Rezerviranja Kao Nužnost i Način Upravljanja Rizicima i Troškovima

Uvod

Moja tema je rezerviranja kao nužnost i način upravljanja rizicima i troškovima. Tema je iz

knjigovodstva s bilanciranjem. Izabrala sam ovu temu iz razloga jer je opširna i obuhvaća

cijelokupno poslovanje svi poduzeća. Troškovi leže u srcu mnogih poslovnih odluka.

Poduzeća moraju paziti na troškove, jer svaki trošak smanjuje profite poduzeća.

Literaturu za rad sam lako pronašla. Knjige potječu iz školske i gradske knjižnice. Na

internetu ima podataka koji opisuju troškove i poslovne rizike. Poslužila sam se i stručnim

časopisom Računovodstvo i financije, kao i sa školskim udžbenikom Knjigovodstvo s

bilanciranjem.

Cilj ove radnje mi je predočiti troškove koji se pojavlju unutar poslovanja svakog poduzeća.

Tijekom pisanja ove radnje mnogo toga sam naučila o troškovima i poslovnim rizicima, što je

veoma zanimljivo i korisno.

Ovaj rad pisala sam na temelju poduzeća u kojemu sam obavljala stručnu praksu. Estee d.o.o.

je poduzeće koje se bavi knjigovodstvom. Estee posluje na području otoka Krka. Maleno je

poduzeće sa četiri stalna zaposlenika,tijekom ljeta primaju još nekoliko sezonskih

zaposlenika. Estee je knjigovodstveni servis koji vodi knjige firmama i obrtnicima. U svom

poslovanju imaju sve ukupno 6 firmi i 12 obrta. Estee osim što se bavi knjigovodstvom počeo

se bazirati na turizam. Bave se iznajmljivanjem apartmana putem interneta,posluju s drugim

inozemnim i tuzemnim turističkim agencijama. Pružaju mogućnost bukiranja izleta s brodom

i krstarenja. Da bi svojim gostima olakšali, napravili su vlastitu internetsku stranicu na kojoj

su predočene sve mogućnosti koje Estee pruža. Estee d.o.o. kao knjigovodstveni servis i

turistička agencija posluju uspješno.

1. Troškovi kao nužnost poslovanja

1.1. Pojam troškova

Trošak se definira kao utrošak različitih dobara (materijala,vremena,novca i znanja)

potrebnim za nastanak nekog proizvoda ili usluge što će se realizirati prodajom na tržištu. Na

razredu 4 knjiže se troškovi tekućeg razdoblja. Oni su raspoređeni i šifrirani po prirodnim

vrstama tj. prema njihovim pojavnim oblicima i prirodi svrhe za koju su nastali. Dio

računovodstva, koji se bavi evidentiranjem i analizom troškova, naziva se računovodstvo

troškova. Evidencija i nadzor nad troškovima ima tri glavne zadaće:

1. Utvrditi razliku troškova i prihoda, tj. gubitak ili dobitak u poslovanju

2. Izmjeriti učinkovitost poduzeća u odnosu na ostale konkurente (troškovna efektivnost)

3. Osigurati informacijsku podlogu za poslovno odlučivanje

1.2. Podjela troškova

„Činjenica je da se troškovi mogu promatrati i analizirati s više aspekta, što uvjetuje različite

podjele troškova za različite potrebe.“1

Prema načinu praćenja troškova i zaračunavanja u troškove proizvodnje učinka:

o Izravni troškovi -troškovi nastali u poslovnom procesu koji se mogu pratiti

izravno po pojedninom učinku.

o Neizravni (opći, zajednički) troškovi - troškovi nastali u poslovnom procesu

koje je nemoguće odvojeno pratiti po učincima jer su zajednički troškovi za

više učinaka, a čiji se raspored na učinke provodi primjenom različitih kriterija,

postupaka i metoda.

1 Ivana Mamić Sačer i Vesna Vašiček,Knjigovodstvo s bilanciranjem 2, Alka script, Zagreb 2005.,str. 158.

2

Prema utjecaju na donošenje odluke:

o Oportuitetni troškovi - troškovi propuštene mogućnosti

o Marginalni (diferencijalni,granični) troškovi - troškovi izazvani porastom

stupnja iskorištenja kapaciteta.

o Kontrolabilni i nekontrolabilni troškovi - podjela troškova prema mogućnosti i

potrebi kontrole troškova.

Prema načinu praćenja (obuhvaćanja) troškova:

o Primarni troškovi - troškovi nastali u poslovnom procesu,obuhvaćeni po

prirodnim vrstama, na mjestu nastanka troškova i u vrijeme nastanka troška.

o Sekundarni troškovi - troškovi nastali naknadnim razvrstavanjem primarnih

troškova po mjestima troškova i nositeljima troškova.

Prema pojavnom obliku – prirodi troškova – prirodne vrste troškova:

o „Materijalni troškovi, troškovi usluga, troškovi amortizacije, troškovi osoblja,

naknade troškova zaposlenicima, rezerviranja troškova i rizika, financijski

troškovi uključeni u troškove proizvoda, ostali troškovi poslovanja.“2

Prema poslovnim funkcijama – funkcionalne vrste troškova:

o Troškovi nabave,troškovi proizvodnje, roškovi prodaje, troškovi administracija

itd.

Za vrednovanje zaliha i mjerenje troškova:

o Troškovi proizvoda - troškovi nastali u stjecanju robe, proizvodnji proizvoda

namjenjenih prodaji ili pružanju usluga, a dijele se na dio koji ostaje zadržan u

vrijednosti zaliha i na dio koji se obračunava u rashodu tekućeg razdoblja.

o Troškovi razdoblja - troškovi koji se ne obračunavaju po proizvodima jer se, u

ukupno nastalom iznosu, nadoknađuju iz rashoda razdoblja u kojem su nastali.

