REVIZIJA RIBOLOVNO-GOSPODARSKE OSNOVE

Ribolovno-gospodarska osnova Zajednica športsko ribolovnih udruga Donji Miholjac

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku

REVIZIJA RIBOLOVNO-GOSPODARSKE OSNOVE

ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH UDRUGA DONJI MIHOLJAC

Voditelj:

prof. dr. sc. Anđelko Opačak

Dekan:

prof. dr. sc. Vlado Guberac

Osijek, 2012.


Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Katedra za lovstvo, ribarstvo i ekologiju

Kralja Petra Svačića 1d, HR – 31000 Osijek Telefon: 031/554-949 Telefax: 031/554-853 E-mail: [email protected], [email protected] Web: http//:www.pfos.hr/~loripe

Kl.: 430/02/12-01/01

Ur.br.: 2158-22-12-12-12

REVIZIJA RIBOLOVNO-GOSPODARSKE OSNOVE

ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH UDRUGA DONJI MIHOLJAC

Ovlaštenik:

ZŠRU Donji Miholjac Ribolovno - gospodarsku osnovu izradili:

prof. dr. sc. Anđelko Opačak, voditelj

Dinko Jelkić, dipl. ing. agr.

doc. dr. sc. Siniša Ozimec

Senka Majić, prof. biol. i kem.

Osijek, 2012.

Sadržaj:

UVOD ___________________________________________________________________________________ 4

1. PODACI O OVLAŠTENIKU RIBOLOVNOG PRAVA _____________________________________________ 7

2. PODACI O RIBOLOVNOJ ZONI _____________________________________________________________ 9

2. 1. Naziv ribolovne zone _________________________________________________________________ 10

2. 2. Ribolovne vode _____________________________________________________________________ 10

3. PRESLIKA RJEŠENJA I UGOVORA O DODJELI RIBOLOVNOG PRAVA __________________________ 12

4. OSNOVNA FIZIOGRAFSKA OBILJEŽJA ____________________________________________________ 17

4. 1. Dužina, širina i površina tekućica te dubina i površina stajaćica ________________________________ 18

5. OSNOVNA FIZIKALNO - KEMIJSKA OBILJEŽJA RIBOLOVNIH VODA ___________________________ 22

6. OSNOVNA BIOLOŠKA OBILJEŽJA RIBOLOVNIH VODA ______________________________________ 28

6. 1. Sastav, struktura i zastupljenost pojedinih makrofita ________________________________________ 29

6. 2. Dominantne vrste i biomasa fitoplanktona ________________________________________________ 32

6. 3. Dominantne vrste i biomasa zooplanktona ________________________________________________ 34

6. 4. Makrozoobentos - biomasa, sastav i zastupljenost pojedinih vrsta ______________________________ 36

6. 5. Ostala važnija fauna akvatorija _________________________________________________________ 37

7. OSNOVNA OBILJEŽJA IHTIOFAUNE RIBOLOVNIH VODA _____________________________________ 38

7. 1. Materijal i metode ___________________________________________________________________ 39

7. 2. Kvalitativni sastav ihtiopopulacije u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac ____________________ 40

7. 3. Kvantitativni sastav ihtiopopulacije u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac ____________________ 41

7. 4. Godišnji prirast važnijih ihtiovrsta _______________________________________________________ 45

8. HIGIJENSKO - SANITARNI UVJETI I OCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA IHTIOFAUNE RIBOLOVNIH VODA _______________________________________________________________________________ 46

9. MJERE ZAŠTITE I ODRŽIVOG GOSPODARENJA RIBLJIM ZALIHAMA ___________________________ 49

9. 1. Organizacija ribočuvarske službe _______________________________________________________ 50

9. 2. Praćenje incidentalnog onečišćenja voda, oboljenja, neobičnog ponašanja i ugibanja ribe ___________ 53

9. 3. Planiranje i organizacija premještanja riba i postupanje u slučaju poplava ________________________ 55

9. 4. Planiranje i organizacija uzgoja ribe za poribljavanje ________________________________________ 55

9. 5. Planiranje selektivnog izlova ihtiovrsta ___________________________________________________ 56

9. 6. Dopuštene vrste ribolovnih mamaca ____________________________________________________ 57

9. 7. Maksimalna dopuštena količina mamaca _________________________________________________ 58

9.8. Mjere za zaštitu i održavanje ribljih zaliha _________________________________________________ 58

10. KOLIČINA DOPUŠTENOG ULOVA ________________________________________________________ 59

10. 1. Maksimalna količina dozvoljenog dnevnog i godišnjeg ulova _________________________________ 60

10. 2. Maksimalna količina dozvoljenog ulova temeljenog na godišnjem prirastu za svaku ribolovnu vodu ___ 60

10. 3. Vrijeme lovostaja i najmanje veličine riba ispod koje se ne smije loviti _________________________ 62

11. PROGRAM PORIBLJAVANJA ____________________________________________________________ 63

11.1. Poribljavanje ______________________________________________________________________ 64

11. 2. Kvantitativna i kvalitativna struktura riba za poribljavanje ____________________________________ 66

11. 3. Način transporta i poribljavanja ________________________________________________________ 67

12. MJERE ZAŠTITE POSEBNIH STANIŠTA ___________________________________________________ 68

13. EKONOMSKA OSNOVA KORIŠTENJA RIBOLOVNE ZONE ___________________________________ 70


4

UVOD


5

Prema važećem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, ovlaštenik je dužan svakih 6

godina izraditi reviziju postojeće ribolovno gospodarske osnove te svake godine

donositi godišnji plan gospodarenja

Revizija ribolovno gospodarske osnove Zajednice športsko ribolovnih udruga Donji

Miholjac (ovlaštenik ribolovnog prava) izrađena je tijekom 2011. godine na temelju

projektnog zadatka naručitelja, odnosno ovlaštenika u ribolovnom području "Drava -

Dunav", za ribolovne zone obuhvaćene administrativnim granicama grada Donjeg

Miholjca i na temelju Ugovora ovlaštenika ribolovnog prava s Poljoprivrednim

fakultetom u Osijeku, Klasa: 430-02/11-01/02; Ur.broj: 2158-22-12-11-5 od 16. lipnja

2011. godine.

Prilikom analize dosadašnje važeće ribolovno gospodarske osnove te na temelju

višekratnih obilazaka terena (ribolovne vode u granicama grada Donjeg Miholjca i

općina Magadenovac, Viljevo, Podravska Moslavina, Marijanci i Đurđenovac) i

razgovora s predstavnicima ovlaštenika, utvrđeno je kako je došlo do bitnih promjena

u elementima koje sadrži važeća ribolovno gospodarska osnova (čl. 4. stavak 1.

Pravilnika o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu NN 82/05 i izmjena NN

1/06, 139/06, 52/06), te se u izradi revizije postupilo sukladno članku 7. stavak 2.

istog Pravilnika, kako bi se izvršilo usklađivanje gospodarske osnove s novonastalim

uvjetima na ovom ribolovnom području.

Ribolovno gospodarska osnova je stručna studija i predstavlja temeljni dokument za

gospodarenje pojedinim ribolovnim područjem ili ribolovnom zonom u smislu

športskog ribolova. Ona omogućuje ovlašteniku ribolovnog prava uvid u postojeće

stanje ribolovnih voda (površine, dužine, širine, dubine, fizikalno-kemijski, biološki i

ihtiološki aspekti), uz procjenu godišnje produkcije ribljih zajednica u pojedinim

ribolovnim vodama te ukupnu produkciju ihtiocenoze na ribolovnom području.

Temeljem tih spoznaja, ribolovno gospodarska osnova propisuje ribarsko-

gospodarstvene mjere u cilju očuvanja i zaštite ribolovnog područja te njegovog

unapređenja do optimalnog stupnja prirodne produkcije uključujući i poribljavanje.

Interes ovlaštenika ribolovnog prava je stvaranje i održavanje optimalnog sastava i

strukture ribljih zajednica za športski ribolov. Mjere koje se propisuju ovom

gospodarskom osnovom temelje se na višegodišnjim spoznajama, zapažanjima i

iskustvu ribiča, znanstveno-stručnim studijama i drugim literaturnim izvorima te

priloženim rezultatima istraživanja autora ove studije. Ono što je trenutno moguće


6

sugerirati Zajednici športsko ribolovnih udruga Donji Miholjac, ovom revizijom

gospodarske osnove, je ocjena stanja ribolovnih voda, kvalitativno-kvantitativna

procjena ihtiofaune ribolovnog područja te količina ribe koja se može izloviti tijekom

jedne godine uz poribljavanje i čuvanje ribolovnih voda.

Svaki ovlaštenik ribolovnog prava u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu, dužan je

osigurati stručno vođenje poslova gospodarenja ribolovnim vodama koje su mu

koncesijom dodijeljene na upravljanje. Plan gospodarenja ribom u našim ribolovnim

vodama ima za svrhu optimalno korištenje postojećih potencijala kako se pri tome ne

bi narušila prirodna ravnoteža. Rekli bismo „održivi razvoj ribljeg fonda“. Postoji

dovoljno primjera kada je prekomjerni ribolov narušio sastav i strukturu ihtiocenoze i

kakvi se sve problemi pojavljuju nakon toga. Isto tako, postoje područja u kojima se

obavlja ribolov, a u kojima za sada ne postoji problem oko prekomjernog ulova,

možda zbog slučajnosti, možda zbog dizajna plana gospodarenja.

Ova stručna studija, u narednom razdoblju od šest (6) godina, nakon što je potvrdi

Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva za gospodarske osnove, predstavlja temeljni

dokument za način gospodarenja ribolovnim područjem kojim gospodari ovlaštenik

ribolovnog prava Zajednica športsko ribolovnih udruga Donji Miholjac.


7

1. PODACI O OVLAŠTENIKU RIBOLOVNOG PRAVA


8

Puni naziv ovlaštenika ribolovnog prava za ribolovnu zonu obuhvaćenoj

administrativnim granicama grada Donjeg Miholjca i općina Magadenovac,

Viljevo, Podravska Moslavina, Marijanci i Đurđenovac je Zajednica športsko

ribolovnih udruga Donji Miholjac (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).

Sjedište ovlaštenika je u Donjem Miholjcu, Stara Drava bb, Ribarski dom;

MB: 01093266; OIB: 65132342343;

Broj telefona: 031/ 631-653;

Odgovorna osoba ovlaštenika je predsjednik.

Kao pravnoj osobi, ovlašteniku je od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,

dodijeljena koncesija na navedenu ribolovnu zonu, unutar ribolovnog područja "Drava

– Dunav".

Dana 17. studenog 2003., Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Rješenje (Kl.: UP/I

324-07/03-01/83, Ur. br.: 525-8-03-2) kojim se ovlašteniku dodjeljuje ribolovno pravo

u ribolovnom području "Drava - Dunav", za ribolovne zone obuhvaćene

administrativnim granicama grada Donjeg Miholjca i općina Magadenovac, Viljevo,

Podravska Moslavina, Marijanci i Đurđenovac.

Temeljem čl. 25. st. 12. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05-pročišćeni

tekst), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je s ovlaštenikom ribolovnog prava 24.

studenog 2003. sklopilo Ugovor o dodjeli ribolovnog prava (Kl.: 324-07/03-01/83, Ur.

br.: 525-01-03-3).

Preslika Rješenja i Ugovora o dodjeli ribolovnog prava, sastavni je dio ove

ribolovno–gospodarske osnove.


9

2. PODACI O RIBOLOVNOJ ZONI


10

2. 1. Naziv ribolovne zone

Ribolovna zona kojom gospodari ovlaštenik ribolovnog prava Zajednica športsko

ribolovnih udruga Donji Miholjac (u daljnjem tekstu ovlaštenik) određena je sukladno

Naredbi o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona za športski i gospodarski

ribolov (NN br. 82/05) i predstavlja ribolovnu zonu obuhvaćenu administrativnim

granicama grada Donjeg Miholjca i općina Magadenovac, Viljevo, Podravska

Moslavina, Marijanci i Đurđenovac.

2. 2. Ribolovne vode

Ribolovne vode kojima gospodari ovlaštenik razvidne su iz sljedećeg tabelarnog

prikaza:

Tablica 2/1. Popis ribolovnih voda ovlaštenika, ZŠRU Donji Miholjac, 2011.

