Upload
others
View
24
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Rudolf Steiner
Prekretnice
duhovnog života
Šest predavanja održanih u
Berlinu 19. siječnja, 16. veljače, 2. i 9. ožujka,
14. prosinca 1911. te 25. siječnja 1912.
SADRŽAJ
P r e d g o v o r 7
Zaratustra 15
H e r m e s 4 5
B u d d h a 75
Mojs i j e 107
P r o r o k Ilija 137
Kr i s t i d v a d e s e t o s to l jeće 163
R u d o l f Ste iner 192
P R E D G O V O R
O v i m c i k l u s o m p r e d a v a n j a R u d o l f Ste iner daje
p r e g l e d o d r e đ e n i h p o v i j e s n i h z b i v a n j a s aspekta
r a z v o j a l judske svi jest i . T o n a m o t v a r a m o g u ć n o s t
da u n o v o m svjet lu s a g l e d a m o u l o g e nekih, na
m a v e ć o t p r i j e p o z n a t i h v e l i k a n a i z p r o š l o s t i .
S u v r e m e n a z n a n o s t na p o v i j e s t g l e d a s a m o kao na
s l i jed d o g a đ a n j a u f i z i č k o m svi jetu. P r i t o m g o t o v o
z a n e m a r u j e na jvažni ju č i n j e n i c u , a ta je da su sva
d o g a đ a n j a o d r a z č o v j e k o v a p r a v o g bića, n j e g o v e
duše i n j e g o v a duha. Ona su p o s l j e d i c a č o v j e k o v i h
d je la ili propusta , p l o d č o v j e k o v i h misl i , osjeća
nja i mani fes tac i ja n j e g o v e v o l j e . Jer, iza svakog
d o g a đ a j a u f i z i č k o m svi jetu stoji č o v j e k koji ih
in ic i ra , p r o v o d e ć i u d j e l o i d e j e u skladu sa s v o j i m ,
v l a s t i t i m s tupnjem svijesti, s t u p n j e m svi jesti svo je
s r e d i n e i n a p o k o n u sk ladu sa s tupnjem svi jesti
c i j e l o g a č o v j e č a n s t v a — a sve u funkcij i n j e g o v a
o p ć e g napre tka .
Č o v j e k o v o d j e l o v a n j e nije s a m o reakci ja na
vanjske pot ica je . K a d b i se sve m o g l o ob jasni t i
u z r o č n o — posljedičnim v e z a m a i z m e đ u d o g a đ a j a
u f i z i č k o m svi jetu, u l judski ž i v o t ne bi u l a z i l o
ništa n o v a , ne bi b i l o r a z v o j a , a č o v j e č a n s t v o bi
danas b i l o kao u s v o j i m p r a p o č e c i m a . Sve n o v o s t i ,
m e đ u t i m , koje č o v j e k unosi u r a z v o j , d o l a z e iz
područ ja koja se nalaze i z n a d os je t i lnog svijeta. Sve
što p o k r e ć e r a z v o j č o v j e č a n s t v a p o t j e č e o d ideja
ko je č o v j e k c r p i iz svo je duše i iz svo jega duha.
Zato n i p o v i j e s n a z b i v a n j a ne m o g u bit i s a m o puki
s l i jed f i z ičk ih d o g a đ a n j a v e ć su i z raz o d r e đ e n o g
stupnja l judske svi jesti, p r i m j e r e n o g o d r e đ e n o m
p o v i j e s n o m r a z d o b l j u .
7
P r o u č a v a j u ć i p o v i j e s t m o ž e m o u o č i t i d a
d j e l a , ko ja je č o v j e k u s k l a d u sa s v o j i m d u š e v
n i m u s t r o j e m b i o s p o s o b a n u č i n i t i u j e d n o m e
p o v i j e s n o m r a z d o b l j u , n e b i m o g l a b i t i i z v r š e n a
u n e k o d r u g o v r i j e m e , k a d su n j e g o v o stanje
sv i jest i , n j e g o v n a č i n r a z m i š l j a n j a i os jećanja b i l i
s a s v i m d r u k č i j i . Z a t o č e s t o s o s u d o m g l e d a m o
n a p o j e d i n a p o v i j e s n a z b i v a n j a , p r i m j e r i c e n a
k r i ž a r s k e r a t o v e v o d e n e u i m e Kris ta, n a p r o g o n e
katara , na p r o g o n e v j e š t i c a u s r e d n j e m v i j e k u i l i
n a n a č i n k a k o s u s e S p a r t a n c i o d n o s i l i p r e m a
s v o j o j d j e c i . U z m e m o l i , m e đ u t i m , u o b z i r s tanje
sv i jes t i s u d i o n i k a u n a v e d e n i m d o g a đ a j i m a , m o ć i
ć e m o lakše s h v a t i t i d a s u č i n i l i u p r a v o o n o š to
j e b i l o p r i m j e r e n o t a d a š n j e m s t u p n j u sv i jes t i ,
n a č i n u razmiš l jan ja i os jećanja n j i h o v e s r e d i n e . U
s p o m e n u t i m s luča jev ima ni je bi la r i ječ o e k s c e s n i m
n i t i m a r g i n a l n i m g r u p a m a , v e ć o g r u p a m a l jud i
k o j e su u d j e l o p r o v o d i l e s ta ja l i š ta v e ć i n e š to
su u o d r e đ e n o d o b a b i l a o p ć e p r i h v a ć e n a u n u t a r
p o j e d i n e ž i v o t n e z a j e d n i c e .
P r o m o t r i m o l i s a m o p o s l j e d n j i h p e d e s e t a k
g o d i n a r a z v o j a č o v j e č a n s t v a , p r i č e m u n a m
p o m a ž u d j e l a s u v r e m e n e k u l t u r e ( k n j i ž e v n o s t ,
f i l m s k i z a p i s i , n o s a č i z v u k a , l i k o v n a u m j e t n o s t ) ,
l a k o ć e m o u o č i t i k a k o s e s u v r e m e n i č o v j e k
u v e l i k e r a z l i k u j e o d s v o j i h v r š n j a k a ko j i s u
ž i v j e l i s r e d i n o m 20. s to l jeća. D a n a š n j e m v r e m e n u
p r i m j e r e n i s u s a s v i m d r u k č i j i sus tav i v r i j e d n o s t i
g l e d e s a m o g a f i z i č k o g i z g l e d a p o j e d i n c a , n a č i n a
o d i j e v a n j a , n a č i n a o p h o đ e n j a s l j u d i m a , o d n o s a
u n u t a r o b i t e l j i i t d . S v e t e p r o m j e n e d o g o d i l e
su se u p r a v o z b o g p r o m j e n a u s tupn ju sv i jes t i
s v a k o g a p o j e d i n o g č o v j e k a te č o v j e č a n s t v a u
8
c j e l i n i . M n o g o t o g a š to j e p r i j e p e d e s e t a k g o d i n a
b i l o n e m o r a l n o i d r u š t v e n o n e p r i h v a t l j i v o , d a n a s
p r e d s t a v l j a o p ć e p r i h v a ć e n i o b r a z a c p o n a š a n j a .
S j e d n e strane, naša današnja, v i s o k o
r a z v i j e n a kultura i c iv i l i zac i ja s u v r e m e n o m č o v
jeku o m o g u ć u j u da razv i ja svoj i n t e l e k t i st ječe
n a o b r a z b u i m i m o uobiča jen ih f o r m a l n i h o b r a z o v
nih inst i tuci ja, tako da se danas stupanj kul ture
i n a o b r a z b e p o j e d i n c a v i še ne m o ž e p r o c j e n j i v a t i
p r e m a i n s t i t u c i o n a l i z i r a n i m kr i ter i j ima. S d r u g e se
s t rane č o v j e k o v a svi jest razvi ja p r e m a sve v e ć o j
i n d i v i d u a l i z a c i j i i osv ješ tavanju v l a s t i t o g a Ja. Sto
ga je današnj i čov jek v iše n e g o ikada pri je spreman
sam i s t raž i t i i p r o m i s l i t i o p r o š l i m v r e m e n i m a ,
d o g a đ a j i m a i o s o b a m a , kor i s teć i se v l a s t i t i m p o
t e n c i j a l i m a , čes to d o v o d e ć i u p i tan je o n o š to je
d o n e d a v n o b i l o o p ć e p r i h v a ć e n o .
O v a su p r e d a v a n j a d o p r i n o s rasv je t l javanju
p o v i j e s t i i p o v i j e s n i h d o g a đ a j a s aspekta r a z v o j a
l judske svi jest i .
P o l a z e ć i o d č i n j e n i c e d a č o v j e k s v o j i m dje
l o v a n j e m t i j e k o m povi je s t i , koje j e p r o i z l a z i l o i z
n j e g o v a d u š e v n o g ustroja, a d o n e k l e je t a k o đ e r
b i l o o d g o v o r n a vanjske pot ica je , ni je m i j e n j a o
s a m o f iz ički svi jet n e g o je taj f iz ički svi jet p o v r a t n o
d j e l o v a o i na n jegov razvoj kao l judskog bića, Rudol f
Ste iner je u o v i m p r e d a v a n j i m a p o k u š a o rasvi jet l i t i
u l o g u p o j e d i n i h v o d e ć i h o s o b n o s t i ko je s u s v o j i m
d je l ima ut jecale na to da se današnji č o v j e k razv i je
do sadašnjeg stupnja i s tvor i c i v i l i z a c i j u kakvu
danas i m a m o .
P r e m a Rudol fu Steineru, p o s t o j a l o je šest
z n a č a j n i h i n d i v i d u a l n o s t i koje su u f i z ičk i svi jet
uni je le i m p u l s e koji su j e d a n za d r u g i m o m o g u ć i l i
9
č o v j e č a n s t v u da ide p u t e m r a z v o j a . Sav j e r a z v o j
p o d i j e l i o na n e k o l i k o ku l turn ih e p o h a u ko j ima je
p o j e d i n i n a r o d s o d r e đ e n o m v o d e ć o m o s o b n o s t i
n a p o j e d i n o m e z e m l j o p i s n o m p o d r u č j u b i o nositel j
r a z v o j a l judske svi jest i . N o , taj utjecaj ni je b i o
o g r a n i č e n s a m o n a s t a n o v n i k e o d r e đ e n o g područ ja
i l i p o j e d i n u e t n i č k u skupinu, v e ć se p r e n i o na
č i t a v o čov ječans tvo koje j e t ime d o b i l o n o v i , snažan
pot ica j za dal jnj i n a p r e d a k .
T a k o , p r e m a Ste ineru, naša p e t a poat lantska
kul turna e p o h a z a p o č i n j e s t a r o i n d i j s k o m k u l t u r o m
u ko jo j je č o v j e k još usko p o v e z a n s d u h o v n i m
s v i j e t o m iz ko jeg se tek p o č i n j e spuštat i u f iz ički
svi jet p r e m a sve v e ć e m skrutnjavanju. Unutar nje je
č o v j e k o v a k o m u n i k a c i j a s d u h o v n i m s v i j e t o m ž i v a
i s tvarna . U t o m su r a z d o b l j u l judi d u h o v n i svi jet
d o ž i v l j a v a l i k a o s tvarnost , d o k j e f i z ičk i svi jet za
njih b i o tek obmana, m a y a . I konstituci ja č o v j e k o v a
f i z i č k o g ti jela o m o g u ć a v a l a mu je da u d u h o v n o m
svi jetu, u s u o d n o s u s d u h o v n i m b i ć i m a , ž i v i k a o u
zb i l j i . T o m o ž e m o p o t k r i j e p i t i p o z n a t i m s l i k o v n i m
p r i k a z i m a e t e r i č n i h l judskih ti jela, v r l o n ježnih,
s n e i z r a ž e n o m m u s k u l a t u r o m koju je č o v j e k
i z g r a d i o tek p o s t u p n i m uran jan jem u f iz ičk i svi jet.
Indijska kultura ostavi la je čov ječans tvu u nasl i jeđe
y o g u k a o o b u h v a t n u d i s c i p l i n u s g r a d a c i j a m a od
h a t h a - y o g e p a d o r a j a - y o g e . A s a n e h a t h a - y o g e
usmjerava ju č o v j e k a da se, razvi ja jući f i z ičko,
o d n o s n o e t e r s k o t i je lo b o l j e p o v e ž e s f i z i č k i m
s v i j e t o m , d o k mu se p o m o ć u p r a n a y a m a i b r o j n i h
tehnika, koje su p o z n a v a l i s a m o p o s v e ć e n i c i i koje
su se č u v a l e u tajnosti, o m o g u ć u j e da p o t p u n o
ne i z g u b i k o m u n i k a c i j u s d u h o v n i m s v i j e t o m iz
kojega je d o b i v a o i m p u l s e za dal jnji r a z v o j . Najviša
10
y o g a , ra ja-yoga nije ništa d r u g o n e g o s u v r e m e n i
p u t in ic i jac i je p r i m j e r e n d a n a š n j e m č o v j e k u koji,
odva ja juć i s e o d d u h o v n o g svi jeta, r a z v i j a i n t e l e k t
t e i z p o t p u n e s l o b o d e , v l a s t i t o m o d l u k o m , k r e ć e
p r e m a d u h o v n o m svi jetu.*
Zaratustra djeluje na sasv im d r u k č i j e m p o d
ručju, m e d u l judima koj ima d u h o v n i svi jet nije tako
b l i z a k k a o I n d i j c i m a i upućuje s v o j e s l j e d b e n i k e
k a k o da o b r a t e p o z o r n o s t i na f i z i č k e s tvar i te da
iza v e l a f i z i č k o g a svi jeta pokušaju d o k u č i t i n j e g o v
d u h o v n i p a n d a n . Zat im d o l a z i H e r m e s i l i T o t h kao
p o s r e d n i k i z m e đ u neba i zeml je , koji u d o b a kada
* Ovdje treba napomenuti da se yoga često neopravdano, a zbog nedovoljne upućenosti, u današnjemu suvremenom svijetu degradira u nešto što pripada prošlosti. Analogno tomu mogli bismo to isto reći za matematiku i njezine osnovne računske operacije; naime, da je njihovo poznavanje u današnje vrijeme, kad posjedujemo strojeve koji računaju umjesto nas, nešto sasvim pasè i da je matematika nešto što pripada
prošlosti. A savršeni sustav yoge mogli bismo nazvati
matematikom za komunikaciju s duhovnim svijetom.
Nastao na samom početku razvoja čovječanstva, sadrži do u pojedinosti razrađene sve aspekte ljudske svijesti: od najniže hatha-yoge s uputama za početni razvoj čovjeka, koji se sastojao od odvajanja od duhovnog svijeta i spuštanja u fizički svijet, pa do najviše raja-joge (kraljevske yoge) kojom čovjek preko intelekta svojom slobodnom voljom kreće putem duhovnog svijeta. Između tih dviju krajnosti nalazi se niz disciplina koje su bile namijenjene određenim pojedincima kako bi ih primjenjivali u svrhu razvoja čovječanstva. Da bi netko mogao donositi prosudbe o bilo kojem ezoteričkom području ili o bilo kojem području uopće, trebao bi, prije svega, dobro poznavati problematiku.
11
je egipatska kultura bila nositelj razvoja čovječanstva
p o u č a v a kako se, p o z n a v a j u ć i d u h o v n e z a k o n i t o s t i
p o m o ć u a s t r o l o g i j e i a s t r o n o m i j e , m o ž e usp ješno
d j e l o v a t i u f i z i č k o m svi je tu. Sli jedi Buddha koji
č o v j e č a n s t v u o n e m o ć a l o m od patnje i bo l i š to mu
ih d o n o s i ž i v o t u f i z i č k o m svi jetu l i š e n o m duha,
v l a s t i t i m p r i m j e r o m da je i m p u l s z a p r o č i š ć e n j e m
duše, astralnog tijela, kako bi tako proč i šćen čov jek
p o n o v n o m o g a o u sebe p r i m i t i duh, j e r mu tek
osv ješ teni d u h o v n i ž i v o t o m o g u ć u j e d a s e i z b a v i
od patnje s v o j s t v e n e f i z i č k o m svi jetu. P o t o m , u
d o b a d o m i n a c i j e h e b r e j s k e kulture, d o l a z i Mojs i j e
kao nositel j r a z u m a il i in te lekta , n a v o d e ć i l jude
d a p o m o ć u mišl jenja d o n o s e o d l u k e koje i h v o d e
razvoju . Slijedi p r o r o k Ilija koji u g o d i n a m a na jveće
patnje z b o g g ladi , kad l judi osjećaju da ih je
Bog napust io, d o n o s i v j e r u u n e v i d l j i v o g a Boga i
uspi jeva d o k a z a t i p o s t o j a n j e n j e g o v e m o ć i .
Sve su te z n a m e n i t e o s o b n o s t i , z a j e d n o sa
s v o j i m i m p u l s i m a , o m o g u ć i l e d a č o v j e k r a z v i j e
svo je f i z i č k o t i je lo, u praksi p r i m i j e n i d u h o v n e
zakoni tos t i , p r o č i s t i svo ju dušu, koris t i se s v o j i m
r a z u m o m te s tekne v j e r u kako bi m o g a o u sebe
p r i m i t i Krista k a o nos i te l ja Ja svi jesti .
Smisao o v a k v i h r a z m a t r a n j a na jbol je j e izra
z i o sam R u d o l f S t e i n e r r i j eč ima: " . . . v i d i m o d a
se impuls i i u z r o c i koj i d je luju na l judske d o g a
đaje n ikako ne iscrpl juju u o n o m u što se vanjski
pokazuje i što je vanjska p o v i j e s t sposobna uvaž i t i ,
n e g o da su na jvažni ja z b i v a n j a unutar l judskih
događanja ona koja se ostvaruju u l judskim dušama
i koja iz l judskih duša dje luju u vanjski svi jet,
p r e l a z e u d r u g e l jude i u n j ima nastavl ja ju svo je
d j e l o v a n j e . "
12
Ova teorija, p r e m a kojoj su povi jesni događa j i
p o s l j e d i c a n a p r e t k a l judske svi jesti, iako d o l a z i s
početka 20. stoljeća, baca n o v o svjet lo na shvaćanje
r a z v o j a č o v j e č a n s t v a te nas p o t i č e da p r o m i s l i m o
0 n e č e m u b i t n o m , do sada z a n e m a r e n o m , a to je
č in jenica da povi jes t stvaraju ljudi, ali ne s a m o kao
f i z i č k e o s o b e n e g o l judska bića k a o nos i te l j i duše i
duha . Jer, svaki č in i l i p r o p u s t s v a k o g a p o j e d i n o g
č o v j e k a n e m o ž e s e tumači t i s a m o k a o l o g i č a n
o d g o v o r n a vanjske p o t i c a j e n e g o j e o n p o s l j e d i c a
i z r a ž a v a n j a v o l j e p o j e d i n c a u sk ladu s n j e g o v i m
d u š e v n i m u s t r o j e m i n j e g o v o m d u h o v n o š ć u ,
mani fes tac i ja n j e g o v a r a z u m a , n j e g o v i h osjećaja
i n j e g o v e svi jesti .
Z a g r e b , 5 . k o l o v o z a 2 0 0 4 .
Renata Bakota
13
Z A R A T U S T R A
M e d u t v r d n j a m a d u h o v n e z n a n o s t i n a koje j e
u k a z a n o t i j e k o m v e ć o d r ž a n i h p r e d a v a n j a o v o g a
ciklusa pr i je svega se na laz i ide ja o p o n o v l j e n i m
z e m a l j s k i m ž i v o t i m a , to jest ona, danas ne baš
omi l jena i s labo shvaćena ideja o tomu da se t i jekom
r a z v o j a č o v j e č a n s t v a l judska i n d i v i d u a l n o s t m o r a
uvi jek i z n o v a iž iv l javat i u p o j e d i n o j l judskoj osobi .
V i d j e l i s m o i još ć e m o v i d j e t i da su s t o m i d e j o m
p o v e z a n a r a z n o v r s n a pitanja. Jedno o d njih o d n o s i
se na značen je p o n o v l j e n i h zemal j sk ih ž i v o t a . M o g
l i b i s m o se, na ime, zapi ta t i : Što to z a p r a v o znači da
č o v j e k o v a i n d i v i d u a l n o s t n e p r o l a z i ž i v o t o m i z m e đ u
rođenja i smrti samo j e d n o m , v e ć uvi jek iznova? N o ,
a k o se, s d r u g e s trane, č o v j e k o v zemal j sk i r a z v o j
r a z m a t r a u smislu d u h o v n e znanost i te se u tvrd i da
n j e g o v smisao lež i u n e p r e s t a n o m razvoju, da svaka
e p o h a , s v a k o n o v o d o b a n a o d r e đ e n i način p r u ž a
drukči j i sadrža j , a da je l judski r a z v o j u u z l a z n o j
l ini j i — i z g l e d a z n a č a j n o to što će j e z g r a č o v j e k o v a
bića uvi jek i z n o v a u sebe p r i m a t i r a z n o l i k e ž i v o t n e
m o g u ć n o s t i , b r o j n e ž i v o t n e sadrža je koji u nas
m o g u ustrujavat i t i j e k o m r a z v o j a č o v j e č a n s t v a . T o
je, m e đ u t i m , m o g u ć e s a m o a k o se č o v j e k sa s v i m e
o n i m e što on s tvarno jest, ne tek j e d n o m već m n o g o
puta, p o v e ž e sa ž i v o m strujom zemal j skoga razvoja .
K a d ci je l i l judski r a z v o j z e m a l j s k o g č o v j e č a n s t v a
p r o m a t r a m o kao s m i s l e n o n a p r e d o v a n j e s uvi jek
p o n o v n o p r o č i š ć e n i m sadrža jem, tek n a m s e o n d a
ukazuje prav i značaj onih d u h o v n i h ve l ič ina koje su
k a o p r a v i v o đ e o b i l j e ž i l e p o j e d i n e e p o h e , i z ko j ih
su u o d r e đ e n o m smislu p r o i z l a z i l i n o v i sadržaj i ,
n o v i i m p u l s i za n a p r e d u j u ć i r a z v o j č o v j e č a n s t v a . S
15
n e k o l i k o takvih v o d e ć i h bića u r a z v o j u čovječanstva
bav i t ć e m o se u v e z i s o s ta l im pi tanj ima o v o g a z im
skog ciklusa. N e k a n a m danas b u d e z a d a ć a ukazat i
na j e d n u takvu v o d e ć u i n d i v i d u a l n o s t koja je u
o d r e đ e n o m smislu z a g o n e t k a z a vanjska p o v i j e s n a
i s t raž ivanja i koja je i z g u b l j e n a u nekoj s ivoj ,
v a n j s k i m d o k u m e n t i m a n e d o s t u p n o j d a v n i n i . T o
j e m n o g o raspravl jana, al i danas p r e m a l o p r i z n a t a
o s o b n o s t Zaratus t re .
U p r a v o na takvoj o s o b i kakav je b i o Zaratus
tra m o ž e m o , p o s v e m u što j e o n d a o č o v j e č a n s t v u ,
po s v e m u što je o n jemu s a č u v a n o , a d a n a š n j e m se
v r e m e n u v e ć č in i s t ranim, v i d j e t i kako su u razl i
č i t i m r a z d o b l j i m a č o v j e č a n s t v a p o s t o j a l e v e l i k e
raz l ike s o b z i r o m na c i j e lo č o v j e k o v o b iće . P o v r š n o
g l e d a j u ć i m o g l o bi se p o m i s l i t i da se č o v j e k o t k a d
p o s t o j i kao č o v j e k u g l a v n o m o s j e ć a o k a o današnj i
čov jek , d a j e m i s l i o , os jećao, p r e d o č a v a o , m o r a l n o
os jećao kao što to danas č ini . D u h o v n a n a m znanost,
m e đ u t i m , ukazuje — to v e ć p r o i z l a z i iz o d r ž a n i h
p r e d a v a n j a , a p r o i z l a z i t će i iz s l j edeć ih — da su
u p r a v o č o v j e k o v duševni ž i v o t , vrsta n jegov ih osjeta,
os jećanja i hti jenja t i j e k o m r a z v o j a č o v j e č a n s t v a
bi l i p o d l o ž n i v e l i k i m , z n a č a j n i m p r o m j e n a m a , da je
č o v j e k o v a svi jest u s tar im v r e m e n i m a bi la sasvim
drukčija te da m o ž e m o o s n o v a n o pre tpos tav i t i kako
će u b u d u ć n o s t i p o n o v n o b i t i d o s e g n u t i drukči j i
s tupnjev i svi jesti od o n i h na k o j i m a danas ž i v i
n o r m a l n o č o v j e č a n s t v o .
Promatra juć i Zaratustru m o r a t ć e m o se zapra
v o o s v r n u t i n a j e d n o d a v n o , d a v n o v r i j e m e . N e k a
su n o v i j a i s t raž ivanja, d o d u š e , učini la Zaratustru
B u d d h i n i m s u v r e m e n i k o m , p o č e m u b i ga, dak le ,
t r e b a l o smjestit i u r a z d o b l j e od n e k i h šest i l i šest
16
i p o l s tol jeća pr i je p o j a v e kršćanstva. N o , u p r a v o
o v d j e t reba z a m i j e t i t i s p o m e n a v r i j e d n u č i n j e n i c u
kako su i s t raž ivan ja pos l j edn j ih g o d i n a , n a k o n što
je p o m n o i s p i t a n o sve što o Zaratustr i p o s t o j i u
p r e d a j a m a , m o r a l a ukazati na to da bi se o s o b
nost koja se kri je p o d i m e n o m Zaratustre, s tarog
p e r z i j s k o g o s n i v a č a v j e r e , t rebala smjest i t i m n o g o ,
m n o g o s tol jeća pr i je B u d d h e . Grčki p o v j e s n i č a r i
n e p r e s t a n o n a p o m i n j u da b i Zaratustru t r e b a l o
p r e m j e s t i t i d a l e k o unatrag, o k o p e t d o šest t isuća
g o d i n a pr i je T r o j a n s k o g rata. V e ć iz p o s t i g n u ć a
vanjskih i s t raživanja n a m n o g i m p o d r u č j i m a m o ž e
mo zaključiti da će se vanjska povi jesna istraživanja,
d o d u š e teško, o d v a ž i t i , ali da će n a p o k o n — i u
s v o j i m d o k u m e n t i m a — bi t i pr i s i l jena p r i z n a t i o n o
što je u g r č k o j z n a n o s t i , u grčkoj preda j i s a č u v a n o
i z d a l e k i h d a v n i n a Zara tus t r inoga d o b a . D u h o v
n a znanos t , p o l a z e ć i o d svo j ih p r e t p o s t a v k i , ž i v o t
Zaratustre, p e r z i j s k o g o s n i v a č a v j e r e , d o i s t a m o r a
p o s t a v i t i t o l i k o unatrag, kako su to v e ć uč ini l i
g rčk i pisci u s t a r o m v i jeku. T e k tada ć e m o i m a t i
p r a v o ukazat i na to kako j e Zaratustra, a k o j e ž i v i o
t i sućama g o d i n a pr i je dolaska kršćanstva na svi jet,
m o r a o bit i s u o č e n s j e d n o m sasv im d r u k č i j o m
v r s t o m č o v j e k o v e svi jesti .
Do sada sam češće u p o z o r a v a o , a to ću i
nadal je č in i t i , kako j e r a z v o j č o v j e k o v e svi jest i
t e k a o tako da su s n o v i t a i v i d o v i t a stanja — o v d j e
se te r i ječi ne z l o r a b e kao što je to danas slučaj
na m n o g i m p o d r u č j i m a — u d a v n i n i b i la stanja
svijesti p r i m j e r e n a n o r m a l n o m čov jeku, tako da on
nije m o g a o v i d j e t i sv i jet u p o j m o v i m a i i d e j a m a , u
s t r o g o o g r a n i č e n i m o s j e t i l n i m o p a ž a j i m a , kao što
ga v i d i danas . Najbol ju sliku o t o m e kako je č o v j e k
17
u p r a d a v n a v r e m e n a u svo ju svi jest p r i m a o svi jet
o k o sebe d o b i t ć e m o a k o p o m i s l i m o n a pos l j edn je
ostatke stare prasvijesti, na snovi tu svijest. S v a k o m e
su p o z n a t e ustalasane, danas za č o v j e k o v u svi jest
n a j v e ć i m d i j e l o m b e s m i s l e n e s n o v i t e s l ike što su
č e s t o s a m o r e m i n i s c e n c i j e v a n j s k o g a svi jeta, i ako
se u njih m o g u upl i ta t i i v i še v r s t e svi jest i koje
su, m e đ u t i m , teško shvat l j i ve d a n a š n j e m č o v j e k u .
S n o v i t a svi jest — m o ž e m o reć i — p r o t j e č e s l iko
v i t o , u s i m b o l i č k i m s l ikama što se b r z o mijenjaju.
K o g a l i se u snu ni je d o j m i l o i skustvo s l i k o v i t o
p r i k a z a n o g c i j e l o g d o g a đ a j a p o ž a r a ? P r o m o t r i t e tu
o n o s t r a n u svijest, taj o n o s t r a n i h o r i z o n t svi jesti
kakav pos to j i u snu. O n a k a v kakav o n d j e posto j i
on j e samo pos l j edn j i ostatak j e d n e pras tare
svi jest i č o v j e č a n s t v a . N o , ta je pras tara svi jest
bi la takva da je č o v j e k z a p r a v o ž i v i o u neko j vrs t i
slika koje nisu p o k a z i v a l e n e š t o n e o d r e đ e n o ili
n i š tavno, već su p o k a z i v a l e s tvarni vanjski svijet. U
stanj ima svi jesti s ta roga č o v j e č a n s t v a pos to ja la su
međustanja i z m e đ u bdi jenja i spavanja u ko j ima je
č o v j e k ž i v i o u s u o d n o s u s d u h o v n i m s v i j e t o m . Taj
je d u h o v n i svi jet u l a z i o u n j e g o v u svijest. Danas
su za n o r m a l n u l judsku svi jest v r a t a d u h o v n o g a
svijeta z a t v o r e n a . U staro d o b a t o m u nije b i l o tako.
T a d a je č o v j e k u m e đ u s t a n j i m a i z m e đ u bdi jenja i
spavanja v i d i o u sl ikama koje su, doduše, bi le slične
s n o v i t i m sl ikama, ali su j e d n o z n a č n o p r i k a z i v a l e
d u h o v n a bića i d u h o v n a tkanja kakva se na laze iza
f i z i č k o — osjetilnoga svi jeta. Zato je č o v j e k u s taro
d o b a , p r e m d a u Z a r a t u s t r i n o v r i j e m e v e ć p r i l i č n o
nejasno i n e o d r e đ e n o , ali ipak s tvarno n e p o s r e d n o ,
p r o m a t r a o d u h o v n i svi jet t e j e z b o g n e p o s r e d n o g
iskustva d u h o v n o g a svi jeta m o g a o reć i : K a o što
18
g l e d a m vanjski f iz ički svi jet i os je t i ln i ž i v o t , tako
z n a m da p o s t o j e iskustva i p r o m a t r a n j a d r u k č i j e g
stanja svi jesti; da se u o s n o v i o s j e t i l n o g a svi jeta
na laz i j e d a n drug i , d u h o v n i svi jet .
Smisao r a z v o j a č o v j e č a n s t v a sastoji se u t o m e
da je iz e p o h e u e p o h u s p o s o b n o s t ljudi da g leda ju
u d u h o v n i svi jet postajala sve manja i manja j e r
su se p o j e d i n e s p o s o b n o s t i uv i jek r a z v i j a l e na
račun d r u g i h . Naše današnje e g z a k t n o miš l jen je,
naša s p o s o b n o s t p r e d o č a v a n j a , naša l o g i k a , sve
o n o što n a z i v a m o n a j v a ž n i j i m p o k r e t a č i m a naše
kul ture, tada nije p o s t o j a l o . T o j e č o v j e k pr i je
svega u o n o j e p o h i , a n a p o k o n i u našoj , m o r a o
pos t ić i na račun starih v i d o v i t i h stanja svi jesti .
Danas to m o r a usavršavat i . A u b u d u ć e m r a z v o j u
č o v j e č a n s t v a čistoj f i z ičko j svi jest i s n j e z i n o m
inte lektualnošću i l o g i k o m p r i d o ć i će p o n o v n o staro
v i d o v i t o stanje. N a z a d o v a n j e i u s p o n treba, d a k l e ,
r a z l i k o v a t i s o b z i r o m na č o v j e k o v u svijest. R a z v o j u
ć e m o dat i dubl j i smisao a k o k a ž e m o : Č o v j e k j e
i sprva sa c i je l im svo j im d u š e v n i m ž i v o t o m ž i v i o i u
d u h o v n o m svi jetu, z a t i m se spust io u f iz ički sv i jet
i t i m e se m o r a o o d r e ć i stare v i d o v i t e svijesti da bi,
os lanja jući se na f iz ički svi jet — k r o z o d g o j u čis
to f i z i č k o m svi jetu — m o g a o steći i n t e l e k t u a l n o s t
i l o g i k u , kako bi se z a t i m u b u d u ć n o s t i p o n o v n o
u z d i g n u o u d u h o v n i svi jet .
O n o , dakle, što su ljudi p r o ž i v j e l i k roz povi jes t
unutar n j i h o v a starog, u p r a v o o p i s a n o g stanja
svi jest i na laz i se svakako pr i je v r e m e n a iz koj ih
p o s t o j e vanjski p o v i j e s n i p o d a c i . N o , i Zaratustra
p r i p a d a v r e m e n u z a koje još n e m a m o p o v i j e s n i h
podataka, a on je j edna od v e l i k i h v o d e ć i h osobnost i
koje su d a v a l e pot ica je za v e l i k e kul turne n a p r e t k e
19
č o v j e č a n s t v a . T a k v e v o d e ć e o s o b n o s t i , bez o b z i r a
na ko jem je stupnju n o r m a l n a svijest čov ječans tva ,
uvi jek m o r a j u crpst i iz o n o g a što se m o ž e n a z v a t i
p r o s v j e t l j e n j e m , p o s v e ć e n j e m u v i še tajne svi jeta.
A m e d u o s o b e koje ć e m o p r o m a t r a t i t i j ekom o v i h
predavan ja , k a o što su H e r m e s , Buddha, Mojs i je
i td . — p r i p a d a i Zaratustra. Zaratustra se, svakako,
u r a z v o j u č o v j e č a n s t v a nalaz i na jmanje o s a m
tisuća g o d i n a pr i je našega sadašnjeg v r e m e n a ,
a o n o v e l i k o , s i lno, što je č o v j e č a n s t v u d a o iz
p r o s v i j e t l j e n a duha, d u g o j e b i l o j a s n o v i d l j i v o
u n a j d j e l o t v o r n i j i m k u l t u r n i m d o b r i m a č o v j e č a n
stva. Još i danas to m o ž e z a m i j e t i t i onaj tko u z i m a
u o b z i r s k r i v e n a strujanja u r a z v o j u c i j e l o g a č o
v ječanstva . Zaratustra se s t v a r n o ubraja m e đ u
o n e koji su u svojo j duši p r o ž i v l j a v a l i i s t ine,
p r a v n a shvaćanja, n a z o r e što su d a l e k o n a d i l a z i l i
n o r m a l n u svi jest č o v j e č a n s t v a n j i h o v a v r e m e n a .
Zaratustra je , d a k l e , u z e m l j i na koju se pos l i j e
p r o š i r i l o perz i j sko cars tvo, svo j im b l i ž n j i m a ob jav
l j i vao i s t ine iz n a d o s j e t i l n i h sv je tova; iz p o d r u č j a
n a d o s j e t i l n i h s v j e t o v a koja l e ž e d a l e k o i z n a d
svega što je m o g l a v i d j e t i n o r m a l n a l judska svi jest
n j e g o v a v r e m e n a .
A k o pak h o ć e m o shvat i t i što j e Zaratustra
z n a č i o za č o v j e č a n s t v o , m o r a nam bit i j a s n o da j e
o n j e d n o m di je lu č o v j e č a n s t v a , sasv im o d r e đ e n o m
bro ju l judi, p r e d a o o d r e đ e n u vrstu s v j e t o n a z o r a ,
shvaćanja svi jeta, d o k su z a p r a v o d r u g a l judska
strujanja, d r u g i n a r o d i , d r u g i d i j e l o v i č o v j e č a n s t v a
u takoreć i u k u p n o s t l judske kulture unašala j e d n u
drukči ju v r s t u p o g l e d a na svijet. A Zaratus t r ina
o s o b n o s t z a n i m l j i v a n a m j e s toga što j e o n ž i v i o
unutar p o d r u č j a j e d n o g n a r o d a koje j e p r e m a
20
jugu n e p o s r e d n o g r a n i č i l o s p o d r u č j e m d r u g o g
n a r o d a koji j e d u h o v n a d o b r a , d u h o v n a strujanja
d a r o v a o č o v j e č a n s t v u na sasv im drukči j i nač in .
O v d j e ć e m o , z a v i r i m o l i u o n a stara v r e m e n a , na
tlu stare I n d i j e p r o n a ć i n a r o d e čiji su ih p o t o m c i
pos l i j e ubrajal i m e đ u p jesnike V e d a , a s j e v e r n o
o d t o g a p o d r u č j a n a k o j e m u s e p r o š i r i l o v e l i k o
učenje b r a h m a n a treba p o t r a ž i t i p o d r u č j e n a r o d a
koj i j e b i o p r o ž e t m o ć n i m i m p u l s o m Zaratus t re .
N o , to što j e Zaratustra d a o svi jetu u o d r e đ e n o m
je smis lu sasv im r a z l i č i t o od o n o g a što su učitel j i ,
v e l i k e v o d e ć e o s o b n o s t i d a l e s tar im I n d i j c i m a , a
što se s a č u v a l o u z a n o s n i m s p j e v o v i m a f i l o z o f i j e
v e d a n t a i što još od jeku je k a o pos l jednj i v e l i k i
bl jesak u ob jav l j i van ju v e l i k o g a B u d d h e .
Razl iku i z m e đ u toga što je p r o i z i š l o iz strujanja
stare I n d i j e i o n o g a što je p r o i z i š l o iz strujanja
z a r a t u s t r i z m a shvat i t ć e m o tek o n d a a k o u z m e m o
u o b z i r da p o d r u č j u n a d o s j e t i l n o g a svi jeta č o v j e k
m o ž e pr ić i s dv i ju strana. T i j e k o m o v i h predavan ja
g o v o r i l o se o t o m u kako č o v j e k d o l a z i u d u h o v n i
svi jet . Pos to je , d a k l e , d v i j e m o g u ć n o s t i k o j i m a
on snage svo je duše, s p o s o b n o s t i svo je n u t r i n e ,
m o ž e tako i z d i ć i i z n a d n o r m a l n o g a stanja d a i z
o s j e t i l n o g a d o s e g n e n a d o s j e t i l n i svi jet . Jedan se
put m o ž e o z n a č i t i kao put sve v e ć e g p o n i r a n j a
u v l a s t i t u dušu, unošenja u v las t i tu dušu, d o k
s i d r u g i p u t m o ž e m o p r e d o č i t i k a ž e m o l i da on
č o v j e k a v o d i iza n e č e g a što se o k o nas p r o s t i r e
kao p o k r i v a č p r e k o f i z i č k o — osjetilnoga svi jeta, da
ga v o d i iza tog p o k r i v a č a . S o b a se puta do la
zi u n a d o s j e t i l n o p o d r u č j e . A k o se u i n t i m n o m
u n u t a r n j e m d o ž i v l j a j u u n e s e m o u sve što u duši
i m a m o kao os jećajne v r i j e d n o s t i , p r e d o d ž b e n e i
21
i d e j n e v r i j e d n o s t i , u k r a t k o kao i m p u l s e — a k o se
takoreć i sve v i še u v u č e m o u sebe same tako da
snage naše n u t r i n e postaju sve j a č e i j ače — o n d a
m o ž e m o g o t o v o m i s t i č n o p o n i r a t i u sebe i p o m o ć u
nečega u nama samima što p r i p a d a f i z ičkom svijetu
d o p r i j e t i z a p r a v o d o naše d u h o v n o - d u š e v n e j e z g r e ,
koja ide iz u t je lov l jen ja u u t je lov l j en je i koja je ,
n a s u p r o t o n o m u p r o l a z n o m , n e p r o l a z n a . T a d a
d u b o k o u l a z i m o u d u h o v n i sv i jet naše v las t i te
n u t r i n e . T i m e što s m o proš l i k r o z v e o naše v las t i te
nut r ine , t i m e što p r o d i r e m o k r o z o n o što u n a m a
ž iv i kao požuda, strast i unutarnji d u š e v n i doživ l ja j
— što nam je s v o j s t v e n o s a m o z a t o što s m o u
f i z i č k o m svi jetu u t j e l o v l j e n i u j e d n o f i z i č k o t i je lo
— u r a n j a m o u o n o v j e č n o u n a m a i d o s p i j e v a m o
u d u h o v n i svi jet . A k o , m e đ u t i m , i na d r u g o j s trani
r a z v i j e m o snage koje ne gledaju samo vanjski svijet,
ne čuju z v u k o v e , ne osjećaju vanjsku t o p l i n u i
h l a d n o ć u , d a k l e , a k o naše d u h o v n e snage u č i n i m o
tako m o ć n i m a da m o g u p r o d r i j e t i iza boja, iza
z v u k o v a , iza h l a d n o ć e i t o p l i n e i os ta l ih os je t i ln ih
utisaka što se o k o nas pros t i ru p o p u t p o k r i v a č a ,
tada snage koje su o jača le u našoj duši p r o d i r u iza
v e l a van j skoga svi jeta u n a d o s j e t i l n o c a r s t v o koje
se p r o s t i r e u beskraj, m o g l i b i s m o reći u beskra jne
d a l j i n e .
T a k o pos to j i put koji m o ž e m o n a z v a t i
m i s t i č n i m i posto j i put koji p r o d i r u ć i k r o z v e o
o s j e t i l n o g a v o d i u š i r ine k o z m o s a , a koji m o ž e m o
n a z v a t i p r a v i m d u h o v n o z n a n s t v e n i m p u t o m . O v i m
s u d v a m a p u t o v i m a sve v e l i k e d u h o v n e o s o b n o s t i
d o š l e do istina i o b j a v a što su ih kao kul turni
n a p r e d a k t reba le uc i jep i t i l judima. S a m o što je u
p r a d a v n i m v r e m e n i m a ljudski r a z v o j t e k a o tako
22
d a j e d o v e l i k i h ob java m o g l a d o ć i s a m o o d r e đ e n a
n a r o d n a osobnos t , i to samo j e d n i m od tih p u t o v a .
T e k od v r e m e n a u k o j e m su ž i v j e l i G r c i , a u koje
p a d a nastajanje, i shodiš te kršćanstva, kao da su
se o b j e struje z a j e d n o sl i le i sve v i še posta ja le
j e d n o m k u l t u r n o m stru jom.
K a d a danas g o v o r i m o o stupanju u v i še
s v j e t o v e , g o v o r i m o tako da onaj tko se h o ć e
v i n u t i do n a d o s j e t i l n i h sv je tova u svo jo j duši u
n e k u ruku razvi ja ob je v r s te snaga, ne s a m o snage
za m i s t i č n i put u v las t i tu n u t r i n u n e g o i o n e za
d u h o v n o z n a n s t v e n i put u vanjski svi jet . Danas
ta d v a puta v i še nisu s t r o g o o d i j e l j e n a j e r su se
z b o g smisla razvo ja čov ječans tva , o t p r i l i k e u e p o h i
koju j e o b i l j e ž i o grčki n a r o d , z a j e d n o s l i le ob je
struje: o n a koja svo je o b j a v e p r i m a k r o z m i s t i č n o
p o n i r a n j e u vlast i tu nutr inu i ona koja svoje o b j a v e
p r i m a k r o z jačanje d u h o v n i h snaga što v o d e u
v e l i k i k o z m o s . N o , u p r e d g r č k o il i p r e d k r š ć a n s k o
d o b a b i l o j e tako da su o v e d v i j e m o g u ć n o s t i b i le
p o d i j e l j e n e m e đ u razl ič i t im n a r o d n i m osobnost ima,
a n a l a z i m o ih — p r o s t o r n o usko p o v e z a n e — u
d r e v n i m p r e d g r č k i m i p r e d k r š ć a n s k i m v r e m e n i m a
u indi j sko j kulturi koja je svoj i z r a z našla u
V e d a m a , te s jeverni je, u kulturi Zaratustre . Jer, sve
č e m u se d i v i m o u indi jskoj kul tur i š to još d o l a z i
d o iz raža ja k o d Buddhe, s t e č e n o j e unutarn j im
p o n i r a n j e m , o d v r a ć a n j e m p o g l e d a o d van j skoga
svijeta, umrtv l j i van jem očiju za os jet i lne boje, ušiju
za o s j e t i l n e z v u k o v e , vanjskih o r g a n a za os je t i ln i
p o k r i v a č u o p ć e i j a č a n j e m unutarn j ih d u š e v n i h
snaga, da b i se p r o d r i j e l o unutra do b r a h m a n a
u k o j e m se č o v j e k osjeća j e d n i m s o n i m e što za
sva v r e m e n a tka kao nutr ina svi jeta. O t u d a su
23
i z v i r a l a učenja starih svet ih rishija koja p jesnički
nastavl jaju ž i v j e t i u V e d a m a , koja nastavl ja ju
ž iv jet i u f i lozof i j i v e d a n t a i b u d i z m u . Zaratustr izam
je p o t e k a o iz snaga d r u g e vrs te .
Zaratustra je s v o j i m u č e n i c i m a pr i je svega
p o v j e r i o tajnu o t o m u kako o jačat i č o v j e k o v e
s p o z n a j n e snage da b i se nj ima p r o d r l o k r o z v e o
van j skog o s j e t i l n o g svi jeta. Zaratustra ni je pou
č a v a o kao indi jski uči te l j i : O d v r a t i t e p o g l e d o d
boja, od z v u k o v a , od vanjskih o s j e t i l n i h utisaka i
s a m o p o n i r a n j e m u d u š e v n u n u t r i n u t r a ž i t e put
d u h o v n o m e ! — n e g o je r e k a o : Ojačajte s p o z n a j n e
snage tako da m o g u g ledat i u sve što ž i v i kao biljka
i ž i v o t i n j a , š to ž i v i u zraku i v o d i , na v i s i n a m a
b r d a i u d u b i n a m a d o l i n a ! P o g l e d a j t e u taj svi jet !
— K a o što z n a m o , za u č e n i k e indi j ske m i s t i k e ova j
j e svi jet b i o s a m o maya, d o k su p o g l e d usmjerava l i
o n a m o gdje će naći b r a h m a n a . Zaratustra j e u č i o
svo je u č e n i k e d a n e o d v r a ć a j u p o g l e d o d o v o g a
svi jeta, v e ć da u njega p r o d r u kako bi si rekl i :
P o s v u d a iza o n o g a gdje u van j skome svi jetu v i d i m o
o s j e t i l n o - f i z i č k e o b j a v e — i z v a n nas — s tvara i tka
d u h o v n o . — To je onaj d r u g i put.
Č u d e s n o je kako se u g r č k o d o b a o v a d v a puta
sastaju. I d o k je u spoznaj i , koja je d o i s t a u laz i la
dub l je u d u h o v n o n e g o u naše v r i j e m e ( k o j e se
u t o m smislu smatra s i lno n a p r e d n i m ) , sve b i l o
i z r a ž e n o u s l ikama što su pre laz i le u m i t o v e , v i d i m o
kako se sastaju o b a o v a strujanja: j e d n o m i s t i č n o
— u v las t i tu n u t r i n u i d r u g o — v a n u k o z m o s , te
kako su spo jena i i s t o d o b n o o d n j e g o v a n a u g rčko j
kul tur i . T o d o l a z i d o izraža ja t i m e što j e j e d a n
o d p u t o v a kršten i m e n o m D i o n i z i j a , t a j a n s t v e n o g a
b o g a ko jega se m o ž e naći kad č o v j e k sve dubl je i
24
dubl je uranja u svoju n u t r i n u i o n d j e p r o n a đ e o n o
u p i t n o p o d l j u d s k o , što pr i je ni je i m a o , iz čega se
' sprva r a z v i o d o čov jeka . O v o još n e p r o č i š ć e n o , još
l a p o l a ž i v o t i n j s k o , k r š t e n o j e i m e n o m D i o n i z i j a .
' ' n o , m e đ u t i m , što n a m p r i l a z i kad o t k r i v a m o
svijet, što n a m f iz ički d o l a z i p r e d os jet i la kada
u h o v n o g l e d a m o , k r š t e n o j e i m e n o m A p o l o n a ,
»tuda u g rčko j kul tur i u s p o r e d n o s u s r e ć e m o Za-
ra tus t r ino učenje u A p o l o n o v u strujanju, d o k u
D i o n i z i j e v u strujanju s u s r e ć e m o učenje m i s t i č n o g
p o n i r a n j a . U njoj se o n i s jedinjuju, u njoj z a j e d n o
struje z a r a t u s t r i z a m i m i s t i č n o učenje, koje n a m
se na s v o j e m v r h u n c u u k a z a l o u staroj indi j skoj
kultur i . Stoga su stara v r e m e n a bila, t akoreć i ,
p o z v a n a o m o g u ć i t i u s p o r e d n i tok o v i h dvi ju struja
ko je su i u a p o l o n s k o m i u d i o n i z i j s k o m v j e r s k o m
krugu G r č k e strujale z a j e d n o , da bi se p o t o m sl i le
u j e d i n s t v o kako bi m o g l e nas tav i t i j e d i n s t v e n o
ž i v j e t i u našoj kultur i u kojo j se u z d i ž e m o p r e m a
d u h o v n o m e .
Sasv im je č u d n o — i p r i p a d a m e d u b r o j n e
z a g o n e t k e što se postav l ja ju p r e d m i s l i o c a — da
je N i e t z s c h e * s lut io — d o d u š e ništa v i še od toga
— i u s v o j e m p r v o m dje lu Die Geburt der Tragödie
aus dem Geiste der Musik — " R o đ e n j e t r a g e d i j e
iz duha g l a z b e " o b j a s n i o kako se u d i o n i z i j s k o m
i a p o l o n s k o m v j e r s k o m krugu Grčke susreću du-
h o v n o z n a n s t v e n o i m i s t i č n o strujanje.
Z a n i m l j i v o je sada p o g l e d a t i način na koji je
z a p r a v o Zaratustra svo je u č e n i k e , a t i m e i c i je lu
* Friedrich Nietzsche 1844.-1900.; njegovo djelo Die
Geburt der Tragödie aus dem Geiste der Musik "Rođenje tragedije iz duha glazbe" objavljeno je 1872.
25
kulturu čije je on i shodi š te , u s v i m p o j e d i n o s t i m a
p o u č a v a o kako iza s v e g a o s j e t i l n o g a v i d j e t i d u h .
Radi se o t o m u da nije d o v o l j n o reć i : P r e d nama se
p r o s t i r e os je t i ln i svi jet, a iza njega tka d u h o v n o -
-božansko. M o ž d a s e z b o g toga o s j e ć a m o v r l o
važnima, ali tako samo t e ž i m o o p ć e n i t o m pante izmu.
M i s l i m o da s m o n e š t o v i še uč in i l i k a ž e m o li : Iza
svega o s j e t i l n o g a tka b o ž a n s k o — n o , to bi z n a č i l o
da se o p ć e n i t o iza sv ih f i z i č k i h p o j a v a p r i z n a j e
postojanje m a g l o v i t e , n e b u l o z n e d u h o v n o s t i . Čovjek
k a o što je b i o Zaratustra, koji se s t v a r n o u z d i g n u o
u d u h o v n i svijet, ni je s v o j i m u č e n i c i m a i s v o j e m
n a r o d u g o v o r i o na takav apstraktan, m a g l o v i t i
n e b u l o z a n način, n e g o je u p u ć i v a o na s l j edeće :
K a o što raz l iku je te p o j e d i n e o s j e t i l n e p o j a v e , kao
što je j e d n a v a ž n a , a d r u g a nije, tako je i d u h o v n o
iza njih p r i m j e r e n o p o j e d i n i m p o j a v a m a čas v a ž n o ,
čas n e v a ž n o . Zat im bi u k a z i v a o na to da se iza
S u n č e v o g a f i z i č k o g — p r e m a p o t p u n o f i z i č k o m
shvaćanju sustava svi jeta, npr . p o d r i j e t l a svega
ž i v o t a , svih po java i d je la tnos t i — kri je s rediš te
d u h o v n o g a ž i v o t a , ako se taj d u h o v n i ž i v o t pr i je
svega t iče nas.
Zaratustra je r e k a o ( s a ž m e m o l i m a l o u
j e d n o s t a v n e r i ječi o n o što j e u v j e r l j i v i m u č e n j e m
h t i o objasni t i s v o j i m u č e n i c i m a ) : V i d i t e , č o v j e k
koji stoji p r e d n a m a nije s a m o f i z i č k o t i je lo je r
je o n o s a m o vanjski i z raz duha. A kao što je fi
z i č k o t i je lo s a m o ob java , kr i s ta l izaci ja d u h o v n o g a
čov jeka, tako je i Sunce koje nas obas java kao
f i z i č k o sv i je t leće t i je lo, a k o o n o jes t t a k v o f i z i č k o
sv i j e t leće t i je lo, s a m o vanjsko t i j e lo d u h o v n o g a ,
r e c i m o d u h o v n o g Sunca. — 1 kao što se d u h o v n i
č o v j e k s o b z i r o m na f i z i č k o g čov jeka m o ž e o z n a č i t i
26
kao n j e g o v a aura — kao aura ili ahura a k o se h o ć e
u p o t r i j e b i stari i z raz — tako se o n o što se nalaz i
iza f i z i č k o g Sunca m o ž e o z n a č i t i kao " v e l i k a aura",
o b u h v a t n a aura, d o k j e o n o što se k a o d u h o v n o
na laz i iza f i z i č k o g a čov jeka " m a l a aura" ! Stoga
je Zaratustra to što se nalaz i iza f i z i č k o g Sunca
n a z v a o " V e l i k a aura", A u r m a z d a i l i A h u r a M a z d a .
T o j e o n o d u h o v n o iza Sunca što j e p o v e z a n o s a
s v i m d u h o v n i m d o g a đ a j i m a , s v i m d u h o v n i m sta
nj ima bitka, kao što j e f i z i č k o Sunce p o v e z a n o
s u s p i j e v a n j e m bil jaka, ž i v o t i n j a i s v e g a ž i v o t a
na Z e m l j i . Iza f i z i č k o g a Sunca nalaz i se d u h o v n i
g o s p o d a r i s tvor i te l j A h u r a M a z d a , A u r m a z d a i
o t u d a d o l a z i i m e O r m u z d ili " D u h sv jet la" . D o k su,
d a k l e , I n d i j c i m i s t i č n o z a g l e d a l i u svo ju nutr inu,
kako b i na taj nač in d o š l i do b r a h m e , do o n o g a
v j e č n o g što iz č o v j e k o v e n u t r i n e sv i je t l i k a o iz
j e d n e t o č k e , Zaratustra j e u p u ć i v a o s v o j e u č e n i k e
na v e l i k u p e r i f e r i j u posto janja i p o k a z i v a o kako
u S u n č e v u t i jelu posto j i v e l i k i Duh Sunca, A h u r a
M a z d a , Duh svjet lost i . I kao što k o d č o v j e k a n j e g o v
p r a v i d u h o v n i č o v j e k tež i za usavr šavan jem, ali
p r o t i v sebe ima niske strasti i p o ž u d e te m o g u ć
nost da b u d e i z l o ž e n p r i v i đ e n j i m a laž i i ne i s t ine,
kao što č o v j e k ima u sebi p r o t i v n i k a v l a s t i t o g
impul sa za usavršavanjem, tako A h u r a M a z d a i-
ma za p r o t i v n i k a Duha tame; A n g r o - M a i n y u s h a ,
A h r i m a n a .
O v d j e v i d i m o kako s e shvaćanje v e l i k o g a
Zaratust re iz učenja m o g l o p r e t v o r i t i u sadržaj
os jeta i os jećaja. To mu je o m o g u ć i l o da svoje
u č e n i k e o d v e d e tako d a l e k o d a b i i m m o g a o
ob jasn i t i : Vi o v d j e stoj i te kao l judi s n a č e l o m
usavršavanja u nut r in i koje v a m kaže : Ma kakav
27
ja sada bio, n a č e l o usavršavanja u meni će d je lovat i
tako da se uvi jek m o g u u z d i z a t i sve v i še . N o , u
nutr ini t a k o đ e r d je lu ju sk lonost i i n a g o n i , laži i
p r i j e v a r e koje v o d e nesavr šens tvu . Sve se to u
č o v j e k u širi, e k s p a n d i r a k a o n a č e l o usavršavanja,
n a č e l o A h u r a M a z d e , ko je u svi jet m o r a d o n i j e t i
sve viša i sve m u d r i j a stanja usavršavanja. P r o t i v
toga nače la p o s v u d a će se, pr i je svega, b o r i t i o n o
što u sv jet lost unos i sjenu, z l o , n e s a v r š e n s t v o ,
b o r i t ć e s e A n g r o - M a i n y u s h a , o d n o s n o A h r i m a n !
— Na taj su n a č i n Zaratus t r in i učenic i u s v a k o m
p o j e d i n o m čov jeku s t v a r n o v id je l i i osjećali odsl iku
o n o g a što se p r i k a z u j e vani u svi jetu. Istinsku
p u n i n u značen ja t a k o v a učenja ne s m i j e m o t raž i t i
u teori j i , u n j e g o v i m p o j m o v i m a i ide jama, v e ć u
ž i v o m osjećaju i os je tu koj i p r o ž i m a j u to učenje
kad p o m o ć u njega č o v j e k tako stoji p r e m a s v e m i r u
da s i kaže : Ja o v d j e i m a m svojs tva m a l o g a svi jeta,
ali kao mal i sv i jet ja sam p o p u t ot iska v e l i k o g a
svi jeta. K a k o mi o v d j e k a o l judi n o s i m o u sebi
n a č e l o d o b r a te n e š t o što d je luje p r o t i v njega,
tako u v e l i k o m e svi je tu stoji O r m u z d n a s u p r o t
A h r i m a n u . Č i t a v je svi jet, u neku ruku, j e d a n
p r o š i r e n i č o v j e k i n j e g o v e najbol je snage su o n e
koje m o ž e m o o z n a č i t i kao A h u r a M a z d a , a k o j i m a
se suprots tav l ja ju snage A n g r o - M a i n y u s h a .
