28. studenog 2012.

Rezultati ankete o stavovima zainteresirane javnosti o opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji 1. Smatrate li da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima se eksploatira tehničko-građevni kamen treba:

Obrazloženja pod e) drugo: - treba točno procijeniti koliki materijali zadovoljavaju današnje potrebe stanovništva i gradilišta te kao pravi gospodari razmišljati i za

mlade naraštaje - smanjiti broj (neke zatvoriti), a neke nove lokacije otvoriti - najštetnija (najbliža naselju) eksploatacijska polja treba zatvoriti, a otvoriti ili povećati proizvodnju na postojećim eksploatacijskim poljima koja su dovoljno udaljena od naselja - smatram da je eksploatacija tehničko-građevnog kamena viša od stvarnih potreba - Istra je područje koje mora sačuvati svoje prirodne resurse za turizam, zemljoradnju te uslužne djelatnosti (trgovina, banke...), tehničko-građevni kamen treba svesti na minimum od minimuma - sve zatvoriti - postojeća eksploatacijska polja, koja su na manjoj udaljenosti od 2 km, zatvoriti jer su preblizu naseljenih mjesta - postojeća eksploatacijska polja, koja su na manjoj udaljenosti od 2 km, zatvoriti jer su preblizu naseljenih mjesta - postojeća eksploatacijska polja, koja su na manjoj udaljenosti od 2 km, zatvoriti jer su preblizu naseljenih mjesta - pošto je Ist.županija napravila master plan razvoja turizma, loše je da s druge strane dozvoli koncesije na toliki broj eks. polja. Znači da je stanovništvo prevareno ulažući silan novac u opremu

47,86%

1,71%

43,59%

6,84%

a) smanjiti brojb) povećati proizvodnju na postojećim eksploatacijskim poljimac) otvoriti nova eksploatacijska poljad) onemogućiti otvaranje novih, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja, te sirovine početi uvozitie) drugo (obrazložiti)

i izgradnju svojih objekata - kamenolom Holcim Šumber pored tehničko-građevnog kamena proizvodi i kameno brašno tj. ekološki proizvod granulat (Agrocel, Vivacel i Indukal), a samo par kilometara dalje nalazi se Rockwool. - uništena totalno zemlja i kuća – kamenolomi se trebaju otvarati u nenaseljenim krajevima - sve raditi na udaljenosti od barem pet kilometara od naseljenih mjesta - sve zatvoriti - bavimo se turističkom djelatnošću (iznajmljivanje apartmana.), 2004. Istra je napravila master plan razvoja turizma pa prioritet dajemo očuvanju i zaštiti prirode, a ne eksploataciji (70 kamenoloma???) i devastaciji. IŽ treba točno definirati prioritete – turizam ili prljava i devastirajuća industrija - onemogućiti otvaranje novih, zatvoriti postojeće, sanirati u smislu okolišno urediti - uvoditi nove tehnologije 2. Smatrate li da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima se eksploatira arhitektonsko-građevni kamen treba:

Obrazloženja pod e) drugo: - treba utvrditi točan broj eksploatacijskih polja koji zadovoljavaju današnje potrebe i kvalitetu življenja stanovništva u njihovoj blizini te zatvarati samo one koji ugrožavaju kvalitetu življenja te njihovo saniranje - s ekonomskog stajališta, količina (opseg) rude predviđen za eksploataciju ne

treba smanjivati ukoliko se zadovolje kriteriji zaštite okoliša, a pri tome da se smanji broj eksp. polja - dok izvozimo sirovinu (blokove) trebali bi u Istri smanjiti broj tih kamenoloma na minimum mislim da su Istrijani dosta trpjeli teror. Neka idu u Dalmaciju eksploatirati - u postojećim eksp.poljima omogućiti i dalje rad uvijek poštivajući udaljenost od naseljenih mjesta i to za potrebe domaćeg tržišta - u postojećim eksp.poljima omogućiti i dalje rad uvijek poštivajući udaljenost od naseljenih mjesta i to za potrebe domaćeg tržišta - u postojećim eks.poljima omogućiti i dalje rad uvijek poštivajući udaljenost od naseljenih mjesta i to za potrebe domaćeg tržišta - Ist. županija sudjeluje u proizvodinji arhitektonskog građevnog kamena u RH sa 45,4% te posjeduje trećinu eksploatacijskih rezervi. Našu zemlju ne treba devastirati za potrebe drugih - ako je potreba za lokalnu zajednicu uvesti obavezno podzemne iskope da se ne narušava biološka raznolikost, ekosustav i ne devastira prostor - budući da članice EU više ne uništavaju svoja brda i doline u svrhu eksploatacije, oni to čuvaju za svoja pokoljenja, znači imaju drugi odnos prema prirodi i zato se odlučuju na uvoz tj. jeftinije solucije, jer su tamo ekološke rente i sanacije preskupe - treba čuvati prirodu i krajobraz za naredne generacije, kao što su to činili naši preci - postupno zatvarati, sanirati postojeća u blizini naseljenih mjesta i otvarati nova na udaljenosti koja

54,55%

2,73%1,82%

37,27%

3,64%

a) smanjiti brojb) povećati proizvodnju na postojećim eksploatacijskim poljimac) otvoriti nova eksploatacijska poljad) onemogućiti otvaranje novih, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja, te sirovine početi uvozitie) drugo (obrazložiti)

garantira ljudima mir i dobro - sve zatvoriti - samo za potrebe lokalne zajednice - samo ako su podzemni kopovi da se ne devastira priroda - jeftiniji je uvoz iz drugih županija i republika s obzirom na rezultate koji bi trebali proizlaziti iz dobiti turizma ako se prošire aktivnosti u zaleđe Istre, ne samo agroturizam, vile, kuće s bazenima već i mali privatni kampovi za kampere i dr. (primjer Raška dolina) 3. Smatrate li da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima se eksploatiraju sirovine za proizvodnju cementa, kreda, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, ciglarska glina i boksit treba:

Obrazloženja pod e) drugo: - sadašnju proizvodnju treba definitivno regulirati s točnim propisima koju današnji vlasnici zaobilaze i obmanjuju javnost o tobožnjoj eko proizvodnji - smanjiti broj (neke zatvoriti), a neke nove lokacije otvoriti - otvoriti nova eksploatacijska polja koja će biti

na većoj udaljenosti od naselja (cca 2500 m) te zatvoriti stara koja se nalaze blizu naselja i koja štete ljudima - istarska komora mora definirati strategiju razvoja (more, zdrava hrana, tiha industrija, maslinarstvo, vinova loza, visoko vrijedna kulturna središta... kulinarika, muzika, umjetnost, historija) - sve treba zatvoriti, Istra je iscrpljena - omogućiti rad samo za domaće tržište - omogućiti rad samo za domaće tržište - omogućiti rad samo za domaće tržište - proizvodnja krede je jedina u RH – sramotan prizor na mostu Raše – totalno devastirano područje kod ITV tvornica Holcim Koromačno – tik uz more, na tim područjima nema razvoja drugih društvenih djelatnosti (turizam, poljoprivreda) - ako su eks.polja jedini izvor egzistencije lokalnog stanovništva i potrebe regije, ali uz obavezu sanacije nakon eksploatacije (pr. ribnjaci u Cerovlju) u svrhu razvoja ribolovnog turizma - Istra je predivna, treba je sačuvati takvu kakva je – bez planirane eksploatacije, devastacije, betonizacije, apartmanizacije i golfova - sve zatvoriti - sanirati postojeća eksp. polja (Most Raše), zatrpati postojeće boksitne rupe na području Labinštine jer su velike prijetnje poljoprivrednicima, šetačima, lovcima, turistima - onemogućiti svaku vrstu eksploatacije mineralnih sirovina jer Istra je predivna ovakva – zelena, a ne prokopana i devastirana

50,89%

0,89%

41,96%

6,25%

a) smanjiti brojb) povećati proizvodnju na postojećim eksploatacijskim poljimac) otvoriti nova eksploatacijska poljad) onemogućiti otvaranje novih, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja, te sirovine početi uvozitie) drugo (obrazložiti)

4. Ako se utvrdi da postoje prostori s kvalitetnom sirovinom, a koji nisu u konfliktu s drugim namjenama prostora i ne nalaze se u blizini naselja odnosno ni na koji način ne mogu ugroziti kvalitetu života stanovnika i nanijeti im štetu, smatrate li da treba dozvoliti ucrtavanje dodatnih eksploatacijskih polja u Prostorni plan Istarske županije:

