko 200 skulptura i osamdesetak crtea, a uz
njih i mnoge skice, makete spomenika, fotogr afska uveanja, video zapisi... 
Retrospektiva Vojina Bakia govori nam o umjetniku koji je ostavio i doslovno i metaforiki
monumentalne tragove na ovim prostorima koji je stvarao ponajprije iz ideala. Nije dopuštao
da mu išta utjee na umjetniki izriaj i razvoj te je tijekom pola stoljea nastao opus koji
 plijeni inovativnošu, energijom, tenjom za istraivanjem. Imajui sve ovo na umu, ova
izloba je nešto što bi svi trebali posjetiti i sami se uvjeriti u genijalnost izraza ovog autora, a