2Ivana Mamić Sačer i Vesna Vašiček,Knjigovodstvo s bilanciranjem 2, Alka script, Zagreb 2005.,str. 159.

3

Prema vremenu nastanka:

o Povijesni (prošli) troškovi - nastali troškovi kao posljedica prethodnih odluka i

aktivnosti.

o Planski (budući) troškovi - utvrđuju se kao planske veličine na temelju

standarda, normativa i procjene.

Prema stupnju iskorištenja kapaciteta:

o „Fiksni (stalni) troškovi - sastoje se od stavki kao što su ugovorna plaćanja za

najam zgrada i opreme, plaćanja kamata na dugove, plaće režijskog osoblja itd.

Ti se troškovi moraju platiti čekom ako poduzeće ne radi i neće se promijeniti

ako se proizvodnja promjeni.“3

o Varijabilni (promjenjivi) troškovi - to su troškovi koji se mjenjaju s promjenom

proizvodnje, npr. varijabilni troškovi su utrošak materijala.

o Mješoviti troškovi - varijabilni troškovi s komponentom fiksnih troškova s

varijabilnom komponentom.

Sa stajališta obračuna rezultata:

o Dospjeli troškovi - dio troškova koji se iskazuje kao rashod obračunskog

razdoblja.

o Nedospjeli troškovi - zabilježeni su kao imovina, a postati će rashod u

narednim obračunskim razdobljima.

1.3. Knjigovodstvena evidencija troškova

„Konta troškova prilikom knjiženja uvijek duguju. Nastanak troškova može se sažeto svesti

na dvije osnove:“4

1. Troškovi koji nastaju kao posljedica trošenja imovine (dugotrajne i kratkotrajne) koja

je do trenutka trošenja iskazala kao imovina.

2. Troškovi koji nastaju kao posljedica povečanja obveza zbog korištenja (utroška)

raznih vrsta usluga.

Prilog broj 1

3 Paul A.Samuelson i William Nordhaus, Ekonomija 14,Varteks,Varaždin 1992.,str.120.4 Ivana Mamić Sačer i Vesna Vašiček, Knjigovodstvo s bilanciranjem 2,Alka script, Zagreb 2005.,str. 165.

4

Primjer knjiženja troškova poslovanja

ZADATAK 1.

Stanje je na računima tvrtke ESTEE d.o.o.,Šilo:

Rn. Žiroračun 130 000,00 kn

Rn. Materijal u skladištu 36 000,00 kn

Rn. Sitni inventar u skladištu 11 500,00 kn

Rn. Unaprijed plaćena zakupnina 33 600,00 kn

Rn. Postrojenje 540 000,00 kn

Rn. Ispravak vrijednosti postrojenja 183 600,00 kn

Rn. Proizvodi u skoladištu 85 000,00 kn

Rn. Upisani kapital (glavnica) ?

1. Primljena je faktura (R-1) broj 17 za utrošenu električnu energiju u iznosu 14 030,00 kn (PDV je uključen).

2. Portaživanje za regres za kukuruz iznosi 12 000,00 kn.3. Obračun regresa od otkupa kukuruza.4. Obračunati najamninu poslovnog prostora za 1. tromjesječje.5. Doznačen regres za kukuruz. Izvadak sa žiroračuna broj 25.6. Obračunati zakupninu za 2. tromjesječje.7. Prodano je kupcu C prema fakturi (R-1) broj 19 uređaj za rashlađivanje u iznosu 65

000,00 kn (PDV je uključen), uz jamstveni rok od godine dana.8. Izvršeno je rezerviranje za rizike i troškove 25 000,00 kn.9. Primljena je faktura (R-1) broj 25 Unikom za odvoz kućnog smeća u iznosu 2 196,00

(od tog je PDV 410,63 kn).10. Primljena je faktura (R-1) broj 35 za najam izložbenog prostora u Bizovačkim

toplicama u iznosu 15 000,00 + PDV.11. Prema planu obračunati investicijsko održavanje za 1. tromjesječje 12 400,00 kn.12. Utrošeno je materijala u proizvodnji za 15 400,00 kn. Izdatnica broj 21.13. Primljena je faktura (R-1) broj 27 za utrošeni plin u iznosu 19 032,00 kn (PDV je

uključen).14. Primljena je faktura (R-1) broj 34 za investicijsko održavanje u iznosu 12 750,00 kn +

PDV.15. Knjiži razliku između stvarnih i obračunatih troškova investicijskog održavanja.16. Na dani kredit obračunati kamate 5 500,00 kn, ali naplata kamata nije sigurna.

5

17. Primljena je faktura (R-1) broj 29 HRT Zagreb za promidžbene poruke u iznosu 17 800,00 kn + PDV.

18. Knjiži doznaku kamata na račun. Izvadak sa žiroračuna broj 42.19. Knjiži prihod od kamata i PDV u kamatama.20. Nastao je kvar na uređaju za rashlađivanje koji je uklonjen i promjenjena je faktura

(R-1) broj 13 u iznosu 18 300,00 kn (PDV je uključen).21. Knjiži ukidanje rezerviranja.22. Primljena je faktura (R-1) broj 14, Javnih skladišta, za korištenje skladišnog prostora u

iznosu 9 170,00 kn (PDV je uključen).23. Izdano je u uporabu sitnog inventara u iznosu 1 900,00 kn. Izdatnica broj 18.24. Knjiži jednokratni otpis sitnog inventara u uporabi.25. Knjiži podmirenje svih faktura. Izvadak sa žiroračuna broj 57.

