ROMANTIZAM

ROMANTIZAMROMANTIZAM – umjetnički pravac koji se istovremeno javlja

u slikarstvu, književnosti i glazbiZapočinje krajem 18.st a vrhunac doživljava 30-ih godina 19.

st. Postaje opći kulturni pokret - javlja se u gotovo svim

europskim zemljamaFrancuska revolucija i pad Napoleona- događaji koji nisu

ispunili očekivanja niti ostvarili ideale izazvali su sveopće razočaranje

Razvija se kao suprotnost strogosti i hladnoći klasicizma koji je u svojoj srži akademski stil

Opća obilježja romantizmasmisao i zanimanje za povijest (posebice za srednjovjekovlje,

egzotične zemlje i primitivne narode)istraživanje narodne predaje i usmenog podrijetla nacionalnih

literatura, istraživanje mitologija i folklorapolitički i socijalni angažman romantičara, vezan za stvaranje

nacionalnog jezika i nacionalne državeisticanje osjećaja nasuprot razumu, mašte nasuprot

racionalističkoj filozofijiisticanje osobnog pjesničkog nadahnuća i pjesničke slobode,

odnosno, načela originaliteta nasuprot oponašanju normiranih oblika

novo poimanje ljepote koje uključuje estetiku ružnoga, miješanje tragičnog i komičnog, grotesknog i uzvišenog, realističnog i idealiziranog

čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti

kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.

Umjetničke teme u romantizmuosobne preokupacijepejsaž, daleki i nepoznati krajevinacionalno - povijesna tematikamistika

SVJETSKA BOL – weltschmerz – najvažniji pojam u romantizmu - označava pesimizam i tugu nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti

Poznati umjetnici romantizmaGoethe, Schiller, Hugo, Lamartine, Lord Byron,

Edgar Allan Poe, Puškin, Ljermontov...

Beethoven, Listz, Rossini, Verdi, Wagner, Chopen, Brahms, Strauss II, Tchaikovsky.....

Romantizam u slikarstvuRomantičko slikarstvo razvija se u suprotnosti s

klasicizmomIstiče se i priznaje osobnost umjetnika – slika je odraz

njegovih osjećaja i načina doživljavanja svijetaZaobilaze se akademska pravila dobrog slikanja, slikar

ima slobodu izraziti se na vlastiti načinZajedničke značajke romantičnog slikarstva su:Bogat koloritKontrasna upotreba svjetla i sjeneMekane modulacijeDinamična kompozicija - značaj se ne daje plastici,

proporciji i čistoći obrade nego kretanju na slici, kontrastima boja i dubokim sjenama

Nemir i prividni nered, suprostavljanje žarkih boja i slobodni pokreti kista

Johann Heinrich Fussli

“Noćna mora”, 1781.gTema – opčinjenost

svijetom snovaUsnula djevojka i

Incubus – demonsko biće

glava kobile s bijelim očima na kojoj je, prema engleskoj narodnoj predaji, inkubus dolazio svojim žrtvama

Slika je romantična po izboru teme i motiva kojima je tema predstavljena

Francisco Goya“2. maja

1808.g”Borba na

ulicama Madrida

Kontrasti boja – dinamika

Prostor na slici je nejasno određen, ne poštuje se perspektiva

Francisco Goya“3.maja

1808.g”Pogubljenje

pobunjenika na Moncloi

tumačenja slike su zanimljiva

Utjecaj na Maneta i Picassa

Theodore Gericault – Splav Meduze – 1818.g.

Splav MeduzeDjelo je izloženo na

pariškom Salonu 1819.gNajznačajnije je utjecalo na

razvoj romantizma u slikarstvu

Zasnovano je na stvarnim događajima brodoloma fregate Meduza

Slikar se osjetio pozvanim da ustane protiv društvene nepravde i napravi sliku o borbi čovjeka protiv prirode

Prikazan je trenutak kada su nesretni brodolomnici ugledali brod na horizontu i očajnički ga zvali u pomoć.

Kako bi postigao što veći nivo autentičnosti, Géricault je razgovarao s preživjelima i napravio brojne studije mrtvih i umirućih u bolnicama prije nego je počeo slikati finalno platno.

ovo se radikalno djelo pokazalo iznimno kontroveznim, jer je kritiziralo aktualnu vlast, ali i predstavljalo izazov tradicionalnim umjetničkim pravilima pomodnog neoklasicizma. Slika je postala nadahnućem brojnim romantičarima poput Delacroixa.

Géricault je uklopio romantičarsku sklonost avanturama i osobnim slobodama sa stvarnim događajem u kojem žrtve nepravde se bore protiv sila prirode za goli opstanak.

Eugene Delacroix – Danteova barka – 1822.g.