Kao što se čov jek koji o p a ž a samo o n o os jet i lno
sa svo j im f i z i č k i m p r o c e s i m a osjeća p o s t a v l j e n i m
unutar c i j e l o g a sv je tskog procesa i — š toviše ,
kad mis l i mater i j a l i s t ičk i , a s a m o p o č i n j e osje
ćati — m o ž e i m a t i sve tu bo jazan kad, p r i m j e r i c e ,
s p e k t r a l n o m a n a l i z o m d o z n a da iste tvar i koje
su na Zemlj i p o s t o j e i na u d a l j e n i m z v i j e z d a m a
— tako se č o v j e k u smislu z a r a t u s t r i z m a sa s v o j i m
28
d u h o v n i m d i j e l o m osjeća u r o n j e n i m u duh c i je loga
svi jeta, os jeća se k a o da je iz n jega r o đ e n . A u
t o m e se na laz i p u n i n a smisla t a k v o g a učenja.
O v a k v o učenje, m e đ u t i m , ni je os ta lo p o s v e
a p s t r a k t n o , n a p r o t i v , o n o j e b i l o neš to sasvim
k o n k r e t n o . I u današnje d o b a , čak i kad č o v j e k
ima o d r e đ e n i osjećaj za d u h o v n o što stoji iza
o s j e t i l n o g a , još j e j a k o teško p r i h v a t i t i d a j e d n o m
uis t inu p r a v o m d u h o v n o z n a n s t v e n o m svjetona
z o r u nije p o t r e b n a j e d i n s t v e n a središnja d u h o v n a
m o ć . N o , kao što m o r a m o r a z l i k o v a t i p o j e d i n e
snage p r i r o d e — t o p l i n u , sv jet lost , kemi jske snage
i td . — tako i u svi jetu d u h o v n o g a ne s m i j e m o
r a s p o z n a v a t i samo j e d n o g a j e d i n s t v e n o g duha, koji
se zaista t ime ne p o r i č e , n e g o i d u h o v n e p o d s n a g e ,
d u h o v n e " p o m o ć n e s n a g e " či je j e p o d r u č j e uže
o g r a n i č e n o o d područja s v e o b u h v a t n o g a duha. T a k o
je i Zaratustra od o v o g a s v e o b u h v a t n o g O r m u z d a
r a z l i k o v a o , r e c i m o , p o s l u ž i t e l j e ; O r m u z d o v a p o
m o ć n a d u h o v n a bića.
N o , pr i je n e g o što s e s p u s t i m o d o o v i h
p o m o ć n i h d u h o v n i h bića, ht je l i b i s m o još na neš to
o b r a t i t i p o z o r n o s t , n a i m e na to da ovaj Zaratustr in
s v j e t o n a z o r nije tek puki d u a l i z a m , p u k o učenje
0 d v a m a s v j e t o v i m a , učenje o svi jetu O r m u z d a
1 svi jetu A h r i m a n a ; o n o je , n a p o k o n , i učenje o
t o m u da u o s n o v i o v i h d v a j u sv jetskih strujanja
lež i n e š t o j e d i n s t v e n o , j e d i n s t v e n a m o ć i z koje
p r o i z l a z i c a r s t v o svjet la k a o i c a r s t v o tame, car
s tvo O r m u z d a kao i o n o A h r i m a n a . M e đ u t i m , v r l o
je teško iz toga shvatit i što je Zaratustra iza O r m u z
da i A h r i m a n a p r e p o z n a o kao j e d i n s t v o o k o j e m u
su v e ć grčki pisci g o v o r i l i da su ga stari Perz i janc i
š tova l i kao j e d i n s t v e n o s t ž i v o g a , a što je Zaratustra
29
n a z i v a o "Zaruana-akarana" — o n o što se na laz i iza
svjetla. Kako m o ž e m o s t v o r i t i p o j a m o t o m u što su
Zaratustra i Z a r a t u s t r i n o učenje p o d r a z u m i j e v a l i
p o d p o j m o m "Zaruana-akarana"?
Zamis l imo si tijek razvoja . M o r a m o si p r e d o č i t i
kako se r a z v o j p r e m a b u d u ć n o s t i o d v i j a na način
da bića postaju sve savršeni ja, tako da g leda juć i u
budućnost i sve v iše v i d i m o sjaj sv je t losnog carstva,
sjaj O r m u z d a . U s m j e r i m o l i p o g l e d p r e m a prošlost i ,
v i d j e t ć e m o da o n d j e l e ž e snage koje s v r e m e n o m
moraju p o t p u n o prestat i d je lovat i , koje mora ju biti
p r e v l a d a n e — tako da mi u nj ima v i d i m o p r o t i v
ničke snage O r m u z d u ili a h r i m a n i č k e snage. Sada
si t reba p r e d o č i t i da taj p o g l e d u budućnos t , kao
i onaj u p r o š l o s t v o d e do iste t o č k e . Tu p r e d o d ž
b u današnj i č o v j e k m o ž e pos t ić i i z n i m n o teško.
Z a m i s l i m o s i s toga k r u ž n i c u . K r e n e m o l i od na jdo-
nje točke na j e d n u stranu, d o l a z i m o do n a s u p r o t n e
gornje točke; p o đ e m o l i na d r u g u stranu, d o ć i ć e m o
t a k o đ e r d o iste t o č k e . U z m e m o l i v e ć u kružnicu,
m o r a t ć e m o p r o ć i dulj i put, a luk će t i m e postajat i
sve v i še p l o s n a t . K r u ž n i c u pak m o ž e m o s ta lno
p o v e ć a v a t i d o k na kraju l ini ja k r u ž n i c e n a p o k o n
ne pos tane ravna . T a d a će put na j e d n u kao i na
d r u g u stranu v o d i t i u beskonačnost . N o , m a l o pri je
toga, d o k još n i s m o išli tako d a l e k o , kad k r u ž n i c u
još n i s m o t o l i k o p o v e ć a l i , idući na j e d n u kao i na
drugu stranu d o l a z i l i s m o do iste točke. Zašto sada,
kad kružnica p o s t a n e tako p losnata da jo j l ini ja
pos tane ravna, ne bi v r i j e d i l o isto? T a d a točka u
beskonačnost i s j e d n e s t rane m o r a bit i ista s o n o m
na d r u g o j s trani . I kad b i s m o imal i d o v o l j n o daha,
m o r a l i b i s m o m o ć i i d u ć i na j e d n u stranu v r a t i t i
se s d r u g e s t rane. To z n a c i : U o s n o v i p r e d o d ž b e
što z a h v a ć a b e s k o n a č n o s t na laz i se l ini ja koja v o d i
na o b j e s t rane beskraja, al i koja je z a p r a v o linija
k ružnice .
T o š to sam v a m p r i k a z a o k a o aps t rakc i ju u
Z a r a t u s t r i n o m se shvaćan ju na laz i u o s n o v i o n o
g a što o n z o v e Z a r u a n o m a k a r a n o m . M i g l e d a m o
— s o b z i r o m na v r i j e m e — s j e d n e s t rane u
b u d u ć n o s t , a s d r u g e u p r o š l o s t . N o , v r i j e m e se
z a t v a r a u krug, s a m o š to se to z a t v a r a n j e n a l a z i u
b e s k o n a č n o s t i . I ta z m i j a b e s k o n a č n o s t i š to n a l a z i
samu sebe — m o ž e se p r i k a z a t i k a o z m i j a koja
g r i z e v l a s t i t i r e p — ni je s a m o p r o t k a n a s n a g o m
svjet la ko je nas sve jasni je o b a s j a v a kad g l e d a m o
na j e d n u s t ranu n e g o i s n a g o m t m i n e koja nas
s d r u g e s t rane sve v i š e z a t a m n j u j e . A s t a n e m o
l i u s r e d i n u , i m a t ć e m o i s p r e m i j e š a n o sv je t lo i
s jenu — O r m u z d a i A h r i m a n a . Sve je u t k a n o u
s a m o n a l a z e ć u beskra jnu struju v r e m e n a : Z a r u a n u
akaranu.
Dal jnje o b i l j e ž j e t a k v o g a s tarog s v j e t o n a z o r a
nije s a m o da s tvar i iz koj ih p r o i z l a z i u z i m a o z b i l j
no, da ih ne pr ikazuje s a m o n e b u l o z n o : Tu v a n i iza
stvari o s j e t i l n o g a svi jeta ko je ostavl ja ju utisak na
naše oč i , uši i osta la os jet i la n a l a z i se d u h — n e g o
da, z a p r a v o , u o n o m u što v i d i o p a ž a s l o v o duha ili
d u h o v n i h sv je tova . U z m i m o , p r i m j e r i c e , b i l o koji
list p a p i r a . V i d i m o na n jemu s lova i spa jamo ih
u r i ječ. N o , pr i je toga n e š t o s m o m o r a l i nauči t i .
M o r a l i smo, n a i m e , naučit i č i ta t i . T k o t o n e umije,
n e m o ž e č i tat i Zaratustru, v e ć v i d i s a m o o d r e đ e n e
z n a k o v e koje m o ž e s l i jedit i p o g l e d o m . Zaratustru
ć e m o ć i č i tat i tek kad b u d e z n a o p o v e z a t i o v e
z n a k o v e s o n i m e što nos i u svo jo j duši . Zaratustra
je , dak le , iza o n o g a što se na laz i u o s j e t i l n o m e
31
svi jetu t a k v o z n a k o v n o p i s m o v i d i o o s o b i t o u
n a č i n u na koj i se grupira ju z v i j e z d e u s v e m i r u .
K a o što na p a p i r u i m a m o s lova, tako je u o n o m e
što nas u p r o s t o r u o k r u ž u j e k a o z v j e z d a n i svi jet
Zaratustra v i d i o n e š t o p o p u t s l o v a koja n a m g o v o
re iz d u h o v n i h sv je tova .
N o , p o s t o j a l o je i umi jeće p r o d i r a n j a u d u h o v
ni sv i je t te u m i j e ć e čitanja, t u m a č e n j a z n a k o v a
što su n a m d a n i k r o z p o r e d a k z v i j e z d a k a k o bi se
o d g o n e t n u o nač in kretanja i p o r e t k a z v j e z d a n i h
sv je tova k o j i m d u h o v i s v o j i m d j e l i m a u p r o s t o r
upisuju o n o što j e d u h o m s t v o r e n o . Na to su doš l i
Zaratustra i n j e g o v i učenic i . Za njih je b i o o s o b i t o
v a ž a n s l jedeći s l o v n i znak: A h u r a M a z d a ispunjava
svoja stvaranja, svo je o b j a v e u sv i je tu t i m e što
p r i v i d n o u smis lu naše a s t r o n o m i j e na n e b e s k o m
p r o s t o r u opi su je krug. T o o p i s i v a n j e kruga p o s t a l o
j e i z r a z o m j e d n o g a s l o v n o g znaka A h u r a M a z d e ili
O r m u z d a koj i se l jud ima objav l ju je da b i p o k a z a o
kako djeluje, kako svoja djela postavl ja u sklad svih
sv je tova . Bi lo j e v a ž n o to što j e Zaratus t ra m o g a o
u p u ć i v a t i n a s l j edeće : O v o j e Zodi jak, Život in j sk i
krug, sama u sebe vraća juća l ini ja, i z r a z s a m o g u
sebe v r a ć a j u ć e g v r e m e n a . U p u n o m smis lu te r i ječi
j e d n a g r a n a v r e m e n a ide n a p r i j e d — u budućnos t ,
d r u g a n a t r a g — u proš los t . O n o što je posl i je
p o s t a o Zodi jak to je Zaruana akarana: u sebi samoj
s a m o n a l a z e ć a linija v r e m e n a koju opisu je O r m u z d ,
Duh svjet la. T o j e i z raz O r m u z d o v e d u h o v n e
d j e l a t n o s t i . Put Sunca Ž i v o t i n j s k i m k r u g o m iz raz
je O r m u z d o v e d je latnost i , a Život in jsk i krug s i m b o l
je Z a r u a n e a k a r a n e . U o s n o v i u z e v š i , "Zaruana
akarana" i " Z o d i j a k " iste su r i j eč i k a o što su
" O r m u z d " i " A h u r a M a z d a " .
32
U " h o d Ž i v o t i n j s k i m k r u g o m " u t k a n o je n e š t o
o j a k o . J e d n o m je to n e s u m n j i v o h o d Sunca u
svjetlu kad l jeti na Zeml ju odaš i l j e s v o j e p u n e
snage kao snage svjetla, ali iz O r m u z d o v a car s tva
svjetla šalje n a m i svo je d u h o v n e snage. Svaki d i o
Ž i v o t i n j s k o g a kruga, d a k l e , k o j i m p r e l a z i O r m u z d
t i j ekom d a n a i l i l jet i p o k a z u j e n a m k a k o O r m u z d
djeluje n e o m e t a n A h r i m a n o m . T o m u n a s u p r o t s l ike
Ž i v o t i n j s k o g a kruga što se n a l a z e i s p o d h o r i z o n t a
s i m b o l i z i r a j u c a r s t v o sjena ko j im, m o ž e m o reć i ,
p r o l a z i A h r i m a n .
Č i m e pak s j e d n e strane O r m u z d z a m i š l j e n
kao svi jet l i d i o Ž i v o t i n j s k o g a kruga, k a o Z a r u a n a
akarana, i A h r i m a n kao t a m n i d i o Ž i v o t i n j
skoga kruga i z r a ž a v a j u nač in s v o j e g a utjecaja na
Zemlju?
Sunce drukč i je d je luje j u t r o m , a d r u k č i j e u
p o d n e . T i m e što s e uspinje o d O v n a d o Bika, t i m e
što p o n o v n o s i lazi , n j e g o v e z r a k e d je lu ju uvi jek
drukči je; d r u k č i j e d je lu je z i m i , drukč i je l jet i , raz
l ič i to i z s v a k o g a z v i j e ž đ a .
T a k o su za Zaratustru O r m u z d o v a d j e l o v a n j a
iz r a z l i č i t i h s m j e r o v a , s i m b o l i z i r a n a s ta janjem
Sunca u r a z l i č i t i m z v i j e ž đ i m a , posta la i z r a z o n i h
d u h o v n i h b ića koja su, takoreć i , s luge, s i n o v i Or-
m u z d o v i koj i i z v r š a v a j u o n o što o n n a r e đ u j e : t o
su " A m s h a s p a n d e " i l i " A m e s h a S p e n t a s " koj i k a o
da stoje i s p o d O r m u z d a i imaju svo ju speci ja l
n u d je la tnos t . D o k O r m u z d u p r i p a d a c j e l o k u p n a
d je la tnos t cars tva svjetla, A m s h a s p a n d e imaju
speci ja lne d j e l a t n o s t i ko je su i z r a ž e n e s jajem Sun
ca iz Ovna, iz Bika, iz Raka i tako da l je .
O r m u z d o v a u č i n k o v i t o s t d o l a z i d o iz raža
ja u p u n o m sjaju Sunca k r o z a sve sv i j e t le s l ike
33
Život in j skoga kruga — od O v n a do V a g e ili do Škor
p i o n a . Stoga m o ž e m o nastav i t i u Z a r a t u s t r i n o m
smislu i r e ć i : A h r i m a n kao da d je lu je k r o z a Zemlju
iz t m i n e te ima svoje s luge, s v o j e A m s h a s p a n d e ,
koj i s u p r o t i v n i c i d o b r i m s t v a r a l a č k i m d u h o v i m a
na strani O r m u z d a . Zaratustra je tako z a p r a v o
r a z l i k o v a o d v a n a e s t r a z l i č i t i h d u h o v n i h bića ko
ja su s luge — s j e d n e s t rane šest, o d n o s n o s e d a m
O r m u z d o v i h , s d r u g e s trane šest o d n o s n o p e t
A h r i m a n o v i h , — koji su z a t i m s i m b o l i z i r a n i kao
d o b r i i l i z l i s tvaralački d u h o v i i l i n iž i d u h o v i ,
A m e s h a Spentas, v e ć p r e m a t o m u z r a č i l i Sunce iz
sv i je t l ih i l i t amnih slika Ž i v o t i n j s k o g a kruga. Na te
j e p o m o ć n e O r m u z d o v e d u h o v e m i s l i o G o e t h e kad
na p o č e t k u "Fausta" u " P r o l o g u na n e b u " kaže :
Ipak v i p r a v i s i n o v i Božji ,
U ž i v a j t e u o b i l n o ž i v a h n o j krasot i !
O n o nastajuće što v j e č n o d je lu je i ž i v i ,
N e k ' vas o b u j m i g r a n i c a m a l jubavi ba jnim,
A to što u k o l e b l j i v o j p r i k a z i l e b d i ,
Vi u č v r s t i t e m i s l i m a t ra jn im.
Na o n o i s to na što je još m i s l i o i Zaratustra sa
s v o j i m A m s h a s p a n d a m a m i s l i o je i G o e t h e sa svo
j i m " p r a v i m s i n o v i m a B o ž j i m " koji su s luge najviše
d u h o v n e m o ć i .
Z a b i l j e ž i t ć e m o d v a n a e s t takvih s tvara lačkih
d u h o v a koje t r e b a m o n a z v a t i A m s h a s p a n d a m a .
I s p o d su o p e t d r u g e d u h o v n e m o ć i ili snage, a
z a r a t u s t r i z a m o b i č n o r a s p o z n a j e njih d v a d e s e t i
osam. N o , n j ihov broj nikad nije sasvim t o č n o odre
đ e n ; m o g l o bi se reć i da ima d v a d e s e t i če t i r i do
d v a d e s e t i o s a m ili t r idese t i j e d n a " Y a z a t a " ili
34
" I z e d a " . K a k v a su to bića? A k o v e l i k e snaga što
djeluju u p r o s t o r u z a m i s l i m o b r o j e m d v a n a e s t kao
A m s h a s p a n d e , tada p o m o ć n i h snaga koje s to je iza
n iž ih p r i r o d n i h p o j a v a snaga I z e d a ima o t p r i l i k e
d v a d e s e t i o s a m do t r idese t i j e d a n . A t r e ć u vr s tu
takvih d u h o v n i h snaga ili m o ć i z a r a t u s t r i z a m je
n a z i v a o "Fravashi" . O v e snaga u našem smislu, tako
reći, na jmanje zahvaća ju u t je lesni svi jet . D o k s m o
si p r e d o č i l i da je u s v e m u što je f i z i č k o d j e l o v a n j e
svjetla na našu Zeml ju d j e l a t n o d v a n a e s t snaga iza
koj ih stoje A m s h a s p a n d e , a p o d s n a g a m a I z e d a
zamis l i l i o n e koje djeluju u ž i v o t i n j s k o c a r s t v o ,
p o d F r a v a s h i m a s i t r e b a m o p r e d o č i t i s a m o takva
d u h o v n a bića koja v o d e g r u p n e duše ž i v o t i n j a .
T a k o j e z a r a t u s t r i z a m iza o s j e t i l n o g a svi jeta kao
n a d o s j e t i l n o c a r s t v o v i d i o j e d n o s p e c i j a l i z i r a n o
c a r s t v o .
K o g a je Zaratustra — ne o p ć e n i t o , aps t raktno,
v e ć sasv im k o n k r e t n o — s m a t r a o o r g a n i z a t o r i m a
svi jeta sve d o najsitni j ih p o j e d i n o s t i ? T o su: Or
m u z d i A h r i m a n , iza njih Zaruana akarana, z a t i m
d o b r i i z l i A m s h a s p a n d e , o n d a I z e d i te Fravashi .
— Što su oni? O n i su ti koji p r o d u h o v l j u j u v e l i k i
svijet, m a k r o k o z m o s , o n i stoje iza svih o s j e t i l n o -
-f izičkih d j e l o v a n j a te se kao bića n a l a z e iza o n o g a
što n a m se p r i v i d n o p o k a z u j e kao puka vanjš t ina
o s j e t i l n o g a .
Čov jek, m e đ u t i m , takav kakav jest, o d s l i k a je
v e l i k o g a svi jeta i s toga se u n jemu m o r a p r o n a ć i
sve o n o što ve l ik i svijet p r o ž i m a s n a g o m . K a k o s m o
u snagama koje teže savršens tvu p r o n a š l i i z raz
O r m u z d a u čov jeku, a u n e p r o č i š ć e n i m s n a g a m a
iz raz A h r i m a n a , tako ć e m o isto p r o n a ć i i z r a z osta
lih d u h o v n i h bića — s tvara lačk ih p o d d u h o v a .
Sada, ustvari , m o r a m reći n e š t o što će u
današnje v r i j e m e sa svo j im s u v r e m e n i m stajalištima
naših s v j e t o n a z o r a i z a z v a t i beskra jnu l jutnju. N o ,
v e ć će se u ne tako d a l e k o j b u d u ć n o s t i i vanjskoj
z n a n o s t i p o k a z a t i da iza s v e g a f i z i č k o g a stoji
n a d o s j e t i l n o , iza svega o s j e t i l n o g a d u h o v n o . T a d a
će se, t a k o đ e r , p o k a z a t i kako su na jgrubl j i d i j e l o v i
č o v j e k o v a f i z i č k o g tijela ot isak o n o g a što p r o t k i v a
c i je l i sv i jet i p r o ž i m a ga ž i v o t o m i š to ustrujava u
č o v j e k o v o f i z i č k o t i je lo da bi se u l j u d i m a g o t o v o
z g u s n u l o .
I a k o se sada p o z o v e m o na Zara tus t r inu pre
d o d ž b u v r l o blisku o n o j d u h o v n o z n a n s t v e n o j ,
m o ž e m o r e ć i : Vani djeluju O r m u z d i A h r i m a n . Oni
d je luju i u čov jeku . — Istina, O r m u z d kao i m p u l s
p r e m a s a v r š e n o m e , A h r i m a n k a o sve što taj im
puls pr i j eč i . N o , u č o v j e k u djeluju i A m s h a s p a n d e .
Unutra šalju svo je d u h o v n o d j e l o v a n j e . Z a m i s l i m o
si da je to u čovjeku g o t o v o tako z g u s n u t o da mora
mo pust i t i da se p o k a ž e do u f i z ičku d je la tnos t .
U Z a r a t u s t r i n o d o b a još ni je b i l o a n a t o m i j e
u d a n a š n j e m smislu. T a d a su Zaratus t ra i n jego
v i učenic i p r e m a v l a s t i t o m d u h o v n o m shvaćanju
s t v a r n o v i d j e l i strujanja o k o j i m a s m o danas g o
v o r i l i , koja kao d v a n a e s t struja iz v e l i k o g a svi jeta
pr i t ječu u čov jeka i u n jemu se nastavl ja ju tako
da n a m se z a p r a v o l judska g l a v a p o k a z u j e kao
i z raz o n o g a što u č o v j e k a ustrujava snage s e d a m
d o b r i h i p e t z l ih strujanja A m s h a s p a n d a . Struje
Amshaspanda nastavljaju se unutra, u čov jeku. Kako
s e o n e objavl ju ju danas, n a k o n m n o g o v r e m e n a ?
Danas a n a t o m p r o n a l a z i d v a n a e s t g l a v n i h p a r o v a
m o z g o v n i h ž i v a c a koji iz m o z g a idu u t i je lo . To
su f i z ičke p r o t u s l i k e t a k o r e ć i d v a n a e s t z a l e đ e n i h
36
strujanja A m s h a s p a n d a — d v a n a e s t pari ž i v a c a za
č o v j e k o v u najvišu d je la tnost p o m o ć u koje m o ž e d o
ći do najvišeg savršenstva kao i do na jgor ih zala.
O v d j e v i d i m o k a k o se u naše d o b a — mate
ri ja l is t ički p r e i n a č e n o — p o n o v n o pojavl ju je o n o
što je Zaratustra iz d u h o v n o g svijeta g o v o r i o svo j im
u č e n i c i m a . A to je n e š t o što ljuti i lako n a v o d i
današnjeg čov jeka d a k a ž e : D u h o v n a z n a n o s t
fantaz i ra kad p r o p o v i j e d a da je Zaratustra s dva
naest A m s h a s p a n d a m i s l i o n e š t o što b i t r e b a l o bit i
u v e z i s d v a n a e s t p a r i ž i v a c a u č o v j e k o v o j g lav i !
— A l i svi jet će d o z n a t i još n e š t o sasvim drukči je :
d o z n a t će kako se u č o v j e k u nastavl ja o n o što
p r o t k i v a i ž i v o t o m p r o ž i m a ci je l i svi jet. U našoj
se f i z i o l o g i j i p o n o v n o javl ja stari Zaratustra! I
kao što i s p o d A m s h a s p a n d a stoji d v a d e s e t i o s a m
ili t r idese t i j e d n a I z e d a , tako se p o d m o z g o m
nalaz i d v a d e s e t i o s a m par i k r a l j e ž n i č n i h ž i v a c a .
U k r a l j e ž n i č n i m ž i v c i m a što p o t i č u č o v j e k o v n iž i
d u š e v n i ž i v o t s tvaraju I z e d e koji van i p o s t o j e kao
d u h o v n a strujanja. Oni d je luju u nama i kao da
se kr is ta l iz i ra ju u d v a d e s e t i o s a m k r a l j e ž n i č n i h
ž ivaca, j e r baš u n j ima i m a m o zgusnuta I z e d a -
-strujanja. A u o n o m u što v i š e nije ž ivac , što nas
zaokružuje do o s o b n o s t i , na laz i se nešto što se v i še
ne iž iv l java u n e k o m v a n j s k o m strujanju, neš to što
nije u s m j e r e n o p r e m a v a n . To što su Fravashi u
nama jesu misl i ko je se i z d i ž u i z n a d pukih misl i
i p u k o g a ž i v o t a m o z g a .
T i m e je z a p r a v o na neki o s o b i t o čudan način
naše vr i jeme p o n o v n o p o v e z a n o sa strujanjem prema
n e č e m u što se prost i re i spod pokr ivača os jet i lnoga
svijeta, što je Zaratustra — d o d u š e u d u h o v n o j
praslici — m o g a o dati l judima. U tomu je, dakle, sav
37
značaj Zaratustr inog učenja. Pošto se to učenje kroz
d u g o v r e m e n s k o razdobl je p o m o ć u raznih kulturnih
fermenata uvi jek i z n o v a ul i jeva lo u l jude žel jne
napredovanja , a zat im se na neko v r i j e m e p o v l a č i l o ,
doš lo je z a p r a v o do toga da danas p o n o v n o posto
ji sklonost za j e d n u mističnu struju — k a o što je,
nakon što su se u grčkoj kulturi spoji la oba puta
koja v o d e u d u h o v n i svijet, uvijek postojala sklonost
ili za m i s t i č n o ili za d u h o v n o z n a n s t v e n o strujanje.
Otuda sklonost nekih za indijsku d u h o v n u znanost
ili udubl j ivanje. Ova je činjenica p r i d o n i j e l a tomu
da se o n o najhitnije, najznačajnije u zaratus t r izmu
— njegova prava ž ivotna srž — danas s labo primje
ćuje u našem c j e l o k u p n o m d u h o v n o m ž i v o t . I danas
se u našem d u h o v n o m ž i v o t u m o ž e p r o n a ć i m n o g o
od zaratustr ičkog načina promatranja i zaratustrič-
kog mišljenja. N o , o n o što je n jegova o s n o v n a srž,
što je u n jemu najzdravi je to je za naše v r i j e m e na
neki način izgubl jeno. A kada se o p e t shvati kako je
zaratus t r izam d u h o v n a praslika svega što p o n o v n o
p r o n a l a z i m o na područ ju f iz ičkog istraživanja, a što
će se i dal je pr i l agodavat i — m o g l o bi se navesti
bezbro j stvari — tada će o s n o v n i ton naše kulture
biti s re tno p r e v l a d a n j e d n i m d r u g i m koji n a l a z i m o
još u zaratus t r izmu.
Č u d n o kako se u z a r a t u s t r i z m u k r o z n j e g o v u
p r e d a n o s t v e l i k i m p o j a v a m a m a k r o k o z m i č k o g ,
van j skog svi jeta, o d s t u p a o d n e č e g a što g o t o v o
u sv im o s t a l i m , na mist iku o s l o n j e n i m k u l t u r n i m
strujanjima, pa i u našem mater i j a l i zmu, ima važnu
u l o g u .
V e l i k a s u p r o t n o s t koja je u svi jetu ipak uvi jek
pr i sutna s h v a ć e n a je tako da se za n j e z i n s i m b o l
— m u š k o i ž e n s k o — uze la s u p r o t n o s t s p o l o v a .
38
T a k o su se, p r i m j e r i c e , u s tar im re l ig i j sk im
sustavima, što stoje na m i s t i č n o m e tlu, b o g o v i
suprotstavl jal i b o ž i c a m a kao i z raz suprotnost i koje
p r o ž i m a j u svijet. U z a r a t u s t r i z m u je č u d e s n o to što
se i z d i ž e i z n a d o v o g a shvaćanja kako b i p r a o s n o -
ve d u h o v n e d j e l o t v o r n o s t i z a m i s l i o u drukči jo j
slici, u s l ici : d o b r o g — j a s n o g i z l o g — ne jasnog.
Otuda n e i z m j e r n a č i s toća z a r a t u s t r i z m a , n j e g o
va uzv i šenos t , p r e l a ž e n j e p r e k o svih p r e d o d ž b i i
g lediš ta, koja o p e t u naše v r i j e m e imaju r u ž n u
ulogu, o t u d a v j e r o v a n j e d a s e d u h o v n i m ž i v o t o m
m o ž e p r o d u b i t i shvaćan je čov jeka . P r e m d a još
sami grčki pisci kažu: Da bi s t v o r i l o O r m u z d a ,
najviše je b o ž a n s t v o m o r a l o s tvor i t i i A h r i m a n a ,
kako bi ova j i m a o s u p r o t n o s t . — T a k o je ipak k r o z
suprotstavl janje A h r i m a n a O r m u z d u dana j e d n a
prasnaga suprot s tav l j ena d r u g o j , a to je , š tov i še ,
d o š l o do izraža ja još k o d Hebre ja u laskom z la u
svi jet kroz ž e n u Evu. U z a r a t u s t r i z m u se ne m o ž e
p r o n a ć i ništa od toga što sv i jet p r o ž i v l j a v a kao z l o
koje je u njega uni je la s u p r o t n o s t s p o l o v a . To što
danas tako r u ž n o struji c i j e l i m našim miš l j en jem
i os jećanjem sve do u d n e v n i tisak, što m n o g o
toga tako nagrđuje s o b z i r o m na najviše v r i j ednos t i
u v e z i s p o j a v a m a b o l e s t i i zdrav l ja , a ipak nije
na jvažni je u ž i v o t u , b i t će p r e v l a d a n o kada se kao
f e r m e n t s r i j eč ima z a r a t u s t r i z m a u našu kul turu
uživ i herojska, a ne m a l o g r a đ a n s k a s u p r o t n o s t
O r m u z d a i A h r i m a n a . Stvari u svi jetu idu s v o j i m
p u t e m — i ništa neće zaus tav i t i p o b j e d n i č k i p o h o d
Zaratus t r inog shvaćanja koje će, svakako, m a l o -
- p o m a l o z a ž i v l j a v a t i .
P r o m a t r a m o l i tako Zaratustru, u n jemu ć e m o
z a p r a v o v i d j e t i d u h a koji je u d a v n o p r o š l i m
v r e m e n i m a d a o m o ć a n impuls kulturi čov ječanstva .
S a m o treba s l i jedit i o n o što su n a r o d i u pred
njoj Az i j i d o ž i v j e l i nakon As i raca, Babi lonaca
do u e g i p a t s k o d o b a , kao i do v r e m e n a u ko jem
se p r o š i r i l o kršćanstvo; p o s v u d a će se p r o n a ć i
p o n e š t o od iz laganja čiji i z v o r , p r a t e ć i ih unazad,
n a l a z i m o u v e l i k o m svjetlu što ga je Zaratustra
z a p a l i o z a č o v j e č a n s t v o . Shvat i t ć e m o g r č k o g a
pisca* koj i , i s t ičući kako su p o j e d i n i v o d e s v o j i m
m a l i m n a r o d n i m skupinama o m o g u ć i l i d a pos tup
no kasnije ut ječu na kulturu, upućuje na s l j edeće :
P i t a g o r a * * j e od svoj ih p r e d a k a n a u č i o to što j e
na njega m o g l o pr i jeć i — od E g i p ć a n a g e o m e t r i j u ,
o d Feničana a r i t m e t i k u , o d K a l d e j a c a a s t r o n o m i j u
— m o r a o je d o ć i i do Zaratus t r in ih nasl jedni
ka kako bi od njih p r i m i o ta janstvena učenja o
o d n o s u č o v j e č a n s t v a p r e m a d u h o v n o m e svi jetu i o
s t v a r n o m uprav l jan ju ž i v o t o m . T a k o pisac g o v o r e
ći o P i t a g o r i konsta t i ra da uprav l jan je ž i v o t o m po
Zaratustr i v o d i p r e k o svih os ta l ih s u p r o t n o s t i , a
sve os ta le s u p r o t n o s t i s v o d i na j e d n u : s u p r o t n o s t
d o b r a i z la — s u p r o t n o s t koja se m o ž e p r e v l a d a
v a t i samo p r o č i š ć e n j e m od zala, laži i o b m a n a . K a o
n a j g o r e g O r m u z d o v a p r o t i v n i k a p r e p o z n a t ć e m o ,
p r i m j e r i c e , o n o g p o d i m e n o m " k l e v e t a " , š to j e
j e d n a o d n a j v a ž n i j i h A h r i m a n o v i h o s o b i n a . G r č k i
p i sac u p o z o r a v a k a k o P i t a g o r a na jč i šć i m o r a l n i
i d e a l , i d e a l z a č o v j e k o v o m o r a l n o p r o č i š ć e n j e ni
j e m o g a o naći n i k o d E g i p ć a n a o d k o j i h j e n a u č i o
g e o m e t r i j u , n i k o d F e n i č a n a o d k o j i h j e n a u č i o
* Vidi Porphvrios " Vita Py thagorea" 6.,"Život po Pitagori" ** Pythagoras, oko 582. do iza 507. godine prije Krista,
grčki filozof i matematičar
40
a r i t m e t i k u , a ni kod Kalde jaca od koj ih je n a u č i o
a s t r o n o m i j u , v e ć j e m o r a o o t i ć i Z a r a t u s t r i n i m nas
l j e d n i c i m a kako bi s tekao herojski s v j e t o n a z o r koji
o z b i l j n o p r i z n a j e sv ladavan je z la p r o č i š ć e n j e m .
T i m e je , d a k l e , još u s taro d o b a p r i z n a t a v e l i k a
p l e m e n i t o s t i j e d i n s t v e n o s t z a r a t u s t r i z m a .
Sve š to je do sada r e č e n o m o g l o b i se t a k o đ e r
potkr i jepi t i iz javama vanjske povi jest i . T a k o bi ljudi
t reba l i r a z m i s l i t i je l i t o č n o to što kažu z a s t u p n i c i
vanjske z n a n o s t i spominjući , p r i m j e r i c e , Plutarha*,
da se u smislu zaratus t r izma svjet lo p r e p o z n a j e kao
t je lesnost na jv i šeg b ića v e z a n o g uz Zeml ju, a da
se d u h o v n o s t toga bića pojavl ju je k a o istina. Tu
n a m j e d a n stari pisac daje def inic i ju koja se sasvim
t o č n o p o d u d a r a s o n i m što j e o v d j e i z r a ž e n o . N o ,
i p o v i j e s n e p o j a v e pos ta t će n a m jasne u z m e m o l i
u o b z i r o n o što je sada o k a r a k t e r i z i r a n o .
P o g l e d a j m o još j e d n o m s t a r o v e d s k o shvaćanje.
O n o p o č i v a na m i s t i č n o m uranjanju u v las t i tu
nutr inu. Pri je n e g o što č o v j e k d o đ e d o unutar
njeg svjetla brahmana, susreće o n o što kao p o ž u d e ,
strasti, k a o divl j i , polul judski impuls i stoje na putu
udubl j i van ju u v l a s t i t o d u h o v n o - d u š e v n o , u v ječ
n o nutarn je . K r o z t o č o v j e k m o r a p r o ć i . Indi jac
j e s h v a t i o da će d o ć i do unutarn jeg sv jet la samo
ako k r o z m i s t i č n o p o n i r a n j e s b r a h m a n o m s t v a r n o
uspije ugasi t i sve što se d o ž i v l j a v a u o s j e t i l n o m e
svi jetu, š to ga nadražu je b o j a m a i z v u k o v i m a te
p o b u đ u j e os je t i lne p o ž u d e . Sve d o k s e n a v e d e n o
još d o g a đ a u našoj medi tac i j i , mi u sebi i m a m o
p r o t i v n i k a n a š e m m i s t i č n o m usavršavanju. Izbaci
te sve, r e k a o bi indi jski uči te l j , što u dušu m o ž e
* Plutarh, "Moralische Schriften"
41
ući iz vanjskih m o ć i , u d u b i t e se s a m o u nut r inu
duše, spust i te se do d e v a ; tu ć e t e , kada s v l a d a t e i
n iže d e v e , u n j ihovu carstvu pronać i brahmana. N o ,
k l o n i t e se cars tva asurasa, bića koja u vas p r o d i r u
iz van j skoga svi jeta, svi jeta m a y e . Njih m o r a t e u
s v a k o m slučaju i z b j e ć i ! — Zaratustra je , n a p r o t i v ,
m o r a o reći s v o j i m u č e n i c i m a : Na putu na k o j e m u
n a jugu pr i s taše j e d n e d r u g e n a r o d n e o s o b n o s t i
t raže d u h o v n o s t p o m o ć u n j i h o v e drukči je u r e đ e n e
o r g a n i z a c i j e , n e m o ž e n a p r e d o v a t i n a r o d koji j e
p o z v a n s a m o da n a d o s j e t i l n o m u d r u j e i sanjari,
n e g o onaj tko t reba ž i v j e t i u svi jetu što o b i l n o
pruža sve p o t r e b n o za ž i v o t — tko je p o z v a n za
to da č o v j e č a n s t v u d a d e u m i j e ć e p o l j o d j e l s t v a i
p r e v l a d a v a n j a n e k u l t u r e . O n o van j sko n e smi jete
g l e d a t i s a m o kao m a y u v e ć m o r a t e g l e d a t i k roz
p o k r i v a č od boja, z v u k o v a i td . što se p r o s t i r e
o k o nas! Stoga m o r a t e i z b j e g a v a t i sve što bi u va
šoj nut r in i m o g l o z a d r ž a t i e g o i z a m , sve što ima
ob i l j ež je d e v a . K r o z c a r s t v o n iž ih asurasa m o r a t e
p r o d r i j e t i sve do na jv i š ih asurasa! A b u d u ć i da ste
o r g a n i z i r a n i tako d a k r o z n i ž e asurase d o đ e t e d o
viš ih, m o r a t e i z b j e g a v a t i c a r s t v o d e v a ! — S u p r o t n o
t o m učenju, u Indi j i je p o s t o j a l o učenje rishija: Vi
niste o r g a n i z i r a n i za t ražen je o n o g a što se na laz i
u carstvu asurasa; k l o n i t e se cars tva asurasa; vi
m o r a t e ući u c a r s t v o d e v a !
Postoj i , d a k l e , s u p r o t n o s t i z m e đ u indi j ske i
perzi j ske kul ture . Indi jc i upućuju na to kako t reba
i z b j e g a v a t i asurase, z l e d u h o v e , j e r j e indi jska or
ganizaci ja p o z n a v a l a s a m o n i ž e asurase. N a s u p r o t
tomu, p e r z i j s k o m se n a r o d u , koj i je u cars tvu
d e v a m o g a o p r o n a ć i s a m o n i ž e d e v e , g o v o r i l o :
Id i te u c a r s t v o asurasa. T a k o ste o r g a n i z i r a n i da
42
m o ž e t e p r o n a ć i najviše asurase! — U o n o m e što
j e Zaratustra d a o s v o j e m u l judstvu b i o j e u g o đ a j :
Č o v j e č a n s t v u t r e b a m dat i neš to što m o r a s ta lno
d j e l o v a t i k r o z sva v r e m e n a , što će mu utrti put
p r e m a g o r e i p r e v l a d a t i svako p o g r e š n o učenje,
koje č in i p r e p r e k u i č o v j e č a n s t v o udal java od
težnje savršens tvu ! — Z b o g toga se Zaratustra
os jećao s l u g o m A h u r a M a z d e i kao takav sam je
os jećao p r o t i v n i š t v o A h r i m a n a . N o , d a b i d o š l o
d o h e r o j s k o g p r e v l a d a v a n j a sv ih A h r i m a n o v i h
načela, n j e g o v o učenje t reba s luži t i č o v j e č a n s t v u .
T o j e Zaratustra i z r e k a o z n a č a j n i m r i j e č i m a koje
z a t i m n a l a z i m o i u kasni j im spis ima, j e r sve je
p i s a n o b i l o tek pos l i je z a b i l j e ž e n o , a o n o što ima
z a reć i d u h o v n a z n a n o s t d o l a z i i z d r u g i h i z v o r a .
Zaratustra je to i z r e k a o l i j e p i m r i j e č i m a iz koj ih
n a m od jeku je sav unutarnj i i m p u l s n j e g o v e misi je,
ali n a m od jeku je i sva strast k o j o m je b i o i spunjen
kao p r o t i v n i k A h r i m a n o v o g načela, nače la t m i n e ,
kada k a ž e : " G o v o r i t ću! Stoga d o đ i t e i čujte m e , v i
koji i z d a l e k a , v i koji i z b l i z a za t im č e z n e t e , čujte
me i sve d o b r o u p a m t i t e . N e k a v i še ne p o b j e đ u j e
onaj z a v o d n i k i ljuti nepr i ja te l j d o b r o g a duha, sve
d o k s v o j i m z a d a h o m p r o ž i m a l judski glas i g o v o r .
A ja ću p r o t i v njega g o v o r i t i u d u h u o n o g a što
mi je r e k a o Najv i š i , Prvi , u d u h u o n o g a što mi je
r e k a o A h u r a M a z d a ! A tko n e ć e čuti m o j e r i ječi
kako ih g o v o r i m , kako ih m i s l i m , d o ž i v j e t će z l o
pri je n e g o l i se završ i zemal j sk i c ik lus ! "*
T a k o g o v o r i Z a r a t u s t r a . A m i o s j e ć a m o d a
j e č o v j e č a n s t v u m o g a o r e ć i n e š t o u š to s e m o ž e
s t v a r n o p r o n i k n u t i , š to s e m o ž e o s j e t i t i k r o z a
* Zaratustra "Gotha", Yasua 45 (slobodno reproducirano).
43
sve kasnije ku l turne e p o h e . I tko ima smisla za
p o z o r n o slušanje o n o g a što, i ako m a l o pr imje t l j i vo,
ž i v i u našem v r e m e n u , tko sa s m i s l o m za d u h o v n o
osluškuje našu kulturu, još uvi jek će p r i m i j e t i t i
od jek o n o g a što je Zaratustra pri je m n o g o tisućljeća
r e k a o č o v j e č a n s t v u . T i m e j e o n p o s t a o j e d a n o d
v e l i k i h v o d a te s o b z i r o m na m n o g o toga što ć e m o
još čuti o H e r m e s u , Buddhi, Mojs i ju i d r u g i m
v e l i k i m v o d a m a , to š to m o ž e m o reći o p o k l o n u
koji su da l i č o v j e č a n s t v u i n j i h o v u mjestu unutar
č o v j e č a n s t v a , neka se s a ž m e u r i ječi :
Sjaje k 'o z v i j e z d e
Na n e b u v j e č n o g a bi tka
B o g o m d a n i d u h o v i .
N e k ' sve l judske duše u z m o g n u ,
U cars tvu z e m a l j s k o g a bitka
U g l e d a t i p l a m e n n j i h o v a svjetla!
44
H E R M E S
j e v e ć za samu d u h o v n u znanos t značajan uv id
u to kako je d u h o v n i ž i v o t čovječanstva n a p r e d o v a o
iz e p o h e u e p o h u , kako se, takoreć i , p o l a k o iz
tamnih d u b i n a p r o b i j a o na p o v r š i n u , o n d a se
m o ž e reći da je r a z m a t r a n j e s ta roeg ipa t ske kulture
i s t a r o e g i p a t s k o g a d u h o v n o g ž i v o t a za nju još
značajni je . P o k u š a m o li se už iv je t i u s ta roeg ipat sk i
d u h o v n i ž i v o t , taj će se značaj os jet i t i d v o j a k o .
Pri je s v e g a n a m se pojavl ju je n e š t o što sve
do danas od jeku je iz pras tar ih v r e m e n a , tajans
t v e n o p o p u t l ica Sf ingi ko je stoje kao s p o m e n i c i
s t a r o e g i p a t s k e kul ture . O v a ta jans tvenost posta je
još v e ć o m t i m e što u pos l j edn je v r i j e m e i vanjska
i s t raživanja m o r a j u sve dubl je za laz i t i u sve stari
j a v r e m e n a kako b i s m o m o g l i ob jasni t i p o s t o j a n j e
kasnije e g i p a t s k e kul ture o kojoj p o s t o j e v a ž n i
d o k u m e n t i . Za vanjska i s t raž ivanja p o č e t a k o n o g a
što je d j e l o v a l o u e g i p a t s k o m k u l t u r n o m ž i v o t u se
že m n o g o tisućljeća pri je našeg računanja v r e m e n a ,
sve do na jmanje u s e d m o t isućl jeće, a m o ž d a i
dal je. A k o j e t o r a z l o g z b o g ko jega smo o v o j kultu
r i p o s v e t i l i o s o b i t u p o z o r n o s t , m o g l i b i s m o r e ć i
da je d r u g i r a z l o g u t o m e što — ht je l i mi to i l i ne
h t je l i — za d a n a š n j e g č o v j e k a , za d a n a š n j i c u u
š i r e m s m i s l u — o v a ku l tura s a d r ž i n e š t o č u d e s n o
z a t o š to o s j e ć a d a j e n e k a k o s r o d n a , t a j a n s t v e n o
s r o d n a s o n i m š to današn j i č o v j e k h o ć e i š to sebi
p o s t a v l j a k a o c i l j . S t o g a je i r a z u m l j i v o š to se
j e d a n t a k o v e l i k i d u h p o p u t K e p l e r a * , k o j i s e
* Johannes Kepler, 1571.-1630. "Harmonices Mundi"
5. knjiga.
45
p o j a v i o u z o r u n o v i j e g p r i r o d o z n a n s t v e n o g raz
voja, o n o što su p r i r o d n a z n a n o s t pr i je njega i
on sam da l i svi jetu, ni je m o g a o drukči je i z r a z i t i
n e g o r i j eč ima: Sa s v i m e š to sam p o k u š a v a o otkr i t i
0 kretanju p l a n e t a o k o Sunca p o k u š a o sam z a g l e
dat i u tajne s v e m i r a . Č e s t o mi se č ini kao da sam
ide je o o v i m tajnama p o t r a ž i o u s v e t i m p o s u d a m a
Egipćana, u n j i h o v i m ta janstvenim h r a m o v i m a te ih
p r e n i o u n o v i j e v r i j e m e . I o t u d a p o t j e č e osjećaj da
će tek b u d u ć i naraštaj i shvat i t i š to sam im d a o . —
Jedan o d na jveć ih d u h o v a m o d e r n o g a d o b a os jećao
se tako s r o d n i m sa s t a r o e g i p a t s k o m k u l t u r o m da
o s n o v n i u g o đ a j o n o g a što j e h t i o dat i sv i jetu nije
z n a o bol je p r i k a z a t i — d a k a k o , d r u g i m r i j e č i m a
1 na d r u g i nač in — n e g o kao o b n o v u n e č e g a što
je s l j e d b e n i c i m a i pr i s tašama p r i t j e c a l o iz tajnih
učenja i ku l tn ih mjesta s taroga Egipta. Zato nas
m o r a o s o b i t o z a n i m a t i kako su sami stari Eg ipćani
os jećal i b iće i c i je lu n a r a v svo je kul ture .
Postoj i j e d n a znača jna ri ječ koju s m o p r i m i
li iz stare g r č k e p r e d a j e u kojoj j a sno d o l a z i
do izraža ja ne s a m o kako su eg ipatsku kul turu
os jećal i Eg ipćani n e g o kako ju je os jećao i stari
v i jek. P r e d a j o m j e s a č u v a n o d a j e j e d a n e g i p a t s k i
m u d r a c r e k a o S o l o n u * : Vi Grci ipak v j e č n o osta jete
d j e c o m ; o n o što z n a t e p r o i z i š l o j e i z v a š e g a z re
log l judskog razmiš l janja i g ledanja . N e m a t e starih
predaja. Ostajete d j e c o m . N e ć e t e odrast i j e r n e m a t e
s t a r o d r e v n i h učenja! — Što znač i " s t a r o d r e v n o
u č e n j e " , d o z n a t ć e m o tek kad d u h o v n o z n a n s t v e -
n o p o k u š a m o r a s v i j e t l i t i c j e l o k u p a n n a č i n n a koj i
su E g i p ć a n i m i s l i l i i o s j e ć a l i . O v d j e se m o r a m o
* Solon, oko 640.-559. prije Krista, atenski zakonodavac.
46
podsjeti t i n e č e g a što je v e ć češće bi lo r e č e n o , na ime,
d a j e č o v j e č a n s t v o t i j e k o m u z a s t o p n i h r a z d o b l j a
svo jega r a z v o j a p r o ž i v l j a v a l o š irenje r a z l i č i t i h
obl ika svi jest i . Svi jest u kojoj sada ž i v i m o , sav taj
način na koj i o s j e t i l i m a p r i s v a j a m o vanjski svi jet,
k o m b i n a c i j a r a z u m a i uma, taj način svakidašnjeg,
pa i z n a n s t v e n o g mišl jenja nije uvi jek b i o pr i sutan
je r j e l judska svi jest, pr i je svega, p o d r e đ e n a n e č e
m u što m o ž e m o o z n a č i t i r i ječju r a z v o j . T o m r a z v o
j u ni je p o d r e đ e n s a m o vanjski svi jet o b l i k a n e g o
i c i je l i ustroj l judske duše i same l judske svi jest i .
Stoga sam ukazao na to da se stari rasadnici kulture
č o v j e č a n s t v a m o g u razumjet i s a m o uz p r e t p o s t a v
ku u z i m a n j a u o b z i r o n o g a što d u h o v n a z n a n o s t
m o ž e reć i na t e m e l j u svo j ih i z v o r a : da je u stara
v r e m e n a u m j e s t o današnje i n t e l e k t u a l n e svi jest i
posto ja la v i d o v i t a svi jest koja nije bi la ista k a o
naša d n e v n a svi jest i z m e đ u buđenja i usnuća, ni t i
kao nesv je sno stanje sna i z m e đ u usnuća i buđenja,
v e ć je ta pras tara svi jest p r e d č o v j e č a n s t v a p o s t o
jala kao n e k o medustan je koje se, m o g l i b i s m o reći,
kao o d u m i r u ć e nas l i jede s a m o a tav i s t ičk i sačuva
lo u sv i je tu slika naših snova. D o k su naši s n o v i
kaot ični i takvi kakvi su u o b i č n o m ž i v o t u nisu
v a ž n i , stara svi jest, m e đ u t i m , koja se o d v i j a l a u
slikama, i koja je na o d r e đ e n i način bila pr igušena,
snovita, ipak je bi la v i d o v i t a svijest, či je s l ike nisu
u k a z i v a l e s a m o na naš f iz ički svi jet v e ć i na o n o
što se iza n jega n a l a z i kao d u h o v n i svi jet . M o ž e se
reći da se z a p r a v o svaka v i d o v i t a svi jest — kako
ona s n o v i t a p r e d č o v j e č a n s t v a tako i o n a do koje
čov jek danas d o l a z i ško lovan jem o k o j e m u će o v d j e
jos b i t i r i ječ — o d v i j a u sl ikama, a ne u p o j m o v i m a 1 i d e j a m a k a o vanjska f iz ička svijest, te da nos i te l j
47
svi jesti m o r a te s l ike d o b i v a t i na i s p r a v a n način
iz d u h o v n e , sp i r i tua lne r e a l n o s t i koja se na laz i iza
f i z i č k o - o s j e t i l n i h po java .
T a k o se, z a p r a v o , o s v r ć e m o na ci je l i stari
r a z v i t a k n a r o d a i k a ž e m o : O n o š to o v d j e do nas
od jeku je k r o z p r e m d a č u d n e s l ike ni je tek dječje
o b l i k o v a n j e fantast ičnih shvaćanja p r i r o d e — ka
ko to d a n a s d r ž i mater i ja l i s t ička svi jest najšir ih
k r u g o v a — n e g o skup slika koje n a m , d o d u š e , p r e d
dušu d o l a z e u o b l i k u slika, al i o n e u t o m sl ikov
n o m o b l i k u upućuju na g l e d a n j e d u h o v n o g a svije
ta. Za o n o g a tko se u stare m i t o l o g i j e i l e g e n d e nije
z a d u b i o s a m o m o d e r n o m m a t e r i j a l i s t i č k o m sviješ
ću n e g o sa s m i s l o m za l judska d je la i za č o v j e k o v a
d u h o v n a ostvarenja, n e o b i č n e p r i p o v i j e t k e tih mi
t o l o g i j a z a d o b i v a j u p o v e z a n o s t koja j e n a čudesan
način u skladu sa z a k o n i t o s t i m a svi jeta koji su viš i
o d naših f i z ika ln ih, kemi j sk ih, b i o l o š k i h z a k o n a .
T a k o s tar im m i t o l o g i j a m a , s t a r i m r e l i g i o z n i m
sus tav ima odjekuje z v u k d u h o v n e r e a l n o s t i k roz
koj i o n e d o b i v a j u smisao.
N o , m o r a nam biti j a s n o da su raz l ič i t i
n a r o d i n a r a z n o v r s n e n a č i n e p r e m a s k l o n o s t i m a
i t e m p e r a m e n t u , r a s n i m i n a r o d n i m o b i l j e ž j i m a ,
i z g r a đ i v a l i svi jet slika u k o j e m u su si p r e d o č a v a l i
v i š e d u h o v n e snage koje se n a l a z e iza pukih
p r i r o d n i h snaga. M o r a n a m bi t i j a s n o i to da se u
p o s t u p n o m r a z v o j u pojavl ju ju svi m o g u ć i pr i j e laz i
o d stare v i d o v i t e svi jesti sve d o naše sadašnje
p r e d m e t n e svijesti, naše i n t e l e k t u a l n e svakidašnje
svi jest i . M o r a m o s i zamis l i t i sve s labi je t injanje,
p o s t u p n o povlačenje stare v i d o v i t e svijesti, m o r a m o
s i zamis l i t i kako kod raz l ič i t ih n a r o d a m a l o - p o m a l o
opada ju snage stare v i d o v i t o s t i , kako, takoreći, slike
48
koje d o l a z e p r e d dušu što je još m o g l a z a g l e d a t i u
d u h o v n i sv i jet sve manje sadrže d u h o v n e snage;
kako viši sv jetovi p o s t u p n o zatvaraju svoja vrata sve
dok nižoj v i d o v i t o s t i nisu ostali v id l j iv i samo najniži
stupnjevi d u h o v n o g dje lovanja. M o r a m o si, također,
p r e d o č i t i da se tada o p ć e n i t o za č o v j e č a n s t v o stara
v i d o v i t o s t p o t p u n o ugasila te da je d n e v n o g ledanje
o g r a n i č e n o na f i z i č k i svi jet i p r e d o d ž b e f i z ičk ih
stvari, š to j e z a t i m k o m b i n i r a n j e m f i z i č k i h s tvar i
d o v e l o d o današnje z n a n o s t i . T a k o s e m a l o - p o m a l o
s gašen jem v i d o v i t o s t i p o s t u p n o u n a m a r a z v i l a
današnja svijest, d o d u š e , u raz l ič i t ih n a r o d a na
raz l ič i te n a č i n e . P r i t o m j e eg ipa t sk i n a r o d i m a o
p o s e b n u misi ju.
A k o i s p r a v n o r a z u m i j e m o sve što n a m je,
također, iz s tar ih v r e m e n a p o z n a t o i z v a n a , a što
je u naše d o b a p r i d o š l o iz n o v i j i h i s t raž ivanja,
pokazuje n a m se i s t i n i t o m tvrdnja d u h o v n e
znanost i da se misi ja e g i p a t s k o g n a r o d a sastoji
u p r a v o u o s v r t a n j u na stara v r e m e n a u k o j i m a
su v o d e ć e i n d i v i d u a l n o s t i i o s o b n o s t i toga n a r o d a
p o m o ć u jakih v i d o v i t i h snaga još d u b o k o z a g l e d a l e
u d u h o v n e s v j e t o v e . U n u t a r e g i p a t s k o g n a r o d a
sačuvala se u kasni j im v r e m e n i m a neka slabija
v i d o v i t o s t i s labija d u š e v n a struktura p o v e z a n a
s t o m v i d o v i t o š ć u . Zato m o r a m o reći : Kasni j i
Egipćani — sve do p o s l j e d n j e g t isućl jeća pr i je
našeg računanja v r e m e n a — z n a l i su iz v l a s t i t o g
iskustva da pos to j i i drukči je g ledan je od o n o g a
koje daje o b i č a n d n e v n i ž i v o t u ko jemu se otvara ju
oči i u p o m o ć se u z i m a r a z u m te da to d r u g o
g ledanja o m o g u ć a v a u v i d u d u h o v n i svi jet . N o ,
oni su p o z n a v a l i s a m o na jn iže s l ikov i te p r e d o d ž b e
o cars tvu koje su m o g l i o p a ž a t i i pr i s jećal i su se
49
svo j ih starih v r e m e n a , z l a t n o g a d o b a eg ipa t ske
kulture, u k o j e m u su n j i h o v i s v e ć e n i c i - m u d r a c i
m o g l i d u b o k o z a g l e d a t i u d u h o v n i svi jet .