6

NALOG ZA KNJIŽENJE br. 1

Broj knjiž

.Opis knjiženja Račun

broj

Iznos

Duguje Potražuje

rn. Žiroračun100

0 130 000,00

rn. Materijal u skladištu 310 36 000,00

rn. Sitni inventar u skladištu 350 11 500,00

rn. Unaprijed plaćena zakupnina190

1 33 600,00

rn. Postrojenje 210 540 000,00

rn. Proizvodi u skladištu 630 85 000,00

rn. Ispravak vrijednosti postrojenja 291 183 600,00

rn. Upisani kapital (glavnica) 910 652 500,00

stanje na računima

1. rn. Trošak električne energije401

0 11 406,50rn. Potraživanja za plaćeni pretporez 181 2623,50

rn. Dobavljač u zemlji 221 14 030,00

fak. 17 za električnu energiju

2. rn. Potraživanja za regrese160

4 12 000,00rn. Obračunani prihodi koji nisu mogli biti fakturirani 191 12 000,00

potraživanje za regres za kukuruz

3.rn. Obračunani prihodi koji nisu mogli biti fakturirani 191 12 000,00

rn. Prihodi od regresa 753 12 000,00

obračun prihoda od regresa

4. rn. Troškovi zakupnine 415 8 400,00


1 8 400,00

obračun zakupnine za 1. tromjesječje

5. rn. Žiroračun100

0 12 000,00

rn. Potraživanja za regrese160

4 12 000,00

doznaka regresa

6. rn. Troškovi zakupnine 415 8 400,00


1 8 400,00

obračun zakupnina za 2. tromjesječje

7. rn. Kupci u zemlji 121 65 000,00

rn. Obveza za obračunati PDV 281 12154,47

rn. Prihod od prodaje proizvoda i usluga 751 52845,53

7

prodaja po fakturi broj 19


Broj knjiž. Opis knjiženja Račun

broj

Iznos

Duguje Potražuje

8.rn. Dugoročna rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima 453 25 000,00rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 25 000,00

rezerviranja za rizike i troškove

9. rn. Komunalne usluge 418 1782,37

rn. Potraživanja za plaćeni pretporez 181 410,63


fak. 25 za odvoz smeća

10. rn. Troškovi sajma 416 15 000,00

rn. Potraživanja za plaćeni pretporez 181 3 450,00


fak. 35 za izložbeni prostor

11. rn. Usluge investicijskog održavanja 4131 12 400,00rn. Obračunati troškovi invensticijskog održavanja 2900 12 400,00

obračun invecsticijskog održavanja

12. rn. Utrošak sirovina i materijala 400 15 400,00

rn. Materijal u skladištu 310 15 400,00

utrošeno materijala

13. rn. Trošak plina 4011 15 473,17



fak. 27 za plin

14.rn. Obračunani troškovi investicijskog održavanja 2900 12 750,00



fak. 34 za invensticijsko održavanje

15. rn. Usluge investicijskog održavanja 4131 350,00rn. Obračunati troškovi invensticijskog održavanja 2900 350,00

razlika između stvarnih i obračunatih troškova

16. rn. Ostala potraživanja – kamate 1683 5 500,00

rn. Odgođeno priznavanje prihoda 296 5 500,00

naplata nesigurna

8



broj

Iznos

Duguje Potražuje

17. rn. Troškovi promidžbe i reklame 416 17 800,00



fak. 29 za reklamu

18. rn. Žiroračun 1000 5 500,00

rn. Ostala potraživanja - kamate 1683 5 500,00

doznaka kamata

19. rn. Odgođeno priznavanje prihoda 296 5 500,00

rn. Prihod od kamata 773 471,56

rn. Obveze za obračunati PDV 281 1 028,46

prihod od kamata

20.rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 14 878,05



fak. 13 za popravak

21.rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 10 000,00rn. Prihodi od ukidanja dugoročnog rezerviranja 758 10 000,00

ukidanje rezerviranja

22. rn. Naknada za korištenje javnih skladišta 4151 7 455,28



fak. 14 za korištenje skladišta

23. rn. Sitni inventar u uporabi 351 1 900,00

rn. Sitni inventar u skladištu 350 1 900,00

izdano u uporabu

24. rn. Trošak otpisa sitnog inventara 4050 1 900,00

rn. Ispravak vrijednosti SI u uporabi 3570 1 900,00

jednokratni otpis SI

25. rn. Dobavljač u zemlji 221 118 754,50

rn. Žiroračun 1000 118 754,50

9

podmirenje faktura

ukupno 1 274 856,00 1 274 856,00Tablica br. 1

Interpretacija knjiženja

1.Podmirenje fakture za elektičnu energiju knjiži se na aktivnom računu Trošak električne energije - 4010 i Potraživanje za plaćeni pretporez - 181 s protustavkom na pasivnom računu Dobavljač u zemlji - 221. Na račun 221 – Dobavljač u zemlji knjiži se iznos uvećan za pretporez.

2.Potraživanja za regres za kukuruz tereti se račun 1604 - Potraživanje za regres, te protustavka ide na račun 191 - Obračunani prihodi koji nisu mogli biti fakturirani.

3.Regres se obračunava tako da zatvaramo račun 191 - Obračunani prihodi koji se nisu mogli fakturirati , a protustavku stavljamo na pasivni račun 753 - Prihod od regresa.

4.Za obračun zakupnine 1. tromjesječja teretimo aktivni račun 415 - Troškovi zakupnine s protustavkom na pasivnom računu 1901 - Unaprijed plaćena zakupnina.

5.Doznaku regresa knjižimo tereteći Žiroracun - 1000 ,a protustavku stavljamo na pasivnu stranu računa Potraživanja za regres - 1604 čime smo i zatvorili taj račun.