Naziv ribolovne vode

Tekućice Stajaćice

Rijeka Drava Ribnjak Črnkovci

Rijeka Karašica Stara Drava, Podravski

Podgajci – Sveti Đurađ

Rijeka Vučica Stara Drava - Donji Miholjac

Viljevački kanal Orešnjačka bara

Ribnjaci kod Kunišinaca

Ribnjaci kod Đurđenovca

Ribnjak Golinci

Zatoka, Podravska Moslavina

Bara Zimnište

Bara Strmenac

Bara Selišće

Bara Gorica

Retencija Hagl

Bara Konopljište


11

Slika 2/1. Kartografski prikaz ribolovnih voda ovlaštenika

ZŠRU Donji Miholjac, 2011.


12

3. PRESLIKA RJEŠENJA I UGOVORA O DODJELI RIBOLOVNOG PRAVA


13


14


15


16


17

4. OSNOVNA FIZIOGRAFSKA OBILJEŽJA


18

4.1. Dužina, širina i površina tekućica te dubina i površina stajaćica

Dužine tekućica određena je na temelju riječnih kilometara, a dužine nekih ribolovnih

voda, (kanali, riječni rukavci, manje riječice...) izračunata je iz zemljovida s

određenim mjerilima, vojnih, topografskih karata, a neke i vlastitim mjerenjima.

Ovlaštenici ribolovnog prava posjeduju navedenu dokumentaciju o površinama

ribolovnih voda kojima gospodare.

Širina tekućica određena je na temelju najmanje deset izmjera na različitim

lokacijama dužinom tekućice, koristeći daljinomjer, model Bushnell x500 yardage pro.

Mjerena je vodena površina od obale do obale, pri zatečenom vodostaju, te je

izračunata srednja vrijednost

Površina tekućica dobivena je izračunom površine koristeći internetski servis Arkod -

nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela.

Tablica 4/1. Dužina (km), širina (m) i površina (ha) tekućica ZŠRU Donji Miholjac,

2011. god.

Naziv ribolovne vode (tekućice) Dužina

(km) Širina

(m) Površina

(ha)

Rijeka Drava 38 150 330

Rijeka Karašica 43 7 37

Rijeka Vučica 23 8 18

Viljevački kanal 4,5 5 2

Prosječna dubina stajaćica dobivena je na temelju min. 10 izmjera dubine, na

različitim lokalitetima, koristeći sonar modela Humminbird 140c Fishin' Buddy, te je

izračunata srednja vrijednost i zaokružena na prvi cijeli broj (metar), zbog varijacija u

vodostaju tijekom godine.


19

Tablica 4/2. Prosječna dubina (m) i površina (ha) stajaćica

ZŠRU Donji Miholjac, 2011. god.

Naziv ribolovne vode (stajaćice) Prosječna dubina (m)

Površina (ha)

Ribnjak Črnkovci 2,5 1

Stara Drava Podravski

Podgajci – Sveti Đurađ 2 41

Stara Drava Donji Miholjac 2 13,4

Orešnjačka bara 2 7

Ribnjaci kod Kunišinaca 2 1,5

Ribnjaci kod Đurđenovca 2 40

Ribnjak Golinci 2 1,25

Zatoka Podravska Moslavina 1,5 3,4

Bara Zimnište 1,5 3

Bara Strmenac 1,5 2,5

Bara Selišće 1,5 5,3

Bara Gorica 1,5 1,9

Retencija Hagl 1,5 1,5

Bara Konopljište 2 1

Ovlaštenik ZŠRU Donji Miholjac gospodari s ukupno 510,75 ha ribolovnih voda, od

čega na tekućice otpada 387 ha, a na stajaćice 123,75 ha.


20

4. 2. Osnovna obilježja klime ribolovne zone

Reljef je nizinski, a u formiranju današnjeg reljefa važnu ulogu je imao riječni tok

Drave. U nizinskom reljefu od geomorfoloških oblika izdvajaju se aluvijalne naplavne

ravni, riječne terase, fluvio-močvarne nizine i lesne zaravni. Prema Koeppenovoj

klasifikaciji, radi se o umjereno toploj, kišnoj klimi s oborinama jednoliko

raspodijeljenim tijekom godine (klimatsko područje Cfwbx).

Slika 4/3. Zemljovid s prikazom temperaturnih prilika u RH, rujan 2011.

(Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

Srednja godišnja temperatura je 10°C. Srednja mjesečna temperatura varira od -1 do

21 °C, s najhladnijim razdobljem u siječnju, kada minimalne temperature mogu biti i

ispod – 25°C, te najtoplijim razdobljem u srpnju i kolovozu, kada maksimalne

temperature prelaze 40°C.


21

Prosječna mjesečna relativna vlažnost zraka kreće se od 73 do 90%, s maksimumom

u siječnju i minimumom u srpnju. Prosječne godišnje količine oborina variraju i kreću

se oko 609 mm. Oborine tijekom godine imaju maksimum u lipnju te sekundarni

maksimum u studenome. Oborinske prilike u runu 2011. godine bile su svrstane su u

kategoriju sušno.

Slika 4/4. Zemljovid s prikazom oborinskih prilika u RH, rujan 2011. (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)


22

5. OSNOVNA FIZIKALNO - KEMIJSKA OBILJEŽJA RIBOLOVNIH VODA


23

Za potrebe utvrđivanja fizikalno-kemijskih karakteristika ribolovnih voda ovlaštenika,

uzeti su uzorci na sljedećim lokacijama:

1. Rijeka Drava, Donji Miholjac

2. Stara Drava, Donji Miholjac

3. Stara Drava, Podravski Podgajci – Sveti Đurađ

4. Rijeka Karašica, Črnkovci

Uzorkovanje je obavljeno početkom srpnja 2011. godine. Na svakoj lokaciji uzeto je

po 5 litara vode u označene plastične (polietilen) kanistre (boce). Odmah na mjestu

uzorkovanja određeni su: temperatura, oksidativnost, pH i provodljivost vode. Boce

sa uzorcima vode stavljene su u prenosivi hladnjak te isti dan dostavljene u

laboratorij na daljnju analizu (Eaton et al., 2005). Rezultati analize prikazani su u

tablicama 5/1 – 5/4.

Tablica 5/1. Fizikalno-kemijska svojstva rijeke Drave

Analitički parametri Jedinica mjere Vrijednost

1. Amonijak mgNH4+/L 0,01

2. Nitrat mgNO3-/L 0,73

3. pH vrijednost 8,16 4. Oksidativnost mgO2/L 8,4 5. Elektrovodljivost µs/cm 301 6. Kloridi mgCl/L 7,33 7. Silicij (otopljeni) mgSiO2/L 4,29 8. Ukupni fosfor µgP/L 0,061 9. Dušik po Kjeldahlu mgN/L 0,93 Datum i vrijeme uzimanja uzorka: 10.07.2011 u 9:10

Tablica 5/2. Fizikalno-kemijska svojstva vode Stara Drava, Donji Miholjac




3. pH vrijednost 8,21 4. Oksidativnost mgO2/L 7,9 5. Elektrovodljivost µs/cm 615 6. Kloridi mgCl/L 95,043 7. Silicij (otopljeni) mgSiO2/L 13,96 8. Ukupni fosfor µgP/L 12,832 9. Dušik po Kjeldahlu mgN/L 0,7330 Datum i vrijeme uzimanja uzorka: 7.07.2011. u 13:15


24

Tablica 5/3. Fizikalno-kemijska svojstva vode Stara Drava, Podravski Podgajci –

Sveti Đurađ




3. pH vrijednost 8,42 4. Oksidativnost mgO2/L 8,1 5. Elektrovodljivost µs/cm 801 6. Kloridi mgCl/L 57,953 7. Silicij (otopljeni) mgSiO2/L 3,69 8. Ukupni fosfor µgPO4/L 16,438 9. Dušik po Kjeldahlu mgN/L 0,3473 Datum i vrijeme uzimanja uzorka: 7.07.2011. u 13:55

Tablica 5/4. Fizikalno-kemijska svojstva rijeke Karašice




3. pH vrijednost 7,64 4. Oksidativnost mgO2/L 5,8 5. Elektrovodljivost µs/cm 608 6. Kloridi mgCl/L 15,722 7. Silicij (otopljeni) mgSiO2/L 7,45 8. Ukupni fosfor µgP/L 29,149 9. Dušik po Kjeldahlu mgN/L 0,1842 Datum i vrijeme uzimanja uzorka: 7.07.2011 u 14:15

Važni čimbenici za život, rast i razmnožavanje te ukupnu biološku produktivnost

ribolovnih voda su svakako fizikalno-kemijski parametri (temperatura, osobito u

vrijeme mrijesta, svjetlost, strujanje vode, pH, kisik, amonijak, teški metali, mineralne

soli i sl.).

Režim kisika, kao jedan od limitirajućih čimbenika kvalitete života riba u analiziranim

ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac u 2011. godini, ukazuje da je koncentracija

kisika najčešće blizu optimalnih vrijednosti za ribe (7-8 mg/l). Na stajaćicama, s

obzirom na njihovu relativno malu dubinu te dosta veliku obraslost, u ljetnim

mjesecima može doći do pada razine kisika (ispod 1,5 mg/l) u vodi, osobito u

jutarnjim satima, čije posljedice mogu biti pogubne za riblji fond. Povišenjem

temperature vode, kisika je sve manje u vodi a metabolizam riba, ali i drugih

poikilotermnih organizama u vodi, se ubrzava, pa troše više kisika. Porastom


25

onečišćenja, osobito organskog podrijetla, povećava se potrošnja kisika u njegovoj

mikrobiološkoj razgradnji Anaerobne bakterije ugljikov dioksid, nitratne, sulfatne i

fosfatne ione, reduciraju u metan, amonijak i sumporovodik pa se bistre ribolovne

vode najčešće pretvaraju u močvare, odnosno bare. Na ovako kritičnim vodama

potrebne su dodatne mjere zaštite ribljeg fonda, poput intervencije vapnjenjem,

protokom (ili osvježenje crpkama) i mehaničkim uklanjanjem makrovegetacije.

Najčešći onečišćivači vode su pesticidi i umjetna gnojiva, kao i drugi anorganski i

organski spojevi. Količinu organskih tvari u vodi se može dokazati u obliku amonijaka

NH3, nitrita NO2- nitrata NO3- i u obliku fosfata PO43-.

Isto tako, u tablicama 5/1 - 5/4., može se uočiti da se pH vrijednosti analiziranih

uzoraka vode (blago lužnate sredine osim rijeke Karašice) kreću u okviru poželjnih

vrijednosti za ribe.

U odnosu na rezultate fizikalno kemijskih parametara rijeke Drave kod Donjeg

Miholjca, na ostalim lokacijama utvrđene su veće vrijednosti amonijaka, klorida,

silicija i fosfora. (tabl. 5/1-5/4). Tako je na lokaciji Stara Drava Donji Miholjac (tabl.

5/2) izmjerena koncentracija amonijaka (0,5547 mg NH4+/L), klorida (95,043

mgCl/L), silicija (otopljeni SiO2/L 13,96 mg) te ukupnog fosfora (12,832 µgP/L). Osim

na spomenutoj lokaciji Stare Drave kod Donjeg Miholjca, visoke vrijednosti klorida

izmjerene su i na lokaciji Stara Drava Podravski Podgajci a iznosile su 57, 953

mgCl/L . Na istoj lokaciji utvrđene su i najviše vrijednosti amonijaka (0,7869

mgNH4+/L) od svih istraživanih lokacija. Najviše vrijednosti ukupnog fosfora

utvrđene su u rijeci Karašici a iznosile su 29,149 µgP/L ili 0.03 mg/L, a nitrata u rijeci

Dravi, 0,73 mgNO3-/L.

Utvrđene vrijednosti analitičkih pokazatelja u ribolovnim vodama (tablice 5/1-5/4), za

sada, ne predstavljaju veću opasnost za život riba na ovom ribolovnom području.

