Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju … · Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja Republike Hrvatske gospodarske krize na poslovanje

Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i

proizvodnju namještaja Republike Hrvatske

Poslovni biro PBIRO d.o.o.

Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja

Republike Hrvatske

Rijeka, prosinac 2009.

IMPRESSUM

Nakladnik: Poslovni biro PBIRO d.o.o., Rijeka

Za nakladnika: Boris Debelić

Izradio: Poslovni biro PBIRO d.o.o., Rijeka

Autori: Borna Debelić

Iva Štifanić

Renata Ojurović

Boris Debelić

Potporne institucije: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka

Lektura: Ivana Horvat, prof.

Grafičko oblikovanje i tisak: IMPRESS d.o.o., Matulji

Naklada: 200 primjeraka

ISBN 978-953-55072-3-9

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka

pod brojem 120422053

Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja Republike Hrvatske

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................ 7

2. OPĆENITO O STUDIJI I METODOLOGIJA ............................................................................. 8

3. EKONOMSKI POKAZATELJI UTJECAJA KRIZE NA PRERADU DRVA I

PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE .................................................... 12

3.1. Kretanje ukupnih prihoda, ukupnih rashoda i bruto dobiti ............................................ 12

3.2. Zaposlenost i troškovi rada ........................................................................................... 18

3.3. Proizvodnost rada izražena kroz ukupni prihod po zaposlenom .................................. 23

3.4. Produktivnost rada mjerena kroz bruto dobit i dodanu vrijednost po

zaposlenom ................................................................................................................... 25

3.5. Analiza kretanja troškovnih kategorija amortizacije i sirovina i materijala .................... 28

3.6. Investicijska aktivnost ................................................................................................... 34

3.7. Vanjskotrgovinska aktivnost ......................................................................................... 37

3.8. Analiza kretanja odabranih bilančnih pozicija imovine i obveza ................................... 42

3.9. Likvidnost, solventnost i ostali pokazatelji poslovanja .................................................. 46

3.10. Sumarno o ekonomskim pokazateljima utjecaja krize .................................................. 54

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA MIŠLJENJA UPRAVA PODUZEĆA IZ PRERADE

DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA O UTJECAJU I TEMELJNIM

OBILJEŽJIMA KRIZE U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................... 57

4.1. Priprema za krizu .......................................................................................................... 66

4.2. Uzroci, značajnost i temeljna obilježja krize ................................................................. 72

4.3. Nastojanja u cilju prevladavanja krize ........................................................................... 79

4.4. Izlazak iz krize ............................................................................................................... 85

4.5. Stavovi ispitanika u ovisnosti o veličini poslovnog subjekta ......................................... 90

4.6. Stavovi ispitanika u ovisnosti o izvoznoj aktivnosti ....................................................... 92

4.7. Stavovi ispitanika u ovisnosti o godinama poslovanja .................................................. 94

4.8. Stavovi ispitanika u ovisnosti o broju zaposlenih .......................................................... 96

4.9. Stavovi ispitanika u ovisnosti o tipu vlasništva ............................................................. 98

5. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE ............................................................................................. 100

5


1. UVOD

Svjetska gospodarska i financijska kriza te recesija snažno su ekonomsko obilježje koje

zadnjih par godina prožima sve globalne gospodarske tijekove, ali i opća društvena i politička

kretanja. Recesija je već i dobila svoje ime u globalnoj riznici ekonomskog znanja kao recesija

kasnih 2000- tih, a njen intenzitet i širina utjecaja uvelike je uzdrmala mnoge gospodarske temelje

suvremenog svijeta. Prisutna su mnogobrojna vrlo pesimistička razmišljanja, ali istovremeno i

mnoštvo predviđanja koji ipak vide nešto lakši scenarij izlaska iz krize i brži gospodarski oporavak u

svjetskim razmjerima.

Bez obzira kojoj od ova dva suprotstavljena mišljenja se priklonili bez sumnje se može reći

kako se utjecaj krize i recesije uvelike osjeća i u Republici Hrvatskoj, kako u njenim gospodarskim

kretanjima tako i u širem socio-društvenom kontekstu koji je jednako bespoštedno dotaknut kao i

ekonomska sfera kretanja.

Kao što je kriza evidentna u širokom kontekstu tako je primjetan i njen utjecaj na

gospodarske grane prerada drva i proizvodnja namještaja. S obzirom da je utjecaj krize vidljiv u

općem kontekstu, potrebno je odrediti konkretne i specifične utjecaje te odrediti dinamiku i intenzitet

efekata utjecaja krize. Za borbu s krizom nije dovoljno samo uvidjeti da su prisutna krizna razdoblja i

da su rezultati poslovanja lošiji. Za kvalitetnu borbu s krizom u cilju postizanja visokog stupnja

upravljanja krizom, a u cilju prevladavanja i izlaska iz iste potrebno je mjeriti i odrediti utjecaj krize sa

svim dinamičkim reperkusijama na poslovanje te osmisliti i postaviti prijedlog kvalitetnih mjera za

minimiziranje ili čak nadvladavanje konkretnih kriznih učinaka.

S tom je idejom sustavnog zaokruženog pristupa usmjerena i Studija, nastojeći inkorporirati

bitne elemente za istraživanje i određivanje utjecaja gospodarske krize te predložiti konkretne

metode za unapređenje kvalitativnih i kvantitativnih performansi poslovanja prerade drva i

proizvodnje namještaja.

7


2. OPĆENITO O STUDIJI I METODOLOGIJA

U studiji "Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja Republike

Hrvatske" kao temeljni cilj definirana je provedba kvantitativne i kvalitativne analize utjecaja

gospodarske krize na performanse poslovanje prerade drva i proizvodnje namještaja u Republici

Hrvatskoj. Analiza je provedena temeljem odabranih ekonomsko-financijskih pokazatelja uz

istovremeno uključivanje mišljenja uprave poduzeća iz prerade drva i proizvodnje namještaja o

utjecaju gospodarske krize na njihovo poslovanje. Ovakav spoj kvantitativnih statističkih veličina i

kvalitativnih ocjena strateških pozicija prerade drva i proizvodnje namještaja dobivenih od strane

uprava poduzeća zaokružuje cjelinu identifikacije intenziteta, dinamike i smjera utjecaja

gospodarske krize.

Prerada drva i proizvodnja namještaja tradicionalno imaju vrlo značajnu ulogu. Značajnost

uloge u ukupnom nacionalnom gospodarstvu ogleda se kako u ekonomskom doprinosu kroz broj

zaposlenih i ostale direktne ekonomske učinke tako i kroz širi društveni doprinos u cilju razvoja

ruralnih područja kojim se uvelike postiže harmonizacija ukupnih razvojnih procesa unutar same

države. S obzirom da je brzina i vremenski okvir utjecaja krize, kako na nacionalne

makroekonomske (na razini ukupnog gospodarstva) sustave tako i na mezoekonomske (na razini

sektora) i mikroekonomske (na razini poduzeća) subjekte, značajno slična kod svih ekonomskih

sustava u današnjim globalno povezanim ekonomijama u istraživanju utjecaja krize na pojedini

sektor nije moguće zadovoljiti se korištenjem tuđih iskustava već je potrebno analizirati samu suštinu

procesa u mezoekonomskim okvirima prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske.

Tradicionalno iznimno važne grane, prerada drva i proizvodnja namještaja u Republici

Hrvatskoj imaju značajnu gospodarsku ulogu i u okvirima ukupne prerađivačke industrije te je

izučavanje utjecaja krize na performanse poslovnih učinaka u ovim granama važna odrednica u

osmišljavanju i realizaciji koncepcije budućeg razvoja, a u skladu sa suvremenim konceptima

industrijskog razvoja i potaknuto mjerama adekvatne industrijske politike i mjera potpore od

nadležnih tijela. Razvoj je bitno temeljiti na snazi samih ljudskih potencijala involviranih u industrijske

procese kao i na ekonomske specifičnosti grane prepoznatim kroz istraživanje utjecaja negativnih

ekonomskih kretanja na poslovanje u preradi drva i proizvodnji namještaja. Kao krajnji cilj nameće

se ostvarivanje temelja za pružanje daljnje potpore granama na primjeren način i adekvatnim

modalitetima, a u konačnom cilju prevladavanja i minimizacije negativnih učinaka i stvaranja čvršćih

oslonaca za povećanje buduće konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, kako na razini

Republike Hrvatske tako i na regionalnoj razini.

Polazeći od takvih spoznaja, kao najvažnije odrednice ove Studije ističu se:

1.) analiza ekonomsko-financijskog stanja i performansi poslovanja prerade drva i

proizvodnje namještaja Republike Hrvatske,

2.) analiza intenziteta, dinamike i smjera utjecaja gospodarske krize na rezultate

poslovanja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske,

3.) analiza mišljenja uprava poduzeća iz prerade drva i proizvodnje namještaja Republike

Hrvatske o ključnim čimbenicima te intenzitetu i vremenskim odrednicama utjecaja

8


gospodarske krize na poslovanje poduzeća iz tih grana uz moguće modalitete izlaska iz

krize,

4.) pružanje zaključnih razmatranja usmjerenih prema evaluaciji sadašnjeg stanja prerade

drva i proizvodnje namještaja uz određivanje veličina utjecaja gospodarske krize na

ukupno poslovanje u cilju unapređenja poslovanja i jačanja konkurentskih snaga

prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske.

Analize ekonomsko-financijskih rezultata napravljene su uzimajući u obzir kvartalne veličine

prema vremenskim okvirima I – III, I – VI, I – IX i I – XII mjesec 2007. godine, I – III, I – VI, I – IX i I –

XII mjesec 2008., te I – III, I – VI i I – IX mjesec 2009. godinu. U istraživanje su uključena poduzeća

iz sustava poreza na dobit.