6.Za obračun zakupnine 2. tromjesječja teretimo aktivan račun 415 - Troškovi zakupnine s protustavkom na pasivnom računu 1901 - Unaprijed plaćena zakupnina.

7.Prodaja po fakturi tereti račun Kupca - 121,iznos knjižen na Kupca – 121 je uvećan za PDV, a protustavke idu na potražnu stranu računa 281 - Obveza za obračunati PDV i 751 - Prihod od prodaje proizvoda i usluga.

8.Rezerviranje za rizike i troškove tereti račun 453 - Dugoročna rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima, a račun 963 - Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku potražuje.

9.Faktura za odvoz smeća knjiži se na aktivnim računima 418 - Komunalne usluge i 181 - Potraživanja za plaćeni pretporez,a račun 221 - Dobavljač u zamlji potražuje. Iznos knjižen na dobavljača u zemlji – 221 je iznos uvećan za pretporez.

10.Faktura za izložbeni prostor tereti aktivne račune Troškovi sajma - 416 i Potraživanja za plaćeni pretporez - 181, a Dobavljač u zemlji - 221 potražuje. Iznos knjižen na dobavljača u zemlji – 221 je iznos uvećan za pretporez.

11.Obračun investicijskog ulaganja knjiži se na aktivnoj strani računa 4131 – Usluge investicijskog održavanja s protustavkom na računu 2900 – Obračunati troškovi investicijskog održavanja.

12.Utrošeni materijal knjižimo tako što teretimo Utrošak sirovine i materijala – 400, a protustavka ide na račun Materijal u skladištu – 310.

10

13.Faktura za plin tereti račune 4011 – Trošak plina i 181 – potraživanja za plaćeni pretporez, s protustavkom uvećanom za pretporez ide na Dobavljača u zemlji – 221.

14.Faktura za investicijsko održavanje tereti aktivne račune 2900 – Obračunani troškovi investicijskog održavanja i 181 – Potraživanja za plaćeni pretporez, s protustavkom uvećanom za pretporez 221 – Dobavljač u zemlji.

15.Razlika između stvarnih i obračunatih troškova tereti račun 4131 – Usluge investicijskog održavanja, i s potražne strane računa 2900 – Obračunati troškovi investicijskog održavanja.

16.kada naplata kamata nije sigurna tada se tereti aktivni račun 1683 – Ostala potraživanja –kamate, i pasivnu stranu računa 296 – Odgođeno priznavanje prihoda.

17.Faktura za reklamu tereti se aktivne račune 416 – Troškovi promidžbe i reklame i 181 – Potraživanja za plaćeni pretporez, protustavka uvećana za pretporez ide na račun 221 – Dobavljač u zemlji.

18.Doznaka kamata tereti žiroračun – 1000 a protustavku stavljamo na račun 1683 – Ostala potraživanja – kamate.

19.Prihod od kamata tereti aktivni račun uvećan za PDV 296 – Odgođeno priznavanje prihoda, s protustavkama na računima 773 – Prihod od kamata i 281 – obveze za obračunati PDV-a.

20.Faktura za popravak tereti račune 963 – Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku i 181 – Potraživanja za plaćeni pretporez, s potražne strane računa stavljamo protustavku uvećanu za pretporez 221 – Dobavljač u zemlji.

21.Ukidanje rezerviranja tereti aktivni račun 963 – Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku, i na potražnu stranu računa 758 – Prihod od ukidanja dugoročnog rezerviranja.

22.Faktura za korištenje skladišta knjižimo na aktivnom računu 4151 – Naknada za korištenje javnih skladišta i 181 – Potraživanja za plaćeni pretporez, s protustavkom uvećanom za pretporez 221 – Dobavljač u zemlji.

23.Izdavanjem u uporabu sitnog iventara teretimo račun Sitni inventar u uporabi – 351, a protustavka ide na račun Sitni inventar u skladištu – 350.

24.Jednokratno otpisujemo sitni inventar tako što teretimo račun 4050 – Trošak otpisa sitnog inventara, a protustavka ide na pasivni račun 3570 – Ispravak vrijednosti sitnog inventara u uporabi.

25.Podmiruju se sve fakture kojima se tereti Dobavljač u zemlji – 221, a protustavku stavljamo na Žiroračun – 1000.

11

2. Raspoređivanje i knjiženje troškova

2.1. Troškovi proizvodnje i opći troškovi administracije, uprave i

prodaje

U poduzećima koja obavljaju proizvodnu djelatnost već se pri knjiženju troškova razdvajaju

troškovi proizvodnje od „neproizvodnih“ troškova, tj. troškova administracije,uprave i

prodaje. „Pored izravnih troškova proizvodnje, kao što su izravni materijal i izravni rad, kao

troškovi proizvodnje knjiže se i troškovi proizvodne režije.“ 5Troškovi proizvodne režije

uključuju neizravni materijal u proizvodnji, ali i ostale troškove za potrebe proizvodnje. Zbog

toga se može dogoditi da troškovi iste vrste budu raspoređeni na različita konta s obzirom na

to odnose li se na proizvodnju, administraciju ili trgovinu. Na prijmjer, ista vrsta materijala za

čišćenje može biti raspoređena na tri različita konta kad se dio troši u proizvodnji, dio u

administraciji, a dio u trgovini.

Prilog broj 2

Primjer knjiženja troškova materijala za čišćenje s obzirom na svrhu utroška:

1.Sa zaliha je izdano 5 000,00 kn vrijednosti materijala za čišćenje i održavanje i to:

- 3 000,00 kn vrijednosti za potrebe proizvodnje.

- 1 200,00 kn vrijednosti za potrebe čišćenja ureda u administraciji.

- 800,00 kn za čišćenje prodanih prostora.