Ono što je olakotna okolnost, s aspekta fizikalno-kemijskih karakteristika, ribolovnih

voda cijelog ribolovnog područja kojim gospodari ZŠRU Donji Miholjac je činjenica da

velika većina ribolovnih voda, ipak, pripada tekućicama, a najviše Dravi. Tekućice,

uglavnom, zadovoljavaju kriterije za život, razmnožavanje i rast riba. Što se tiče

stajaćica, njihov vodni režim ovisi najviše od rijeke Drave ali i brojnih izvora

podzemnih voda kojima se djelomično izmjenjuje voda u njima. Najveća potencijalna

opasnost onečišćenja ribolovnih voda ZŠRU Donji Miholjac su blizina obradivih

poljoprivrednih površina te stočne farme i njihove lagune ali i higijenski kanali u


26

naseljima, koji obično odvode slivne vode naselja do živog vodotoka ili neke

stajaćice, na što ovlaštenik ribolovnog prava mora svakodnevno paziti.

Najznačajnija ribolovna voda ovlaštenika ribolovnog prava ZŠRU Donji Miholjac je

rijeka Drava koja zauzima oko 330 ha površine od ukupnih 510 ha kojima gospodari

ovlaštenik. Od ostalih tekućica to je svakako rijeka Karašica. Od stajaćica su

najznačajnije Stara Drava Donji Miholjac i Podravski Podgajci koje su uređene i kao

natjecateljske staze. Na ukupni prirast i kvalitativno-kvantitativan sastav ribljih

populacija u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac, najviše utjecaja ima režim

vodostaja i kvalitet vode rijeke Drave, od čijeg vodnog režima ovisi stanje gotovo

svih, a osobito ribolovnih voda uz lijevu i desnu obalu gdje su se smjestili rukavci,

bare i depresije, kojima gospodari ovlaštenik ribolovnog prava. Produktivnost

poplavnog područja rijeke Drave, ali i drugih tekućica (Karašica, Vučica, Viljevački

kanal), pored visine vodostaja i dužine plavljenja, ovisi o geomorfološkoj strukturi i

pedološkim osobinama tla, potom o makrovegetacijskoj podlozi, obraslosti nižim

raslinjem, travom, šikarom i šumom. Neke stajaćice (Bara Zimnište, Bara Strmenac,

Bara Gorica, Ribnjak Črnkovci) zbog nestabilnog hidrološkog režima nisu dovoljno

biološki produktivne niti ihtiološki stabilne ribolovne vode. Slična je situacija i s nekim

drugim stajaćicama (Bara Selišće, Orešnjačka bara, Bara Konopljište) koje su u

procesu sukcesije i postaju sve manje pogodne za život riba. Obrasle su

makrovegetacijom, oplićale i zamuljene bez mogućnosti prirodnog

samopročišćavanja, pa ih je potrebno revitalizirati i tako spasiti od daljnjeg

propadanja. Stara Drava Podravski Podgajci – Sveti Đurađ je također u procesu vrlo

spore sukcesije. Podizanjem razine vode u rijeci Dravi, omogućilo bi se

samopročišćavanje ove lijepe i atraktivne ribolovne vode kojoj je potebno

odmuljivanje.

S obzirom da u navedenim ribolovnim vodama, a osobito u rijeci Dravi, dominiraju

fitofilne i fitolitofilne ikrašice, podloga za mrijest ribama su makrovegetacija i kamena

podloga na koju će odložiti oplođenu ikru i na kojoj će se ikra inkubirati sve do

konačnog izvaljenja predličinki. Porast ili smanjenje riblje populacije u Dravi, ali i u

hidrološki vezanim ribolovnim vodama s rijekom Dravom te u manjim tekučicama je u

vrlo jakoj korelaciji s vodostajem odnosno plavljenjem ribolovnih terena. Što su

vodostaji veći i učestalije poplave ribolovnih terena, odnosno ribolovnih zona, osobito

u proljetno-ljetnom razdoblju, to će mrijest ali i opstanak riblje populacije biti uspješniji

i bolji. Dakle, vodostaji i površina plavljenja rijeke, uz dužinu trajanja, su u produkciji


27

riblje populacije iznimno važni čimbenici, ali ne i jedini. Jednako važni su i biološki

pokazatelji kao što je gustoća i struktura planktona te faune dna, odnosno bentos.

Osobito je važna organska produkcija u vrijeme mrijesta i nakon mrijesta, odnosno

postembrionalnog razvoja ličinki i rasta mladunaca riba na poplavljenim područjima,

radi dobre i kvalitetne prehrambene osnove malim ribicama. Kolebanja vodostaja u to

vrijeme nisu poželjna, osobito kada se voda s poplavljenih područja, odnosno zona

naglo vraća u tekućicu, odnosno korito rijeke. Tada u depresijama zaostaje dosta

mladunaca i mlađa riba koje kasnije budu pojedeni od predatora ili uginu. Naravno, u

prirodnom miljeu to nije neki veliki gubitak zbog održanja prirodne ravnoteže u

prehrambenom lancu.


28

6. OSNOVNA BIOLOŠKA OBILJEŽJA RIBOLOVNIH VODA


29

6. 1. Sastav, struktura i zastupljenost pojedinih makrofita

Vodeni makrofita su heterogena skupina fotosintetskih organizama koji su dovoljno

veliki da su vidljivi golim okom. Obuhvaćaju modrozelene alge iz odjeljka

Cyanophyta, makroalge iz odjeljaka: Chlorophyta (zelene alge), Xanthophyta (žuto-

zelene alge) i Rhodophyta (crvene alge), te pripadnike odjeljaka biljaka stablašica:

Bryophyta (mahovine), Pteridophyta (papratnjače) i Spermatophyta (sjemenjače).

Emergentni ili stršeći makrofita su zakorijenjeni za dno i mogu rasti do dubine od 1 m,

dok listove i cvjetove razvijaju iznad površine vode, primjerice: trska (Phragmites

australis), rogoz (Typha spp.) i močvarna perunika (Iris pseudacorus). Makrofita

plutajućih listova su zakorijenjeni za dno i mogu rasti do dubine od 3 m, a listovi i

cvjetovi im plutaju na površini vode ili strše u zrak, npr. lopoč (Nymphaea alba),

lokvanj (Nuphar lutea), orašac (Trapa natans), plavun (Nymphoides peltata). Životni

ciklus submerznih ili uronjenih makrofita u potpunosti se odvija u vodenom stupcu

ispod površine vode, npr. mrijesnjak (Potamogeton spp.), krocanj (Myriophyllum spp.)

i vošćika (Ceratophyllum spp.). Slobodno plutajući makrofita trajno žive u vodi; nisu

zakorijenjeni za dno, već plutaju na površini ili žive submerzno, primjerice: vodena

leća (Lemna spp.) i vodena paprat (Salvinia natans).

Najvažniji ekološki faktori koji utječu na brojnost i rasprostranjenost vodenih makrofita

su: brzina protoka vode, svjetlost, značajke sedimenta dna, kemijski sastav vode i

sadržaj nutrienata. Makrofita fotosintezom stvaraju kisik koji obogaćuje vodu, a

njihova biomasa je izvor hrane brojnim organizmima koji žive u vodi ili uz nju.

Sastojine makrofita pogodna su obitavališta, skloništa i mrjestilišta organizmima

vezanim za vodu, uključujući i ribe.

Ovlaštenik gospodari sa 387 ha ribolovnih voda tekućica, od kojih su značajnije:

rijeka Drava (Slika 6/1), duljinom toka od 38 km, rijeka Karašica, 43 km (Slika 6/2),

rijeka Vučica (23 km) i Viljevački kanal (4,5 km). Donji dio toka rijeke Drave nizinskog

je karaktera, a sediment koji nosi je pijesak. Pjeskovito, pomično dno nije pogodno za

razvoj vodenih biljaka. Obale vodotoka obrasle su poplavnim šumama vrba i topola.

Ovlaštenik također gospodari i s 123,75 ha ribolovnih voda stajaćica. Ostaci starih

riječnih korita - meandara i rukavaca tokova Drave, Karašice i Vučice, dublje su

stajaće vode u kojima zastupljenost i raspored makrofita ovise o intenzitetu procesa

eutrofizacije i oplićavanja. Među stajaća vodena tijela pripadaju i bare: Zimnište,


30

Strmenac, Selišće, Gorica i Konopljište; te ribnjaci kod Kunišinaca, Đurđenovca i

Golinaca (Slika 6/3).

Rubni, plići dijelovi rječnih korita, bara, ribnjaka i kanala pogodni su za razvoj

močvarne vegetacije koja obuhvaća tršćake i šašike visokih šaševa (Slika 6/4). Broj

biljnih vrsta u ovim zajednicama iznosi 11-20, a dominiraju trska (Phragmites

australis), visoka 3-4 m, odnosno širokolisni (Typha latifolia) i uskolisni rogozi (Typha

angustifolia), ponegdje u gustim sastojinama (Slika 6/5).

Močvara obične strelice i uronjenog ježinca (Sagittario-Sparganietum emersi) razvija

se uz rubne dijelove sporo tekućih vodotoka, gdje dubina ne prelazi 80 cm, kao i u

plitkim odvodnim kanalima. Prepoznatljiva je po skupinama obične strelice (Sagittaria

sagittifolia) koja ima lisne plojke karakterističnog oblika vrha strijele (Slika 6/6).

Vodenjarska vegetacija obrašćuje rubne površine manjih rijeka (Karašica, Vučica),

koje u ljetnim mjesecima zbog niskog vodostaja i nizinskog terena imaju malu brzinu

toka, zatim stajaće vode u rukavcima, močvarama, ribnjacima i zapuštenim kanalima.

Prepoznatljiva je po zelenom sagu koji na površini vode čine vodene leće (Lemna

minor, Lemna trisulca) i barska leća (Spirodela polyrhiza). Pojava ovih makrofita

ukazuje na eutrofizaciju staništa porastom koncentracije nutrienata u vodi, od kojih je

za vodenu leću važan fosfor.

Samostalno ili mozaično među vodenim lećama prisutna je zakorijenjena

vodenjarska vegetacija. Zajednica krute vošćike (Ceratophylletum demersi) pokriva

dna razmjerno dubokih i eutrofnih stajaćih vodenih tijela. Zajednica lopoča i lokvanja

(Nymphaetum albo-luteae) prepoznatljiva je po velikim listovima i bijelim, odnosno

žutim cvjetovima lopoča (Nymhaea alba) i lokvanja (Nuphar luteum), dok su u

flornom sastavu vodenjare klasastog krocnja i lokvanja (Myriophyllo-Nupharetum)

submerzno, u velikoj množini, prisutni klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum) i

pršljenasti krocanj (M. verticillatum), te vodena kuga (Elodea canadensis). Vodenjača

vodenog orašca (Trapetum natantis) obrasta slobodne, dublje vodene površine u

koritu Karašice i Vučice. Prepoznatljiva je po “otocima” plivajućih rombičnih listova

vodenog orašca i žutim cvjetovima plavuna (Nymphoides peltata).


31

Slika 6/1. Rijeka Drava

kod Donjeg Miholjca

Slika 6/2. Rijeka Karašica

Slika 6/3. Ribnjak Golinci Slika 6/4. Tipična močvarna

vegetacija; sastojine rogoza (lijevo) i

trske (desno)

Slika 6/5. Širokolisni rogoz

(Typha latifolia)

Slika 6/6. Obična strelica

(Sagittaria sagittifolia)


32

6. 2. Dominantne vrste i biomasa fitoplanktona

Biološko stanje vode temelji se na međusobnim utjecajima životnih zajednica i

staništa, odnosno promjena koje nastaju kao posljedica izmjenjivih abiotičkih

čimbenika. Životnu zajednici poremećenih ekosustava karakterizira prisutnost malog

broja vrsta s brojnim jedinkama. Promatranjem životnih zajednica prema broju vrsta i

njihovoj populaciji može se zaključiti o kakvoći vode.