O n o što se tada s m a t r a l o ta jnama d u h o v n i h
sv je tova to se o s o b i t o k o d star ih Egipćana kroz
t isućl jeća č u v a l o s n a j v e ć i m p i j e t e t o m koji se
m o ž e zamis l i t i , s n a j d u b l j o m r e l i g i o z n o š ć u i kraj
n j o m br iž l j i vošću, tako da su o n i koji su ž i v j e l i u
kasnije e g i p a t s k o d o b a , a k o su još bi l i s p o s o b n i
z a g l e d a t i u d u h o v n e s v j e t o v e , m o g l i reći neš to
p o p u t s l j edećeg : M i v i d i m o još s a m o niž i d u h o v n i
svi jet, z n a m o da posto j i t a k v o g ledan je d u h o v n o g a
svijeta; sumnjati u to b i l o bi isto tako p a m e t n o kao
i sumnjat i u pos to jan je v a n j s k o g a g ledanja o č i m a .
— To s i je m o g a o reć i E g i p ć a n i n kasni jeg d o b a .
On je, d o d u š e , i m a o još s a m o slabi od jek n i ž e g
d u h o v n o g a svi jeta, ali uz to je os jećao i s lut io da
je p o s t o j a l o s taro d o b a u k o j e m u se m o g l o dubl je
z a g l e d a t i u o n o što se nalazi iza f iz ičko-os jet i lnoga.
A j e d n o s t a r o d r e v n o učenje s a č u v a n o u h r a m s k i m
z a p i s i m a i n a t p i s i m a na s t u p o v i m a o k o j e m u je
nek i eg ipat sk i m u d r a c r a z g o v a r a o sa S o l o n o m
jav l ja lo je o v i d o v i t i m snagama s taroga d o b a .
O n o g a , m e đ u t i m , u k o j e m su Egipćani v i d j e l i svu
i z v o r n u v e l i č i n u stare v i d o v i t e m u d r o s t i n a z i v a l i
su s v o j i m v e l i k i m m u d r a c e m , s tar im H e r m e s o m .
K a d se p o t o m u j e d n o kasnije d o b a p o n o v n o
p o j a v i o o b n o v i t e l j s tare eg ipa t ske m u d r o s t i , o n
je, kao i m n o g i d r u g i , p r e m a običa ju eg ipat sk ih
mudraca, p o n o v n o n a z v a n H e r m e s o m . A n j e g o v i
s l j edbenic i , s o b z i r o m na to da su g o v o r i l i kako
j e p o n o v n o o ž i v j e l a m u d r o s t H e r m e s a i z p r a d a v n e
proš los t i , n a z v a l i su sada o n o g p r v o g H e r m e s a tri
puta v e l i k i m : H e r m e s T r i s m e g i s t o s . N o , z a p r a v o s u
50
ga samo G r c i z v a l i H e r m e s , d o k je u Eg ipćana on
nosio i m e T h o t h . O v e s e m u d r a c e m o ž e , m e đ u t i m ,
razumjet i s a m o a k o se shvati što su Eg ipćani
u p r a v o p o d ut jeca jem p r e d a j e o H e r m e s u i l i T h o -
thu smatra l i p r a v i m ta jnama svi jeta.
Čini se sasvim n e o b i č n i m što su se eg ipat
ske v jerske p r e d o d ž b e , takoreći , izvanjski p o j a v i l e
sačuvane p r e d a j o m . P o j e d i n i b o g o v i , od koj ih su
najvažnij i Oz i r i s i Iz ida, nikada se u s l i k o v n i m
pr ikazima ne pr ikazuju u l judskom obl ič ju , n e g o
često s l judskim t i j e lom i ž i v o t i n j s k o m g l a v o m te
u na j raz l ič i t i j im k o m b i n a c i j a m a l judskog i ž i v o t i n j
skog lika. P r e d a j o m su nam sačuvane č u d n o v a t e
r e l i g i o z n e l e g e n d e o t o m b o ž a n s k o m svi jetu.
N a d a l j e , kult ž i v o t i n j a u Egipćana b i o je neš to
na jposebni je . Š tovan je ž i v o t i n j a , mačaka i o s ta l ih
išlo je tako d a l e k o da su se p r i z n a v a l e sve te
ž i v o t i n j e k o j i m a se i s k a z i v a l o d u b o k o p o š t o v a n j e ,
u ko j ima se v i d j e l o neš to p o p u t v i š ih b ića . Pr iča
se t a k o đ e r da je to š tovanje ž i v o t i n j a o t i š l o tako
daleko da su se p jevale narical jke kad bi, pr imjer ice ,
umrla m a č k a koja je d u g o ž i v j e l a u n e k o j kući.
Hi, kad bi stari E g i p ć a n i n iz da l j ine o p a z i o m r t v u
ž ivot in ju, ne bi jo j se p r i b l i ž a v a o j e r bi se inače
rek lo da ju je on u b i o , a za to je s l i jedi la teška
kazna. Štoviše, sačuvana je i predaja o t o m u kako je
neki R i m l j a n i n , d o k j e Egipat još b i o p o d r i m s k o m
vlašću, ub ivš i mačku u g r o z i o v las t i t i ž i v o t j e r j e
t ime i z a z v a o ustanak Egipćana. Taj kult ž i v o t i n j a
o s o b i t o je z a g o n e t a n u c i j e l o m sk lopu e g i p a t s k o g
mišljenja i os jećanja.
N a d a l j e , kako s e m o d e r n o g č o v j e k a n e o b i č n o
d o i m a p i r a m i d a s a s v o j o m č e t v e r o k u t n o m b a z o m 1 t rokutas t im p o b o č n i m s t ranicama! K a k o ga se
51
č u d n o d o i m a Sfinga i sve o n o što je m o d e r n i m
i s t raž ivan j ima sa sve v e ć o m j a s n o ć o m iz dubina
eg ipa t ske ku l ture d o s p j e l o na p o v r š i n u naše
z n a n o s t i ! T a k o da se sada p i t a m o : K o j e je mjesto
z a u z i m a o svi jet p r e d o d ž b i svega o v o g a u dušama
starih Egipćana? Što je stari Eg ipćanin r e k a o da
j e n a u č i o o d H e r m e s a ? K a k o j e d o š a o d o svih tih
p r e d o d ž b i ?
M o r a m o se, d a k l e , n a v i k n u t i da l e g e n d a m a ,
o s o b i t o o n i m z n a č a j n i j i m , p r i z n a j e m o j e d n u dub
lju m u d r o s t . M o r a m o p r e t p o s t a v i t i da nam l e g e n d e
u sl ikama p r i o p ć a v a j u o d r e đ e n e z a k o n e d u h o v n o g a
ž i v o t a , z a k o n e koji su viš i od vanjskih, p r i r o d n i h
zakona. T a k o , p r i m j e r i c e , eg ipatska l e g e n d a g o v o r i
o b o ž a n s k o m p a r u Ozir i sa i I z i đ e te H e r m e s a
n a z i v a O z i r i s o v i m m u d r i m s a v j e t n i k o m . L e g e n d a
u Ozir i su v i d i b i ć e koje je u p r a s t a r o d o b a ž i v j e l o
na p o d r u č j u na k o j e m sada ž i v e l judi. T o g Ozir isa
l e g e n d a p r i k a z u j e kao d o b r o č i n i t e l j a č o v j e č a n s t v a
p o d č i j im j e m u d r i m ut jeca jem H e r m e s i l i T h o t h
d a o E g i p ć a n i m a c i je lu n j i h o v u kulturu, sve do u
n j e z i n o m a t e r i j a l n o b iće . Ozi r i s j e i m a o j e d n o g
nepr i ja te l ja k o j e g a su Grci n a z v a l i T y p h o n . Taj
j e nepr i ja te l j v r e b a o Ozir i sa, u b i o ga, r a s k o m a d a o
n j e g o v leš, skr io ga u m r t v a č k i k o v č e g i b a c i o u
m o r e . Sestra i b o ž i c a I z i d a t raži la je Ozir i sa . D u g o
je t raži la m u ž a ko jega jo j je o t e o T y p h o n ili Seth i
kad ga je n a p o k o n pronaš la , skupi la je d i j e l o v e na
koje ga je r a s k o m a d a o Seth i l i T y p h o n , p o k o p a l a
ih na r a z l i č i t i m mjes t ima z e m l j e , na ko j ima su
posl i je p o d i g n u t i h r a m o v i , i r o d i l a k a o p o s t h u m č e
v i še b i ć e Horusa koji se, dak le , p o j a v i o tek nakon
O z i r i s o v e smrt i , s a m o kroz d u h o v n i utjecaj što
ga je u to v r i j e m e Ozi r i s , koji je o t i š a o u jedan
52
drugi svi jet, p r e n i o na Iz iđu . A Horus je p o z v a n
da p o b i j e d i T y p h o n a i da na neki način p o n o v n o
u v e d e v l a d a v i n u o n o g a ž i v o t a što p o t j e č e o d
Ozirisa, a koj i t reba ustrujati u č o v j e č a n s t v o .
T a k v e se l e g e n d e ne smiju tumači t i s a m o
alegori j ski i s i m b o l i č k i v e ć se t reba m a l o v i š e
unijeti u c i je l i os jeća jni i os je t i ln i svi jet s tarih
Egipćana; je r će — što je važni je od svih apstraktnih
p r e d o d ž b i — ponajpr i je t ime oživ je t i osjećaji i os jeti
p rema l i k o v i m a kakvi su Ozi r i s i Iz ida . Ni je d o b r o
ako se l i k o v i p o p u t Ozir i sa i I z i đ e t u m a č e tako
da se u O z i r i s u o d m a h v i d i Sunce, u I z i d i M j e s e c
i s l ično te da se na taj način daje a s t r o n o m s k o
tumačenje k o j i m se danas s luži vanjska z n a n o s t ,
mis leći t i m e kako l e g e n d a s a m o z o r n o p r i k a z u j e
zbivanja na nebu. T o m u nije tako. M o r a m o se vrat i t i
p ras tar im os jeća j ima Egipćana i iz tih osjećaja
p r e d o č i t i sebi p o s e b n u p r i r o d u uzdizan ja p o g l e d a
prema n a d o s j e t i l n i m , n e v i d l j i v i m m o ć i m a , t a k v i m
nados je t i ln im, n e v i d l j i v i m m o ć i m a koje s e n a l a z e
u o s n o v i o s j e t i l n o g a svi jeta i čiji su m e đ u s o b n i
o d n o s i u p r v o m r e d u o k a r a k t e r i z i r a n i O z i r i s o m i
I z i d o m . Pri s p o m i n j a n j u obaju o v i h i m e n a stari j e
Egipćanin o s j e ć a o o t p r i l i k e s l jedeće:
U o s n o v i č o v j e č a n s t v a , r e k a o bi on sebi,
leži neš to v i še , n e š t o d u h o v n o . T o nije p r o i z i š l o
iz m a t e r i j a l n o g posto janja u k o j e m č o v j e č a n s t v o
sada ž i v i , n e g o se takoreć i zgušn java lo , p o s t u p n o
r a z v i j a l o d o današn jeg f i z i č k o g l judskog p o s t o
janja. P r a v i r a z v i t a k č o v j e č a n s t v a p r o i z l a z i iz
drukči jeg, v i še d u h o v n o g l judskog posto jan ja .
P o g l e d a m l i sada v las t i tu dušu, pos ta jem svjestan
da se u m e n i na laz i n e š t o što č e z n e za d u h o v n i m ,
što u j e d n o č e z n e za i z v o r o m iz ko jega sam se i ja
53
sam spust io iz d u h o v n o g a svi jeta. Snage od kojih
p o t j e č e m još ž i v e u m e n i . O n o što u sebi nos im kao
svoje na jbol je n a d o s j e t i l n e , n e v i d l j i v e snage v r l o
j e s r o d n o s o v i m i z v o r n i m n a d o s j e t i l n i m snagama.
Otuda u sebi os jećam snagu Ozi r i sa . Ona za m e n e
znač i n a d o s j e t i l n o l judsko b i ć e koje j e j e d n o m
ž i v j e l o u d r u g i m , n a d o s j e t i l n i m reg i jama. A k o je
o n d j e i ž i v j e l o p r i g u š e n o , i n s t i n k t i v n o , a k o se i
m o r a l o p r v o z a o d j e n u t i f i z i č k i m t i j e l o m i n j e g o v i m
a la t ima kako bi p o g l e d a l o u f iz ičk i svi jet, ipak je
n a s u p r o t o v o m f i z i č k o - o s j e t i l n o m ž i v o t u nekada
ž i v j e l o d u h o v n i m ž i v o t o m .
Snage na k o j i m a se i z v o r n o temel j i r a z v o j
č o v j e č a n s t v a , p r e m a s t a r o e g i p a t s k o m glediš tu,
mora ju se shvatit i kao dvo jnos t , kao takva d v o j n o s t
u kojoj se j e d a n e l e m e n t o z n a č a v a i m e n o m Ozir i s ,
a d r u g i i m e n o m I z i d a : Ozi r i s -Iz ida . P o g l e d a m o li u
sebe same i p r i t o m u p o t r i j e b i m o os je te i osjećaje
starih Egipćana, m o ž e m o si reć i : U sebi pr i je
svega n o s i m o a k t i v n o miš l jenje . T r e b a m o s e samo
prisjetiti kako se m o r a mislit i da bi k o n a č n o nastala
j e d n a m i s a o , p r i m j e r i c e , m i s a o o t rokutu . Da bi
se i z g r a d i l a m i s a o o t rokutu, m o r a joj p r e t h o d i t i
a k t i v n o , d j e l a t n o miš l jen je . N a k o n što s m o u duši
bili d je latni , m o ž e m o se p a s i v n o o k r e n u t i rezul ta tu
našega mišl jenja, naš im m i s l i m a i p r e d o d ž b a m a .
Napos l j e tku ć e m o u našoj duši v i d j e t i t v o r e v i n u
našeg a k t i v n o g mišl jenja. O n a k o kako se miš l jenje
o d n o s i p r e m a m i s l i m a , p r e d o č a v a n j e p r e m a
p r e d o d ž b a m a , d j e l o t v o r n o s t p r e m a o n o m e što i z
nje nastaje te se k o n a č n o na laz i p r e d nama, tako
se Ozi r i s o d n o s i p r e m a I z i d i .
M o g l o bi se t a k o đ e r reć i : D j e l o t v o r n o s t se
po jav l ju je kao o č i n s k o , kao m u š k o n a č e l o , kao
54
načelo Ozir i sa, kao b o r b e n o s t koja z a t i m ispunjava
našu dušu, puni je mis l ima i os jećanj ima. A kao što
čovjek o v d j e stoji, g o v o r i o s i je stari Egipćanin, kao
što tvar i koje ž i v e u n j e g o v o j krvi i g r a d e n j e g o v e
kosti nisu uvi jek b i l e u n j e g o v o j krv i i u n j e g o v i m
kost ima, n e g o su i sprva p o s t o j a l e raš t rkane v a n i u
svemiru, kao što je o v o ci je lo f iz ičko ti jelo skup tvari
koje se f iz ičk i m o g u s l i jedi t i , koje su se skupi le u
l judski o b l i k , d o k su pr i je toga b i le p r o š i r e n e v a n i
po u n i v e r z u m u , tako je i s našom snagom mišljenja:
u nama je o n a snaga p r e d o č a v a n j a . K a o što su
tvari u našoj krvi j e d a n p u t u l judskom obl iku, d o k
su d r u g i p u t p r o š i r e n e po v a n i , tako je O z i r i s o v a
snaga u n a m a d je la tna kao snaga mišl jenja, a po
d u h o v n o m j e s v e m i r u p r o š i r e n a kao Ozi r i s , k a o
snaga Ozi r i sa što p r o t k i v a i ž i v o t o m p r o ž i m a c i je l i
svemir , a koja u č o v j e k a ulazi kao što u l a z e i tvar i
koje se p o t o m u n j e m u sastavljaju u o n o t j e lesno.
U misl i , m e đ u t i m , u p r e d o d ž b e , u p o j m o v e u v i r u
snage I z i đ e što ž i v e i tkaju u u n i v e r z u m u . Na taj
s i način pona jpr i j e m o r a m o p r e d o č i t i kako su duše
starih Egipćana g l e d a l e Ozir i sa i I z i đ u .
Za takve p r e d o d ž b e stara svi jest ni je
m o g l a p r o n a ć i i z r a z unutar svi jeta koji nas u
našoj os je t i lnos t i o k r u ž u j e o v d j e na Zeml j i . Jer,
pona jpr i j e sve što nas o v d j e okružu je s m a t r a l o
se s a m o o s j e t i l n i m s v i j e t o m koji za n a d o s j e t i l n i
svijet ne m o ž e pruži t i n ikakvo vanjsko z n a m e n j e . A
Egipćani, da bi d o b i l i nešto p o p u t neke vrs te jezika,
p i sanog i z r a z a za takve p r e d o d ž b e koje su m o ć n o
pokre ta le dušu kad bi si rekl i : U meni djeluje snaga
Ozi r i s-Iz ida — p o s e g n u l i su za p i s m o m koje su u
s v e m i r u pisala nebeska tijela. G o v o r i l i su: To što se
od n a d o s j e t i l n i h snaga os jeća kao O z i r i s m o ž e se,
55
o s j e t i l n o p r i k a z a n o , mis l i t i p o m o ć u o n o g a što kao
S u n č e v o svjet lo iz laz i iz Sunca te p r o t k i v a i ž i v o t o m
p r o ž i m a p r o s t o r k a o d j e l o t v o r n a snaga svjetla. A
u o n o m e što se os jeća k a o I z i d a m o ž e se v i d j e t i to
što d o l a z i kao o d Mjeseca o d r a ž e n o , r e f l e k t i r a n o
S u n č e v o sv jet lo, ko je je s a m o po sebi t a m n o — kao
i duša u koju se ne spušta d j e l a t n o mišl jenje — i
čeka na sv je t lo Sunca kako bi ga o d r a z i l o , kao što
duša čeka snagu Ozi r i sa da je o d r a z i kao snagu
I z i đ e . K a d je stari Eg ipćanin o s j e ć a o : V a n i mi
Sunce i Mjesec g o v o r e kako najbol je m o g u s l i k o v i t o
mis l i t i o t o m u što je os jet i la moja duša — tada je
u jedno z n a o : V e z a i z m e đ u o n o g a što se ta janstveno
pojav l ju je u p r o s t o r u kao Sunce koje širi sv je t lo
i Mjesec koji o d r a ž a v a S u n č e v o sv je t lo ipak nije
slučajna, v e ć o n o što v i d i m d a prosv je t l j ava
p r o s t o r , š i reći i o d r a ž a v a j u ć i sv je t lo , m o r a bit i u
nekoj v e z i sa s n a g a m a koje u sebi o s j e ć a m kao
n a d o s j e t i l n e . — K a o što u satu ne v i d i m o da n e š t o
p o p u t mal ih d e m o n a p o k r e ć e n j e g o v e kazal jke, v e ć
n j e g o v m e h a n i z a m , tako i z n a m o da se u o s n o v i
sklapanja sata nalaze misli n jegova izumitel ja, misli
što su d o š l e iz l judske duše, tako da je z a p r a v o
satni m e h a n i z a m o b l i k o v a l o n e š t o d u h o v n o . K a o
što se kazal jke sata o d n o s e j e d n a p r e m a d r u g o j ,
d a b o m e ov i se j e d n a o drugo j , a u o d n o s u na vanjski
p r o s t o r p o d r e đ e n e su z a k o n i m a m e h a n i k e te su
napos l je tku ipak o v i s n e o d u h o v n o m što ga č o v j e k
os jeća u svojo j duši g o v o r e ć i o s n a g a m a Ozir i sa
i I z i đ e — tako su se Sunce i Mjesec p o j a v l j i v a l i
kao i z r a ž a j n o s r e d s t v o s i lnoga sv jetskog sata. A
Egipćanin si ni je s a m o g o v o r i o : Sunce i Mjesec
mi o s j e t i l n o p o k a z u j u v e z u i z m e đ u Ozir i sa i I z i đ e
— v e ć je os jećao: O n o što u m e n i ž i v i to se i z v o r n o
56
nalazi u o s n o v i tajanstvenih o d n o s a snaga koji nose
sv jet lo Suncu i Mjesecu.
Kakav je b io o d n o s Ozir i sa i I z i đ e p r e m a Suncu
i Mjesecu, takav je b i o o d n o s osta l ih z v i j e ž đ a i
p laneta p r e m a d r u g i m b o g o v i m a . Egipćani su u
p o l o ž a j u nebesk ih ti jela pr i je s v e g a v i d j e l i s i m b o l e
za o n o što su dož iv l j ava l i kao nados je t i lno ili što im
je p r e d a j o m b i lo sačuvano kao doživ l ja j i najstarijih
v idovnjaka . N o , u t o m su o č i t o v a n j u svjetskoga sata
v id je l i p r i k a z i v a n j e istih snaga koje su napos l je tku
osjećal i u l judskoj duši . T a k o je v e l i k i svjetski sat
s k r e t a n j e m svoj ih z v i j e z d a i o d n o s o m p o k r e t n i h
z v i j e z d a p r e m a z v i j e z d a m a sta jaćicama, p o s t a o
o b j a v o m d u h o v n i h , n a d o s j e t i l n i h snaga koje su ga
p o d u p i r a l e , koje su taj p o l o ž a j u z r o k o v a l e i koje
su u u n i v e r z a l n o m p i smu koje se treba r a z u m j e t i
p r o n a š l e i z r a ž a j n o s r e d s t v o z a svo je n a d o s j e t i l n e
snage i m o ć i .
To su osjećaji i os jet i p r e m a v i š e m svi jetu
sačuvani p r e d a j o m što su ih stari Egipćani p r e k o
v i d o v n j a k a d o b i l i o d u h o v n o m svi jetu, za koji su
zna l i da pos to j i d o k su još i sami imal i pos l jednje
od jeke s tare v i d o v i t o s t i . N o , sada b i sebi g o v o r i l i :
M i l judi p o t j e č e m o i z toga d u h o v n o g svi jeta. N o ,
smješteni s m o u svi jet os je t i lnos t i koji n a m je d a n
u o s j e t i l n o - f i z i č k i m s t v a r i m a i o s j e t i l n o - f i z i č k i m
d o g a đ a j i m a . Mi p o t j e č e m o iz svi jeta Ozir i sa i I z i đ e .
O n o što u nama kao najbol j i d i o teži i što m o ž e
post ić i v i še s tupnjeve savršens tva o d o n i h koje
sada i m a m o p r o i s t e k l o je od Ozir i sa i I z i đ e . Oni
u n a m a ž i v e n e v i d l j i v i , k a o snage . To što jest, da
f iz ički č o v j e k pot ječe iz vanjsk ih o d n o s a , u z e t o
je iz van j skoga svi jeta, i u to je d i o Ozi r i s - Iz ida
s a m o z a o d j e n u t .
57
T a k v a p r e d o d ž b a pras tare m u d r o s t i postala
je za dušu s tarog Eg ipćanina p r e v l a d a v a j u ć i m
os je tom, sasv im o b u h v a t n i m os jeća jem egipat
skoga d u š e v n o g ž i v o t a . U dušu se m o g u pr imi t i
aps t raktne p r e d o d ž b e , a da se ne d o t a k n e o n o
m o r a l n o - e t i č k o d u š e v n o g ž i v o t a ili pak o n o sud
binsko, s r e t n o d u š e v n o g ž i v o t a ; na taj se način
m o g u n a p o s e p r i m i t i m a t e m a t i č k i aps t raktne
p r e d o d ž b e p r i r o d n e z n a n o s t i . M o ž e s e raspravl jat i
o e l e k t r i c i t e t u i s l i č n i m snagama, a da duša ne
m o r a č o v j e k u p o s t a v i t i p i tan je o sudbini . N o , ovi
se o k a r a k t e r i z i r a n i osjećaji i os jet i o g l e d a n j u u
d u h o v n e s v j e t o v e i z a m i s a o o s r o d n o s t i najdubl j ih
d u š e v n i h o s o b i n a s O z i r i s o m i I z i d o m ne m o g u
shvat i t i kao mis l i i i d e j e , a da se ne uzburka ju mi
sli o sreći i sudbin i , da se ne uzburkaju č o v j e k o v i
m o r a l n i i m p u l s i . Da, o n i će b i t i u z d r m a n i ! Jer, u
njima si č o v j e k g o v o r i : U sebi n o s i m j e d n o bol je
sebstvo, ali o v o se bol je sebstvo isprva p o v l a č i pred
o n i m što sam ja u f i z i č k o m ti jelu, o n o i sprva nije
p o s v e v i d l j i v o . U m o j o j se o s n o v i n a l a z e p r i r o d a
Ozir isa i p r i r o d a I z i đ e , ali o n e p r i p a d a j u i z v o r n i m
sv je tov ima, s t a r i m z l a t n i m , s v e t i m v r e m e n i m a . U
sadašnj im su l j u d i m a p r e v l a d a n e snagama koje su
vanjsko f i z i č k o s t i snule u l judsko t i je lo te koje
su O z i r i s o v e i I z i d i n e snage z a t v o r i l e u tamnicu
r a s p a d l j i v o g a t i jela ko je p o p u t vanjskih p r i r o d n i h
sila p o d l i j e ž e uniš tenju.
T a k o l e g e n d u o Ozir i su i I z i d i v i d i m o
p r e t v o r e n u u osjećanja. Ozirisa, v išu l judsku snagu
rasprostranjenu po svemiru, svladat će snage koje u
l judskoj p r i r o d i p o d l i j e ž u uništenju. T y p h o n će za
t v o r i t i u t a m n i c u o n o što u č o v j e k u ž i v i kao snaga
Ozir isa. T y p h o n je čak j e z i č n o p o v e z a n s r i j eč ima
58
"raspadati se, trunuti" . O z i r i s o v a snaga u tamničena
je u o n o š to se o b l i k o v a l o kao lijes č o v j e k o v i h
d u h o v n i h d i j e l o v a , u k o j e m u je — n e v i d l j i v o za
vanjski sv i jet — i š č e z n u o č o v j e k o v O z i r i s - d i o . N o ,
za p r e d o d ž b e starih Egipćana, d u š e v n a p r i r o
da, koja je za čov jeka ta janstvena p r i r o d a I z i đ e ,
ostala je z a g o n e t k o m , da bi se u b u d u ć n o s t i
— i to p r o d o r o m i n t e l e k t u a l n e snage — p o n o v n o
d o s e g n u l o o n o i z čega j e p r o i s t e k a o č o v j e k . T a k o ,
dak le , n e š t o s k r i v e n o u č o v j e k u tež i p o n o v n o m
o ž i v l j a v a n j u Ozir isa, a snaga I z i đ e u l judskoj duši
pos to j i z a t o da bi č o v j e k a iz o n o g a što je on sada,
m a l o - p o m a l o p r i v e l a Ozi r i su . I ta I z i d i n a snaga
čini da se č o v j e k sve d o k ostaje f i z i č k i m č o v j e k o m
ustvari n e m o ž e o d i j e l i t i o d f i z i č k o - o s j e t i l n e
p r i r o d e , ali č ini i to da čov jek, iako, d o d u š e , ostaje
i z v a n j s k i m f i z i č k i m č o v j e k o m i p o t p u n o stoji u
v a n j s k o m f i z i č k o m svi jetu, ipak u svo jo j nut r in i
ima n e p r e s t a n o usmjeren p o g l e d uvis, p r e m a
v i š e m Ja, ko je se po shvaćanju svih na jznačajni j ih
d u h o v a č o v j e č a n s t v a nalazi d u b o k o s k r i v e n o u
o s n o v i sv ih l judskih snaga. Ovaj čov jek , koji ni je
vanjski f iz ički č o v j e k n e g o č o v j e k s p o t i c a j e m za
n e p r e s t a n o m t e ž n j o m p r e m a d u h o v n o m e svjetlu,
ko jega uvi jek tjera skr ivena snaga I z i đ e , on je taj
koji se po jav l ju je kao zemal j sk i sin Ozi r i sa koji
ni je s išao u zemal j sk i svi jet v e ć je o s t a o skr iven
u d u h o v n o m e svi jetu. T o g a n e v i d l j i v o g čov jeka,
čov jeka težn je p r e m a v i š e m sebstvu, os jećala j e
eg ipatska duša kao Horusa, kao p o s m r t n o r o đ e n o g
O z i r i s o v a sina.
T a k o je stari Eg ipćanin s o d r e đ e n o m t u g o m
g l e d a o p r e m a č o v j e k o v u p o d r i j e t l u o d Ozir i sa , a l i j e i s t o d o b n o g leda juć i u dušu r e k a o : Duša
59
1
je sačuvala i n e š t o od I z i d i n e snage što p r i p a d a
s a m o m e Horusu, što je uvi jek p o t i č e da teži p r e m a
d u h o v n i m v is inama. A u tim će d u h o v n i m v is inama
čov jek p o n o v n o p r o n a ć i Ozir isa. — Današnji čov jek
Ozir i sa m o ž e d o s e g n u t i n a d v a načina. Egipćanin
si je r e k a o : Iz Ozi r i sa sam p r o i z i š a o i t r e b a m mu
se p o n o v n o v r a t i t i . S o b z i r o m na m o j e d u h o v n o
p o d r i j e t l o O z i r i s je u m e n i , a Horus me n a v o d i da
p o n o v n o d o đ e m Ozir i su , n j e g o v u o c u . N o , Ozir i sa
se m o ž e d o s e g n u t i s a m o u d u h o v n o m svi jetu. On
nije m o g a o ući u f iz ičku l judsku p r i r o d u . Tu bi ga
sv lada le snage T y p h o n a koje, s o b z i r o m na to da
su vanjske snage p r i r o d e , p o d l i j e ž u uništenju.
Zato se O z i r i s u m o ž e d o s p i j e t i idući s a m o
d v a m a p u t o v i m a .
Jedan je put onaj koji p r o l a z i kroz vrata smrti .
D r u g i put v o d i k r o z v r a t a takve smrt i koja ne
d o v o d i d o f iz ičkog umiranja, n e g o d o inici jaci je, d o
posvećen ja . Otuda su si Egipćani p r e d o č a v a l i — što
je opširni je i z n e s e n o u m o j e m djelu "Kršćanstvo kao
mis t ična č i n j e n i c a " * : K a d č o v j e k p r o đ e k r o z v r a t a
smrt i , nakon p o t r e b n i h p r i p r e m n i h r a z v o j n i h faza
d o l a z i Ozi r i su . N a k o n što se o s l o b o đ e n zemal j sk ih
ž i v o t n i h o v o j a n a d e u d u h o v n o m svi jetu, u n jemu
se budi svi jest o n j e g o v u s r o d s t v u s O z i r i s o m . Sam
m r t v a c ima osjećaj da u d u h o v n o m svi jetu n a k o n
smrt i m o ž e bit i o s l o v l j e n kao " O z i r i s " . S v a t k o će,
takoreći , n a k o n smrt i bi t i o s l o v l j e n kao " O z i r i s " .
D r u g i p u t koji v o d i n a t r a g Ozi r i su , d a k l e ,
d r u g i put u d u h o v n i sv i je t put je p o s v e ć e n j a i l i
* "Kršćanstvo kao mistična činjenica" {Das Christentum als mystische Tatsache), usporedi s poglavljem "Egipatska misterijska mudrost" (Der ägyptische Mystericmveisheit).
60
inici jaci je . N j e g a su si Egipćani p r e d o č a v a l i tako
da n j i m e č o v j e k u p r v o m r e d u u p o z n a j e o n o
što u n j e g o v o j p r i r o d i pos to j i kao n e v i d l j i v o ,
kao n a d o s j e t i l n o . To je Iz ida ili I z i d i n a snaga. U
svak idašn jem shvaćanju, u znanju koje i m a m o u
s v a k o d n e v n o m ž i v o t u , n e p r o b i j a m o s e d o d u b i n a
naše duše, do I z i d i n e snage. N o , postoj i put ko j im se
m o ž e p r o d r i j e t i d o I z i d i n e snage, ko j im s e s i lazi d o
v l a s t i t o g a Ja kako bi se u v i d j e l o da je to Ja o g r n u
to f i z i č k o m m a t e r i j o m . Ide l i se t im p u t e m , s i lazi
se o n d j e gd je se Ja nalaz i u svojoj p r a v o j d u h o v n o j
d o m o v i n i . Stoga s i j e stari Eg ipćanin g o v o r i o : T i ,
dakle, m o r a š sići u svoju v las t i tu n u t r i n u . O n d j e
ćeš na jpr i je p r o n a ć i f iz ičku l judsku p r i r o d u a k o
je o n a sama i z r a z p r a v o g a čov jeka, n j e g o v o g Ja.
M o r a š p r o d r i j e t i k r o z tu f iz ičku l judsku p r i r o d u .
U t r i m a p r i r o d n i m c a r s t v i m a o p a z i t ćeš vanjski
svi jet k a o t v o r e v i n u d u h o v n i h , n a d o s j e t i l n i h m o
ći; kad p o g l e d a š kamenje i n j e g o v e m a t e m a t i č k e
o b l i k e , kad p o g l e d a š bi l jke i n j i h o v e č u d n o v a t e
o b l i k e što su i z n u t r a o ž i v l j e n i ž i v o t o m u k o j e m
djeluju b o ž a n s k o - d u h o v n e snage, i k o n a č n o kad
p o g l e d a š t reće , ž i v o t i n j s k o c a r s t v o . K o d č o v j e k a
se, m e đ u t i m , ne m o ž e š z a d r ž a t i na v a n j s k o m o b l i
ku v e ć m o r a š u r o n i t i u n e š t o u č e m u n j e g o v e
d u š e v n e snage ž i v e kao snage I z i đ e . — O t u d a je
s p o s v e ć e n j e m u I z i d i n e mis ter i je p o v e z a n o to
što b i č o v j e k p o n a j p r i j e t r e b a o p o k a z a t i s a m o m e
sebi, k r o z a što bi t r e b a o v id je t i da je z a o d j e n u t
m a t e r i j o m . To što se d o g a đ a kad č o v j e k tako uroni
u svoju v las t i tu p r i r o d u u bit i je isto kao i o n o što
se d o g a đ a u smrt i , s a m o na drukči j i nač in . Č o v j e k
mora sa ž i v i m t i j e l o m p r o ć i kroz d v e r i smrti , m o r a
upoznat i pr i je laz od f iz ičkoga gledanja u n a d f i z i ć k o
61
g ledanje , iz f i z i č k o g a svi jeta u d u h o v n i svi jet
— pr i je laz koji p r o ž i v l j a v a p r o l a z e ć i k r o z a s tvarnu
smrt. P o s v e ć e n i č o v j e k m o r a o je p r o ž i v j e t i taj put
s i lazeći u v l a s t i t u nut r inu, m o r a o je u p o z n a t i o n o
što se m o ž e p r o ž i v j e t i s a m o s i laskom u v las t i tu
nutr inu. T u b i na jpr i je d o š a o d o t je lesne n u t r i n e ,
do načina na koj i se iz p r i r o d e stvara krv koja je
f iz ički a lat Ja.
Više s m o puta n a p o m e n u l i : D o k j e ž i v č a n i
sustav alat os jećanja, hti jenja i mišl jenja, u krvi
m o r a m o v i d j e t i a lat Ja. H o ć e l i č o v j e k ući u svoj
alat, m o r a — kako si je to z a m i s l i o stari E g i p ć a n i n
— ući u svo je f i z i č k o - e t e r s k e o v o j e , u e ter sko-
-duševno, m o r a n a u č i t i bit i n e o v i s a n o snazi o
kojoj je inače u s v o j o j krvi o v i s a n , i — p o š t o se
od nje o d i j e l i o — m o r a se sam uput i t i č u d n o v a t i m
t o k o v i m a krv i . Č o v j e k m o r a najpr i je f i z ičk i u p o z
nati svoju v i šu p r i r o d u . T o m o ž e j e d i n o o n d a a k o
je u stanju u p o z n a t i sebe promatra juć i se kao da je
o n sam neki p r e d m e t . Č o v j e k neki p r e d m e t m o ž e
kao objekt u p o z n a t i s a m o ako se nalazi i zvan njega.
Stoga, da bi s p o z n a o sebe, m o r a se n a l a z i t i i z v a n
sebe. Otuda p o s v e ć e n j e v o d i snagama p o m o ć u kojih
d u š e v n e snage m o g u n e š t o d o ž i v j e t i bez u p o t r e b e
f i z ičkog alata, tako da č o v j e k f iz ički a lat v i d i p r e d
s o b o m kao ob jekt , k a o što n a k o n smrt i n j e g o v
d u h o v n i d i o o d o z g o g l e d a f i z i č k o t i j e lo . Z a t o j e
u I z i d i n i m m i s t e r i j a m a č o v j e k p o n a j p r i j e m o r a o
u p o z n a t i svo ju krv.
Tu b i na jpr i j e i skus io n e š t o što se ne m o ž e
bol je o z n a č i t i n e g o k a o d o l a z a k n a p r a g smrt i .
Stoga je p r v i s tupanj p o s v e ć e n j a u I z i d i n e mis ter i
j e b i o d a j e č o v j e k m o r a o svo ju krv, s a m o g a sebe,
g l e d a t i k a o o b j e k t , m o r a o je u r o n i t i u o v o j koj i j e
62
alat n j e g o v e I z i d a - p r i r o d e . T a d a b i ga na mjestu
posvećen ja o d v e l i na d v o j a v r a t a gd je b i mu se
u s l ikama š to ih je d o ž i v i o na v l a s t i t o m e t i jelu
p o k a z a l o : T a k o i z g l e d a kad j e d n o m p r e d d u š o m
naslikaš o n o što se z b i v a u tvo jo j nutr in i . — Ondje
su mu p o k a z a l i d v o j a v r a t a , j e d n a z a t v o r e n a i
j e d n a o t v o r e n a . I m o r a m o r e ć i d a j e č u d n o v a t o
kako se o v a učenja što do nas o d z v a n j a j u k r o z
t isućl jeća o p e t s lažu s o n i m e što č o v j e k i danas
misli, samo što on to danas tumači mater i ja l i s t ički .
Na o v o sam v e ć u p o z o r i o u p r e d a v a n j u o Zaratustri .
Kad se n a l a z i u p o d z e m n o m svi jetu, g o v o r i o je
stari e g i p a t s k i v i d o v n j a k , č o v j e k n a i l a z i n a d v o j a
vrata. K r o z d v o j a v r a t a u laz i u svo ju krv i u svo ju
nutr inu. A n a t o m b i r e k a o : k r o z d v a u l a z a koj i
se n a l a z e u o b o s t r a n i m s r č a n i m z a l i s c i m a . Kad
b i h t i o p r o d r i j e t i k r o z a s v o j e t i j e lo , m o g a o b i
t o uč in i t i k r o z " o t v o r e n a v r a t a " , d o k " z a t v o r e n a
vrata" sprečava ju krv i d a k r e n e p o g r e š n i m p u t e m .
U o n o m e što v i d i m o k r o z a n a t o m i j u s a d r ž a n i su
s imbol i za to što su d o ž i v l j a v a l i stari m u d r a c i
koji, d o d u š e , p r e d s o b o m nisu tako n e p o s r e d n o
kao m o d e r n i a n a t o m i imal i a n a t o m s k e s l ike, ali
s u imal i o n o što v i d i v i d o v i t a svi jest kad i z v a n a
p r o m a t r a n u t r i n u .
Sl jedeći se stupanj I z i d i n o g p o s v e ć e n j a sasto
jao od n e č e g a što se m o ž e i z r a z i t i r i j eč ima: Č o v j e k
mora bit i p r o v e d e n k r o z v a t r e n u , z r a č n u i v o d e n u
kušnju. T o znač i d a t reba d o b r o u p o z n a t i p r i r o d u
ovoja svo jeg Iz ida-b ića; t reba u p o z n a t i v a t r u kako u n j e g o v o j krv i kao alatu teče t i j e l o m te posta je
tekućinom; nadal je t reba u p o z n a t i kako z rak u laz i
kao kisik. Vatra, z r a k i v o d a : č o v j e k u p o z n a j e
topl inu strujanja daha, tekućinu krvi . I t i m e što
63
u p o z n a j e p r i r o d u svoj ih o v o j a p r e k o e l e m e n a t a
v a t r e , z raka i v o d e , posta je p r o č i š ć e n . A kad je
tako s a g l e d a o svo je o v o j e , d o l a z i d o svo je Izida-
- p r i r o d e . To se tehnički i z r a ž a v a r i ječ ima: T e k sada
č o v j e k os jeća da je d o š a o k sebi, sada zna da je
d u h o v n o b i ć e te da v i še nije o g r a n i č e n č o v j e š t v o m
v a n j s k o g a svi jeta, v e ć da g l e d a u d u h o v n i svijet.
Jer, p o s t o j i z a k o n p r e m a k o j e m u f i z i č k o Sunce
v i d i m o s a m o danju, d o k n a m j e n o ć u o n o zastr to
m a t e r i j o m . U d u h o v n o m svi je tu n e m a takvoga
zast i ranja. O n d j e s e d u h o v n e m o ć i v i d e u p r a v o
o n d a kad f iz ičke oči nisu d je latne. Iz ida-posvećenje
t o s i m b o l i č k i o z n a č a v a o v a k o : K a d a j e proč i šćen,
č o v j e k d o s p i j e v a d o toga d a d u h o v n a bića g leda
l icem u l ice: da g leda Sunce u p o n o ć . To znači : Kada
je m r a č n o i t a m n o , za p o s v e ć e n i k e Iz ida-mister i ja
ipak je v i d l j i v o o n o što se k a o d u h o v n i ž i v o t i kao
d u h o v n a p r a s n a g a nalaz i u o s n o v i Sunca.
T a k o n a m j e op i san put p r e m a Izida-snazi
duše koj i je m o g a o pr i jeći onaj koji je još za ž i v o
ta p o t r a ž i o najdubl ju d u š e v n u snagu. Pos to ja le su
k t o m u još v i še mister i je , p r a v e Ozir i s-mis ter i je .
U nj ima je z a p r a v o čov jeku p o s t a j a l o j a s n o kako
se p o m o ć u lz ida-snage d u h o v n a , nados je t i lna
prasnaga iz koje je p r o i z i š a o p r o n a l a z i k o d Ozir isa
—- k a k o O z i r i s u z d i ž e l judsku dušu.
Kad j e pak Egipćanin p o s e b n i m p i s m o m ht io
i z r a z i t i , kad je na svoj način h t i o nasl ikat i kako se
Iz ida o d n o s i p r e m a Ozirisu, uč in io je to kroz mijene
Sunca i M j e s e c a na nebu, d o k je os ta le d u h o v n e
m o ć i i z r a ž a v a o p o m o ć u o d n o s a m e d u os ta l im
z v i j e z d a m a . To se pri je svega o d n o s i l o na razmjerno
m i r a n Život in j sk i krug i p l a n e t e koji su se kreta l i
n j e g o v o m s l ikom. U svemu što je tako o t k r i o stari je
64
Egipćanin u v i d i o nač in na koji d u h o v n i m p i s m o m
može na jbol je i z r a z i t i o n o što p o k r e ć e n j e g o v u
dušu. Z n a o je : Od o n o g a što je na Zeml j i ne m o
gu uzeti ništa č i m e bih i z r a z i o č o v j e k o v e z a d a t k e
dok ga Iz ida-snaga v o d i Ozi r i su ; h o ć u l i to opi sa t i ,
moram p o s e g n u t i za kons te lac i j ama z v i j e z d a .
— Pos l jed ica toga je, p r e m a shvaćanju Egipćana,
bila da j e v e l i k i m u d r a c , k o j e g a z a m i š l j a m o kako
je p o s t o j a o u p r a d a v n o d o b a , pr i je svega i m a o
najdublj i v i d o v n j a č k i u v i d u o v d j e tek sk ic i rane
o d n o s e č o v j e č a n s t v a p r e m a u n i v e r z u m u te da
j e v r h u n s k i i z r a z i o o d n o s e konste lac i ja z v i j e z d a
prema d u h o v n i m snagama i n j i h o v i m z b i v a n j i m a
te č i n j e n i č n e o d n o s e m e đ u nj ima. Sve što se
događalo i z r a z i o j e z v j e z d a n i m j e z i k o m . A k o je ,
p r i m j e r i c e , t r e b a l o p r i k a z a t i kako se Ozi r i s o d n o s i
p rema I z i d i , n a r o d u s e t o m o g l o reći e g z o t e r n o
— u o b l i k u l e g e n d e . Za o n e ko je se tada u v o d i l o
u p o s v e ć e n j e točni su se o d n o s i i z r a ž a v a l i p o m o ć u
odnosa puta svjet la koje je p r o i z l a z i l o iz Sunca,
r e f l e k t i r a n o o d Mjeseca t e č u d e s n i m o d n o s i m a
puta sv jet la o d m l a d o g a Mjeseca p r e k o n j e g o v i h
četvrti do p u n o g a Mjeseca . U t o m u se s p r a v o m
uočavala s l ičnost s o d n o s o m Iz ida-snaga l judske
duše p r e m a Ozi r i su . I p o t o m se iz o v i h o d n o s a na
nebu i n j i h o v i h o b l i k a u z i m a l o o n o što se do i s ta
može smatrat i p r a o b l i c i m a pisma. Č i m to manje
ljudi p r e p o z n a j u u p i smu, t im se v i še m o r a r e ć i :
U sug lasnic ima t reba v i d j e t i p r e c r t a n e r a z m j e r n o
mirujuće z n a k o v e Ž i v o t i n j s k o g a kruga. A u o d n o s u
samoglasnika p r e m a suglasnicima i m a m o p r e c r t a n e
odnose p laneta i n j i h o v i h p o k r e t l j i v i h snaga p r e m a
Ž i v o t i n j s k o m e krugu. Stoga se m o r a reći da su
slovni z n a k o v i skinuti s neba.
1
T a k o su stari Egipćani, čiji su učitel j i bi le
snage što g o v o r e s neba i javl ja ju o t o m e što se
i ž iv l j ava u l judskim dušama, os jećal i Hermesa .
Pa, još i v i še : O n o što se i ž i v l j a v a u č o v j e k o v i m
d j e l i m a i u c i je lo j s v a k o d n e v i c i ž i v o t a , što se
i ž i v l j a v a u obav l jan ju g e o d e t s k o g umi jeća za koje
j e bi la n u ž n a m a t e m a t i č k a znanos t , g e o m e t r i j a
— koju je P i t a g o r a n a u č i o od Egipćana — to su
stari E g i p ć a n i p r i p i s i v a l i m u d r o s t i H e r m e s a koji
j e u s v i m z e m a l j s k o - p r o s t o r n i m o d n o s i m a v i d i o
nešto p o p u t o d s l i k e nebesk ih o d n o s a , a nebeske
j e o d n o s e p r i k a z i v a o z v j e z d a n i m p i s m o m .
H e r m e s je u m a t e m a t i k u i g e o m e t r i j u unio
z v j e z d a n o p i s m o , naučio je Egipćane da o n o što se
d o g a đ a na Zemlj i p rona laze u z v i j e z d a m a . Z n a m o da
je ci jel i eg ipat sk i ž i v o t o v i s i o o p o p l a v a m a Ni la , o
t o m e što je Ni l n a p l a v i o s p laninskih kra jeva j u ž n o
od Egipta. A iz toga m o ž e m o i p r o s u d i t i kako je na
o d r e đ e n i nač in b i lo p o t r e b n o u n a p r i j e d znat i kada
m o ž e d o ć i d o p o p l a v e Nila, kada z a p r a v o t i jekom
g o d i n e m o ž e nastupiti preobražaj p r i r o d n i h odnosa.
Egipćani su t a k o đ e r svoje računanje v r e m e n a pri
mi l i iz z v j e z d a n o g a pisma. Kada je Sirius, z v i j e z d a
Psa, b i o v id l j i v u znaku Raka, tada su znal i : U b r z o će
Sunce d o ć i u znak iz kojega n j e g o v e zrake, takoreći,
iščaravaju to što svo j im p o p l a v a m a tlu d o n o s i N i l .
T a k o su zna l i : Sirius je uvi jek budan, najavljuje
o n o što t r e b a m o oček iva t i . T o j e b i o jedan d i o
n j ihova zv jezdano-sv je t skog sata. K a k o bi i s p r a v n o
o b r a đ i v a l i zeml ju i gospodar i l i , što je b i lo p o t r e b n o
za vanjski ž i v o t , z a h v a l n o su g l e d a l i uvis p r e m a
z v i j e ž đ u Psa. A g ledal i su još i v i še, o tkuda su u
pras taro d o b a d o b i l i pouku o t o m u da je kretanje
z v i j e z d a iz raz svjetskoga sata.
66
Za takve i s l ične o d n o s e t raž i l i su E g i p ć a n i
savjet u z v j e z d a n o m pismu. U T h o t h u ili H e r m e s u
v id je l i su o n o g a duha koji je p r e m a s ta r im
preda jama sas tav io pras tare z a p i s e sv jetske
mudrost i i koji je p r e m a o n o m e što je k a o
inspiraci ju p r i m i o i z z v j e z d a n o g p i s m a sas tav io
f izička s l o v a te j e č o v j e k a p o u č i o p o l j o d j e l s t v u ,
g e o m e t r i j i , m j e r n i š t v u — ukratko s v e m u o n o m e
što j e č o v j e k u p o t r e b n o z a f iz ički ž i v o t . N o , sav
f izički ž i v o t ni je ništa d r u g o d o l i t i j e lo d u h o v n o g a
ž ivota . N o , d u h o v n i j e ž i v o t p o v e z a n s c i j e l i m
s v e m i r o m , a iz njega je c r p i o inspi rac i ju H e r m e s .
T a k o se u s k o r o p o k a z a l o da je c i je la kul tura
p o v e z a n a s H e r m e s o m . A Egipćani su se os jeća l i
još tješnje s n j i m e p o v e z a n i . P r e t p o s t a v i m o , da
je, p r i m j e r i c e , 1322 . g o d i n e pr i je našeg računanja
v r e m e n a n e k i E g i p ć a n i n p o g l e d a o u n e b o , v i d i o b i
sasvim n e o b i č n u konste lac i ju z v i j e z d a . Jer, stari
su Egipćani v r i j e m e računal i na način p r i k l a d a n
za l judske o d n o s e , a o s o b i t o za l judsko r a č u n s k o
mišl jenje: 12 mjeseci od po 30 dana što j e , s p e t
dopunsk ih dana, g o d i š n j e i z n o s i l o 365 dana. T a k o
se r a č u n a l o s to l jeć ima, z b o g toga j e r je to, r e c i m o ,
matemat ičk i , računski b i l o p o g o d n o : n a k o n isteka
365 d a n a p r o t e k l a bi 1 g o d i n a . P r i t o m j e , k a o š to
z n a m o iz s u v r e m e n e a s t r o n o m i j e , svaki p u t o s t a l o
n e u r a č u n a t o č e t v r t dana; znači , kad bi se z a v r š i o
obračun j e d n e e g i p a t s k e g o d i n e , b i l o b i t o z a o k o
četvr t d a n a rani je . A k o s i to p r e r a č u n a t e , m o ž e t e
v id je t i da b i svaka s l jedeća g o d i n a p o č e l a rani je,
sto je g o d i n u m j e s e c i m a v r a ć a l o unatrag, a p o t o m
bi je o p e t v r a t i l o na početak. To se d o g a đ a l o n a k o n
isteka 4 puta po 365 dana. Dakle , n a k o n 1460
godina svaki b i se put nebeski o d n o s i p o n o v n o
67
p o r a v n a l i sa z e m a l j s k i m r a č u n a n j e m , č i m e bi se
k r o z 1460 g o d i n a ci jela g o d i n a p o v u k l a unatrag.
A k o to izračunate tri puta unatrag počevš i od 1322.
g o d i n e pri je našeg računanja v r e m e n a , v r a t i t će te
se u r a z d o b l j e do ko jega su Egipćani p o m a k n u l i
unatrag svoju prastaru svetu m u d r o s t , g o v o r e ć i :
U s taro je d o b a još p o s t o j a l a najbistr i ja stara v i
d o v i t o s t . S a s v a k o m t a k v o m v e l i k o m s u n č a n o m
g o d i n o m koja j e d o v e l a d o p o r a v n a n j a z e m a l j s k o g
računanja v r e m e n a , snaga stare v i d o v i t o s t i opa la bi
z a j e d a n stupanj . M i sada ž i v i m o unutar č e t v r t o g a
stupnja. Naša kultura v e ć ulazi u r a z d o b l j e u
ko jemu ć e m o m o ć i imati samo predaju o pras tarom
učenju. N o , mi g l e d a m o uvis k r o z tri svjetske
g o d i n e u v e l i k u p r o š l o s t u kojo j su naši v e l i k i
m u d r a c i uči l i svo je u č e n i k e i s l j edbenike o n o m u
što mi danas — m n o g o s t r u k o p r e i n a č e n o — i m a m o
u p i smu, u m a t e m a t i c i , g e o m e t r i j i , mjern i š tvu i
s v e m u o s t a l o m što j e p r i m j e n j i v o na s v a k o d n e v n i
ž i v o t , pa i u a s t r o n o m i j i . — Stari Eg ipćanin kao da
s i je g o v o r i o : Naše l judsko računanje koje se d r ž i
p r i k l a d n i h b r o j e v a 12 puta 30 plus 5 d o p u n s k i h
dana p o k a z u j e n a m da se b o ž a n s k o - d u h o v n i svi jet
m o r a k o r i g i r a t i . Jer, p r e m a o n o m u što n o s i m o u
s v o j e m r a z u m u , mi sami pos ta l i s m o strani Ozir i su
i I z i d i . Mi ne m o ž e m o t o č n o p r o r a č u n a t i g o d i n u .
N o , mi g l e d a m o u v i s i n e , u j e d a n skr iveni svi jet
u k o j e m u nas k o r i g i r a j u m o ć i koje upravl ja ju
z v i j e z d a m a .
T a k o je stari Egipćanin svra t io p o g l e d od svoje
k r o n o l o g i j e , kao slabosti l judskih snaga p o v e z a n i h s
r a z u m o m , na d u h o v n e snage i bića što skrov i to ž i v e
te je p r e m a d u b l j i m z a k o n i m a k o r i g i r a o , zaš t i t io i
sačuvao sve što l judi na Zemlj i mora ju p r o ž i v j e t i . A
68
kao b i ć e koje j e b i l o i n s p i r i r a n o b u d n i m n e b e s k i m
snagama, š t o v a l i su stari Egipćani svo jega T h o t h a ,
svo jega H e r m e s a . Z a t o o v a i n d i v i d u a l n o s t nije za
duše starih Egipćana bila samo p o p u t učitel ja n e g o
je bi la b iće p r e m a k o j e m su u z d i z a l i p o g l e d pun
na jveće z a h v a l n o s t i , na jdubl jeg š tovanja t i m e što
su s i g o v o r i l i : Sve što i m a m d o b i o sam od T e b e . Ti
s i s v is ina, iz p r a d a v n i h v r e m e n a , p r e k o nositel ja
svoj ih preda ja s lao d o l j e o n o što je u v i r a l o u vanj
sku l judsku kul turu i p o s t a l o n a j v e ć o m l judskom
b l a g o d a t i . — T i m e se duša starih Egipćana — kako
u v e z i s p r a v i m z a č e t n i k o m snaga, tako i u v e z i
s n j i h o v i m č u v a r o m , za Ozir i sa i za H e r m e s a ili
T h o t h a — p r o ž i m a l a ne samo z n a n j e m zak l jučenim
s m u d r o š ć u n e g o i os jeća jem, m o r a l n i m u najdub
l jem smislu te r i ječi , os jeća jem z a o g r n u t i m u naj
dubl je š tovan je i z a h v a l n o s t . Zato iz s tar ih opisa
v i d i m o da je sva egipatska mudrost o s o b i t o iz starih
v r e m e n a , pos l i j e sve manje, bi la p r o ž e t a r e l i g i o z
nim ob i l j ež j ima. Štoviše, p r e m a starim Egipćanima,
sve je l judsko z n a n j e b i lo p o v e z a n o sa s v e t i m
os jeća jem: sva m u d r o s t s p o n i z n o š ć u , sva z n a n o s t
s r e l i g i j o m . U kasni j im v r e m e n i m a , m e đ u t i m , to
u g l a v n o m v i še ni je b i l o i z r a ž e n o u s v o j e m č i s t o m
o b l i k u . Jer, k a o što je istina da p o j e d i n i n a r o d i
kroz u z a s t o p n e e p o h e imaju misiju o b l i k o v a t i o p ć u
d u h o v n o s t u p o s e b n a obl ič ja, tako je ist ina i to da
p o j e d i n e kul ture n a k o n što su d o s e g n u l e v r h u n a c
idu p r e m a d e k a d e n c i j i . A p o n a j v i š e toga što je
s a č u v a n o iz s t a r o e g i p a t s k e kulture v e ć p o t j e č e iz
v r e m e n a p r o p a d a n j a te se m o ž e samo naslut i t i što
se iza toga na laz i , p r i m j e r i c e : čudesan d o j a m koji
na nas ostavl ja ju p i r a m i d e i l i to što se m i s l i l o p o d
ž ivot in j sk im k u l t o m koji nama izg leda g r o t e s k n o . U
69
o n o su s i d o b a , n a i m e , Eg ipćani g o v o r i l i : V r e m e n u
u k o j e m u je d j e l o v a l a m u d r o s t — ne o n o m u kad
je nas l i j eđena — p r e t h o d i l o je v r i j e m e u k o j e m su
se čov jek , ali i sva ostala b ića spust i l i s b o ž a n s k o -
- d u h o v n i h v is ina. H o ć e m o l i u p o z n a t i č o v j e k o v u
najdubl ju nutr inu, n e m o ž e m o g l e d a t i samo
n j e g o v o van j sko o b l i č j e v e ć m o r a m o p r o d r i j e t i u
tu nutr inu. O n o što n a m se vanjski ukazuje neš to
je p o p u t zaos ta l ih s tupnjeva p r a o b j a v e . Stara se
z a k o n i t o s t , koja kao da je z b i j e n a u m o ć n e sl ike,
ukazuje k r o z tri p r i r o d n a carstva, a pr i je svega
k r o z svi jet kamenja . To što n a m se p o k a z u j e jesu
o d n o s i m e d u o b l i c i m a koj i s u p o n o v n o doš l i d o
izražaja u p i ramidama. O n o što kao unutarnje snage
v i d i m o u biljci o p e t je i z r a ž e n o u l o t o s o v u cv i je tu .