Dodatne napomene uz odgovore: - c) da, u ograničenim količinama uz obaveznu sanaciju, ali samo pod dodatnim uvjetom da se to i poštuje. Sanacija i ozbiljnost posla uz poštovanje "starijeg" u

prostoru može biti i dodatna kvaliteta prostora - c) da, u ograničenim količinama uz obaveznu sanaciju, podzemni kopovi, sačuvati čim više šuma - a) ne, budući da su potrebe županije zadovoljene, sve zatvoriti 5. Kada bi u samoj Istarskoj županiji postojala potreba za dodatnim mineralnim sirovinama, smatrate li da bi potrebe trebalo zadovoljiti:

Dodatne napomene uz odgovore: nadopisano: e) otvaranjem više novih manjih uz obaveznu sanaciju d) proširenjem

postojećih eksploatacijskih polja, ukoliko su kriteriji zaštite okoliša zadovoljeni - dobri i odgovorni stručnjaci bi vam savjetovali a) Poznavajući ponašanje tih investitora u prostoru ne bih im ništa dozvolio... - a) otvaranjem više novih manjih eksploatacijskih polja, uz obveznu sanaciju - d) proširenjem postojećih eksploatacijskih polja, samo onih koja su udaljena od naseljenih mjesta i koja ne uništavaju turizam i ne zagorčavaju život domicilnog stanovništva

31,86%

19,47%

38,94%

9,73%

a) ne, budući da su potrebe županije zadovoljeneb) ne, ni pod kojim uvjetima jer eksploatacija mineralnih sirovina šteti okolišuc) da, u ograničenim količinama uz obaveznu sanacijud) da, ako šira zajednica ima koristi

24,30%

14,02%55,14%

6,54%

a) otvaranjem više novih manjih eksploatacijskih poljab) otvaranjem manjeg broja većih eksploatacijskih poljac) uvozom iz drugih županija i državad) proširenjem postojećih eksploatacijskih polja

6. Kolika bi trebala biti najmanja udaljenost novih eksploatacijskih polja od stambenih objekata/građevnih zona:

Dodatne napomene uz odgovore: - d) 2000 m, čim veća!!! - d) 2000 m, i više - do 8 km - d) 2000 m, i dalje - d) 2000 m, i više - d) 2000 m, i više - d) 2000 m, i više - d) 2000 m, i dalje - d) 2000 m, i dalje - d) 2000 m, do 7-10 km od st.objekata - d) 2000 m, ili više - do 8 kilometara - Od 5 km do 10 km - e) 5000 m - d) 2000 m, i preko - d) 2000 m, i to je preblizu jer nam stradaju kuće prilikom miniranja - d) 2000 m, i veća udaljenost od toga - više od 5-10 km - d) 2000 m, i puno više (negdje u divljini gdje nema civilizacije) - d) 2000 m, čak i veća 7. Budući da u Istarskoj županiji postoje eksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena koje su se stambenim objektima približila na manje od 200 metara što su prijašnji propisi omogućavali, kako bi prema vašem mišljenju trebala izgledati pravedna naknada okolnom stanovništvu za sve dosadašnje i buduće štete? - naknada za svu štetu napravljenu godinama, adekvatna sanacija sadašnjeg stanja kamenoloma - "pravedna" renta tj. trajna nadoknada za otežane uvjete života u blizini eksploatacijskih polja vlasnicima poljoprivrednih zemljišta i obiteljskih kuća bila bi kada bi se nadoknada isplaćivala godišnje jedanput zakonom regulirano - pravilnikom o nadoknadi za otežane uvjete u određenim sredinama - sanacija starih eksploatacijskih polja

2,83% 1,89%13,21%

82,08%

a) 500 mb) 1000 mc) 1500 md) 2000 m

- saniranjem nanešenih šteta i gdje se procijeni šteta koju je moguće novčano sanirati trebalo bi to učiniti - svako miniranje u mjesecu 1.000,00 kn - trebali bi platiti sve štete nastale na stambenim objektima, nadoknaditi izgubljenu vrijednost nekretnine na tržištu - treba zatvoriti takva eksploatacijska polja te ih uredno sanirati. Treba sanirati oštećenja na cestama. Novčana naknada stanovništvu za štetu na svojim stambenim objektima i ostaloj imovini na kojoj je nastala šteta radi eksploatacije. - što brže zatvaranje kamenoloma, uklanjanje asfaltne baze, saniranjem devastiranog područja i dovođenjem u što prirodnije stanje - ma baš pravedna teško, ali novčana naknada bi trebala biti podmirena - naknada bi trebala iznositi u novčanom obliku prema utvrđivanju neovisne grupe stručnih ljudi u kojoj mora biti mjesta i za stanovnike toga ugroženog prostora - sanacija štete na građevinama, nadoknada gubitka vrijednosti nekretnina i gubitka moguće zarade od turizma, sanacija kamenoloma i cesta. Budućih šteta ne bi smjelo biti!!! - sanacija šteta na stambenim i ostalim objektima lokalnog stanovništva, nadoknada gubitka vrijednosti zemljišta i nekretnina, nadoknada potencijalno moguće zarade iz ostalih grana djelatnosti a koje su u konfliktu s ovom industrijom (npr. turističke djelatnosti), sanacija eksploatacijskih polja i prateće infrastrukture (ceste i sl.) - svi ti stanovnici bi morali dobiti godišnju naknadu - naknada u obliku zdravstvenog osiguranja svake osobe i osiguranja njihove imovine i prostora u kojem borave od svake štete (posredne i neposredne) - financiran popravak štete ako postoji i plaćanje određene naknade zbog njihovog položaja - pravedna naknada nije mjerljiva. Zatvoriti takva polja i sanirati sve nastale materijalne štete. - treba da se izvrši realna isplata štete stanovništvu na tom području gdje je šteta stvarno nastala. Živjeti pored kamenoloma znači svakodnevno trpjeti: buku strojeva, buku miniranja, prašinu, smrad asfaltnih baza što i udišemo i još toga što umanjuje kvalitetu života na tom prostoru a i šire. Iseljavanje stanovnika (mladih) što je vrlo žalosno. - dosadašnje štete je nemoguće naplatiti jer koncesionar tvrdi da nisu nastale uslijed miniranja (štete na kućama). Neka se takvi kamenolomi što prije zatvore, a prostor dovede u što prirodnije stanje - zatvaranjem takvih kamenoloma uz sanaciju, dugogodišnju štetu nitko ne može i ne želi platiti - zatvaranjem takvih kamenoloma i saniranjem uništenog područja - zatvaranje takvih kamenoloma i saniranje uništenog područja - što brže zatvaranje takvih polja uz obaveznu sanaciju uništenog područja - pravedna naknada - što brže zatvaranje takvih polja uz sanaciju uništenog područja - mislim da su nanesene štete neprocjenjive i da ih je teško "pravedno" nadoknaditi i sanirati. Za početak bilo bi dobro da se postojeća polja smanjuju, saniraju, a ne da se i dalje šire. - pravedna naknada za dosadašnje štete je nemoguća. Za buduće štete - što prije zatvoriti takva polja i sanirati ta područja - u obzir treba uzeti egzistencijalnu narušenost (turizam, poljoprivreda, stočarstvo, šuma) i sve direktne fizičke (materijalne) štete - momentalno zatvaranje rada kamenoloma - sve što im stanovništvo postavi kao uvjet - kompetentni stručnjaci zajedno s oštećenicima trebaju doći do realne vrijednosti - kamenolome zatvoriti da ne nastavljaju proizvoditi štetu, materijalnu i svaku drugu - nema pravedne naknade, neka završe s eksploatacijom i puste nas živjeti - udaljiti eksploatacijska polja što dalje od naseljenih mjesta i omogućiti normalan i zdrav život! - procijeniti visine oštećenja te isplatiti vlasnicima te naknade da bi sanirali dosadašnja ili eventualna buduća oštećenja. Procjenu izvršiti od najmanje tri nezavisna stručnjaka (firme) koje imaju u nadležnosti vršiti takve procjene. - za dosadašnje štete trebalo bi angažirati nezavisne stručnjake koji bi procijenili štete na svakom pojedinom objektu, a koncesionar bi trebao platiti procjenjene štete. Za buduće štete što brže zatvaranje kamenoloma i uklanjanje asfaltne baze - vlasnici kamenoloma bi trebali plaćati mjesečnu rentu okolnom stanovništvu bez obzira da li to ljudi traže ili ne (jer obično neku naknadu dobije pojedinac koji je najglasniji ili najuporniji i time se ušutka svih)