Fitoplankton čini osnovu hranidbenog lanca, te daje najveći doprinos u primarnoj

produkciji. Čimbenici koji utječu na rast fitoplanktona su u najvećoj mjeri svjetlost,

nutrijenti i voda. Promjena bilo kojeg od ovih faktora utječe na količinu fitoplanktona,

koji reagira vrlo brzo na promjene u okolišu. Promjene u pravcu razvoja određene

populacije fitoplanktona (gustoća, distribucija, stopa rasta) upozoravaju znanstvenike

da se uvjeti u okolišu mijenjaju. Brojnost fitoplanktona izraženija je u vodama

stajaćicama, dok je u tekućicama zastupljen u manjoj količini. Ovisno o promjenama

abiotičkih (temperatura vode, svjetlost i količina nutrijenata) i biotičkih (zooplankton)

čimbenika dolazi do promjene i raznolikosti fitoplanktona. Uzorci fitoplanktona

prikupljeni su u srpnju. Analizirane su 2 lokacije na širem području Donjeg Miholjca,

filtriranjem 10 l vode kroz planktonsku mrežicu s promjerom 80 µm, te su uzorci

fiksirani u etanolu, nakon čega je slijedila kvalitativna analiza na svjetlosnom

mikroskopu. Vrste algi određene su pomoću specijaliziranih ključeva za

determinaciju. Za vrijeme uzorkovanja mjereni su i ostali parametri kao što su:

prozirnost pomoću Secchi diska, kisik i pH.

Stara Drava Sveti Đurađ – Podravski

Podgajci Karašica Črnkovci

Slika 6/7. Grafički prikaz zastupljenosti pojedinih porodica fitoplanktona na istraživanim lokalitetima


33

Nakon kvalitativne i kvantitativne analize sastava fitoplanktona možemo zaključiti na

na području Donjeg Miholjca prevladavaju alge iz porodice Chlorophyta. Takvo stanje

karakteristično je za početak ljeta kada se provodilo uzorkovanje. Tu činjenicu

potvrđuje i velika zastupljenost algi iz porodice Bacillariophyta, koja se masovno

razvija krajem proljeća.

U iz Stare Drave Sveti Đurađ – Podravski Podgajci pojavljuje se i vrsta Ceratium

hyrundinela, koja će tijekom ljeta i početkom jeseni najvjerojatnije preuzeti

dominaciju.

Tablica 6/1. Prikaz najzastupljenijih vrsta fitoplanktona pronađenih

na istraživanim lokalitetima ZŠRU Donji Miholjac u 2011. godini

Uzorak Porodica Vrsta Zastupljenost

Stara Drava Sveti Đurađ – Podravski Podgajci

Bacillariophyta Pinnularia viridis + Chlorophyta Chlorella sp. ++

Pediastrum duplex + Pediastrum duplex var.duplex

++

Scenedesmus intermedius var. opeliensis

+

Scenedesmus opeliensis

+++

Scenedesmus quadricauda

+

Tetraedron enorme ++ Cyanophyta Dactylococcopis

raphidioides +

Mycrocistis aeruginosa ++ Phyrrophyta Ceratium hyrundinela +

Uzorak Porodica

Karašica Črnkovci Bacillariophyta Cymbela naviculiformis + Fragillaria sp. +

Chlorophyta Mougotia sp- + Pediastrum duplex + Pediastrum simplex +

Cyanophyta Mycrocistis flos aquae +


34

Analizom pojedinih vrsta fitoplanktona uočava se prisutnost bioindikatora koji su bitni

za određivanje stupnja saprobnosti, odnosno kvalitete istraživanog vodenog

ekosustava. Vrste kao što su Scenedesmus i Pediastrum ukazuju da se radi o alfa-

mezosaprobnom tipu vode. To je potvrđeno i mjerenjem biomase. Biomasa

fitoplanktona može se iskazati mjerenjem koncentracije klorofila-a u eutrofičnoj zoni

vodenog stupca, koji uz sve ostale fizikalno-kemijske čimbenika označava i stupanj

eutrofikacije. Eutrofikacija pojedinog područja povezana je s povećanjem biomase

(Tablica 6/8).

Tablica 6/2. Prikaz vrijednosti klorofila-a i stupanj trofije analiziranih lokaliteta

Uzorak Klorofil-a / mg/L Stupanj trofije

Stara Drava Sveti Đurađ – Podravski Podgajci

4,2 mezosaprobno

Karašica Črnkovci 3,5 mezosaprobno

6. 3. Dominantne vrste i biomasa zooplanktona

Najveći značaj u slatkim vodama imaju kolnjaci (Rotatoria) i rakovi (Crustacea):

rašljoticalci (Cladocera) i veslonošci (Copepoda). Zooplankton svojom ishranom ima

velik utjecaj na količinu algi, bakterija, praživotinja (Protozoa) i drugih beskralješnjaka

mikroskopske veličine, dok s druge strane predstavlja značajan izvor hrane za ribe i

beskralješnjake predatore (Paterson, 2001). Zajednice zooplanktona su osjetljive na

promjene čimbenika u okolišu i brzo reagiraju na promjene kvalitete vode

(koncentracija hranjivih tvari, pH, temperatura, koncentracija otopljenog kisika), na

promjene sastava te količine bakterija i algi (McCauley i Kalff, 1981), na

zakiseljavanje (Brett, 1989), onečišćenje (Yan i sur., 1996), gustoću i veličinu riba,

predaciju (Carpenter i Kitchell, 1993) i na utjecaj taloga (Cuker, 1997). Također

reagiraju na procese samopročišćenja vodenih ekoloških sustava, biomasu i brojnost

riba, na prirodne procese kao što su promjene sustava vodotokova rijeke te na

promjene vremenskih uvjeta (Olson i Sellner, 2005).

Uzorkovanje je obavljeno metodom potezanja mrežice u dubini stupca vode. Voda je

propuštena kroz planktonsku mrežicu veličine oka 80 µm. Nakon determinacije vrsta

na živom materijalu, uzorak je fiksiran otopinom formalina (4%), a u laboratoriju je


35

centrifugiran i koncentriran na volumen od 10 ml. Kvalitativni sastav utvrđen je

pomoću mikroskopa, različitim povećanjem, po specijalističkim ključevima.

Kvanititativne vrijednosti, ovisno o gustoći, dobivene su brojanjem cjelokupnog

uzorka od 10 ml u Koltwitzovoj komorici pomoću biokularnog mikroskopa.

Indikartorska vrijednost nađenih vrsta određena je prema specijalističkim ključevima.

U uzorku iz Stare Drave Sveti Đurađ – Podravski Podgajci, izuzetno veliku

dominaciju ima zooplankton, posebno vrsta Keratella sp. koja je zastupljena s više od

100 jedinki po ml. Osim navedene vrste utvrđene su još ličinka Naupliusa te

Copepodae.

a) Keratella b) Nauplius

Slika 6/8. Vrste zooplanktona utvrđene na lokalitetima ZŠRU Donji Miholjac 2011.god.

Biomasa zooplanktona kreće se od najnižih vrijednosti koje su utvrđene u Staroj

Dravi Podravski Podgajci a iznosile su 0,4 g/l do najviših vrijednosti od 0,8 g/l u Staroj

Dravi Donji Miholjac.


36

6. 4. Makrozoobentos - biomasa, sastav i zastupljenost pojedinih vrsta

Fauna dna (bentos), uz zooplankton, predstavlja osnovnu hranu zoofagnim vrstama

riba, prvenstveno šaranu, linjaku, deverici, babuški itd. Makrozoobentos je ujedno i

pokazatelj produktivnosti vodenih ekosustava. Kvantitativni uzorci makrozoobentosa

prikupljeni su pomoću Ekmanovog bagera (zahvatne površine 0,01 m2). Općenito je

biomasa riba često dobro korelirana s biomasom bentoskih beskralješnjaka (Hanson

i Leggett, 1982), sugerirajući da je bentos važan izvor hrane koji uvelike određuje

ukupnu biomasu mnogih ribljih zajednica. To naročito vrijedi za plitka jezera gdje je

bentos relativno važniji nego u dubokim jezerima. Naselja vodene vegetacije obično

udomljuju mnogo bogatije zajednice beskralješnjaka nego mjesta bez vegetacije, i u

pogledu broja vrsta i ukupne biomase (Gilinsky, 1984; Diehl ,1988; Engel, 1988;

Hargeby i sur., 1994). Makrofauna je odvajana od sedimenta prosijavanjem kroz

bentos mrežu promjera oka od 500 μm te konzervirana u 4%-tnom formaldehidu.

Analizom uzoraka faune dna svih lokaliteta utvrđena je raznolikost na pojedinim

lokalitetima. U laboratoriju se obavljalo razvrstavanje faune po skupinama, te

određivanje do najnižih mogućih sistematskih kategorija. Rezultati uzorkovanja

makrofaune bentosa na istraživanim lokalitetima (Stara Drava Sveti Đurađ –

Podravski Podgajci i Karašica Črnkovci) izraženi su preko prosječne vrijednosti

biomase svih pronađenih jedinki po m2 .

Tablica 6/3. Prikaz najzastupljenijih vrsta makrozoobentosa pronađenih na

istraživanim lokalitetima ZŠRU Donji Miholjac u 2011.

Skupina Broj jedinki / m2 Zastupljenost %

Gastropoda 21 1,9 Bivalvia 231 20,87 Oligochaeta 610 55,10 Hydracarina 20 1,81 Coleoptera 47 4,25 Trichoptera 58 5,24 Diptera 120 10,84 Ukupno 1107 100


37

6. 5. Ostala važnija fauna akvatorija

Posebna zanimljivost ovog podneblja je bogatstvo životinjskih vrsta. Tu obitava velik

broj predstavnika srednjoeuropske faune:

obični jelen (Cervus elaphus),

srna (Capreolus capreolus),

divlja svinja (Sus scrofa L.),

vidra (Lutra lutra),

jazavac (Meles meles L.),

divlja mačka (Felis silvestris L.),

kuna zlatica (Martes martes L.),

lisica (Vulpes vulpes L.),

tvor (Mustela putorius L.),

mala lasica (Mustela nivalis L.),

velika lasica (Mustela erminea).

Od ptica, svoje obitavalište tu su našle:

crna roda (Ciconia nigra),

siva čaplja (Ardea cinerea),

žuna (Picus sp.),

dijetlovi (Dendrocopus sp.),

sjenice (Parus sp.),

brgljezi (Sitta sp.),

divlji golubovi (Columba sp.),

divlje grlice (Streptopelia turtur ),

liske (Fulica atra),

ronci (Mergus sp.),

vodene kokošice (Rallus

aquaticus),

trstenjaci (Acrocephalus sp.),

vodomari (Alcedo atthis),

divlje patke (Anas platyrhynchos),

gavran (Corvus corax).

Od grabljivica tu su:

škanjci (Buteo buteo), jastrebovi (Accipiter gentilis),

lunje (Milvus sp.), orao štekavac (Haliaeetus

albicilla).


38

7. OSNOVNA OBILJEŽJA IHTIOFAUNE RIBOLOVNIH VODA


39

Za uspješno i kvalitetno gospodarenje ribolovnim vodama, nužno je poznavanje

kvalitativne i kvantitativne strukture ihtiopopulacije pojedine ribolovne vode, kako bi se

sukladno njenim ihtiološkim karakteristikama, njom moglo primjereno gospodariti i održivo

koristiti. U korelaciji s fizikalno-kemijskim i biološkim (produktivnim) karakteristikama

pojedine vode te procijenjenim vrijednostima kvalitativne i kvantitativne strukture

ihtiopopulacije određene su opće i specifične mjere zaštite s ciljem unaprjeđenje ukupnog

ihtiološkog i ekološkog stanja ribolovnih voda ovlaštenika.

7. 1. Materijal i metode

Za potrebe procjene postojeće strukture i biomase ribljeg fonda, proveden je izlov

(uzorkovanje) ribe na ribolovnim vodama kojima gospodari ovlaštenik ribolovnog prava. U

svrhu izbjegavanja selektivnog ulova korištena je kombinacija ribolovnih alata s ciljem

utvrđivanja kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiopopulacije.

Pri utvrđivanju kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiopopulacije, osim rezultata

uzorkovanja, korišteni su podaci ulova ribiča ostvareni tijekom 2010. godine, kao i podaci

ZŠRU Donji Miholjac o poribljavanju ribolovnih voda kojima gospodari.