5 Prof. dr. sc. Vinko Belak, Osnove profesionalnog računovodstva, Veleučilište u Splitu, Split 2001.,str. 350.

12



broj

Iznos

Duguje Potražuje

1. rn. Materijal za čišćenje i održavanje 404 3 000,00rn. Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje ureda 413 1 200,00rn. Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje prodajnih prostora 415 800

rn. Zalihe sirovina i materijala 310 5 000,00

terećenje troškova po izdacima

ukupno 5 000,00 5 000,00Tablica br. 2


1.Terećenje troškova po izdacima knjižimo tako što teretimo račune 404 – Materijal za

čišćenje i održavanje, 413 – Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje ureda, 415 –

Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje prodajnih prostora, a protustavku stavljamo na

račun 310 – Zalihe sirovina i materijala.

2.2. Troškovi usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova

„Troškovi usluga promidžbe (reklame i propagande) smatraju se porezno priznatim

troškovima kad su nastali za promidžbu putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim

stupovima ili sajmovima kao i na drugi način kojim se promiče ime poduzetnika, a ima javno

obilježje.“ 6PDV po ulaznim računima za promidžbu priznaje se kao pretporez.


13

Prilog broj 3

Primjer knjiženja usluga promidžbe za koje je primljen račun

1. Od reklamne agencije primljen je račun (R-1) za oglašavanje javnim medijima na

svotu od 14 000,00 kn plus 3 220,00 kn PDV.



broj

Iznos

Duguje Potražuje

1. rn. Usluge promidžbe putem medija 416 14 000,00



faktura dobavljača


Interpretacij knjiženja

1.Faktura dobavljača tereti račune 416 – Usluge promidžbe putem medija i 181 – Potraživanja

za plaćeni pretporez, s protustavkom na potražnoj strani računa 221 – Dobavljač u zemlji.

Iznos koji knjižimo na Dobavljača u zemlji – 221 je uvećan za pretporez.

Sponzorstva se smatraju darovanjima. Ona se uključuju u rashode poreznog razdoblja kad su

dana u kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerne i

druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje obavljaju navedene djelatnosti u skladu s

posebnim propisima. Rashodi darovanja priznaju se u porezno priznate troškove do visine od

2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Ako rashodi darovanja prijeđu dopuštenu svotu,

za iznos prekoračenja treba uvećati dobit.

14

„Darovanje, odnosno sponzoriranje može biti dano:“7

U novcu

U naravi.

Davanje novčanih sredstava oslobođenoj je PDV-a. Davanje u naravi nije oslobođeno PDV-a

pa stoga u vrijednosti stvari mora biti uračunan i PDV. Ako se darovanja daju u naravi,

darovatelj i daroprimatelj obvezni su o tome imati vjerodostojne isprave.

Prilog broj 4

Primjer sponzoriranja športa u novcu i stvarima:

1. Uprava trgovačkog društva „Europromet“ d.o.o. donjela je odluku o sponzoriranju

konjičkog kluba „Split“ u svoti od 100 000,00 kn. Od te svote 50 000,00 kn isplaćeno

je u novcu, a 50 000,00 kn dano je sa zaliha veleprodaje u vrijednosti konjičke opreme

zajedno s PDV-om odnosno 40 650,40 kn iznosi nabavna vrijednost opreme, a 9

349,60 kn PDV. Sva oprema je pojedinačno specificirana po vrsti i vrijednosti.



broj

Iznos

Duguje Potražuje

1. rn. Sponzoriranje športa 429 50 000,00

rn. Žiroračun 1000 50 000,00

troškovi sponzoriranja

2. rn. Sponzoriranje športa 429 50 000,00

rn. Roba u skladištu 660 40 650,40

rn. Obveze za PDV 281 9 349,60za sponzoriranje konjičkog kluba "Split" u novcu i opremi



15


1.Troškovi sponzoriranja terete račun 429 – Sponzoriranje športa, a protustavku stavljamo na

potražnu stranu 1000 – Žiroračuna.

2.Sponzoriranje konjičkog kluba “Split“ u novcu i opremi tereti aktivne račune Sponzoriranje

športa – 429, protustavka ide na račune Roba u skladištu – 660 i Obveze za PDV – 281.

3. Troškovi osoblja

3.1. Troškovi plaća i naknada plaća

„Plaćom se smatra novčana protuvrijednost izvršnog rada. Plaća koju djelatnik prima za

pokriće svojih osobnih potreba je neto plaća. Iznos neto plaće uvećan za poreze i doprinose iz

plaće čini bruto plaću.“8

Radnik svojim radom ostvaruje pravo na plaću za izvršni rad koja se sastoji od:

o Osnovne plaće

o Dodatka na plaću za posebne i otežane uvjete rada

o Stimulativnog dijela.

Osnovna plaća je utvđena na temelju poslova koje radnik obavlja prema mjerilima složenosti i

uvjeta rada koji se najčešće utvrđuju pomoću koefcijenta. Osnovna plaća je umnožak

osnovice koja se jednoznačno određuje za sve radnike i koefcijenta koji je određen po

pojedinom radniku, tj. radnom mjestu.

Porast troškova rada u velikoj mjeri može se pripisati činjenici da se radnicima, uz osnovnu

plaću i naknadu plaće, sve više osiguravaju prava iz rada kao što su: primanja u naravi,

božićnice, darovi djeci, nagrade za godine staža (jubilarne nagrade), bonus ili nagrade za

ostvarene izuzetne rezultate, permanentno školovanje i stručno usavršavanje.Stimulativni dio

plaće je oblik nagrađivanja radnika koji postižu nadprosječne rezultate.