I k o n a č n o , na putu p r e m a č o v j e k u , v i d i m o kako
su se o n e k r i s t a l i z i r a n e b o ž a n s k e snage koje nisu
d o p r l e do čov jeka s l i le u van j ske f o r m e i rasule
u p o j e d i n e ž i v o t i n j s k e o b l i k e .
T a k o s i o t p r i l i k e m o ž e m o z a m i s l i t i os jećaje
s tarog Egipćanina koji je u ž i v o t i n j a m a v i d i o
zaosta le ob l ike prastarih božansk ih snaga. Jer, stari
je Egipćanin, g ledajući u prastara v r e m e n a u kojima
je sve p r o k l i j a l o iz b o ž a n s k o - n a d o s j e t i l n i h snaga,
v i d i o i n a s l u ć i v a o da su u b i ć u tr i ju p r i r o d n i h
cars tava zaos ta le b o ž a n s k e snage koje su se z a t i m
u n jemu s a m o m e o b l i k o v a l e n a v i š e do čov ješ tva .
Uvi jek m o r a m o imat i p r e d o č i m a os jećaj , os jet i
n u ž n o s t koji nam p o k a z u j u da je m u d r o s t kakvu
su imal i stari Egipćani s v a k a k o bi la m u d r o s t koja
je dušu z a h v a ć a l a m o r a l n o , koja dušu nije m o g l a
o s t a v i t i bez m o r a l a . A p r e m a n a č i n u na koji je sav
sv i jet sastavl jen o d n a d o s j e t i l n i h snaga, m o r a o j e
nastati m o r a l n i o d n o s p r e m a ž i v o t i n j s k o m e svi jetu
70
j i je i z g l e d a o g r o t e s k n o i n e o b i č n o s a m o u d o b a
e g i p a t s k e d e k a d e n c i j e . Jer, p o g l e d a m o l i kasniju
eg ipat sku kulturu, v i d j e t ć e m o u p r a v o to da se
o n o n e s a v r š e n o ne nalaz i na njezinu i shodištu, v e ć
da se na n jemu n a l a z e d u h o v n e o b j a v e , v r h u n c i
kul ture . N e s m i j e m o p r v o b i t n i m stanjima kul ture
— koja se danas tako r a d o uzimaju za n j e z i n o
ishodište — pr ip i s ivat i j ednos tavnos t i p r i m i t i v i z a m
n e g o , n a p r o t i v , t e o s o b i n e t reba p r i p i s a t i d o b u
d e k a d e n c i j e u k o j e m u su ve l ika d u h o v n a d o b r a v e ć
propala, p o t o n u l a . A k o b i lo u kojoj kulturi n a i đ e m o
na b a r b a r s t v o , to n e ć e bit i i z v o r n a kultura n e g o
kultura u d e k a d e n c i j i , koja se spusti la s d u h o v n i h
v r h u n a c a .
T o je, d o d u š e , p o n o v n o neš to što ć e raz l jut i t i
o n u z n a n o s t koja b i sve kul ture m o g l a o p i s a t i k a o
da su p r o i z i š l e iz n a j p r i m i t i v n i j i h prastanja, iz
takvih n a j p r i m i t i v n i j i h stanja koja danas n a l a z i m o
samo u d iv l jaka. N o , današnje su n a j p r i m i t i v n i j e
kul ture kul ture u d e k a d e n c i j i , d o k su se na p o
četku č o v j e č a n s t v a n a l a z i l e p r a k u l t u r e koje su,
n e p o s r e d n o i z d u h o v n o g a svi jeta, i n s p i r i r a l a v o
d e ć a d u h o v n a bića koja se na laze s d r u g e s t rane
vanjske p o v i j e s t i . T o g o v o r i d u h o v n a z n a n o s t i z
i z v o r a d o koj ih o n a m o ž e d o ć i . M o ž e m o s e o -
p e t z a p i t a t i : D o l a z i l i današnja n a j s u v r e m e n i j a
z n a n o s t u ko l iz i ju s d u h o v n o m z n a n o š ć u t v r d e ć i
da, vraća juć i se u v r e m e n u , ne d o l a z i m o do d e
kadentnih n e g o do v i sok ih kultura koje su se p o t o m
srušile? U p r e d a v a n j u "Što g e o l o g i j a ima za reći
o pos tanku sv i je ta?" ( Was hat die Geoiogie iiber
Weltentstehung zu sagen?) p o k a z a l i s m o da se to
ne o d n o s i na g e o l o g i j u . Za o n o što je danas r e č e n o
m o ž e se t v r d i t i i s to . D u g o je trajalo r a z d o b l j e u
71
k o j e m u se m i s l i l o da se iz našega d o b a ne m o ž e
unatrag d o ć i do uzvišenih teorija n e g o tek do uvida
u dječja, p r i m i t i v n a stanja kakva d a n a s p o s t o j e
s a m o u d iv l jaka . N o , što n a l a z i m o a k o p o g l e d a
m o vanjska i s t raž ivanja, koja č i n j e n i c a m a p r i l a z e
j a sno i bez predrasuda? H t i o b ih v a m p r o č i t a t i
n e k o l i k o r i ječi i z j e d n o g a n o v i j e g d je la A l f r e d a
Jeremiasa*, "Utjecaj Babi lonaca na r a z u m i j e v a n j e
Staroga z a v j e t a " {Der Einfluß Babyloniens auf das
Verständnis des Alten Testamentes), ko je će n a m
p o k a z a t i kako se i van j sko i s t r a ž i v a n j e p o s t u p n o
v r a ć a d u h o v n o v i s o k o j i z v o r n o j kul tur i p r o ž e t o j
d a l e k o v i d n i m teor i j ama i kako se o n o što n a z i v a
b a r b a r s k o m k u l t u r o m m o r a smatra t i k u l t u r o m u
d e k a d e n c i j i . T o j e p o t r e b n o p o s e b n o i s taknut i k o d
o v o g a n o v i j e g djela.
"Najs tar i je i sprave, k a o i c j e l o k u p a n eufrat-
ski kul turni ž i v o t pre tpos tav l j a ju j e d n u znan
s tvenu, ali i s t o d o b n o i r e l i g i o z n u teor i ju či je
pos to jan je ne o d r e đ u j u s a m o tajna učenja u
h r a m o v i m a , n e g o p r e m a kojoj su b i l e ure
đ e n e d r ž a v n e o r g a n i z a c i j e , p r e m a kojo j s e
s u d i l o , u p r a v l j a l o v l a s n i š t v o m i p r e m a kojoj
se d o b i v a l a zašt i ta. Što n a m je da l je s taro
d o b a u koje g l e d a m o , to i sk l jučiv i je v l a d a o v a
teori ja; tek s p r o p a š ć u stare eufrat ske kul ture
d o izraža ja d o l a z e os ta le m o ć i . "
To je tek početak vanjske znanost i koja i o v d j e
— kao što smo to v e ć pokazal i za g e o l o g i j u — ide
* Alfred Jeremias (1864.-1935.), njemački asiriolog i povjesničar religije. Navedeno djelo objavljeno je 1908.
72
s m j e r o m koji se m o ž e p o v e z a t i s t i m e što d u h o v n a
z n a n o s t t reba uvest i u s u v r e m e n u kulturu.
N a s t a v i m o l i n a p r e d o v a t i o v i m p u t e m , sve će
mo se v i še uda l java t i od m r t v e t v o r e v i n e koja se
n a i shodiš tu ku l ture č o v j e č a n s t v a m o ž e p r i k a z a t i
kao p r i m i t i v n a i d jet injasta te d o ć i do v e l i k i h in
d i v i d u a l n o s t i ko je n a m i z g l e d a j u još n a d m o ć n i j e
j e r su iz svo j ih insp i rac i ja j e d n o j još v i d o v n j a č k o j
kul tur i p r e d a j o m p r e n o s i l e o n o što u c j e l o k u p n o j
ku l turnoj d je la tnos t i , čiji s m o sudionic i , i m a m o
kao na jveće b l a g o d a t i . Z a t o g l e d a m o u p r a v o u o n e
d u h o v e č o v j e č a n s t v a , o k o j i m a je m u d r a c g o v o r i o
S o l o n u , koji n a m i z g l e d a j u tako v e l i k i m a — kako
Zaratustra, tako i H e r m e s — z b o g toga j e r su u
t im p r a d a v n i m v r e m e n i m a p r v i da l i najveći i m p u l s
č o v j e č a n s t v u . U z d i ž e m o p o g l e d p r e m a H e r m e s u il i
T h o t h u i k a ž e m o : K a o Zaratustra, tako i H e r m e s
stoji kao jedna od v o d e ć i h indiv idualnost i čov ječan
stva p r e d koj ima, d o k ih g l e d a m o , u samima sebi
o s j e ć a m o poras t naših snaga, znajući da d u h ne
s a m o da p o s t o j i u sv i je tu v e ć i da n e p r e s t a n o
ustrujava u svjetska djela, u r a z v i t a k č o v j e č a n
stva! K r o z p o v e z a n o s t s t a k v i m d u h o v i m a o s j e ć a m o
se tako j a k o o s n a ž e n i m a u našem posto jan ju,
p o t v r đ e n i m a u n a š i m d j e l o v a n j i m a , u v j e r e n i m a
u naša o č e k i v a n j a , o j a č a n i m a u našem l judskom
o d r e đ e n j u da ć e m o za njih uvi jek reć i : U njih
g leda ju p o s m r t n o r o đ e n i i t raže svoje v l a s t i t o
pos to jan je u p o k l o n i m a n j i h o v i h d u š e v n i h snaga
te spozna ju v l a s t i t o d j e l o v a n j e u v j e č n i m d j e l i m a
duha d u h o v n i h v o đ a koji svo j im m o ć n i m i m p u l s o m
djeluju k r o z č o v j e č a n s t v o !
73
B U D D H A
U naše se v r i j e m e r a z m j e r n o m n o g o g o v o r i o Buddhi
i b u d i z m u . O v a č in jenica m o ž e p r o m a t r a č u razvo ja
č o v j e č a n s t v a biti z a n i m l j i v a s toga što svi jest o
b i t i b u d i z m a il i, m o ž d a b o l j e r e č e n o , čežnja za
s h v a ć a n j e m b u d i z m a ni je o s o b i t o d u g o pr i sutna u
n a š e m z a p a d n j a č k o m d u h o v n o m ž i v o t u . P r i t o m s e
samo t r e b a m o pris jetit i na jvažni je osobnos t i koja je
na p r i j e l a z u iz o s a m n a e s t o g u d e v e t n a e s t o stol jeće
uze la tako snažan u d i o u n a š e m z a p a d n j a č k o m
d u h o v n o m ž i v o t u i koja dal je d je luje sve do našeg
v r e m e n a . Riječ je o G o e t h e u . S l i j e d i m o l i G o e t h e o v
ž i v o t , G o e t h e o v o s tvara la š tvo, G o e t h e o v u znanost ,
v i d i m o da u svemu t o m e Buddha i b u d i z a m nemaju
n i k a k v u u l o g u . N o , u b r z o je u d je lu j e d n o g a duha
koji je u o d r e đ e n o m smislu b i o čak i G o e t h e o v uče
nik, u d je lu S c h o p e n h a u e r a * , zas jao m o ć a n utjecaj
b u d i z m a . N a k o n toga j e sve v i š e ras lo z a n i m a n j e
za i s točnjački d u h o v n i p r a v a c te u naše v r i j e m e
m n o g i l judi imaju p o t r e b u objašn javat i kako je
z a p r a v o o n o što j e p o v e z a n o s i m e n o m v e l i k o g a
B u d d h e ut jeca lo na r a z v o j č o v j e č a n s t v a .
T r e b a , m e đ u t i m , reći da z a č u d o danas većina
ljudi još uvi jek s b u d i z m o m p o v e z u j e j e d a n pojam
koji z a p r a v o z b o g n j e g o v e bit i ipak na takav način
ne bi t reba lo p o v e z i v a t i s b u d i z m o m ; to je po jam
p o n o v l j e n i h zemaljskih ž i v o t a o ko jemu se u o v i m
p r e d a v a n j i m a nepres tano g o v o r i . M o g l i b ismo
j a m a č n o reći da za v e ć i n u ljudi koji se danas zani
maju za b u d i z a m ideja o p o n o v l j e n i m zemal j sk im
* Artur Schopenhauer (1788.-1860.J, "Svijet kao volja i predodžba" {Die Welt als Wille und Vorstellung).
75
ž i v o t i m a il i — kako je mi z o v e m o — ide ja o
re inkarnaci j i i z g l e d a k a o da je b i t n o p o v e z a n a s
b u d i z m o m . N o , s d r u g e se s trane m o r a reć i , ma
kako to g r o t e s k n o z v u č a l o , da za o n o g a tko d u b l j e
ulazi u stvari, spajanje b u d i z m a s p o n o v l j e n i m
z e m a l j s k i m ž i v o t i m a i z g l e d a g o t o v o is to k a o kad
b i se o t p r i l i k e r e k l o : N a j v e ć e r a z u m i j e v a n j e za
umjetn ička d je la s ta roga v i j eka p o k a z a l i su o n i
koji su p o č e t k o m s r e d n j e g a v i jeka ta d je la uniš t i l i !
Zvuči g r o t e s k n o , n o ipak j e tako. T o ć e n a m postat i
j a sno p r o m i s l i m o l i k a k o su sve težnje b u d i z m a
u s m j e r e n e p r e m a t o m u da se što v i š e o b e z v r i j e d i
zemal j sk i ž i v o t — čije p o n a v l j a n j e , d o d u š e , d r ž i m ,
sasvim i z v j e s n i m — da se što je v i še m o g u ć e smanji
bro j zemal j sk ih ž i v o t a . I z b a v l j e n j e o d p o n o v n i h
rođenja , p o n o v l j e n i h z e m a l j s k i h ž i v o t a t r e b a m o
p r e p o z n a t i kao najunutarnj i ju p o b u d u c i j e l o g a
b u d i s t i č k o g a d u h o v n o g usmjerenja. Bit b u d i z m a
sastoji se, d a k l e , u o s l o b a đ a n j u , i z b a v l j e n j u od
ponav l jan ja z e m a l j s k i h ž i v o t a koje j e za n jega
sasv im i z v j e s n o .
Već bi nas p o v r š n o promatranje povi jest i našega
zapadnjačkoga d u h o v n o g ž i v o t a m o g l o pouči t i kako
ideja p o n o v l j e n i h z e m a l j s k i h ž i v o t a z a p r a v o n e m a
nikakve v e z e s r a z u m i j e v a n j e m budizma, što v r i j e d i
i o b r n u t o . Jer, baš unutar zapadnjačkoga d u h o v n o g
ž i v o t a n a i l a z i m o na u p r a v o v e l i č a n s t v e n u i d e j u o
p o n o v l j e n i m z e m a l j s k i m ž i v o t i m a u d je lu j e d n e
o s o b e koja sa sv im s i g u r n o nije bi la p o d utjeca
j e m b u d i s t i č k o g n a č i n a mišl jenja, u L e s s i n g o v o j *
n a j z r e l i j o j r a s p r a v i " O d g o j l j u d s k o g r o d a " (Die
Erziehung des Menschengeschlechts) k o j u on
* Gotthold Ephraim Lessing (1729.-1781.)
76
zakl jučuje p r i z n a v a n j e m p o n a v l j a n j a zemal j sk ih
ž i v o t a . G l e d e s p o m e n u t e i d e j e , i z L e s s i n g o v e
r a s p r a v e " O d g o j l judskog r o d a " o d z v a n j a j u n a m
o v e z n a m e n i t e r i ječi : " N i j e l i m o j a ci jela v ječnost?"
T a k o za Lessinga p o n o v l j e n i zemal j sk i ž i v o t i s
o b z i r o m n a p l o d n o s t z e m a l j s k i h težnj i postaju d o
k a z n i m s r e d s t v o m koje n a m g o v o r i : N i s m o uza lud
n a Z e m l j i ; d j e l u j e m o unutar j e d n o g a z e m a l j s k o g
ž i v o t a , a g l e d a m o p r e m a z e m a l j s k o m ž i v o t u koji
se n e p r e s t a n o širi, u k o j e m u m o ž e m o d o v e s t i do
d o z r i j e v a n j a p l o d o v e p r o š l i h z e m a l j s k i h ž i v o t a . —
Bit o n o g a do čega je d o š a o Lessing u p r a v o je, dakle,
p o g l e d p r e m a sadržajnoj, p l o d o n o s n o j budućnost i i
svi jest i da se unutar č o v j e k o v a ž i v o t a na laz i neš to
što mu, s o b z i r o m na p o n o v l j e n e zemal j ske ž i v o t e ,
m o ž e reć i : T i s ta lno d je lu ješ !
D o m e t b u d i z m a sas to jao se u g l a v n o m u
s l j e d e ć e m : M o r a se p o s t i ć i t a k v o znanje, takva
m u d r o s t koja nas m o ž e o s l o b o d i t i o n o g a na što
d u h o v n i m o k o m m o ž e m o g l e d a t i k a o n a p o n o v l j e
ne z e m a l j s k e ž i v o t e . A k o se b i l o u k o j e m od o v i h
ž i v o t a u s p i j e m o o s l o b o d i t i s l j e d e ć e g , koji b i se na
n jega t r e b a o nastavi t i , tek ć e m o tada bit i u stanju
m i r n o pr i jeć i u n e š t o što se m o ž e o z n a č i t i r i ječju
v j e č n o s t .
T i j e k o m o v i h z i m s k i h p r e d a v a n j a uvi jek
sam, d a k l e , nas to jao p o k a z a t i kako d u h o v n a
z n a n o s t ide ju o p o n o v l j e n i m z e m a l j s k i m ž i v o t i m a
n i k a k o ni je c rp i la iz b i l o k a k v i h starih predaja,
pa ni iz budis t ičk ih, n e g o da n a m se ta ideja
n a m e ć e u p r a v o u naše d o b a i da m o r a p r o i z i ć i
iz n e o v i s n o g p r o m a t r a n j a i r a z m a t r a n j a ž i v o t a u
d u h o v n o - i s t r a ž i v a č k o m smis lu. Stoga n e p o s r e d
no p o v e z i v a n j e b u d i z m a s i d e j o m o p o n o v l j e n i m
77
zemal jskim ž i v o t i m a izg leda kao vanjština. N a p r o t i v ,
h o ć e m o l i shvat i t i bit b u d i z m a , m o r a m o svoj
d u h o v n i p o g l e d usmjer i t i p r e m a n e č e m u sasv im
d r u g o m e . O v d j e m o r a m još j e d n o m p o d s j e t i t i
na z a k o n r a z v i t k a č o v j e č a n s t v a s k o j i m s m o se
susreli v e ć pr i r a z m a t r a n j u v e l i k o g a Zaratust re ,
gd je se p o k a z a l o kako je č i tav ustroj l judske
duše t i j e k o m v r e m e n s k o g a r a z v o j a p r o l a z i o k r o z
raz l ič i ta stanja, kako d o g a đ a j i na koje nas upućuje
vanjska pov i je s t , vanjski d o k u m e n t i , z a p r a v o za
č o v j e č a n s t v o preds tav l j a ju s a m o kasniju fazu u
n j e g o v u r a z v o j u , i v r a t i m o li se u p r e t p o v i j e s n a
v r e m e n a , m o ž e m o čak d u h o v n o z n a n s t v e n o v i d j e t i
ustroj duše p r a č o v j e k a u k o j e m u je l judska svi jest
bila na sasvim drukč i j em stupnju. P o n o v i m o sasvim
kratko:
N a č i n na koj i danas u n o r m a l n o m ljud
s k o m ž i v o t u g l e d a m o stvari, na koji ih s l i j e d i m o
os je t i l ima, k o m b i n i r a m o r a z u m o m v e z a n i m u z
m o z a k da b i s m o ih p r e t v o r i l i u ž i v o t n u m u d r o s t ,
u našu z n a n o s t — o v a u g l a v n o m i n t e l e k t u a l n a
vrsta svi jesti r a z v i l a se iz sasv im drukč i jeg o b l i k a
svi jesti . Na to je v e ć u p o z o r e n o i na to m o r a m o
danas o s o b i t o ukazat i . K o d p r a č o v j e k a j e pos to ja la
drukči ja vrs ta svi jest i : U kaot ično j n e s r e d e n o s t i
našega ž i v o t a snova, u o b l i k u stare v i d o v i t o s t i
k o j o m je č o v j e č a n s t v o u stanju i z m e đ u b u d n o s t i
i spavanja m o g l o v i d j e t i o n o što je s k r i v e n o iza
os je t i lnoga svi jeta, i m a m o pos l jednj i os ta tak n e k e
vr s te nasl i jeđa, al i a t a v i s t i č k o g nasl i jeđa n e č e g a
što j e n e k o ć p o s t o j a l o kao d o n e k l e č o v j e k o v o
n o r m a l n o d u š e v n o stanje. D o k s e danas i z m e đ u
budnost i i spavanja naša svijest u g l a v n o m mijenja,
a za b u d n o s t i se tež i i n t e l i g e n t n o m d u š e v n o m
78
troju, u s taro je d o b a b i l o tako da su l judi u
l u j a v i m s l ikama — koje, m e đ u t i m , nisu b i l e tako
s m i s l e n e k a o sl ike sna, v e ć su se j e d n o z n a č n o
n o s i l e na n a d o s j e t i l n e d o g a đ a j e i s tvar i — imal i
eku vr s tu stanja svi jesti iz ko jega se m a l o - p o m a -
o r a z v i l o naše današnje i n t e l e k t u a l i s t i č k o stanje
svijesti. T a k o se, dak le , m o ž e m o v r a t i t i nekoj
vrs t i v i d o v i t o s t i p r a č o v j e č a n s t v a i d u g o t r a j n o m
r a z v i t k u l judske svi jesti . P o m o ć u te s tare s n o v i t e
v i d o v i t o s t i m o g l o je p r a č o v j e č a n s t v o g l e d a t i u
n a d o s j e t i l n i svi jet, a u p o v e z a n o s t i s nados je t i l
nim ni je s t jecalo s a m o znanje n e g o i o n o što se
može n a z v a t i na junutarn j i j im z a d o v o l j e n j e m duše
d u h o v n i m s v i j e t o m , b l a ž e n s t v o k r o z os jećanje
p o v e z a n o s t i s d u h o v n i m s v i j e t o m . Jer, k a o što je
danas za č o v j e k o v u os je t i lnu i n t e l e k t u a l n u svi jest
i z v j e s n o da se n j e g o v a krv sastoji od tvar i koje
se t a k o đ e r n a l a z e v a n i u f i z i č k o m e svi jetu, da je
cijeli n j e g o v o r g a n i z a m s a z d a n od takvih tvari ,
tako je za č o v j e k a s taroga d o b a b i l o i z v j e s n o da j e
s o b z i r o m na svoj d u h o v n o - d u š e v n i d i o , p r o i z i š a o
i z o n o g a što j e s v o j o m v i d o v i t o m svi ješću o p a ž a o
kao d u h o v n i svi jet .
V e ć je , t akođer , u p o z o r e n o na to da se p o
j e d i n i d o g a đ a j i u p o v i j e s t i č o v j e č a n s t v a o ko j ima
n a m g o v o r e i vanjske č in jen ice m o g u r a z u m j e t i
j e d i n o a k o s e p r e t p o s t a v i t a k v o praš tanje č o v j e
k o v a z e m a l j s k o g ž i v o t a . Svaki s m o put sve v i še
u p o z o r a v a l i kako je v e ć i vanjska z n a n o s t doš la na
to da p r a d a v n o d o b a č o v j e č a n s t v a v i š e ne shvaća
kao mater i ja l i s t ička a n t r o p o l o g i j a d e v e t n a e s t o g a
stol jeća p r e m a kojoj je i skonsko stanje današnj ih
n a j p r i m i t i v n i j i h n a r o d n i h skupina u p r a d a v n a
v r e m e n a b i l o s v e o p ć e stanje, n e g o j e sve oč i t i j e
79
da je u praštanju č o v j e č a n s t v a p o s t o j a l o v i s o k o
t e o r e t s k o shvaćanje d u h o v n o g a svijeta, s a m o što je
o n o b i l o d a n o u s l ikama. Sadrža je saga i l e g e n d i ,
s h v a t i m o l i i s p r a v n o n j ihovu bit, m o ž e m o razumjet i
samo ako se v r a t i m o p r a m u d r o s t i čov ječanstva koja
se na sasvim drukči j i nač in ul i la u č o v j e č a n s t v o
o d i n t e l e k t u a l i s t i č k e z n a n o s t i današn jega d o b a .
Danas, d o d u š e , još n e p o s t o j i m n o g o s impat i j e
za shvaćanje da to što n a l a z i m o k o d p r i m i t i v n i h
n a r o d a nije b i l o d u h o v n o stanje p r a č o v j e č a n s t v a
n e g o n e š t o što je s iš lo s pri jašnj ih v r h u n a c a , što
je u d e k a d e n c i j i ; ne p o s t o j i m n o g o s impat i j e za
shvaćanje prema k o j e m u je i z v o r n o kod svih n a r o d a
bila prisutna ve l ika m u d r o s t p o b u đ e n a v i d o v i t o š ć u .
N o , č i n j e n i c e ć e p r i s i l i t i č o v j e č a n s t v o d a t a k o đ e r
h i p o t e t s k i p r i h v a t i n e š t o što j e d u h o v n a z n a n o s t
istražila iz svoj ih i z v o r a i što se p o t p u n o obistinjuje
k r o z p r i r o d n u z n a n o s t . T a k o će se o b i s t i n i t i i o n o
što je u z n a n s t v e n o m smis lu o k a r a k t e r i z i r a n o kao
m o g u ć i tijek r a z v o j a č o v j e č a n s t v a .
O s v r ć e m o se, d a k l e , na neku vr s tu p r a m u d r o
sti, ali i na praos jeća j , praos jećanje č o v j e č a n s t v a
koje m o ž e m o p r i k a z a t i k a o v i d o v i t u p o v e z a n o s t
čov jeka s d u h o v n i m s v i j e t o m . Sada je t a k o đ e r lako
shvat i t i — na to s m o v e ć m o g l i o b r a t i t i p o z o r n o s t
g o v o r e ć i o z a r a t u s t r i z m u — da se k o d p r i j e l a z a sa
s tarog d u š e v n o g ustroja, dak le , s v i d o v i t o g sta
nja l judske duše na i n t e l e k t u a l n o , za n e o v i s n o
shvaćanje vanjskog o s j e t i l n o g svijeta m o g u p o j a v i t i
d v a strujanja. J e d n o se strujanje pri je s v e g a m o ž e
naći t i j e k o m r a z v i t k a o n i h n a r o d a koji su sačuval i
stara sjećanja, stara os jećanja, g o v o r e ć i : N e k a d a je
č o v j e č a n s t v o u v i d o v i t o m stanju b i lo p o v e z a n o s
d u h o v n i m s v i j e t o m , a p o t o m se spust i lo u os je t i ln i
8 0
svi jet . T o j e os jećanje tako p r e p l a v i l o č i t a v u dušu,
da bi g o v o r i l i : Iz iš l i s m o u p o j a v n i sv i jet koji je ,
m e đ u t i m , i luzi ja, m a y a . Ipak, č o v j e k j e z n a o što
je n j e g o v o p r a v o b iće , a b i o je s n j i m e p o v e z a n
s a m o o n d a kad je b i o u v e z i s d u h o v n i m s v i j e t o m .
— Stoga l jude i n a r o d e koji su sačuval i o v u slutnju
0 p r a s t a r o m v i d o v i t o m stanju p r o ž i m a neš to p o p u t
tuge z a n e č i m i z g u b l j e n i m t e n e m a r p r e m a o n o m u
što se n a l a z i u n e p o s r e d n o j o s j e t i l n o j o k o l i n i i što
s e m o ž e shvat i t i l judskim r a z u m o m .
N a s u p r o t t o m u m o ž e s e o k a r a k t e r i z i r a t i j e d n o
drukči je strujanje koje o s o b i t o m o ž e m o prat i t i
unutar z a r a t u s t r i z m a . N a l a z i m o ga k o d l judi i
n a r o d a koj i su s i g o v o r i l i : Lat i t ć e m o se n o v o g a
svi jeta koj i smo, z a p r a v o , tek sada d o b i l i . Ljudi
koji su p r i z n a v a l i p r i h v a ć a n j e n o v o g a svi jeta nisu
se s t u g o m osvr ta l i za i z g u b l j e n i m , v e ć su sve
v i še os jeća l i da se m o r a j u p o v e z a t i sa s v i m o n i m
s n a g a m a p o m o ć u koj ih m o g u p r o z r e t i sve što ih
o k r u ž u j e kao os je t i ln i svi jet, a koje m o ž e d o k u č i t i
1 d u h p o m o ć u razmatran ja što s t v a r n o d u b o k o
z a d i r e u l judsko znanje . T a k v i su l judi i m a l i p o r i v
za p o v e z i v a n j e m sa sv i je tom. Nisu č e z n u l i za o n i m e
što je b i l o , v e ć su bi l i u smjeren i p r e m a o n o m u što
će bi t i . T e ž i l i su za t im da b u d u b o r c i i da si kažu:
Svi jet koj i nam je sada d a n i s p r e p l e t e n je i s t im
o n i m b o ž a n s k o - d u h o v n i m u što s m o bi l i utkani u
p r o š l o s t i . M o r a m o ga p o t r a ž i t i u o k o l i n i , m o r a m o
se spoj i t i s d o b r i m e l e m e n t i m a d u h o v n o g a i na taj
nač in p o t p o m a g a t i r a z v o j svi jeta. — Opisa l i s m o
u g l a v n o m strujanje s v j e t o n a z o r a koji j e p o t e k a o
i z s j e v e r n i h d i j e l o v a azi jskih zemal ja , s j e v e r n o o d
p o d r u č j a na ko j ima su se l judi s t u g o m o s v r t a l i
2a o n i m e š to su i z g u b i l i .
81
T a k o je , d a k l e , na i n d i j s k o m e tlu nas tao
d u h o v n i ž i v o t koj i u c je l in i t reba shvat i t i kao
osvr tan je na pri jašnju p o v e z a n o s t s d u h o v n i m
s v i j e t o m . P o g l e d a m o li što je u Indi j i nas ta lo
kao sankhya-f i lozof i ja ili kao y o g a - f i l o z o f i j a ili
t a k o đ e r kao škola y o g e , o n d a t o m o ž e m o sažet i
u r i ječi : Indi jac je uvi jek t e ž i o za p o n o v n i m p r o
nalaženjem p o v e z a n o s t i sa svi jetom koji je napust io,
a p o k u š a v a o je i z b j e ć i o n o što ga je u svi jetu
o k r u ž i v a l o . N a s t o j a o j e p o b j e ć i o d o n o g a z a što
mu se č i n i l o da ga i s p r e p l i ć e i p o v e z u j e s van j sk im
o s j e t i l n i m s v i j e t o m te je i z b j e g a v a n j e m o s j e t i l n o
g a svi jeta p o n o v n o nas to jao p r o n a ć i p o v e z a n o s t
s d u h o v n i m s v i j e t o m iz ko jega se spust io . Y o g a
je za njega z n a č i l a p o n o v n o spajanje s d u h o v n i m
s v i j e t o m , i z l a z a k iz o s j e t i l n o g svi jeta, o s l o b a đ a n j e
o d o s j e t i l n o g svi jeta.
S a m o a k o za o s n o v n i ugođa j o i n d i j s k o m
d u h o v n o m ž i v o t u u z m e m o o v e p r e t p o s t a v k e , m o
ž e m o shvati t i kako je na indi j skome tlu — n e k o l i k o
s tol jeća pr i je n e g o što j e z a p a d n j a č k i ž i v o t b i o
z a h v a ć e n kr šćansk im i m p u l s o m — p r e d naš im du
h o v n i m p o g l e d o m z a b l j e s n u o v e l i k i , si lni B u d d h i n
impuls , kao posl jednje večern je r u m e n i l o indi jskoga
d u h o v n o g ž i v o t a . A Buddhin se lik m o ž e r a z u m j e t i
samo n a o s n o v i o p i s a n o g ugođaja. O v d j e m o r a m o
reći : P r e t p o s t a v i m o l i takav o s n o v n i ugođa j , shvat i t
ć e m o da je na i n d i j s k o m tlu m o g a o nastat i način
mišl jenja i u v j e r e n j e koje je p r o m a t r a l o svi jet u
p r o p a d a n j u , u spuštanju iz d u h o v n o g a svi jeta u
os je t i lnu i luzi ju, u m a y u , u neš to što je " v e l i k a
o b m a n a " , u p r a v o m a y a . T a k o đ e r j e r a z u m l j i v o d a
je iz shvaćanja van j skoga svijeta, u koji je č o v j e k
tako jako u p l e t e n , za Indi jca p r o i z l a z i l a p r e d o d ž b a
82
k a o da se to spuštanje o d v i j a l o u e t a p a m a , u
r a z v o j n i m fazama koje su se v i š e k r a t n o p o n a v l j a l e .
P r e m a tomu, u i n d i j s k o m s v j e t o n a z o r u nije r i ječ
o p r a v o c r t n o m spuštanju v e ć o spuštanju iz e p o
he u e p o h u . P o m o ć u o p i s a n o g a m o ž e m o shvat i t i
us tvar i s jetan ugođa j j e d n e kul ture koju ipak
m o r a m o o z n a č i t i kao sutonsku kulturu, j e r kao
takvu m o r a m o o k a r a k t e r i z i r a t i i Buddha-ide ju što
p r o i z l a z i i z o v o g a s v j e t o n a z o r a .
Stoga m o ž e m o r e ć i o t p r i l i k e o v o : Indi jac j e
u z d i z a o p o g l e d p r e m a v r e m e n u u ko jemu je č o v j e k
b i o s p o j e n s d u h o v n i m s v i j e t o m . P o t o m se spust io
d o s t a n o v i t e r a z v o j n e faze, p o n o v n o s e u s p e o , p o
n o v n o spust io, p o n o v n o b i o p o d i g n u t i p o n o v n o
p o t o n u o — ali tako da je svaki s l jedeći put u t o n u o
sve dubl je . Svako j e u z d i z a n j e b i lo p o p u t o b r o č n o g
o t p l a ć i v a n j a ko je j e s l u ž i l o č o v j e č a n s t v u za to da
ne m o r a o d j e d n o m p r i m i t i sve o n o što je s t im
s i l a ž e n j e m n u ž n o p o v e z a n o .
Svaki put kad bi se o k o n č a l a j e d n a takva
e p o h a p r o p a d a n j a , p r e m a s t a r o m i n d i j s k o m e
s v j e t o n a z o r u p o j a v i o bi se lik koji se o z n a č a v a o
k a o " B u d d h a " . P o s l j e d n j i se Buddha i n k a r n i r a o
u s inu kral ja S u d d h o d a n e , što z n a č i da je b i o
u t j e l o v l j e n k a o G o t a m a Buddha. Indi jac j e , p o g l e
d a v š i o s t a l e B u d d h e , r e k a o : Od v r e m e n a u k o j i m a
se č o v j e č a n s t v o n a l a z i l o u v i s i n a m a d u h o v n o g a
sv i je ta b i l o j e m n o g o Buddha; o d p o s l j e d n j e g
p r o p a d a n j a sv i je ta p o j a v i l o ih se pet . — B u d d h e
uv i jek z n a č e d a č o v j e č a n s t v o pr i o t p a d a n j u o d
d u h o v n o g a sv i je ta ne t reba p o t o n u t i u m a y u v e ć
da mu se uv i jek i z n o v a t reba p r i n i j e t i n e š t o od
p r a s t a r e m u d r o s t i , č i m e b i s e p o n o v n o m o g l o
n a m i r i t i . Budući da se č o v j e č a n s t v o k r e ć e u
83
s i l a z n o m smjeru uv i jek i z n o v a g u b i t u m u d r o s t ,
t e m o r a d o ć i n o v i B u d d h a k a k o b i m u d o n i o n o v u
ratu. Pos l jednj i j e b i o u p r a v o G o t a m a Buddha.
N o , pr i je n e g o što se, s m i j e m l i se t r i v i j a l n o
i z r a z i t i , j e d a n takav B u d d h a k r o z a svo je r a z l i č i t e
ž i v o t e u z d i g n u o d o d o s t o j a n s t v a B u d d h e , m o r a o
j e p o s t i ć i još j e d a n v i s o k i p o l o ž a j , d o s t o j a n s t v o
B o d h i s a t t v e . N i z a indi j sk i s v j e t o n a z o r p r i n c
S u d d h o d a n e , G o t a m a Buddha, d o svo je d v a d e s e t
i d e v e t e g o d i n e ni je b i o B u d d h a n e g o Bodhisa t tva .
D a k l e , taj B o d h i s a t t v a koji je r o đ e n u kra l j evsko j
kući S u d d h o d a n e k r o z a s v o j e s e ž i v o t n e n a p o r e
u z d i g n u o d o u n u t a r n j e g p r o s v j e t l j e n j a ko je s e
s i m b o l i č k i p r i k a z u j e k a o " s j e d e n j e p o d s t a b l o m
B o d h i " , a ko je je p o t o m d o š l o do iz raža ja u
" p r o p o v i j e d i i z Benaresa" . T i m se p o s t u p c i m a ovaj
B o d h i s a t t v a u svo jo j d v a d e s e t i d e v e t o j g o d i n i
u z d i g n u o d o B u d d h a - d o s t o j a n s t v a t e j e sada kao
B u d d h a č o v j e č a n s t v u m o g a o d o n i j e t i p o s l j e d n j i
os ta tak pras ta re m u d r o s t i koj i , p r e m a i n d i j s k o m e
shvaćan ju smije bi t i p o t r o š e n t i j e k o m i d u ć i h
s to l jeća . K a d se č o v j e č a n s t v o spust i tako d u b o k o ,
a m u d r o s t koju je d o n i o p o s l j e d n j i Buddha b u d e
p o t r o š e n a , tada će se na d o s t o j a n s t v o B u d d h e
u z d i ć i s l j edeći B o d h i s a t t v a — Buddha b u d u ć n o s t i ,
" M a i t r e y a - B u d d h a " — koj i se, p r e m a i n d i j s k o m e
s v j e t o n a z o r u , o č e k u j e u b u d u ć n o s t i .
R a z m o t r i m o , d a k l e , š to je, takoreć i kao
prastara mudrost , p r o ž e l o Buddhinu dušu u p r a v o u
t renutku u k o j e m u se od B o d h i s a t t v e u z d i g n u o do
B u d d h e . T e k ć e m o tada m o ć i p o n a j b o l j e razabra t i
kakav značaj treba pr idat i uzdizanju od Bodhisat tve
d o Buddhe, d o čega s e d o l a z i k r o z n a p o r e t i j e k o m
m n o g i h ž i v o t a .
84
Što se sve z b i v a l o u duši B o d h i s a t t v e , i spr iča t
će n a m l e g e n d a . Do svoje d v a d e s e t i d e v e t e g o d i n e
v i d i o je samo o n o što se m o g l o v id je t i u kral jevskoj
kući S u d d h o d a n e . Ondje su ga d r ž a l i p o d a l j e od
svega što m o ž e m o n a z v a t i l judskom b i j e d o m , koja
se uv lač i u ž i v o t te kao takva djeluje razara juće na
j e g o v dal jnj i p l o d o n o s n i tok. T a k o j e B o d h i s a t t v a
- d o d u š e sa svi ješću j e d n o g a B o d h i s a t t v e koja je
bi la p o t p u n o p r o ž e t a m u d r o š ć u n j e g o v i h p r o š l i h
ž i v o t a — o d r a s t a o g leda jući samo p l o d o n o s n i ž i v o t
u nastajanju. T a d a je i z i šao ( l e g e n d a je d o v o l j n o
p o z n a t a t e ć e m o stoga izni je t i s a m o o n o b i t n o ) i z
kra l jevske p a l a č e i u g l e d a o n e š t o što o n d j e nika
da ni je m o g a o v i d j e t i — l judski leš. Na lešu je
v i d i o da smrt zamjenjuje ž i v o t : u p l o d o n o s a n ž i v o t
koji se nastavl ja u lazi e l e m e n t smrt i . U g l e d a o je
b o l e s n o g a i i z n e m o g l o g čov jeka : u z d r a v l j e u laz i
boles t . P o t o m j e u g l e d a o starca koj i j e u m o r n o
o t e t u r a o : s tarost ulazi u o n o što se s m l a d e n a č k o m
s v j e ž i n o m u z d i ž e p r e m a posto janju. M o r a n a m bi
ti j a s n o — to indi jski s v j e t o n a z o r p r e t p o s t a v l j a u
smislu s a m o g a b u d i z m a — da je onaj ko j i je od
B o d h i s a t t v e p o s t a o B u d d h o m sve t e d o g a đ a j e v i d i o
s v o j o m svi ješću B o d h i s a t t v e . V i d i o je, d a k l e , d a j e
u m u d r o nastajanje u g r a đ e n razara juć i e l e m e n t
posto janja . O v o j e tako d j e l o v a l o n a n j e g o v u v e l i
ku dušu — kaže l e g e n d a — da si je r e k a o : "Patnja
p r o ž i m a ž i v o t ! " . Pokuša jmo t o s a g l e d a t i u p r a v o
sa stajališta o n o g a tko je sam g l e d a o te s tvar i
iz p e r s p e k t i v e b u d i z m a , sa stajališta B o d h i s a t t v e
G o t a m e , koji je v i š o m mudrošću — koje, doduše , još
nije b i o p o t p u n o svjestan, ali je ona u n jemu živ je la
— do tada u s v o j e m ž i v o t u p r o n i c a o s a m o p l o d n o
nastajanje, a sada je svoj p o g l e d u s m j e r i o na o n o
85
razara juće, na p r o p a d a j u ć i e l e m e n t posto janja .
P o s t a v i m o li se na stajalište na koje se z b o g
p r e t p o s t a v k e svo jega posto janja m o r a o p o s t a v i t i
i sam Buddha, m o ž e m o si p r e d o č i t i kako si je taj
Buddha sa s v o j o m v e l i k o m d u š o m m o r a o reći : Jest,
d o s e g n e m o li, dakle, mudros t , znanje koje nas v o d i
do nastajanja, tada u našu dušu p r o d i r e ide ja o
n e p r e k i d n o m p l o d o n o s n o m nastajanju. M u d r o s t ,
d a k l e , daje ide ju o p l o d o n o s n o m nastajanju. N o ,
p o g l e d a j m o za t im van u svijet. Tu v i d i m o razarajuće
e l e m e n t e : bolest , s tarost i smrt . M u d r o s t i znan je
ne m o g u bit i t i koji će u ž i v o t umi ješat i neš to
p o p u t starosti, bo les t i i smrt i . To m o r a bit i neš to
d r u g o . Čov jek, dak le , m o ž e bi t i p r o ž e t m u d r o š ć u ,
iz m u d r o s t i m o ž e steći ide ju o p l o d o n o s n o m
nastajanju, ali ž i v o t n a m p o k a z u j e i o n o što je
u n i š t e n o , bo les t i smrt te m n o g o t o g a što se u
njega razara juć i uv lač i . T a k o j e neš to m o g a o reći
v e l i k i G o t a m a ili bol je r e č e n o os jećat i j e r još nije
b i o s p o z n a o svoju svi jest B o d h i s a t t v e . — Tu se
m o ž e s p o z n a t i n e š t o u što B o d h i s a t t v a još nije
sasv im p r o n i k n u o . Bodhisat tva j e p r o l a z i o m n o g i m
ž i v o t i m a , m n o g a p o n o v n a ut je lovl jenja i skor is t io j e
za r a z v o j svo je duše tako da je m u d r o s t u n jemu
posta ja la sve v e ć o m , p a j e n a ž i v o t m o g a o g l e d a t i
s v i s i n e . T i m e što je sada i z l a s k o m iz kra l jevske
pa lače u g l e d a o s tvarni ž i v o t , b i t toga ž i v o t a još
nije p r o ž e l a n j e g o v u svi jest. O n o što i z ž i v o t a
u ž i v o t u sebi skupl jamo kao znan je u n a m a se
m o ž e n a g o m i l a t i kao m u d r o s t , a l i nas napos l je tku
ipak n e m o ž e d o v e s t i d o shvaćanja p r a v e tajne
posto janja . Ona se m o r a n a l a z i t i n e g d j e d r u g d j e ,
m o r a se na laz i t i i z v a n ž i v o t a koj i p r o ž i v l j a v a m o
iz u t je lov l jen ja u u t je lov l j en je .
86
Ta je ide ja sazre la u duši v e l i k o g G o t a m e
i v o d i l a ga r a v n o do prosv je t l jen ja n a z v a n o g
"prosv je t l j en je p o d s t a b l o m B o d h i " . T u m u j e p o
stalo j a s n o s l jedeće — p o k u š a j m o to o v a k o op i sa t i :
N a l a z i m o se u sv i je tu m a y e i l i i luz i je . U t o m
svi jetu m a y e ili i luz i je u koji s m o ušli iz d u h o v n o
ga posto janja p r o ž i v l j a v a m o ž i v o t za ž i v o t o m . U
t a k v o m se ž i v o t u u d u h o v n o m smislu m o ž e m o
uzdić i d o na jv i šeg d o s t o j a n s t v a . N o , kroz o n o š to
nam daje takav ž i v o t , m a k a r još proš l i m n o g i m
ut je lov l j en j ima i m a k a r t i j e k o m t a k v o g a ž i v o t a
postajal i sve m u d r i j i m a i m u d r i j i m a , ne m o ž e m o
iješiti v e l i k u z a g o n e t k u posto janja što u nas pi l j i
z starosti, boles t i i smrt i . — T a d a je shvat io da mu
učenje o patnji m o r a biti m n o g o važni je od mudros t i
j e d n o g a B o d h i s a t t v e , a n j e g o v o se p r o s v j e t l j e n j e
sastojalo u t o m e što si je r e k a o : Dakle, to što se
rašir i lo sv i je tom m a y e ili i luzi je nije prava mudrost ,
tako da mi sami ne m o ž e m o razumjet i o n o što j e
p u n o bol i te se ni n a k o n m n o g i h ž i v o t a p r o v e d e n i h
u t o m e v a n j s k o m posto jan ju ne m o ž e m o o s l o b o d i t i
patnje . Znači da je u to van j sko posto jan je u t k a n o
nešto d r u g o što n e m a v e z e ni s m u d r o š ć u ni t i sa
sv im z n a n j e m . — O t u d a s a m o po sebi p r o i z l a z i
d a j e Buddha unutar e l e m e n t a l i šenoga m u d r o s t i
t r a ž i o o n o što u ž i v o t unose starost, b o l e s t i smrt .
— M u d r o s t takvoga svi jeta nije o n o što b i l o na koj i
način m o ž e d j e l o v a t i o s l o b a đ a j u ć e v e ć nešto d r u g o
*to se m o ž e z a d o b i t i s a m o ako se č o v j e k p o t p u n o
p o v u č e iz svi jeta v a n j s k o g a postojanja, iz s l i jeda
p o n o v n i h rođenja , p o n o v n i h ut je lovl jenja . — Od
tog je t renutka B u d d h a u učenju o patnj i v i d i o
o s n o v n i e l e m e n t koji j e p o t r e b a n č o v j e č a n s t v u
z a n j e g o v dal jnji n a p r e d a k . T a k o j e p o v o d z a
87
u l a ž e n j e patn je u svi jet v i d i o u e l e m e n t u l i š e n o m
m u d r o s t i koji j e n a z v a o " ž e đ z a p o s t o j a n j e m " , ž e đ
za p o s t o j a n j e m l išena m u d r o s t i . M u d r o s t s j e d n e
strane i ž e đ za posto jan jem lišena mudros t i s d r u g e
s t rane bil i su o n o što ga je n e p r e s t a n o n a v o d i l o na
to da s i kaže : S a m o se u o s l o b o đ e n j u od p o n o v
nih r o đ e n j a , o d tih p o n o v l j e n i h zemal j sk ih ž i v o t a
( k o j i nas sami po sebi ni uz na jveću m u d r o s t ne
m o g u o s l o b o d i t i p a t n j e ) na laz i n e š t o što m o ž e
d o v e s t i d o o s l o b o đ e n j a , d o p r a v e l judske s l o b o d e .
Stoga j e p o č e o t raž i t i s redstva koja č o v j e k a m o g u
i z v e s t i iz svi jeta u k o j e m u l e ž e n j e g o v a p o n o v n a
ut je lovl jenja i uvesti u svi jet koji je Buddha n a z v a o
n i r v a n a — koji b i s m o trebal i i s p r a v n o shvatit i kako
ne b i s m o stekl i g r o t e s k n e , fantas t ične p o j m o v e o
k a k v i m a u č e s t a l o kruže g las ine .
K a k a v je to svi jet, n i rvana, u koj i bi t r e b a o
ući onaj tko je tako d a l e k o d o t j e r a o u ž i v o t u da je
u taž io ž e d za ( f i z i č k i m o p . p r e v . ) posto jan jem te više
ne ž u d i za p o n o v n i m r o đ e n j e m ? To je svi jet koji se
i s p r a v n o m o ž e opisat i j e d i n o s l j e d e ć i m r i j eč ima: U
smislu b u d i z m a p r a v i svi jet izbavl jenja, b l a ž e n s t v a
ne m o ž e se o b i l j e ž i t i n i č i m e što je b i l o na koji
nač in u z e t o iz o s j e t i l n o g a svi jeta, p r o s t o r n o g a
svi jeta, svi jeta f i z i č k o g a posto jan ja koj i o p a ž a m o
o k o sebe. Sve što o p a ž a m o u p r o s t o r n o m , f i z i č k o m e
svi je tu m o ž e n a m dat i s a m o n e š t o što ne upućuje
na o s l o b a đ a n j e , pa stoga p r i d j e v e koji se o d n o s e
na njega ne s m i j e m o pr imi jen i t i na svi jet u ko jemu
ć e č o v j e k p o t r a ž i t i svo je o s l o b o đ e n j e . Neka, dak le ,
u v a m a ušute svi p r i d j e v i , sve r i ječi koje č o v j e k
n a l a z i kad o z n a č a v a neš to u svojo j o k o l i n i . Od
s v e g a toga n i č e g a n e m a u svi jetu b l a ž e n s t v a . Ne
p o s t o j i m o g u ć n o s t da sebi s t v o r i m o p r e d o d ž b u o
88
svi jetu u koji u laz i onaj tko je n a d v l a d a o p o n o v n a
ut je lovl jen ja . Stoga se taj svi jet m o ž e o z n a č i t i
s a m o p o m o ć u n e g a c i j e : O n nije ništa o d o n o g a
što o p a ž a m o u svo jo j o k o l i n i ! Otuda se t o m svi jetu
daje s a m o n e g a t i v n o o b i l j e ž j e , o n jemu se k a ž e :
Onaj tko se o s l o b o d i o svega č i m e je o k r u ž e n u
o v o m e posto janju, saznat će kako će mu bi t i u
o n o m e svi jetu koj i s e o v d j e m o ž e o z n a č i t i s a m o
n e g a t i v n o m ri ječju — ni rvana* .
T a k o je to za budi s te svi jet koji se ne m o ž e
opisat i n i j e d n o m n a š o m rječju. To nije ništa,
v e ć j e t o p u n o , i s p u n j e n o , b l a ž e n s t v o m i s p u n j e n o
pos to jan je za koje č o v j e k n e m a ri ječi; t im ga se
manje m o ž e označ i t i kao ništa. Na taj smo način v e ć
d i rnu l i u p r a v i n e r v b u d i z m a i n j e g o v o uv je ren je .
Od p r o p o v i j e d i u Benaresu u kojoj je prv i put d o š l o
do izražaja učenje o bo l i , sve što z n a m o o b u d i z m u
p r o ž i m a spozna ja ž i v o t n e bol i , spoznaja b ića b o l a
i o n o g a što v o d i b o l i , a to je ž e đ za p o s t o j a n j e m .
Otuda m o ž e p r o i z i ć i s a m o j e d n o što čov jeka v o d i
n a p r e t k u : o s l o b o đ e n j e od postojanja u p o n o v n i m
ut jelovl jenj ima. Sl i jede iskazi o sredstvima, z a p r a v o
s p o z n a j n i m p u t o v i m a , koji ga p r e k o z e m a l j s k e
m u d r o s t i i z v o d e v a n i n a č i n i m a na koje će č o v j e k
postajat i sve s p o s o b n i j i m ući u n i rvanu, d r u g i m
r i ječ ima, č o v j e k t reba nauči t i koris t i t i p o n o v n a
zamal jska r o đ e n j a kako b i ih n a p o k o n p r e v l a d a o
te ih se o s l o b o d i o .
A k o nakon što s m o apst raktno iz lož i l i o s n o v n e
misl i b u d i z m a p o g l e d a m o n j e g o v p r a v i n e r v , m o
r a m o reć i : O v o se shvaćanje, p r e m a slici c i j e l o g a
* Nirvana, sanskrt=ugasnuće, oslobođenje od materijalnog postojanja.
89
čov jeka, pos tav l ja na o s o b i t nač in . O n o č o v j e k a
i z o l i r a , pos tav l ja p i tanje n j e g o v e s u d b i n e i cilja
n j e g o v a pos to jan ja kao da je on u sv i je tu po je
d i n a č n a osoba, p o j e d i n a i n d i v i d u a l n o s t .
U o s t a l o m , kako bi s v j e t o n a z o r z a s n o v a n na
o s n o v n o m u g o đ a j u o k o j e m u je b i la r i ječ m o g a o
mis l i t i drukči je? Taj je s v j e t o n a z o r p r o i z i š a o iz
s l jedećeg o s n o v n o g ugođaja: Čov jek se spust io s du
h o v n i h v i s ina te se našao u svi jetu i luz i je , ko jega
se, za z e m a l j s k o g postojanja, s v r e m e n a na v r i j e m e
m o ž e o s l o b o d i t i p o m o ć u m u d r o s t i j e d n o g a Buddhe
koji će ga, kao u slučaju posl jednjega Buddhe, v o d i t i
u p o t r a z i za o s l o b o đ e n j e m od z e m a l j s k o g ž i v o t a .
K a k o bi se u o k v i r u takvoga shvaćanja cilj č o v j e k o
v a posto janja m o g a o o k a r a k t e r i z i r a t i drukči je n e g o
kao č o v j e k o v o izdva jan je iz svega što ga okružuje?
T i m v i š e š to slika posto janja u o s n o v i tog shvaća
nja predstav l ja silazak, a razv i tak zemal j skog ž i v o t a
z n a č i spuštanje. O t u d a je, t akođer , v r l o osebu jan i
znača jan nač in na koji j e sam B u d d h a t r a ž i o p r o -
sv jet l jenje . Bez o v o g p o s e b n o g k a r a k t e r i z i r a n j a
B u d d h i n o g a prosv je t l j en ja ne m o ž e se r a z u m j e t i
Buddha, ne m o ž e se razumjet i b u d i z a m .
B u d d h a je t r a ž i o prosv je t l j en je u p o t p u n o j
i z o l a c i j i . O t i š a o je u osamu. O n o što je s t jecao iz
ž i v o t a u ž i v o t t r e b a l o je bi t i p r e v l a d a n o u sasv im
i z d v o j e n o m ž i v o t u , a iz snage n j e g o v e duše t r e b a l o
je i zb i t i sv je t lo koje će mu znat i ob jasni t i svi jet
i n j e g o v u b i j edu . T a k o je Buddha kao i z d v o j e n i
č o v j e k č e k a o t renutak prosv je t l jen ja u k o j e m u će,
p o s v e o s l o n j e n na s a m o g a sebe, m o ć i u v i d j e t i da
u z r o k b o l i č o v j e č a n s t v a l e ž i u težnj i p o j e d i n o g a
č o v j e k a z a p o n o v n i m r o đ e n j e m , z a u t j e l o v l j e n j e m
u o v o m e svi jetu; da " ž e đ za ž i v o t o m " , o n a k v a
90
kakva ž i v i u p o j e d i n o m čov jeku, svuda n a o k o l o
uzroku je b i j edu te je u z r o k s v e m u što u ž i v o t u
djeluje razara juće .
Ovaj sasv im o s o b i t način B u d d h i n o g a
prosv je t l jen ja i B u d d h i n o g učenja ne m o ž e se ra
zumje t i a k o se ne u s p o r e d i s o n i m e što n a m d o n o
si k r šćans tvo . U kršćanstvu, šesto g o d i n a n a k o n
p o j a v e v e l i k o g a B u d d h e , n a l a z i m o n e š t o sa sv im
drukči je što b i t r e b a l o o d r e d i t i č o v j e k o v o d n o s
p r e m a svi jetu i p r e m a ci je lo j o k o l i n i . A l i kako? K a d
b i s m o ht je l i j o š j e d n o m o k a r a k t e r i z i r a t i Buddhu-
-čovjeka m o g l i b i s m o u p o t r i j e b i t i j e d a n aps t raktn i
izr iča j i r e ć i : P r o m a t r a n j e svi jeta k r o z B u d d h i n o
učenje posta je n e p o v i j e s n o , nehi s tor i j sko . Sve š to
j e k a r a k t e r i s t i č n o z a o n o i s točn jačko z a p r a v o j e
n e p o v i j e s n o , n e h i s t o r i j s k o . I s točnjačko g l e d a o d
vi janje j e d n e B u d d h a - e p o h e z a d r u g o m . P o v i j e s t
ni je spuštanje s v i s i n e n a n i ž e , v e ć težnja n a v i š e za
p o s t i g n u ć e m o d r e đ e n o g cilja i m o g u ć n o s t i spajanja
s c i je l im sv i je tom, s p r o š l i m v r e m e n i m a i s b u d u ć i m
narašta j ima. To b i bi la p o v i j e s t .