Studija uključuje 4 skupine (C 16.1, C 16.2, C 17.1 i C 31.0) iz ukupno triju odjeljaka (C 16,

C 17 i C31) unutar jednog područja (C), prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine

(NKD 2007.). Skupina 17.2 (Proizvodnja proizvoda od papira i kartona) nije uključena u istraživanje

te je obim uključenih skupina u analizu sistematiziran kako slijedi:

− C (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

− C 16 (Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja)

− C 16. 1 (Piljenje i blanjanje drva)


− C 16. 2 (Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala)

− C 16. 21 (Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva)

− C 16. 22 (Proizvodnja sastavljenog parketa)

− C 16. 23 (Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata)

− C 16. 24 (Proizvodnja ambalaže od drva)

− C 16. 29 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvoda od pluta, slame i pletarskih

materijala)

− C 17 (Proizvodnja papira i proizvoda od papira)

− C 17. 1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona)

− C 17.11 (Proizvodnja celuloze)

− C 17.12 (Proizvodnja papira i kartona)

− C 31 (Proizvodnja namještaja)

− C 31. 0 (Proizvodnja namještaja)

− C 31.01 (Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore)

− C 31.02 (Proizvodnja kuhinjskog namještaja)

− C 31.03 (Proizvodnja madraca)

− C 31.09 (Proizvodnja ostalog namještaja)

Budući da su statistički podaci za 2007. godinu u nacionalnom statističkom sustavu

Republike Hrvatske prikupljani temeljem Nacionalne klasifikacije djelatnosti iz 2002. godine (NKD

2002.), a 2008. i 2009. godine sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine (NKD

9


2007.), u Studiji je bilo potrebno unificirati podatke u cilju njihove kvalitetne upotrebe za potrebe

međusobne komparacije. Takva je unifikacija napravljena sukladno slijedećoj podjeli, a provedena

analiza u Studiji izrađena je do razine detaljnosti razreda (četveroznamenkasta brojna oznaka):

NKD 2007. NKD 2002.

C (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA) D (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

C 16 (Prerada drva i proizvoda od drva i

pluta, osim namještaja)

DD (Prerada drva i proizvodi od drva)

C 16. 10 (Piljenje i blanjanje drva) DD 20.1 (Proizvodnja piljene građe;

impregnacija drva)

C 16. 21 (Proizvodnja furnira i ostalih ploča od

drva)

DD 20.2 (Proizvodnja furnira; proizvodnja

šperploča, panel-ploča, ploča iverica i

drugih panela i ploča)

C 16. 22 (Proizvodnja sastavljenog parketa) DD 20.3 (Proizvodnja građevinske stolarije i

elemenata) C 16. 23 (Proizvodnja ostale građevne stolarije i

elemenata)

C 16. 24 (Proizvodnja ambalaže od drva) DD 20.4 (Proizvodnja ambalaže od drva)

C 16. 29 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva,

proizvoda od pluta, slame i pletarskih

materijala)

DD 20.5 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva;

proizvodnja predmeta od pluta, slame i

pletarskih materijala)

C 17. 1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona) DE 21.1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona)

C 31. 0 (Proizvodnja namještaja) DN 36.1 (Proizvodnja namještaja)

Ovako detaljno definirane djelatnosti u smislu objekta istraživanja u pojedinim su dijelovima

studije sumirane u dvije zasebne cjeline, preradu drva i proizvodnju namještaja.

U kategoriju prerade drva uključeni su:


− C 16. 21 (Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva)

− C 16. 22 (Proizvodnja sastavljenog parketa)

− C 16. 23 (Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata)

− C 16. 24 (Proizvodnja ambalaže od drva)

− C 16. 29 (Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvoda od pluta, slame i pletarskih

materijala)

− C 17. 1 (Proizvodnja celuloze, papira i kartona)

U kategoriju proizvodnje namještaja uključeno je:

− C 31 (Proizvodnja namještaja)

10


Sumiranje u dvije zasebne cjeline izvršeno je u cilju otvaranja mogućnosti za provedbu

detaljne komparativne analize u smislu specifičnosti koje obje cjeline imaju. Takva analiza

omogućava usporedbu kretanja promatranih veličina između grana s višim stupnjem finalizacije i

grana s nižim stupnjem finalizacije u cilju detekcije intenziteta i smjera utjecaja gospodarske krize na

svaku od definiranih cjelina zasebno.

Financijski podaci o poslovanju poduzeća iz analiziranih grana prerada drva i proizvodnja

namještaja dobiveni su iz tromjesečnih statističkih izvještaje poduzetnika (TSI-POD) i godišnjih

financijskih izvještaja poduzetnika (GFI-POD) prikupljanih od strane Financijske institucije FINA-e, te

iz baze podataka sa sumarnim godišnjim podacima od Hrvatske gospodarske komore.

Za potrebe izrade Studije provedeno je i terensko istraživanje stavova uprava poduzeća iz

prerade drva i proizvodnje namještaja putem Upitnika i usmenih intervjua. Stavovi su analizirani i

korelirani s ekonomsko-financijskim pokazateljima dobivenim analizom te su sastavni dio Studije.

U Studiji je korišten pokazatelj kvartalnog intenziteta kretanja pojava kod kojeg su podaci o

veličinama određene pojave uspoređivani na način da je rezultat pojave za vremenski period I – III

mjesec u određenoj godini uspoređivan s rezultatom ostvarenim u istom vremenskom periodu, ali u

prethodnoj poslovnoj godini. Nadalje, na istoj osnovi je rezultat I – IV i I – IX mjesec određene

godine kompariran s rezultatom I – IV, odnosno I – IX mjesec iz prethodne godine te je u konačnici i

rezultat za ukupno 12 mjeseci (I – XII mjesec) promatrane godine kompariran s istovrsnim

rezultatom postignutim u prethodnoj godini. Na taj način dobiveni su dinamički pokazatelji koji

ukazuju na promjenu kretanja promatrane pojave u određenom vremenskom periodu unutar

promatrane godine u odnosu na isti vremenski period u godini koja je prethodila.

Izradu Studije kao potporne institucije potpomogle su:

− Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

− Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka

11


3. EKONOMSKI POKAZATELJI UTJECAJA KRIZE NA PRERADU DRVA I PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Kretanje prihoda, rashoda i bruto dobiti

Analizirajući kretanje ukupnih prihoda ukupno na razini prerade drva i proizvodnje

namještaja uočava se ostvarenje prihoda u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u visini od približno

6,2 milijarde kuna, u istom razdoblju u 2008. godini približno 6,7 milijardi kuna, a u prvih 9 mjeseci

2009. godine ostvarenje ukupnog prihoda pada na približno 5,9 milijardi kuna.

Ukupno na razini godine u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2007. godini ostvareno je

približno 8,9 milijardi kuna prihoda, dok je u 2008. godini ukupno ostvarenje povećano na 9,1

milijardu kuna (Grafikon 1).

Grafikon 1: Ukupni prihodi prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

Izvor: Izrada autora prema podacima FINA-e i HGK

Promatrajući ukupne prihode samo na razini prerade drva ostvareno je u prvih 9 mjeseci

2007. poslovne godine približno 3,7 milijardi kuna, u istom razdoblju 2008. godine približno 4,0

milijarde kuna dok u prvih 3 kvartala 2009. godine ukupni prihodi padaju na razinu približno 3,4

milijarde kuna.

Ukupno na razini godine, u 2007. je ostvareno približno 5,4 milijarde kuna, a u 2008. godini

nešto više od 5,5 milijardu kuna (Grafikon 2).

12


Grafikon 2: Ukupni prihodi prerade drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom ukupnih prihoda u proizvodnji namještaja uočava se da je u razdoblju I – IX

mjesec 2007. godine realizacija ukupnih prihoda ostvarena u visini približno 2,5 milijardi kuna, u

prvih 9 mjeseci 2008. godine u visini približno 2,7 milijardi kuna dok je u istom razdoblju 2009.

godine pala na 2,4 milijarde kuna.

Ukupno na razini godine, u 2007. u proizvodnji namještaja ostvarena je razina ukupnih

prihoda u visini približno 3,5 milijardi kuna, a 2008. godine u visini približno 3,6 milijardi kuna

(Grafikon 3).

Grafikon 3: Ukupni prihodi proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


U daljnjoj analizi, ukupni su prihodi na razini obje grane – prerada drva i proizvodnja

namještaja – izraženi pomoću pokazatelja kvartalnog intenziteta (Grafikon 4).

Kod prerade drva intenzitet prihoda se u prva tri kvartala 2008. godine kvartalno kretao +9%,

do kraja 2008. godine spustio se na +1%, na kraju 2.tromjesečja 2009. godine dostigao je minimum

od -17%, a krajem 3. kvartala 2009. godine je porastao do -15%.

13


Kod proizvodnje namještaja intenzitet prihoda je u 1. kvartalu 2008. godine iznosio +13%, na

kraju 2008. godine pao je na +3%, u 1. kvartalu 2009. godine dostigao je minimum od -19%, a

krajem 3. kvartala je porastao do -9%.

Opisano ponašanje ukupnih prihoda u obje grane ukazuje da se pad poslovne aktivnosti, a

time i pad prihoda započet u prvoj polovici 2008. godine, zaustavio u drugoj polovici 2009. godine.

Grafikon 4: Kvartalni intenzitet ukupnih prihoda prerade drva i proizvodnje namještaja 2008. – 2009.