8 Ivana Mamić Sačer i Vesna Vašiček, Knjigovodstvo s bilanciranjem 3,Alka script, Zagreb 2005.,str. 21.

16

Osim plaće za izvršni rad, radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje kad ne radi. To su

situacije u kojima radnik iz opravdanog razloga ne radi, kao npr. za vrijeme godišnjeg

odmora, za blagdane i neradne dane, za vrijeme bolovanja i drugih opravdanih odsustvovanja.

„Plaće se obično isplaćuju u novcu. Radnik može ugovoriti s poslodavcem i druge pogodnosti

koje poslodavac daje u dobicima i uslugama.“ 9Ti primici poznati su pod nazivom plaće u

naravi. Kao primici u naravi nabrojani su:

o Korištenje zgrada

o Korištenje prometnih sredstava

o Povoljnije kamate pri odobravanju kredita

o Druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima.

Prilikom isplate plaće u naravi postupak utvrđivanja obveze i uplate doprinosa i poreza te

prireza, isti je kao za plaću koja se isplaćuje u novcu.

Kniženje plaća:

o U glavnoj knjizi na temelju zbirnih podataka iz platne liste

o U analitičkom knjigovodstvu plaća u kojem se za svakog radnika vodi zaseban

analitički konto sa svim podacima važnim za utvrđivanje prava iz rada i

mjesečnog iznosa plaće pojedinca.

Za svakog pojedinog radnika, na temelju podataka iz analitičkog knjigovodstva plaća,

sastavlja se mjesečni obračun plaće. U obračunu plaće unose se svi podaci važni za izračun

bruto-plaće. Radniku se uručuje obrazac obračun plaće koji sadrži navedene podatke

grupirane u tri skupine:

o Podaci iz kojih su vidljiva prava radnika na temelju kojih je utvrđena plaća,

odnosno naknada plaće

o Podatke o obračunanim i uplaćenim doprinosima iz plaće, porezu i prirezu na

dohodak

o Podatke o obustavama na plać

9 Ivana Mamić Sačer i Vesna Vašiček, Knjigovodstvo s bilanciranjem 3,Alka script, Zagreb 2005.,str. 23.

17

Prilog broj 5



brojIznos

Duguje Potražuje

1. rn. Bruto plaće 470 X

rn. Obveze za bruto-plaće 270 X

bruto plaća

2. rn. Obveze za bruto-plaće 270 X

rn. Prvi stup 2720 X

rn. Drugi stup 2721 X

rn. Porez iz dohotka iz plaća 273 X

rn. Prirez na porez na dohodak iz plaća 274 X

rn. Obveze za neto-plaće 271 X

obveze za pvi i drugi stup,porez, prirez i neto plaću

3. rn. Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 4720 X

rn. Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 2640 X

doprinos za zdravstveno osiguranje

4.rn. Posebni doprinosi na plaće zdravstvu za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti 4721 Xrn. Posebni doprinos zdravstvu za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti 2645 X

doprinos za prof. bolesti i ozljede na radu

5. rn. Doprinosi za zapošljavanje na plaće za zapošljavanje 4722 X

rn. Obveze za doprinose za zapošljavanje 2646 X

doprinosi za zapošljavanje

6. rn. Prvi stup 2720 X

rn. Drugi stup 2721 X

rn. Porez iz dohotka iz plaća 273 X

rn. Prirez na porez na dohodak iz plaća 274 X

rn. Obveze za neto-plaće 271 Xrn. Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 2640 Xrn. Posebni doprinos zdravstvu za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti 2645 X

rn. Obveze za doprinose za zapošljavanje 2646 X

rn. Žiroračun 1000 Xizvadak iz žiroračuna o podmirenju svih obveza iz 2 razreda

ukupno X X Tablica br. 5

18


1. Bruto plaća tereti račun 470 – Bruto plaća i 270 – Obveze za bruto plaće.

2.Obveze za prvi i drugi stup,porez,prirez i neto plaća terete račun Obveze za bruto plaće –

270, protustavke se raspoređuju po računima Prvi stup – 2720, Drugi stup – 2721, Porez iz

dohotka iz plaća – 273, Prirez na porez na dohodak iz plaća – 274 i Obveze za neto plaće –

271.

3.Doprinos za zdravstveno osiguranje tereti akrivni račun 4720 – Doprinos za obvezno

zdravstveno osiguranje, a ptorustavku stavljamo na račun 2640 – Doprinos za obvezno

zdravstveno osiguranje.

4.Doprinosi za prof. Bolesti i ozljede na radu knjižimo na aktivnom računu 4721 – Posebni

doprinosi na plaće zdravstvu za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti , s protustavkom

na računu 2645 – Posebni doprinos zdravstvu za prava u slučaju ozljede na radu i prof.

bolesti.

5.Doprinosi za zapošljavanje tereti račun 4722 – Doprinosi za zapošljavanje na plaće za

zapošljavanje, s protustavkom na računu 2646 – Obveze za doprinose za zapošljavanje.

6.Izvatkom iz žiro računa zatvaramo sve račune 2 razreda i protustavku stavljamo na

Žiroračun – 1000.

3.2. Troškovi dnevnica i drugi troškovi službenog puta

Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u

kojem je mjesto radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto, a radi

obavljanja odeđenih poslova njegovog radnog mjesta. Dnevnice za službena putovanja jesu

naknade za pokriće troškova, pića i prijevoza u mjesto u koje je radnik poslan na službeni put.

Sukladno Zakonou o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak iznosi dnevnice su

neoporezivi primici do određenog iznosa. Iznosi isplaćeni iznad propisanih smatraju se

plaćom i zahtjevaju obračun i isplatu doprinosa za obvezna osiguranja, poreza i možebitnog

prireza porezu na dohodak.

19

Osim dnevnica, u troškove službenog putovanja uključuju se i naknade troškova prijevoza i

naknade troškova noćenja u visini stvarnih troškova.