N o , B u d d h a - č o v j e k stoji sam i i z o l i r a n , s a m o
na t e m e l j i m a s v o j e g a , v l a s t i t o g posto janja te će
u v l a s t i t o m pos to jan ju p r o n a ć i snage što ga v o d e
do i zbav l j en ja od ž e đ i za ž i v o t o m , a t i m e i do
izbav l jen ja o d p o n o v n i h r o đ e n j a . Šest s to l jeća
pos l i je , u kršćanstvu, p o l o ž a j č o v j e k a p r e m a cje
l o k u p n o m e r a z v o j u č o v j e č a n s t v a j e drukči j i . N e
b u d e m o l i se o b a z i r a l i na p r e d r a s u d e što p o s v u
d a l e b d e p o svi jetu, m o ć i ć e m o kršćansku ide ju
o k a r a k t e r i z i r a t i na s l jedeći način .
A k o kršćanska ide ja stoji na i d e j a m a S t a r o g a
zav jeta, upućuje nas natrag na p r e d č o v j e č a n s t v o ,
k a o što nas u v e l i k i m , s i ln im s l ikama G e n e z e
91
upućuje na stanje u k o j e m u se č o v j e k na r a z l i č i t
način o d n o s i o p r e m a s v o j i m d u h o v n i m s v j e t o v i m a
n e g o pos l i je . Tu se, m e đ u t i m , javl ja o s o b i t o s t k r o z
koju se čov jek unutar kršćanstva postavl ja spram
svi jeta sasvim d r u k č i j e n e g o u b u d i z m u . Kršćan
skom se m o ž e o z n a č i t i s l jedeća ideja: U m e n i ž i v i
m u d r o s t o v i s n a o m o j e m sadašnjem d u š e v n o m
ustroju. O v i s n o o n a č i n u na koji p r o m a t r a m i
r a z u m o m s h v a ć a m os je t i ln i svi jet, u m e n i ž i v e
m u d r o s t , znanos t , ž i v o t n a praksa. N o , ja se m o g u
v r a t i t i na d u š e v n i ustroj p r e d č o v j e č a n s t v a , kada
su duše b i le u d r u k č i j e m stanju. T a d a se d o g o d i l o
neš to što se ne o z n a č a v a s a m o u smislu b u d i z m a
kao spuštanje č o v j e k a s b o ž a n s k o - d u h o v n i h v i s ina
u os je t i lnu m a y u ili i luzi ju, n e g o se m o r a o z n a č i t i
i kao i s točni gr i jeh, n a i m e kao neš to što je o p i s a n o
j e d n o m v e l i k o m s l i k o m koja, d o d u š e , u naše vr i je
me još uvi jek p o č i v a na v i š e s t r u k o m n e r a z u m i j e
vanju. Ma što tko m i s l i o o i s t o č n o m gr i jehu, j e d n o
se m o r a p r i z n a t i i to je danas d o v o l j n o . U t o m e je
i s t o č n o m gr i jehu č o v j e k os je t io neš to što p r i p a d a
njemu, neš to z b o g č e g a s i je r e k a o : U m e n i kao
č o v j e k u kakav sam sada djeluju snage koje nisu
izras le sasv im i z d v o j e n o od d r u g i h n e g o sežu u
p r a d a v n u p r o š l o s t u kojo j nisu s u d j e l o v a l e tek u
p u k o m silasku č o v j e č a n s t v a k o j e m u p r i p a d a m , v e ć
u t a k v o m silasku z b o g kojega je č o v j e č a n s t v o d o š l o
u raz l ič i t o d n o s s p r a m svi jeta od o n o g a u koji bi
d o š l o da su v l a d a l i drukči j i uvjet i . S i l a ž e n j e m se
č o v j e č a n s t v o , z b o g n e č e g a što kao da se d o g o d i l o
n j e g o v o m v las t i tom k r i v n j o m — koja je bila i z m e đ u
svjesne i nesv jesne — s v i s i n e na kojoj je b i l o ,
spusti lo u s tanovi tu d u b i n u . O v d j e , dakle, nije riječ
s a m o o j e d n o s t a v n o m silasku kao u b u d i z m u n e g o
92
o p r o m i j e n j e n o m os jećanju t o g a silaska do ko jega
ne bi d o š l o uz d j e l o v a n j e pri jašnj ih uvjeta: jer ,
d o g o d i l o se da j e č o v j e k o v d u š e v n i ustroj z a p a o
u iskušenje.
Onaj tko s p o v r š i n e kršćanstva g leda u n jegovu
dubinu, unatrag p r o m a t r a č o v j e k o v o d u š e v n o stanje
ko je je , svakako, p r e v l a d a n o t i j e k o m povi je s t i , te
si o n jemu kaže: Z b o g n e č e g a što se d o g o d i l o u
p r o š l o s t i o v o d u š e v n o stanje što u m e n i d je luje
" ao n e š t o p o d s v j e s n o p o s t a l o j e r a z l i č i t o od o n o g a
š to je t r e b a l o postat i . Budist se, m e đ u t i m , p r e m a
svi jetu odnos i o v a k o : Ja sam u ovaj svijet iznesen iz
p o v e z a n o s t i s b o ž a n s k o - d u h o v n i m sv i je tom. Taj mi
svi jet d o k ga g l e d a m nudi s a m o m a y u ili i luzi ju. —
Kršćanin se, m e đ u t i m , p r e m a svi jetu o d n o s i o v a k o :
Sišao sam u ova j svi jet . Da sam sišao o n a k o kako
je o d g o v a r a l o samo pri jašnj im uvjet ima, m o g a o bih
p o s v u d a g l e d a t i iza o s j e t i l n e o b m a n e , iza i luzi je ,
u p r a v i bitak, i p o s v u d a bih b i o sposoban p r o n a ć i
o n o p r a v o . N o , j a sam sišao n a drukči j i nač in koji
ni je o d g o v a r a o pr i jašnj im uv je t ima, tako da sam
k r o z sebe ova j svi jet u č i n i o i l u z i j o m . — U č e m u
l e ž i u z r o k što je ova j sv i jet i luzija? pita budist .
O d g o v a r a : U svi jetu! U č e m u l e ž i u z r o k što je ova j
sv i jet i luzija? pita kršćanin. O d g o v a r a : U m e n i ! Ja
sam, moje spoznajne sposobnost i , moj cijeli duševni
ustroj p o s t a v i l i su me tako u svi jet da sada ne
v i d i m o n o i z v o r n o , d a p o s l j e d i c e m o j i h djela v i še
ne nastupaju samo kao p l o d o n o s n e nit i to lako
m o g u postat i . Ja sam taj koji je svijet p r e k r i o v e l o m
i luz i j e . — T a k o budist m o ž e r e ć i : Svi jet je v e l i k a
i luzi ja i s toga ja m o r a m s v l a d a t i svi jet . Kršćanin
m o ž e reć i o v a k o : Pos tav l jen sam u svi jet i u n jemu
m o r a m p r o n a ć i svoj c i l j .
93
Kad kršćanin u v i d i da ga d u h o v n a z n a n o s t
m o ž e o d v e s t i spozna j i o p o n o v l j e n i m z e m a l j s k i m
ž i v o t i m a , m o ć i će reć i kako ih treba u p o t r i j e b i t i
za p o s t i z a n j e s v o j e g a ž i v o t n o g cil ja. On z n a : Sada
g l e d a m o u svi jet p u n bol i i z a b l u d e j e r s m o se
tako udal j i l i o d našeg i z v o r n o g o d r e đ e n j a , d a s m o
s i naš im p o g l e d i m a , naš im d je l ima, sv i je t koj i nas
o k r u ž u j e p r e t v o r i l i u m a y u . N o , mi se ne s m i j e m o
udal j i t i o d o v o g a svi jeta kako b i s m o p o s t i g l i bla
ž e n s t v o , n e g o o n o što s m o sami sebi p r i l a g o d i l i i
što je u č i n i l o da svijet ne v i d i m o u n j e g o v u p r a v o m
obl ič ju v e ć d a v i d i m o iluziju, t o m o r a m o p r e v l a d a t i
i p o n o v n o se v r a t i t i s v o j e m u i z v o r n o m l j u d s k o m
o d r e đ e n j u . Jer, u našoj se o s n o v i nalazi v i š i čov jek.
K a d bi taj d u b o k o u nama skr iveni v i š i č o v j e k
p r o m a t r a o svi jet, s p o z n a o bi ga u n j e g o v o j ist ini,
svoj b i tak ne b i v o d i o kroz bo les t i s m r t v e ć k r o z
z d r a v l j e , m l a d e n a č k u sv jež inu i n e p r e s t a n i ž i v o t .
To je č o v j e k k o j e g a s m o u sebi p r e k r i l i v e l o m ,
t i m e što s m o b i l i p o v e z a n i s j e d n i m d o g a đ a j e m
u r a z v o j u svi jeta koji na nas n a k n a d n o d je lu je i
s v j e d o č i n a m o t o m u da n i s m o i z o l i r a n i , da n i s m o
o d v o j e n e i n d i v i d u e d o v e d e n e u svi jet z b o g ž e đ i
z a p o s t o j a n j e m , n e g o d a p o č i v a m o unutar c i j e l o g a
čov ječanstva te da i m a m o udjela u iskonskoj krivnji
c i j e l o g a č o v j e č a n s t v a .
T a k o kršćanin stoji unutar c i j e l o g a č o v j e č a n
stva te se os jeća s n j ime p o v e z a n i m , os jeća se
p o v i j e s n o p o v e z a n i m s tim c i je l im č o v j e č a n s t v o m .
G l e d a na b u d u ć n o s t o kojoj si kaže: O n o što kao da
se s i laskom č o v j e č a n s t v a u m e n i s a m o m e p r e k r i l o
n e k i m v e l o m m o r a m p o n o v n o z a d o b i t i . N e smi jem
t raž i t i n i r v a n u n e g o v i šeg čov jeka u sebi . M o r a m
p o n o v n o p r o n a ć i put d o s a m o g a sebe. T a d a svi jet
94
o k o m e n e v i še n e ć e b i t i i luzi ja, n e g o će to bit i
sv i je t u k o j e m u ću bit i s p o s o b a n v l a s t i t i m r a d o m
p o b i j e d i t i bol , b o l e s t i smrt . — T a k o budist tra
ž i o s l o b o đ e n j e od svi jeta i od p o n o v n i h r o đ e n j a
k r o z suzbi janje " ž e đ i za p o s t o j a n j e m " , a kršćanin
t raž i o s l o b o đ e n j e od n i ž e g č o v j e k a i b u đ e n j e v i š e g
č o v j e k a ko jega j e o n sam p r e k r i o v e l o m kako b i
m o g a o v i d j e t i svi jet u n j e g o v o j i s t ini tost i . A to
š to n a l a z i m o u B u d d h a - m u d r o s t i , je u u s p o r e d b i
s P a v l o v i m r i j eč ima p u n i m značenja : " N e ja n e g o
Kris t u m e n i ! " , neš to što se o d n o s i kao c r n o p r e m a
b i j e l o m . Tu v i d i m o svi jest koja djeluje u n a m a i s
k o j o m u l a z i m o u svi jet k a o l judske i n d i v i d u e .
Budist kaže : Č o v j e k je sišao iz d u h o v n i h
sv je tova j e r ga je sVijet t j e rao d o l j e . On, dak le ,
m o r a sv ladat i sv i jet koj i je u njega usad io ž e đ
z a p o s t o j a n j e m , o n m o r a o t i ć i i z o v o g a svi jeta.
— Kršćanin, m e đ u t i m , k a ž e : N e , ja nisam takav
z b o g svijeta, ja sam takav z b o g s a m o g a sebe!
T a k o se mi kao kršćani p o s t a v l j a m o u svi jet s
n a š o m o b i č n o m svi ješću. I s p o d te svi jesti u našoj
o s o b i , u našoj i n d i v i d u i s t a l n o djeluje n e š t o što je
n e k a d a p o s t o j a l o k a o v i d o v i t a , kao s l ikov i ta svi
jest. Bludili smo unutar te svijesti koja više nije bila
naša. N o , h o ć e m o l i p o s t i ć i cilj s vo jega postojanja,
m o r a m o i sprav i t i tu z a b l u d u . K a o što si č o v j e k u
kasni jem ž i v o t u n ikada ne smije reći : U svojo j sam
m l a d o s t i gr i ješ io, ali ni je p o š t e n o da sada ispaštam
za o n o što sam u č i n i o u m l a d o s t i kad još n i sam
i m a o svoju sadašnju svi jest. — T a k o si ni sada ne
smije reći : Bi lo bi n e p r a v e d n o kad bih sa s v o j o m
sadašn jom svi ješću t r e b a o i sprav i t i o n o što sam
u č i n i o s j e d n o m d r u k č i j o m svi ješću koju, n a r a v n o ,
v i š e n e m a m j e r j u j e z a m i j e n i l a in te lek tua lna
95
svijest. — N o , č o v j e k to m o ž e i sprav i t i s a m o ako se
u n jemu pojav i vol ja da iz sadašnjega stanja svijesti
sa Ja koje u n jemu sada ž i v i n a p r a v i i skorak p r e m a
v i š e m Ja koje se m o ž e o k a r a k t e r i z i r a t i P a v l o v i m
r i j e č i m a : Ne ja n e g o Krist u m e n i — n e g o j e d n a
v iša svi jest u m e n i ! Spust io sam se — m o r a reći
kršćanin — do stanja r a z l i č i t i h od o n i h koja su se
pr i je t raž i la . Sada s e m o r a m p o n o v n o u z d i ć i . N o ,
ne s m i j e m se u z d i ć i p o m o ć u Ja koje sada i m a m ,
v e ć p o m o ć u snage koju m o g u p r i h v a t i t i i koja me
m o ž e izves t i i z n a d o b i č n o g Ja. T o s e m o ž e d o g o d i t i
s a m o a k o ne d j e l u j e m ja n e g o Krist u m e n i te
m e p o n o v n o i z v e d e t a m o gdje neću v i d j e t i svi jet
k a o m a y u ili i luzi ju, n e g o ću ga v i d j e t i u n j e g o v o j
s tvarno j ist ini, o n d j e gd je se snage što su d o š l e
u sv i jet k r o z b o l e s t i smrt m o g u sv ladat i p o m o ć u
o n o g a što d je luje kao Kris t u m e n i .
B u d i z a m se u n j e g o v o m na junutarn j i jem ner
vu m o ž e najbol je shvat i t i p o v e ž e l i se s najunutar-
nji j im n e r v o m kršćanstva. Jer, tada se v i d i z a š t o u
L e s s i n g o v o m " O d g o j u l judskoga r o d a " p i še : " N i j e
l i m o j a ci je la v j e č n o s t ? " — što z n a č i : U p o t r i j e b i m
l i u t je lov l jen ja koja s l i jede j e d n o za d r u g i m za to
da u m e n i sve v i še z a ž i v l j a v a K r i s t o v a snaga, d o ć i
ću o n d j e gd je ne m o g u d o ć i sada d o k sam sam
sebe o k r u ž i o v e l o m — d o ć i ću u sferu v j e č n o s t i .
Ideja p o n o v n o g ut je lov l jen ja p o k a z a t će se u sa
sv im d r u k č i j e m sjaju u Suncu kršćanstva. N o , nije
r i ječ s a m o o idej i p o n o v n i h ut je lov l jen ja j e r nju
će, kao d u h o v n o z n a n s t v e n u č in jenicu, kršćanska
kultura u b u d u ć n o s t i sve v i še p r i h v a ć a t i , v e ć je
ri ječ o t o m u da b u d i z a m iz svo jeg najunutarnj i jeg
shvaćanja m o r a učini t i svi jet o d g o v o r n i m za m a y u
il i i luzi ju, kao što je kršćanin sebe kao č o v j e k a
96
u č i n i o o d g o v o r n i m te je u svoju najdubl ju nutr i
nu u n i o p o s t u p k e ko j ima se u z d i ž e do o n o g a što
se m o ž e n a z v a t i o s l o b o đ e n j e m , što, m e đ u t i m , u
k r š ć a n s k o m e smislu nije s a m o o s l o b o đ e n j e v e ć i
uskrsnuće je r se t i m e Ja u z d i ž e j e d n o m v i š e m Ja;
u z d i ž e se o n o m e o d a k l e j e č o v j e k sišao.
T a k o budist, g leda jući svi jet, u n jemu v i d i
iskonsku krivnju svijeta i osjeća da je tek postav l jen
u svi jet iz ko jega h o ć e bit i i z b a v l j e n . Kršćanin se
bavi v l a s t i t o m i s k o n s k o m k r i v n j o m i tu i skonsku
krivnju h o ć e i sprav i t i . T o j e histori jski, p o v i j e s n i
način mišljenja. Jer, tu čov jek svoje postojanje v e ž e
uz j e d a n iskonski č in p r a č o v j e č a n s t v a u p r o š l o s t i
i uz j e d a n čin u b u d u ć n o s t i u kojoj će t o l i k o
u z n a p r e d o v a t i da će c i j e l o n j e g o v o pos to jan je b i t i
p r o ž e t o sjajem i s v j e t l o m o n o g a što o z n a č a v a m o
kao K r i s t o v o b iće . A o t u d a p r o i z l a z i i to da kršćan
stvo u r a z v o j svi jeta ne postavl ja j e d n o g a B u d d h u
za d r u g i m koji, da tako k a ž e m , nehis tor i j sk i , iz
e p o h e u e p o h u u neku ruku ponavl ja ju j e d n o te
isto, v e ć da u r a z v o j č o v j e č a n s t v a postav l ja j e d a n
j e d n o k r a t a n d o g a đ a j . Dok budist u s v o j e m u Buddhi
v i d i i z d v o j e n o g čov jeka koji se, s jedeći i s p o d stabla
Bodhi u z d i ž e do prosv jet l jenja, kršćanin u Isusu iz
N a z a r e t a v i d i s i lazak inspir i ra jućeg Duha svi jeta iz
svjetskih prostranstava. T o nam j e z o r n o p r i k a z a n o
s l ikom I v a n o v a krštenja na Jordanu, kao što je
B u d d h i n o prosv je t l j en je p r i k a z a n o s j e d e n j e m p o d
s tab lom B o d h i . T a k o v i d i m o Buddhu kako s jedi
p o d s t a b l o m Bodhi sa s v o j o m d u š o m koja č e z n e za
i z b a v l j e n j e m od p o n o v n i h r o đ e n j a i v i d i m o Isusa
iz N a z a r e t a na Jordanu gdje o d o z g o r a k n j e m u
n a d i r e esenci ja svi jeta, što je s i m b o l i č k i p r i k a z a n a
I s l ikom g o l u b a kao Duha što se o d o z g o spušta u
97
n j e g o v u nutr inu. Pristaša b u d i z m a osjeća: Do m e n e
d o p i r e neš to iz B u d d h i n o g d je la što mi g o v o r i :
Ugasi ž e đ za ž i v o t o m , iščupaj kor i jen je z e m a l j
skoga postojanja i sli jedi Buddhu u s v j e t o v e koji se
n e m o g u o z n a č i t i n i k a k v i m z e m a l j s k i m ob i l j ež j ima.
K r š ć a n i n osjeća o v a k o : Iz K r i s t o v a d je la p r o i z l a z i
neš to č i m e se m o ž e i sprav i t i d j e l o pračov ječans tva .
I kada u m o j o j duši, k a o u s a m o m e Kristu, o ž i v i
s p i r i t u a l n i utjecaj svi jeta koj i se na laz i iza f i z i č k o
ga svi jeta, tada ću u svoja s l jedeća ut je lov l jen ja
uni jet i o n o što će mi sve v i š e d o p u š t a t i da i s t i n o m
p o s t a n u P a v l o v e r i ječ i : " N e ja n e g o Kris t u m e n i ! " ,
š to će me sve v i še u z d i z a t i do o n o g a stupnja s
k o j e g a sam se spust io . Z a t o je tako d i r l j i v o kad
se p r i č a da je B u d d h a g o v o r i o s v o j i m b l i sk im
u č e n i c i m a : " G l e d a m unat rag na svo je pri jašnje
ž i v o t e k a o u o t v o r e n u knj igu, m o g u č i tat i s t ranicu
p o s tranicu, m o g u p r e g l e d a t i ž i v o t p o ž i v o t koji
sam p r o ž i v i o , a u s v a k o m e od tih ž i v o t a s a g r a d i o
sam si o s j e t i l n o t i je lo u k o j e m u je m o j d u h ž i v i o
k a o u h r a m u . N o , sada z n a m da je to t i je lo u
k o j e m sam p o s t a o Buddha p o s l j e d n j e " . S p o m e n u o
je i n i r v a n u u koju će ući i r e k a o : " V e ć os jećam
kako pucaju g r e d e , kako se ruše s t u p o v i , kako je
o s j e t i l n o t i je lo i z g r a đ e n o pos l j edn j i put i sada će
b i t i p o t p u n o r a z o r e n o " .
U s p o r e d i m o takvu i z j a v u s j e d n o m d r u g o m
koju n a l a z i m o u I v a n o v u e v a n đ e l j u u kojo j i Krist
upućuje na to da ž iv i u v a n j s k o m e tijelu i ču jmo što
tada Krist kaže: "Srušit ću ova j hram i t rećega dana
p o n o v n o ću ga p o d i ć i " . Sasv im s u p r o t n o shvaća
nje ko je z n a č i : N a p r a v i t ću n e š t o što sve m o ž e
uč in i t i p l o d o n o s n i m i ž i v i m , što od p r a č o v j e č a n
stva p r i t j e č e od Boga, što ut ječe u svi jet, u nas.
98
O v e r i ječ i upućuju na to da kršćanin s v e snage
m o r a p r o ž i v l j a v a t i unutar zemal j sk ih ž i v o t a koji se
s ta lno ponavl ja ju, č i m e se obis t in ju ju r i j e č i : " N e ja
n e g o Kri s t u m e n i ! " Samo, m o r a n a m bi t i jasno da
je Krist g o v o r i o na način na koji p o n o v n o podizanje
h r a m a d o b i v a takoreć i z n a č e n j e v j e č n o s t i , to znači
da K r i s t o v a snaga ulazi u sve o n e koj i se osjećaju
d i j e l o m c j e l o k u p n o g a r a z v o j a č o v j e č a n s t v a .
O d o g a đ a j u što ga o z n a č a v a m o k a o Kristov
i m p u l s ne s m i j e m o g o v o r i t i tako k a o da bi se on
b i l o n a koji način m o g a o p o n o v i t i t i j e k o m razvoja
čov ječanstva . Budist koji i s p r a v n o misl i i m a na umu
s l i jed Buddha, p o n a v l j a n j e e p o h a koje u svojem
z e m a l j s k o m ti jeku u o s n o v i imaju s l i č a n smisao.
K r š ć a n i n upućuje na pri jašnji j e d n o k r a t n i događaj
koji je o k a r a k t e r i z i r a n i s t o č n i m g r i j e h o m , a otuda
m o r a uput i t i na još j e d a n j e d n o k r a t n i d o g a đ a j : na
g o l g o t s k i mister i j koji j e o b r a t o n o g p r v o g . T k o
h o ć e n a g o v i j e s t i t i p o n a v l j a n j e d o g a đ a j a Krista,
š to se u pov i je s t i č o v j e č a n s t v a č e s t o d o g a đ a l o , a
i sada pr i je t i da će se p o n o v n o d o g o d i t i * , time bi
s a m o p o k a z a o da u sebi n e m a osjećaj za povi jesno
shvaćanje r a z v o j a č o v j e č a n s t v a . Da bi b i l a istinita,
p o v i j e s t se m o r a o d v i j a t i tako da je uprav l jana iz
j e d n e t o č k e . K a o što v a g a m o r a i m a t i j e d n u točku
r a v n o t e ž e i kao što krakovi v a g e na k o j i m a vise obje
p l i t i c e mora ju imat i j e d n u u p o r i š n u točku, tako
z a p o v i j e s n o r a z u m i j e v a n j e r a z v o j a čov ječanstva
t reba pos to ja t i j e d a n j e d n o k r a t a n d o g a đ a j na koji
upuću je p o v i j e s n i r a z v o j koji mu p r e t h o d i , kao i
* Pokušaji Annie Besant, predsjednice Teozofskog društva (Theosophica! Societv) da indijskog dječaka Krishna-murtija prikaže kao ponovno utjelovljenog Krista.
99
onaj koji za n j im s l i jedi . Onaj tko bi g o v o r i o o
ponav l jan ju d o g a đ a j a Krista, r e k a o b i n e š t o i s to
tako apsurdno kao da tv rd i da bi krakovi v a g e m o g l i
biti p o d u p r t i u d v j e m a t o č k a m a . U p r a v o to š to se
u istočnjačkoj m u d r o s t i g o v o r i o u z a s t o p n o m e slije
du i s tovrsn ih i n d i v i d u a l n o s t i koje se smjenjuju,
kao što je slučaj s b r o j n i m Buddhama, k a r a k t e r i z i
ra n a m raz l iku i z m e đ u i s točn jačkog s v j e t o n a z o r a i
o n o g a što ga je č o v j e č a n s t v o steklo t i jekom razvo ja ,
koji se najpr i je p o j a v i o na z a p a d u s K r i s t o v i m
i m p u l s o m što s e d o g o d i o s a m o j e d n o m . T k o h o ć e
o s p o r i t i j e d n o k r a t n o s t i j e d i n s t v e n o s t d o g a đ a j a
Krista, t i m e i s t o d o b n o h o ć e o s p o r i t i m o g u ć n o s t
postojanja is t inske p o v i j e s t i r a z v o j a č o v j e č a n s t v a ,
što z n a č i da u o p ć e ne r a z u m i j e istinsku p o v i j e s t .
O n o što m o ž e m o n a z v a t i svi ješću o p r i p a d n o
sti p o j e d i n o g č o v j e k a c i j e l o m e č o v j e č a n s t v u jes t
i s t o d o b n o kršćanska svi jest u n a j d u b l j e m smis lu.
Ona p r i p a d a kršćans tvu i ne m o ž e se od n jega
odva ja t i . Pravi n a p r e d a k č o v j e č a n s t v a t i j e k o m
n j e g o v a r a z v o j a jest d a j e o d i s točn jačkog sv je to
n a z o r a n a p r e d o v a l o d o n o v o g a s v j e t o n a z o r a , o d
n e p o v i j e s n o g d o p o v i j e s n o g , o d v j e r o v a n j a d a s e
kotači svjetskih z b i v a n j a o k r e ć u j e d a n z a d r u g i m
na uvi jek isti nač in, do drukči jeg v j e r o v a n j a , da
se u c i j e l o m r a z v o j u č o v j e č a n s t v a v i d i n e š t o što
j e p r o ž e t o i s t im s m i s l o m .
T a k o tek s k r š ć a n s t v o m učenje o p o n o v l j e n i m
z e m a l j s k i m ž i v o t i m a d o b i v a svoj p r a v i s m i s a o .
Jer, sada s i k a ž e m o : Č o v j e k ž i v i svoje p o n o v l j e n e
zemal j ske ž i v o t e z a koj ih m u o p e t o v a n o t reba
bit i usad ivan s m i s a o z e m a l j s k o g a posto jan ja te
se u s v a k o m p o j e d i n o m n o v o m z e m a l j s k o m ž i v o t u
susreće s n o v i m s m i s l o m zemal j skog posto janja .
100
O v d j e nije ri ječ s a m o o t e ž n j a m a i z o l i r a n o g
p o j e d i n c a n e g o o n j e g o v u smislu unutar c i j e loga
č o v j e č a n s t v a s ko j im se os jeća p o v e z a n i m . A Kris
t o v impuls u sredini ukazuje na to da, s o b z i r o m na
d u h o v n o Sunce, č o v j e k m o ž e pos ta t i svjestan o v e
p o v e z a n o s t i te da ni je s a m o svjestan p r i z n a v a n j a
j e d n o g a B u d d h e koji mu k a ž e : I z b a v i se! — n e g o
će bit i svjestan p o v e z a n o s t i s K r i s t o m koji je
u č i n i o d j e l o k o j i m će se i s p r a v i t i o n o što je u
v e z i sa s i laskom č o v j e k a s i m b o l i č k i p r i k a z a n o kao
i s točni gr i jeh . N e m o ž e m o bol je o k a r a k t e r i z i r a t i
b u d i z a m n e g o d a p o k a ž e m o kako j e o n suton j e d
n o g a s v j e t o n a z o r a na zalasku, a da je pos l jednj i
v e l i k i , s i lni bljesak t o g a s v j e t o n a z o r a bila p o j a v a
G o t a m a B u d d h e . Z b o g t o g a ga ne c i j e n i m o ništa
manje . C i j e n i m o ga kao v e l i k o g a duha koji je u
zemal j sko postojanje još j e d n o m d o z v a o ugođaj što
tako s n a ž n o č o v j e č a n s t v u d o n o s i svi jest o n jego
v o j p o v e z a n o s t i s p r a m u d r o š ć u , d u h a koji u p r a v o
s v o j i m g l a s o m upućuje na p r o š l o s t . N a s u p r o t
t o m u , z n a m o d a K r i s t o v i m p u l s s n a ž n o upućuje
na budućnos t , da on t reba sve v i š e z a ž i v l j a v a -
ti u l judskim dušama kako bi m o g l e shvat i t i : Ne
i z b a v l j e n j e v e ć uskrnuće, p r e o b r a ž a j z e m a l j s k o g a
pos to jan ja — to je o n o što z e m a l j s k o m posto jan ju
daje p r a v i smisao.
O n o d j e l a t n o u l j u d s k o m e ž i v o t u ne t reba
t raž i t i u d o g m a m a , p o j m o v i m a i i d e j a m a j e r bi se
tada b u d i z a m n e k i m a m o g a o sv id je t i v i še o d krš
ćanstva, v e ć o n o b i t n o t reba t raž i t i u i m p u l s i m a ,
u o s j e t i m a i os jeća j ima koji daju smisao r a z v o j u
č o v j e č a n s t v a . A tada m o ž e m o reć i : U naše v r i j e m e
postoj i nešto što kod m n o g i h d u h o v a m o ž e p o b u d i t i
s impati ju za budizam. To u neku ruku sliči Buddha-
101
-ugođaju kod v e l i k o g bro ja naših s u v r e m e n i k a . U
G o e t h e u još nije b i l o toga Buddha-ugođaja . G o e t h e
je sa s v o j o m l jubavl ju p r e m a postojanju, sa s v o j i m
u v j e r e n j e m da je u van j sko pos to jan je utkan duh
iz k o j e g a p o t j e č e l judski d u h t r a ž i o i z b a v l j e n j e od
m u k e z b o g t jesnaca u ko jem se na laz i — što ga
je, p r i m j e r i c e , o b u z e l a u v r i j e m e n j e g o v a p r v o g
b o r a v k a u VVeimaru — u r a z m a t r a n j u van j skoga
svi jeta o d bi l jke d o bi l jke, o d m i n e r a l a d o m i n e r a
la, od u m j e t n i č k o g djela do u m j e t n i č k o g djela, i
t i m e da je iza bi l jke, iza m i n e r a l a , iza u m j e t n i č k o
ga djela t raž io duha iz kojega pot ječe č o v j e k o v duh.
N a s t o j a o je srasti s o n i m e što se u s v i m s t v a r i m a
o g l a š a v a kao d u h .
A G o e t h e o v učenik S c h o p e n h a u e r , o k o j e m u
je sam G o e t h e u v e z i s t i m e što je S c h o p e n h a u e r
o d n jega n a u č i o r e k a o :
O n o što s i d o b r o m i s l o , u t u đ i m će ž i l a m a ,
Is toga časa s t o b o m bi t i n e z a d o v o l j n o ;
taj S c h o p e n h a u e r koji je za svoje g e s l o u z e o r i ječi
što ih je sam s k o v a o : " Ž i v o t je n e z g o d n a stvar; a ja
sam se la t io toga da svoj p r o v e d e m razmiš l ja jući o
n j e m u " , t r a ž i o j e n e š t o što m o ž e raz jasni t i i z v o r e
posto janja . T i m e j e p r i r o d n i m p u t e m d o v e d e n
d o b u d i z m a t e j e v la s t i te ide je p r o t k a o n j e g o v i m
i d e j a m a .
M o ž e m o reć i : T i j e k o m r a z v o j a d e v e t n a
es tog stol jeća p o j e d i n e su kul turne g r a n e d a l e
č o v j e č a n s t v u t o l i k o toga v e l i k o g i s i lnog da se
z a p r a v o č o v j e k o v duh nije s m a t r a o s p o s o b n i m
p r o n a ć i p o r a v n a n j e , d o ć i u h a r m o n i j u s o n i m e
što je u njega u v i r a l o i zvana, iz v e l i k i h t e k o v i n a
102
vanjskih i s t raž ivanja . Os jećao se sve b e s p o m o ć -
ni j im s o b z i r o m na svi jet č in jenica z n a n s t v e n i h
istraživanja. Dok s m o v id je l i kako je svijet č injenica
č u d e s n o usk lađen s d u h o v n o m z n a n o š ć u , v i d i m o
t a k o đ e r kako miš l jenje koje se i z g r a d i l o t i j e k o m
d e v e t n a e s t o g a s tol jeća nije d o r a s l o č i n j e n i c a m a
koje kao p o s l j e d i c a z n a n s t v e n i h i s t raž ivanja
uviru u čov jeka, tako da č o v j e k d e v e t n a e s t o g ,
d v a d e s e t o g s tol jeća u g l a v n o m osjeća u p r a v o o v o :
Svoj im s p o z n a j n i m s p o s o b n o s t i m a n e m o g u sve t o
sv ladat i . Sve se to v a n i p r o š i r i l o , ali ja sa s o b o m
m o r a m drukč i je i z ić i na kraj. Ovaj svi jet ne m o g u
shvati t i p o m o ć u o n o g a što ž i v i u m e n i . — I tada
će č o v j e k p o t r a ž i t i s v j e t o n a z o r koji se n e ć e sa sv im
upuštati u b o r b u sa s v i m o n i m č i n j e n i c a m a koje
anas našoj duši g o v o r e iz van j skoga svi jeta.
K o d d u h o v n e z n a n o s t i , n a p r o t i v , v i d i m o
a ona p o l a z i od najdubl j ih o s n o v a i i skustava
u h o v n e s p o z n a j e . N o , ona j e s p o s o b n a sve
'n jenice vanjske z n a n o s t i o b u h v a t i t i , p r e r a d i t i
p o k a z a t i kako u vanjskoj s tvarnost i ž i v i d u h .
n o g i m l judima to ni je k o m o t n o . T a d a se, b a r e m
to se r a z u m a t iče, p o v l a č e iz svi jeta č in jenica , u
j e m u se m o ž e t o l i k o toga p r e r a d i t i , te h o ć e s a m o
svojo j nutr in i , k roz r a z v o j v las t i te duše, d o s t i ć i
dan viš i s tupanj . T a k o već dul je v r i j e m e p o s t o j i
eki nesv jesni b u d i z a m koji ut ječe na f i l o z o f i j u
e v e t n a e s t o g i d v a d e s e t o g stol jeća. U p o z n a l i se
;av nesv jesni budis t s b u d i z m o m , z b o g k o m o c i j e
jeca da mu je on s rodni j i od e u r o p s k e d u h o v n e
nanost i koja se tu bor i s č i n j e n i c a m a z a t o što z n a
a se svuda o k o č in jen ica mani fes t i ra d u h .
Stoga se m o ž e reć i da s impat i ju za b u d i z a m
' b u đ u j u n e v j e r o v a n j e i k l o n u l o s t v o l j e do koj ih
103
se d o l a z i z b o g d u h o v n e n e m o ć i spoznaje . Kršćanski
s v j e t o n a z o r , n a p r o t i v — n e š t o je od n j e g o v e biti
ž i v j e l o i u G o e t h e u — c i j e l i m s v o j i m b i ć e m zahti je
va da se č o v j e k ne p r e d a j e svo jo j p o j e d i n a č n o j
s p o z n a j n o j n e m o ć i g o v o r e ć i o g r a n i c a m a spoznaje,
v e ć da kaže: U m e n i ž i v i n e š t o što m o ž e nadić i
sve i luz i je i što m o ž e d o ć i do i s t ine i ž i v o t n o g
o s l o b o đ e n j a . — M o g u ć e je da će takav s v j e t o n a z o r
z a h t i j e v a t i dosta r e z i g n a c i j e , ali ta je r e z i g n a c i j a
r a z l i č i t a o d o n e koja j e ustuknula p r e d g r a n i c a m a
s p o z n a j e . A k o s m o r e z i g n i r a n i u smislu K a n t o v a
učenja, m o ž e m o reći : Č o v j e k u o p ć e n e m o ž e
p r o d r i j e t i u d u b i n e svi jeta. Tu s m o p r i n c i p i j e l n o
r e z i g n i r a n i t ime što osobi t značaj p r i d a j e m o nemoći
s p o z n a j e . N o , m o ž e se bit i r e z i g n i r a n i p o p u t
G o e t h e a t ime što će se reći : Danas još nisi na stupnju
da s p o z n a š svi jet u n j e g o v o j ist ini, a l i pos jeduješ
s p o s o b n o s t razvo ja . — O n d a takva r e z i g n a c i j a v o d i
do stupnja na k o j e m u će č o v j e k bit i s p o s o b a n iz
sebe i z v e s t i v i šeg čov jeka, Kr i s ta-čov jeka . O n d a je
č o v j e k r e z i g n i r a n j e r zna da t r e n u t a č n o još nije
d o s e g n u o najviši l judski s tupanj . T o j e herojska
r e z i g n a c i j a ! Ona se s laže s l judskom svi ješću je r
kaže: Iz ž i v o t a u ž i v o t i d e m o s os jećajem postojanja,
zna jući da je t ime što ž i v i m o ususret b u d u ć n o s t i
u p o n a v l j a n j u z e m a l j s k o g posto janja naša ci jela
v j e č n o s t .
T a k o unutar č i t a v o g a r a z v o j a č o v j e č a n s t v a
n a l a z i m o strujanja dva ju s v j e t o n a z o r a . J e d n o je
S c h o p e n h a u e r o v o koje k a ž e : A h , ova j svi jet, sa
s v i m n j e g o v i m bol ima, takav je da č o v j e k o v stvarni
p o l o ž a j u n jemu m o ž e m o os je t i t i tek a k o p o g l e d a
mo d je la v e l i k i h sl ikara što preds tav l ja ju l ik koji
j e a s k e z o m p o s t i g a o neš to p o p u t o s l o b o đ e n j a o d
104
zemal j skog postojanja, što v e ć lebdi nad zemal j skim
ž i v o t o m . U o s n o v i u z e v š i — mis l i S c h o p e n h a u e r
— v i d i se da se o n o najviše k o d l judskoga bića,
a s k e z o m o s l o b o đ e n o g Zeml je , sastoji u t o m e da
o n o kao da se o s v r ć e na z e m a l j s k o pos to jan je
g o v o r e ć i : Sada još na sebi i m a m t jelesne o v o j e
koji mi v i še ništa ne z n a č e . S t r e m i m naviše i
a n t i c i p i r a m pos to jan je u koje ću d o ć i kad Zeml ja
b u d e n a d v l a d a n a , kad n a d i đ e m o n o što j e p o v e
z a n o sa z e m a l j s k i m p o s t o j a n j e m . U t o m se sastoji
v e l i k o o s l o b o đ e n j e . I v i še na sebi n e m a m ništa
što bi me u b u d u ć n o s t i m o g l o pods jećat i na m o j e
z e m a l j s k o pos to jan je . T a k o g o v o r i S c h o p e n h a u e r
n a k o n što j e b i o p r o ž e t s h v a ć a n j e m koje j e budi
z a m d o n i o u svi jet.
G o e t h e i z p r a v o g kršćanskog impulsa g l e d a
na svi jet o n a k o kao što to d o p u š t a s v o j e m Faustu.
A k o i ne g l e d a m o u izvanjsk i t r i v i j a l n o m smislu,
a k o i z n a m o da će se sva naša zemal j ska djela
raspast i sa Z e m l j o m i o d u m r i j e t i sa Z e m l j i n i m
l e s o m , ipak u G o e t h e o v o m smislu m o ž e m o r e ć i :
G l e d a m o na sve o n o što s m o p r o ž i v j e l i na Zeml j i i
p r o ž i v l j a v a j u ć i u č i m o . Jer, a k o i p r o p a d n e o n o što
g r a d i m o o v d j e na Zemlj i , neće propast i o n o što smo
p o s t i g l i t i m e što s m o g r a d e ć i na Zeml j i p r o š l i k r o z
školu z e m a l j s k o g a posto janja . — I tako s Faustom
— o n a k o g o e t h e o v s k i — u v j e č n o s t i v la s t i te duše
ne g l e d a m o samo na stanje naših zemal j sk ih d je la
n e g o i na p l o d o v e i k a ž e m o , sažimajući u r i ječi
n e š t o što nas m o r a o d v e s t i o d b u d i z m a :
T r a g m o j i h z e m a l j s k i h dana
neće nestat i e o n i m a !
105
M O J S I J E
Pri r a z m a t r a n j u v e l i k i h p o v i j e s n i h i n d i v i d u a l n o s t i
Zaratustre, H e r m e s a i Buddhe, ko j ima s m o se bav i l i
u p r o t e k l i m p r e d a v a n j i m a , našli s m o se p r e d
pojavama koje nas zanimaju ako os jećamo da c i je l im
svo j im d u š e v n i m ž i v o t o m s u d j e l u j e m o u o p ć e m
r a z v o j u č o v j e č a n s t v a te da sadašnjost m o ž e m o
razumjet i s a m o a k o se o s v r n e m o na d u h o v n e
v e l i č i n e p r o š l o s t i ko je su z a j e d n o g r a d i l e o n o što
se p r o t e ž e na našu sadašnjost. Sasvim je drukči je s
Mojs i j em, či ju o s o b n o s t danas t r e b a m o r a z m o t r i t i .
O s j e ć a m o da je b e s k r a j n o m n o g o toga što se v e ž e
uz M o j s i j e v o i m e sastavni d i o naše v las t i te duše što
u njoj i dal je n e p o s r e d n o ž i v i kao d u h o v n i sadržaj .
O s j e ć a m o kao da u naš im u d o v i m a n a k n a d n o
djeluju i m p u l s i p o t e k l i o d Mojs i ja . O s j e ć a m o kako
on još ž i v i u n a š i m m i s l i m a i os jećanj ima, a kad se
o b r a č u n a v a m o s n j i m e , kao da se r a z r a č u n a v a m o
S j e d n i m d i j e l o m naše v las t i te duše. O t u d a su
uzastopne preda je p o v e z a n e s Mojs i jem pr i sutne na
sasvim drukči j i nač in te n a m se p r e d o č i m a n a l a z e
n e p o s r e d n i j e o d n i z a preda ja v e z a n i h u z d r u g e
v e l i č i n e koje s m o r a z m a t r a l i . To s j e d n e strane
olakšava o b r a đ i v a n j e Mojs i jeve osobnost i , j e r danas
je s v a k o m e iz Bibli je p o z n a t taj m o ć n i l ik ure
zan u v r i j e m e . Pa a k o je i sav jesnim i s t r a ž i v a n j e m
o z b i l j n a z n a n o s t pos l j edn j ih dese t l j eća i g o d i n a
izni je la t o l i k o t o g a na p o v r š i n u što u s t a n o v i t o m
smislu p r i č u o Mojs i ju m o ž e p r i k a z a t i u n e k o m
n o v o m svjetlu — a k o tu pr iču u p o z n a j e m o iz Biblije
— p r o m o t r i m o l i j e d o b r o , m o r a m o ipak r e ć i : Na
c j e l o v i t o j s l ici Mojsi ja što je u sebi n o s i m o , a koju
smo d o b i l i iz Biblije, z a p r a v o se n e o b i č n o m a l o toga
107
p r o m i j e n i l o . Stoga kad g o v o r i m o o njemu, g o v o r i m o
o n e č e m u što je p o z n a t o u najš ir im k r u g o v i m a . To
d o n e k l e o lakšava r a z m a t r a n j e . N o , s d r u g e s trane
m o ž e m o reći d a ć e o v o r a z m a t r a n j e bit i o t e ž a n o
u p r a v o z b o g načina na koji je preda ja o Mojsi ju
i znesena u Bibli j i . To se v e ć m o ž e uoči t i iz sudbine
bibl i j skih i s t raž ivanja u d e v e t n a e s t o m stol jeću.
S v a k a k o m o r a m o uvi jek p o n o v n o nag las i t i d a ri
j e t k o koja g r a n a č o v j e k o v a izučavanja, č o v j e k o v a
o z b i l j n o g z n a n s t v e n o g hti jenja — u z m e m o li u
o b z i r i p r i r o d n e z n a n o s t i — z a h t i j e v a tako d u b o
ku p o z o r n o s t , tako s v e t o p o š t o v a n j e kao što to
zaht i jeva ju bibl i j ska i s t raživanja u d e v e t n a e s t o m
stol jeću. Bolji p o z n a v a t e l j b ibl i j skih i s t raž ivanja
z a p r a v o n i sa č i m e ne m o ž e u s p o r e d i t i o n u
nesebičnost i znans tvenu predanos t s ko j ima se tada
r a d i l o , o n u m a r l j i v o s t i o š t r o u m n o s t u t r o š e n u na,
p r i m j e r i c e , p o j e d i n e d i j e l o v e Bibli je g l e d e n j i h o v a
stila, g l e d e o n o g a za što se misl i da je p o z n a t o
o n j e z i n u p o d r i j e t l u . Usprkos tomu, u b ib l i j sk im
i s t r a ž i v a n j i m a d e v e t n a e s t o g a stol jeća ima i n e č e g a
t r a g i č n o g . Što su da l je o d m i c a l a , to su n a m v i še ,
s m i j e m o l i se tako i z raz i t i , Bibli ju o t i m a l a iz ruku
jer su n a m na neki način Bibliju, pr i je svega Stari
zav je t , r a s k o m a d a l a — u što se s v a t k o m o ž e uvje
rit i p o g l e d a l i neku knjigu o r e z u l t a t i m a bibl i j skih
i s t raž ivanja — hti jući nam p o k a z a t i da j e d a n d i o
s l i jedi drukči ju struju p r e d a j e od d r u g o g a , da je
sve to, u neku ruku, t i j ekom v r e m e n a skupl jeno
u j e d n u c je l inu koju, kako bi se m o g l a razumje t i ,
u č e n o s t m o r a p o n o v n o rašč lani t i . I s toga je u sta
n o v i t o m smis lu r e z u l t a t tog i s t raž ivanja t rag ičan
jer je z a p r a v o , u o s n o v i uzevš i , sasvim n e g a t i v a n ,
— nije, n a i m e , p r i d o n i o m o g u ć n o s t i o ž i v l j a v a n j a
108
o n o g a što Riblija m o ž e o ž i v j e t i i što je t i sućl jeć ima
ož iv l j ava la u l judskim src ima i dušama.
Stoga je na o d r e đ e n i način u naše v r i j e m e
zadaća o n o g a d u h o v n o g a p r a v c a koji m o r a m o
nazvat i d u h o v n o m z n a n o š ć u (či j i j e z a d a t a k
s o b z i r o m na o s t a l e z n a n o s t i našega v r e m e n a
nadgradnja, a ne s a m o o b i č n o k r i t i z i r a n j e ) da
nas p o n o v n o nauči r a z u m j e t i samu Bibliju, da s i
pri je svega g l e d e Bibl i je p o s t a v i m o pi tan je : N i j e
l i p o t r e b n o najpr i je d u b o k o p r o d r i j e t i u c j e l o v i t
smisao preda ja i tek n a k o n što s m o ih p o t p u n o
razumjel i , p i tat i za n j i h o v i z v o r ? T o , d a k l e , ni u
ko jem slučaju nije lako, pr i je svega s o b z i r o m na
Stari zavjet , a o s o b i t o je teško s o b z i r o m na o n e
d i j e l o v e Staroga z a v j e t a koji se bave o s o b n o š ć u
v e l i k o g a M o j s i j e v a l ika. A što n a m d u h o v n a zna
nost g o v o r i o o b i l j e ž j i m a bibl i j skih opisa? U k a z u j e
am na to da su vanjski d o g a đ a j i , vanjske činje-
ice koje se o d n o s e na p o j e d i n u o s o b u il i neki
a r o d p r i k a z a n e u p r a v o tako kako su se o d v i j a l e
a vanjsko p o v i j e s n o p r o m a t r a n j e . U Bibliji je ,
dakle, M o j s i j e v a o s o b a p r i k a z a n a p o m o ć u n j e g o
v i h dož iv l j a ja u v a n j s k o m f i z i č k o m svi jetu, kako
se o n i o d v i j a l i u p r o s t o r u i v r e m e n u . N o , o n d a
v i d i — a to m o ž e , u o s n o v i uzevš i , bi t i s a m o
zultat d u h o v n o z n a n s t v e n o g udubl j ivanja u Bibli-
— da se j e d a n o p i s vanjskih d o g a đ a j a i d o ž i v
l jaja u v a n j s k o m e svi jetu u b ib l i j skom pr ikaz ivan ju
n e p o s r e d n o nastavl ja na opis sasvim drukči je v r s t e
koji se teško m o ž e r a z l i k o v a t i od o n o g a što mu
p r e t h o d i . Priča se o p u t o v a n j i m a i s l ičnim vanjskim
d o ž i v l j a j i m a koje j e d n o s t a v n o t r e b a m o p r i h v a t i t i
kao takve. To se o n d a nastavl ja, a da i sprva u o p ć e
ne p r i m j e ć u j e m o kako se usred dal jn jeg čitanja
109
n a l a z i m o unutar opisa sasvim d r u k č i j e v r s te , kao
da p u t o v a n j e s j e d n o g mjesta u d r u g o traje i dal je
te kao da se daljnji d o ž i v l j a j i t reba ju smatrat i
i s to tako vanjsk im f i z i č k i m d o ž i v l j a j i m a k a o i oni
p r e t h o d n i . I o n d a se n a đ e m o usred o p i s a d u š e v n o
ga ž i v o t a d o t i č n e o s o b e , unutar opisa koji se u o p ć e
ne o d n o s i na vanjske d o g a đ a j e n e g o na unutarnje
d u š e v n e b o r b e , d u š e v n a sv ladavanja , d u š e v n e
d o ž i v l j a j e k o j i m a se z a t i m d o t i č n a o s o b a u z d i ž e
na v i š i stupanj d u š e v n o g a r a z v o j a , na v i š i stupanj
s p o z n a j e , na viš i stupanj o d l u č n o s t i i l i do misi je
u r a z v o j u svi jeta. Opis i vanjskih d o g a đ a j a takoreći
i z r a v n o p r e l a z e u s l ikovita pr ikazivanja koja su pot
p u n o z a d r ž a l a stil pri jašnjih vanjskih d o g a đ a j a , ali
koja se u o p ć e ne o d n o s e na vanjske d o g a đ a j e v e ć na
unutarnje duševne doživ l ja je . M o r a m reći da će o v a
t v r d n j a za svakoga ostat i s a m o tvrdn ja tako d u g o
d o k se na o s n o v i d u h o v n o z n a n s t v e n i h p r i k a z i v a
nja ne b u d e sve v i še u ž i v l j a v a o u p o s e b n a obi l jež ja
bibl i j skih opisa, pr i je svega d i j e l o v a koji g o v o r e
o Mojs i ju . N o , u ž i v i l i se č o v j e k u o v a p o s e b n a
ob i l j ež ja , uči os jećat i kako se na t a k v i m mjest ima,
na ko j ima vanjski op i s f i z i č k o g d o ž i v l j a j a p r e l a z i u
o p i s d u š e v n o g d o ž i v l j a j a i r a z v o j a , us tvar i mijenja
č i tav stil, č i tav o s n o v n i u g o đ a j , kako o d j e d n o m
nastupa n o v i e l e m e n t u p r i k a z i v a n j u o k o j e m u se
p i t a m o : Zašto je tako? A na ova j " z a š t o " ne m o ž e
se o d g o v o r i t i n ikako drukči je n e g o uv je ren jem koje
se m o ž e z a d o b i t i s a m o u v las t i to j duši .
Bavili smo se p o s e b n i m obi l jež j ima prikazivanja
koja su u p r a v o o k a r a k t e r i z i r a n a . Ona se, u o s n o v i
uzevš i , m o g u p r o n a ć i u sv im star im re l ig i j sko-povi-
j e s n i m p r i k a z i v a n j i m a , a o s o b i t o o n d j e gd je treba
opi sa t i o s o b e koje su d o s e g n u l e s t a n o v i t u v i s inu
110
spozna je , s t a n o v i t u v i s i n u d u š e v n o g a d j e l o v a n j a .
I š to se v iše č o v j e k u ž i v l j a v a u d u h o v n u z n a n o s t ,
to v i še st ječe p o v j e r e n j e u takav stil. To o p e t d o
n e k l e o t e ž a v a d a s e i z b ib l i j skog pr ikaza d o d e d o
p o t p u n o g r a z u m i j e v a n j a o n o g a što se na p o j e d i
n i m mjes t ima o p i s i v a n j e m Mojsi ja h t je lo reći .
T a k o , u neku ruku, s j e d n e s t rane i m a m o
Bibli ju, ali uz to, s d r u g e strane, o n d j e gd je je
o s o b i t o duboka, n a i l a z i m o n a p o t e š k o ć e z b o g
n jez ina načina p r i k a z i v a n j a . Iz toga je p r o i z i š l o
da se u v e z i sa s h v a ć a n j e m Bibli je kadš to o t i š l o
i p r e d a l e k o . P o g l e d a m o li, p r i m j e r i c e , shvaćan je
s ta rohebre j ske p o v i j e s t i koje j e z a s t u p a o P h i l o * ,
f i l o z o f koji je ž i v i o u v r i j e m e osnivanja kršćanstva,
v i d i m o kako o n c i je lu p o v i j e s t s t a r o h e b r e j s k o g a
n a r o d a h o ć e p r i k a z a t i kao a l e g o r i j u . O n h o ć e dat i
s i m b o l i č k i p r i k a z p o v i j e s n o g shvaćanja tako da b i
ci jela p o v i j e s t t reba la bit i neka vrs ta s i m b o l i k e
d u š e v n i h d o ž i v l j a j a j e d n o g a n a r o d a . T u s e o t i š l o
p r e d a l e k o ! P h i l o j e tako d a l e k o o t i šao z a t o što m u
je nedosta jao d u h o v n o z n a n s t v e n i takt, pa nije z n a o
raz luč i t i gd je vanjski d o ž i v l j a j i u laze u d u š e v n e
d o ž i v l j a j e .
Sada ć e m o n a M o j s i j e v o m p r i m j e r u p o k a z a t i
k a k o se u ž i v i t i jek r a z v o j a č o v j e č a n s t v a ukl ju
či la o s o b a koja j e č o v j e č a n s t v u i m a l a d a t i n e š t o
na jv i še , n e š t o n a j z n a č a j n i j e . P o t p u n o r a z u m i j e
v a n j e M o j s i j e v a i m p u l s a b i t ć e o s o b i t o n u ž n o
a k o u s v o j o j d u š i j o š u v i j e k o s j e ć a m o s r o d n o s t
s t o m z n a č a j n o m o s o b o m . O t u d a m o ž e m o b e z
* Philo (oko 25. prije Krista do oko 50. poslije Krista), židovsko-grćki filozof iz Aleksandrije. Vidi njegovo djelo "O spokojnom životu".
111
o k l i j e v a n j a pr i j eć i na M o j s i j e v u misi ju. N o , ta se
misi ja ne m o ž e razumjet i a k o se ne p r e t p o s t a v i da
se, u o s n o v i uzevši, biblijski prikaz osniva na svijesti
0 j e d n o j č in jenic i koju s m o već m o g l i imat i na umu
pri r a z m a t r a n j u i n d i v i d u a l n o s t i H e r m e s a , Buddhe
1 Zaratust re , na svi jesti o č in jenic i da je r a z v o j
č o v j e č a n s t v a g l e d e č o v j e k o v a d u š e v n o g a ž i v o t a
t i j ekom v r e m e n a p r e š a o o d starog v i d o v i t o g stanja
do današn jeg stanja naše i n t e l e k t u a l n e svi jesti .
S p o m e n i m o još j e d n o m d a j e u p r a d a v n o d o b a
l judska duša u o d r e đ e n o m m e d u s t a n j u i z m e đ u
budnost i i spavanja m o g l a g ledat i u d u h o v n i svijet,
da je o n o što je na taj način v i d j e l a u d u h o v n o m e
svi jetu b i l o p r i k a z a n o u s l ikama i da su te s l ike
os ta le s a č u v a n e u m i t o l o g i j a m a i l e g e n d a m a starih
v r e m e n a . Pita l i tko: K a k o se ta v i d o v i t a svi jest
m o ž e izvanjsk i d o k a z a t i bez d u h o v n e znanost i? ,
m o ž e d o b i t i o d g o v o r i z sav jesnih i s t raž ivan ja koja
su v e ć p r o v e d e n a i u naše v r i j e m e , ali koja još nisu
naišla n a p o t p u n o p r i z n a v a n j e . T r e b a u p o z o r i t i n a
to da se o d r e đ e n i i s t raž ivač i m i t o v a s o b z i r o m na
t v o r e v i n e s l ične m i t o v i m a i sagama i td. , ko je su se
k o d p o j e d i n i h n a r o d a r a z v i l e u r a z m j e r n o kasnije
v r i j e m e , os jećaju p r i s i l j e n i m a za nastanak takvih
m i t o v a p r i h v a t i t i sasv im drukči ju v r s t u stanja
l judske svi jesti . Ranije sam češće u p o z o r a v a o na
j e d n u z a n i m l j i v u knj igu što p o t j e č e o d i s t r a ž i v a č a
m i t o v a za ko jega se m o r a reći da je j e d a n od
na jznačajni j ih n o v i j i h i s t raž ivača m i t o v a . M i s l i m
na Ludvviga Lais tnera i n j e g o v u knjigu " Z a g o n e t k a
S f i n g e " (Rätsel der Sphinx). Ta se knj iga ubraja
m e đ u najznačajni je na t o m područ ju . U njoj se v i d i
da se nek i m i t o v i d o i m a j u kao nas tavc i d o g a đ a j a
svi jeta s n o v a što se d o ž i v l j a v a j u na t i p i č a n način.