Analizirajući kretanje ukupnih rashoda ukupno na razini prerade drva i proizvodnje

namještaja u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine vidljivo je ostvarenje rashoda u visini približno 5,9

milijarde kuna, u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno je približno 6,5 milijardi kuna, da bi u prvih

9 mjeseci 2009. godine taj iznos pao na 5,7 milijardi kuna. Ukupno na razini godine, u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2007. ostvareno je oko

8,6 milijardi kuna rashoda dok je u 2008. godini ukupno ostvarenje rashoda približno 9,1 milijarde

kuna (Grafikon 5).

Grafikon 5: Ukupni rashodi prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


14


Kretanja ukupnih rashoda na razini prerade drva pokazuju da je u prvih 9 mjeseci 2007.

godine razina ostvarenog rashoda iznosila približno 3,5 milijarde kuna, u istom razdoblju 2008.

godine približno 3,9 milijarde kuna dok je u prvom tromjesečju 2009. godine razina rashoda pala na

približno 3,4 milijarde kuna.

U 2007. godini ukupno je u preradi drva ostvareno približno 5,2 milijarde kuna ukupnih

rashoda, a 2008. godine 5,6 milijarde kuna (Grafikon 6).

Grafikon 6: Ukupni rashodi prerade drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Promatrajući ukupne rashode samo u proizvodnji namještaja, uočava se da je u razdoblju I –

IX mjesec 2007. godine ostvarena veličina približno 2,4 milijardi kuna, u prvih 9 mjeseci 2008.

godine 2,6 milijardi kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine razina ukupnih rashoda proizvodnje

namještaja pala na 2,4 milijarde kuna.

Ukupno na razini godine u 2007. godini ostvareno je približno 3,4 milijardi kuna rashoda, a

2008. godine približno 3,6 milijardi kuna (Grafikon 7).

Grafikon 7: Ukupni rashodi proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


15


16

Analiza kretanja ukupnih rashoda na razini obje grane, izraženo kroz pokazatelj kvartalnog

intenziteta (Grafikon 8), ukazuje kako poduzetnici uglavnom nisu bili pripremljeni na poremećaje

tržišta.

Pad poslovne aktivnosti započet polovicom 2008. godine je uzrokovao pad prihoda veći od

pada rashoda, odnosno pad rashoda nije u dovoljnoj mjeri pratio pad prihoda posebno ne na kraju

2008. godine te u prva dva tromjesečja tekuće godine:

− kod prerade drva, pad rashoda u prvoj polovici 2009. godine u odnosu na prvu polovicu

2008.godine je iznosio -12% i bio je za -6%-tnih poena manji od pada prihoda (-18%) u

istom periodu, a krajem 3.kvartala dolazi do izjednačenja pada rashoda s padom prihoda

na -14%,

− kod proizvodnje namještaja, pad rashoda u prvoj polovici 2009.godine također je iznosio

-12% i bio je za 7%-tnih poena manji od pada prihoda (-19%) u istom periodu te za -4%-

tnih poena manji od pada prihoda (-16%) u 2. kvartalu 2009. godine. Na kraju 3. kvartala

2009. godine gotovo dolazi do njihova ujednačenja, naime pad rashoda (-7%) je za 2%-

tna poena manji od pada prihoda (-9%).

Grafikon 8: Kvartalni intenzitet ukupnih rashoda prerade drva i proizvodnje namještaja 2008. – 2009.


Promatrajući kretanje veličine ostvarene bruto dobiti ukupno na razini prerade drva i

proizvodnje namještaja uočava se ostvarenje bruto dobiti u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u

visini približno 330 milijuna kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 190

milijuna kuna. U prvih 9 mjeseci 2009. godini ostvarenje ukupne bruto dobiti palo je na približno 100

milijuna kuna.

Ukupno u 2007. godini ostvareno je približno 313 milijuna kuna bruto dobiti dok je u 2008.

godini ostvareno 58 milijuna kuna gubitka (Grafikon 9).


17

Grafikon 9: Bruto dobit/gubitak prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


nalizirajući kretanje bruto dobiti na razini prerade drva u prvih 9 mjeseci 2007. godine,

vidljiva

a 2008.

godine

Grafikon 10: Bruto dobit/gubitak prerade drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

A

je razina bruto dobiti približno 205 milijuna kuna, u istom razdoblju 2008. godine približno 92

milijuna kuna dok u prva 3 kvartala 2009. godine pada na razinu približno 72 milijuna kuna.

Ukupno na razini godine u 2007. godini ostvareno je približno 200 milijuna kuna,

je ostvaren gubitak približno 83 milijuna kuna (Grafikon 10).


rateći kretanja bruto dobiti u grani proizvodnje namještaja uočava se da je u razdoblju I –

IX mjes

ji namještaja ostvarena je razina bruto dobiti u visini

približno

P

ec 2007. godine ostvareno približno 126 milijuna kuna bruto dobiti, u prvih 9 mjeseci 2008.

godine ostvarena je bruto dobiti od približno 96 milijuna kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine

razina bruto dobiti pala na 34 milijuna kuna.

Ukupno u 2007. godini u proizvodn

114 milijuna kuna, a 2008. godine ista je pala na razinu približno 25 milijuna kuna (Grafikon

11).


18

Grafikon 11: Bruto dobit/gubitak proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


ezultat poslovanja kao dobitak ili gubitak samo je logična posljedica upravljanja prihodima i

rashodi

.2. Zaposlenost i troškovi rada

analizi veličina i dinamike kretanja broja zaposlenih ukupno na razini prerade drva i

proizvo

Grafikon 12: Broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-

R

ma u promatranom periodu. Kako su poduzetnici u obje grane bili zatečeni poremećajima na

tržištu 2008. godine, bilo je potrebno stanovito vrijeme kako bi se pod nadzor stavili troškovi, a time i

ukupni rashodi poslovanja. Iz prikazanih dijagrama taj je proces u obje grane trajao do polovice

tekuće 2009. godine pa je na kraju 3. kvartala već ostvaren i minimalni dobitak.

3

U

dnje namještaja uočava se kako je broj zaposlenih svoj maksimum zabilježio sredinom 2008.

godine (oko 28.830 radnika) i kako kontinuirano pada te na kraju 3. kvartala 2009. godine iznosi

25.130 radnika (Grafikon 12).

IX/2009.



19

Analiziranjem broja zaposlenih na razini prerade drva, u razdoblju I – IX mjesec 2007.

godine

Grafikon 13: Broj zaposlenih u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009.

vidljiva je razina od približno 14.800 zaposlenih dok je u prvih 9 mjeseci 2008. godine razina

porasla na 15.500, da bi u istom razdoblju 2009. ukupan broj zaposlenih u grani iznosio svega

14.000 djelatnika (Grafikon 13).


romatranje kretanja broja zaposlenih u proizvodnji namještaja pokazuje kako je u prvih 9

mjeseci

Grafikon 14: Broj zaposlenih u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009.

P

2007. godine radilo oko 11.500 zaposlenika, a u istom razdoblju 2008. godine približno

12.000 zaposlenih radnika, dok se broj zaposlenika u istom razdoblju 2009. godine smanjio na

približno 11.000 (Grafikon 14).


naliza kretanja broja zaposlenih na razini obje grane (Grafikon 15) ukazuje kako do pada

broja za

osio 16.250 radnika, a

krajem

približno 150 radnih mjesta mjesečno.

A

poslenih, kao posljedice krize, dolazi nakon 2. kvartala 2008. godine.

U preradi drva na kraju 2. kvartala 2008. godine broj zaposlenih je izn

3. kvartala 2009. godine pada na 14.050 radnika s naznakom kako se trend pada broja

radnih mjesta nije zaustavio. U 15 mjeseci izgubljeno je u preradi drva 2200 radnih mjesta, odnosno


20

U proizvodnji namještaja na kraju 2. kvartala 2008. godine broj zaposlenih iznosio je 12.590

radnika, a krajem 3. kvartala 2009. godine pada na 11.080 radnika s naznakom kako se trend pada moguće

proizvodnji namještaja u razdoblju I-VI/2008. – I-IX/2009

i zaustavio. U 15 mjeseci izgubljeno je u proizvodnji namještaja 1500 radnih mjesta,

odnosno približno 100 radnih mjesta mjesečno.

Grafikon 15: Broj zaposlenih u preradi drva i .


razini prerade drva i proizvodnje

namještaja u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine uočava se ukupna razina ostvarenih troškova

osoblja

rdi kuna troškova osoblja, a 2008. godine ukupna razina troškova osoblja

poveća

i namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

Analizirajući kretanje troškova osoblja ukupno na

u visini približno 1,1 milijardu kuna, u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 1,2

milijarde kuna dok je u prvih 9 mjeseci 2009. godini visina ukupnih troškova osoblja pala na približno

1,1 milijardu kuna.

Ukupno na razini godine, u preradi drva i proizvodnji namještaja 2007. godine je ostvareno

približno 1,5 milija

na je na približno 1,6 milijardi kuna (Grafikon 16).

Grafikon 16: Troškovi rada u preradi drva i proizvodnj



21

Promatrajući kategoriju troškova osoblja na razini prerade drva vidljiva je razina troškova

osoblja od oko 600 milijuna kuna ostvarena u prvih 9 mjeseci 2007. poslovne godine, a što se u

istom razdoblju 2008. godine popelo na oko 670 milijuna kuna, da bi u razdoblju I – IX mjesec 2009.

godine palo na razinu približno 620 milijuna kuna.

Ukupno na razini godine, u 2007. ostvareno je približno 850 milijuna kuna ukupnih troškova

osoblja dok je u 2008. godini veličina ukupnih troškova osoblja dosegnula gotovo 930 milijuna kuna

(Grafikon 17).

Grafikon 17: Troškovi rada u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom ukupnih troškova osoblja u proizvodnji namještaja uočava se kako je u razdoblju I

– IX mjesec 2007. godine ostvareno približno 480 milijuna kuna, u istom razdoblju 2008. godine

ostvareno je približno 520 milijuna kuna dok je u razdoblju I – IX mjesec 2009. godine razina

ukupnih troškova osoblja pala na 490 milijuna kuna.