- zatvaranje takvih kamenoloma u što kraćem roku - zatvaranje i sanacija takvih polja - evidentiranje nastale materijalne štete, te refundirati stanovništvu novac zbog nastale štete - svima platiti štete i svake godine plaću dok su živi - minimalna naknada bi trebala pokriti štete na stambenim objektima - da vlasnik kamenoloma redovito nadoknađuje štete na stambenim objektima - blizu kamenoloma 5.000,00-7.000,00 kn/mjesečno, dalje od kamenoloma 3.000,00-5.000,00 kn/mjesečno, a za širu lokalnu zajednicu dati financije za oplemeniti kulturni, rekreacijski, sportski život mještana (boćalište, folklor, fitnes i dr.), ali samo za mjesto gdje je eksploatacija. - platiti odštete - kuće, zemljište (100% vrijednosti); platiti moguće buduće zdravstvene tegobe, platiti duhovnu bol - po domaćinstvu: od 80-200 m od kamenoloma – 6.000,00 kn mjesečno; 200-500 m od kamenoloma – 5.000,00 kn mjesečno; 500-1000 m od kamenoloma – 3.000,00 kn mjesečno; 1000-2000 m od kamenoloma – 1.500,00 kn mjesečno - nanijeta šteta trebala bi biti nadoknađena u vrijednosti od 50% procijenjene nekretnine na tom području - nanijeta šteta trebala bi biti nadoknađena u vrijednosti od 50% procijenjene nekretnine na tom području - nanijeta šteta trebala bi biti nadoknađena u vrijednosti od 50% procijenjene nekretnine na tom području - do 200m = 4000 kn; do 500 m = 3.000,00 kn; do 1000 m = 2.000,00 kn; od 1500-2000 m = 1.000,00 kn - za svako domaćinstvo: do 200 m = 5.000,00 kn mjesečno; 200-500 m = 3.000,00 kn mjesečno; 500-1000 m = 2.000,00 kn mjesečno; 1000-2000 m = 1.000,00 kn mjesečno - za svako domaćinstvo: do 200 m = 5.000,00 kn mjesečno; 200-500 m = 3.000,00 kn mjesečno; 500-1000 m = 2.000,00 kn mjesečno; 1000-2000 m = 1.000,00 kn mjesečno - za svako domaćinstvo: do 200 m = 5.000,00 kn mjesečno; 200-500 m = 3.000,00 kn mjesečno; 500-1000 m = 2.000,00 kn mjesečno; 1000-2000 m = 1.000,00 kn mjesečno - šteta po pojedinim objektima je nenadoknadiva. to su objekti koji se nalaze u neposrednoj blizini, tu nema uvjeta za život 80 m-150 m - selo Tomaši područje pati od nesnosne buke i prašine. Raspon naknade mj. od 4.000,00 kn - 500 kn ovisno o udaljenosti - u neposrednoj blizini tj 80-200 m = 5.000,00 kn/mj.; od 200-500 m = 3.000,00 kn/mj.; od 500-1000 m = 2.000,00 kn/mj.; od 1000-2000 m = 1.000,00 kn/mj.; za svaku obitelj - ukupno 60%. Morali bi plaćati ekološku rentu koja bi iznosila za naše gospodarstvo 1000€ mjesečno s obzirom na posljedice naše poljoprivredno-turističke djelatnosti - najbliže kuće mjesečno 4.000,00 kn, najudaljenije 1000 kn; 30% za razvoj mjesne zajednice, a ne samo općine, županije i države - ovisno od udaljenosti od kamenoloma 6.000,00 kn mjesečno do 1.000,00 kn za najudaljeniji objekt - koncesionar i svi čimbenici lokalni, županijski i ministar zaštite okoliša trebali bi odmah isplatiti odštetu na uništenu imovinu i obezvrijeđenu zemlju da vlasnik kupi drugu jer tu nije moguć život zbog buke, prašine i kamiona - bez dugih i skupih sudskih procesa procesa odmah ljudima isplatiti uništenu imovinu i onu koja će u dogledno vrijeme biti uništena ili na drugi način obezvrijeđena i omogućiti im kupnju druge zemlje ili nekretnine po povoljnoj cijeni - uvesti ekološku rentu i time obeštetiti okolno stanovništvo - bez suda obeštetiti stanovništvo za štete na kućama i zemlji i narušene emocije, toliko da zadovolji kupnju i preseljenje na novo mjesto - odštetu na kuće i zemljište = 100%, duhovnu bol = 5.000.000 kn - nadoknaditi svu nastalu štetu nastalu na stambenim objektima i onemogućiti daljnju eksploataciju u neposrednoj blizini kuća - da saniraju nastalu štetu - treba isplatiti neku odgovarajuću novčanu naknadu stanovništvu u blizini kamenoloma, zbog buke, iritacije i prašine - zatvoriti i sanirati kamenolome ako bi se spriječile buduće štete, popraviti nastale štete na stambenim i ostalim objektima, popraviti prometnice i zabraniti prometovanje teškim vozilima - ograničiti eksploataciju, zajedno sa lokalnom zajednicom raditi na obnovi okoliša, biljnog i

životinjskog svijeta, strogo nadzirati promet kamiomima, poboljšati prometnice - godišnja renta za najugroženije - 10.000 eura, a za ostalo proporcionalno udaljenosti od eks. površina - obeštetit iz sredstva namjenjenih ekološkoj renti kao u članicama EU - u prvim redovima znači 100-200 m štete su nenadoknadive od 90 do 100% vrijednosti nekretnine i zemljišta, sve daje proporcionalno udaljenosti - treba isplatiti neku odgovarajuću novčanu naknadu stanovništvu u blizini kamenoloma, zbog buke vibracije i prašine - treba isplatiti neku odgovarajuću novčanu naknadu stanovništvu u blizini kamenoloma, zbog buke vibracije i prašine - treba isplatiti neku odgovarajuću novčanu naknadu stanovništvu u blizini kamenoloma, zbog buke vibracije i prašine - u potpunosti ih obeštetiti - moj objekat je 3,5 km od kamenoloma - nama će se sve više štete odraziti na osnovi turističke djelatnosti koju obavljamo jer ako nije područje ekološki zaštićeno - turizam će dolaziti sve manje do izražaja - treba izvesti pravovaljanu zaštitu od buke (zagađenje bukom) - 10,00 kuna po iskopanom kubiku kamena - 5,00 kuna po iskopanom kubiku kamena - naknada za bol, štetu materijalnu i nematerijalnu - što hitnije zatvoriti i sanirati ta eksploatacijska polja kako bi barem u budućnosti ljudi mogli imati normalan život. Štetu nastalu na nekretninama, zbog miniranja, buke, prašine, štetu na izgubljeno pravo na zdrav život i zdrav okoliš i štetu radi zakinutog razvoja kraja i nenapretka treba materijalizirati i isplatiti stanovnicima - da se okolnom stanovništvu isplati postotak od vrijednosti izvađenih sirovina - nemoguća je naknada za život: to se radilo u vrijeme apsolutizma: kolonijalizacija Istre... - nadoknada materijalne štete - odšteta novcem i da se zatvori i sanira - zatvoriti i sanirati eksploatacijska polja - novčana naknada u dogovoru s lokalnim stanovništvom (koje je vrlo teško nadoknaditi jer nitko ne može platiti tvoj mir i zdravlje) te odmah sanirati eksploatacijsko područje - novčana naknada u dogovoru s lokalnim stanovništvom (koje je vrlo teško nadoknaditi jer nitko ne može platiti tvoj mir i zdravlje) te odmah sanirati eksploatacijsko područje - materijalna nadoknada izgubljene vrijednosti - sanirati i po mogućnosti napraviti nešto za dobrobit okolnog stanovništva 8. Tko bi, po vašem mišljenju, te štete trebao platiti:

Dodatne napomene uz odgovore: - svaki malo trebali bi podijeliti troškove - troškove neka isplate ministarstvo, županija i koncesionar - e ja mislim da bi troškove morali zajednički podmiriti a), b) i c) koji su sve ovo dobro i unovčili i stavili u funkciju - a) 10%, b) 20%, c) 70% - u pravilnim omjerima - a), b) i c) - štetu bi trebali namiriti navedeni subjekti u omjeru prihoda od