112
Lais tner nije d o š a o d o d u h o v n e znanos t i , ni je b i o
svjestan t o g a d a j e p o s t a v i o p r v i g r a d i v n i k a m e n
z a s t v a r n o s p o z n a v a n j e starih m i t o l o g i j a . N o ,
m i t o v i i sage ne smiju se shvaćat i kao p r e i n a k e
t i p i č n i h snova, kako je to u č i n i o Laistner, v e ć
ih t reba shvat i t i k a o da su p r o i z i š l e iz j e d n o g
rani jeg stanja l judske svijesti koja je d u h o v n i svi jet
v i d j e l a u s l ikama, pa ga je s toga i z r a z i l a t a k o đ e r
u s l ikama. N i t k o ne m o ž e s t v a r n o r a z u m j e t i s tare
sage, m i t o v e i l e g e n d e — z a t o se i d o g a đ a da se
stare sage i m i t o v i tako s labo r a z u m i j u — tko
ne p r e t p o s t a v i , i sprva kao h i p o t e z u , da su stare
m i t o l o g i j e s t v o r e n e iz drukč i jeg stanja l judske svi
jest i . To s taro p r e d l j u d s k o il i u na jmanju ruku
p r e t p o v i j e s n o stanje d u š e v n o g ustroja p r e m a š e n o
je današn j im stanjem svijesti koje se u k r a t k o m o ž e
okarakter iz i ra t i r i ječima: S o b z i r o m na našu svijest,
izmjenju jemo stanja budnost i i spavanja. U b u d n o m e
stanju p r e k o naših os jet i la z a d o b i v a m o o p a ž a j e
vanjskoga svijeta, p o v e z u j e m o ih te ih k o m b i n i r a m o
p o m o ć u inte lekta . O s j e t i l n o - i n t e l e k t u a l n a svi jest
koja d je lu je p u t e m našega razuma, p u t e m uma,
z a m i j e n i l a j e stari v i d o v i t i d u š e v n i ustro j . T a k o
s m o j e d n o p o v i j e s n o kretanje o k a r a k t e r i z i r a l i
na nač in na koj i se o n o u p o v i j e s t i p o k a z u j e pr i
d u b o k o m r a z m a t r a n j u r a z v o j a č o v j e č a n s t v a .
N o , u o s n o v i takvih p r i k a z i v a n j a kako su o n a
dana u Bibliji lež i i to da je svakom narodu, s v a k o m
p l e m e n u , svakoj l judskoj rasi, kako o n i istupaju
t i j e k o m r a z v o j a č o v j e č a n s t v a , d o d i j e l j e n a o d r e đ e
na misi ja. Stari v i d o v i t i o b l i c i svi jesti po jav l ju ju
se na r a z l i č i t e n a č i n e , u na j raz l ić i t i j im o b l i c i m a ,
o v i s n o o d a r o v i t o s t i m a , o v i s n o o t e m p e r a m e n t u
p o j e d i n i h n a r o d a . Stoga j e p o j e d i n i m n a r o d i m a
113
p r e d a n a c je l ina stare v i d o v i t e svi jesti p u t e m
raz l ič i t ih m i t o l o g i j a i p o g a n s k i h v jera . P r e m d a
m o ž e m o reći da to ni je s a m o apst raktna c je l ina
starih shvaćanja svi jeta v e ć su na j raz l ič i t i j im
n a r o d i m a i rasama p r e d a n e na j raz l ič i t i je mis i je,
č i m e se skupna svjest o b l i k o v a l a na na j raz l ič i t i j e
n a č i n e . H o ć e m o l i r a z u m j e t i r a z v o j č o v j e č a n s t v a ,
m o r a m o uzet i u o b z i r da se on ne sastoji od
b e s m i s l e n o g nizanja kultura, v e ć da se k r o z č i t a v o
nastajanje č o v j e č a n s t v a p r o v l a č i smisao, tako da se
b i l o koji o b l i k svi jesti pos l i je iž iv l java u o d r e đ e n o j
kulturi, a o n o kasni je d o d a j e se r a n i j e m p o p u t
n o v o g lista, p o p u t n o v o g cvi jeta, d o k s e o p ć i
smisao r a z v o j a č o v j e č a n s t v a i ž iv l j ava u o b l i c i m a
(kul tura o p . p r e v . ) koj i s l i jede j e d a n z a d r u g i m .
T a k o ć e m o j e d a n n a r o d u d u h o v n o z n a n s t v e n o m
smislu na jbol je shvat i t i a k o s i k a ž e m o : Svaki
o d r e đ e n i n a r o d , b i l i to stari Indi jc i , Perz i j anc i ,
Babi lonci , Grc i i l i Riml jani , i m a o je o d r e đ e n u
misiju. O n o što m o ž e ž iv je t i u svijesti č o v j e č a n s t v a
u n jemu se o b l i k o v a l o na sasvim o s o b i t nač in .
Te n a r o d e n e ć e m o r a z u m j e t i ako n i s m o u stanju
n j ihova i n d i v i d u a l n a , p o s e b n a svojs tva shvat i t i
kao n j ihovu misi ju. O p ć i r a z v o j č o v j e č a n s t v a
o d v i j a se, m e đ u t i m , i na način da je, t akoreć i ,
svaka takva misi ja d o d i j e l j e n a j e d n o m v r e m e n u .
I s tekom toga v r e m e n a i spunjena j e o d g o v a r a j u ć a
misija. O d g o v a r a j u ć a misija dodi je l j ena je j e d n o m e
narodu, a za nju, r e c i m o , m o ž e isteći v r i j e m e .
O n o što je ta misi ja s a d r ž a v a l a kao kl icu d o n i j e l o
j e p l o d o v e , i ž i v j e l o se. N o , m o ž e s e d o g o d i t i d a
neki n a r o d i nada l je z a d r ž i o d g o v a r a j u ć e p o s e b n o
svo j s tvo koje se n a l a z i u n j e g o v u t e m p e r a m e n t u ,
u n j e g o v i m o s t a l i m s p o s o b n o s t i m a . T a d a o d r e đ e n i
114
n a r o d , takoreć i , p r e s k a č e t renutak u k o j e m u na
m j e s t o stare treba nastupi t i n o v a misi ja, sa s v o j i m
se p o s e b n i m s v o j s t v o m u ž i v l j a v a u v r i j e m e što
s l i jedi, d o k o b j e k t i v n i t i jek r a z v o j a č o v j e č a n s t v a
n a n j e g o v o mjesto postavl ja neš to n o v o .
N e š t o tako o s o b i t o m o ž e se r a z m o t r i t i na pri
m j e r u Egipćana čija s m o o s o b i t a svo j s tva u p o z n a l i
t i j e k o m p r e d a v a n j a o H e r m e s u . Eg ipćani su u o p
ć e m nastajanju čov ječans tva imal i u z v i š e n u misiju.
N o , ta je misija v e ć razvi la sve što se u njoj na laz i lo .
O n o što j e t r e b a l o d o ć i pos l i je b i l o je, d o d u š e , kao
kl ica p o l o ž e n o u eg ipat sku kulturu, n o , eg ipatsk i
j e n a r o d z a d r ž a o svoj t e m p e r a m e n t , svoja poseb
na svo j s tva te nije b i o s p o s o b a n iz s a m o g a sebe
r a z v i t i n o v u misi ju. Stoga je v o d s t v o i uprav l jan je
č o v j e č a n s t v o m t r e b a l o pr i jeć i na neki n j e g o v d r u g i
e l e m e n t . On je, doduše , m o r a o izrast i i z e g i p a t s k o g
e l e m e n t a , ali j e ipak m o r a o bit i r a z l i č i t od njega.
T a k o v i d i m o nešto p o p u t p r o m j e n e smjera o p ć e g
smisla r a z v o j a čov ječans tva . Stoga se treba uživjet i
u nastajanje eg ipa t ske mis i je . O n o što se iz nje
m o g l o i z v u ć i t o j e Mojs i je p r v o pus t io d a djeluje
na n j e g o v u dušu. A to je d j e l o v a l o i na duše njego
v a n a r o d a . N o , n j e g o v p o z i v nije b i o nastavl janje
stare e g i p a t s k e misi je v e ć da se iz nje u r a z v o j
č o v j e č a n s t v a uci jepi n e š t o sasv im n o v o . A z a t o što
je to n o v o b i l o tako s i lno, tako o b u h v a t n o i tako
p r e s u d n o , Mojs i jeva j e o s o b a tako m o ć n a za o p ć i
t i jek l judske povi jes t i te je s toga način na koji
se M o j s i j e v a misija r a z v i l a iz p r o t e k l o g r a z v o j a
e g i p a t s k o g n a r o d a tako z a n i m l j i v i p l o d o n o s a n
za r a z m a t r a n j e i u naše v r i j e m e . Jer, o n o što je
Mojs i j e i z v u k a o iz e g i p a t s k o g a n a r o d a i o n o što je
t o m u z a t i m p r i d o d a o i z v j e č n i h v i s ina d u h o v n o g a
115
razvo ja , to i dal je djeluje sve do u naše duše. Stoga
Mojsi ja o s j e ć a m o kao o s o b u koja o n o što j e imala
dat i č o v j e č a n s t v u nije m o g l a n e p o s r e d n o p r i m i t i iz
b i l o ko jega v r e m e n a , i z b i l o koje p o s e b n e misi je,
v e ć je Mojsi je kao osoba shvat io da je n j e g o v a duša
m o r a l a bit i d i r n u t a v a l o v i m a v j e č n o g a što uvi jek
p o n o v n o uv i ru u n o v e kanale r a z v o j a č o v j e č a n s t v a
kako bi se u njima o p l o d i l i . To što je , takoreć i , kao
v j e č n a j e z g r a p o s t o j a l o u M o j s i j e v o j duši m o r a l o
je p r o n a ć i svo je t lo i d o z r i j e t i iz o n o g a što je on
m o g a o i z v u ć i i z e g i p a t s k e kul ture .
Prema običaju starih prikazivanja, zatvaranjem
Mojsi ja u k o v č e ž i ć u b r z o nakon n j e g o v a r o đ e n j a
s i m b o l i č k i nam je n a g o v i j e š t e n o da se, b a v e ć i se
M o j s i j e m , b a v i m o d u š o m koja j e o n o najv iše što
j e t reba la dat i m o r a l a dat i i z v j e č n i h i z v o r a . T k o
p o z n a j e takva p r i k a z i v a n j a u r e l i g i o z n o m r a z v o j u ,
zna da o n a h o ć e uput i t i na nešto z n a č a j n o . Iz
pri jašnj ih p r i k a z i v a n j a o v o g a ciklusa p r e d a v a n j a
z n a m o da č o v j e k koji h o ć e svoje s p o z n a v a n j e uzdi
ći u viš i d u h o v n i svi jet p r o l a z i o d r e đ e n i m stadiji
ma s v o j e g a d u h o v n o g r a z v o j a tako da se p o t p u n o
iskl juči iz svoje o k o l i n e i p o b u d i n a j e l e m e n t a r n i j e
d u h o v n e snage svo je duše. K a d je, d a k l e , t r e b a l o
p r i k a z a t i da takav č o v j e k v e ć r o đ e n j e m sa s o b o m
d o n o s i ona d u h o v n a d o b r a što g a u z d i ž u v i s i n a m a
č o v j e č a n s t v a , to se nije m o g l o bol je uč in i t i n e g o
r i ječ ima: Za tu je o s o b u b i l o n u ž n o da, takoreć i , do
u f i z i č k o iskusi d o ž i v l j a j u k o j e m u kao da su sva
n j e g o v a osjetila, sve n j e g o v e p r i r o đ e n e sposobnost i
i sk l jučene iz van j skoga svi jeta. — T a d a n a m z v u č i
r a z u m l j i v i m kad č u j e m o da je sama eg ipatska
p r i n c e z a , f a r a o n o v a kći, i z v a d i l a d ječaka i z v o d e
i nazva la ga " M o j s i j e " g o v o r e ć i : "Jer sam ga izvukla
116
i z v o d e " . T o s e z a o n e koji razumi ju i m e Mojs i j e ,
kao što i Biblija n a g o v j e š ć u j e , na laz i u s a m o m e
i m e n u . T i m e bi t r e b a l o biti r e č e n o da je zas tupnica
eg ipa t ske kul ture, f a r a o n o v a kći, uve la ž i v o t u du
šu i spunjenu s a d r ž a j e m v j e č n o s t i . T a k o n a m je na
čudesan način n a g o v i j e š t e n o kako je o n o v j e č n o što
j e Mojs i je i m a o d o n i j e t i č o v j e č a n s t v u b i l o u v i j e n o
H vanjski o v o j e g i p a t s k e kul ture i mis i je .
P o t o m su n a m u M o j s i j e v u r a z v o j u p r i k a z a n i
vanjski d o ž i v l j a j i . O v d j e o p e t v i d i m o kako su bib
lijski p r i k a z i d a n i tako da se o d n o s e na vanjske
d o ž i v l j a j e . O n o što u Bibliji č i t a m o o M o j s i j e v o j
sudbini i o svoj b o l i ko ju je p r o ž i v i o z b o g pot la
čenost i n j e g o v a n a r o d a u z e m l j i Egipćana m o ž e m o
shvat i t i kao p r i k a z i v a n j e vanjskih o d n o s a . N o ,
tada se o p e t p r e l a z i na pr ikaz — m o r a m o reć i ,
n e p r i m j e t n o — opi sa M o j s i j e v i h unutarn j ih du
ševnih doživ l ja ja . T o se d o g o d i l o o n d a kada je M o j
sije n a g n a n u bi jeg i o d v e d e n j e d n o m s v e ć e n i k u ,
mid i j skom svećeniku Jitru ili Reuelu. T k o u t a k v o m
opisu m o ž e p r e p o z n a t i ob iča je starih d u h o v n i h
pr ikaz ivan ja , shvat i t će da se do u i m e n a p r e š l o
n a o p i s i v a n j e M o j s i j e v i h d u š e v n i h d o ž i v l j a j a . T i
me se ne mis l i da Mojs i je nije s t v a r n o p o d u z e o
p u t o v a n j e u t a k v o svet i š te , s v e ć e n i č k o uči l i š te ,
ali j e umjetničk i p r i k a z takav da je o n o van j sko
p r o t k a n o d o ž i v l j a j i m a koje p r o ž i v l j a v a M o j s i j e v a
duša. T a k o su na t o m mjestu dani vanjski dož iv l ja j i
pr i je svega kao nagov ješ ta j i o n o g a što s i je Mojs i je
i z b o r i o kako bi svoju dušu u z d i g n u o na uzv i šen i j i
p o l o ž a j .
Što je n a g o v i j e š t e n o i m e n o m Jitro? Iz Bibli je
se m o ž e lako r a z a b r a t i da je to i n d i v i d u a koja
nas, i d e m o li putem nastajanja čovječanstva, uvi jek
117
i z n o v a v o d i , koja se u v i s o k o m stupnju p r o b i l a
do p r e g l e d n e s p o z n a j e koja se m o ž e z a d o b i t i sa
m o u n u t a r n j o m d u š e v n o m b o r b o m , p o l a g a n i m i
p o s t u p n i m u ž i v l j a v a n j e m u o n o što i sprva m o ž e
dati d u h o v n a vis ina razumijevanja, na kojoj se takvi
l judi mijenjaju. M o j s i j e je na svoju misi ju t r e b a o
biti p o t a k n u t t i m e što j e d o n e k l e b io učenik j e d n o
ga takvoga t a j a n s t v e n o g lika, j e d n o g od o n i h koji
se p o v l a č e sa s v o j i m o s j e ć a j e m za os ta lo č o v j e č a n
s tvo te su s a m o uči te l j i v o d a č o v j e č a n s t v a . D o b r o
z n a m da j e t i m e r e č e n o neš to što će d a n a s k o d
m n o g i h ljudi naići na n e o d o b r a v a n j e . N o , neš to što
bi t r e b a l o v e ć i z v a n a upast i u o č i s v a k o m d u b l j e m
p r o m a t r a č u p o v i j e s n o g nastajanja č o v j e č a n s t v a
jest to da p o s t o j e takve tajne i takve ta jans tvene
o s o b e .
O n o što je Mojs i je t r e b a o prož iv je t i kao učenik
toga v e l i k o g s v e ć e n i k a - m u d r a c a p r i k a z a n o n a m j e
na način da je pokra j mjesta na k o j e m u je p o s j e t i o
svećenika, kraj z d e n c a — još j e d a n s imbol , s i m b o l
za m u d r o s t — susreo s e d a m s v e ć e n i k o v i h kćer i .
T k o h o ć e r a z u m j e t i š to se na laz i u d u b i n i j e d n o g a
takvog opisa, m o r a se pr i je svega p o d s j e t i t i da
u s v e m u m i s t i č k o m p r i k a z i v a n j u svih v r e m e n a
o n o što duša u sebi u o p ć e m o ž e r a z v i t i kao v i šu
spoznaju i d u š e v n e snage s imbol iz i ra ju ženski l iko
vi — sve do G o e t h e o v i h r i ječi o " v j e č n o - ž e n s k o m "
na kraju Fausta. T a k o u s e d a m kćer i s v e ć e n i k a
Jitra p r e p o z n a j e m o s e d a m č o v j e k o v i h d u š e v n i h
snaga p r e k o koj ih se st ječe m u d r o s t svećenika-
-mudraca.
P r i t o m t reba i m a t i na umu da je u o n a
stara v r e m e n a bi la još p o t p u n o ž iva svi jest stare
v i d o v i t o s t i , da su v l a d a l a drukči ja shvaćanja
118
G l judskoj duši i n j e z i n i m p o j e d i n i m snagama.
P o đ e m o l i o d p o j m o v a k o j i m a d a n a s r a s p o l a ž e m o ,
0 toj s i svi jesti m o ž e m o s t v o r i t i s a m o p r e d o d ž b u .
Danas g o v o r i m o o l judskoj duši i n j e z i n i m sna
gama, mišl jenju, os jećanju i hti jenju, na način
Ife- š to je i s p r a v n o sa stajališta i n t e l e k t u a l i s t i č k e
svi jesti — da u sebi i m a m o snage koje kao da su
n jez in i sastavni d i j e l o v i . U s tar ini je č o v j e k p o d
ut jecajem v i d o v i t e sposobnost i m i s l i o drukči je . On,
pr i je svega, u svojoj duši u o p ć e ni je os jećao t a k v o
j e d i n s t v e n o b iće, a u s v o j e m u mišl jenju, os jećanju
1 hti jenju nije os jećao snage ko je djeluju iz centra
Ja te j e d i n s t v e n o o r g a n i z i r a j u dušu, v e ć se os jećao
kao da je p r e d a n m a k r o k o z m o s u , a s o b z i r o m na
p o j e d i n e snage, p o j e d i n e d u š e v n e snage os jećao se
kao da je p o v e z a n s o s o b i t i m b o ž a n s k o - d u h o v n i m
b i ć i m a . M o ž e m o si p r e d o č i t i — što, m e đ u t i m , ne
č i n i m o — da se naše miš l jenje o p l o đ u j e , da je
n o š e n o d r u k č i j o m d u h o v n o m s n a g o m svi jeta o d
naših os jećanja i naše v o l j e , tako da se u naše
miš l jenje, os jećanje i ht i jenje iz m a k r o k o z m o s a
ul i jeva ju r a z l i č i t e d u h o v n e snage i da se s nj ima
n a l a z i m o u v e z i . T a k o č o v j e k s tar ine nije os jećao
da je duša j e d i n s t v e n a v e ć s i je r e k a o : O n o što
je u m e n i samo je d u š e v n o p o p r i š t e , a d u h o v n o -
-božanske snage iz u n i v e r z u m a o n o su što se na
t o m p o p r i š t u i ž iv l j ava .
S e d a m takvih d u š e v n i h snaga koje djeluju na
popr i š tu d u š e v n o g a ž i v o t a d a n o j e Mojsi ju. H o ć e m o
l i v i d j e t i kako je z a p r a v o za r a z v o j l judske svi jesti
s v e u k u p n o shvaćanje p o s t a j a l o sve aps t raktn i j im i
sve inte lektualni j im, m o ž e m o , pr imjer ice , p o g l e d a t i
P l a t o n a či je su ide je ž i v a bića koja p o s t o j e , kao
što za današnjega č o v j e k a pos to j i s a m o mater i ja ,
119
a p o j e d i n a d u š e v n a snaga sadrž i n e š t o što je
u č i n k o v i t o na p o p r i š t u ci je le duše. N o , s p o s o b n o s t i
duše sve v i š e posta ju aps t raktni p o j m o v i , a c je lo
v i t o Ja sve v i še d o l a z i do svoj ih prava . O n o što
n a m treba s i m b o l i z i r a t i s e d a m kćer i m i d i j s k o g a
s v e ć e n i k a - m u d r a c a m o ž e m o u a p s t r a k t n o m o b l i k u
p r e p o z n a t i kao s e d a m ž i v i h d u h o v n i h snaga n a
p o p r i š t u duše te, ma k o l i k o to č u d n o z v u č a l o , i
u s e d a m s r e d n j o v j e k o v n i h s l o b o d n i h u m j e t n o s t i .
N a č i n na koji s e d a m s l o b o d n i h umje tnos t i i z v o d i
svoj ž i v o t iz l judske duše pos l jednj i je aps t raktn i
o d j e k svijesti o i ž i v l j a v a n j u s e d a m s p o s o b n o s t i
u d u š e v n o m e , svi jest i o t o m u da je u p r a v o duša
n j i h o v o p o p r i š t e .
U z m e m o l i to u o b z i r , b i t ć e m o d o v e d e n i
p r e d č in jenicu da se Mojs i je sa s v o j o m d u š e v n o š ć u
n a l a z i o p r e d u k u p n i m a s p e k t o m s e d a m l judskih
d u š e v n i h snaga, ali da je p o n a j p r i j e i m a o z a d a ć u
da s a m o j e d n u j e d i n u od njih kao i m p u l s p o t p u
no uci jepi u l judski r a z v o j . To je m o g a o učini t i
s toga što su mu dana o s o b i t a krvna svo j s tva i
t e m p e r a m e n t n j e g o v a n a r o d a , d u š e v n a snaga čija
d j e l o v a n j a sežu sve d o nas p o b u đ u j u ć i o s o b i t o
z a n i m a n j e . To je bi la d u š e v n a snaga koja će os ta le
d u š e v n e snage, rani je s h v a ć e n e k a o m e đ u s o b n o
o d i j e l j e n e , spoj i t i u j e d i n s t v e n unutarnj i d u š e v n i
ž i v o t , u j e d a n Ja-život . Z b o g t o g a se p r i p o v i j e d a :
Jedna se J i t rova kći udala za Mojsi ja . To z n a č i :
U svojo j je duši u č i n i o o s o b i t o d j e l a t n o m j e d n u
od d u š e v n i h snaga, u č i n i o ju j e tako d j e l a t n o m
d a j e d u g o p o d n j e g o v i m i m p u l s o m bila o n a koja
j e d a v a l a ton r a z v o j u č o v j e č a n s t v a , koja j e sve
d r u g e d u š e v n e snage spajala u j e d n u j e d i n s t v e n u
Ja-dušu.
120
T a k v i pr ikaz i u naše, današnje v r i j e m e mora ju
bit i d a n i sa s v i m m o g u ć i m z a d r š k a m a j e r naše
v r i j e m e , takoreć i , n e m a p r a v i o r g a n k o j i m b i uv id
j e l o da su pr ikazi koji se doimaju kao vanjski f izički
d o ž i v l j a j i d a n i u p r a v o s toga da b i p o k a z a l i kako
je u d o b a koje se opisu je d o t i č n a duša p r o l a z i l a
k r o z unutarnj i r a z v o j , što z n a č i da se na o s o b i t
nač in p r i b l i ž a v a l a svo jo j misi j i . T a k o v i d i m o d a
je u p r a v o za Mojs i ja karakter i s t ična inspi rac i ja
l judskom Ja-snagom, s r e d i š t e m l judske d u š e v n e
snage, n e š t o što stari Eg ipćani nisu i m a l i .
Stoga se u s u đ u j e m o reći da se misi ja s taro-
e g i p a t s k o g n a r o d a sastojala u o s n i v a n j u ku l ture
s m i s i j o m stare v i d o v i t o s t i . Sve najbol je što s m o
p r e d a j o m p r i m i l i o d e g i p a t s k e kul ture p r o i z i š l o
j e i z o s o b i t e v r s te v i d o v i t i h snaga e g i p a t s k i h
s v e ć e n i k a - m u d r a c a i v o d a e g i p a t s k o g a n a r o d a .
N o , v r i j e m e te misi je kao da je i s tek lo na satu
svi jeta, a č o v j e č a n s t v o je na jav i lo š i renje o n i h
d u š e v n i h snaga što će u n j e g o v u r a z v o j u , za d u g o
v r e m e n s k o r a z d o b l j e , z a m i j e n i t i staru, p r i g u š e n u
v i d o v i t o s t . M j e s t o stare v i d o v i t o s t i z a u z e t će Ja-
-svijest, i n t e l e k t u a l n o s t , r a c i o n a l n o s t , um i r a z u m
što d o l a z e i z v a n j s k o g a o s j e t i l n o g svi jeta. N o , v e ć
sam n a p o m e n u o kako će se u b u d u ć n o s t i v i d o v i
ta snaga p o v e z a t i s i n t e l e k t u a l n o m svi ješću, tako
da č o v j e č a n s t v o ide ususret b u d u ć n o s t i u kojo j će
l jud ima bit i z a j e d n i č k a v i d o v i t a snaga p r o t k a n a
i n t e l e k t u a l n o m svi ješću.
O n o što, d a k l e , danas r a z m a t r a m o kao
na jvažni j i e l e m e n t k u l t u r n o g a ž i v o t a svoj j e p r v i
i m p u l s p r i m i l o k r o z Mojsi ja . O t u d a još uv i jek
o s j e ć a m o M o j s i j e v i m p u l s u naš im v l a s t i t i m dušev
n i m snagama. Mojs i je nam j e d a o i n t e l e k t u a l n o
121
mišl jenje, d je lovanje p o m o ć u r a z u m a i uma. Njemu
je , m e đ u t i m , to d a n o na sasv im o s o b i t nač in . Jer,
sve što se posli je treba po jav i t i kao o s o b i t o p o s e b n o
s v o j s t v o m o r a pri je biti d a n o k r o z osebu jnos t sta
r ih v r e m e n a . T u n a m j e p o d a s t r i j e t a j e d n a čudes
na č i n j e n i c a . O n o na č e m u n a d o l a z e ć e generac i j e
zahva l ju ju Mojs i ju jest snaga da se razv i ju um
i i n t e l e k t , da se iz Ja-svijesti u stanju p o t p u n e
b u d n o s t i i n t e l e k t u a l n o razmiš l j a o svi jetu, da se
sv i je t objašnjava na i n t e l e k t u a l a n način.
N o , svijest o in te lektua lnos t i Mojsi ju je treba
la bit i dana tako da je u n jemu ta inte lektualna
svijest m o r a l a zasjati još kao u starih v idovn jaka .
Dakle , znači da je Mojs i je , d o d u š e , p r i m i o prvi
inte lektual i s t ički impuls , ali za njega je taj impuls
još b i o v i d o v i t o s t . Za njega je on b i o p r v i n o v i
i pos l jednj i od starih impulsa . To što će buduće
č o v j e č a n s t v o imati i z v a n v i d o v i t o s t i , on je još i-
m a o unutar nje. Spoznaja o č i s t o m umu i r a z u m u
bila mu je dana tako da mu je p o d utjecajem
m i d i j s k o g svećenika duša d o v e d e n a u v i d o v i t o
stanje, pr imjer ice , pri d o ž i v l j a j u p r e d " g o r u ć i m
t r n o v i t i m g r m o m " koji je , m e đ u t i m , p l a m t i o v a t r o m
od koje nije i z g o r i o . Tu se p r e d Mojs i jem Duh svijeta
o b j a v i o na n o v i način, na način na koji v i d o v i t o m
s p o z n a j o m Egipćana nije m o g a o bit i spoznat .
T k o je upoznat s o d r e đ e n i m činjenicama, zna
da ljudska duša t i jekom svojega razvoja do laz i do
prepoznavanja vanjskih predmeta u postupnoj mijeni,
tako što oni pred nju i z laze iz p o z a d i n e protkani
pras l ikama iz kojih su izniknul i . A sliku što nam je
u Bibliji g r a n d i o z n o pr ikazana " g o r u ć i m t r n o v i t i m
g r m o m " prepozna je svatko tko j e u z n a p r e d o v a o d o
d u h o v n o g spoznavanja kao nešto kroza što se g leda
122
u d u h o v n i svijet. T a k o shvaćamo da je o n o što je
Mojsiju m o r a l o biti d a n o kroz v i d o v i t o s t bila j e d n a
nova svijest o Duhu svijeta koji p rotk iva svijet i
p r o ž i m a ga ž i v o t o m . Dok su prijašnji narodi smatrali
da m n o š t v o snaga svijeta djeluje na ljudsku dušu kao
da je ona tek popr i š te po jed in ih raznol ik ih dušev
nih snaga koje ne predstavl jaju j ed ins tvo, Mojsi je
je t rebao spoznat i takvoga Duha svijeta koji se ne
objavljuje samo j e d n o j , pojedinačnoj duševnoj snazi,
koji nije j e d a n od d u h o v a iste vr i jednost i što djelu
ju u osta l im d u š e v n i m snagama, već je Duh svijeta
koji se m o ž e ob jav i t i samo u najdubljoj, najsveti joj
središnjoj točki d u š e v n o g a ž ivota, koji j e d i n o m o ž e
zaživ jet i u s a m o m e Ja, u kojemu je ljudska duša
svjesna svo jega središta. Kad č o v j e k o v a duša osjeti
da je sa s v o j i m Ja utkana u ž i v o t d u h o v n o g a , da
se sa svo j im b i ć e m nalazi u d u h o v n i m snagama
svijeta, kao što su to nekad osjećali stari n a r o d i ,
tada će osjetit i nešto što se Mojsiju isprva o b j a v i l o
v i d o v i t i m s p o z n a v a n j e m i što treba pr ihvat i t i kao
temelj svijeta, nešto iz čega su narodi od Mojsi ja
dobi l i impuls, koji se r a z u m o m što kombinira po jave
svijeta m o ž e shvatit i kao j e d i n s t v o koje se nalazi u
temelju svijeta.
P o g l e d a l i danas čov jek središnju točku svojega
d u š e v n o g ž i v o t a , o n a m u z a c i j e l o i z g l e d a p r i l i č n o
s i romašna sadrža jem, unatoč t o m u što je o n a neš to
najjače što č o v j e k m o ž e p r o ž i v j e t i . O s o b i t o d a r o v i t e
naravi o s j e t i l e b i t i j e k o m ž i v o t a kako su u p u ć e n e
na tu središnju točku svo jega d u š e v n o g ž i v o t a .
P r i m j e r i c e , Jean Paul* koji j e taj d o g a đ a j o p i s a o
* Zapravo Johann Paul Friedrich Richter (1763.-1825.), pripovjedač.
123
u svo jo j a u t o b i o g r a f i j i : " N i k a d a neću z a b o r a v i t i
d o ž i v l j a j k o j e m u z n a m naves t i t o č n o mjes to i vr i
j e m e , koji d o s a d nisam još n i k o m e i s p r i č a o , kad
sam p r i b i v a o r o đ e n j u svo je samosvi jes t i . Jednog
sam p r i j e p o d n e v a kao m a l o d i je te stajao u v e ž i gle
dajući u d r v a r n i c u sl i jeva, kad me o d j e d n o m kao
bl jesak munje s neba p o g o d i l o unutarnje p r i v i đ e
nje 'ja sam Ja' i o t a d a o s t a l o u m e n i sv i je t leći .
T a d a je m o j e Ja, p r v i put i zauvi jek, u g l e d a l o samo
sebe. T e š k o j e z a m i s l i v o d a j e p o s r i j e d i o b m a n a
sjećanja j e r n i k a k v o se t u đ e p r i č a n j e nije m o g l o
umiješat i u d o g a đ a j koji se o d i g r a o u č o v j e k o v o j
najskrovit i joj svetinji i samo je n jegova n o v a pojava
m o g l a podar i t i trajnost sasvim svakidašnj im, manje
v a ž n i m o k o l n o s t i m a " . — O n o što je "na j skrovi t i ja
sve t in ja" pojavl ju je se č o v j e k u , d o d u š e , kao nešto
najjače, najsnažnije od n j e g o v a d u š e v n o g ž ivota, ali
on t o g a ne m o ž e bi t i sv jestan kao što je svjestan
m n o g i h drugih d u š e v n i h doživ l ja ja , j e r taj doživ l ja j
ni je t o l i k o bogat . P o v u č e li se č o v j e k u tu središnju
točku, osjet i t će da u č u d e s n i m r i ječ ima "Ja j e s a m "
m o ć n o i i n t e n z i v n o , ali u p r a v o k r o z n e z n a t a n
sadržaj ri ječi, o d z v a n j a o v a središnja točka n jegova
d u š e v n o g ž i v o t a .
Sve do u o v u "na j skrov i t i ju sve t in ju" djeluje
onaj isti Duh svi jeta za k o j e g a je Mojsi ju p o s t a l o
j a sno da je j e d i n s t v e n i Duh svi jeta. Zar je č u d n o da
se Mojsi je, nakon što mu se taj Duh svijeta o b j a v i o ,
z a p i t a o : A k o sam d o b i o z a d a ć u istupit i p r e d n a r o d
kako bih i n a u g u r i r a o kulturu koja se treba temel j i
t i na samosvi jes t i , tko će mi v j e r o v a t i ? Na č i jem
i m e n u t r e b a m u t e m e l j i t i svo ju misiju? D o b i o j e
o d g o v o r : " T r e b a š reć i : Ja sam JA-JESAM!" — To
z n a č i : M o ž e š navi jes t i t i i m e o n o g bića koje se u
124
najunutarnj i jo j svet in j i l judskoga bića ne i z r a ž a v a
drukči je d o l i r i ječju koja o z n a č v a s a m o b i t a k !
T a k o je Mojs i j e u p o j a v i g o r u ć e g a t r n o v i t o g g r m a
u g l e d a o Jahvinu ili J e h o v i n u narav te s h v a ć a m o da
je u času u k o j e m u je u Mojsi ju n i k n u l o J a h v i n o
i m e kao "Ja j e s a m " u r a z v o j č o v j e č a n s t v a ušlo
n o v o strujanje, n o v i e l e m e n t . T r e b a l o j e smi jen i t i
staru e g i p a t s k u kul turu na kojo j je Mojs i je m o g a o
o b r a z o v a t i s a m o svo ju dušu, kako b i r a z u m i o o n o
što ga je u ž i v o t u snaš lo kao neš to na jv i še .
P o t o m s l i jed i r a z g o v o r i z m e đ u Mojs i ja i fara
o n a . M o ž e m o l a k o u o č i t i da se Mojs i j e i f a r a o n ne
m o g u r a z u m j e t i . P r i k a z o v o g a p r i z o r a j e t a k a v d a
v i d i m o kako je f a r a o n u , u k o j e m u je m o g a o ž i v j e t i
s a m o nastavak d j e l o v a n j a stare v i d o v i t e e g i p a t s k e
ku l ture , m o r a l o os ta t i n e r a z u m l j i v i m sve š to j e
Mojs i j e g o v o r i o i z p o t p u n o p r o m i j e n j e n e l jud
ske svi jest i . T o n a m j e z o r n o p r i k a z a n o n a č i n o m
starih v i d o v i t i h i s p r a v a . Jer, Mojs i je g o v o r i n o v i m
j e z i k o m i o n o š to i m a reć i z a o d i j e v a u r i j eč i k o j e
i z v i r u iz Ja-svijesti č o v j e k o v e duše, r i ječ i ko je
s u f a r a o n u z b o g n j e g o v i h m i s a o n i h s p o s o b n o
sti m o r a l e os ta t i p o t p u n o n e r a z u m l j i v e . Ci je l i j e
e g i p a t s k i n a r o d , d a k l e , d o toga sv je t skog časa
b i o o s m i š l j e n z a mis i ju koju j e t r e b a o i s p u n i t i
n a p o d l o z i s tare v i d o v i t e svi jest i . N o , v r i j e m e z a
to je i s t e k l o . A e g i p a t s k i je n a r o d i da l j e ž i v i o s
o b i l j e ž j i m a , s t e m p e r a m e n t o m i td . koji je i m a o i
pr i j e , a da ni je p r o n a š a o p r i j e l a z p r e k o p o n o r a
što se p o j a v i o i z m e đ u s tarog i n o v o g v r e m e n a .
Za to je b i o o d r e đ e n h e b r e j s k i n a r o d , a p r i j e l a z
je p r o n a š a o M o j s i j e . O t u d a se za s jećanje na
p r i j e l a z iz s t a r o g a u n o v o v r i j e m e s lavi Pasha,
k a o u s p o m e n a na o n o što je Mojs i je p r o n a š a o sa
125
s v o j i m n a r o d o m . Jer, Pasha b i t r e b a l a p o d s j e ć a t i
na to kako je Mojsi ju dana m o g u ć n o s t da p r e m o s t i
p o n o r iz s ta roga u n o v o v r i j e m e . E g i p ć a n i taj
p o n o r nisu m o g l i p r e m o s t i t i s toga što su zaos ta l i
k a o n a r o d i v r i j e m e ih j e p r e g a z i l o . T a k o t r e b a m o
s h v a t i t i o d n o s Mojs i ja p r e m a E g i p ć a n i m a i p r e m a
n j e g o v u v l a s t i t o m e n a r o d u .
O n o što j e Mojs i je i m a o dat i s v o j e m u vlast i
t o m n a r o d u p o t p u n o je u t e m e l j e n o u p r i r o d i staro-
h e b r e j s k o g a n a r o d a . Što je to bi lo? N e š t o što je
staru v i d o v i t o s t t r e b a l o z a m i j e n i t i i n t e l e k t u a l n o m
svi ješću razuma.
U pri jašnj im je p r e d a v a n j i m a p r i k a z a n o kako
v i d o v i t a svijest ni je v e z a n a uz vanjsku t je lesnost,
kako se s l o b o d n o razv i ja la u p r a v o o n d a kad se
č o v j e k o v d u š e v n i ž i v o t p o m o ć u d u š e v n i h v j e ž b i
o s l o b a đ a vanjskoga t je lesnog instrumenta. N o , inte
lektua lna svijest kao svoj i n s t r u m e n t i a lat ima
u p r a v o č o v j e k o v o r g a n i z a m u n j e g o v o j p o v e z a n o
sti s m o z g o m i krvl ju. To što je pr i je , takoreći ,
l e b d j e l o i z n a d f iz ičke o r g a n i z a c i j e te j e i z v a n
nje nas tav l ja lo svoj r a z v o j p o m o ć u o d n o s a i z m e
đu učitel ja i učenika, m o r a l o se sada p r i l a g o d i
ti p o v e z a n o s t i s f i z i č k o m o r g a n i z a c i j o m , znači :
p o v e z a t i se s o n i m e što je u krv i n a r o d a t e k l o iz
g e n e r a c i j e u generac i ju .
Stoga je i m p u l s za i n t e l e k t u a l n u kulturu, što
g a j e t r e b a o dat i M o j s i j e , m o g a o bit i d a n s a m o
n a r o d u koj i j e s t r o g o č u v a o strujanje krv i k r o z
g e n e r a c i j e . Biće n o v e kul ture pri je svega j e v e z a n o
uz taj i n s t r u m e n t . O n o se ni je s m j e l o i ž i v l j a v a t i
s a m o u d u h o v n o m e , v e ć tako da se j e d a n n a r o d
i z d v o j i i z d r u g o g a u n u t a r k o j e g a se p r i p r e m a o
t e z a t i m p o t p u n o s a m o s t a l n o , k r o z i z d v o j e n i
126
sl i jed g e n e r a c i j a , k r o z i z d v o j e n o strujanje krv i ,
t i j e k o m s to l jeća r a z v i j e van j sko o r u đ e k o j i m ć e
s t v o r i t i t emel j i n t e l e k t u a l n e kul ture za c i je lu
b u d u ć n o s t .
Iz toga v i d i m o da svjetska p o v i j e s t i m a
smis la t e kako j e o n o d u h o v n o č v r s t o p o v e z a n o
S v a n j s k i m f i z i č k i m a l a t o m — s krvl ju. U Bib
li j i m o ž e m o v i d j e t i k a k o s e o p i s i v a č t rudi p o
kazat i da p r i j e l a z iz s tare e g i p a t s k e ku l ture u
M o j s i j e v u kul turu t r e b a bit i d a n u n j e g o v o m
s v j e t s k o - p o v i j e s n o m z n a č e n j u , kao, p r i m j e r i c e ,
k o d p r i j e l a z a p r e k o C r v e n o g a m o r a . Iza p r e l a s k a
I z r a e l ć a n a p r e k o M o r a i u tapanja E g i p ć a n a kri je
se č u d e s n a č in jen ica za r a z v o j č o v j e č a n s t v a . Ta će
n a m č i n j e n i c a b i t i o b j a š n j i v a s a m o ako s h v a t i m o
s p o m e n u t i d o g a đ a j .
O v d j e v i d i m o k a k o se na e g i p a t s k o m n a r o d u
obis t in ju je to da su d u š e v n e snage n u ž n o p o v e
z a n e s o n i m e što z o v e m o k u l t u r o m v i d o v i t o s t i .
S o b z i r o m na d o s a d i z l o ž e n o u o v i m p r e d a v a
njima, n e ć e t e p r e t p o s t a v i t i da n a m j e r a v a m l jude
p r i b l i ž i t i ž i v o t i n j s k o j p r i r o d i . N o , t o što o v d j e
t reba ob jasni t i na jbol je će se shvat i t i u z m e m o l i
za i shodiš te ž ivot in j sku o r g a n i z a c i j u . M o r a m o ima
ti na umu da su, za raz l iku od č o v j e k o v a , pr i je
svega i n t e l e k t u a l n o g d u š e v n o g ž i v o t a , u ž i v o t i n j a
p r e d o č a v a n j e i duševni ž i v o t snovit i , pr igušeni . Iako
stara č o v j e k o v a v i d o v i t o s t u o p ć e ne m o ž e upućivat i
na ž ivot in j sk i d u š e v n i ž i v o t i od njega se b i t n o
razl ikuje, ipak se u s u đ u j e m o p o m o ć u ž i v o t i n j s k o g a
d u š e v n o g ž i v o t a , p o m o ć u i n s t i n k t i v n o g ž i v o t a
ž i v o t i n j e , objasnit i j e d n u crtu koju je također i m a o
stari č o v j e k o v duševni ž i v o t . P r e m d a se u o d n o s n i m
p r i k a z i v a n j i m a čes to pret je ru je , ipak posto j i n e š t o
127
i s t in i to u o s n o v i toga da na mjes t ima pot resa ili
p r o v a l e v u l k a n a i s l i č n o ž i v o t i n j e s t rugnu, d a d u
se u bi jeg d a n i m a pr i je toga događa ja . D o k lju
di koji sve shvaćaju r a z u m o m ostaju na mjestu,
ž i v o t i n j e bivaju p o t r e s e n e . T a k o p r e p o z n a j e m o d a
j e p r i g u š e n i i n s t i n k t i v n i ž i v o t ž i v o t i n j a p r o t k a n
p r i r o d n i m ž i v o t o m , a v i d i m o i kako on d je lu je .
Pr ikaz ivan ja su č e s t o pre t j e rana . N o , onaj tko
p o z n a j e d u h o v n u z n a n o s t zna d a j e ž i v o t i n j s k a
p r i r o d a utkana u č i tav o k o l n i ž i v o t p r i r o d e , da kod
ž ivot in ja, d o n e k l e , m o ž e m o g o v o r i t i o "znanju" koje
s v o j i m e l e m e n t a r n i m s n a g a m a upravl ja n j e z i n i m
ž i v o t o m t e kako č o v j e k n e m a takvih o s o b i n a s toga
što je r a z v i o svoj v i š i in te lekt , koji ga o s p o s o b l j a v a
da stvari o b u h v a ć a p o j m o v i m a koji su ga, m e đ u t i m ,
i s t rgnul i iz p r o t k a n o s t i s p r i r o d o m .
Za staru v i d o v i t o s t m o r a m o pak i m a t i na
u m u da je i o n a p o v e z a n a s t a k v o m inst inkt iv
n o m p r o t k a n o š ć u č o v j e k a č i n j e n i c a m a p r i r o d e , s
i n s t i n k t i v n i m s p o z n a v a n j e m koje č o v j e k u g o v o r i :
To i to se d o g a đ a . O v o ili o n o se s p r e m a — kao
što je takav u v i d u č i n j e n i c e p r i r o d e m o g u ć i za
č o v j e k a koji se n a p r e z a n j e m duše, kad su sve
n j e g o v e s p o s o b n o s t i za to p o s t a l e p r i k l a d n e , uz-
d i g n u o višoj spoznaj i . Riječ je o uv idu ko jemu se ne
m o ž e naves t i " u z r o k " . T k o rad i na svojoj duši te iz
konfiguraci je svoje duše zna p o n e š t o reći, a n jegova
inte lektualna svijest to ne zna, osjeća se n e l a g o d n o
kad ga se pita: Zašto je t o m u tako? D o k a ž i mi to
što g o v o r i š ! — Ne pr imjećuje se da takvo znanje ide
sasvim drukči j im p u t o v i m a od znanja z a d o b i v e n o g a
r a z u m s k o m l o g i k o m . Sasv im j e t o č n o d a j e G o e t h e
gledajući kroz p r o z o r čes to satima unapri jed m o g a o
pre t skazat i k a k v o će bit i v r i j e m e . Z a m i s l i m o l i da
128
su l judi s taroga d o b a u l a s k o m u d u h o v n i svi jet
imal i s p o s o b n o s t bit i sasv im drukči je p r o t k a n i
p r i r o d o m i n j e z i n i m č i n j e n i c a m a n e g o današnj i
l judi sa s v o j o m z n a n o š ć u , shvat i t ć e m o j e d n o
o d g l a v n i h značenja stare v i d o v i t o s t i z a ž i v o t n u
praksu. Staro č o v j e č a n s t v o nije i m a l o m e t e o r o
loške z a v o d e i izv i ješća kako bi se u n o v i n a m a i
si. m o g l o pret skazat i v r i j e m e , ali su imal i os jećaj ,
uprav l ja l i su se p r e m a s v o j e m v i đ e n j u koje im
je j a s n o p o k a z i v a l o što će se d o g o d i t i . To j e na
sasvim o s o b i t način u v e l i k o j mjer i b i o slučaj k o d
starih Egipćana koji nisu i m a l i naše r a s c j e p k a n o
znanje i našu z n a n o s t . O n i su se z n a l i v l a d a t i
s u k l a d n o ž i v o j p o v e z a n o s t i s c i j e l o m o k o l i n o m .
N o , baš z a t o što j e za e g i p a t s k u kul turu i s tek lo
sv jetsko v r i j e m e , ta je n j i h o v a s p o s o b n o s t sve
v i še p r o p a d a l a te su posta ja l i sve m a n j e s p o s o b n i
snalazi t i se u č i n j e n i c a m a p r i r o d e . Više nisu zna l i
iz konste lac i ja o d r e d i t i kako se trebaju ponašat i
j e r su l judi t rebal i nauči t i p r o v i d j e t i konste lac i je
vanjsk ih e l e m e n a t a p o m o ć u r a z u m a , a Mojs i je je
t r e b a o za to dat i i m p u l s iz još v i d o v i t e svi jesti .
V i d i m o Mojsi ja kako sa s v o j i m n a r o d o m stoji
p r e d C r v e n i m m o r e m . P o m o ć u znanja s l i čnoga
našemu, koje je kod njega još p r e n e s e n o u v i d o v i t o ,
s p o z n a o j e kako p o m o ć u p r i r o d n i h m e đ u o v i s n o s t i ,
p o m o ć u o s o b i t e k o m b i n a c i j e p o v e z a n o s t i i s t o č n o g
v je t ra s p l i m o m i o s e k o m p o s t o j i m o g u ć n o s t da
svoj n a r o d u p o v o l j n o m času p r e v e d e p r e k o M o r a .
Uz to se nalaz i p r i z o r koji p o k a z u j e : O v d j e stoji
Mojs i je kao utemel j i te l j n o v o g i n t e l e k t u a l i z i r a n o g a
s v j e t o n a z o r a koji, č in i se, n i p o š t o nije p r o š a o ,
koj i l jude tek treba p o n o v n o nauči t i kako ž i v o t n u
praksu d o v e s t i u sklad s p r i r o d n i m o d n o s i m a , kao
129
što je to u č i n i o Mojs i j e . E g i p ć a p i su bi l i n a r o d čije
je v r i j e m e i s teklo; v i š e nisu m o g l i z n a t i š to će se
d o g o d i t i u s l j e d e ć e m času. N j i h o v i stari p r i r o d n i
inst inkt i su p r o p a l i tako da su stajali na i s tom
mjestu kao u stara v r e m e n a . N o , u stara v r e m e
na bi s i g o v o r i l i : Sada v i š e ne m o ž e m o p r i j e k o !
— K o d njih je s taro p r i r o d n o os jećanje d o š l o
u d e k a d e n c i j u , a nisu se m o g l i už iv je t i u n o v u
i n t e l e k t u a l n u svijest. S toga su b e s p o m o ć n o stajali
p r e d C r v e n i m m o r e m i , z b u n j e n i što v i š e n e m a j u
m j e r o d a v n e svi jesti, p r e d o s j e ć a l i nesreću. Na taj
način v i d i m o n o v i M o j s i j e v e l e m e n t u i z r a v n o m
kontras tu p r e m a s t a r o m e l e m e n t u , v i d i m o d a j e
stara v i d o v i t o s t p r o p a l a tako da v o d i u z a b l u d u
i da stoga što v i š e ne o d g o v a r a n o v o m e v r e m e n u
m o r a o d v e s t i u p r o p a s t .
A k o p o m o ć u takvih, p r i v i d n o izvan j sk ih
pr ikaz ivan ja p r o z r e m o što j e o p i s i v a č z a p r a v o h t i o
reći, u takvim n a v o d i m a n a l a z i m o o k a r a k t e r i z i r a n u
v e l i k u p r e k r e t n i c u u r a z v o j u č o v j e č a n s t v a te
s h v a ć a m o kako u o p ć e nije lako iz sasvim osebujnih
opisa starih spisa p r o n a ć i smisao takve o s o b n o s t i
kao što je , p r i m j e r i c e , M o j s i j e v a .
Da je Mojs i je p o t p u n o u t e m e l j e n na staroj
v i d o v i t o s t i , d a j e k o d njega n o v a i n t e l e k t u a l n a
kultura bi la još sasv im v i d o v i t a , p o k a z a t će se i
pos l i je , kad je m o r a o o d l u č i t i t reba l i do i s ta svoj
n a r o d p r e v e s t i u Pales t inu. Smisao p r e v o đ e n j a
toga n a r o d a b i o j e o s n i v a n j e i n t e l e k t u a l n e kul ture
koja se u c i je los t i p r e n o s i l a k r v n o m v e z o m . O n o
što j e Mojs i je p o s j e d o v a o k a o v i d o v i t o s t b i l o j e
p o g o d n o z a d a v a n j e impulsa , ali s a m o nije m o g l o
bit i k u l t u r o m z a t o što ta kultura ni je t r e b a l a bit i
v i d o v i t a , v e ć j e n a s u p r o t staroj v i d o v i t o s t i t reba la
130
biti n e š t o sasv im n o v o . O t u d a v i d i m o kako se
Mojs i j e o s j e ć a o p o z v a n i m d o v e s t i svoj n a r o d d o
o d r e đ e n e t o č k e , ali ga ni je m o g a o o d v e s t i u n o v u
z e m l j u . T o j e t r e b a o prepust i t i o n i m a koji s u b i l i
p o z v a n i z a č e t i n o v u kulturu. Bibli ja o t o m u j a s n o
g o v o r i . D o k je Mojs i je navjest i te l j Boga koj i se
nav ješćuje sve do u Ja-biće, n a g o v i j e š t e n o n a m
Je i to da j e on s v o j i m v i d o v i t i m p o g l e d o m m o g a o
r a z a b r a t i s a m o s i l inu r i ječi Duha svi jeta. N o , kako
je, p r e p u š t e n sebi s a m o m e , t r e b a o p o m o ć i s v o j e m u
n a r o d u , p o b j e g a o je iz šatora t a m o gdje je na v i d o
v i t način m o g a o ugledat i svojega Boga. Ondje mu je,
m e đ u t i m , r e č e n o : Budući d a n e m o ž e š n a p r e d o v a t i
dal je o d v i d o v i t o g mišl jenja, n e t k o ć e d r u g i m o r a t i
p o v e s t i tvo j n a r o d . — Po t o m u što je p r i k a z a n o da
se p o j a v i o u sjaju m o ž e se zakl juči t i kako onaj tko
j e v i d o v i t u I z r a e l u v i še n e m o ž e bit i p r o r o k . T i m e
je n a g o v i j e š t e n o da je Mojs i je pos l jednj i i m a o tu
vr s tu v i d o v i t o s t i , a da n o v a kultura u d o t i č n o m e
n a r o d u t reba nas tav i t i d j e l o v a t i bez v i d o v i t o s t i , i z
same p r e d a j e , s a m o k r o z i n t e l e k t u a l n o s t , č i m e ć e
se m o ć i p r i p r e m i t i da Ja, ko jega je č o v j e č a n s t v o
n a o v o j n o v o j ku l turnoj o s n o v i p o s t a l o sv jesno,
m o ž e u sebe p r i m i t i j e d a n n o v i e l e m e n t .
M o j s i j e v a j e misi ja č o v j e č a n s t v u o m o g u ć i l a
u v i d da se Duh svi jeta koji p r o t k i v a i ž i v o t o m
p r o ž i m a svi jet m o ž e najjasnije i najl judskije osjetit i
u najunutarnji joj središnjoj točki č o v j e k o v e duše, u
Ja-jesam, ali da se najpr i je Ja-jesam m o r a i spuni t i
s a d r ž a j e m koji p o n o v n o m o r a o b u h v a t i t i svi jet,
tako da skromna riječ Ja-jesam m o ž e u sebe p r i m i t i
na jbogat i j i sadrža j . Za to je b i la p o t r e b n a drukči ja
misija, misi ja koja se m o ž e i z r a z i t i z n a m e n i t i m
P a v l o v i m r i ječ ima: " N e ja n e g o Krist u m e n i " .
131
Mojs i je j e d o v e o č o v j e č a n s t v o do o s n i v a n j a Ja-
-kulture, a Ja-kultura se t rebala u ž i v j e t i kao dar
o d o z g o , kao kultura naroda, kao posuda koja u sebe
t reba p r i m i t i n o v i d u h o v n i sadržaj . Ja se t r e b a l o
najpri je r a z v i t i u kr i lu s t a r o h e b r e j s k o g a n a r o d a , a
u p o s u d u se t r e b a l o uliti o n o što je t r e b a l o p r o i z i ć i
i z i s t inskoga r a z u m i j e v a n j a pa les t inskog d o g a đ a j a
g o l g o t s k o g mis ter i ja . Tu je Ja o p e t t r e b a l o p r i m i t i
n o v i sadrža j , sadržaj koji je sada s a m o c r p i l o iz
d u h o v n o g a svi jeta.
O n o n o v o š to s e i z s t a r o h e b r e j s k o g a n a r o d a
p r i p r e m l j e n o g za r a z v o j č o v j e č a n s t v a u l i l o u Ja
n a j b o l j e m o ž e m o r a z a b r a t i i m a m o l i p r e d o č i m a
č u d e s n u , ali s a m o p o m o ć u p o s e b n i h s v o j s t a v a
s t a r o h e b r e j s k o g a n a r o d a r a z u m l j i v u t r e g e d i j u
K n j i g e o Jobu. U njoj se p r i p o v i j e d a k a k o Job —
u n a t o č t o m u š to j e k a o p r a v e d n i k n e p o k o l e b l j i v o
stajao uz s v o j e g a Boga i b i o sv jestan da s v e što
ima p o t j e č e od n jega — d o ž i v l j a v a n e s r e ć u za
n e s r e ć o m ; na s v o j o j i m o v i n i , na svo jo j o b i t e l j i , na
v l a s t i t o j o s o b i , t a k o da u o b j a v a m a n j e g o v a Boga
ima n e č e g a z b o g č e g a b i se m o g l o p o s u m n j a t i da
se onaj Duh svijeta, o ko jemu s m o u p r a v o g o v o r i l i ,
u i s t inu i ž i v l j a v a u č o v j e k o v o m Ja. To i d e tako
d a l e k o d a J o b o v a ž e n a n e m o ž e s h v a t i t i z a š t o s e
n j e z i n m u ž još u v i j e k č v r s t o d r ž i s v o j e g a Boga i
z b o g t o g a m u g o v o r i z n a m e n i t e r i ječi , z n a č a j n i j e
od sv ih d r u g i h : " O d r e c i se s v o j e g a Boga i u m r i ! "
Što, d a k l e , u smis lu o v e z n a m e n i t e a l e g o r i j s k e
t r a g e d i j e z n a č e r i j eč i : " O d r e c i se s v o j e g a Boga i
umr i ! "? Niš ta d r u g o d o l i : A k o Bog koj i b i t r e b a o
bi t i i z v o r t v o j e g a ž i v o t a tako p o s t u p a s t o b o m ,
o d r e c i g a se! N o , o n d a j e i z v a n sumnje d a j e
smrt udes o d r i c a n j a Boga, tako da ona j tko se
132
o d r e k n e Boga sebe i z u z i m a i z ž i v o g a postajanja.