Ukupno u 2007. godini u proizvodnji namještaja ostvarena je razina ukupnih troškova

osoblja u visini približno 660 milijuna kuna, a u cjelokupnoj 2008. godini razina ukupnih troškova

osoblja dosegla je gotovo 700 milijuna kuna (Grafikon 18).

Grafiko zdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunam

n 18: Troškovi rada u proizvodnji namještaja u raa)



22

Analiza kretanja kvartalnog intenziteta ukupnih troškova osoblja na razini obje grane

(Grafikon 19) potvrđuje da je nagli dolazak krize poduzetnike zatekao nespremne.

Troškovi rada u preradi drva su se tijekom 2008. godine samo usporili, ali još uvijek nisu

padali u odnosu na prethodnu, 2007. godinu. Pravi pad troškova rada uslijedio je 2009. godine pa je

u 1. kvartalu iznosio -8%, u 2. kvartalu je dostignut minimum od -11% dok u 3. kvartalu zabilježen je

mogući oporavak od -8%.

U proizvodnji namještaja, troškovi osoblja su rasli do kraja 3. kvartala 2008. godine. Rast je

usporen tek na kraju 2008. godine, a prvi pad je zabilježen 2009. godine u 1. kvartalu -10% kada je

ostvaren i minimum, da bi se u 2. kvartalu moguće počeli oporavljati na -8% te u 3. kvartalu na -5%.

Grafiko

n 19: Kvartalni intenzitet troškova rada u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


Analiza jediničnih troškova osoblja po radniku u obje grane (Grafikon 20) potvrđuje da

upravljanje ovim troškovima u smislu vremena nije pratilo sam početak krize već je uslijedilo sa

svojevrsnim zakašnjenjem od 6 mjeseci (krajem 2008. godine). Nagli pad istih, koji je zatim uslijedio,

u 1. kvartalu 2009. godine zaustavljen je u 2. i 3. kvartalu što nam ukazuje da troškovi krize nisu

"prebačeni" na radnike.


23

Grafikon 20: Mjesečni troškovi rada po radniku u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u kunama)


3.3. Proizvodnost rada izražena kroz ukupni prihod po zaposlenom

Promatrajući kretanje ukupnih prihoda po zaposlenom na razini prerade drva i proizvodnje

namještaja u razdoblju I – IX mjeseca 2007. vidljivo je ostvarenje prihoda po zaposlenom u visini od

približno 230.000 kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 240.000 kuna, a u

prvih 9 mjeseci 2009. godini ostvarenje ukupnog prihoda po zaposlenom palo je ponovno na približno 230.000 kuna.

7. godini ostvareno je približno 320.000

kuna prihoda po zaposlenom, a 2008. godine ukupno ostvarenje prihoda po zaposlenom povećano

je na približno 330.000 kuna (Grafikon 21).

Grafikon 21: Prihod po zaposlenom u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007

Ukupno u preradi drva i proizvodnji namještaja u 200

. – I-IX/2009. (u kunama)



24

Analiziranjem kretanja kategorije ukupnih prihoda po zaposlenom na razini prerade drva

uočava se ostvarena razina prihoda po zaposlenom približno 250.000 kuna u prvih 9 mjeseci 2007.

poslovne godine, što je u istom razdoblju 2008. godine doseglo razinu približno 260.000 kuna, da bi

u prvih 3 kvartala 2009. godine palo na razinu približno 245.000 kuna.

U 2007. godini je u preradi drva ukupno ostvareno približno 340.000 kuna ukupnih prihoda

po zaposlenom, a 2008. godine je veličina dosegla nešto više od 350.000 kuna (Grafikon 22).

Grafikon 22: Prihod po zaposlenom u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom kretanja ukupnih prihoda po zaposlenom u proizvodnji namještaja uočava se da je

u razdoblju I – IX mjeseca 2007. godine realizacija ukupnih prihoda po zaposlenom ostvarila veličinu

od približno 200.000 kuna te je u prvih 9 mjeseci 2008. i 2009. godine razina ostala gotovo

nepromijenjena.

Ukupno u 2007. godini je ostvarena razina ukupnih prihoda po zaposlenom u visini približno

295.000 kuna, a 2008. godine ostvaren je neznatan porast te je zabilježen prihod po zaposlenom

približno 330.000 kuna (Grafikon 23).

Grafiko taja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

n 23: Prihod po zaposlenom u proizvodnji namješ



25

U daljnjoj analizi, prihodi po zaposlenom su izraženi pokazateljima kvartalnog intenziteta i

kao takvi prikazani na razini obje grane (Grafikon 24).

Kao posljedica smanjenja poslovne aktivnosti i smanjenja broja zaposlenika dolazi do pada

prihoda po zaposlenom. Intenzitet kvartalnog pada svoj minimum je zabilježio, u obje grane, u 1.

kvartalu 2009. godine kada je iznosio u preradi drva -10% te -12% u proizvodnji namještaja. Slijedi

rast pokazatelja u preradi drva od -7% u 2. kvartalu do -5% u 3.kvartalu dok u proizvodnji namještaja

rast iznosi od -4% u 2. kvartalu do -1% u 3. kvartalu.

Grafikon 24: Kvartalni intenzitet prihoda po zaposlenom u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


3.4. Produktivnost rada mjerena kroz bruto dobit po zaposlenom

Analizirajući kretanje bruto dobiti po zaposlenome na razini prerade drva i proizvodnje

namještaja uočava se ostvarenje bruto dobiti po zaposlenom u razdoblju I – IX 2007. u visini

približno 25.000 kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvaren pad na razinu približno

14.000 kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine razina bruto dobiti po zaposlenom pala je približno

8.000 kuna.

07. godini bilježi se ostvarenje približno

22.000 una bruto dobiti po zaposlenom, a 2008. godine ostvaren je gubitak po zaposlenom u

iznosu p ibližno 3.000 kuna (Grafikon 25).

Ukupno u preradi drva i proizvodnji namještaja u 20

k

r


26

Grafikon 25: Bruto dobit/gubitak po zaposlenom u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Promatrajući kretanje kategorije bruto dobiti po zaposlenom na razini prerade drva vidljiva je

razina bruto dobiti po zaposlenom približno 14.000 kuna ostvarena u prvih 9 mjeseci 2007. poslovne

godine, što je u istom razdoblju 2008. godine palo na razinu približno 6.000 kuna, kako bi u prvih 3

kvartala 2009. godine doseglo razinu približno 5.000 kuna.

U 2007. godini ukupno u preradi drva ostvareno je približno 13.000 kuna bruto dobiti po

zaposlenom, a 2008. godine ostvaren je gubitak po zaposlenom približno 5.000 kuna (Grafikon 26).

Grafikon 26: Bruto dobit/gubitak po zaposlenom u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom rasporeda kretanja bruto dobiti po zaposlenom u proizvodnji namještaja uočava se

da je u razdoblju I – IX 2007. godine realizacija bruto dobiti po zaposlenom ostvarila veličinu

približno 11.000 kuna, a prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena je bruto dobit po zaposlenom od

skoro 8.000 kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine razina bruto dobiti po zaposlenom još više

pala te ostvarila razinu od 3.000 kuna.

Ukupno u 2007. godini u proizvodnji namještaja ostvarena je razina bruto dobito po

zaposlenom u visini skoro 10.000 kuna, a 2008. godine oko 2.000 kuna (Grafikon 27).


27

Grafikon 27: Bruto dobit/gubitak po zaposlenom u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


U daljnjoj razradi, provedena je komparacija kretanja ostvarene bruto dobiti po zaposlenom

u preradi drva u usporedbi s proizvodnjom namještaja (Grafikon 28).

Vidljivo je da je gubitak po zaposlenom ostvaren na kraju 2008. godine te početkom 2009.

godine zaustavljen u obje grane s tendencijom mogućeg povrata na stanje koje je prethodilo krizi.

Grafikon 28: Bruto dobit/gubitak po zaposlenom u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u kunama)


U daljnjoj razradi, provedena je komparacija kretanja novostvorene vrijednosti po

zaposlenom u obje grane (Grafikon 29). Pad poslovne aktivnosti, započet polovicom 2008. godine,

nije prouzročio poseban pad novostvorene vrijednosti po zaposlenom.

U preradi drva je novostvorena vrijednost, na kraju 3. kvartala 2009. godine (49.001

kn/zaposlenom), gotovo istovjetna novostvorenoj vrijednosti na kraju 3. kvartala 2008.godine

(49.026 kn/zaposlenom).


28

U proizvodnji namještaja pad je izraženiji. Novostvorena vrijednost na kraju 3. kvartala 2009.

godine (47.404 kn/zaposlenom) manja je za -6% od novostvorene vrijednosti na kraju 3. kvartala 2008. godine (50.650 kn/zaposlenom).

Grafikon 29: Dodana vrijednost po zaposlenom u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u kunama)


3.5. Analiza kretanja troškovnih kategorija amortizacije i sirovina i materijala

u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u visini približno 265

milijuna kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 309 milijuna kuna, a prvih 9

radi drva i proizvodnji namještaja u 2007. godini visina amortizacije bila je

približno 433 milijuna kuna, a 2008. godine približno 467 milijuna kuna (Grafikon 30).

Grafikon 30: Amortizacija u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

Analizirajući kretanje veličine amortizacije na razini prerade drva i proizvodnje namještaja

uočava se ostvarena razina amortizacije

mjeseci 2009. godine visina amortizacije se popela na 326 milijuna kuna.