Za potrebe izrade ove studije korišteni su slijedeći ribolovni alati:

mreže stajačice, različitog promjera oka (5-12 cm), dužine (75-120 m) i visine (3-

6m),

mreže za uzorkovanje propisana EIFAAC (European Inland Fisheries and

Aquaculture Advisory Commission) propisom (2005) i europskim standardom EN

14757:2005(E), visine 1,5 m

elektroribolovni agregat tip EL 65 II, proizvođača AGK kronawitter, izlazne snage 13

kW, DC (direct current), bez pulsatora.

U procjenu ihtiopopulacije uzete su i vrste riba koje nisu ulovljene za vrijeme uzorkovanja,

a sigurno obitavaju u navedenim ribolovnim vodama i često su ulov športskih ribiča.

Obrada ulovljenih riba započela je identifikacijom vrsta. Sistematska determinacija

napravljena je prema Kottelat i Freyhof (2007). Ukoliko to nije bilo moguće učiniti, kao npr.

kod vrlo sličnih vrsta ili mlađi, tada su uzorci konzervirani u 4% formalinu radi daljnje

obrade u laboratoriju. Morfometrijska mjerenja obavljena su ihtiometrom i pomičnim

mjerilom prema "Fisheries tecniques" ur. Brian R. Murphy (1996). Ukupna i individualna

masa utvrđivana je vagom "Ref-meter" na terenu i preciznom vagom "Mettler" u

laboratoriju.


40

7. 2. Kvalitativni sastav ihtiopopulacije u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac

Kvalitativni sastav ihtiocenoze na ribolovnim vodama ovlaštenika temelji se na statističkim

pokazateljima godišnjeg ulova ribiča i na stvarnom ulovu tijekom istraživanja.

U ribolovnim vodama ovlaštenika ZŠRU Donji Miholjac obitava 32 vrsta riba, a svrstane su

u 7 porodica (Tablica 7/1).

Tablica 7/1. Kvalitativni sastav ihtiopopulacije procijenjen temeljem uzorkovanja u

ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac u 2011. godini

Red ACIPENSERIFORMES Abundanca (%) Porodica Acipenseridae

Kečiga Acipenser ruthenus 0,12

Red CYPRINIFORMES Porodica Ciprinidae Deverika Abramis brama 4,10

Uklija Alburnus alburnus 32,00 Bolen Aspius aspius 1,06 Kesega Ballerus ballerus 4,92 Crnooka deverika Ballerus sapa 0,35 Mrena Barbus barbus 0,12 Krupatica Blicca bjoerkna 1,99 Karas Carassius carassius 0,12 Babuška Carassius gibelio 6,68 Podust Chondrostoma nasus 0,70 Bijeli amur Ctenopharyngodon idella 0,47 Šaran Cyprinus carpio carpio 3,63 Krkuša Gobio gobio 0,47 Bijeli glavaš Hypophthalmichthys molitrix 1,76 Sivi glavaš Hypophthalmichthys nobilis 3,40 Jez Leuciscus idus 0,47 Klenić Leuciscus leuciscus 0,23 Bezribica Pseudorasbora parva 18,52 Bodorka Rutilus rutilus 9,03 Platnica Rutilus virgo 0,35 Crvenperka Scardinius erythrophthalmus 2,34 Klen Squalius cephalus 0,12 Linjak Tinca tinca 0,12 Nosara Vimba vimba 0,23

Red ESOCIFORMES Porodica Esocidae Štuka Esox lucius 0,47

Red PERCIFORMES Porodica Centrarchidae Sunčanica Lepomis gibbosus 0,59


41

Porodica Percidae Mali balavac Gymnocephalus cernua 0,59

Smuđ Sander lucioperca 0,59 Grgeč Perca fluviatilis 3,52

Red SILURIFORMES Porodica Siluridae Som Silurus glanis 0,70

Porodica Ictaluridae Smeđi somić Ameiurus nebulosus 0,23

Ukupno: 100

7. 3. Kvantitativni sastav ihtiopopulacije u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac

Procjena kvantitativnog sastava ihtiopopulacije ribolovnog područja ZŠRU Donji Miholjac

obavljena je na temelju:

statističkih podataka o ulovu ribe za 2010. godinu i na temelju podataka o

poribljavanju pojedinih voda, te

vlastitih istraživanja – informativnim ulovom tijekom lipanj – listopad 2011. godine

Tablica 7/2. Kvantitativni sastav ulova riba u ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac u

2011. godini

Vrsta CPUE

(kg 10 mreža – sati) NPUE

(N riba - 10 mreža – sati) Deverika 0,57 1,38

Som 1,58 0,23

Bijeli tolstolobik 5,12 0,59

Sivi tolstolobik 13,56 1,15

Babuška 1,03 2,25

Amur 0,93 0,16

Za vrijeme ulova utvrđeno je 32 vrste riba te je Shannon-Wiener indeks raznolikosti

ihtiofaune iznosio: 2,375. Ukupnu CPUE iznosi je 2,675 kg/mreža-sat, a u terminu

abundance iznosi je 3,371 primjerka/mreža-sat.

U dogovoru s ovlaštenikom odabrano je četiri lokacije za uzorkovanje (rijeka Drava, Stara

Drava Donji Miholjac, Stara Drava Sveti Đurađ – Podravski Podgajci i Ribnjak Golinci) s

ciljem preciznije procjene kvantitativnog sastava. Za potrebe utvrđivanja ihtiofaune, od

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, zatraženo je i odobreno Rješenje


42

(klasa: UP/I-324-02/11-01/39, Ur.broj: 525-08-1-0545/11-2) za izlov ribe u znanstvene

svrhe na ribolovnim vodama ovlaštenika u svrhu realizacije revizije ribolovno gospodarske

osnove.

Slika 7/1. Abundanca-biomasa diagram ZŠRU Donji Miholjac 2011.

Na temelju krivulje dominacije vrsta, u obliku ABC dijagrama, može se zaključiti kako

nema negativnih utjecaja na ihtiopopulaciju u vodama ovlaštenika te kako se

ihtiopopulacijom pravilno gospodarilo zadnjih 6 godina.

Tablica 7/3. Procijenjeni maseni udio pojedinih vrsta u ukupnoj ihtiomasi temeljem

uzorkovanja ZŠRU Donji Miholjac 2011. godine

Red ACIPENSERIFORMES Biomasa (%) Porodica Acipenseridae

Kečiga Acipenser ruthenus 0,28

Red CYPRINIFORMES Porodica Ciprinidae Deverika Abramis brama 2,14

Uklija Alburnus alburnus 0,29 Bolen Aspius aspius 0,27 Kesega Ballerus ballerus 0,08 Crnooka deverika Ballerus sapa 0,01 Mrena Barbus barbus 0,23 Krupatica Blicca bjoerkna 0,04 Karas Carassius carassius 0,05


43

Babuška Carassius gibelio 3,85 Podust Chondrostoma nasus 1,50 Bijeli amur Ctenopharyngodon idella 3,48 Šaran Cyprinus carpio carpio 6,72 Krkuša Gobio gobio 0,01 Bijeli glavaš Hypophthalmichthys molitrix 19,17 Sivi glavaš Hypophthalmichthys nobilis 50,71 Jez Leuciscus idus 0,71 Klenić Leuciscus leuciscus 0,00 Bezribica Pseudorasbora parva 0,07 Bodorka Rutilus rutilus 0,26 Platnica Rutilus virgo 0,44 Crvenperka Scardinius erythrophthalmus 0,07 Klen Squalius cephalus 0,19 Linjak Tinca tinca 0,06 Nosara Vimba vimba 0,01

Red ESOCIFORMES Porodica Esocidae Štuka Esox lucius 1,69

Red PERCIFORMES Porodica Centrarchidae Sunčanica Lepomis gibbosus 0,01

Porodica Percidae Mali balavac Gymnocephalus cernua 0,02

Smuđ Sander lucioperca 1,32 Grgeč Perca fluviatilis 0,41

Red SILURIFORMES Porodica Siluridae Som Silurus glanis 5,90

Porodica Ictaluridae Smeđi somić Ameiurus nebulosus 0,01

Ukupno: 100

Ukupna procijenjena ihtiomasa na ribolovnim vodama ZŠRU Donji Miholjac u 2011. godini

iznosi 73.026 kg.


44

Slika 7/2. Mrena Slika 7/3. Podust

Slika 7/4. Štuka Slika 7/5. Som

Slika 7/6. Prikaz dijela ulova Slika 7/7. Evidencija ulova

Slika 7/8. Ulov bijelog tolstolobika Slika 7/9. Crvenperka


45

7. 4. Godišnji prirast važnijih ihtiovrsta

Tablica 7/4. Procijenjeni godišnji prirast riba (kg/ha) u ribolovnim vodama

ZŠRU Donji Miholjac

Naziv ribolovne vode Procijenjeni godišnji prirast riba

(kg/ha)

Tekućice

Rijeka Drava 35

Rijeka Karašica 20

Rijeka Vučica 20

Viljevački kanal 10

Stajaćice

Ribnjak Črnkonvci 30


Podgajci – Sveti Đurađ 89

Stara Drava Donji Miholjac 89

Orešnjačka bara 22

Ribnjaci kod Kunišinaca 60

Ribnjaci kod Đurđenovca 150

Ribnjak Golinci 60

Zatoka Podravska Moslavina 14

Bara Zimnište 30

Bara Strmenac 31

Bara Selišće 32

Bara Gorica 22

Retencija Hagl 22

Bara Konopljište 22


46

8. HIGIJENSKO - SANITARNI UVJETI I OCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA IHTIOFAUNE RIBOLOVNIH VODA


47

Normalno je kako su ribe u svojoj životnoj sredini izložene različitim uzročnicima bolesti,

kao uobičajenom sastavnicom svakog biološkog lanca prirodne ravnoteže. Opasnost od

invadiranja patogenih bioagresora u organizam ribe uvelike je manja u prirodi, nego li u

umjetnom uzgoju, gdje je i koncentracija jedinki po jedinici površine veća čak i do dvjesto

puta, gdje su ribe podložne raznim bolestima i nametnicima.

Najveći gubitci riba u prirodnim uvjetima nastaju u ranoj fazi, u vrijeme inkubacije oplođene

ikre, postembrionalnom razdoblju, ličinki, mladunaca i mlađi. Ribe su tada vrlo neotporne i

sklone stradavaju od predatora, ali i od strane patogenih uzročnika. Svakako da je

najvažnije za sprječavanje svekolikih patogenih agresora u riba, prevencija. Ona se

provodi na sljedeći način:

permanentnim monitoringom kvalitete vode,

unosom kvalitetnog ihtiomaterijala prigodom poribljavanja, uz sve potrebite

zoohigijenske preduvjete koji prate kupnju i transport ribe (konstatirane

veterinarskim pregledom, odnosno potvrdom o zdravstvenom stanju i

podrijetlu ribe),

nabavku ihtiomaterijala od strane provjerenog proizvođača,

permanentni monitoring zdravstvenog stanja ihtiofonda,

sprječavanje zagađenja vodotoka,

sprječavanju nekontroliranog unosa ribe, odnosno poribljavanja, od strane

pojedinih ribiča ili "dobronamjernika",

sustavna suradnja s nadležnom veterinarskom službom i inspekcijom,

dezinfekcija vode (npr. prigodom kupnje ribe, a najvažnija je tekuća

dezinfekcija lužinom-vapnom, 2% NaOH, formalinom, varikinom ili

oksidansima kao što su KMnO4 i H2O2 itd.).

S obzirom na činjenično stanje, ovlaštenik posebnu pozornost treba posvetiti

ihtiosanitarnim mjerama. Pridržavanje gore pobrojanih premisa, preduvjet je kvalitetnog

stanja ihtiofonda u vodenoj sredini gdje isti živi.

Sve suprotno tome, može dovesti do neželjenih posljedica, kada preostaju jedino kurativne

i drastične mjere za sanaciju negativnih posljedica po zahvaćenu ihtiopopulaciju.

Pojavom bolesti, malo se toga više može učiniti. No ipak, važno je znati sljedeće.

Obvezatna je konzultacija s veterinarskim stručnjakom, te pridržavanje pozitivnih

zakonskih odredbi u oblasti zdravstvene zaštite životinja. Ukoliko je utvrđena i terapija za

bolesne ribe, uputno je strogo se pridržavati doza lijeka, te njegove pravilne primjene.