16,39%

27,32%52,46%

3,83%

a) ministarstvo koje je izdalo dozvolub) Istarska županija koje je polje ucrtala u prostorni planc) vlasnik koncesionar eksploatacijskog poljad) netko drugi (upišite tko)

eksploatacije - vlasnik bi morao platiti svu štetu; ministarstvo - provesti kontrolu stručnosti osoba i provesti u život sve potrebne izmjene za sanaciju; Istarska županija je vjerovatno najveći krivac jer kao duhovna i stručna neznalica uništava svoj životni prostor - vlasnik - a, b, c + lokalna samouprava - svi čimbenici koji su dozvolili proširenje - štetu bi trebao nadoknadit vlasnik koncesionar - svi čimbenici koji su bili zaslužni za davanje suglasnosti za proširenjem eksp. polja bez obzira da se nalazi selo Tomaši svega 120 m od postojećeg, stara gradska jezgra (zaštićeno kulturno dobro) i preko (luga) doline na pićanskoj strani zračne linije je vrlo blizu cijelo selo. - i Ministarstvo zaštite okoliša i PP koji je dao koncesiju i prenamjenu zelenog pojasa u industrijsku zonu - svi koji su izglasali rješenje o proširenju, od mogućih 6 članova 3 nisu bila prisutna , ali ipak je rješenje doneseno bez prava na žalbu jer se javni uvid nije provodio, samo tužba na Ustavni sud - svi oni koji su tome pridonijeli, a "genijalce" maknuti s tih pozicija, što se u svijetu itekako primjenjuje. Ja to znam jer sam u tom svijetu već 30 godina - svi koji su sudjelovali u donošenju dozvole - a, b, c + lokalna samouprava - svi navedeni pod a, b i c, budući da na svakome leži dio odgovornosti za nastalu situaciju i štetu - svo troje gore navedenih. Očito je da se radi o (u RH) dobro poznatom primjeru korupcije odnosno pogodovanja kapitalu – investitoru na štetu građana, a to je kršenje ustavnih prava građana. Trebalo bi da odgovaraju svi koji su u to uključeni i ne samo materijalno u smislu naknade štete već i kazneno zbog gore navedenih malverzacija. - svi skupa jer je teško odrediti i raspodijelit udio pojedinog sudionika u ovom kaznenom djelu koji je još jedan u nizu dokaza da se sve može uz pravu naknadu i korist - za navedene štete u prostoru kriva je prvenstveno lokalna zajednica IŽ i na kraju Ministarstvo zaštite okoliša koje ne djeluje zajedno sa Agencijom za zaštitu prirode, javnim ustanovama za zaštitu okoliša i raznim eko udrugama - svi oni čimbenici koji nisu vidjeli nego svoju korist i korist krupnoga kapitala, a nisu sagledali negativne posljedice po lokalno stanovništvo - a, c i općinske vlasti 9. Štete koje nastaju u okolišu i infrastrukturi trebaju plaćati koncesionari tako da se odredi renta po iskopanom kubiku sirovine te da:

Dodatne napomene uz odgovore: - b) + pojedincima - c ) jer je on taj koji najviše grabi - b) + građanima - c) koji nikad ne sanira

10,71%

22,14%

67,14%

a) Županija tim sredstvima sanira nastale šteteb) gradovi i općine tim sredstvima saniraju nastale štetec) koncesionar vlastitim sredstvima treba sanirati nastale štete

10. Smatrate li da Županija treba pokrenuti inicijative za upotrebu alternativnih sirovina kao

što je recikliranje građevinskog otpada (kubik mljevene jalovine dobivene iz građevinskog otpada s odlagališta Turnina Rovinj košta dva puta manje od frakcija koje se kupuju u kamenolomima):

Dodatne napomene uz odgovore: - a) obavezno i to zakonskom odredbom 11. Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili sa "da", koji je model po vama najbolji:

Dodatne napomene uz odgovore: - samo c) 12. Koja tri negativna utjecaja eksploatacijskih polja i pripadajućih aktivnosti smatrate najnepovoljnijima po okoliš?

99,09%

0,91%

a) dab) ne

33,93%

0,89%65,18%

a) smanjiti eksploataciju mineralnih sirovina uz recikliranjeb) povećati eksploataciju mineralnih sirovina uz recikliranjec) onemogućiti otvaranje novih eksploatacijskih polja, dati prioritet recikliranju uz poticaje

Dodatne napomene uz odgovore: - svi navedeni - svi navedeni

13. Koja tri negativna utjecaja eksploatacijskih polja i pripadajućih aktivnosti smatrate najnepovoljnijima po okolno stanovništvo:

Dodatne napomene uz odgovore: - svi navedeni - niste naveli soc.psihološki utjecaj; ljudi odlaze sa svojih ognjišta zbog nemoći - a moglo bi se i sve zaokružiti - sve aktivnosti su vrlo nepovoljne - svi elementi su vrlo negativni po okolno stanovništvo - ne samo 3 već sve je vrlo nepovoljno

13,53%

25,29%

26,47%

14,41%

14,71%5,59%

a) bukab) prašinac) promjena krajolikad) utjecaj na bioraznolikoste) utjecaj na kvalitetu vodef) utjecaj na kvalitetu tla

19,80%

21,32%

9,14%4,57%6,85%

17,77%

12,44%2,79% 5,33%

a) bukab) prašinac) utjecaj prometa teških vozilad) promjena krajolikae) utjecaj na kvalitetu vodef) štete na građevinama prouzrokovane miniranjemg) smanjenje vrijednosti nekretninah) utjecaj na stočarstvoi) utjecaj na turističku djelatnost

- prašina, koja potpuno uništava usjeve na obrađenim površinama. Na tom pitanju ima više od 3 negativna utjecaja - svi navedeni 14. Smatrate li da život u blizini kamenoloma šteti vašem zdravlju?

Dodatne napomene uz odgovore: - meni osobno ne iako tko je blizu kaže da nije ugodno kad miniraju, žale se na prašinu - ne toliko jer smo ipak 3,5 km udaljeni od

kamenoloma 15. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili potvrdno, upišite što šteti vašem zdravlju: - prašina, buka, nekvalitetno povrće u blizini kamenoloma kao i ostale kulture - zaprašivanje, u procesu proizvodnje bitumena u zrak se ispušta mnogo otrovnih tvari trajno opasnih za ljude, životinje i okoliš te također kancerogene tvari koje se šire zrakom - buka, prašina, strah od potresa kad miniraju - prašina, buka, dim iz asfaltne baze, smrad - šteti: buka, prašina, onečišćenje zraka, tla... što uzrokuje razne kronične bolesti - prašina, nerviranje, stres kod miniranja i utjecaj prometa teških vozila - smrad, buka, prašina, stres kod miniranja, utjecaj prometa teških vozila, sve skupa jako loše utječe na psihičko zdravlje čovjeka - uznemiravanje uzrokovano miniranjem i pojačanim prometom. Udisanje nekvalitetnog zraka. Smanjena kvaliteta hrane proizvedene na poljima oko kamenoloma - cjelodnevna buka, prašina, miniranja (stres), zagađenje zraka uslijed velikog prometa teških kamiona, bagera, a naročito od isparavanja asfaltne mase - buka, prašina, smrad; štetni plinovi asfaltne baze - kao što šteti prašina direktno za disanje tako šteti i na druge načine preko biljaka koje mi koristimo za hranu - šteti dišnim organima, uništeno plodno tlo odnosno zagađeni poljoprivredni proizvodi koje uzgajamo za vlastitu prehranu - inhalacija raznih štetnih čestica, nusprodukata prerade kamena, sagorijevanja goriva i sl. - psihološki kontinuirani pritisak da netko na moju štetu stvara svoju korist - onečišćena voda (na bilo koji način) šteti zdravlju! - ispuštanje štetnih plinova (asfaltne baze), prašina - prašina - buka, zagađenost zraka što udišemo, štetno djeluje na dišne puteve. Alergija i svrab. - prašina, buka, titranje kuće prilikom miniranja, prilikom jačeg miniranja prestrašenost... - miniranje, buka, prašina - utjecaj asfaltne baze je najgori - smrad, buka, isparavanja, prašina, miniranje - smrad asfaltne baze je najgori, buka, prašina, miniranje - smrad asfaltne baze, miniranje, buka, prašina - smrad asfaltne baze, buka, prašina, miniranje