Ukupno u pre



29

Analizom kretanja ukupne amortizacije na razini prerade drva uočava se kako je u razdoblju

I – IX u istom

razdoblj

Grafiko

mjesec 2007. godine ostvarena razina amortizacije približno 162 milijuna kuna,

u 2008. godine približno 193 milijuna kuna kako bi u prva 3 kvartala 2009. godine doseglo

približno 197 milijuna kuna. U 2007. godini ukupno je u preradi drva visina amortizacije iznosila

približno 274 milijuna kuna, a 2008. godine se popeo na 293 milijuna kuna (Grafikon 31).

n 31: Amortizacija u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom kretanja amortizacije u proizvodnji namještaja uočava se da je u razdoblju I – IX

mjesec 2007. godine dosegnuta veličina približno 103 milijuna kuna, u istom razdoblju 200

približno 9. godine razina ukupne amortizacije

iznosila

u kunam

8. godine

116 milijuna kuna dok je u razdoblju I – IX mjesec 200

približno 129 milijuna kuna.

Ukupno na razini godine, u 2007. je u proizvodnji namještaja ostvarena razina približno 159

milijuna kuna amortizacije, a 2008. godine približno 175 milijuna kuna (Grafikon 32).

Grafikon 32: Amortizacija u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (a)



30

U daljnjoj razradi, provedena je komparacija kretanja amortizacije u preradi drva u usporedbi

s proizvodnjom namještaja izraženo kroz pokazatelj kvartalnog intenziteta (Grafikon 33).

U trenucima započinjanja krize u obje se grane odvijao započeti investicijski ciklus. Uslijed

toga, 2007. i 2008. godina rezultiraju značajnom amortizacijom koja raste i 2009. godine, ali uz

nešto n

u odnosu na

odgova juće razdoblje 2008. godine.

acije te

iskorišten za smanjenje dobiti ili smanjenje gubitaka, pokazati će završni rezultati.

Grafikon 33: Kvartalni intenzitet amortizacije u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.

iže kvartalne intenzitete. Na kraju 3. kvartala 2009. godine, kod prerade drva, kvartalni

intenzitet amortizacije iznosi +2% dok u proizvodnji namještaja iznosi +11%,

ra

Hoće li se do kraja godine zadržati ovaj smanjeni, ali još uvijek pozitivan rast amortiz

hoće li biti


Analizirajući kretanje ukupnih troškova sirovina i materijala na razini prerade drva i

proizvo

godini

ostvare ribližno 2,862 milijardi kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine ostvarenje ukupnih troškova

Ukupno u preradi drva i proizvodnje namještaja 2007. godine dosegnuta je razina približno

4,627 milijardi kuna prihoda, a 2008. godine razina troškova sirovina i materijala povećana je na

približno 5,150 milijardi kuna (Grafikon 34).

dnje namještaja uočava se veličina ukupnih troškova sirovine i materijala u razdoblju I – IX

mjesec 2007. godine u visini približno 2,504 milijardi kuna dok je u istom razdoblju u 2008.

no p

sirovina i materijala palo je na svega 2,226 milijardi kuna.


31

Grafikon 34: Troškovi sirovine i materijala u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


terijala sumarno na razini prerade drva

vidljiva je ostvarena razina približno 1,560 milijardi kuna u prvih 9 mjeseci 2007. godine, a 2008.

godine

Promatrajući kretanje ukupnih troškova sirovina i ma

u istome razdoblju troškovi sirovina i materijala dosegli su približno 1,850 milijardi kuna kako

bi u prvih 3 kvartala 2009. godine palo na razinu približno 1,403 milijardi kuna.

U 2007. godini ukupno je u preradi drva visina troškova sirovina i materijala iznosila približno

2,905 milijardi kuna dok je u 2008. godini ova veličina iznosila ukupno približno 3,260 milijardi kuna

(Grafikon 35).

Grafikon 35: Troškovi sirovine i materijala u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom kretanja ukupnih troškova sirovina i materijala u proizvodnji namještaja uočava se

da je u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine realizacija ukupnih troškova sirovina i materijala

ostvarila veličinu približno 944 milijuna kuna, a prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena je realizacija

približno 1,012 milijardi kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine razina ukupnih troškova sirovina

i materijala kod proizvodnje namještaja pala na svega 822 milijuna kuna.


32

Ukupno 2007. godine u proizvodnji namještaja ostvarena je razina ukupnih troškova

sirovina

oblju I-III/2007. – I-IX/2009

i materijala u visini približno 1,722 milijarde kuna, a 2008. godine približno 1,890 milijardi

kuna (Grafikon 36).

Grafikon 36: Troškovi sirovine i materijala u proizvodnji namještaja u razd. (u kunama)


U daljnjoj razradi, analizirano je kretanje ukupnih troškova sirovina i materijala na razini obje

grane, izraženo kroz dinamički pokazatelj kvartalnog intenziteta (Grafikon 37).

Nagli dolazak krize poseban problem je donio poduzetnicima u upravljanju troškovima

sirovina rize, nije samo usporen već je nasuprot

tome, u obje grane, rastao do kraja 2008. godine te je počeo padati.

talu opet dostignuo -19% i

time se

ma i materijalom. Intenzitet tih troškova, početkom k

U preradi drva, intenzitet kvartalnog troška sirovina i materijala na kraju 1. kvartala pada na -

17%, a tijekom 2. i 3. kvartala se zadržao na -24%. Je li time dostignut minimum vidjeti će se u

narednom periodu.

U proizvodnji namještaja, intenzitet troškova sirovina i materijala na kraju 1. kvartala pada na

-19%, u 2. kvartalu na -21% čime je ostvaren minimum dok je u 3. kvar

moguće počeo oporavljati.


33

Grafikon 37: Kvartalni intenzitet troškova sirovine i materijala u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


U cilju dobivanja komparativne slike promjene ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, troškova

sirovina i materijala te troškova rada, u preradi drva, kretanje ovih četiriju kategorije izraženo je kroz

prikaz

Grafikon 38: Kvartalni intenzitet ukupnih prihoda, ukupnih rashoda, troškova rada i troškova sirovine i materijala u preradi drva 2008. – 2009.

njihovih kvartalnih intenziteta (Grafikon 38). Iz grafikona se uočava kako upravljanje

analiziranim troškovima za čitavo vrijeme trajanja krize nije dovoljno izraženo te ne prati pad

prihoda.



34

Ista analiza je napravljena u proizvodnji namještaja (Grafikon 39). Upravljanje analiziranim

troškovima prati pad prihoda samo na početku krize, odnosno do 3. kvartala 2008. godine, a nakon

toga i u ovoj grani upravljanje analiziranim troškovima postaje nedovoljno.

Grafikon 39: Kvartalni intenzitet ukupnih prihoda, ukupnih rashoda, troškova rada i troškova sirovine i materijala u proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


U analizi investicijskih aktivnosti promatrano na razini ukupne prerade drva i proizvodnje

namještaja uočava se ostvarenje investicijske aktivnosti u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u

visini približno 460 milijuna kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 500

milijuna kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine ostvarenje investicijskih aktivnosti palo je na približno

320 milijuna kuna.

Ukupno u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2007. godini ostvareno je investicija u

vrijednosti približno 570 milijuna kuna, a 2008. godine ukupno ostvarenje investicija povećano je na

vrijednost približno 660 milijuna kuna (Grafikon 40).

3.6. Investicijska aktivnost


35

Grafikon 40: Investicije u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Promatrajući kretanje investicijskih aktivnosti na razini prerade drva vidljiva je razina

investicija u vrijednosti približno 265 milijuna kuna, ostvarena u prvih 9 mjeseci 2007. poslovne

godine, što je u istom razdoblju 2008. godine doseglo približno 340 milijuna kuna, da bi u prvih 3

kvartala 2009. godine palo na razinu približno 215 milijuna kuna.

U 2007. godini ukupno je u preradi drva ostvareno približno 350 milijuna kuna investicija, a

2008. godine je ova veličina dosegnula nešto više od 430 milijuna kuna (Grafikon 41).

Grafikon 41: Investicije u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


naliziranjem kretanja investicijskih aktivnosti u grani proizvodnje namještaja uočava se da

je u ra blju I – IX mjeseca 2007. godine realizacija investicijskih aktivnosti ostvarila veličinu

približno 0 milijuna kuna, a prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena je niža realizacija investicija od

skoro 173 milijuna kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine razina investicija u proizvodnji

namještaja pala na 105 milijuna kuna.

kupno u 2007. i 2008. godini u proizvodnji namještaja ostvarena je gotovo ista razina

investic aktivnosti u visini približno 220 milijuna kuna (Grafikon 42).

A

zdo

19

U

ijskih


36

Grafikon 42: Investicije u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


naliza kretanja ostvarenih investicija na razini obje grane, izraženo kroz pokazatelj

kvartaln

mjesečja.

2008. – 2009.

A

og intenziteta (Grafikon 43) ukazuje da se u preradi drva investicijska aktivnost, iako

smanjena, odvijala sve do kraja 2008. godine te da je postala negativna tek početkom 2009. godine

s tendencijom mogućeg rasta dok je u proizvodnji namještaja negativna već od polovice 2008.

godine, također s tendencijom mogućeg rasta u posljednja dva tro

Grafikon 43: Kvartalni intenzitet investicija u preradi drva i proizvodnji namještaja



37

3.7. Vanjskotrgovinska aktivnost

Analizirajući vanjskotrgovinsku aktivnost kroz kretanje izvoznih prihoda na razini ukupne

prerade drva i proizvodnje namještaja uočava se njihovo ostvarenje u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u visini približno 2,528 milijardi kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno

približno 2,658 milijardi kuna, u prvih 9 mjeseci 2009. godine ostvarenje ukupnog prihoda od izvoza

palo je približno 2,220 milijardi kuna.