48

Također, neke od bolesti moraju se suzbijati i po sili zakona, a to su:

virusna hemoragična septikemija

proljetna viremija šarana

eritrodermatitis šarana

upala ribljeg mjehura

Uginule ribe moraju se odmah ukloniti i neškodljivo zbrinuti, zakapanjem u jame i

posipanjem vapnom.

Higijensko-sanitarni uvjeti, u kontekstu ribolovnih voda ovlaštenika, su na zadovoljavajućoj

razini. Za vrijeme uzorkovanja na ulovljenim ribama nisu zapaženi znakovi bolesti. Tijekom

laboratorijskog pregleda na pojedinim ulovljenim primjercima evidentirani su ektoparaziti u

manjem broju. Zdravstveno stanje ihtiofaune ribolovnih voda ovlaštenika je

zadovoljavajuće.


49

9. MJERE ZAŠTITE I ODRŽIVOG GOSPODARENJA RIBLJIM ZALIHAMA


50

9. 1. Organizacija ribočuvarske službe

9.1.1. Struktura ribočuvarske službe

S obzirom na specifičnost ribolovnih voda, za područje kojim gospodari ovlaštenik

preporuča se najmanje 9 ribočuvara. Za voditelja ribočuvarske službe Upravni odbor

imenovao je voditelja ribočuvarske službe. Na osnovu broja ribiča na pojedinim ribolovnim

voda, ovlaštenik je napravio godišnji raspored rada i odredio broj izlazaka na pojedinu

ribolovnu vodu.

Tablica 9/1. Plan rada ribočuvarske službe

Naziv ribolovne vode Učestalost kontrole

svakodnevno 1 – 2 puta

tjedno

Rijeka Drava x

Rijeka Karašica X

Rijeka Vučica X

Viljevački kanal X

Ribnjak Črnkonvci X


Podgajci – Sveti Đurađ x

Stara Drava Donji Miholjac x

Orešnjačka bara x

Ribnjaci kod Kunišinaca x

Ribnjaci kod Đurđenovca x

Ribnjak Golinci x

Zatoka Podravska Moslavina X

Bara Zimnište X

Bara Strmenac X

Bara Selišće X

Bara Gorica X

Retencija Hagl X

Bara Konopljište x


51

9.1.2. Plan rada i opseg djelovanja ribočuvarske službe

Ribočuvari moraju imati položen ribočuvarski ispit, koji se polaže pred stručnim

povjerenstvom, za koji se dobiva uvjerenje o položenom ribočuvarskom ispitu. Ribočuvar

je obvezan voditi evidenciju dnevnih aktivnosti u Dnevniku rada, kojeg ovjerava ovlaštenik

ribolovnog prava. Ribočuvari imaju iskaznicu i značku kojima se dokazuje njihovo

službeno svojstvo, identitet i ovlasti, a izdaje ih Hrvatski športsko ribolovni savez. Nošenje

kratkog i/ili dugog oružja nije propisano Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05

– pročišćeni tekst). Međutim, ribočuvari mogu nositi oružje sukladno odredbama Zakona o

oružju (NN br. 63/07).

Ribočuvar bi trebao sa sobom imati sljedeću opremu: torbu, vagu, metar, notes, kemijsku

olovku, zapisnik, Zakon o slatkovodnom ribarstvu (i potrebne provedbene propise),

bateriju, a za noćnu ophodnju i IC uređaj. Ukoliko se kreće čamcem, dobro je imati kuku

za pretraživanje dna i vode u otkrivanju postavljenih mreža. S obzirom na to da je

ribočuvar ujedno i osoba koja na terenu predstavlja ovlaštenika, primjereno je da

ribočuvari budu jednoobrazno odjeveni, te da se primjereno ponašaju. Ribočuvari imaju

ovlaštenja propisana Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 – pročišćeni tekst)

i Pravilnikom o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05 i izmjene NN 1/06,

139/06, 52/10).

Ribočuvar je u obavljanju svoje djelatnosti ovlašten je od ribiča:

zatražiti dozvolu za obavljanje ribolova,

pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov,

zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na temelju koje može utvrditi identitet

osobe koja lovi ribu,

privremeno oduzeti ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov.

Iz navedenih ovlasti, razvidno je kako ribočuvar nije ovlašten pregledavati vozila ribiča i

zbog toga je uputno takve akcije obavljati zajedno s djelatnicima policije, koji su za to

ovlašteni. Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribočuvarsku

djelatnost osobu koja obavlja športski ribolov ili druge radnje protivne Zakonu o

slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 – pročišćeni tekst) i propisima donesenim na temelju

istoga, dužan je u roku od tri dana o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom

inspektoru. Ukoliko ribočuvar za obavljanje ribočuvarske djelatnosti, prekršitelju

privremeno oduzme ribolovni alat i/ili opremu za ribolov i/ili ulov, dužan je u roku od 24

sata o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom inspektoru, te dostaviti i presliku


52

pismene potvrde o privremenom oduzimanju. Zapisnik mora biti kvalitetno sastavljen i

detaljno prikazati situaciju koju je ribočuvar zatekao na vodi. Navesti prekršitelje, svjedoke,

vrijeme počinjenja prekršaja, mjesto počinjenja prekršaja, sredstva kojima je prekršaj

počinjen, predmet interesa prekršitelja, detaljno popisati i opisati oduzeti ribolovni pribor i

ulov, način izvođenja prekršaja i zakonsku odredbu koja ga opisuje, prekršitelju uzeti

sljedeće podatke: ime i prezime, nadnevak rođenja i broj nekog od identifikacijskih

dokumenata, mjesto rođenja, prebivalište, boravište ukoliko ga ima, registracijsku oznaku

automobila. Isto učiniti i s osobom koja je bila (ako je bila) u društvu prekršitelja, kao i s

možebitnim svjedocima prekršaja. Ukoliko prekršitelj odbije dati podatke, nije uputno ulaziti

u konflikt, već se preporučuje pozvati policiju nadležne policijske postaje.

Ukoliko dođe do oduzimanja ribolovnog alata, opreme ili ulova, ovlaštenik je dužan

osigurati uvjete za čuvanje i privremeno održavanje istoga, a do njihove predaje

nadležnom sudbenom tijelu. Međutim, pošto je riba problematična za čuvanje, poglavito

ukoliko su veće količine, a sudski postupci dugotrajni, ovlaštenik ribolovnog prava će živu,

ali oštećenu ribu predati karitativnoj udruzi (ili pučkoj kuhinji); ukoliko je riba uginula, o

tome će sačiniti zapisnik i neškodljivo ju ukloniti. Preporuča se da broj mobilnog uređaja

ribočuvara bude lako dostupan kako bi savjesni ribolovci, ali i zaljubljenici u prirodu, mogli

prijaviti bilo kakav oblik nepravilnosti na vodi.

9.1.3. Plan edukacije ribočuvara

Prema pravilniku o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu ovlaštenik ribolovnog

prava može imenovati za ribočuvara osobu koja je starija od 18 godina života i ima

položen ribočuvarski ispit. Za ovlaštenika ribolovnog prava važno je da ribočuvari dobro

poznaju odredbe Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 106/01, 7/03,174/04, 10/05-

ispravak i 49/05-pročišćeni tekst), Pravilnik o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu

(NN br. 82/05, 1/06, 136/06, 52/10), Naredbu o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN

br. 82/05), a po potrebi i pojedine odredbe nekih važnijih zakonskih propisa, kao što su

Zakon o zaštiti prirode (NN br. 30/94, 139/08, 57/11), Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/04,

128/99), Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/05), kako bi mogli izvijestiti i druge

nadležne instance o eventualno primijećenim kršenjima navedenih zakonskih odredbi.

Zbog toga bi ovlaštenik permanentno morao organizirati edukacijska predavanja za

ribočuvare, kako u teoretskom smislu, tako i u praktičnom. Adekvatnu edukaciju potrebnih

ribočuvara dužan je osigurati ovlaštenik ribolovnog prava.


53

9. 2. Praćenje incidentalnog onečišćenja voda, oboljenja, neobičnog ponašanja i ugibanja ribe

Pravodobno uočavanje promjena na vodi ili na ribama te pravovaljano interveniranje

prema nadležnim institucijama, uvelike može pridonijeti spašavanju ihtiofonda od

nesagledivih posljedica. Prema odredbama Zakona o vodama (NN br. 107/95, 150/05),

zagađenjem voda smatra se onečišćenje većeg intenziteta koje nastaje unošenjem,

ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasne tvari, energije ili drugih uzročnika u količinama,

koncentracijama iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, čime se dovode u opasnost životi i

zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili u

drugim područjima. Zagađivanjem vode smatra se i svaka promjena kakvoće vode kojom

se pogoršava vrsta vode određena klasifikacijom voda.

Svako protuzakonito onečišćenje okoliša, uz prekršaj, predstavlja i kazneno djelo, stoga je

u slučaju nailaska na takve situacije, potrebno obavijestiti policiju.

U slučaju akcidentalnih stanja, izvijestiti se moraju sljedeće nadležne institucije i službe:

policija,

vodopravna inspekcija,

inspekcija zaštite okoliša,

veterinarska inspekcija,

inspekcija ribarstva,

inspekcija zaštite prirode (ukoliko je riječ o zaštićenom području ili o pomoru

zaštićenih/strogo zaštićenih ihtiosvojti).

Uputno je s nadležnim tijelom koje upravlja vodenim resursima ovog područja, biti u

permanentnom kontaktu, te se koristiti njihovim podacima i saznanjima. Kada se akcident

dogodi, gotovo da više nema mogućnosti za izbjegavanje štete na ihtiofondu. Tada u

pravilu slijedi što kvalitetnije prikupljanje uzoraka, koji mogu poslužiti u otkrivanju

počinitelja te sagledavanju cjelokupne štete na ihtiofondu, s ciljem ishođenja naknade za

istu. Važno je da ribočuvari, koji na mjesto onečišćenja u pravilu i prvi dolaze, uzmu što

više i što kvalitetnije uzorke vode i uginule ribe, ukoliko ima uginuća.

Postupak u slučaju onečišćenja vodotoka i/ili uginuća riba je sljedeći:

1. Prosuditi razmjer i karakter zagađenja (intenzitet i promjene na vodi – zahvaćeno

područje, promjena boje, pojava pjene, pojava masnih mrlja, promjena mirisa, sitni i

krupni otpad i promjene na ribi – promjena u ponašanju, promjena fiziološkog


54

stanja i pojava uginuća). Pravodobno i pravovaljano uzimanje i skladištenje uzoraka

vode, otpada i uginulih riba, bilo bi korisno kada bi ribočuvari raspolagali i s

dodatnim priborom za uzorkovanje, kao što su vinkler bočica s pripadajućim

ampulama za fiksiranje kisika, sterilne boce za uzimanje uzoraka za bakteriološku

analizu, termometar, pribor za određivanje pH vrijednosti i izolirajuću kutiju s ledom

za skladištenje i transport uzorkovanog materijala;

2. Raditi na prikupljanju ostalih dokaznih materijala (izjave očevidaca), te sastavljanje

zapisnika;

3. Po mogućnosti utvrditi i nadležnim službama naznačiti moguće izvore/uzroke

onečišćenja.

Postupak uzimanja uzoraka vode

Čisti, nekorišteni plastični (polietilenski) kanistar zapremine 5 litara, nekoliko puta isprati u

vodi koju se uzorkuje. Nakon toga, kanistar se zaranja s grljkom okrenutim uzvodno.

Kanistar se puni do kraja, tako da u njemu ne ostaje zraka, nakon čega se začepi.

Uzorkuje se na nekoliko mjesta, po mogućnosti uzvodno od onečišćenja, na mjestu

onečišćenja i nizvodno od onečišćenja. Napunjeni kanistri pohranjuju se na hladno mjesto

(4 °C), bez prisutnosti svjetla (jer će zbog prisutnosti algi u uzorku vode doći do promjene

koncentracije kisika u vodi, metaboliziranja ili raspadanja zagađenja pod utjecajem

svjetlosti, što je slučaj kod onečišćenja pesticidima). U slučaju pojave pjene, masnih mrlja

ili sitnog smeća na površini vode, uzima se i dodatni uzorak s površine vode, za što služi

posuda sa širokim grlom ili se grabilicom toči u boce. Na uzorcima napisati vrijeme,

lokaciju uzorkovanja i postupanje s uzorkom, te osobu koja je izuzimala uzorak, a ako je

moguće i temperaturu vode i zraka.