96,40%

3,60%

a) dab) ne

- čestice koje zagađuju zrak, prašina, buka, smrad asfaltnih baza - smrad asfaltne baze, buka, prašina, miniranje - buka, prašina, smrad, miniranje - buka, prašina, smrad asfaltne baze, miniranje... - sve je što je povezano s kamenolomom: transport (buka, prašina, uništeni putevi); nemoć jer uvijek izigraju čovjeka; mijenja se struktura stanovništva - odlaze starosjedioci; na tim radnim mjestima rade sumnjive osobe - nepoštivanje ljudi i okoliša šteti mom zdravlju, unosi nemir i nesigurnost za mene i moju obitelj - buka, prašina, miniranja - proizvodnja asfaltnog materijala, miris štetan za dišne organe itd. - silna prašina jer biovegetacija izgleda kao da smo u zimi kada je sve pokriveno snijegom koji je zaprljan. Zrak strašno smrdi i zagušljivo je te nastaju crni oblaci zbog asfaltne baze. - buka, prašina, miniranje, smrad asfaltne baze - buka, prašina, podrhtavanje tla usred miniranja, a najviše šteti na psihu kad svakodnevno gledaš kako se pojedinci bahato ponašaju prema prirodi i to bez nikakve odgovornosti - buka, prašina, miniranje... - stalna buka, a naročito zagađenje zraka od asfaltne baze - prašina - mi živimo 200 m od kamenoloma Križanci, kad puše jugo mi smo svi bijeli (povrće, voće), vide se oblaci bijele prašine i mi to udišemo. Asfaltna baza - grozan miris koji guši - primjetno otežano disanje - zbog miniranje, smrada i prašine stanovništvo nema želju izlaziti iz svojih kuća - nikad mira - prašina, buka, miniranje - buka, prašina - buka, miniranja, prašina - buka, prašina, miniranje - prašina, buka, zagađena i mutna voda - buka, prašina, promet, stres - buka - djeluje na živčani sistem; miniranje - izaziva svakodnevni stres; prašina - djeluje na alergije i dišni sustav - zdravlju šteti prašina, kvaliteta vode je vrlo slaba. Buka - zdravlju šteti prašina, kvaliteta vode je slaba - buka i prašina - prašina; buka - prašina; buka - buka djeluje na nerve i šteti zdravlju; prašina šteti zdravlju i zagađuje okoliš; zagađenost vode šteti zdravlju u široj okolici - obožavam šetnje i boravak u prirodi, ali kad ovo vidim koje zahvate vrše i kojom brzinom hvata me nervoza, stres, tuga i žalost - prometovanje teških kamiona uskom i skroz devastiranom cestom - usprkos zabrani prometovanja; buka - noćni rad drobilice za kameno brašno; prašina - alergije, nesanica, uništena zelena priroda, zrak druge kategorije - izvršen alergotest koji je pozitivan na sve alergene u zraku (prašina, pelud); noćna buka izazvana drobilicom koja radi cijele noći; česte glavobolje i nesanica - buka - nervni sistem; prašina - onečišćuje vodu kišnicu sa naših krovova; transport teških kamiona po i onako lošoj cesti i uskoj; miniranje djeluje vrlo stresno i uznemiruje stanovništvo, živimo kao na želj.kolodvoru u velegradu; oduzeti su nam osnovni uvjeti čisti zrak, voda i tlo i priroda? - prašina, buka - star sam - živim u New Yorku milijunskom gradu po broju stanovnika, tamo imam veći mir i čišći zrak, ovo tu ne mogu podnijeti - nervira me - nisam medicinar ali znam da, pored svih filtera, kad parkiram auto pored kuće nakon 4-5 sati dobije sloj prašine a i neugodni mirisi se ne mogu eliminirati - buka, prašina, vizualno, svjetlosno zagađenje - nemiran san, otežano disanje, buka kamiona i prebrze vožnje dovode do opasnosti po saobraćajnu nesreću za pješake, stoku i osobne automobile - stres, prašina, buka, promet

- prašina, buka, stres - prašina - ne možemo koristiti poljoprivredno zemljište u blizini jer na usjevima kao što je povrće i voće zadržava se prašina; samim pristupom poljop. parceli udišemo prašinu, buka u trenucima odmora; stalna miniranja, voda koju koristimo za piće... - stres i tuga, odnosno osjećaj nemoći koji me ždere. Boli me to da kraj u kojem sam se rodio i odrastao, a namjeravao sam i umrijeti, biva nepovratno uništen, vrijednost djedovine koja se nalazi blizu kamenoloma pada u bezvrijeđe; boli me to da je kvaliteta života i same egzistencije ovdje dovedena u pitanje - neprestani stres i gubitak živaca kad se svakodnevno susrećeš s nepravednim sustavom koji temeljito i sustavno uništava cijelu zajednicu sa nekoliko generacija; konstantna opasnost od gubitka doma djeluje poražavajuće - 1) zagađuju zrak velikom prašinom; 2) velika buka - koja se čuje miniranjem i mašinama koje rade - alergije na prašinu, buka oštećenje sluha, prašina za onečišćenje krova, stres izazvan bukom i miniranjem na nekretninama (pukotine), prometovanje teških kamiona dovodi u opasnost ljude i životinje - teško dišem i guši me prašina - buka izaziva neurozu naročito ljeti i noću, tada su mirne noći i otvoreni prozori i jako se čuje, djeluje na nesanicu; prašina izaziva alergije i prlja naše krovove gdje mi skupljamo kišnicu, dokazano je da je zrak druge kvalitete - prašina - ne možemo koristiti polj.zemljište u blizini jer na usjevima kao što su povrće i voće zadržava se prašina i samim pristupom površini udišemo prašinu; buka i stalna miniranja narušavaju mir na mojem objektu kojeg koristim vikendom kada se pokušavam odmoriti - prašina - ne možemo koristiti polj.zemljište u blizini jer na usjevima kao što su povrće i voće zadržava se prašina i samim pristupom poljop.parceli udišemo prašinu; buka u trenucima odmora i stalna miniranja - prašina - ne možemo koristiti polj.zemljište u blizini jer na usjevima kao što su povrće i voće zadržava se prašina i samim pristupom površini udišemo prašinu; buka u trenucima odmora i stalna miniranja, voda koju koristimo za piće - prejaka buka, prašina koju vjetar raznosi, rad noću pogotovo ljeti stvara nervozu i napetost, nesanicu - prašina; buka; miniranje - prašina; buka - pare asfaltne baze, prašina - Na zdravlje utječu sve posljedice rada kamenoloma, od buke, prašine, zagađivanje okoline i tla, čime stradavaju i poljoprivredne površine koje se obrađuju i od kojih se proizvoda ljudi hrane. Općenito je smanjena kvaliteta i standard života lokalnog stanovništva zbog nemogućnosti razvoja kraja, a posebno u Istri radi zakidanja stanovništva da se bave turizmom i poljoprivredom što u konačnosti utječe na niže prihode i slabiju zdravstvenu skrb. - buka, prašina, miniranje - (nepoznata riječ): dišni organi; nemiran san (stresno), buka; nelagodje što će biti idući dan - buka, prašina i šteta na usjevima - zagađenost zraka - šteti buka, prašina, oduzeto pravo na miran život i šteta na usjevima; zagađenost samih usjeva kojim se hranimo - šteti buka, prašina, oduzeto pravo na miran život i šteta na usjevima; zagađenost samih usjeva kojim se hranimo - neprestano udisanje prašine vjerojatno ima neke negativne utjecaje na moje zdravlje. Stoga mislim da kamenolom narušava zdravlje - prašina, buka, zagađivanje vode, miniranje, prolazak teških kamiona i pad vrijednosti nekretnina

16. Poštuje li koncesionar "vašeg" kamenoloma mjere zaštite okoliša?

Dodatne napomene uz odgovore: - a) iako je naoružan sa svim mogućim ISO certifikatima - a i c, trude se ali ne dovoljno - a) samo na papiru - a) nije poštivao 17. Da li imate mogućnost uvida u način na koji koncesionar provodi propisane mjere zaštite okoliša, imate li mogućnost uvoda u praćenje stanja okoliša koje je koncesionar dužan provoditi:

Obrazloženja pod c) drugo: - ne postoji navika ni s jedne ni druge strane da se traži ili prezentira rezultate - koncesionar je u početnoj fazi - svi će reći da imamo mogućnost, ali to je neistina - ne znam - te mjere postoje čisto radi propisa (neispravno) - ne znam u kojoj mjeri on to provodi ili ne, ali činjenica je da je to mjesto toliko promijenilo krajolik da to nema nikakve veze sa onim od prije 30

godina kada sam počeo graditi - nisam tražila uvid u provođenje propisanih mjera zaštite okoliša - djelomično nemoguć pristup