J o b o v i pri jatel j i nisu m o g l i shvat i t i zaš to p r a v e d n a
o s o b a koja na sebe ni je n a v u k l a n i k a k a v gr i jeh
m o r a p r o ž i v l j a v a t i n j e g o v e p o s l j e d i c e . Š t o v i š e , n i
s a m o p i s i v a č n e m o ž e n a m d r u k č i j e ob jasn i t i d a
p r a v d a svi jeta u n a t o č s v e m u pos to j i , n e g o t i m e
što d u b o k o p o g n u t i , u b i j e d u b a č e n i Job ipak u
f i z i č k o m e svi je tu d o b i v a n a k n a d u z a sve što j e
i z g u b i o .
T a k o v e ć kroz z n a m e n i t u a l e g o r i j u Knj ige o
Jobu o d z v a n j a mojs i jevska svi jest iz koje u v i đ a m o :
To je č o v j e k upućen na svo je Ja. N o , u t renutku
u k o j e m u d o l a z i u z a b l u d u kako bi se Ja m o g l o
i ž i v j e t i u f i z i č k o m , č o v j e k g u b i i l i m o ž e izgubi t i
svijest o povezanos t i s i z v o r o m ž i v o t a . T o , m e đ u t i m ,
ne t reba bit i s a m o p o r a v n a n j e u f i z i č k o m svi jetu,
v e ć č o v j e k treba nauči t i r a z u m j e t i kako mu je s
K r i s t o v i m i m p u l s o m d a n o d a uza sve p r o p a d a n j e
u b i j edu f iz ičkoga, uz tugu i b o l u f i z i č k o m č o v
j e k m o ž e bit i p o b j e d n i k n a d s v i m f i z i č k i m ako u
n j e g o v u Ja ne zasja s a m o p r a i z v o r svega r a z l i v e -
n o g u v r e m e n u i p r o s t o r u , n e g o a k o je n j e g o v o Ja
s p o s o b n o p r i m i t i m o ć v j e č n o g a . T a k o j e P a v l o v i m
r i j e č i m a " N e ja n e g o Krist u m e n i " r e č e n o : Mojs i je
je l jude o d v e o d o t l e da su shvat i l i kako se sve
što sv i jet p r o ž i m a ž i v o t o m i p r o t k i v a u p r o s t o r u
i v r e m e n u na najdubl j i o s o b i t način i z r a ž a v a u
č o v j e k o v o m Ja. Čovjek će shvati t i svi jet shvati l i ga
k a o j e d i n s t v o koje p r o i z l a z i iz t a k v o g a Ja. Hoćeš li,
m e đ u t i m , u Ja p r i m i t i o n o v j e č n o , ne m o r a š s a m o
s p o z n a t i o b u h v a t n o s t v r e m e n s k o g , Jahve- jedins tvo
što se prost i re iza svega u pros toru i v r e m e n u , n e g o
m o r a š iza svega j e d i n s t v a s p o z n a t i k o n c e n t r i č n i
K r i s t o v i z v o r koji daje s a m o g a sebe.
133
T a k o M o j s i j e v u o s o b u v i d i m o k a o o s o b u
u i s t inu p r i p r e m l j e n u z a k r š ć a n s t v o ; v i d i m o k a k o
j e č o v j e k o v o j s a m o s v i j e s t i p o M o j s i j u , t a k o r e ć i ,
u s a đ e n a p o s u d a ko ja t i j e k o m s v e g a b u d u ć e g
r a z v o j a č o v j e č a n s t v a t reba bit i i spunjena v j e č n o m
d u h o v n o m s u p s t a n c i j a l n o š ć u , š to, s h v a ć e n o u
p r a v o m s m i s l u , z n a č i d a t r e b a b i t i i s p u n j e n a
K r i s t o v i m b i ć e m . N a taj n a č i n m o ž e m o r a z u m j e t i
M o j s i j e v u u l o g u u č o v j e k o v u n a s t a j a n j u . U p r a
v o t a k v i m r a z m a t r a n j e m c j e l o k u p n o s h v a ć a n j e
p o v i j e s t i d o b i v a n a j d u b l j i s m i s a o . T o d a u o d r e
đ e n o m t r e n u t k u n a s t u p a o d r e đ e n a o s o b a , t o
š to k r o z nju u č o v j e č a n s t v o u t j e č u o n i v j e č n i
i z v o r i š to ga u n a p r e đ u j u u n j e g o v u nasta janju, u
n a m a r a d a os jeća j p r a v e p o v e z a n o s t i p o j e d i n c a s
c i j e l i m r a z v o j e m č o v j e č a n s t v a , n a što j e v e ć b i l o
u p o z o r e n o u p r o t e k l o m p r e d a v a n j u o B u d d h i .
G l e d a m o l i tako na r a z v o j č o v j e č a n s t v a ,
k a ž e m o : U č i m o se s p o z n a v a t i r a z v o j koj i se na
laz i u ž i v o m osjećaju. U č i m o s p o z n a v a t i k a k o su
D u h o v i svi jeta, t a k o r e ć i , neš to n a u m i l i s naš im
p o s t o j a n j e m i kako to što su n a u m i l i u ž i v o t u
sve v i š e d o l a z i na v i d j e l o . Da, u p r a v o r a z m a t r a n j a
n a j v e ć i h d u h o v a i na jveć ih d o g a đ a j a u r a z v o j u
svi jeta i p o v i j e s t i č o v j e č a n s t v a i spunjava ju nas
o n o m s n a g o m svi jesti, o n i m p o v j e r e n j e m u našu
dušu, o n o m p o u z d a n o š ć u nadanja s k o j i m a m o
ž e m o u o p ć e m o d r e đ e n j u č o v j e č a n s t v a ops ta t i
s a m o a k o tako s a g l e d a m o p o v i j e s t sv i jeta i a k o
i z n o v a o s j e t i m o l i j epe G o e t h e o v e r i ječi k a k o j e
" o n o na jbo l j e " što povi jes t m o ž e u nama p r o i z v e s t i
" e n t u z i j a z a m " . Taj entuz i jazam, m e đ u t i m , ne ostaje
s a m o m r t v o d i v l j e n j e , n e g o se sastoji u t o m e da
u svo je duše p r i m a m o s jemenke proš los t i , a da
134
s j e m e n k e b u d u ć n o s t i r a z v i j a m o u p l o d o v e . A ri ječ
p jesnika, a k o s m o r a z m a t r a n j e m n a j v e ć i h o s o b n o
sti i n a j v e ć i h d o g a đ a j a doš l i do i s t ine, z a ž i v l j a v a
u n e š t o d r u k č i j e m ob l iku :
V r i j e m e je cv je tna pol jana,
V e l i k o je i ž i v o nastajanje č o v j e č a n s t v a ,
I sve je p l o d , i sve je s jeme!
135
P R O R O K ILIJA
Kao najsjajnije z v i j e ž đ e na nebu d u h o v n o g a razvo ja
čov ječans tva iz r a n o g a starog vi jeka obas java
nas p r o r o k Ilija. K a r a k t e r n e crte, opis i d jela o v e
osobnos t i , č i tava v e l i č i n a s ko jom su pr ikazani u
bibl i j skim d o k u m e n t i m a utisnuli su se d u b o k o ,
d u b o k o u ljudska srca i u l judske duše. Ipak, o v a
se značajna osoba čini teško shvat l j i vom vanjskoj
povi jes t i . Sa stajališta d u h o v n e znanost i , kako ć e m o
danas razmatra t i p r o r o k a Iliju, on je u p r a v o osoba
koja pokazu je da se u o s n o v i razvoja čov ječans tva
kao najvažni j i uzroci , najvažni j i impuls i za doga
đaje ne nalaze samo vanjski v id l j i va djela i ide je
0 koj ima m o ž e g o v o r i t i vanjska povi jes t n e g o kako
su pri je svega najvažni ja vrsta događa ja snage i
impuls i p o k r e n u t i u l judskoj duši. Kako b i s m o si
p r e d naše d u h o v n e o č i pos tav i l i o v u č in jenicu koja
rasvjet l java povi jest , t r e b a m o se tek pris jet i t i da
1 s a m o d o k a z i v a n j e kršćanstva n a j v e ć i m d i j e l o m
t r e b a m o zahva l i t i unutarn jem d u š e v n o m zbivanju,
koje se apostolu Pavlu vanjski pr ikazalo kao događaj
pred D a m a s k o m . M o ž e m o s e prep i ra t i k o l i k o h o ć e
mo g l e d e vanjskih č injenica, ali ne m o ž e se p o r e ć i
da je d o k a z i v a n j e kršćanstva t i jesno p o v e z a n o s
o n i m e što se tada o d i g r a l o u duši, u duhu aposto la
Pavla te je p r e n e s e n o u g o r l j i v e ri ječi i d a l e k o s e ž n a
djela puna ž r t v e o v o g utemelj i tel ja kršćanstva. N o , i
na m n o g i m d r u g i m mjestima m o ž e m o pokazati kako
ljudsko događanje , pov i je sno nastajanje naposl jetku
n e v o d i o b i č n i m p o v i j e s n i m č in ima već č o v j e k o v o j
duši i č o v j e k o v u srcu.
Danas t r e b a m o r a z m o t r i t i j edan takav pr imjer .
Kako p r e d a v a n j e što se bavi t e m o m o kojo j se
137
m o ž e m n o g o toga reć i m o r a bi t i k ra tko i i z l o ž e n o
u g l a v n i m cr tama, dal jnja r a z r a d a o v i h t e m a ipak
će m o r a t i ostat i p r e p u š t e n a dušama, a danas će
se d o n e k l e nastojati u t v r d i t i , rasvi jet l i t i , razjasnit i
neš to o r a z v o j u p o v i j e s t i č o v j e č a n s t v a p o v e z a n o s
o s o b n o š ć u p r o r o k a Il i je i n j e g o v i m v r e m e n o m .
To o č e m u je r i ječ u o v o m p r e d a v a n j u ne bi
t reba lo bit i samo p r i o p ć e n j e o o s o b n o s t i i značenju
p r o r o k a Ili je n e g o i s t o d o b n o kao neka vrsta pr imje
ra na koji se način t a k v o što m o ž e r a z m a t r a t i
p o m o ć u d u h o v n e z n a n o s t i i kako je d u h o v n a zna
nost u stanju s v o j i m s r e d s t v i m a rasv i je t l i t i o n o što
nam je na drukči j i način p r i o p ć e n o o p o v i j e s n o m
nastajanju č o v j e č a n s t v a . K a k o b i s m o doš l i d o
n a z n a č e n o g cilja, danas t r e b a m o p o s t u p i t i na
sasv im o s o b i t nač in . N a i m e , u p r v o m r e d u o n o što
se ima reći o osobnost i i značenju p r o r o k a Ilije treba
bit i d a n o i z i s t raž ivanja s a m e d u h o v n e z n a n o s t i
s n a j m a n j i m m o g u ć i m os lan jan jem na Bibli ju, a
najviše ć e m o se oslanjati na Bibliju o n d j e gdje se to
m o ž e p o k a z a t i s v r h o v i t i m g l e d e d a v a n j a i m e n a ili
k a r a k t e r i z a c i j e uputa. T r e b a , dak le , uč in i t i s m i o n i
pokušaj da se ponajpr i je i spr iča o n o što se z a p r a v o
d o g o d i l o , a z a t i m p o k a z a t i kako se taj d o g a đ a j
z r c a l i u bibl i j skoj i sprav i . Opis i d o g a đ a j a trebaju
p r o i z l a z i t i iz baš takvih i s t raž ivanja kakva su
m o g u ć a na tlu d u h o v n e znanost i , po ko jem se kreću
pr ikaz i o v o g a ciklusa predavan ja , kao i p r e d a v a n j a
p r o t e k l i h g o d i n a . Za s lušatel je — a takvih je danas
m n o g o — koji su s v o j i m d u g o g o d i š n j i m bav l j en jem
d u h o v n o m z n a n o š ć u u p u ć e n i u snagu i d o k a z n u
m o ć d u h o v n o z n a n s t v e n e m e t o d e , m o ž e s e o d m a h
reć i da će to što će bit i r e č e n o u g l a v n i m c r t a m a
bit i p r i k a z a n o kao s iguran r e z u l t a t i s t raž ivanja,
138
j e r b i rasprav l jan je o d o k a z i m a z a h t i j e v a l o m n o g o
v r e m e n a . O n e slušatel je koj i nisu z a u z e l i t a k v o
p o l a z i š t e i l i g a n e m o g u z a u z e t i m o l i m d a o n o što
ću reć i o p r a v o j p o v i j e s t i p r i h v a t e k a o h i p o t e z u
koja ipak p o d l i j e ž e i spi t ivanju. Ja sam, m e đ u t i m ,
sasvim spokojan u uvjerenju da bi takvo p r i m j e r e n o
i b e s p r e d r a s u d n o i sp i t ivanje , kad bi se p o d u z e l o ,
p o t v r d i l o o n o što ć e bit i r e č e n o .
Što, dak le , d u h o v n a z n a n o s t ima reć i o osob
nosti i z n a č e n j u p r o r o k a Ili je i n j e g o v a v r e m e n a ?
M o r a m o se prese l i t i u d o b a s t a r o h e b r e j -
skog s t a r o g a vi jeka, nakon isteka sjajne e p o h e
s a l o m o n s k e v l a d a v i n e , d o k j e pa les t inska drža
v a p o d n o s i l a r a z n o v r s n e n e v o l j e ( t r e b a s e s a m o
pr i s je t i t i n e v o l j a s Fi l i s te jc ima i s i ) . M o r a m o se
p r e s e l i t i u d o b a u k o j e m u je n e k a d j e d i n s t v e n a
d r ž a v a v e ć p o d i j e l j e n a na d r ž a v u Judejaca i drža
vu I z r a e l a c a . T r e b a m o se p r e s e l i t i u d o b a — sada
d o l a z i j e d n a takva p r i g o d a , a bi t će ih još , kad
se m o ž e m o n a d o v e z a t i na bibl i j ska i m e n a , ali
s a m o rad i o s l o n c a i r a z u m i j e v a n j a — u k o j e m u
S a m a r i j o m v a d a kralj A h a b , sin O m r i j e v i j e d a n
o d nas l j ednika J e r o b o a m a . Pos to ja la j e neka vrs
ta saveza i l i brats tva i z m e đ u kral ja A h a b a , bol je
r e č e n o n j e g o v a oca, s k ra l j em T i r a i S idona, a
neka vr s ta p o t v r d e toga saveza t reba la se pos t ić i
ž e n i d b o m kralja Ahaba s I z a b e l o m iz kra l jevske
kuće T i r a i S idona. Ta su n a m i m e n a p o z n a t a iz
Bibl i je, a k a k o ne bih b i o sasv im n e r a z u m l j i v ,
n a d o v e z a t ću se na bibli jska i m e n a . M o r a m o se
p r e s e l i t i u d o b a u k o j e m u za l jude što su sačuval i
o d g o v a r a j u ć e s p o s o b n o s t i jo š u o p ć e ni je nestala
stara v i d o v i t o s t , koja je, d a k a k o , bi la d u h o v n a
o s o b i n a l judi p r a d a v n i h v r e m e n a . Kral j ica Izabe la
139
nije bi la o b d a r e n a s a m o t o m v i d o v i t o š ć u v e ć i
sasv im o s o b i t o m v i d o v i t o m s n a g o m koju, svakako,
nije bi la p r i p r a v n a u p o t r i j e b i t i u sasvim d o b r e i
p l e m e n i t e sv rhe . Nju t r e b a m o g ledat i kao neku
vrstu v idovnjaka, d o k kralja Ahaba t r e b a m o gledat i
kao čov jeka koji je u p o s e b n i m , i z n i m n i m stanji
ma i m a o o n o što u svi jest m o ž e ući iz s k r i v e n i h
snaga duše, što je o s o b i t o u s tar im v r e m e n i m a bila
m n o g o raspros t ran jeni ja p o j a v a n e g o danas . T o
kralj A h a b nije i m a o kao stalnu sposobnost , n e g o
s a m o katkad kao slutnju ili v iz i ju , kad bi se našao
p r e d koj im v a ž n i m s u d b i n s k i m p i tan jem.
U to se d o b a u o n o m kraju na na j raz l ič i t i je
n a č i n e p r o č u l o kako pos to j i j e d a n ve l ik i znača jn i
d u h . Bio je to duh koji u bibl i j skoj i sprav i nosi
i m e Ili ja. V e ć i n a l judi koji su, r e c i m o , ž i v j e l i v a n i
u svi jetu, z a p r a v o nije z n a l a ni gdje se ta o s o b a po
j m e n u Ilija m o ž e naći, n i da ona i z r a z i t o s n a ž n o
dje luje na svoje s u v r e m e n i k e . To bi se o t p r i l i k e
m o g l o opisat i na način da je u najšir im k r u g o v i m a
s p o m e n n j e g o v a i m e n a i u p u ć i v a n j e na n j e g o v u
o s o b u i z a z i v a l o j e z u z a t o što se z n a l o kako se
u t o m e d u h u i iza n jega krije nešto z n a č a j n o .
N o , kako on dje luje u svi jetu i gdje ga se m o ž e
p o t r a ž i t i ustvari se nije z n a l o ; o tomu se z a p r a v o
nije i m a l o p o j m a . S a m o su p o j e d i n c i , koje b i s m o
m o g l i nazvat i p o s v e ć e n i m u č e n i c i m a toga duha,
znal i kako z a p r a v o stoje stvari, a znal i su tako
đ e r kako u f i z i č k o m svi jetu, u vanjskoj s tvarnos t i
p r o n a ć i čov jeka, nos i te l ja toga duha. Kral j A h a b
to nije z n a o . N o , on je pr i s p o m e n u te o s o b e osje
ć a o sasvim o s o b i t strah, neku vrstu o s o b i t e g r o z e ,
jer s t o m su o s o b o m bi l i i m o r a l i bi t i p o v e z a n i
sasv im osobi t i p o j m o v i . Kralj A h a b je, n a p o s e
140
b r a t i m l j e n j e m s T i r o m i S i d o n o m , u v e o u staru
pales t insku d r ž a v u Samari ju neku vrstu r e l i g i j e
koja se u van j sk im c e r e m o n i j a m a , u vanjskoj for
mi os lanjala na vanjske s i m b o l e , d r u g i m r i j e č i m a
u v e o j e neku vrs tu m n o g o b o š t v a . P r i p a d n i c i t o g a
m n o g o b o š t v a zac i j e lo su o n o što im je b i l o p o z n a t o
o i n d i v i d u a l n o s t i p r o r o k a Il i je p r i m a l i sa sasv im
o s o b i t i m os jeća jem straha, je r po r a z l i č i t i m se
s t v a r i m a koje su se tada čule m o g l o zakl juči t i :
S i g u r n o iz s taroga d o b a s t a r o h e b r e j s k o g a n a r o d a
posto j i neš to što se m o ž e n a z v a t i J a h v e - r e l i g i j o m ,
posto j i v jera u j e d n o g a Boga, u j e d n o d u h o v n o
b i ć e svi jeta koje n a d o s j e t i l n o v lada, koje s v o j i m
n a d o s j e t i l n i m s n a g a m a seže u l judsku pov i je s t , u
l judsko nastajanje. — N o , z n a l o se i to da se b l i ž i
v r i j e m e kada će najbol j i u s t a r o h e b r e j s k o m e na
r o d u t rebat i uvest i još z n a t n i j e i v e ć e r a z u m i j e v a
nje Jahvina bića. Z n a l o se da M o j s i j e v a re l ig i ja,
p r e m d a u klici, v e ć sadrž i sve što se m o ž e o z n a č i t i
Jahve-re l ig i jom, ali to j e s h v a ć e n o p r i m j e r e n o
načinu shvaćanja n a r o d a koji se manje-više n a l a z i o
u d ječ jo j ili m l a d e n a č k o j d o b i . Jahve-rel igi ja, p o g
led u z d i g n u t p r e m a j e d n o m e n a d o s j e t i l n o m Bogu,
ne m o ž e se op i sa t i n i k a k o drukči je n e g o r i j e č i m a :
O n nije s l ičan n i č e m u , o s i m o n o m n e v i d l j i v o m
n a d o s j e t i l n o m što č o v j e k o p a ž a kad ug leda svo je
v l a s t i t o Ja. N a d o s j e t i l n o je b i l o pr i su tno, ali o n o
se t r e b a l o shvat i t i p r e k o n e k e vr s te iskustva na
vanjsk im p o j a v a m a č o v j e k o v a ž i v o t a , p r e k o z o r n o g
p r i k a z a načina d j e l o v a n j a Jahve-Boga. Ljudi su se
naviknul i g o v o r i t i : Jahve djeluje tako da nagrađuje
l jude, da im se d o b r o s t i v o ukazuje pokazujući se u
vanjskoj p r i r o d i u p l o d n o s t i , u bujanju i inaće kad
ž i v o t lako teče . — N o , t a k o đ e r su se nav iknul i reć i
141
kako Jahve-bog žar i g n j e v o m ili kako napušta lju
de za ra tn ih nevo l ja , g l a d n i h g o d i n a ili s l i č n o .
V r i j e m e o k o j e m u g o v o r i m o b i lo je i v r i j e
m e nevo l ja , p o g l a v i t o v r i j e m e g l a d n i h g o d i n a
te su m n o g i sasv im napust i l i Jahvu z a t o što je
v l a d a l a s t r a h o v i t a g lad, pa, v i d j e v š i kako postu
pa s l judima, v i še nisu m o g l i v j e r o v a t i u n j e g o v a
dje la . Da b i s m o m o g l i g o v o r i t i o n a p r e t k u Jahve-
-misli, m o r a m o taj n a p r e d a k o k a r a k t e r i z i r a t i na
s l jedeći način: T r e b a l a se po jav i t i Božja-misao koja
je, d o d u š e , bi la Jahve-misao, ali p r o ž e t a v e ć i m
r a z u m i j e v a n j e m , p r o ž e t a tako da b i se r e k l o : K a o
što č o v j e k u v a n j s k o m e svi jetu m o ž e ž iv je t i s re tno,
i s to ga tako m o g u zades i t i n e v o l j e i b i jeda. N o ,
o v e vanjske p o j a v e ni na koji nač in ne d o k a z u j u
n i Jahvinu d o b r o t u n i n j e g o v gnjev, v e ć i s p r a v a n
p o j a m , p r a v u p r e d a n o s t Jahve-misl i ima onaj tko i
u na jvećo j nevol j i , u na jvećoj bi jedi n e p o k o l e b l j i v o
uprav l ja p o g l e d p r e m a n e v i d l j i v o m Bogu t e s a m o
p o m o ć u snaga koje v lada ju u n j e g o v o j duši i bez
i k a k v o g a van j skog p r o m a t r a n j a , b e z ikakve vanj
ske p o t v r d e p r i h v a t i i zv jesnos t : On jest !
U to se v r i j e m e t rebao izvršit i takav preokre t .
Kad u o d r e đ e n o d o b a t reba d o ć i d o p r e o k r e
ta, uv i jek m o r a j u pos to ja t i o s o b e u č i j im će se
d u š a m a on najpr i je d o g o d i t i , u ko j ima g o t o v o da
m o ž e d j e l o v a t i n e š t o što kao n o v i i m p u l s , n o v a
snaga t reba ući u pov i je s t . Ne s h v a t i m o l i o v o
p o g r e š n o , m o ž e m o reć i : Osoba o z n a č e n a i m e n o m
p r o r o k a Il i je o d a b r a n a je k r o z sudbinu n a r o d a ka
ko bi, na s p o m e n u t i način, najpri je u v la s t i to j duši
razumje la Jahve-mis l i . Os im toga, b i l o je n u ž n o da
se iz s k r i v e n i h temel ja i d u b i n a duše takve o s o b e
u z d i g n u sasv im o s o b i t e snage koje pr i je toga nisu
142
imal i ni l judi, ni uči te l j i č o v j e č a n s t v a . U I l i j inu
se b iću m o r a l a d o g o d i t i neka vrs ta p r v o t n o g a
m i s t i č n o g p o s v e ć e n j a p o m o ć u ko jega se u n jega
m o g l o uvući z n a n j e o t a k v o m e Bogu. Stoga je , da
bi se na o p i s a n i naćin p r i k a z a l o p r o d i r a n j e Jahve-
-misli, n e i z m j e r n o v a ž n o p o g l e d a t i u dušu p r v o g
čov jeka u k o j e m u se k r o z n j e g o v o p o s v e ć e n j e , kroz
n j e g o v o p r o ž i m a n j e s k r i v e n i m snagama duše ( š t o
j e b i l o n u ž n o z a p r v o g a ut jecajnog d u h a ) u t j e l o v i o
duh koji j e t r e b a o o m o g u ć i t i Jahve-mis l i .
Osobe koje p r v e u svojoj vlastitoj duši d o z i v e
tako značajan n a p r e d a k ostaju, naravno, usamljene.
One, m e đ u t i m , o k o sebe okupljaju učenike. T o što
se naz iva v e l i k i m r e l i g i o z n i m školama ili školama
proroka u Palestini, a kod ostalih naroda inicijacijskim
ili mister i j skim mjestima, pr ipada takvim školama.
T a k o je p r o r o k Ilija, ž e l i m o l i upotr i jebi t i to i m e ,
također b i o o k r u ž e n n e k o l i c i n o m učenika koji su
p r e m a n jemu g ledal i samo iznutra, ali su, ipak, ba
rem na s tanovi t način, znal i o čemu je riječ, unatoč
tomu što nisu m o g l i dublje zagledati u n jegovu dušu.
Ostali nisu zna l i gdje je osoba u kojoj se tako što
d o g a đ a . M o g l i su s a m o reći : On je tu. N e š t o se d o
gađa. — M o ž d a bismo, ako ne z l o u p o t r i j e b i m o tu
riječ, naš im j e z i k o m m o g l i reći da se proš i r i la neka
vrsta "g las ine" . Proš i r io se glas da bi p r o r o k t r e b a o
biti ovd je , ali nije se z n a l o gdje. Jer, takvi su p r o r o c i ,
takvi značajni d u h o v i imali sasvim o d r e đ e n u snagu.
To što o v d j e g o v o r i m m o ž e , s o b z i r o m na naše doba,
izg ledat i p o m a l o groteskno, no o n i m a koji pozna ju
obil ježja starih v r e m e n a to u o p ć e ne bi t r e b a l o bit i
tako. T a k v e su o s o b e imale sasvim osobi tu snagu,
snagu ve l ike i d u b o k e d je lo tvornos t i koja bi se tu i
tamo pokazala ne samo kao jeza n e g o i u p o z i t i v n o m
143
smislu, koja je, m o g l i b i smo reći, kapala u duše i
t ime d je lova la na način da se z a p r a v o nije zna lo
gdje se ta osoba nalazi u vanjskom svijetu. Vanjska
osoba takvoga duha katkad je p o t p u n o nevidl j iva .
To su učenici znali . Pojavila bi se gdje b i lo , m o ž d a
na n e k o m najneugledni jem mjestu.
1 dois ta , u o n o je v r i j e m a ta vanjska osoba,
nositel j u p r a v o opi sanoga duha, bila z a p r a v o susjed
kralja Samari je Ahaba, a da on o t o m u u o p ć e nije
i m a o p o j m a . Bila mu je u n e p o s r e d n o j b l i z i n i , ali
kralj A h a b to nije z n a o . P o s v u d a je t r a ž i o o s o b u o
kojoj j e m o g a o g o v o r i t i n a u p r a v o o p i s a n i način,
os im u n e u g l e d n o m p o s j e d n i k u m a l o g a imanja u
svo jo j n e p o s r e d n o j b l i z i n i . G d j e je ta o s o b a bi la
u o d r e đ e n o v r i j e m e , zaš to je ka tkad bi la odsutna,
0 t o m u kralj ni je r a z m i š l j a o . I z a b e l a je to znala,
ali svo ju tajnu i sprva nije p o d i j e l i l a s A h a b o m .
Z b o g r a z l o g a koji ć e m o saznat i pos l i je , čuva la ju
je s a m o za sebe.
N o , o s o b a koja j e z a p r a v o bila vanjski nositel j
Il i je p o z n a t a je u Bibliji p o d još j e d n i m i m e n o m .
U Bibliji se ona z o v e N a b o t , tako da, z a p r a v o ,
s o b z i r o m na d u h o v n o z n a n s t v e n a i s t raživanja,
u b i b l i j s k o m N a b o t u t r e b a m o g l e d a t i f i z i č k o g a
nos i te l ja I l i j ine d u h o v n e o s o b n o s t i .
U to je d o b a z a v l a d a l a g l a d , pa su m n o g i
m o r a l i g l a d o v a t i . Na s t a n o v i t i način i N a b o t je b i o
u n e v o l j i . U v r e m e n i m a u koj ima na djelu nije samo
g lad, kao što je i tada b i o slučaj, v e ć uz to djeluje
1 beskra jno suosjećanje s g ladujućima, s pa tn ic ima,
o s o b i t o su p o v o l j n e o k o l n o s t i da u o s o b u koja je
s u d b i n o m ili k a r m o m za to p r i p r e m l j e n a m o g u ući
s k r i v e n e d u š e v n e snage k o j i m a se ona m o ž e v i n u t i
do mis i je kao što je bila misi ja p r o r o k a Il i je.
144
N o , razjasnimo si što se d o g a đ a l o u j e d n o j tak
voj duši. Što se, dakle, d o g a đ a l o u N a b o t o v o j duši?
To su pri je svega bila p o s v e unutarnja zbivanja;
v a ž a n s a m o o d g o j ili s a m o r a z v o j duše p r e m a v i š i m
d u h o v n i m v i s i n a m a . O n o što duša unutarn je
p r o ž i v l j a v a k a o p r i h v a ć a n j e snaga k o j i m a g l e d a
g o r e , u d u h o v n e s v j e t o v e , kako bi iz njih d o n i j e l a
d o l j e n e š t o što t reba bit i u s a đ e n o kao i m p u l s za
r a z v o j č o v j e č a n s t v a , i z n i m n o se teško p r i k a z u j e ,
i z n i m n o se teško z a o d i j e v a r i ječ ima, j e r to o s o b i
koja takvo što prož iv l j ava ne d o l a z i do svijesti. Prije
s v e g a to u o n i m s tar im v r e m e n i m a nije d o l a z i l o
do svi jest i t ako da bi se m o g l o p r e v e s t i u t o č n e
p o j m o v e oš t r ih kontura . Č o v j e k j e p r o ž i v l j a v a o
v i d o v n j a č k i r a z v o j duše kroz r a z l i č i t e s t u p n j e v e .
K o d bića kao što j e N a b o t t o m u je, n a r a v n o , i s p r v a
p r e t h o d i o o d r e đ e n i unutarnj i d o ž i v l j a j : U m e n i će
zasjati snaga koja sada t reba ući u č o v j e č a n s t v o .
Ja jo j t r e b a m bit i p o s u d o m . — Zat im je u s l i j e d i o
d r u g i d o ž i v l j a j : Sada s v i m s i lama m o r a m nasto jat i
da o v u snagu u sebi u č i n i m d o s t o j n o m , da o n a u
m e n i m o ž e g o v o r i t i n a i spravan način, d a s t e k n e m
o d g o v a r a j u ć e o s o b i n e koje će mi dat i s p o s o b n o s t i
da p r o ž i v i m to što p r o ž i v j e t i m o r a m , kako b ih tu
snagu na i s p r a v a n način m o g a o p r e n i j e t i s v o j i m
b l i ž n j i m a .
Stoga takva o s o b a m o r a p r o ć i kroz r a z n o v r s n e
r a z v o j n e f a z e . Kad p o t o m p o s t i g n e o d g o v a r a
jući s tupanj, za n jez inu se dušu, u neku ruku,
pojavl ju ju o d r e đ e n i z n a c i . Oni nisu p o p u t s n o v a
je r su unutarnj i dož iv l j a j i , nisu ni puke v i z i j e j e r u
n j i h o v o j o s n o v i l e ž i r e a l n o s t r a z v o j a v l a s t i t e duše .
Pojavl ju ju se s l ike koje z n a č e : Sada si tako š i rok u
svojo j duši da se m o ž e š usudit i d j e l o v a t i . — Sl ike
145
k a o takve ne m o r a j u imat i m n o g o v e z e s o n i m e
što duša p r o ž i v l j a v a u stvarnost i . O n e predstavl ja ju
p u k e s i m b o l e kakvi se pojavl ju ju u s n o v i m a . N o ,
o n e su ipak na o d r e đ e n i način t i p i č n i s i m b o l i , kao
što p o d o d r e đ e n i m o k o l n o s t i m a i m a m o o d r e đ e n e
s n o v e , p r i m j e r i c e , kad pr i lupanju srca san jamo
u ž a r e n u p e ć . T a k o se, kad duša s tekne neku od
v i d o v n j a č k i h snaga, javl ja ju o d r e đ e n i v i z i o n a r s k i
d o ž i v l j a j i . N a b o t u se i sprva p o j a v i l a j e d n a takva
slika k r o z koju je s p o z n a o : " T i s i onaj k r o z ko jega
t reba b i t i n a v i j e š t e n o da se m o ž e i m o r a v j e r o v a t i
u s t a r o g a Jahve-Boga i o n d a kada to vanjski iz
g l e d p o v i j e s n o g ti jeka pobi ja k r o z n e v o l j u što se
sruči la. Č o v j e k m o r a čekat i u m i r u da se v r e m e n a
o p e t pobol j ša ju j e r o d l u k a m a s taroga Jahve-Boga
s v o j s t v e n o j e d a d o n o s e n e v o l j u , p a p o n o v n o sre
ću. N o , n ikada se ne smije i z g u b i t i v j e r a " . N a b o t u
j e b i l o j a s n o d a k r o z njega g o v o r i n e p o k o l e b l j i v a ,
uv jer l j i va snaga u n j e g o v o j duši . P r e d n j im je ona
stajala ž i v a , kao n e š t o m n o g o v i še o d p u k e v i z i j e .
P r e d n j e g o v o m j e d u š o m stajao sam Bog, o n a k a v
k a k v o g a s i j e m o g a o p r e d o č i t i , k a o l i c e koje mu
g o v o r i : " I d i kral ju A h a b u i r e c i : M o r a se v j e r o v a t i
u Jahve-Boga d o k p o n o v n o ne poša l je k išu" — što
j e z n a č i l o : d o k p o n o v n o n e d o đ u bol ja v r e m e n a .
T a d a je N a b o t s h v a t i o svoju misi ju. Z n a o je da se
m o r a p o s v e t i t i dal jnjoj i z o b r a z b i d u š e v n i h snaga
koje m o g u d o v e s t i d o p u n o g a r a z v o j a o n o g što m u
je s ta ja lo p r e d d u h o v n i m o k o m te se k t o m u o d l u
č i o , ž r t v u j u ć i se k o l i k o g o d je to m o g u ć e , postat i
j e d n i m o d o n i h koji s u na jv iše i z l o ž e n i n e v o l j a m a
i g l a d i t o g a v r e m e n a . N a b o t z a p r a v o ni je g l a d o v a o
radi u z d i z a n j a u v i še s v j e t o v e — n a g l a š a v a m da
to ni je t r e b a l o bit i neš to p o p u t kure g l a d o v a n j a
146
p r e p o r u č l j i v e z a p o s t i z a n j e d u h o v n e s p o z n a j e
— on nije g l a d o v a o ni iz ko jega d r u g o g impul sa
v e ć z a t o što su i d r u g i g l a d o v a l i , ali ne s a m o da
b i d i j e l i o n j i h o v u s u d b i n u n e g o , š toviše, kako b i
je s nj ima p o d i j e l i o u p o v e ć a n o j mjer i . Svo je mis l i
n ikada nije o d v r a ć a o od Boga, a n j e g o v a je duša u
nepres tano j unutarn jo j k o n t e m p l a c i j i bi la p r e d a n a
t o m e Bogu, koj i se u v i j e k o b j a v l j i v a o na o p i s a n i
način . Danas b i s m o u d u h o v n o j z n a n o s t i rek l i :
N j e g o v a se ci je la m e d i t a c i j a sastojala u t o m e što
je p o t p u n o s a m o v o l j n o o v e misl i d o v o d i o u središte
svo je duše. — Da je d o b r o p o s t u p i o , i ova j mu se
put p o k a z a l o k a o znak, u n u t a r n j i m l i k o m , š to j e
p o n o v n o b i l o v i še od neke s n o v i t e v iz i je , t ime da j e
p r e d nj im u svoj ž i v o t n o s t i stajala slika Boga koji
j e z a p r a v o ž i v i o u n j e g o v o j duši g o v o r e ć i : "Ustra j ,
sve p o d n e s i ! Onaj tko hrani l jude, pa i tebe, da t će
t i što je n u ž n o . Samo, m o r a š imati bezuv je tnu v jeru
u v j e č n o pos to jan je d u š e ! " P o j a v i l a se slika kao da
je on — pust injak k o m e su se stvari p r i k a z a l e v i š e
kao s l ikov i ta s t v a r n o s t — o t i š a o na p o t o k K r i t i ,
sakrivši se, i z n jega p i o v o d u sve d o k j e v o d e b i l o
te se h r a n i o o n i m e š to mu je p o s l a o Bog, o n i m e
što je, z b o g o s k u d i c e koja je v lada la , još u o p ć e
p r e o s t a l o . T o što m u j e hranu d o n o s i o g a v r a n
č i n i l o mu se k a o sl ika o s o b i t e Božje m i l o s t i . O v o
mu je pr ikazanje p o t v r d i l o da o n o g l a v n o tek t reba
p r o ž i v j e t i u svo jo j n u t r i n i .
N a k o n toga je u o d n o s u na s k r i v e n e d u š e v n e
snage m o r a o p r o ž i v j e t i j e d a n viši stupanj. Pokušao
je još dubl je , k a k o b i s m o to danas rekl i , u t o n u t i
u m e d i t a c i j u od ko je je p o š a o i koju s m o v e ć
opi sa l i . Ta m e d i t a c i j a , to unutarnje p r o ž i v l j a v a n j e
p o p r i m i l o j e s l j edeće o b i l j e ž j e . Rekao s i j e : A k o
147
u o p ć e trebaš bit i d o r a s t a o v iz i j i koja u tebe svi jetl i
iz sa sv im n o v e Božje sl ike, m o r a š u o s n o v i uzevš i ,
u svo jo j nutr ini , a i u na jdub l j im snagama svoje
duše postat i sasvim drukči j i n e g o što s i d o s a d b i o .
M o r a š , z a p r a v o , n a d v l a d a t i , o tpus t i t i dušu koja u
tebi ž i v i te iz svoj ih najdubl j ih d u š e v n i h snaga
n a n o v i nač in o ž i v j e t i o n o što v e ć , d o d u š e , imaš,
ali š to k a o tvo je p r a v o Ja ne smije os tat i o n a k v o
k a k v o je sada. — I tako je p o d ut jeca jem o v i h
mis l i i n t e n z i v n o , u nutr in i , r a d i o na svojo j duši,
na p r e o b r a ž a v a n j u , na p r e o b l i k o v a n j u svo jega vla
s t i tog Ja kako bi p o s t a o d o s t o j a n toga da stane
p r e d Boga koji mu se o b j a v i o .
P o n o v n o mu se pokazala neka vrsta prikazanja,
neka vrs ta v i z i j e , što je ipak bi la v i še od v i z i j e ,
ali j e m n o g o manje v r i j e d i l a o d p r a v e v r i j e d n o
sti unutarn jeg d u š e v n o g d o g a đ a j a . P o k a z a l o mu se
kako ga je n j e g o v Bog koji mu se o b j a v i o p o s l a o
u S e r e p t u gd je je s reo u d o v i c u koja je imala sina.
I tu mu je , kroz personi f ikac i ju s u d b i n e u d o v i c e i
n jez ina sina, pr ikazan način na koj i t reba ž i v j e t i .
P r e d n j e g o v o m se d u š o m ukazala v i z i j a kako im
je j e d v a neš to m a l o p r e o s t a l o za j e l o . Htje l i su
p o t r o š i t i pos l jednje što su imal i te p o t o m umri je t i .
T a d a je kao u snu, kao u pr ikazanju, r e k a o u d o v i c i
o n o što je, u o s n o v i uzevši , iz dana u dan, iz t jedna
u t jedan g o v o r i o svojo j v las t i to j duši u s a m o t n o m
razmiš l jan ju : " N e b r i n i t e se, i z p r e o s t a l o g a brašna
na m i r u p r i p r e m i t e o b j e d za sebe, ali i za m e n e . U
s v e m u š to t reba d o ć i uzda j te se u Boga koji m o ž e
d o n i j e t i i sreću i nesreću, u ko jega se ne smije
sumnjat i ! " I g le, u snu, u pr ikazan ju i z r a ž e n o m
v i z i j o m p o k a z a l o mu se da se p o s u d a s b r a š n o m i
v rč s ul jem ne prazne v e ć da se uvi jek i z n o v a pune.
148
N j e g o v o j e c i j e l o d u š e v n o stanje p r i k a z a n o kao
dost izanje zre lost i o s o b e koja se uselila u u d o v i č i n u
kuću i s tanova la na v i š e m katu. N o , unutarnja re
a lnos t n j e g o v e duše sastojala se u t o m e da se o n a
u z d i g n u l a na viši kat, da je dosp je la na viši stupanj
s v o j e g a r a z v o j a . P o t o m mu se, m e đ u t i m , j a v i l o pr i
kazanje da j e u m r o sin te ž e n e . To nije b i l o ništa
d r u g o d o l i s i m b o l i č k i o d r a z stanja u k o j e m u je on
p r e v l a d a o , g o t o v o u s m r t i o sve što j e n j e g o v o Ja
d o t a d b i l o . Podsv je sne snage n j e g o v e duše u p i t a l e
su ga: " Š t o sada t rebaš uč in i t i? " , n a k o n čega je
b e s p o m o ć n o zas tao, d a b i s e p o t o m p o m o ć u snage
koja se d o s a d u njega uli la p r i b r a o te u t o n u o u
o n o što je p r i m i o p o n i r a n j e m u sebe. U s l jedećoj
p r e d o d ž b i , pos l i je smrt i u d o v i č i n a sina, ž e n a mu
upućuje pr i j ekor , što z n a č i da mu n j e g o v a v las t i ta
d u š e v n a p o d s v i j e s t upućuje p r i j e k o r i p r o ž i m a ga
z a b r i n u t o š ć u : Stara Ja-svijest je ot iš la. K a k o sada
dalje? — Slikovit i prikaz toga je u osvještavanju u-
dov ič ina sina; smiono je dublje utonuo u svoju dušu i
t ime p o n o v n o o ž i v i o m r t v o g a sina. To ga je ohrabr i lo
da nastavi iz starog Ja ož iv l javat i n o v o Ja.
Na taj j e nač in s a z r i j e v a o . T a k o je sazr i jeva la
n j e g o v a duša kako bi u sebi m o g l a skupiti snage da
zaista s tupi p r e d vanjski svi jet i navi jes t i o n o što
se t o m e v a n j s k o m svi jetu t r e b a l o reći , pr i je svega
da s tupi p r e d kralja A h a b a kako bi se o d l u č i l o o
p o b j e d i n o v o g shvaćanja Jahve n a d s v i m e što j e
z b o g s labost i v r e m e n a d o š l o na n j e g o v o mjesto, a
či j i j e p r e d s t a v n i k b i o kralj A h a b .
Ta je osoba o d n e k u d st igla kralju A h a b u koji
j e b r i ž n o o b i l a z i o svoju d r ž a v u p r o m a t r a j u ć i n e v o
lju. U s v a k o m slučaju, kralj A h a b nije i m a o p o j m a
o d a k l e taj č o v j e k d o l a z i . N a i š a o je na č o v j e k a či je
149
su r i ječ i p o t a k n u l e n e š t o u n j e g o v o j duši, u o p ć e
ne zna jući da je to n j e g o v susjed. P r e d nj im je
stajao i spunjen j e z o m koju b i uvi jek o s j e ć a o kada
se g o v o r i l o o d u h u koji je u Bibliji n a z v a n i m e n o n
Ili ja. "Jesi li ti m o ž d a č o v j e k koji č ini smutnju u
I z r a e l u ? " u p i t a o g a j e A h a b . " N i s a m " , o d g o v o r i o
je Nabot-I l i j a , " t i si sam taj koj i u I z r a e l d o n o s i
nesreću i z l o . M o r a bit i o d l u č e n o k o j e m će se b o g u
o d s a d o b r a ć a t i naš n a r o d . "
T o j e d o v e l o d o skupljanja v e l i k o g a m n o š t v a
i z r a e l s k o g n a r o d a na b r d u K a r m e l — i z n o š e n j e
p o j e d i n o s t i danas bi nas p r e d a l e k o o d v e l o — gd je
se t r e b a l o , p o m o ć u van j skoga znaka koji j e m o r a o
bit i s v i m a r a z u m l j i v , o d l u č i t i i z m e đ u A h a b o v o g
b o g a i I l i j inog b o g a . P r v o je o d r e đ e n o da svo je
ž r t v e p r i n e s u s v e ć e n i c i i p r o r o c i Baala, kako se
z v a o b o g kralja A h a b a . H t j e l o se, d a k l e , v i d j e t i
k r o z ž r t v e n i o b r e d koji s e t r e b a o o b a v i t i p o b o ž n i m
v j e ž b a m a eks ta t ičnih p r o r o k a koji su se g l a z b o m i
p l e s o m d o v e l i u sasvim o s o b i t o stanje, h o ć e l i t im
e g z e r c i c i j a m a biti neš to p r i o p ć n o n a r o d u , d r u g i m
r i j e č i m a p o k a z u j e l i se k r o z b o ž a n s k u snagu tih
s v e ć e n i k a n e š t o od snage i s i le n j i h o v a b o g a . Na
ž r t v e n i j e o l t a r p r i n e s e n a ž i v o t i n j a . T r e b a l o s e
p o k a z a t i d je lu je l i s t v a r n o u s v e ć e n i c i m a snaga
koja m o ž e o b u z e t i m n o š t v o . T u Nabot-I l i j a r e ć e :
"Sada m o r a bit i o d l u č e n o ! Ja o v d j e s to j im sam, a
n a s u p r o t m e n i stoji č e t i r i s t o i p e d e s e t B a a l o v i h
s v e ć e n i k a . N a r o d t reba v i d j e t i ko l ika j e n j i h o v a
snaga, a kol ika m o j a " . Žr tva je p r i n e s e n a . Baalov i
su s v e ć e n i c i uč in i l i sve što su m o g l i da bi svoju
snagu p r e n i j e l i na n a r o d kako bi on p o v j e r o v a o u
b o g a Baala. U t o m u se p r e t j e r a l o te su s v e ć e n i c i
u namjer i da pojačaju j e z i v o d j e l o v a n j e p lesa i
150
g l a z b e n o ž e m para l i ruke i t i jela tako da je tekla
krv. A l i g le , ništa se nije p o k a z a l o , j e r tu je
b i o I l i j a-Nabot sa s v o j o m s n a g o m . J e d n o s t a v n i m
r i ječ ima m o g l o bi se reć i : Bio je prisutan sa s v o j i m
ut jecajem. Ne t r e b a m o p o m i š l j a t i ni na kakvu ča
roli ju, no n j e g o v je utjecaj b i o tol ik i da je sve
p o t u k a o na boj i š tu . N a k o n toga on je z a p o č e o s
p r i n o š e n j e m ž r t v e . D r u g i m r i ječ ima, p r i s t u p i o j e
p r i n o š e n j u ž r t v e sa s v i m s n a g a m a svoje duše koja
j e p r e t r p j e l a sve o n o što s m o v e ć opi sa l i . Žr tva
je d j e l o v a l a ! D u b o k o je ganula duše. — D o g o d i l o
se neš to s l i č n o o n o m u što sam p o k u š a o o p i s a t i u
svojo j knj izi " M i s t i k a na p o č e t k u n o v o v j e k o v n o g
d u h o v n o g ž i v o t a " (Die Mystik im Aufgang des
neuzeitlichen Geisteslebens) u kojoj je p o k a z a n
p r i m j e r I v a n a Krst i te l ja koji j e b i o p r o p o v j e d n i k ,
ali je uz to p r o š a o i p o s e b n o š k o l o v a n j e . K a d a
j e z a t i m p o n o v n o s t u p i o n a p r o p o v j e d a o n i c u ,
na s lušate l j ima se p o k a z a l o d j e l o v a n j e i z r a ž e n o
s l j e d e ć i m o p i s o m : T i j e k o m n j e g o v e p r o p o v i j e d i
č e t r d e s e t a k l judi je p a l o i b i l o m r t v o , što z n a č i
da su u svojo j nutr in i bi l i p o g o đ e n i o d g o v a r a j u ć o m
s n a g o m . — T a k o je b i l o i s I l i j o m . N a k o n o v o g a
n e m o ž e m o p o m i s l i t i ništa d r u g o n e g o d a s u r i ječi
n a v e d e n e u Bibli j i p r e t j e r a n e , to b a r e m p r o i z l a z i
iz d u h o v n o z n a n s t v e n o g i s t raž ivanja . Č e t i r i s t o i
p e d e s e t I l i j in ih p r o t i v n i k a , Baa lov ih s v e ć e n i k a
b i l o je p o b i j e đ e n o i m o r a l o se p r e d a t i . I l i j a-Nabot
u s m r t i o ih je u n j i h o v i m dušama. I l i j a-Nabot je
p o b i j e d i o . ( K r a l j e v i I . , 18, 4 0 ) T o m o ž e m o reć i
kao n e š t o što se n a m e ć e s a m o po sebi.
O p i s a o sam v a m I z a b e l i n karakter i n j e z i n e
o s o b i n e . Znala je da je onaj koji je to učinio z a p r a v o
n j ihov susjed, tu, p r e k o p u t a . K a d nije ta jans tveno
151
odsutan, na laz i se u n j i h o v o j n e p o s r e d n o j b l i z i n i .
— A što je I l i j a - N a b o t z n a o od toga trenutka? Z n a o
je da je Izabe la m o ć n a , da zna za n j e g o v u tajnu,
d r u g i m r i ječ ima, d a n j e g o v vanjski f iz ički ž i v o t
v i še ne m o ž e bi t i sasv im s iguran. U s k o r o će se
m o r a t i z a b r i n u t i z b o g s v o j e smrt i .
Biblija t a k o đ e r p r i p o v i j e d a kako se kralj
A h a b v r a t i o kući i i s p r i č a o I z a b e l i što se d o g o d i l o
na b r d u K a r m e l , a o n a je rekla : U č i n i t ću Il i j i
o n o što je on u č i n i o s t v o j i h č e t i r i s t o i p e d e s e t
p r o r o k a . ( K r a l j e v i I . , 19, 2) — H t i o b ih z a p r a v o
znat i tko bi takav r a z g o v o r , o k o j e m u na o v o m
mjestu o I z a b e l i i z v j e š t a v a Biblija, m o g a o o b j a s n i t i
drukči je o d d u h o v n e z n a n o s t i , z a koju o n p r e m a
d u h o v n o z n a n s t v e n o m istraživanju, i z g l e d a samora
z u m l j i v i m .
N o , sada se Ilija m o r a o br inut i o t o m u da, a k o
z b o g l z a b e l i n e o s v e t e m o r a umri je t i , n j e g o v duh,
z b o g svega što j e t r e b a o r e ć i č o v j e č a n s t v u , n e k a k o
nastavi d j e l o v a t i unutar t o g a č o v j e č a n s t v a . I kako
je u svojoj duši o p e t s p o z n a v a o samoga sebe, u t o m
s e i n t e n z i v n o m u n u t a r n j e m s p o z n a v a n j u z a p i t a o :
Što trebaš učini t i k a k o b i s a m o g a sebe z a m i j e n i o
o v d j e , u f i z i č k o m svi jetu, n a k o n što z b o g l z a b e l i n e
o s v e t e nastupi tvo ja smrt? — T a d a mu je d o š l a
n o v a ob java . Z a p a z i o j e j e d n u sasvim o d r e đ e n u
o s o b u na koju će m o ć i , t a k o r e ć i , p r e n i j e t i sve što
on, Nabot-I l i ja t reba dat i č o v j e č a n s t v u . N j e g o v
se p o g l e d z a u s t a v i o na El ize ju. M o ž e t e p o m i s l i t i
kako je Ilija o t p r i j e p o z n a v a o Elizeja, ali o t o m u
nije r i ječ. I l i j in se p o g l e d z a u s t a v i o na toj o s o b i , a
unutarnje p r o s v j e t l j e n j e m u j e r e k l o : P o s v e t i o v o g
čov jeka u svoju tajnu. I s o n o m i s t o m j a s n o ć o m
s k o j o m r e l i g i o z n i d o k u m e n t i g o v o r e d u h o v n o j
152
z n a n o s t i r e č e n o n a m je i to da I l i j a-Nabot t reba
i spuni t i neš to o s o b i t o te da je sada na Elizeja
t r e b a o pr i jeć i isti d u h koji j e v l a d a o I l i j o m . T o j e
prosv je t l j en je Elizej t r e b a o d o ž i v j e t i u Damasku na
isti n a č i n kao što ga je pos l i je d o ž i v i o i o p i s a o sam
a p o s t o l P a v a o . A n a k o n što je Il i ja i z a b r a o svo jega
nas l jednika, snašla ga je I z a b e l i n a o s v e t a .
I z a b e l a j e skrenula p o z o r n o s t s v o m e m u ž u
A h a b u n a n j ihova susjeda r e k a v š i o t p r i l i k e o v o :
P o g l e d a j , ova j je susjed p o b o ž a n čov jek, u nje
m u ž i v e I l i j ine mis l i . Budući d a j e o n j e d a n o d
n a j v a ž n i j i h I l i j inih s l j edbenika, m n o g o o v i s i o
t o m u da ga kao takvog uk loniš iz svoje n e p o s r e d n e
b l i z i n e . A h a b nije z n a o ništa o N a b o t o v o j tajni, ali
j e z n a o da j e on I l i j in v j e r a n s l j edbenik . T a d a je
I z a b e l a uv jer i la A h a b a da, i l i s n a g o m n a g o v a r a n j a
i l i p o m o ć u same kra l jevske m o ć i , t reba p r i d o b i t i
t o g a č o v j e k a na svoju s t ranu. Bio bi to udarac za
I l i j inu s tvar kad bi A h a b b i l o na koji nač in usp io
p r i d o b i t i toga č o v j e k a na svo ju stranu. Izabe la je,
n a r a v n o , zna la da j e to tek i z m i š l j o t i n a k o j o m je
s a m o htjela navest i s v o j e g a m u ž a na taj v a ž a n čin,
j e r o n a nije ht jela sam č in v e ć o n o što iz njega
p r o i z l a z i . Zato m u j e da la neku v r s t u p r i j e t v o r n o g
savjeta.
A h a b se o b r a t i N a b o t u i g l e , N a b o t ga p r e k o r i :
" N i k a d a nećeš post ić i o n o što h o ć e š ! " — Znate da je
u Bibliji p r i k a z a n o kako je N a b o t kao A h a b o v susjed
p o s j e d o v a o v i n o g r a d koji j e A h a b ht io dobi t i m i l o m
ili s i l o m . U Bibliji je N a b o t r e k a o kralju: " G o s p o d i n
ne d o p u š t a da tebi d a m nas l i j eđe svo j ih o t a c a ! "
( K r a l j e v i I . , 21,3) N o , z a p r a v o se mis l i na sasvim
d r u k č i j e nas l i jeđe koje m u n e smije p r e d a t i . T o j e
I z a b e l u p o t a k n u l o na o s v e t u . Dala j e p r i j e t v o r a n
153
savjet kako bi kral ja r a z b j e s n i l o p r o t i v l j e n j e t o g a
čov jeka. To se m o ž e v i d j e t i p r o č i t a l i se u Bibli j i
s l jedeće mjesto: " A h a b se v r a t i kući z l o v o l j a n i l jut
z b o g r i ječi koje m u j e r e k a o N a b o t I z r a e l a c : ' N e
d a m ti nasl i jeđa svo j ih otaca ! ' L e g a o je na poste l ju,
okrenuo lice i nije okusio kruha". (Kral jevi I., 21,4)
Mis l i se da je A h a b p r e s t a o jest i j e r ni je
m o g a o p r i b a v i t i v i n o g r a d u s v o j e m u sus jedstvu.
T a k v e ć e m o stvar i r a z u m j e t i s a m o ako i s t r a ž i m o
stvarne č in jen ice u p o z a d i n i . Izabe l in se o s v e t n i č k i
čin sastojao, d a k l e , u p r i r e đ i v a n j u s v e č a n o s t i na
koju će d o ć i i N a b o t i na kojo j će mu biti i s k a z a n e
o s o b i t e počast i . On to nije m o g a o izb jeć i . Dana mu
je m o g u ć n o s t za d j e l o v a n j e . N o , Izabe la je i sama
bila v i d o v i t a . S d r u g i m a bi lako iz i šao na kraj, s
nj ima b i l ako o d m j e r i o snage, al i o n a ga je m o g l a
upropas t i t i . P o d m e t n u l a j e uboj ice, što znač i , kako
je o p i s a n o u Bibli j i , l a ž n e s v j e d o k e koji su r e k l i da
je N a b o t h u l i o Boga i kral ja. ( K r a l j e v i I . , 2 1 , 13)
T a k o je Ili ja k a o vanjska f iz ička o s o b a b i o
mrtav, uk lon jen iz sv i jeta . A h a b je sa s v i m o n i m e
što je p r e t h o d i l o i š to je istinski z a h v a t i l o snage
u d u b i n i n j e g o v e duše pos tav l jen, r e c i m o , p r e d
neku vrs tu s u d b i n s k o g a pitanja. U p r a v o je u t o m ,
za njega i z n i m n o m t renutku p o č i n j a o n e š t o s lutit i .