Postupak uzimanja uzoraka sitnog otpada

Otpad se uzorkuje u posude ili boce sa širokim grlom, koje se mogu dobro zatvoriti, a

postupak je identičan kao i kod uzorkovanja vode.

Postupak uzimanja uzoraka uginule ribe

Riba se uzorkuje dok je još živa/ošamućena (u plastične vrećice s 1/3 vode i 2/3 zraka) ili

nedavno uginula (zamotana u čisti bijeli papir i alufoliju, te stavljena u termoizolirajuću

posudu temperature od 0 do +4 °C). Na uzorcima napisati vrijeme, lokaciju uzorkovanja i

postupanje s uzorkom, te osobu koja je izuzimala uzorak, a ako je moguće i temperaturu


55

vode i zraka. Pri uzorkovanju, uzorke treba uzimati među svim uzrasnim kategorijama i

vrstama uginulih riba, te stadijima ugibanja iste i to po nekoliko komada. Za ovlaštenika je

važno da pravodobno i ispravno uoči probleme i promjene u vodotoku, kao i promjene i

probleme u ponašanju riba, nakon toga da pravovremeno i ispravno intervenira prema

nadležnim službama, te da osigura ili asistira u prikupljanju uzoraka, dokaznog materijala i

svjedoka određenih akcidentalnih situacija.

9. 3. Planiranje i organizacija premještanja riba i postupanje u slučaju poplava

Prilikom pojave poplave, normalno je da riba migrira u novopopljavljena područja.

Ovlaštenik ribolovnog prava dužan je onemogućiti ribolov na takvim poplavljenim

površinama. Često se događa da prilikom povratka vode u korito određene količine ribe

ostanu u manjim barama, odsječene od korita rijeke. Presušivanjem takvih bara, dolazi do

daljnjih pogoršanja životnih uvjeta za ribu. Ribočuvarska služba odmah po uočavanju

takvih bara treba hitno okupiti dostupne članove i prebaciti "zarobljenu" ribu u riječno

korito. Izuzetno je važno da se s ribom rukuje pažljivo i smanjiti mehaničke povrede što je

više moguće. Svako oštećenje ljusaka i kože predstavlja pogodno mjesto za razvoj

patoloških stanja.

9. 4. Planiranje i organizacija uzgoja ribe za poribljavanje

Ovlaštenik trenutno nema uvjete za uzgoj ribe na svom ribolovnom području.

Da bi ovlaštenik ribolovnog prava ostvario mogućnost uzgoja riba na dijelu ribolovnog

područja za koje je dobio ribolovno pravo mora ispuniti uvjete iz članka 32. Zakona o

slatkovodnom ribarstvu (NN 49/05).


56

9. 5. Planiranje selektivnog izlova ihtiovrsta

Redukcija nepoželjnih ihtiovrsta, poglavito onih koje ugrožavaju druge vrste, sukladno čl.

54. Zakona o slatkovodnom ribarstvu, obavlja se u pravilu iz dva razloga:

jer su iste nepoželjne (alohtone, invazivne)

jer su prekobrojne.

Iz dobivenih podataka tijekom istraživanja na ribolovnim vodama, Stara Drava Donji

Miholjac i Stara Drava Podravski Podgajci – Sveti Đurađ, utvrđeno je kako postoji potreba

za selektivnim ulovom vrste bijeli tolstolobik i som.

Sugeriramo ovlašteniku da uputi zahtjev za selektivni ribolov Ministarstvu poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja.


57

9. 6. Dopuštene vrste ribolovnih mamaca

U smislu Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 – pročišćeni tekst), mamac je

sve ono čime se mami i lovi riba. Svrha mamca je da svojim mirisom, bojom, izgledom ili

vibracijama privuče ribu i navede ju da ga prihvati ustima. Mamci se dijele na prirodne i

umjetne. Unutar prirodnih mamaca prema podrijetlu razlikujemo biljne i životinjske.

Odabir mamca ovisi o načinu i prioritetima hranidbe ribe koja se lovi.

Dopušteni mamci životinjskog porijekla:

- gujavice, pijavice

- kukci

- i svi ostali zakonom dopušteni mamci životinjskog porijekla

Dopušteni mamci biljnog porijekla:

- žitarice

- voće

- leguminoze

Dopušteni prerađeni mamci:

- kruh

- boile

- žganci

- paste

- gotove hrane

Kao mamac za lov ribe u ribolovnim vodama zabranjena je uporaba strane vrste ribe (žive

ili mrtve). Na ribolovnim vodama ovlaštenika dozvoljena je i uporaba svih zakonski

dozvoljenih umjetnih mamaca (varalice, umjetne mušice, wobleri i dr.).


58

9. 7. Maksimalna dopuštena količina mamaca

Poseban problem u ribolovu predstavlja unos prekomjernih količina mamaca i prihrane,

brašnastih struktura, poglavito boilia koje se prave kombinacijom više vrsta brašnaste

hrane i aromatičnih aditiva. Masovni unos ovakve hrane u malene zatvorene vode, može

dovesti do ozbiljnih problema i poremećaja bio-kemijske ravnoteže ribolovne vode, te

njene eutrofikacije. Razvodnjena i disperzirana smjesa nepojedenih boilia, kao i smjesa

probavljenih ostataka boilia, a zajedno s masom ostale organske tvari u vodi, razgrađuje

se od strane aerobnih mikroorganizama, pri čemu se troši otopljeni kisik u vodi. Zbog

sprječavanja unosa prekomjernih i kemijski obogaćenih količina mamaca brašnastog

podrijetla tijekom ribolova, ribič ne smije ribu u vodi prihranjivati s više od 2 kg hrane

dnevno (boilia, peleta ili druge brašnaste hrane), kako sugeriraju Wolos et al. (1992.).

9.8. Mjere za zaštitu i održavanje ribljih zaliha

Ovlaštenik u cilju zaštite i održavanju ribljih zaliha predlaže uvođenje sljedećih mjera:

Obvezno vraćanje ulovljenih primjeraka vrste karas (Carassius carassius).

Ostale mjere zaštite i pravila ponašanja na pojedinim ribolovnim vodama odrediti će se na

Skupštini Zajednice, a svi ribiči koju kupuju dozvole od ovlaštenika obvezni su poštivati

odluke ovlaštenika sukladno članku 22. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN 49/05).


59

10. KOLIČINA DOPUŠTENOG ULOVA


60

10. 1. Maksimalna količina dozvoljenog dnevnog i godišnjeg ulova

Vrijedni podaci o učinkovitosti gospodarenja na ribolovnim vodama dobivaju se iz statistika

o ulovu, evidencije o poribljavanju, omjera nasađenih markiranih i ulovljenih riba, težinskog

omjera nasađenih i ulovljenih riba, količine ribe ulovljene na jednu godišnju ribolovnu

dozvolu i evidencije o posjećenosti ribolovne vode. Omjer nasađenih i ulovljenih riba je

vrijedan pokazatelj uspješnosti ribolova, a ujedno se dobivaju informacije o ispravnosti

poribljavanja, načinu poribljavanja, migraciji riba i sl. Težinski omjer nasađenih i ulovljenih

riba, pak daje sliku o prirastu ribe u nekoj ribolovnoj vodi, odnosno o biološkoj

produktivnosti te vode. Dnevna i godišnja ribolovna kvota, u vodama koje se poribljavaju,

povećava se proporcionalno količini ribe kojom se u tekućoj godini poribljavalo, što će

odrediti stručna osoba ovlaštenika ribolovnog prava godišnjim planom gospodarenja.

Maksimalni dnevni ulov po ribiču:

Na svim ribolovnim vodama ovlaštenika dnevno je dozvoljeno zadržati tri primjerka

sljedećih vrsta riba: šaran, som, smuđ, štuka i amur, uz poštivanje ograničenja

maksimalnog godišnjeg ulova.

Ostale vrste riba dnevno je dozvoljeno zadržati maksimalno do količine ukupnog

godišnjeg ulova.

Ukupni dozvoljeni godišnji ulov u športskom ribolovu za ribolovnu zonu kojom gospodari

ovlaštenik iznosi 14.605 kg.

10. 2. Maksimalna količina dozvoljenog ulova temeljenog na godišnjem prirastu za svaku ribolovnu vodu

U određivanju ribolovnih kvota za ribolovne vode ribolovnih zona kojima gospodari

ovlaštenik, korištena je vrijednost prirasta ukupnog ihtiofonda, kao i prosudba očekivanog

broja ribiča koji će kupiti godišnju ribolovnu dozvolu. Ažurno evidentiranje ulova od strane

ribiča i nadzor ove zakonske obveze od strane ovlaštenika te evidencija ulova po

ribolovnim vodama prikazati će vjerodostojniju sliku ukupne ihtiocenoze ribolovnih voda

ove ribolovne zone, čime će se omogućiti ažuriranje određenih dnevnih i godišnjih

ribolovnih kvota. Ovo ažuriranje može izvršiti stručna osoba ovlaštenika godišnjim planom

gospodarenja.


61

Tablica 10/1. Maksimalno dopušteni godišnji ulov riba (kg) po ribolovnim vodama ZŠRU

Donji Miholjac temeljen na godišnjem prirastu

Naziv ribolovne vode Dopušteni ukupni godišnji ulov

(kg)

Tekućice

Rijeka Drava 6.930

Rijeka Karašica 444

Rijeka Vučica 216

Viljevački kanal 12

Stajaćice

Ribnjak Črnkovci 18


Podgajci – Sveti Đurađ 2.189

Stara Drava Donji Miholjac 716

Orešnjačka bara 92

Ribnjaci kod Kunišinaca 54

Ribnjaci kod Đurđenovca 3.600

Ribnjak Golinci 45

Zatoka Podravska Moslavina 29

Bara Zimnište 54

Bara Strmenac 47

Bara Selišće 102

Bara Gorica 25

Retencija Hagl 20

Bara Konopljište 13

Ukupno: 14.605

S obzirom na to da ovlaštenik računa s ribolovnim pritiskom od oko 730 ribiča s kupljenom

dozvolom za športski ribolov (19 i više godina), godišnji ulov po ribiču iznosi 20 kg.


62

10. 3. Vrijeme lovostaja i najmanje veličine riba ispod koje se ne smije loviti

Tablica 10/2. Propisani lovostaj i najmanje veličine riba

Vrsta ribe Lovostaj Najmanja veličina

(cm) Štuka 1. veljače – 31. ožujka 40

Smuđ 1. ožujka – 31. svibnja 40

Šaran 1. travnja – 31. svibnja 40

Som 16. travnja – 15. lipnja 60

Kečiga 1. ožujka – 31. svibnja 40

Linjak nema lovostaja 20

Mrena nema lovostaja 28

Ribe se mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje (totalna dužina).

Svi primjerci riba ulovljeni za vrijeme lovostaja, kao i svi primjerci ulovljeni ispod najmanje

veličine određene Naredbom o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br. 82/05), moraju

se odmah osloboditi i vratiti u ribolovnu vodu.


63

11. PROGRAM PORIBLJAVANJA


64

11.1. Poribljavanje

Poribljavanje je jedna od primarnih mjera zaštite određene ribolovne vode i njene

revitalizacije, osobito kada je ribolovno voda devastirana prekomjernim izlovom.

Poribljavanje alohtonim ihtiovrstama nije dozvoljeno, jer isto ne tolerira niti Zakon o zaštiti

prirode (NN br. 30/94, 139/08, 57/11) izuzev u posebnim slučajevima (čl. 91.):

1. Zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u prirodu na područje Republike

Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju.

2. Zabranjeno je uvođenje stranih vrsta riba u prirodne i doprirodne vode, kao i

prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa.

3. Iznimno, uvođenje iz stavka 1. ovoga članka je dopušteno ako je znanstveno i

stručno utemeljeno i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održivog gospodarenja.

4. Ministarstvo izdaje dopuštenje iz stavka 3. ovoga članka na temelju studije o

procjeni rizika uvođenja na prirodu, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za

poslove poljoprivrede i šumarstva. Dopuštenje se izdaje rješenjem.