Eugene Delacroix – Danteova barka

Prvo veliko djelo slikaraKonvencionalna

kompozicija – odgovara neoklasicističkim kanonima narativnog slikarstva

Tema – preuzeta iz Danteovog Pakla

Likovi – Dante i Vergilije Još uvijek strogo

razlikovanje horizontalnog i vertikalnog plana

impostacija likova i njihova anatomija su klasicistički obrađeni

Romantične karakteristike:

Kretanje na slici ostvareno je prikazem dima u pozadini kojeg očito stvara snažan vjetar

Tkanina kojom su likovi omotani – također je svjedok jakog vjetra

istraživanje psiholoških stanja prikazanih likova

Korištenje jakih i dramatičnih kontrasta za podcrtavanje njihovih reakcija na situaciju

Eugene Delacroix – Sardanapolova smrt – 1827.g

Prikaz priče o Sardanapolu, poslijednjem asirskom kralju i njegovoj smrti koju je sam naredio – prema zapisu Diodora Sicula, antičko-grčkog povjesničara

Eugene Delacroix – Alžirske žene – 1834.g

Konkubine u istočnjačkom haremu

OrijentalizamPrikaz lule za

opijum koji se tada često koristio

Utjecaj na impresioniste i posebno na Picassa - serija od 15 slika

John Constable – Dolina SailsburyRadio je u prirodi –

blizak Barbinzonskoj školi

Postupno se oslobađa akademizma i galerijskog tona - patine i završnog sjaja (glazure) na slici

uočio specifična obilježja ladanja i okolice gradova, te ih prenosio na platno načinom u ono vrijeme neuobičajenim: skicozno, bez zaglađivanja, aplicirajući namaz boja tzv. špahtlom

John Constable – The Hay Waine - skicaPoznat po

uljenim skicama koje su mnogo slobodnije i ekspresivnije od završenih slika

Među prvima koji su objekt direktno iz prirode prenosili na platno

U slikanju je koristio slomljene kistove da bi postogao što blještaviji efekt svjetlosti

William Turner – Brod s robljem Ističe se crtežima i akvarelnim pejsažima

Najpoznatiji pejzažist engleskog romantizma

Romantičarsko uzbuđenje ostvaruje jakim kolorističkim efektima i odvažnom upotrebom boje

Majstorski obrađuje atmosferske efekte i svjetla u kojem se prelijevaju boje

William Turner – Kiša, para, brzina – 1844.gRomantizam

vrhunac doseže u njegovoj zreloj fazi

Primjer prikaza gotovo čistog svjetla kroz modulaciju jednog tona boje

Veliki utjecaj na impresioniste – posebno Moneta

Caspar David FriedrichNajznačajniji njemački

slikar romantizmaPripada književnom krugu

Goethea i NovalisaŽivot obilježen tragedijamaDjela su kupovali pruski i

ruski careviUmro u samoći i siromaštvuSlikarskim stilom utjecao je

na eskpresionizam i nadrealizam ali i na književnost i filozofiju egzistencijalizma

Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodovlja, stijena, ledenih santi, gotičkih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima

Pozornost poklanja nijansama boja

čovjek je često smješten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika koji ima gotovo nadnaravnu moć

Caspar David Friedrich – Brodolom nade – 1824.g.Prikazana je

olupina broda među ledenim santama

Led ima ulogu grobnice ili monolitnog hrama mrtvih

Nema prikaza ljudskog lika – čovjek ne može opstati suprotstavljen silama prirode

Caspar David Friedrich – Redovnik na obali Njegovo slikarstvo je izrazito mistično

Dominira osjećaj samoće i izgubljenosti te ljudske nemoći da se nosi sa silama prirode

Veliki utjecaj na metafizičko slikarstvo 30-ih g. 20. st

Zbog izrazito simboličnih elemenata – utjecao je i na simbolizam na kraju 19. st

Prerafaeliti Bratstvo čiji su se radovi

prepoznavali prema inicijalima PRB – udruženje slikara nastalo u Londonu 1848.g.

Kao grupa, Bratstvo je potrajalo tek nešto dulje od desetljeća, ali poticaj koji je dalo vodećoj viktorijanskoj umjetnosti, usmjerivši je u novom pravcu, trajao je do ranih godina dvadesetoga stoljeća.

Sve dok joj Bratstvo nije dalo svoje obilježje, britanska je umjetnost bila pod vrlo snažnim utjecajem Kraljevske akademije

pomno su proučavali boje u prirodi, reproducirajući ih kao jarke i jasne i pretvarajući ih u vlažnu, bijelu temeljnu boju. Išli su neumjereno daleko u traženju pravih uzoraka za okolicu i ljude na svojim slikama.

Trojica mladih prerafaelita namjerno su postavila izazov ustaljenim umjetničkim gledištima, sastavivši manifest o svojim namjerama i objavivši ga u četiri broja časopisa The Germ (Klica). Slikali su izravno iz prirode, s objektivnom vjernošću i originalnim idejama, pokazujući sklonost prema onome što je bilo otvoreno i srdačno u umjetnosti iz prošlosti – posebno umjetnosti prije Rafaela.

Glavni predstavnici ove grupe su:

William Holman Hunt, John Everett Millais i Dante Gabriel Rossetti,

William Holman Hunt – Unajmljeni pastir

Dante Gabriel Rosseti – Sveti gralSlikar i pjesnik,

dramatičar i prevodioc Dantea

Njegove slike u ulju, akvarelu i pastelu prožete su sanjarstvom, sentimentalnošću i misticizmom njegove poezije

Radio je slike s mitološkim, biblijskimm, povijesnim i alegorijskim sadržajima, a posebno su ga inspirirale teme iz Dantea.

Francesco Hayez – Posljednji Romeov poljubac Juliji

Najpoznatije djelo talijanskog romantizma

Inspirirano tragičnom pričom o Romeu i Juliji

Postalo je veoma popularno u Italiji zbog brojnih reprodukcija u minijaturama, kamejama, bakrorezima...

Caspar David Friedrich“Lutalica iznad mora”

Caspar David Friedrich – Opatija u šumi

Eugene Delacroix“Pokolj na Kiosu”

William Turner

John Constable – Katedrala u Sailsburyu