Kao dokaz o izdatku za smještaj prilaže se vjerodostojni dokument što može biti hotelski

račun ili račun za sobu iznajmljenu kod iznajmljivača. Kao dokaz za troškove prijevoza

prilažu se prijevozne karte za sve vrste javnog prijevoza kojom se dokazuje visina troška

prijevoza. Ako se na službenom putu posebno plaća rezervacija mjesta, taksa zračnoj luci,

prijevoz prtljage i sl., uz obračun putnih troškova prilažu se i račun o plaćanju tih troškova.

Tijekom službenog puta mogu nastati i ostali izdaci koji se, uz predočenje vjerodostojne

dokumentacije, priznaju u troškove službenog puta i nadoknađuju radniku. To su: izdaci koji

nastaju korištenjem telefona, telefaksa, izdaci u svezi s iznajmljivanjem prostora i opreme, uz

uvjet da je sve vezano za obavljanje poslova i zadatka prema nalogu za službeni put, izdaci za

pribavljanje putničkih isprava, izdaci za cijepljenje i lječničke preglede.

3.3. Troškovi prijevoza na posao i s posla

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla smatraju se:

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim prijevoznim sredstavima u

visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pšojedinačne vozne karte.

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u

visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne vozne karte.

Ako se, osim međumjesnog javnog prijevoza, koristi i mjesni prijevoz, stvarni izdaci

se utvrđuju u visini troškova međumjesnog i mjesnog javnog prijevoza.

Navedene naknade troškova prijevoza na posao i s posla smatraju se, sukladno Pravilniku o

porezu na dohodak, primicima na koje se ne plaća porez na dohodak. Iznosi isplaćeni na ime

naknade troškova prijevoza na posao i s posla u višem iznosu neoporezivog primitka

smatraju se plaćom u naravi i na njih se moraju obračunati doprinosi za obvazna osiguranja,

porez i možebitni prirez porezu na dohodak.

20

4. Zalihe i troškovi prodane robe

4.1. Tok troškova zaliha

Zalihe su imovina kao i većina ostale imovine, obično se prikazuju u bilanci po trošku nabave.

Čim se proizvodi prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na

troškove prodane robe koji se sučeljavaju s prihodom od prodaje u izvještaju o dobiti.

Kada je roba kupljena, njezin trošak nabave evidentira se na dugovnoj srtani imovinskog

računa zalihe. Kad se roba proda, za njezin trošak nabave smanjuje se stanje na računu zaliha,

i provodi se dugovno knjiženje na računu, troškovi prodane robe.

Menadžerima i korisnicima financijskih izvještaja, procjena zaliha i troškova prodane robe je

od velike važnosti. Zaliha su najveća stavka tekuće imovine u kompaniji, a troškovi prodane

robe najveći su rashod..

Pretpostavke toka troškova

Ako proizvod na zalihama imaju slične troškove nabave, funkciju i prodajnu vrijednost,

prodavač ne mora u svakom slučaju koristiti metodu pojedinačne indentifiksciju kod

određivanja troškova prodane robe. Umjesto toga prodavač može slijediti prikladniju praksu

korištenja pretpostvake toka troškova.

Najčešće se koriste tri pretpostavke toka:

1. Prosječni troškovi: prema toj pretpostavci trgovinska se roba procjenjuje – prodane

jedinice proizvoda i jedinice koje su ostale na zalihama – po prosječnom jediničnom

trošku. ( Zapravo, metoda prosječnih troškova pretpostavlja da se jedinice proizvoda

povlače sa zaliha slučajnim redosljedom. )

2. Prva cijena ulaza, prva cijena izlaza (FIFO): kao što naziv sugerira, FIFO sadrži

pretpostavku da su prodani proizvodi one jedinice koje su prve kupljene – odnosno,

roba koja je najdulje na zalihama. Prema tome, preostale su zalihe sastavljene od robe

koja je posljednja nabavljena.

3. Posljednja cijena ulaza, prva cijena izlaza (LIFO): prema LIFO metodi,

predpostavlja se da su prodane jedinice proizvoda one koje su posljednje kupljene. Za

preostale se zalihe, prema tome pretpostavlja da se sastoje od najprije kupljene robe.

21

4.2. Obračun troškova kupnje zaliha materijala

Obračun troškova kupnje zaliha materijala i način knjiženja ovisi o tome postoji li jedna ili

više faktura dobavljača, kao i o tome pojavljuju li se zavisni troškovi nabave. Model obračuna

troškova kupnje zavisit će i od toga raspoređuje li se zavisni troškovi nabave na samo jednu

vrstu materijala ili na više vrsta materijala te o tome jesu li zavisni troškovi vanjski troškovi

po računima dobavljača ili se radi o uključivanju vlastitih zavisnih troškova. Određene razlike

u knjiženjima pojavit će se ako se materijal nabavlja iz inozemstva i u slučajevima kad se

materijal nabavlja uz predhodno davanje predujma. Pored toga, može se dogoditi da se

nabavljeni materijal ne skladišti nego se odmah troši.

Prilikom obračuna troškova kupnje materijala i knjiženja pojavljuju se sljedeći odnovni

modeli:

a) Knjiženje troškova kupnje materijala kad postoji samo jedan račun dobavljača.

b) Obračun troškova kupnje materijala i knjiženje kad postoji više računa dobavljača za

jednu vrstu materijala.

c) Obračun troškova kupnje materijala i knjiženje kad se zavisni troškovi raspoređuju na

više vrsta materijala.

d) Obračun troškova kupnje materijala i knjiženje kad se materijal nabavlja iz

inozemstva.

e) Obračun troškova materijala i knjiženje kad se uključuju vlastiti zavisni troškovi.

f) Knjiženje troškova materijala koji se ne skladišti nego se odmah troši.

g) Knjiženje nabave materijala uz predhodno davanje predujma.