36,52%

15,65%

47,83%a) neb) nije mi poznatoc) ako poštuje, onda s tim mjerama nešto nije u redud) da

7,41%

87,04%

5,56%

a) dab) nec) drugo (upišite)

18. Jeste li u stanju kvantificirati štete koje trpite zbog života u neposrednoj blizini kamenoloma:

Dodatne napomene uz odgovore: - da i ne, sve uništavaju - nisam stručan - c) donekle - otprilike - uz pomoć struke - posao za struku - po pričanju ljudi sve je oštećeno od 30-90% stvarne vrijednosti - trebali bismo angažirati sudskog vještaka – stručnu osobu - u dogovoru sa stručnim osobama - uz stručnu pomoć - uz vještaka

- uz pomoć struke - postojeće materijalne bi se mogle kako tako kvantificirati, ali buduće i ne koje ne možemo predvidjeti trebalo bi isto uzeti u obzir: smanjena vrijednost nekretnina, umanjena kvaliteta života, štete po zdravlju – kako ćete zdravlje kvantificirati??? - teško je odrediti primjerenu odštetu ne samo za kuću nego odrediti cijenu svog i života svojih najmilijih - uz sudskog vještaka - uz angažman vještaka - nemjerljivo 19. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili potvrdno, pokušajte okvirno kvantificirati pojedine štete u kunama: a) štete na građevinama prouzrokovane miniranjem u proteklih 10 godina: 70.000,00-100.000,00 kn 30.000,00 70.000,00-100.000,00 kn 50.000,00 150.000,00 70.000,00 100.000,00 100.000,00 nekoliko stotina tisuća kuna 100.000,00 250.000,00 obnova fasade stambenog objekta – cca 70.000,00 kn 8.000,00 20.000,00 200.000,00 odnose suhozide, krađe, uništeni pitomi dolci oštećenja: temeljna, fasadna i cijele krovne konstrukcije 20-50.000.00 kn 100.000,00 10.000 €

47,06%

52,94%

a) dab) ne

50.000 € 300.000,00 kn štete su neprocjenjivo velike brojna oštećenja na kući, pukotine na bunarima i fasadi kuće 80% Pukotine – 50% vrijednosti kuće, propuštale cisterne i krovovi – 50% vrijednosti kuće, nevidljive štete na temeljima 80% Od 80 do 100.000,00 kuna prijašnja građevina statički nije bila za useljenje 100.000,00 kn 80% štete su vidljive tim više na starijim kućama 80% 50% uslijed djelovanja kamene prašine (sedimenta) na strukturu građevine 50% 90% treba kompletno novi krov 60% temelji, pukotine, cisterne, krov = 80% vrijednosti kuće pukotine na stambenim objektima – sanacija 70.00000 kn 100,000,00 krov, cisterna, pukotine na kući 300.000,00 pukotine na stambenim objektima pukotine na stambenim objektima – sanacija 70.000,00 kn pukotine na stambenim objektima 20.000,00 € 500.000,00 kn 200.000,00 kn narušena statika građevinskih objekata za 30% 100.000,00 10.000,00 b) procijenite umanjenu dobit od vaše turističke djelatnosti u proteklih 10 godina: 30.000,00 bio sam spriječen otvoriti tu djelatnost upravo zbog kamenoloma tako da je to neprocjenjivo 24.000,00 ne bavim se turizmom 40% procijenite sami kao koristitelj kuće u blizini kamenoloma 50% 50% najmanje od najmanjeg 1 milijun kuna 50% 100.000,00 5.000 € 1.000.000,00 400.000,00 smanjena dobit za 50% ne možemo koristiti se turističkom djelatnošću zbog rada kamenoloma – 75 tisuća kn god. nemamo mogućnosti otvaranja turističkih sadržaja zbog blizine kamenoloma 75.000,00 kn godišnje u garaži palo nekoliko ispuna i jedna pukotina na kući c) procijenite umanjenu dobit od vaše poljoprivredne djelatnosti u proteklih 10 godina:

25.000,00 50.000,00 9.000,00 30.000,00 u selu je sve manje stoke 10.000,00 50.000,00 50% 80% 60% 30-40% 20% 50.000,00 10% 40% 70% 20% 60% + kupujemo voće i povrće – 108.000,00 kn 10.000,00 100.000,00 kupujemo voće i povrće – 108.000 kn kupujemo voće i povrće – 108.000 kn kupujemo voće i povrće – 108.000 kn 100.0000,00 50.000,00 smanjena dobit za 50% 340.000,00 350.000,00 20.000,00 d) procijenite umanjenu dobit od vaše stočarske djelatnosti u proteklih 10 godina: 25.000,00 18.000,00 ne bavim se uzgojem stoke 20.000,00 30% 10% 50-60% stočna hrana nije ekološka – ovce neće jesti 40% 40% 30% manje od stvarne vr. 500.000 € sada možda 200.000 € 500.000,00 kn / smanjena dobit za 50% 70.000,00 60.000,00 10.000,00 e) procijenite za koliko je umanjena vrijednost vašeg stambenog objekta (sadašnja / vrijednost koju bi imao da se ne nalazi u blizini kamenoloma): Pot. 200.000 € / sad. 150.000 € (40%) Za 50% pot. 200.000 € / sad. 150.000 €

Pot. 150.000 € / sad. 100.000 € Pot. 300.000 € / sad. 150.000 € (za 50%) Pot. 4.000.000 kn / sad. 2.500.000 kn Pot. 4.000.000 kn / sad. 2.500.000 kn Pot. 750.000 kn / sad. 500.000 kn pot. 150.000 € / sad. 80.000 € pot. 200.000 € / sad. 100.000 € tko bi kupio kuću uz kamenolom? dodatne konzultacije Pot. 100.000 € / sad. 70.000 € Za 40% Pot. 500.000 € / sad. 300.000 € Pot. 600.000 € / sad. 300.000 € 90% (prije 200.000 € sad puno manje) 100% nitko neće kupiti kuću u blizini Holcima i Rockwoola. 2.000.000 kuna 80% Pot. 80.000 € / sad. 50.000 € Realna 380.000 € / sad. 280.000 € 70% 80% 80% 40% 70% 50% 100% - sada 30.000 € prije 120.000 € trenutna procjena građevine je 125.000 € plus vrijednost parcele od 1000 m2. Inače bi vrijedilo oko 200.000 € plus zemljište 40% manje Pot. 2.000.000,00 kn / sad 0,00 kn 70% 50% manja od stvarne vrijednosti 150 tisuća eura, sada je umanjeno za 70% sva zemlja je poljoprivredna – zeleni pojas, ništa se ne može prenamijeniti u građevinsko zbog navedenog proširenja ind. Zone 70% 70% 70% 100.000,00 € 100% - 70.000 eura Sadašnja vrijednost 2,400,000,00 kn/ da nema kamenoloma bila bi 4,000,000,00 kn smanjena vrijednost za 50% 160.000 € u blizini kamenoloma 140.000 € da nema kamenoloma 30.000 € sad vrijedi 200.000 € ili 700.000 € f) procijenite za koliko je umanjena vrijednost vašeg građevinskog zemljišta po 1 ha (sadašnja / vrijednost da nije blizu kamenoloma): 50% Za 50% Za 50% Za 50% Za 50% nema građ.zem. Pot. 20.000 € / sad. 15.000 € molim vas: dok se prostor ne sanira to zemljište je "mrtvo" velike štete (150.000 €)