5. Troškove izrade studije i provođenja postupka procjene rizika uvođenja na prirodu

snosi pravna ili fizička osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje dopuštenja.

6. Ne smatra se uvođenjem uzgoj stranih divljih svojti u kontroliranim uvjetima koji

onemogućavaju naseljavanje u prirodu.

7. Način izrade studije i provođenja studije o procjeni rizika uvođenja i ponovnog

uvođenja u prirodu, te način pribavljanja mišljenja javnosti propisat će ministar

pravilnikom.

Introdukcija riba u ribolovne vode mora biti osmišljena i planska, a podrazumijeva unos

određenih količina i veličina atraktivnih te na tržištu dostupnih ihtiovrsta, besprijekornog

zdravstvenog stanja (što se dokazuje veterinarskom dokumentacijom). Poribljavanje je

obvezatno pravodobno najaviti Inspekciji ribarstva i Veterinarskoj inspekciji. Nikako nije

dopušten unos invazivnih i agresivnih alohtonih ihtiovrsta.

Prigodom poribljavanja trebaju se u obzir sljedeći čimbenici:

značajke vode koja se poribljava (otvorena, zatvorena, tipovi otvorenih i zatvorenih

voda, površina i sl.),

ihtiostruktura (dostupnost na tržištu; atraktivne vrste za športski ribolov;

zastupljenost vrste u ihtiocenozi ribolovne vode; brojnost i vrsta predatora),

mogućnost migriranja riba (pastrva, podust i šaran vole migrirati, dok smuđ, linjak i

štuka ne napuštaju vode gdje ih se introducira),


65

prehrana riba (amur je izraziti biljojed i unos istoga u velikim količinama može

znatno narušiti vegetaciju biotopa, a time ugroziti i opstanak fitofilnih ihtiovrsta),

mogućnost ribolova (nepristupačan teren, nedorasle ribe, zaštićene ribe i dr.).

Poribljavanje umjetnih akumulacija, bajera i jezera, rentabilnije je i korisnije za razliku od

poribljavanja rijeka i potoka, poglavito ukoliko je riječ o prvom poribljavanju. U otvorenim

vodama veći su gubitci poribljene ribe i to zbog nekoliko uzroka: nedostatan ribočuvarski

nadzor, krivolova, veće brojnosti predatora te migriranje. Riba koja se poribljava u

otvorene tekućice ima veći prostor za migriranje, te se rijetko zadržava u blizini mjesta

gdje je i poribljena (bilo da odlazi izvan ribolovne zone ili u nepristupačne dijelove vode) i

na taj je način praktički neiskoristiva za ribiče kojima je namijenjena. Poribljavanje

zatvorenih voda u pravilu je financijski korisnije ulaganje, jer su znatno manji gubitci

izazvani krivolovom zbog preglednosti zatvorenih voda, poglavito onih manjeg vodenog

zrcala. Kod određivanja količine ribe koji se unosi u vodu, potrebito je uzeti u obzir biološki

bonitet vode, kako bi riba imala dostatne količine prirodne hrane, ali i životnog prostora.

Isto tako, treba poštivati i tehničke karakteristike stajaće vode, kako ne bi došlo do

prenapučenosti riba, što uzrokuje skučenost životnog prostora s posljedicama poput

smanjenog prirasta i mogućnost bržeg širenja bolesti.


66

11. 2. Kvantitativna i kvalitativna struktura riba za poribljavanje

Za poribljavanje ribolovnih voda ovlaštenika se sugerira korištenje uzrasnih kategorija:

jednogodišnja i dvogodišnja mlađ te konzumna riba, ovisno o mogućnostima nabave

uzrasne kategorije na tržištu.

Tablica 11/1. Orijentacijski plan poribljavanja po vrstama ribe (kg) i ribolovnim vodama

ZŠRU Donji Miholjac za razdoblje 2013 - 2018. godina

Naziv ribolovne

vode

Godina

vrsta 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Rijeka Drava Rijeka Karašica Rijeka Vučica Viljevački kanal Retencija Hagl

Nisu predviđeni planom poribljavanja zbog zadovoljavajućeg godišnjeg prirasta.

Ribnjak Črnkonvci Bara Zimnište Bara Strmenac Bara Gorica

Nisu predviđeni planom poribljavanja zbog nestabilnog hidrološkog režima.

Stara Drava Donji Miholjac

šaran konzum (kg) 800 800 800 800 800 800 šaran mlađ (kg) 50 50 50 50 50 50 štuka mlađ (kg) 25 25 25 25 25 25 smuđ gnijezda 30 kom 30 kom 30 kom 30 kom 30 kom 30 kom

Stara Drava Podravski Podgajci – Sveti Đurađ i Bara Selišće

šaran konzum (kg) 850 850 850 850 850 850

šaran mlađ (kg) 50 50 50 50 50 50

smuđ gnijezda 10 kom 10 kom 10 kom 10 kom 10 kom 10 kom

Orešnjačka bara

šaran konzum (kg) 190 190 190 190 190 190 štuka mlađ (kg) 17 17 17 17 17 17 amur mlađ (kg) 20 20 20 20 20 20

Ribnjaci kod Kunišinaca

šaran konzum (kg) 100 100 100 100 100 100

Ribnjaci kod Đurđenovca

šaran konzum (kg) 700 700 700 700 700 700 šaran mlađ (kg) 50 50 50 50 50 50 štuka mlađ (kg) 50 50 50 50 50 50

Ribnjak Golinci

šaran konzum (kg) 100 100 100 100 100 100

Zatoka Podravska Moslavina

šaran konzum (kg) 80 80 80 80 80 80 štuka mlađ (kg) 8 8 8 8 8 8 amur mlađ (kg) 10 10 10 10 10 10

Bara Konopljište

šaran konzum (kg) 150 150 150 150 150 150

Ovlaštenik se brine o kvaliteti ribolovnih voda, a samim tim i o poribljavanju istih, što će

ovisiti o godišnjim prihodima, mogućnosti nabave odgovarajuće ribe i kategorije te količini

ribe na tržištu i hidrološkom režimu pojedine ribolovne vode. Količinu, vrstu ribe, ribolovne

vode za poribljavanje i vrijeme poribljavanja odrediti će stručna osoba ovlaštenika. Količina

ribe za poribljavanje korigirati će se prema prihodu ostvarenom od prodajnih dozvola


67

vezano uz broj članova Zajednice. Količine ribe namijenjene za poribljavanje prikazane u

tablici 11/1 određene su prema prihodima od 730 dozvola za športski ribolov kategorije

seniora. Ovlašteniku se sugerira da količine (kg) izražene u tablici 11/1 ne prekorači više

od ±10%, iz razloga procijenjenog boniteta pojedine ribolovne vode i mogućih pogoršanja

uvjeta života za sve hidrobionte.

11. 3. Način transporta i poribljavanja

Pri poribljavanju treba uzeti u obzir nabavku riba od poznatog uzgajališta, koji raspolaže s

nasadnim materijalom dobre kondicije i zdravstvenog stanja koje mu se zapravo isključivo

i teži pri poribljavanju. Manipulaciju ribom potrebito je reducirati na najnužniju, kako bi se

donekle smanjilo pojačano izlučivanje mokraće kod riba, izazvano stresnom situacijom i

pojačanim ulaženjem vode u organizam, što može dovesti do uginuća izazvanog

trovanjem amonijakom iz mokraće. Također, ribu prije transportna uputno je ne hraniti,

kako ne bi došlo do poremećaja u probavi i stvaranja plinova u probavnom traktu koji

nadimaju stjenke crijeva, pri čemu dolazi do hipertenzije mišića stjenke crijeva, rupture

crijeva, intoksikacije i uginuća. Isto tako, treba posvetiti pozornost i mogućem

temperaturnom šoku izazvanom naglom promjenom temperature, prigodom stavljanja ribe

u transportni bazen ili pak prigodom njenog poribljavanja u novu sredinu. Dakle,

manipulacija i transport ribe moraju se obaviti na kvalitetan i brižan način kako bi se

umanjio stres i ugibanje ribe. Ukoliko je riječ o mlađi, transport može u najlon vrećama

punjenim do 1/3 vodom i kisikom.


68

12. MJERE ZAŠTITE POSEBNIH STANIŠTA


69

Posebna staništa Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 – pročišćeni tekst) u čl. 2.

st. 39., definira kao dio ribolovne vode koji uživa posebnu zaštitu zbog svoje uloge u

obnavljanju prirodnih populacija riba, a može biti mrjestilište, rastilište, hranilište,

zimovalište ili migratorni put.

Na ribolovnim vodama ovlaštenika nije utvrđen dio ribolovne vode koji bi trebalo proglasiti

posebnim staništem.

Posebna staništa na navedenim ribolovnim vodama nisu utvrđena niti su propisana. U

prethodnom razdoblju prije izrade ove gospodarske osnove, također nije bilo posebnih

staništa te o njima ne postoji dokument o proglašavanju.


70

13. EKONOMSKA OSNOVA KORIŠTENJA RIBOLOVNE ZONE


71

Ekonomska osnova ovlaštenika temeljit će se na određenom planu prihoda i rashoda u

narednim godinama, koji će za svaku narednu godinu biti detaljno razrađivani financijskim

planom (proračunom), a dijelom i u godišnjem planu gospodarenja, s obzirom na to da broj

korisnika ribolovnih usluga (koji je i ključ ekonomske osnove), visina cijene ribolovne

dozvole i prijenos nepotrošenih sredstava, predstavljaju varijabilne parametre godišnjeg

prihoda, koji su u izravnoj korelaciji s godišnjim rashodom ovlaštenika.

Ovlaštenik će osnovni prihod ostvarivati u pravilu od prodaje dozvola za športski ribolov,

godišnjih i dnevnih.

Godišnji plan prihoda i rashoda ovlaštenik svake godine mora prikazati i u godišnjem planu

gospodarenja.

Broj športskih ribiča koji je učlanjen u ZŠRU Donji Miholjac iznosi oko 730 članova.

PRIHOD:

1. Godišnja ribolovna dozvola – seniori ………………………… 260.000 kn 2. Godišnja ribolovna dozvola – juniori i juniorke, seniorke …. 26.000 kn 3. Dnevne dozvole – bruto ……………………………………….. 18.000 kn 4. Donacije …………………………………………………………. 50.000 kn 5. Pomoć u izvođenju radova ……………………………………. 27.000 kn

Ukupni prihod: .................................................................................. 381.000 kn

RASHOD:

1. Naknada državnom proračunu ………………………………... 30.400 kn 2. Naknada HŠRS …………………………………………………. 30.400 kn 3. Poribljavanje ribolovnih voda ………………………………….. 126.600 kn 4. Članarina ŠRS OBŽ …………………………………………… 15.600 kn 5. Troškovi rada Zajednice ..……………………………………… 80.000 kn 6. Ribočuvarska služba …………………………………………… 30.000 kn 7. Revitalizacija voda ……………………………………………… 60.000 kn 8. Natjecanja ………………………………………………………. 8.000 kn

Ukupni rashod: .................................................................................. 381.000 kn


72

Godišnji plan gospodarenja

Godišnji plan gospodarenja izrađuje se sukladno ribolovno–gospodarskoj osnovi, ali i na

bazi godišnjeg proračuna ovlaštenika.

Ovlaštenik je prema čl. 35. st. 2. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN br. 49/05 –

pročišćeni tekst) i čl. 8. Pravilnika o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (NN br.

82/05, 1/06, 136/06) dužan izraditi godišnji plan gospodarenja.

Prema čl. 35. st. 3. Zakona o slatkovodnom ribarstvu, godišnji plan mora sadržavati i

obrađivati sljedeće stavke:

procjenu količine riba i njihova prirasta u ribolovnom području ili ribolovnoj zoni;

dopušteni godišnji ulov ribe po vrstama i dopušteni dnevni ulov ribe;

plan poribljavanja prema količinama i vrstama, te potrebna novčana sredstva;

mjere i način zaštite ribolovnog područja, ribolovne zone ili njezina dijela,

organizaciju rada ribočuvarske službe, te plan rada na uređenju okoliša;

planirana novčana sredstva i namjenu korištenja tih sredstava.

Documents

REVIZIJA RIBOLOVNO-GOSPODARSKE OSNOVE