Ukupno u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2007. godini ostvareno je približno 3,438

milijardi kuna izvoznih prihoda, a 2008. godine ukupno ostvarenje izvoznih prihoda povećano je na

svega 3,442 milijardi kuna (Grafikon 44)

Grafiko namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

n 44: Prihodi od izvoza prerade drva i proizvodnje


U analizi kretanja ukupnih prihoda od izvoza na razini prerade drva, vidljiva je razina prihoda

približno 1,602 milijardi kuna, ostvarena u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine, što je u istom

razdoblju 2008. godine doseglo približno 1,689 milijardi kuna, da bi ukupno u prva 3 kvartala 2009.

godine palo na razinu približno 1,447 milijardi kuna.

U 2007. godini, ukupno je u preradi drva ostvareno približno 2,214 milijardi kuna ukupnih

izvoznih prihoda, a 2008. godine je veličina dosegla približno 2,231 milijardi kuna (Grafikon 45).

Grafikon 45: Prihodi od izvoza prerade drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)



38

Promatrajući kretanje ukupnih izvozn prihoih da u proizvodnji namještaja uočava se da je u

razdoblj I – IX mjesec 2007. godine realizacija ukupnih izvoznih prihoda bila na razini približno 926

milijuna

kuna, a 2008. godine ostvaren je pad izvoznih prihoda na

razinu p

dnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u

u

kuna, u prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena je realizacija ukupnih prihoda od izvoza na

razini od 970 milijuna kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine razina ukupnih izvoznih prihoda u

proizvodnji namještaja pala na 773 milijuna kuna.

Ukupno u 2007. godini u proizvodnji namještaja ostvarena je razina ukupnih izvoznih

prihoda u visini približno 1,224 milijardi

ribližno 1,212 milijardi kuna (Grafikon 46).

Grafikon 46: Prihodi od izvoza proizvokunama)


od izvoza, izraženo kroz pokazatelj

kvartaln

oda

na domaćem tržištu,

vodi

na zaključak da se pad od izvoza dijelom uspio nadomjestiti povećanjem prihoda na

domaćem tržištu.

aljnjoj analizi prikazano je kretanje prihodaU d

og intenziteta (Grafikon 47). Sami prihodi od izvoza, u strukturi ukupnih prihoda prije krize,

kretali su se u preradi drva 35-40% dok su u proizvodnji namještaja iznosili 34-36%. U krizi, njihov

se kvartalni intenzitet ponaša kao i intenzitet ukupnih prihoda – kontinuirano pada, a na kraju 3.

kvartala iznosi:

− u preradi drva -14%,dok pad ukupnog prihoda pri tome iznosi -15%, što navodi na

zaključak da se pad od izvoza nije uspjelo nadomjestiti eventualnim povećanjem prih

− u proizvodnji namještaja -20% dok pad ukupnog prihoda pri tome iznosi -9%, što na


39

Grafikon 47: Kvartalni intenzitet prihoda od izvoza prerade drva i proizvodnje namještaja 2008. – 2009.


Analizirajući vanjskotrgovinsku aktivnost kroz kretanje uvoznih rashoda na razini ukupne

prerade drva i proizvodnje namještaja, uočava se njihovo ostvarenje u razdoblju I – IX mjesec 2007.

godine u visini približno 1,103 milijardi kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini o tvareno

približno ostvarenje ukupnog rashoda od uvoza

palo je na približno 875 milijuna kuna.

shodi od uvoza prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. –

s

1,121 milijardi kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine

Ukupno u preradi drva i proizvodnji namještaja 2007. godine je ostvareno približno 1,605

milijardi kuna uvoznih rashoda, a 2008. godine ukupno ostvarenje uvoznih rashoda smanjeno je na

razinu približno 1,495 milijardi kuna (Grafikon 48).

Grafikon 48: RaI-IX/2009. (u kunama)



40

U analizi ukupnih rashoda od uvoza na razini prerade drva u razdoblju I – IX mjesec 2

godine vidljiva

007.

je razina uvoznih rashoda približno 621 milijun kuna, u istom razdoblju 2008. godine

približno 636 milijuna kuna, da bi ukupno u prva 3 kvartala 2009. godine palo na razinu približno 492

milijuna kuna.

Ukupno na razini godine, u 2007. godini ostvareno je približno 830 milijuna kuna dok je u

2008. godini veličina dosegla razinu od 848 milijuna kuna (Grafikon 49).

Grafikon 49: Rashodi od uvoza prerade drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Promatrajući kretanje ukupnih uvoznih rashoda u proizvodnji namještaja uočava se da je u

razdoblju I – IX mjesec 2007. godine realizacija ukupnih rashoda od uvoza bila na razini približno

482 milijuna kuna, a prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena je realizacija na razini od 486 milijuna

kuna do

eštaja ostvarena je razina ukupnih rashoda od

uvoza u visini približno 775 milijuna kuna, a 2008. godine ostvaren je pad rashoda od uvoza na

Grafikon 50: Rashodi od uvoza proizvodnje namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

k je u istom razdoblju 2009. godine razina ukupnih uvoznih rashoda pala na 384 milijuna

kuna.

Ukupno 2007. godine u proizvodnji namj

razinu približno 647 milijuna kuna (Grafikon 50).



41

U daljnjoj analizi prikazano je kretanja rashoda od uvoza na razini obje grane, izraženo kroz

pokazatelj kvartalnog intenziteta (Grafikon 51). Iz predočenih pokazatelja vidljivo je da su s

početkom krize polovicom 2008. godine započeli padati i rashodi od uvoza. Pad u obje grane je

posebno intenziviran u 4. kvartalu 2008. te u 1. kvartalu 2009. godine, da bi u 2. i 3. kvartalu 2009.

godine

2008. – 2009.

bio usporen i na kraju 3. kvartala dosegao vrijednosti od -23% u preradi drva i -21% u

proizvodnji namještaja.

Grafikon 51: Kvartalni intenzitet rashoda od uvoza prerade drva i proizvodnje namještaja


dine je pala na +260%, a do kraja 3. kvartala 2009.

godine se vratila na +295 do +300%. Izraženo u EUR-ima, pokrivenost je prije krize iznosila 60

44

R.

U proizvodnji namještaja, pokrivenost uvoza izvozom prije krize se kretala na razini +200%,

a do kraja 2. kvartala 2009. godine pala je na +190%, a u 3. kvartalu 2009. godine se vratila na

+200%.

.

Usporedna analiza prihoda od izvoza i rashoda od uvoza daje pokrivenost uvoza izvozom

(Grafikon 52). Kao rezultat dviju krivulja u preradi drva može se iščitati da se prije krize pokrivenost

uvoza izvozom kretala +300%, do kraja 2008. go

milijuna EUR, na kraju 2008. godine 48 milijuna EUR, a na kraju 3. kvartala 2009. godine iznosi

milijuna EU


42

Grafikon 52: Pokrivenost uvoza izvozom u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


3.8. Analiza kretanja odabranih bilančnih pozicija imovine i obveza Ukupna imovina (aktiva) poduzetnika u obje grane rasla je do polovice 2008. godine kada

su dostignute vrijednosti približno 6,8 milijardi kuna u preradi drva te približno 5,3 milijarde kuna u

proizvodnji namještaja.

Kriza koja je uslijedila uzrokovala je u obje grane gubitak (smanjenje) imovine (Grafikon 53).

Na kraj -110 milijuna kuna što odgovara 1,6%

aktive prije krize dok je kod namještaja ostvaren pad od -61 milijuna kuna što odgovara 1,1% aktive

prije kri

u 3. kvartala 2009. godine taj pad u preradi iznosi

ze.

Grafikon 53: Smanjenje aktive u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u milijunima kuna)



43

Kretanje ukupnih obveza izraženo je kroz pokazatelj kvartalnog intenziteta (Grafikon 54).

Kako su poduzetnici u preradi drva svoje ukupne obveze (dugoročne i kratkoročne) većim dijelom

izvršavali do kraja 2008. godine tako su se kvartalne stope intenziteta kretale od -3% do -5% da bi

2009. godine u 3. kvartalu doživjele blagi rast na +2%.

U proizvodnji namještaja poduzetnici su svoje ukupne obveze izvršavali manjim dijelom.

Kvartalna stopa intenziteta na kraju 3. kvartala 2008. godine iznosi +2%. Na kraju 2008. iznosi +5%

do +6%, koliko iznosi i 2009. godine.

Grafikon 54: Kvartalni intenzitet ukupnih obveza u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


Kapital (vlasnička imovina) je također rastao do polovice 2008. godine kada su do

vrijednosti 2,428 m

stignute

ilijardi kuna u preradi drva te 2,170 milijarde kuna u proizvodnji namještaja.

Kriza koja je uslijedila uzrokovala je u obje grane smanjenje kapitala (Grafikon 55). Na kraju

3. kvartala 2009. godine u preradi drva pad iznosi -167 milijuna kuna pri čemu negativan trend

krivulje ne ukazuje na skori mogući oporavak. U proizvodnji namještaja pad iznosi -329 milijuna

kuna, pri čemu trend krivulje također ne ukazuje na mogući skori oporavak.


44

Grafikon 55: Gubitak vlasničkog kapitala u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u milijunima kuna)


Kretanje radnog kapitala izraženo je u apsolutnim iznosima (Grafikon 56).

U preradi drva kao posljedica bržeg rasta kratkoročnih obveza od kratkoročne imovine u 15

mjeseci krize radni kapital je pao s 930 milijuna kuna, koliko je iznosio na kraju 2. kvartala 2008. godine, na 515 milijuna kuna na kraju 3.kvartala, pri čemu negativan trend krivulje ne ukazuje na

skori mogući oporavak.