22

5. Rezerviranja troškova i rizika

5.1. Poslovni rizici

U svakodnevnom poslovanju poduzeće se susreće s nizom poslovnih rizika. Poslovne rizike

možemo različito grupirat prema:

Gospodarskoj djelatnosti

Zemljopisno-političkim prilikama

Prenosivi i neprenosivi

Komercijalni i financijski

Tehnološki

Rizik radne snage

Mnogi drugi rizici

Za poduzeća je važno da prihvate rizik kao stvarnost i ako se neželjeni događaj treba dogoditi,

on će se i dogoditi. Ako poduzeće prije uoči rizike kojima je izložen ono će se lakše nositi s

nepredviđenim događajem i posljedice će biti manje. Ako se rizici realno sagledaju pred

poduzećem se otvara mogućnost upravljanja s rizicima. To je složeni proces i za njegovo

provođenje odgovoran je visoki menadžment. Veliki broj poslovnih subjekata ne želi ili ne

zna se dobro nositi s rizicima i njima upravljati.

5.2. Računovodstveni aspekt upravljanja poslovnim rizicima

U Hrvatskoj nema zakonske obveze prema kojoj bi gospodarski subjekt (izuzev bankarskog

sektora) bili obvezni pratiti rizike i uključivati očekivane efekte u svoja financijska izvješća.

Međutim,stvarnost sve više prisiljava poduzeća da se pozabave ocjenom svojih rizika i

pokušaju njima upravljati.

23

5.3. Rezerviranja

Rezerviranje služi za pokriće troškova i rizika koji kao posljedica poslovanja u tekućem

obračunskom razdoblju mogu nastati u tom tekućem razdoblju i u sljedećim obračunskim

razdobljima. Tipični su takvi troškovi i rizici troškovi uklanjanja nedostataka u funkciji i

kvaliteti prodanih proizvoda,usluga i robe u jamstvenom roku,koji se utvrđuje prilikom

prodaje,te troškovi rizika za dane kredite,jamstva i sl.

MRS-37 „rezerviranja nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina“,stupio je na snagu 1999.

godine i propisuje osnovice za mjerenje rezerviranja nepredvidivih obveza i nepredvidive

imovine. Rezerviranja treba prikazati kada:

Subjekt ima sadašnju obvezu kao rezultat prošlog događaja

Je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju

ekonomske koristi

Se iznos obveze može pouzdano procijeniti

Da bi se rezerviranje priznalo u financijskom rezultatu,obveza za očekivani trošak i mogući

odljev novca ,morala je nastati u prošlosti. Za nepredvidive obveze rezerviranja se ne

priznaju. Osnovni uvjet da bi neke obveze bile priznate kao rezerviranje je da su proizašle iz

prošlih događaja. Obveze koje će proizaći iz budućih,planiranih i očekivanih događaja ne

mogu biti priznate u financijskim izvješćima kao rezerviranja jer financijski izvještaji

pokazuju položaj subjekta na kraju izvještajnog razdoblja. Rezerviranja za troškove rizika

prema MRS-37 treba napraviti na teret tekućeg rezultata kada su zadovoljeni uvjeti

Standarda,neovisno o tome kakav je financijski rezultat ostvarilo poduzeće. Rizici se također

moraju knjižit i mora se iskazat gubitak.

24

Prilog broj 6

Tehnika knjiženja rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima


Broj knjiž. Opis knjiženja Račun broj

Iznos

Duguje

Potražuje

1 rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 453 Xrn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 X

izvršenje rezerviranja za rizike i troškove

2 rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 X

rn. Pretporez 181 Xrn. Dobavljač u zemlji 221 X

nastao je kvar koji je kasnije uklonjen

3 rn. Troškovi razdoblja 704 Xrn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 X

ukidanje dugoročnih obveza

4 rn. Rezerviranja za troškove u jamstvenom roku 963 X

rn. Prihod od ukidanja rezerviranja 758 X

ukidanje razlika

Tablica br. 6


1.Izvršenje rezerviranja za rizike i troškove tereti račun 453 – Rezerviranja za troškove u

jamstevenom roku, s protustavkom na računu 963 - Rezerviranja za troškove u jamstevenom

roku.

2.Nastanak kvata knjižimo na aktinim računima 963 - Rezerviranja za troškove u

jamstevenom roku i 181 – Pretporez, a račun 221 – Dobavljač u zemlji potražuje iznos uvećan

za pretporez.

3.Ukidanje dugoročnih obveza tereti račun 704 – Troškovi razdoblja, a račun 963 -

Rezerviranja za troškove u jamstevenom roku potražuje.

4.Ukidanje razlika tereti aktivni račun 963 - Rezerviranja za troškove u jamstevenom roku, a

računa 758 – Prihod od ukidanja rezerviranja potražuje.

25

5.3.1. Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima

Najčešći slučaju u poslovanju,kada bi se trebalo napraviti rezerviranje su kada postoji obveza

za uklanjanje nedostataka u slučaju greške kod prodanih proizvoda ili kad su protiv poduzeća

podignuti sudski sporovi.

5.3.2.Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima

Poduzeća se često susreću sa situacijom da su protiv njih pokrenuti sudski sporovi koji u

konačnici mogu rezultirati isplatama visokih svota novca. Prema MRS-37 rezerviranja za

sudske sporove se priznaju jer se radi o događaju koji je nastao u prošlosti i velika je

vjerojatnost da će rezultirati odljevom novca.

26

27

28

Documents

Rezerviranja Kao Nužnost i Način Upravljanja Rizicima i Troškovima