40% pot. 25 € po m2 / sad. 15 € po m2 Pot. 500.000 € / sad. 200.000 € 60% Pot. 500.000,00 kn / sad 0,00 kn nema više građevinskog, sve je pretvoreno u industrijsku zonu i zeleni pojas 60% 50% 70% 25-30% 50% nema više građevinskog zemljišta, sve je pretvoreno u industrijski procijenjena je samo zgrada od cca 157 m2, ne i zemljište 30% manja od stvarne 90% jer se nalazi do samog kamenoloma – nemoguće je više obrađivati, a i kositi zbog velike prašine 50.000,00 € 5 ha Vrijednost građ zemljišta po Ha je 3.525.000,00 kn (47eur/m2) berem je to cijena za koju Općina Sv. Lovreč prodaje parcele u Herakima. Osobno mislim da građevinsko zemljište blizu kamenoloma koji je aktivan i u kojemu se vrši eksploatacija na tržištu nema nikakvu vrijednost jer to zemljište nitko neće kupiti. smanjena vrijednost za 50% 50% zbog kamenoloma 50% umanjena vrijednost Sad 10 €/m2 ili 120 €/m2 g) procijenite za koliko je umanjena vrijednost vašeg poljoprivrednog zemljišta po 1 ha (sadašnja / vrijednost da nije blizu kamenoloma): 50% Za 50% Za 40% Za 30% 0 € pošto je zemljište uz kamenolom / 50.000 € nema polj.zem. Pot. 115.000,00 kn / sad. 70.000,00 kn polj.zemljište uz kamenolom je za neke polj.kulture "mrtvo" 40% potencijalno 4 € po m2 / sad. 2 € po m2 potencijalna 500.000,00 / sad 250.000,00 60% potencijalno 500.000,00 kn / sad 0,00 kn u lugu je cijena za 80% umanjena zbog velike prašine 60% 60% 70% 25-30% štete 50% 50% 90% manje 50% potencijalno 500.000 kn / sad 0,00 kn 80% 80% 80% 80%

/ Vrijednost poljoprivrednog zemljišta za 1 ha ovisno o kulturi i kvaliteti zemljišta je oko 300.000,00 kn, a smanjenje vrijednosti radi kamenoloma možemo izračunati cca 40%, odnosno 120.000,00 kn smanjena vrijednost za 50% 50% smanjena vrijednost zbog kamenoloma 50% umanjena vrijednost 20. Da li vjerujete da biste mogli prodati svoj stambeni objekt:

Dodatne

napomene uz odgovore: - d) dovoljno je udaljen od kamenoloma - ne mislim prodavati - a) i Rockwoola - ne, i ne želim ikada prodavati porodičnu ostavštinu niti razmišljati o toj temi 21. Da li vjerujete da biste mogli prodati svoje poljoprivredno zemljište:

Dodatne napomene uz odgovore: - a) a ne bih ga prodavao da ga imam; Pitanje za vas:

43,52%

47,22%

6,48% 2,78%

a) ne, nitko ne želi kupiti kuću pored kamenolomab) da, ali vrlo teško i po znatno nižoj cijeni od njene stvarne vrijednostic) da, po znatno nižoj cijeni od njene stvarne vrijednostid) da, po cijeni koja odgovara njenoj stvarnoj vrijednosti

50,94%

36,79%

12,26%

a) ne, nitko ne želi kupiti poljoprivredno zemljište pored kamenolomab) da, ali vrlo teško i po znatno nižoj cijeni od njegove stvarne vrijednostic) da, po znatno nižoj cijeni od njegove stvarne vrijednostid) da, po cijeni koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti

kako je moguće da postavljate pitanje o prodaji zemlje koja "život znači" - a) i Rockwoola - ne, i ne želim ikada prodavati porodičnu ostavštinu niti razmišljati o toj temi 22. Da li vjerujete da biste mogli prodati svoje građevinsko zemljište:

Dodatne napomene uz odgovore: - ne želim ga prodavati - a) i Rockwoola - ne, i ne želim ikada prodavati porodičnu ostavštinu niti razmišljati o toj temi

23. Koliko je metara potrebno da stambeni objekt ili zemljište bude udaljeno od kamenoloma da ne bi utjecao na njegovu vrijednost na tržištu?

Dodatne napomene uz odgovore: - više od 2000 m

54,29%35,24%

9,52% 0,95%

a) ne, nitko ne želi kupiti građevinsko zemljište pored kamenolomab) da, ali vrlo teško i po znatno nižoj cijeni od njegove stvarne vrijednostic) da, po znatno nižoj cijeni od njegove stvarne vrijednostid) da, po cijeni koja odgovara njegovoj stvarnoj vrijednosti

3,00%9,00%

88,00%

a) 200 metarab) 500 metarac) 1000 metarad) 1500 metarae) 2000 metara

- e) najbolje da nema kamenoloma - e) i više - Do 8000 metara - 5000 metara - e) i više - e) i više - e) i više - e) i više - e) i više od toga - e) ili više ali da se ne vidi i ne osjeti - e) i puno više - Do 10 km - 5000 metara - e) i preko - 10000 m - 10000 m - do 10000 m - Najmanje 5-10 km od kamenoloma - e) Do 10 km - i više - 24. Koju od navedenih aktivnosti na prostoru Istarske županije ima, prema vašem mišljenju, najnegativniji utjecaj na okoliš (rangirajte od 1 do 6, gdje je 6 najveći negativni utjecaj, a 1 najmanji): NAPOMENA: navedene su prosječne ocjene (zbroj ocjena/ukupan broj odgovora) za svaki ponuđeni odgovor! a) eksploatacija mineralnih sirovina: 5,75 b) fragmentacija prostora uslijed izgradnje cesta: 3,83 c) tretiranje poljoprivrednih površina agrokemikalijama: 3,74 d) eksploatacija šuma: 3,07 e) industrija: 3,81 f) turizam: 1,34 25. Koju od navedenih aktivnosti na prostoru Istarske županije ima, prema vašem mišljenju, najnegativniji utjecaj na okolno stanovništvo (rangirajte od 1 do 6, gdje je 6 najveći negativni utjecaj, a 1 najmanji): NAPOMENA: navedene su prosječne ocjene (zbroj ocjena/ukupan broj odgovora) za svaki ponuđeni odgovor! a) eksploatacija mineralnih sirovina: 5,80 b) fragmentacija prostora uslijed izgradnje cesta: 3,31 c) tretiranje poljoprivrednih površina agrokemikalijama: 4,02 d) eksploatacija šuma: 2,99 e) industrija: 4,16 f) turizam: 1,34

26. Da li ste upoznati s procedurom za dobivanje koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina:

Dodatne napomene uz odgovore: - ne u potpunosti. Lokalna samouprava i županija moraju informirati stanovništvo - ne, ali znam da smo pri vrhu ljestvice o korumpiranosti - ne, treba informirati i educirati građane 27. Da li ste upoznati s postupkom procjene utjecaja na okoliš za otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina:

Dodatne napomene uz odgovore: - a) djelomično, ali postupak je smiješan i sam sebi svrha - b) Ne u potpunos

ti. Lokalna samouprava i županija moraju informirati i educirati stanovništvo

10,91%

89,09%

a) dab) ne

8,18%

91,82%

a) dab) ne

28. Da li ste sudjelovali na javnim raspravama o studijama utjecaja na okoliš u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš za otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina?

Dodatne napomene uz odgovore: - ne, jer je prekinuta - ne, nije provedena - ne, javne rasprave nisu bile na lokalnim oglasnim pločama niti u medijima - ne, to su bili tajni sastanci - ne, narod nije nikad ni o čemu bio obaviješten - ne, nismo bili obaviješteni - ne, nismo bili pozvani - ne, iz jednostavnog razloga što sam 30 godina u inozemstvu - ne, neobaviješteni – bez sudjelovanja javnosti 29. Ako ste na prethodno pitanje odgovorili da, jesu li vaše primjedbe na studije utjecaja na okoliš bile usvojene:

11,82%

88,18%

a) dab) ne

11,76%

88,24%

a) da u najvećoj mjerib) da u manjoj mjeric) niti jedna primjedba nije usvojena

Dodatne napomene uz odgovore: - ne sjećam se - b) uz informaciju da je prostorni plan općine bio naknadno "dorađen" u interesu koncesionara člana IDS-a 30. Jeste li upoznati s obavezama koncesionara u vezi sa sanacijom eksploatacijskih polja (obaveza sanacije eksploatacijskog polja propisana je člancima 53. i 54. Zakona o rudarstvu. Prema čl. 53. Zakona o rudarstvu, rudarsko trgovačko društvo i obrtnik dužni su tijekom izvođenja i nakon završetka eksploatacije, u skladu s lokacijskom dozvolom i projektnim rješenjem na osnovi kojeg je dodijeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, sanirati devastirano zemljište):

Dodatne napomene uz odgovore: - a) ali to se ne poštuje, to je samo bajka za malu djecu - djelomično

31. Iako je to propisano u navedenim člancima Zakona o rudarstvu, sanacija površinskih kopova, odnosno prostora eksploatacijskih polja tijekom i po završetku eksploatacije rijetko je provedena u praksi. Koji je po vama najbolji način za provedbu obaveza sanacije eksploatacijskog polja nakon njegovog zatvaranja:

49,54%

50,46%a) dab) ne

52,73%43,64%

3,64%

a) uvesti obavezu provođenja sanacije i biološke rekultivacije (sadnje) tijekom trajanja eksploatacije tako da troškovi sanacije terete troškove proizvodnje (sanaciju i rekultivaciju površinskog kopa smatrati sastavnim dijelom tehnologije otkopavanja mineralnih sirovina, smjernice i koncept načina izvođenja rekultivacije eksploatacijskog polja odrediti tijekom postupka procjene utjecaja rudarskog zahvata na okoliš)

b) uvesti obavezu provođenja sanacije i biološke rekultivacije (sadnje) nakon zatvaranja uz obavezu redovitog uplaćivanja u "fond za sanaciju" jedinice lokalne samouprave na čijem se području kamenolom nalazi (tako se i u slučaju stečaja nositelja rudarske koncesije može obaviti sanacija)

c) u slučaju dodatnih komentara, molimo upišite:

Obrazloženja odgovora pod c i komentari uz ostale odgovore: - trebali bi sanirati u toku trajanja eksploatacije, ali to treba kontrolirati, ako se ne sanira odrediti kaznu, ne novčanu nego zatvorsku, jer novac im nije problem - b) zatvoriti kamenolom ako ne provede sanaciju - b) nažalost, praksa u pogledu sanacije ekspl.polja samo je još jedan u nizu loših primjera nefunkcioniranja pravne države u RH. Insp.službe, rudarske i zaštite okoliša, trebaju kontrolirati provođenje sanacije i rekultivacije prema rješenjima u tem.dokum., a temeljem koje je i odobrena rudarska koncesija - b) i obeštetiti lokalno stanovništvo za učinjene štete i obezvrijeđene nekretnine jer u svijetu se plaća skupa ekološka renta - b) i c) najprije treba isplatiti učinjenu štetu okolnom stanovništvu ili vlasnicima građevina i zemljišta - b) uvesti ekološke dozvole u kojima se definirane ekološke rente iz kojih bi obeštetili lok. Stanovništvo - b) suživota u buduće ne bude ako ne poduzmu mjere zaštite po okoliš i ljude i sav biljni i životinjski svijet, želimo život u skladu s prirodom i tradicijom tog kraja - ne dopustiti daljnji rad dok ne ispune tu obavezu - b) ukoliko kamenolom ne sprovede mjere zaštite okoliša i nastavi s daljnjom eksploatacijom, naša djelatnost (turistička) biti će upitna. A i sam život mještana biti će nemoguć - b) nama u neposrednoj blizini kamenoloma totalno je uništena sva imovina i miran život koji smo nekada imali više nije moguć. Ostaje veliko pitanje ili mi ili oni – suživota nema. - b) Istra se deklarira najrazvijenijom županijom u RH, ali samo na papiru, to je najdevastiranija županija i ako se dalje tako nastavi – turizam i suživot na tim prostorima biti će prošlost, a ne budućnost i perspektiva daljnjeg razvoja - iskoristiti nastalu rupu za industrijske, uzgojne ili zaštitne namjere - uz proizvodnju paralelno sanirati Ukoliko imate komentara koji nisu obuhvaćeni postavljenim pitanjima, molimo upišite ovdje: - komentar je taj da bi svaki sudionik trebao više provesti u blizini dotičnih kamenoloma pa bi preciznije mogao biti uključen u kvalitetu života u takvom prostoru - ovo je jedno pitanje za sve nas: kako objasniti da je koncesionar na području općine Kanfanar dobio dozvolu za istražne radove uz suglasnost Istarske županije na parceli koja nije bila identična području te namjene u prostornom planu (uistinu je na vlasti u općini bio IDS, a koncesionar je bio član poglavarstva) - uredno i pravedno poštivanje zakona prema građevinskim i svim ostalim objektima prema kojim je donešena materijalna šteta i odgovarajuća odšteta svim vlasnicima!!! kažnjavanje svih počinitelja koji krše zakon!!! - molio bih da se glas javnosti koji je direktno vezana uz kamenolome ili slično te ostala zainteresirana javnost obavezno sasluša, upozna i uzme u obzir kod izrade ovakvih objekata tj. planova - u posljednje vrijeme imamo velikih problema kad miniraju. Miniranja su svaki put sve jača, nakon naših žalbi oni svaki put sve jače miniraju a pravdaju se da je sve u granicama normale. Neka dođu vidjeti na licu mjesta kakva su to miniranja (potresi) i koje posljedice imamo mi koji tu živimo, i materijalne i psihičke! - bili ste prisutni na sastancima i datim obećanjima, ali od svega toga ništa. Ignoriraju nas, ne odazivaju se na pozive. Svjetska firma sa svim mogućim certifikatima, ali samo na papiru, a nikako u praksi - u Šumberu Holcim ne poštiva ni mjere zaštite okoliša niti provodi sanaciju. Ignoriraju probleme i štete lokalnog stanovništva. - zabrana kamionima ukupne mase veće od 5 tona; prilikom izlaza iz kamenoloma je dužnost koncesionara usmjeriti sva vozila na prometnicu za više tonske namjene; koncesionar bi trebao voditi računa o kvaliteti života svojih susjeda na obostranu korist

- i pored zabrane kamionima ukupne mase veće od 5 tona prilikom izlaza iz kamenoloma je dužnost koncesionara usmjeriti sva vozila na prometnicu za više tonske namjene; koncesionar bi trebao voditi računa o kvaliteti života svojih susjeda na obostranu korist - zabrana kamionima ukupne mase veće od 5 tona; prilikom izlaza iz kamenoloma je dužnost koncesionara usmjeriti sva vozila na prometnicu za više tonske namjene; koncesionar bi trebao voditi računa o kvaliteti života svojih susjeda na obostranu korist; Holcim ne poštuje nikakva načela o zaštiti prirode - moj prijedlog: da se obavezno prihvati podzemna eksploatacija, to je najsuvremenija metoda kojom se u najmanjoj mjeri djeluje na tlo, biljni i životinjski svijet, čuva reljef i ne mijenja se krajolik - obavezno preispitat rješenje koje je doneslo Ministarstvo - prijavit na USKOK - državni aparat je toliko trom i korumpiran da sumnjam u bilo kakvo poboljšanje stanja za okolno stanovništvo i vrijednosti koje posjeduju - preispitat valjanost rješenja o odobrenju za proširenje 17 ha novog zemljišta u svrhu eksploatacije - zašto je menadžment smješten u Zagrebu, zaposlenici iz Lošinja, a lokalno stanovništvo trpi sve nedaće bez naknade, uz totalno narušavanje bioraznolikosti - zbog potrebe proširenja eksploatacijskog polja oni, tj. vlasnik kamenoloma i uz pomoć lokalne zajednice i drugih čimbenika kojim ne znamo ime 2005. godine zadiru u moje privatno vlasništvo pr. kat.č. 2279/130 - sad je vlasništvo Republike Hrvatske a da me o tome nitko nije obavijestio i poslao bilo koji dopis i rješenje! - treba uvesti ekološku rentu koje bi nam nadoknadila troškove skupih lijekova koje moramo uzimati zbog negativnog djelovanja i da nam obeštete nekretnine da se iselimo iz tog PAKLA - trebalo bi zakonom odrediti sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupcima izdavanja dozvola i štete koje će to stanovništvo trpiti moraju biti pošteno nadoknađene. Naknada koja se plaća za eksploataciju, koja sada iznosi 5% od prihoda prodaje trebala bi se namjenski usmjeriti na područja gdje se eksploatacija vrši kako bi se barem malo smanjili negativni utjecaji rada kamenoloma na stanovništvo. (kroz razvoj infrastrukture i kroz direktne dohodovne poticaje stanovništvu radi zakidanja razvoja). Okoliš na udaljenosti od 1500 m od kamenoloma trebao bi se smatrati područje posebne državne skrbi, a stanovništvo bi trebalo dobivati dodatne poticaje ili olakšice. Posebno je ovo važno u Istri gdje su neka mjesta u blizini kamenoloma svrstana u turističke razrede A, plaćaju veći porez na dohodak i boravišnu pristojbu od iznajmljivanja apartmana, što nije realno niti pošteno. - koncesionari: ne drže se svojih obaveza... nikome ne odgovaraju...