U proizvodnji namještaja nije došlo do pada radnog kapitala već se isti tijekom čitavog

promatr ilijuna što ulijeva sigurnost za moguće

brži opo k od krize.

Grafiko

anog perioda krize kreće u okvirima približno 800 m

rava

n 56: Radni kapital u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (u milijunima

kuna)



45

Kretanje visine zaliha izraženo je kroz pokazatelj kvartalnog intenziteta (Grafikon 57).

U prvim trenucima krize i tijekom 2008. godine, upravljanje intenzitetom zaliha se kretalo po

višim kvartalnim stopama do +16% u preradi drva i do +9% u proizvodnji namještaja. Postoji

mogućnost da je to bila posljedica poslova ugovorenih prije krize i gotove proizvodnje koja je

sukcesivno obrađivana i isporučena do kraja 2008. godine.

U 2009. zalihe se održavaju na razini 2008. godine, odnosno kreću se u preradi drva od

+1% do -3% što je značajno više u odnosu na pad aktivnosti (pad prihoda) koji se u prva tri kvartala

2009. godine kreće po stopama intenziteta od -18% do -15%.

U proizvodnji namještaja zalihe se u 2009. također održavaju na razini 2008. godine,

odnosno kreću se od -2% do +1% što je također značajno više u odnosu na pad aktivnosti koja se u

prva tri kvartala 2009. godine kreće po stopama intenziteta od -19% do -9%.

Grafikon 57: Kvartalni intenzitet zaliha u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


Ovakvo upravljanje zalihama imalo je za posljedicu rast dana vezivanja zaliha u obje grane

(Grafikon 58). Srednji broj dana zaliha koji se u 2007 i 2008. godini u preradi drva kretao 91 dan, na

kraju 3. kvartala 2009. godine se povećao na 106 dana dok se u isto vrijeme u proizvodnji

namještaja broj dana vezivanja zaliha povećao s 80 na 85 dana.


46

Grafiko broj dana)

n 58: Dani vezivanja zaliha u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (


3.9. Likvidnost, solventnost i ostali pokazatelji poslovanja

Analizirajući kretanje veličine novca (financijskog tijek) na razini ukupne prerade drva i

proizvodnje namještaja uočava se ostvarenje u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u visini

približno 328 milijuna kuna dok je u istom razdoblju u 2008. godini ostvareno približno 289 milijuna

kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine razina je pala na približno 204 milijuna kuna. Ostvarenje novca

na kraju 2007. godine iznosi približno 357 milijuna kuna, a krajem 2008. godine približno 264

milijuna kuna (Grafikon 59).

Grafikon 59: Bilančna stavka novca u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007

. – I-IX/2009. (u kunama)



47

Promatrajući kretanje kategorije novca na razini prerade drva, vidljiva je razina približno 199

milijuna

kuna, ostvarena u prvih 9 mjeseci 2007. godine dok je u istom razdoblju 2008. godine

dosegnuto približno 165 milijuna kuna, da bi u prvih 3 kvartala 2009. godine novac pao na razinu

približno 108 milijuna kuna.

Ostvarenje novca na kraju 2007. godine iznosi približno 224 milijuna kuna, a krajem 2008.

godine približno 149 milijuna kuna (Grafikon 60).

Grafikon 60: Bilančna stavka novca u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Analizom kretanja novca u proizvodnji namještaja, uočava se da je u razdoblju I – IX mjesec

2007. godine ostvarena visina približno 129 milijuna kuna, a prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvarena

je visina od približno 124 milijuna kuna dok je u istom razdoblju 2009. godine ostvarena razina

iznosila svega približno 96 milijuna kuna.

Ostvarenje novca na kraju 2007. godine iznosi približno 133 milijuna kuna, a krajem 2008.

godine približno 115 milijuna kuna (Grafikon 61).

009.

Grafikon 61: Bilančna stavka novca u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2(u kunama)



48

U daljnjoj razradi, kretanje novca je analizirano i izraženo kroz pokazatelj kvartalnog

intenziteta (Grafikon 62).

Naime, kao direktna posljedica upravljanja zalihama i potraživanja na strani imovine, uz pad

aktivnosti (pad prihoda) koji je poduzetnike zadesio u 2008. godini, došlo je već na samom početku

krize do

tenziteta novca je -5%, na kraju 4. kvartala -34%,

da bi u 2009. godini iznosio -36% na kraju 2. kvartala te -34% na kraju 3. kvartala, što ukazuje na

proizvodnji namještaja, pad intenziteta novca na kraju 2. kvartala 2008. godine također

iznosi -5%, na kraju 4. kvartala -13%, da bi se u 2009. godini spustio na -17% u 2. kvartalu te -23%

u 3. kvartalu što ukazuje na mogući daljnji pad likvidnosti.

Grafikon 62: Kvartalni intenzitet bilančne stavke novca u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.

kontinuiranog pada novca.

U preradi drva, na kraju 2. kvartala pad in

moguće zaustavljanje daljnjeg pada likvidnosti.

U


U daljnjoj provedbi analize, kretanje apsolutnih veličina iznosa potraživanja od kupaca na

razini ukupne prerade drva i proizvodnje namještaja uočava se ostvarenje potraživanja od kupaca u

razdoblju I – IX mjesec 2007. godine u visini približno 1,465 milijardi kuna dok je u istom razdoblju u

2008. godini ostvareno približno 1,742 milijardi kuna, a prvih 9 mjeseci 2009. godine visina ukupnih

potraživanja od kupaca dosegnula je visinu približno 2 milijarde kuna (Grafikon 63).


49

Grafikonama)

n 63: Potraživanja od kupaca u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u ku


je kategorije potraživanja od kupaca na razini prerade drva, vidljiva je

dosegnuta razina potraživanja od kupaca približno 920 milijuna kuna, ostvarena u prvih 9 mjeseci

2007. poslovne godine, što je u istom razdoblju 2008. godine doseglo približno 1,089 milijardi kuna.

U razdoblju I – IX mjesec 2009. godine ostvarena razina se popela na visinu približno 1,179 milijardi

kuna (Grafikon 64).

Grafikon 64: Potraživanja od kupaca u preradi drva u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)

Promatrajući kretan


Kroz provedbu analize visine ukupnih potraživanja od kupaca u proizvodnji namještaja

uočava se da je u razdoblju I – IX mjesec 2007. godine ostvarena visina približno 545 milijuna kuna,

u razdoblju I – IX mjesec 2008. godine ostvarena je visina približno 653 milijuna kuna dok je u istom

razdoblj 2009. godine razina potraživanja od kupaca u proizvodnji namještaja dosegla 751 milijun

kuna (Grafikon 65).

u


50

Grafikon 65: Potraživanja od kupaca u proizvodnji namještaja u razdoblju I-III/2007. – I-IX/2009. (u kunama)


Upravljanje potraživanjima od kupaca u obje grane odvija se u sličnim okolnostima kao i

upravljanje zalihama (Grafikon 66).

U preradi drva, do kraja 3. kvartala 2008. godine intenzitet potraživanja je rastao po

kvartalnoj stopi od +10 do +20% i kao takav vjerojatno se odnosio na porast isporučene proizvodnje,

a ugovorene prije krize. Na kraju 2008. godine, intenzitet potraživanja pada na +5% (kao posljedica

naplate) om se u 2009. godini održava na +4 do +8% što je značajno više u odnosu na pad

aktivnos se u ova tri kvartala 2009. godine kreće po stopama intenziteta od -18% do -15%.

ne po

stopi od +3 do +22%. Početkom 2009. godine intenzitet potraživanja pada na približno

+9% (posljedica naplate) i potom se u 2009. godini održava na oko +10 do +15% što je također značajno više u odnosu na pad aktivnosti (pad prihoda) koji se u ova tri kvartala 2009. godine kreće

po stopama intenziteta od -19% do -9%.

Grafikon 66: Kvartalni intenzitet potraživanja od kupaca u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.

i pot

ti koji

U proizvodnji namještaja, intenzitet potraživanja je rastao do kraja 2008. godi

kvartalnoj



51

Ovakvo upravljanje potraživanjima imalo je za posljedicu rast dana naplate potraživ

obje grane (Grafikon 6

anja u

7).

Dani vezivanja potraživanja u preradi drva, sa srednjeg broja dana koji je u 2007. i 2008.

godini iznosio 70 dana su porasli (+34%) na kraju 3.kvartala na 94 dana.

Dani vezivanja potraživanja u proizvodnji namještaja, sa srednjeg broja dana koji je u 2007. i

2008. godini iznosio 66 dana su porasli (+29%) na kraju 3. kvartala na 85 dana.

Grafikon 67: Dani naplate potraživanja u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009. (broj dana)


Paralelno s aktivnostima imovine poduzetnici u obje grane nastojali upravljati i svojim

pa intenziteta obveza prema dobavljačima do kraja 2008. godine se

održavala oko kvartalnih stopa od +8 do +15%, da bi se u 2009. godini stabilizirala na +10% do

+12%.

U proizvodnji namještaja, stopa intenziteta obveza prema dobavljačima do kraja 2008.

godine se održavala oko kvartalnih stopa od +5 do +20%, da bi u 2009. godini na kraju 3. kvartala

iznosila +11%.

obvezama prema dobavljačima (Grafikon 68).

U preradi drva, sto


52

Grafikon 68: Kvartalni intenzitet obveza prema dobavljačima u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


Ovakvo upravljanje obvezama imalo je za posljedicu rast dana plaćanja i u obje grane

(Grafikon 69). Naime, visoki intenziteti plaćanja obveza u obje grane nisu posljedica porasta poslovne

aktivnosti već posljedica nelikvidnosti odnosno ne plaćanja obveza.

Dani plaćanja, u preradi drva, sa srednjeg broja dana koji je 2007. i 2008. godine iznosio

oko 85 dan a.

broja dana koji je 2007. i 2008. godine

iznosio oko 80 dana su porasli (+16%) na kraju 3. kvartala na 93 dana.

bavljačima u preradi drva i proizvodnji namješ

a su porasli (+29%) na kraju 3. kvartala na 109 dan

Dani plaćanja, u proizvodnji namještaja, sa srednjeg

Grafikon 69: Dani plaćanja obveza prema do

taja 2008. – 2009. (broj dana)



53

Padom poslovne aktivnosti, pada i koeficijent ubrzane likvidnosti (Grafikon 70).

U preradi drva, koeficijent likvidnosti polovicom 2008. godine iznosio je 0,60, na kraju 2008.

godine 0,45, da bi na kraju 3. kvartala 2009. godine iznosio 0,46.

U proizvodnji namještaja, koeficijent ubrzane likvidnosti je polovicom 2008. godine iznosio

0,50, na kraju 2008. godine 0,43, da bi na kraju 3. kvartala 2009. godine iznosio 0,46.

Grafikon 70: Koeficijent ubrzane likvidnosti u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 2009.


Investicijski ciklus koji se odvijao u obje grane u 2007. godini, a posebno u 2008. godini

doveo je do toga da je faktor zaduženost na početku 2009. godine kod prerade drva dostigao svoj

dine isti se u preradi drva smanjuje na 12 godina dok u

proizvodnji namještaja na 16 godina, što ukazuje na to da je investicijski ciklus u obje grane moguće

dovršen te da su poduzetnici započeli s povratom svojih dugoročnih zaduženja.

maksimum 16 godina, a kod proizvodnje namještaju 20 godina (Grafikon 71).

Na kraju 3. kvartala 2009. go


54

Grafiko 9. (broj godina

n 71: Faktor zaduženosti u preradi drva i proizvodnji namještaja 2008. – 200)


3.10. Sumarno o ekonomskim pokazateljima utjecaja krize

Pad prihoda kao jedna od prvih posljedica smanjene realizacije uslijed p slovne

aktivnos nastavlja se kroz čitavo promatrano

razdoblj .

anje tržišta i na rast

poslovn

ad ipak bio manji (-

15%), č e se također ukazuje na svojevrsno oživljavanje tržišta i rast poslovnih aktivnosti. Izraženo

u kunam ad prihoda na kraju 3. kvartala 2009. u odnosu na veličinu s kraja 3. kvartala 2008.

godine iznosi u preradi drva 550 milijuna kuna, a kod proizvodnje namještaja 250 milijuna kuna.

ko se unutar ukupnih prihoda promatraju prihodi od izvoza, čija se struktura u ukupnim

prihodima prije krize kretala 35-40% u preradi drva i 34-36% u proizvodnji namještaja, njihov se

kvartaln nzitet tijekom 2008. godine ponašao kao intenzitet ukupnih prihoda. U 2009. godini se

negativni rast produbljuje i na kraju 3. kvartala iznosi -14% u preradi drva i -9% u proizvodnji

namještaja dok pad ukupnog prihoda iznosi -15% u obje grane. Isto navodi na zaključak da se u

preradi rva pad od izvoza nije uspio nadomjestiti eventualnim povećanjem prihoda na domaćem

tržištu dok se u proizvodnji namještaja dijelom ipak uspjelo. Izraženo u kunama, pad prihoda na

kraju 3.kvartala 2009. u odnosu na 3.kvartal 2008. godine je iznosi 240 milijuna kuna u preradi drva,

a 190 milijuna kuna u proizvodnji namještaja.

ada po

ti osjeća se već u prvoj polovici 2008. godine i

e

U ukupnom promatranom razdoblju, u preradi drva, u 2. kvartalu 2009. godine prihodi bilježe

najveći pad u veličini od -18% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, da bi na kraju 3.

kvartala 2009. godine pad bio ipak manji (-15%), što ukazuje na oživljav

e aktivnosti.

U proizvodnji namještaja, prihodi bilježe najveći pad (-19%) u 1. kvartalu 2009. godine u

odnosu na isto razdoblje prethodne godine, da bi na kraju 3. kvartala 2009. p

im

a, p

A

i inte

d


55

Padom poslovne aktivnosti, u drugoj polovici 2008. godine dolazi i do pada broja zaposlen

Na kraju

ih.

2.kvartala 2008. godine broj zaposlenih iznosio je 16.250 radnika u preradi drva te 12.590

radnika u proizvodnji namještaja. Na kraju 3.kvartala 2009. godine, broj radnika u preradi drva je

smanjen na 14.050 radnika s naznakom da se trend smanjenja broja radnih mjesta nije zaustavio

dok je u proizvodnji namještaja broj radnika smanjen na 11.080 radnika s naznakom da se trend

smanjenja zaustavio. U 15 mjeseci je ukupno izgubljeno, u preradi drva 2200 radnih mjesta; u

proizvodnji namještaja 1500 radnih mjesta.

Pad poslovne aktivnosti i prihoda tražio je od poduzetnika aktivno upravljanje troškovima.

Međutim, nagli dolazak krize uglavnom ih je zatekao nespremne. Troškovi rada su se tijekom 2008.

godine usporili, ali još uvijek nisu počeli padali u odnosu na 2007. godinu. Pravi pad troškova

uslijedio je u 2009. godini. Nakon 3.kvartala 2009. godine, pad troškova rada iznosi -8% u preradi

drva i -5% u proizvodnji namještaja, uz napomenu da je trend pada zaustavljen.

Nagli dolazak krize, poduzetnicima je poseban problem donio u upravljanje troškovima

sirovina i materijala. Stopa porasta troškova je rasla do kraja 2008. godine i potom počela padati.

Kod prerade drva se na kraju 3. kvartala 2009. godine taj pad zaustavio i zadržao na -24%, a kod

proizvo iže vrijednosti, vidjeti će se u narednom

razdoblj .

ao posljedica pada poslovne aktivnosti te posebno pada prihoda od izvoza, došlo je do

pada p za prije krize iznosila je 60

milijuna EUR, na kraju 2008. godine 48 milijuna EUR, a na kraju 3. kvartala 2009. godine 44 milijuna

eur. U

kovi rada s 19% i troškovi sirovine i repromaterijala s 57% predstavljali su kod prerade

drva, pr

ja rashoda (posebno troškova sirovina i materijala), na kraju 2008. godine je

ostvare

ma

nešto v

dnje namještaja na -19%. Jesu li time dostignuti najn

u

K

okrivenosti uvoza izvozom. Kod prerade drva, pokrivenost uvo

proizvodnji namještaja, pokrivenost uvoza prije krize iznosila je 23 milijuna EUR, na kraju

2008. godine 19 milijuna EUR, a na kraju 3. kvartala 2009. godine 18 milijuna EUR.

Troš

ije krize, 76% ukupnih rashoda poslovanja. U proizvodnji namještaja troškovi rada s 20% i

troškovi sirovine i repromaterijala s 52% predstavljali su, prije krize, 72% ukupnih rashoda

poslovanja. Uslijed smanjenja prihoda, koje je prouzročio pad poslovne aktivnosti u 2008. godini i

nedovoljnog smanjen

n negativan poslovni rezultat, u preradi drva 83 milijuna kuna, a proizvodnji namještaja 25

milijuna kuna. Upravljanje troškovima koje je uslijedilo u 2009. godini donijelo je odgovarajuće

pozitivne rezultate. Na kraju 3.kvartala 2009. godine u preradi drva iskazan je periodični dobitak 73

milijuna kuna dok u proizvodnji namještaja 34 milijuna kuna.

U prvim trenucima krize i tijekom 2008. godine, upravljanje zalihama kretalo se po stopa

išim s obzirom na pad prihoda. Nakon toga, u 2009. godini zalihe se održavaju na razini

zaliha ostvarenih 2008. godine, u preradi drva od -3% do +1%, u proizvodnji namještaja od -2% do

+1% su iznosi nešto viši u odnosu na pad aktivnosti (pad prihoda) koji se nastavio u 2009. godini što

se odrazilo na povećanje dana vezivanja zaliha. U posljednjih 15 mjeseci isti su kod prerade drva

porasli s 91 na 106 dana, a u proizvodnji namještaja s 80 na 85 dana.

Upravljanje potraživanjima od kupaca odvijalo se u sličnim okolnostima kao i upravljanje

zalihama i po stopama višim s obzirom na iskazan pad prihoda. Poduzetnici jednostavno ne mogu

izbjeći opću krizu neplaćanja koja vlada u Republici Hrvatskoj. Posljedica je izrazit porast dana


56

vezivan

rasla je do polovice 2008. godine, odnosno do početka

same k

la 2009. godine 110

milijuna

ostvareni intenziteti nisu posljedica porasta poslovne aktivnosti već posljedica

nelikvid

, smanjenje kapitala u posljednjih 15

mjeseci

tala.

ja potraživanja koji su u posljednjih 15 mjeseci porasli sa 70 na 94 dana kod prerade drva te

sa 66 na 85 dana u proizvodnji namještaja.

Kao direktna posljedica rasta potraživanja uz pad aktivnosti došlo je, već na samom početku

krize, do pada novca (novčanog tijeka). Pad novca se nastavio do kraja 2008. godine te u 2009.

godini. Ukupan pad u posljednjih 15 mjeseci u preradi drva iznosi 90 milijuna kuna dok u proizvodnji

namještaja 30 milijuna kuna.

Ukupna imovina (aktiva) poduzetnika

rize, kada je dosegnula maksimalne vrijednosti od 6,8 mil

Documents

Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju … · Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja Republike Hrvatske gospodarske krize na poslovanje