U toj mu se slutnji p o j a v i o Ilija p r e d k o j i m je tako
čes to s t r a h o v a o te mu k r o z v iz i ju r e k a o što se u-
stvari d o g o d i l o . T o j e b i o d u h o v n i d o ž i v l j a j . M o g l i
b i s m o reć i d a j e o d I l i j ine s l ike nakon n j e g o v e
smrti saznao da je ub ivš i N a b o t a u b i o Nabota-I l i ju .
O v o pos l jednje t r e b a o je s a m o naslutit i , ali ipak j e
n a z v a n u b o j i c o m . A u Bibli j i n a l a z i m o zastrašujuće
ri ječi kako se t o m s lutn jom A h a b os jećao i s p r a z n i m
u svojoj duši j e r je slika u slutnji rekla: " N a mjestu
154
gdje su psi l izal i N a b o t o v u krv psi će l izat i i t vo ju ! "
( K r a l j e v i I . , 2 1 , 1 9 ) , a za I z a b e l u je r e č e n o : "Psi će
p r o ž d r i j e t i I z a b e l u n a z i d i n a m a I z r a e l a " ( K r a l j e v i
I . , 2 1 , 2 3 ) .
Z n a m o da j e to bi la j e d n a od o n i h slutnji koje
se i spunjava ju. K a d a je pos l i je A h a b o t i š a o u rat
p r o t i v Siri jaca, ranjen je u boju, krv je kapala iz
n j e g o v i h kola i tako ga je z a d e s i l a smrt . K a d su
p r a l i n j e g o v a kola, d o š l i su psi i l i z a l i krv koja je
i s tekla iz A h a b o v i h rana. A kad je kasniji r a z v o j
d o g a đ a j a u č i n i o Jehua g o s p o d a r o m g r a d a Sama-
ri je, I z a b e l a j e p o g o đ e n a d o k j e stajala na p r o z o r u
te j e z a p r a v o pala kroz p r o z o r p r e d gradske z i d i n e ,
gd je su je ras trgal i psi. O v o sam s a m o n a g o v i j e s t i o
s toga š to i m a m o p r e m a l o v r e m e n a da b i s m o u to
dub l je u laz i l i . Sada je to na jmanje v a ž n o , a m n o g o
j e v a ž n i j e o n o što s l i jedi .
Onaj koga je I l i ja-Nabot o d a b r a o za nasl jednika
m o r a o je sada i sam sazr i jet i . N o , on je s a z r i j e v a o
na drukč i j i nač in . M o g l o bi se reć i da je učeniku
v e ć b i l o lakše n e g o p r v o m e uči te l ju . N j e m u j e n a
r a s p o l a g a n j u stajala snaga do koje se I l i j a-Nabot
v e ć v i n u o , bila mu je na raspolaganju Ili jina p o m o ć .
I k a o š to l judske o s o b n o s t i ko je su p r o š l e k r o z
d v e r i smrt i d jeluju i z d u h o v n o g a svi jeta sasv im
o s o b i t o m s n a g o m , tako je sada i Nabot-I l i j a n a k o n
svo je smrt i d j e l o v a o sasv im o s o b i t o m s n a g o m n a
Elizeja, o t p r i l i k e kako je i sam Isus Kris t nakon
smrt i d j e l o v a o na uskrsnuće s v o j i h s l j edbenika .
I l i j a - N a b o t m o ć n o je d j e l o v a o na Elizeja. A to što
j e Elizej sada p r o ž i v l j a v a o , p r o ž i v l j a v a o j e t a k o đ e r
kao unutarn j i d o ž i v l j a j v la s t i te duše, al i takav koji
je b i o p o v e z a n sa s n a g o m što je strujala iz I l i je i
koja je nas tav i la d j e l o v a t i pos l i je n j e g o v e smrt i na
155
o n e koji su mu bi l i o d a n i . Elizej je to p r o ž i v l j a v a o
na način da je p r e d n j e g o v o m d u š o m , i n a k o n
svo je smrti, ž i v o stajao n j e g o v v e l i k i učitel j Ilija te
mu je rekao: "S t o b o m ću i z i ć i iz G i l g a l a " . O v d j e
m o g u t o č n o c i t i ra t i Bibli ju koja k a ž e : " K a d j e
Jahve u z n i o Ili ju na n e b o , Ilija i Elizej su u v i h o r u
izašl i i z G i l g a l a " ( K r a l j e v i I I . , 2 , 1 ) . O v d j e ni je
ri ječ o mjestu. Ni Bibli ja t i m e ne mis l i na mjes to .
" G i l g a l " n e znač i d r u g o d o l i "va l j an je" . T i m e s e
mis l i na tehnički i z r a z : Val jan je , p r o l a ž e n j e duše
k r o z r o đ e n j e i smrt, ž i v o t duše unutar f i z i č k o g a
ti jela, kad duša p r e l a z i iz j e d n o g a f i z i č k o g t i je la
u d r u g o . To se z o v e G i l g a l .
Ne t rebate se č u d i t i a k o iz d u h o v n e z n a n o s t i
p r o i z l a z i da Elizej t i m e što je u svojoj duši p r o ž i v i o
k r o z k o n t e m p l a c i j u i p r e d a n o s t z a p r a v o nije b i o
uz Ili ju p o m o ć u snaga svo je f i z ičke p r i r o d e , n e g o
p o m o ć u v i š ih snaga, što z n a č i da je s I l i jom b i o u
j e d n o m v i š e m svi jetu. A Ili ja mu je o d r e d i o ko je
s tupn jeve treba p r o ć i z a v r i j e m e r a z v o j a svo je
duše. N o , s ta lno mu je s k r e t a o p o z o r n o s t na to
kako je težak put k o j i m m o r a p r o ć i . U z d i z a o se
stupanj po stupanj sve d o t l e d o k se nije os je t io
s j ed in jen im s d u h o m koj i je strujao iz I l i je .
I m e n a mjesta koja se s p o m i n j u u Bibli j i ne
t reba shvat i t i kao i m e n a mjesta n e g o u n j i h o v u
d o s l o v n o m značenju, kao d u š e v n a stanja. K a d ,
p r i m j e r i c e , Ilija k a ž e : Sada i d e m u Beth-el — Elizej
s i to p r e d o č a v a kao v i z i j u koja je v i še od v i z i j e . A
kad ga Ilijin duh o p o m e n e : Dragi , ostani o v d j e — to
ne znači ništa d r u g o d o l i : Razmis l i imaš l i d o v o l j n o
snage da nastaviš ići sa m n o m . — U viz i j i to i z g l e d a
kao neš to v i še o d o p o m e n e . Svi n j e g o v i učenic i-
- p r o r o c i , dakle, n j e g o v i k o l e g e u d u h o v n o m e stoje
156
pokra j njega o p o m i n j u ć i ga. O n i koji s toga što su
p o s v e ć e n i u te č i n j e n i c e znaju da se Elizej m o ž e
u z d i ć i u v i še reg i j e u k o j i m a mu g o v o r i Il i j in duh
g o v o r e m u : "Danas ga nećeš m o ć i s l i jedi t i . A znaš
l i da će danas G o s p o d i n uzet i t vo jega g o s p o d a r a od
tvo je g lave?" ( K r a l j e v i I I . , 2 , 3 ) N o , on im o d g o v a r a :
" S a m o šut i te" , a I l i j i n o m d u h u kaže : " Ž i v o t a mi
G o s p o d i n o v a i tvo je duše, ja te neću ostavi t i ! " Dalje
g o v o r i Ili ja: "Sada m o r a m ići u J e r i h o n " . P o n o v i se
i s to. A tada Ilija upi ta : "Š to sada z a p r a v o h o ć e š ? "
Elizej o d g o v a r a , i to se n a l a z i u Bibli j i , ali tako da
s e m o r a i z v u ć i i z p r a v o g a i z v o r n o g teksta: " H o ć u
da se u m o j o j duši m o j e m d u h u p r i d r u ž i t v o j ! " U
Bibliji stoji p o g r e š n o : " N e k a mi b u d e dvos t ruk i d i o
t v o j e g a d u h a " ( K r a l j e v i I I . , 2 , 9 ) . T o je , p r i b l i ž n o ,
d u h o v n i smisao o n o g a što j e Ilija č u o od Elizeja:
da on o ž i v l j a v a u d u b i n a m a E l i z e j e v e duše, da se
o n d j e p r o b u d i o do p u n e svi jest i te da je Elizej s
v l a s t i t o m d u š o m tako p o s t a v l j e n s p r a m I l i j inoga
d u h a da n j e g o v a duša iz sebe same m o ž e o b j a v i t i
I l i j ine o d l u k e . T a d a Ili ja k a ž e : "Budući da m o ž e š
v i d j e t i m o j duh sada kad se t r e b a m u z d i ć i u v i š e
reg i je , da ga m o ž e š v i d j e t i k a k o se u z d i ž e u v i še
reg i je , p o s t i g a o si to što h o ć e š i moja snaga ulazi
u t e b e " . I g le , Elizej u g l e d a kako se Ilija u z d i ž e "u
v i h o r u p r e m a n e b u " , s a m o mu je spao kaput, što
znači , d u h o v n a snaga k o j o m se Elizej treba o g r n u t i .
To je bi la d u h o v n a v i z i j a koja mu je p o k a z a l a i
o m o g u ć i l a da s p o z n a kako smije postat i I l i j in im
nas l jednikom. A dalje u Bibliji piše: "Kada ga v id ješe
d jeca p r o r o k a , koja su se uput i la p r e m a Jer ihonu
rekoše : ' I l i j in duh p o č i v a na El ize ju ' i p o đ o š e mu
ususret i baciše se p r e d n j im na z e m l j u " . ( K r a l j e v i
I I . , 2, 15) To nada l je z n a č i da je u Elizeju ri ječ
157
posta la tako m o ć n a d a j e o n b i o p r o ž e t s n a g o m
koju su p r o r o k o v i učenic i d o ž i v j e l i i k o d Ili je te su
s p o z n a l i kako je duh I l i j e-Nabota uist inu n a s t a v i o
ž i v j e t i u Elizeju.
U v e z i sa s t v a r n i m d o g a đ a j i m a o n o g a d o b a
t o p r o i z l a z i i z d u h o v n o z n a n s t v e n i h m e t o d a v e ć
p r i k a z a n i h u o v i m p r e d a v a n j i m a — a koje će i
nada l je bi t i p r i k a z i v a n e — p r o i z l a z i iz i m p u l s a
što se iz Il i je p r e l i o u Elizeja koji je o b n o v i o i
u z v i s i o staru Jahve-vjeru. T i m je d o g a đ a j i m a , koji
su i sprva, pr i je s v e g a u o n i m s tar im v r e m e n i m a ,
bil i razuml j iv i s a m o p o s v e ć e n i m a , s v o j s t v e n o to da
su l jud ima koji nisu m o g l i razumjet i n j i h o v u b i t
i spr ičani na način kako bi ih ipak m o g l i shvat i t i te
d j e l o v a t i na n j i h o v e duše kroz p o r e d b e i p r i č e o
č u d i m a . Iz o n o g a što je u na j sp i r i tua ln i j em smislu
dois ta č u d e s n o r a z v i l e su se bibl i j ske p r i č e o Il i j i ,
Elizeju i N a b o t u . Za o n e koji nisu m o g l i r a z u m j e t i
kako je j e d a n od najvećih impulsa za svjetski r a z v o j
č o v j e č a n s t v a i z v i r a o iz n a v e d e n i h duša, ko je su
m n o g o toga što j e u s k r a ć e n o v a n j s k o m e p o g l e d u
najpri je m o r a l e p r o r a d i t i u sebi, to je r e č e n o u
p o r e d b a m a . N j i m a j e p r i k a z a n o u p r a v o o n o što j e
i spr ičano i u Bibliji; da je Ilija ž i v i o u v r i j e m e kralja
Ahaba, da mu se bog Jahve ukazao za v r i j e m e g l a d i
te r e k a o : " P o đ i kralju A h a b u i kaži mu: ' Ž i v o g a mi
G o s p o d i n a , Boga I z r a e l o v a p r e d k o j i m s to j im, o v i h
g o d i n a neće bit i ni rose ni kiše, jer ja tako k a ž e m ' " .
( K r a l j e v i I . , 17, 1) Z a t i m se kaže : Bog je r e k a o Il i j i :
" I d i o d a v d e , o k r e n i se p r e m a istoku i sakrij se na
p o t o k u Kr i tu koji teče p r e m a Jordanu. Pit ćeš iz
p o t o k a , a g a v r a n i m a sam z a p o v i j e d i o da se p o b r i
nu za t e b e " . ( K r a l j e v i I . , 17, 3-4) T a k o se d o g o d i l o .
Kada je v o d a presahnula, Bog je Ili ju p o s l a o u
158
Sareptu. A " t r e ć e g o d i n e " Ilija je m o g a o k r e n u t i
na put, m o g a o je p r i s t u p i t i kralju A h a b u — to
sam v e ć n a t u k n u o pr ikazu juć i č i n j e n i c e na o s n o v i
d u h o v n o z n a n s t v e n i h i s t raž ivanja — i č e t i r i s t o
i p e d e s e t B a a l o v i h p r o r o k a stavit i p r e d o d l u k u .
Zat im je č u d o t v o r n o m s l i k o m p r i k a z a n o to što se
d o g o d i l o u s tvarnos t i kako sam v a m v e ć i s p r i č a o .
P o t o m sl i jedi p r i p o v i j e s t kako j e N a b o t u , koj i j e
ustvar i nos i te l j d u h a s a m o g a Il i je, A h a b t r e b a o
o t e t i v i n o g r a d t e kako j e z a t i m Izabe la p r e v a r i l a
N a b o t a . P r e m a o n o m u što stoji u Bibliji ne m o ž e se
sasvim r a z u m j e t i kako b i to Izabe la t reba la i z v e s t i
s I l i jom, j e r je z a p r a v o rekla A h a b u : " U č i n i t ću Iliji
o n o što je on u č i n i o s t v o j i h č e t i r i s t o i p e d e s e t
p r o r o k a " j e r j e p r e m a Bibliji da la p o g u b i t i s a m o
Nabota, d o k je, ustvari, što, doduše, ni jedan čitatel j
Bibli je n e ć e m o ć i č i t a n j e m razabrat i , da la p o g u b i t i
nositel ja I l i j ina duha. U Bibliji stoji samo da je Ilija
uznesen na n e b o . Ona je , dak le , Iliju p o g u b i l a na
o s o b i t način kad mu je ht jela učinit i o n o što j e o n ,
p r e m a Bibli j i, u č i n i o s č e t i r i s t o i p e d e s e t B a a l o v i h
s v e ć e n i k a . U k r a t k o , i m a m o sl ike koje se m o g u
r a z u m j e t i s a m o a k o i h danas r a s v i j e t l i m o o n i m e
što n a m d u h o v n o i s t raž ivan je m o ž e n e p o s r e d n o
p r u ž i t i i z svo j ih i z v o r a .
P o t p u n o sam suglasan da š t o v a n i s lušatel j i
koji u o n o m e š to p r o i z l a z i iz d u h o v n o z n a n s t v e n o g
i s t raž ivanja nisu m o g l i p r e p o z n a t i n e š t o v i š e o d
h i p o t e z e — j e r u j e d n o m p r e d a v a n j u ni je m o g u ć e
navest i v i š e d o k a z a — pokušaju bez p r e d r a s u d a
p r o s u d i t i i z l o ž e n o , a da p o j e d i n a mjesta ispitaju
i u s p o r e d e s o n i m e što je o t o m u dala i š to u o p ć e
m o ž e dat i današnja z n a n o s t . Do toga se, d o d u š e ,
n e m o ž e d o ć i bez d u h o v n o g i s t raživanja, ali m o ž e
159
se p o t k r i j e p i t i p o m o ć u vanjske z n a n o s t i i m o ž e se
p o t k r i j e p i t i v l a s t i t i m r a z u m o m .
M o r a m o , dakle, reć i : R a z m a t r a m o l i o s o b n o s t
p r o r o k a Il i je i n j e g o v o v r i j e m e , v i d i m o u najemi-
n e n t n i j e m smislu da se i m p u l s i i uzroc i koji
d je lu ju na l judske d o g a đ a j e n i k a k o ne iscrpl juju
u o n o m u što se vanjski p o k a z u j e i što je vanjska
p o v i j e s t sposobna pr ihvat i t i , n e g o da su najvažni ja
z b i v a n j a unutar l judskih d o g a đ a n j a o n a koja se
os tvaru ju u l judskim d u š a m a i koja iz l judskih
duša djeluju u vanjski svi jet, p r e l a z e u d r u g e
l jude i u nj ima nastavl jaju s v o j e d j e l o v a n j e . N o ,
a k o se u današnje v r i j e m e i ne m o ž e d o g o d i t i da
o s o b n o s t , o kojoj se s a m o p o t a j n o g o v o r i l o , m o ž e
ž i v j e t i u j e d n o s t a v n o m , s k r o m n o m e susjedu, a da
se za to i ne zna, u stara je v r e m e n a to b i l o m o
guće. U p r a v o najjače, n a j i n t e n z i v n i j e snage razvo ja
č o v j e č a n s t v a djeluju na na j skrovi t i j i nač in . Iz toga
v i d i m o da je p r o r o k Ilija za č o v j e č a n s t v o u z n a t n o j
mjer i u z d i g n u o i p r o r a d i o Jahve-misao, tako da
n jemu, a k o ga samo p o g l e d a m o u p r a v o m e svjetlu,
m o r a m o pr ip i sa t i o v o v a ž n o , e p o h a l n o d j e l o z a
č o v j e č a n s t v o .
Dal jnje b i i sp i t ivan je p o k a z a l o da o t u d a
p a d a sv je t lo na o n o što se d o g o d i l o , a i na to
što j e z a t i m d o v e l o d o o s n i v a n j a kršćanstva.
O t u d a m o ž e m o uoči t i v r l o v a ž n u č in jen icu — da
se t a k v i m r a z m a t r a n j e m iz d u h a p r i b l i ž a v a m o
t e m e l j i m a i i m p u l s i m a koji su ut jecal i na r a z v o j
č o v j e č a n s t v a , a koji z a t o što su i z v r š i l i takav
utjecaj i dal je djeluju sve do u naše d a n e . Stoga
a k o ne r a z u m i j e m o što se d o g a đ a l o u proš los t i ,
n e ć e m o m o ć i razumjet i n i o n o što se d o g a đ a u
sadašnjost i . N o , o n a j v a ž n i j i m s t v a r i m a ne m o ž e
160
nas izvi jest i t i vanjska, f iz ička povi jest , koja p o t j e č e
iz van j skoga svi jeta v e ć i za p o v i j e s t v r i j e d e
G o e t h e o v e r i ječi ko je se m o g u i z g o v o r i t i s m a l o m
p r o m j e n o m smisla — o n e iste G o e t h e o v e r i ječi š to
se o d n o s e na n u ž n o s t s p o z n a v a n j a duha u p r i r o d i
produbl j i van jem l judskoga duha, i s t raž ivanjem koje
se m o ž e p r o v e s t i s a m o u s k r i v e n i m temel j ima duše.
A na p r i m j e r u p r o r o k a I l i je i n j e g o v a v r e m e n a ,
na d u h o v n o m n e b u č o v j e č a n s t v a , obis t in ju ju se
i z m i j e n j e n e G o e t h e o v e r i ječi :
T a j a n s t v e n o na d a n j e m svjet lu sadašnjost i ,
P o v i j e s t s i ne da o t e t i v e o .
A što se t v o m e d u h u ne m o ž e o b j a v i t i ,
T o n e m o ž e š i z n u d i t i , n i i z p e r g a m e n a t a
A ni t i iz z n a k o v a upi sanih
U mjed, g l i n u i k a m e n .
161
KRIST I D V A D E S E T O S T O L J E Ć E
T k o je u današnje v r i j e m e s tekao i m a l o u v i d a u
d u h o v n i ž i v o t , n e ć e m o ć i zani jekat i d a p i tan je ko
je će bit i p r e d m e t o m današn jeg p r e d a v a n j a t reba
o b u h v a t i t i najšire p o d r u č j e , i to, m o g l i b i s m o reći ,
u p r a v o sa z n a n s t v e n o g stajališta. S d r u g e s trane,
ustvari , i z g l e d a da se u današnje v r i j e m e sve
v i š e p r i h v a ć a s v j e t o n a z o r unutar ko jega p i tan je
p o v e z a n o s K r i s t o v i m i m e n o m z a p r a v o n e m a svo je
p r a v o mjes to . P r e d a v a n j e o d r ž a n o pr i je n e k o l i k o
t jedana o podr i je t lu čov jeka te o n o koje je usl i jedi lo
kao nastavak, o p o d r i j e t l u ž ivot in j skoga svijeta — a
m o ž e m o p r e t p o s t a v i t i i o n a o biću koje se o z n a č a
va K r i s t o v i m i m e n o m — v j e r o j a t n o su p o k a z a l a da
se u svako d o b a , pa i u naše današnje, t emel jna
pitanja kao što je p i tan je p o d r i j e t l a č o v j e k a i si.
kreću u svjetlu u v r i j e ž e n o g mišl jenja te načina
os jećanja i shvaćanja p r i m j e r e n i h o d r e đ e n o m
v r e m e n u . V i d j e l i s m o kako v e ć k o d pi tanja o
p o d r i j e t l u č o v j e k a z a p r a v o t e o r e t s k o shvaćanje,
s v j e t o n a z o r koji za naše s u v r e m e n i k e p r o i z l a z i
iz u v r i j e ž e n o g mišl jenja, u o s n o v i uzevš i , p r o t u
rječi i s t inskim, p r a v i m r e z u l t a t i m a z n a n s t v e n i h
i s t raž ivanja, a u p r a v o se k r o z to p i tan je p o k a z u j e
da se d u h o v n o z n a n s t v e n i o d g o v o r i koji p o d r i j e t
lo č o v j e k a ne s v o d e na izvanj ske, f i z ičko-os je t i lne
v e ć na d u h o v n e o b l i k e , p o d u d a r a j u s i s t inskim
r e z u l t a t i m a p r i r o d n e z n a n o s t i te s n j ima stoje
u p u n o m skladu. N o , m o ž d a se n i g d j e d r u g d j e
tako i z r a z i t o n e jav l ja nesk lad i z m e đ u i z g r a đ e n o g
s v j e t o n a z o r a i u v r i j e ž e n o g mišl jenja, koji danas
v l a d a m e d u l judima u na jš i r im k r u g o v i m a , te o n o
ga što b i z n a n o s t n u ž n o m o r a l a u t v r d i t i kao kad
163
se g o v o r i o Kristu, v j e r o j a t n o s toga što je ri ječ
0 j e d n o m od n a j v e ć i h pi tanja shvaćanja svi jeta.
Ustvar i , od stupanja K r i s t o v a p o k r e t a u svjetsku
p o v i j e s t č o v j e k o v a j e m o g u ć n o s t p r e d o č a v a n j a
K r i s t o v a b ića uvi jek p o p r i m a l a o n o o b l i č j e k o j e m u
s e m o g l o p r i l a g o d i t i o d r e đ e n o d o b a i l i , m o ž e s e
š tov i še reć i , k o j e m u su se m o g l i p r i l a g o d i t i l judi
koji su se t i m e b a v i l i .
U t im p r v i m s tol jeć ima nakon ulaska kršćan
stva u svjetsku povi jes t , unutar o d r e đ e n i h ide jn ih
1 d u h o v n i h pravaca n a z v a n i h g n o z o m , r a z v i l e su se
g r a n d i o z n e i s i lne ide je o biću n a z v a n o m Krist . Te
su se gnos t ičke ide je s a m o r a z m j e r n o kratko m o g l e
z a d r ž a t i na o p ć e n i t i m p r e d o d ž b a m a Krista koje su
se, m o g l i b i s m o reći, p r o š i r i l e kao p o p u l a r n e , da bi
p o t o m postale sadržajem crkvenoga pokreta. Poučno
je sa samo n e k o l i k o ri ječi ukazati na g r a n d i o z n e i-
deje o Kristu koje su se u p r v i m stoljećima kršćanstva
r a z v i l e kao gnos t ičke ide je, ali n ikako stoga što se
p o j m o v i koje d u h o v n a z n a n o s t n e p r e s t a n o iznos i
o Kristu b i l o na koji način podudara ju s gnost ič-
kim ide jama. To t v r d e s a m o o n i koji su z b o g svoje
d u h o v n o z n a n s t v e n e nezre los t i p o t p u n o n e s p o s o b n i
istinski r a z l i k o v a t i s tvari koje pruža d u h o v n i ž i v o t .
S u v r e m e n a d u h o v n a znanost , o či j im ć e m o ide
jama večeras , iako kratko, r a z g o v a r a t i , u m n o g o m e
nadi laz i sve o n o što je s tvor i la stara g n o z a p r v i h
stoljeća kršćanstva. M o ž d a će, m e đ u t i m , biti u to l iko
zaniml j iv i je s n e k o l i k o riječi ukazati na te gnost ičke
ide je . Ima, svakako, m n o g o gnost ičk ih stajališta,
m n o g o raznol ik ih osjenčanja unutar toga d u h o v n o g
pravca, ali je p o t r e b n o ukazati b a r e m na j e d a n ,
najvažnij i koji najviše pods jeća na o n o što d u h o v n a
znanost danas ima reći .
164
M o ž e se kazat i : Stara g n o z a u p r v i m stol je
ć i m a kršćanstva, p r e m a s v e m u što je tada u
kršćanstvu iz i š lo na v i d j e l o , u p o č e t k u ima
najdubl j i , najznačajni j i p o j a m K r i s t o v a bića, j e r za
nju je K r i s t o v o b iće v j e č n o i ni je s a m o p o v e z a n o s
c j e l o k u p n i m r a z v o j e m č o v j e č a n s t v a n e g o i u o p ć e s
k o z m o s o m , s č i t a v i m r a z v o j e m svi jeta koji o k r u ž u
je čov jeka . — G l e d e pi tanja č o v j e k o v a p o d r i j e t l a
m o r a m o s e v r a t i t i d o o n o g n j e g o v a ob l ič ja ko je
još sasvim l e b d i u d u h o v n i m v i s i n a m a , koje se
još, m o g l i b i s m o reć i , ni je u ž i v j e l o , u t j e l o v i l o
u van j sko m a t e r i j a l n o r u h o . Vid je l i s m o k a k o
se č o v j e k t i j e k o m z e m a l j s k o g a razvo ja , p o l a z e ć i
o d č i s to d u h o v n o g o b l i k a , m a l o - p o m a l o spust io
d o z g u s n u t o g bića koje o z n a č a v a m o današn j im
č o v j e k o m te kako s a m o u v r i j e ž e n a mater i ja l i s t ička
mišl jenja, u č e n j e m o r a z v o j u k o j i m čov jeka s l i jede
unatrag, d o l a z e do vanjskih ž ivot in jskih oblika, d o k
d u h o v n a z n a n o s t d o l a z i do o b l i k a koji su sve v i š e
nal ik d u h o v n o - d u š e v n o m e t e napos l je tku p o t p u n o
ukazuju na č o v j e k o v o d u h o v n o p o d r i j e t l o . V e ć je i
stara g n o z a t raži la K r i s t o v o b i ć e u regi j i u kojo j je
č o v j e k l e b d i o pr i je n e g o l i j e p r i h v a t i o m a t e r i j a l n o
posto jan je , gdje je još o s j e ć a o da se na laz i s a m o
m e d u d u h o v n i m b i ć i m a i d u h o v n i m č i n j e n i c a m a .
H o ć e m o l i j e i s p r a v n o r a z u m j e t i , m o r a m o reć i d a
je p r e m a n j e z i n o m shvaćanju, d o k se č o v j e k dal je
r a z v i j a o i išao k t o m u da se n j e g o v o d u h o v n o -
- d u š e v n o biće o p a š e t j e l e s n i m o v o j e m kako b i uš lo
u mater i j a ln i s l i jed r a z v o j a , u č i s t im d u h o v n i m
s v j e t o v i m a os ta lo p o s t o j a t i K r i s t o v o biće, m o g l i
b i s m o reć i , kao j e d a n stari č o v j e k o v drug koji se,
m e đ u t i m , nije s n j i m e spus t io u mater i j a ln i sv i jet
— tako da je čov jek p r e m a shvaćanju te stare g n o z e
165
p r o l a z i o r a z v o j e m unutar m a t e r i j a l n o g a svi jeta
te je , d a k l e , unutar njega, t r e b a o i n a p r e d o v a t i .
D o k je č o v j e k svoj r a z v o j p r o l a z i o u mater i ja l-
nost i , K r i s t o v o je b iće, m e đ u t i m , o s t a l o u regi
ji č i s te d u h o v n o s t i , tako da se i u v r i j e m e koje
j e č o v j e k v e ć p r o ž i v l j a v a o k a o p o v i j e s t K r i s t o v o
b iće ni je t r e b a l o t raži t i unutar o n e reg i j e kojoj
č o v j e k p r i p a d a kao o s j e t i l n o - f i z i č k o b i ć e , n e g o u
čis to j d u h o v n o s t i . U v r e m e n u koje o z n a č a v a m o
kao i s h o d i š t e kršćanstva g n o z a j e v i d j e l a o s o b i t o
v a ž a n t r e n u t a k r a z v o j a z e m a l j s k o g č o v j e č a n s t v a ,
n a i m e t r e n u t a k u k o j e m u je iz d u h o v n i h sv je tova,
d o k je č o v j e k v e ć b i o spušten u m a t e r i j a l n i svi jet,
K r i s t o v o b i ć e , n a k o n što s e s u z d r ž a l o o d v l a s t i t o g a
razvo ja , ušlo u f iz ičko-os jet i lni svi jet da bi u n jemu
d j e l o v a l o k a o i m p u l s .
Iz t o g a se o d m a h n a m e ć e p i t a n j e : K a k o je
g n o z a zamiš l ja la s i lazak j e d n o g č i s to d u h o v n o g
bića u r a z v o j čov ječans tva?
G n o z a s i je p r e d o č a v a l a kako je unutar č o
v j e č a n s t v a j e d n a o s o b i t o r a z v i j e n a i n d i v i d u a , koju
su p o v i j e s n a i s t raž ivanja o z n a č i l a k a o Isusa iz
N a z a r e t a , t o l i k o sazre la da su se u njoj u o d r e
đ e n o m t r e n u t k u stekli uv jet i za to da n j e z i n a duša
i z d u h o v n o g a svijeta m o ž e n e p o s r e d n o p r i m i t i o n o
što l judi pr i je iz d u h o v n o g a svi jeta nisu m o g l i
n e p o s r e d n o p r i m i t i . Ona, d a k l e , g o v o r i o v r e m e n u
u k o j e m u se duša j e d n o g o d a b r a n o g č o v j e k a m o g l a
os jećati z r e l o m da u sebe p r i m i Krista, b i ć e koje do
tada nije b i l o p o v e z a n o s r a z v o j e m č o v j e č a n s t v a . U
Bibliji je g n o z a is traživala pr ikaz spuštanja Kr i s tova
bića u r a z v o j čov ječanstva kroz d o g a đ a j , koji b i smo
danas m o g l i nazvat i s i m b o l i č k i m , a koji je nas tupio
I v a n o v i m krš ten jem n a Jordanu. T i m s e krš ten jem
166
s I susom iz N a z a r e t a d o g o d i l o neš to o s o b i t o . Do
g n o s t i č k i h p r e d o d ž b i m o ž e m o d o ć i p o k u š a m o l i
r a z m i s l i t i o s l j e d e ć e m :
P r o m o t r i m o l i ist inski ž i v o t e b r o j n i h l judi,
ali n e p o m o ć u d a n a s u v r i j e ž e n o g mišl jenja v e ć
o n o g a koje nas m o ž e uvest i d u b o k o u dušu, ne
m o ž e m o p o r e ć i da u nj ima p o s t o j e p o j e d i n i t re
nuci, z n a m e n i t i d o g a đ a j i u ko j ima l judi os jećaju
kao da se na laze na p r e k r e t n i c i v la s t i toga ž i v o t a te
s i kažu: S o b z i r o m na sve što sam do sada p r o ž i v i o
i iskusio, o v o sada mi se č in i kao p r i k a z n o v o g a
ž i v o t a . — Do p r o v a l e takvih osjećaja m o g l o j e d o ć i
z b o g n e k o g o s o b i t o d u b o k o b o l n o g d o g a đ a j a i l i
n e k o g ž i v o t n o g iskušenja. N e m o ž e m o p o r e ć i d a z a
bro jne l jude postoj i neš to p o p u t prekre tn ice , p o p u t
n e č e g a što m o ž e m o n a z v a t i o b n o v o m i l i b u đ e n j e m
sasvim o s o b i t i h snaga u d u š e v n o m ž i v o t u . Shvat i l i
se takav d o g a đ a j k a o e l e m e n t a r n i p o č e t a k gnos t ič-
ke p r e d o d ž b e o t o m u što se d o g o d i l o s I susom iz
N a z a r e t a u v r i j e m e I v a n o v o g krštenja na Jordanu,
ne d o b i v a se p r e d o d ž b a o n e č e m u što o b i č n o
kroz ž i v o t n a iskušenja n a d i r e u l judske duše, v e ć
o probi jan ju n e č e g a sasvim n o v o g , što d o t a d u
c j e l o k u p n o m r a z v o j u č o v j e č a n s t v a nije m o g l o bi t i
p o v e z a n o s j e d n i m l judskim ž i v o t o m . I to što je
n i k n u l o u duši Isusa iz N a z a r e t a , što je u n jega
ušlo kao sasv im n o v o i kao neš to unutarnje ž i v j e l o
ž i v o t o m koj i j e p o s t a o i s h o d i š t e m č i t a v e ku l ture
p o k r e n u t e u n o v o m svjet lu, to što je u n u t r i n u
Isusa iz N a z a r e t a d o n i j e l o takav ž i v o t , n a z v a l a je
g n o z a K r i s t o m . N o , t i m e j e g n o z a t a k o đ e r u v i d j e l a
da se s K r i s t o m , koji se n i k a k o nije m o g a o p r o n a ć i
u p o j e d i n o m v a n j s k o m č o v j e k u n e g o u o n o m u što
je u v a n j s k o m č o v j e k u još p o s t o j a l o kao o s o b i t o
167
unutarnje biće, u č o v j e č a n s t v o p r o b i o n o v i impuls ,
i m p u l s za neš to čega pr i je n ikada ni je b i l o , j e r
u p r a v o o n o što je Isus iz N a z a r e t a t i j e k o m triju
g o d i n a od I v a n o v a krštenja n o s i o u sebi pr i je nije
b i l o p o v e z a n o s č o v j e k o v i m r a z v o j e m .
T i m e s m o o t p r i l i k e staru gnos t ičku p r e d o d ž b u
Krista p r i k a z a l i o n a k o kako j e m o ž e m o shvat i t i j e r
n a m se ona, m o g l i b i s m o reć i , u s v o j i m e l e m e n
tima p o k a z u j e v e ć i o n d a kad se u duši p o j e d i
n o g č o v j e k a d o g o d i neki v a ž a n p r e o k r e t . U p r a v o
j e m o d e r n o m č o v j e k u o s o b i t o teško shvat i t i d a j e
s n e t o m o p i s a n i m d o g a đ a j e m p o v e z a n o n e š t o o d
p o v i j e s n e v a ž n o s t i z a c i j e l o č o v j e č a n s t v o , neš to
o d t e m e l j n e p o v i j e s n e v a ž n o s t i , d a j e t i m e d a n o
n e š t o š to m o ž e m o n a z v a t i t e ž i š t e m c j e l o k u p n o g
r a z v o j a č o v j e č a n s t v a . Za tu g n o s t i č k u p r e d o d ž b u ,
iako se o n a m o ž e u s p o r e d i t i i s p o n e č i m od o n o g a
što je p r i k a z a n o u o v i m p r e d a v a n j i m a iz d u h o v n e
z n a n o s t i , m o ž e se reć i da je z a p r a v o — b e z o b z i r a
na to k a k o se m i s l i l o o r e a l n o s t i — v e l i č a n s t v e n a ,
si lna p r e d o d ž b a , s j e d n e s t rane o K r i s t o v u biću,
a z a t i m i o b iću č o v j e k a j e r pos tav l ja č o v j e k a
unutar r a z v o j a u k o j e m u i m p u l s iz d u h o v n o g
svi jeta n e p o s r e d n o z a h v a ć a u ti jek p o v i j e s n o g
nastajanja. Stoga u o p ć e nije č u d n o što ta gnost ička
p r e d o d ž b a n i k a k o nije m o g l a postat i p o p u l a r n a .
Jer, onaj tko si i m a l o raz jasni z n a č e n j a r a z v o j a
č o v j e č a n s t v a o d p r v i h stol jeća kršćanstva nadal je,
tko si razjasni stanja č o v j e k o v e duše te r a z l i č i t e
o d n o s e soc i ja lnoga ž i v o t a , bez dal jn jega će pr izna
t i da je takva p r e d o d ž b a nošena p l e m e n i t o š ć u koja
sasv im s i g u r n o nije bi la p o p u l a r n a . Da b i s m o s i
to ob jasni l i , p o t r e b n o je s a m o baci t i p o g l e d na
današnj i d u h o v n i ž i v o t . K a d a je ri ječ o takvoj
168
p r e d o d ž b i kakvu s m o u p r a v o o k a r a k t e r i z i r a l i kao
gnost ičku, v e ć i n a će l judi reć i : To j e apstrakci ja,
s m i o n o sanjarenje. N o , n a m a j e p o t r e b n a rea lna
zbi l ja, neš to što n a m je b l i sko, neš to što m o ž e
n e p o s r e d n o z a h v a t i t i u naš rea ln i ž i v o t . — Danas
o n o što s m o u p r a v o o k a r a k t e r i z i r a l i kao g n o s t i č k u
p r e d o d ž b u l judi još uv i jek smatraju a p s t r a k c i j o m
jer su z a p r a v o još uv i jek j a k o d a l e k o od toga
d a p r e d o s j e t e m n o g o v e ć e z a d o v o l j s t v o , ist insku
k o n k r e t n o s t u o n o m e što se nalaz i u d u h o v n i m
p r e d o d ž b a m a s o b z i r o m na o n o što v e ć i n a l judi
naz iva o č i t i m , k o n k r e t n i m i istinski s tvarn im. Kada
to ne bi b i l o tako, l judi ne bi ni u umjetnost i tež i l i
s a m o n e č e m u što m o g u v i d j e t i o č i m a i d o h v a t i t i
rukama te kao neš to a p s t r a k t n o odbi ja l i sve o n o
č e m u se u d u h u m o r a j u u z d i g n u t i u n u t a r n j i m
t a l e n t i m a duše.
N e m o g u ć e je , n a r a v n o , u n e k o l i k o p o t e z a
op i sa t i kako se u p o p u l a r n o m svi jetu r a z v i l a
p r e d o d ž b a o K r i s t o v u b iću. N o , m o ž e se reć i da
se os im n e p o s r e d n e p r e d o d ž b e koju su si l judi
i z g r a d i l i o Isusu iz N a z a r e t a , koji je r o đ e n na
čudesan način, koji je na m n o g o b r o j n e n a č i n e s
l jubavl ju p r i l a z i o l jud ima ( t a k o s e n a p o k o n o d v i
jala p o v i j e s t n j e g o v a d j e t i n j s t v a ) , koji j e o n d a za
c i j e l o č o v j e č a n s t v o d o š a o kao l jubl jeni Spasitel j
— m o r a se reć i da je uza sve osjećaje i os jećanja
koje su l judi s l jubavl ju s m o g l i za toga Spasitel ja,
ipak s to l jeć ima ž i v i o i o d j e k p r e d o d ž b e Krista k a o
bića koje je b i l o u t j e l o v l j e n o u čov jeku Isusu iz
N a z a r e t a . I u n a t o č o n o m što je, r e c i m o , vanjska
p o v i j e s t p r iča la o ž i v o t u Isusa iz N a z a r e t a , još uvi
jek se p o g l e d u z d i z a o p r e m a j e d n o j v e l i k o j tajni,
p r e m a n e i z m j e r n o m mister i ju , p r e m a mis ter i ju
169
koji je u p r a v o tada, d o k je Isus iz N a z a r e t a išao
Z e m l j o m , tu o s o b u p r i k a z i v a o n a d l j u d s k o m , a to
nadl judsko n a z v a o je K r i s t o m . Osim toga, m o g l o b i
se reći , da što su se l judi v i še p r i b l i ž a v a l i n o v i j e m
d o b u , os jećal i su se sve n e s p o s o b n i j i m a pr ihva
titi s m i o n u ide ju t a k v o g a Krista p o p u t g n o s t i č k o g a
Krista, tako da v e ć u s r e d n j e m v i jeku v i d i m o kako
se znanost , takoreć i , usuđuje g o v o r i t i s a m o o vanj
skim o s n o v a m a svijeta, o o n o m u što se d o g a đ a p r e d
o s j e t i l i m a i o n o m u što iza os jet i la lež i k a o neka
vrsta svi jeta p r i r o d n i h zakona. N a s u p r o t tomu, zna
nost se ni je os jećala p o z v a n o m p r o d r i j e t i u o n e
faktore , u o n e i m p u l s e koji su kao najviši d u h o v
ni i m p u l s i z a h v a ć a l i u r a z v o j č o v j e č a n s t v a . T a k o
j e s r e d n j o v j e k o v n o shvaćanje pi tanje č o v j e k o v a
p o d r i j e t l a , kao i p i tan je r a z v o j a č o v j e k a u koji
z a h v a ć a K r i s t o v i m p u l s s m a t r a l o p r e d m e t o m v je re ,
a sve je to i nada l je t r e b a l o f igur i ra t i k a o v jera uz
o n o š to su t r e b a l e bit i z n a n o s t i spoznaja, ko je su
t r e b a l e ostat i o g r a n i č e n e s a m o n a n i ž e p r e d m e t e
sv je t skoga p o r e t k a .
Sada bi b i l o z a n i m l j i v o p r i k a z a t i kako su se
od šesnaes tog stol jeća nadal je u č o v j e č a n s t v u sve
v i še z a o š t r a v a l i o d n o s i unutar o v o g " d v o s t r u k o g
k n j i g o v o d s t v a " ko j im se način spoznaje ht je lo ogra
nič i t i na s tvar i n i ž e g a reda, a sve što se o d n o s i l o
na d u h o v n e i z v o r e i p i tanja d u h o v n o g a r a z v o j a
h t j e l o s e d o d i j e l i t i v j e r i . T o danas, m e đ u t i m , n e
m o ž e bi t i naša z a d a ć a . Radi je ć e m o p o k a z a t i kako
je u d e v e t n a e s t o m stol jeću ci jel i tijek razvo ja v o d i o
t o m u da se, b a r e m u najš ir im k r u g o v i m a , takoreć i ,
p o t p u n o i z g u b i l a svaka ist inska ideja Krista . N o , u
už im se k r u g o v i m a kao daljnji razvoj stare gnost ičke
ide je z a d r ž a l o o n o što m o ž e m o n a z v a t i d u b o k i m
170
u v i d o m u Kr i s tov impuls . U d e v e t n a e s t o m stol jeću,
m e đ u t i m , u š i r im k r u g o v i m a , pa i z n a n s t v e n o -
-teološkim, d o l a z i d o odstupanja o d p r a v o g a p o j m a
Krista te pokušaja da ga se o g r a n i č i na o s o b u
Isusa iz N a z a r e t a , pr ikazu juć i ga, istina, kao j e d i n
s tvenu, o d a b r a n u o s o b u koja j e g o t o v o najdubl je
shvat i la uv je te r a z v o j a č o v j e č a n s t v a , unutarnju
b o ž a n s k u p r i r o d u č o v j e k a i nosi la je u sebi na
t e m e l j a n način, al i ipak kao " č o v j e k a " — ustvar i
kao č o v j e k a koj i se i z d i g n u o i z n a d svih os ta l ih
l judi . T a k o je, o d d e v e t n a e s t o g a stol jeća, mjes to
stare k r i s t o l o g i j e z a u z e l o n e š t o što m o ž e m o naz
v a t i i s t r a ž i v a n j e m Isusova ž i v o t a , i s t r a ž i v a n j e koje
j e sve v i š e pos ta ja lo n e p o v j e r l j i v o p r e m a s v e m u
što je u o s o b i Isusa iz N a z a r e t a t r e b a l o ž i v j e t i kao
božanski sadržaj i koje je ht je lo v je rovat i da u Isusu
i z N a z a r e t a p r e d s o b o m ima tek j e d n u o d a b r a n u
ljudsku i n d i v i d u u . T a k v o je shvaćanje svoj v r h u n a c
d o s t i g l o u djelu A d o l f a Harnacka* "Biće kršćanstva"
( Wesen des Christentums) i s l ičnim nasto janj ima u
i s t raž ivan ju Isusova ž i v o t a koja se danas pokazu ju
u n a j r a z l i č i t i j i m ni jansama. T r e b a s a m o u p o z o r i t i
na to što se u na jnovi je v r i j e m e p o s t i g l o o z b i l j
n i m u d u b l j i v a n j e m u p r a v o u t a k v o i s t r a ž i v a n j e
Isusova ž i v o t a . A t im n a j n o v i j i m z b i v a n j i m a pri
p a d a i o n o š to o v d j e t reba reć i , na što t reba u p o
z o r i t i s a m o s n e k o l i k o r i ječi; da m e t o d e koje su
p r i m i j e n j e n e u d e v e t n a e s t o m stol jeću k a k o bi se,
t a k o r e ć i , p o v i j e s n o d o k a z a l o što s e t r e b a l o d o g o
di t i u p o č e t k u k r š ć a n s k o g r a č u n a n j a v r e m e n a ,
u o p ć e nisu d o v e l e do pravih rezultata. Bilo kakvo
* Adolf Harnack, (1851.-1930.), njegovo djelo Wesen des Christentums objavljeno je 1910. godine u I.eipzigu.
171
r a z m a t r a n j e o v i h z a m i s l i o d v e l o b i nas p r e d a l e k o .
T k o , m e đ u t i m , dubl je z a đ e u o n o što je u č i n j e n o u
n o v i j e v r i j e m e , z n a t će da se pokuša lo u o b i č a j e n i m
s r e d s t v i m a van j skoga m a t e r i j a l i s t i č k o g i s t raživa
nja p o s t a v i t i o s o b u Isusa iz N a z a r e t a na i shodiš
te našega kršćanskog d u h o v n o g ž i v o t a , ali da je
takav pokušaj d o k a z i v a n j a posto janja o v e o s o b e
van j sk im p o v i j e s n i m s r e d s t v i m a — j e r kako da
se inače d o k a z u j e — m o r a o završ i t i p r i z n a n j e m :
Postojanje o s o b e Isusa iz N a z a r e t a ne m o ž e se
p o t v r d i t i van j sk im m a t e r i j a l i s t i č k i m s r e d s t v i m a .
To ne znač i da se m o ž e t v r d i t i s u p r o t n o , tj. da
on ni je ž i v i o , ali h o ć e l i se d o k a z a t i ž i v o t Isusa iz
Nazareta , to se ne m o ž e učini t i o n a k o kako se inače
p o v i j e s n i m s r e d s t v i m a d o k a z u j e posto jan je j e d n o g
A r i s t o t e l a i l i Sokrata i l i A l e k s a n d r a V e l i k o g . I ne
s a m o to, u n o v i j e su v r i j e m e i s t raž ivanja na t o m
p o d r u č j u išla u sa sv im s u p r o t n o m smjeru. T r e b a
s a m o uzet i j e d n u od knj iga VVilliama Benjamina
Smitha* koje je o b j a v i o D i e d r i c h iz L e i p z i g a , da
bi se v i d j e l o kako se u naše v r i j e m e o z b i l j n i m
z a l a ž e n j e m u bibl i j ske i d r u g e i sprave koje se
o d n o s e n a k r š ć a n s t v o p o n o v n o d o l a z i d o toga
da te i s p r a v e z a p r a v o u o p ć e ne m o g u g o v o r i t i o
o n o m u za što se tako d u g o u d e v e t n a e s t o m stolje
ću v j e r o v a l o da g o v o r e . Ljudi su htjel i na o s n o v i
* William Benjamin Smith, (1850.-1934.), djela ob-javljena u Jeni 1911. godine: "Der vorchristliche Jesus. Vorstudien zur Entstehungsgeschichte des Urchristentums", "Ecce Deus. Die urchristliche Lehre des reingöttlichen Jesus", "Ist der 'vorchristliche Jesus' widerlegt? Eine Auseinandersetzung mit Weiner', i Arthur Drews: "Die Christusmythe", Jena 1911.
172
f i l o l o š k i h i spi t ivanja bibl i j skih i os ta l ih i sprava
r e k o n s t r u i r a t i ž i v o t Isusa iz N a z a r e t a , al i o n i su
n a p o s l j e t k u p o k a z a l i neš to s a s v i m d r u g o . T i j e k o m
pokuša ja da se sa s v o m z n a n s t v e n o m savjesnošću,
sa s v i m p r o b r a n i m s r e d s t v i m a r e k o n s t r u i r a "Isu
sov ž i v o t " p o k a z a l o se da te b ib l i j ske i sprave, t i
kršćanski d o k u m e n t i , o n d j e g d j e d o i s t a stoje na
k r š ć a n s k o m tlu, u o p ć e ne g o v o r e o " č o v j e k u " Isusu
i z N a z a r e t a . T a k o v i d i m o d a van j sko i s t raž ivan je
m o r a r e ć i : D o k u m e n t i u o p ć e n e g o v o r e o č o v j e k u
Isusu iz N a z a r e t a v e ć g o v o r e o Bogu. — U naše
v r i j e m e p r e d s o b o m i m a m o č u d n o v a t u a n o m a l i j u
da m a t e r i j a l i s t i č k o i s t r a ž i v a n j e t v r d i : P o g r e š n o ste
zak l juč i l i mis l i te l i da se kršćanske i s p r a v e o d n o s e
na č o v j e k a Isusa iz N a z a r e t a . O n e nas, n a p r o t i v ,
uv jerava ju kako e v a n đ e l j a i os ta l i d o k u m e n t i go
v o r e o Bogu te da sve što je i s p r i č a n o ima smisao
i z n a č e n j e s a m o ako se na i shodi š tu kršćanstva
g o v o r i o Bogu.
A ni je l i to krajnje č u d n o ? P r e m a shvaća
nju našega v r e m e n a , h o ć e m o l i g o v o r i t i o Isusu
iz N a z a r e t a , m o r a m o g o v o r i t i o Bogu! N o , to is to
shvaćanje i taj isti i s t r a ž i v a č k i p r a v a c u j e d n o m
Bogu, što znač i u j e d n o m č i s to d u h o v n o m biću,
n e m o ž e uoči t i n ikakvu r e a l n o s t . Što je , p r e m a
t o m u , Krist za s u v r e m e n o i s t raž ivanje? On je
p o s t a o č i s t o m p o e z i j o m č o v j e č a n s t v a , neš to što
su l judi uni jel i u p o v i j e s t s a m o kao ideju, s a m o
kao s tvara lački os jećajni i m p u l s soci ja lne fanta
z i j e ! P r e m a n a j n o v i j i m p o v i j e s n i m i s t raž ivan j ima,
Kr i s t ni je p o s t a o s tvarnos t v e ć neki i zmiš l j en i Bog.
N a r a v n o , h o ć e m o l i s e i z r a z i t i s u h o p a r n o , m o ž e m o
r e ć i : Sve t o o d v o d i p o v i j e s n o i s t raž ivan je n e č e m u
što mu n i m a l o ne koris t i , j e r š to će s u v r e m e n o m
173
i s t raž ivanju Bog u ko jega o n o u o p ć e ne v jeruje?
— O n o s a m o d o k a z u j e da bibli jski d o k u m e n t i
g o v o r e o n e k o m b o g u , ali sve d o k ga svrs tava u
p o e z i j u , s n j ime ne m o ž e ništa z a p o č e t i .
S u p r o t s t a v i m o sada t o m č i n j e n i č n o m stanju
o n o koje d u h o v n a z n a n o s t t reba p o s t a v i t i n a
n j e g o v o mjes to .
Tu vas m o r a m uput i t i na svoju knjgu " K r š
ć a n s t v o kao m i s t i č n a č i n j e n i c a " (Das Christentum
als mystische Tatsache). O s n o v n i smisao te kn j ige
z a p r a v o nije p o t p u n o shvaćen. Stoga sam u p r e d
g o v o r u d r u g o m izdan ju još j e d n o m p o k u š a o
skrenut i p o z o r n o s t na o n o o č e m u je r i ječ . Riječ
je o t o m u da se p o v i j e s t č o v j e č a n s t v a , p o v i j e s t
svi jeta p o t p u n o ne iscrpl juje u u o b i č a j e n i m prika
z i m a vanjske p o v i j e s t i , vanjskih d o k u m e n a t a , j e r
u r a z v o j č o v j e č a n s t v a p o s v u d a zahvaća ju d u h o v n i
impuls i , d u h o v n i faktor i koje m o r a m o o z n a č i t i
u p r a v o kao d u h o v n a bića. P o s t a v i m o li, n a s u p r o t
tomu, c j e l o k u p n o p o v i j e s n o shvaćanje svijeta kakvo,
p r i m j e r i c e , zastupaju L e o p o l d v o n Ranke* i osta l i ,
m o r a m o reć i : N a j v i š e d o čega s e v i n u l a p o v i j e s n a
z n a n o s t jest to da o n a o p o v i j e s n i m ide jama g o v o r i
na n a č i n da u t i jek r a z v o j a č o v j e č a n s t v a koj i se
o d v i j a p r e k o n a r o d a i d r ž a v a , r e c i m o , z a h v a ć a j u
vanjske, a p s t r a k t n e i d e j e . T o j e o n o naj izvanjski je
u što se v jeruje. N o , ni p r e m a shvaćanju p o v i j e s n i h
pisaca ide je nisu n e š t o što razvi ja snagu, što širi
m o ć . Kad ide je koje uv i ru u l judske duše ne bi b i l e
i z r a z s t v a r n i h i m p u l s a koj i n e v i d l j i v o , n a d o s j e t i l
n o v l a d a j u s v i m p o v i j e s n i m nasta janjem, c i je l i ti
jek r a z v o j a č o v j e č a n s t v a , kad b i s m o ga p o v i j e s n o
* Leopold von Ranke (1795.-1886.)
174
i s t r a ž i v a l i , b i o bi l i šen duha, z a t o što se iza o n o
ga o č e m u g o v o r i vanjska p o v i j e s t n a l a z i još i to
što s e m o ž e d o k u č i t i s a m o s r e d s t v i m a d u h o v n e
z n a n o s t i , n a d o s j e t i l n i m i s t r a ž i v a n j i m a , koja su
v e ć b i la i bit će p r i k a z a n a u o v o m p r e d a v a n j u . I
o v d j e b ih m o g a o p o k a z a t i kako se kršćanski im
puls p o v i j e s n o smjest io u r a z v o j č o v j e č a n s t v a t i m e
što se j a s n o p o k a z a o kao nastavak o n o g a što se
u d u h o v n o m r a z v o j u č o v j e č a n s t v a o d i g r a v a l o u
s tar im m i s t e r i j i m a . Što su z a p r a v o mis ter i j i b i l i ,
d a n a s je još u o s n o v i uzevš i s labo r a z u m l j i v o .
Č i m e su to u s tar im p r e d k r š ć a n s k i m v r e m e n i m a
mis ter i j i p r i d o n o s i l i d u h o v n i m o s n o v a m a r a z v o j a
sv ih n a r o d a m o ž e razumjet i s a m o onaj tko pu
t e m m o d e r n e d u h o v n e z n a n o s t i z a g l e d a u ona
kav r a z v o j duše koj i dušu p r e o b r a ž a v a u n e š t o
što je v e ć i o v d j e češće s p o m i n j a n o , u i n s t r u m e n t
o p a ž a n j a n e č e g a što kao d u h o v n i sv i jet stoji iza
o s j e t i l n o g a . Z n a m o da se č o v j e k danas, na o d r e
đ e n i n a č i n p o t p u n o o g r a n i č e n n a svo ju nut r inu,
s a s v i m p o v u č e n u i n t i m n o s t i s v o j i h d u š e v n i h d o
ž i v l j a v a n j a , m o ž e u z d i g n u t i d o o d r e đ e n i h v i š i h
o b l i k a s v o g a d u š e v n o g a bića tako d a t o d u š e v n o
b i ć e ž i v i u d u h o v n o m sv i je tu k a o š to l judsko b i ć e
u t j e l o v l j e n o u t i jelu ž i v i u f i z i č k o m sv i je tu .
D u h o v n o z n a n s t v e n o r a z m a t r a n j e p o v i j e s t i ,
d a k l e , p o k a z u j e da j e ta m o g u ć n o s t u z d i z a
nja u d u h o v n i sv i jet p u t e m č i s t o u n u t a r n j e g ,
i n t i m n o g d u š e v n o g r a z v o j a i s t o m ušla u r a z v o j
č o v j e č a n s t v a t i j e k o m v r e m e n a , da n i na koji
n a č i n ni je p o s t o j a l a v e ć u s t a r i m v r e m e n i m a .
D o k se d a n a s duša, os ta jući u n u t a r s e b e same,
m o ž e p o t p u n o s l o b o d n o p o m o ć u s v o j i h v las t i
tih m j e r a v i n u t i do d u h o v n o g a g l e d a n j a , to u
175
p r e d k r š ć a n s k i m v r e m e n i m a u g l a v n o m ni je m o g l a ,
v e ć j e b i la u p u ć e n a na o d r e đ e n e m j e r e koje su
s n j o m p o d u z i m a n e u m i s t e r i j s k i m s v e t i š t i m a .
H o ć e m o li u k r a t k o sk ic i ra t i š to su u m i s t e r i j s k i m
h r a m o v i m a , koji su u s t a r o m smislu b i l i o n o š to
danas s m a t r a m o d u h o v n i m uči l iš t ima, n j i h o v i v o đ e
č i n i l i s dušama, što je p o b l i ž e p r i k a z a n o u m o j o j
knj iz i " K r š ć a n s t v o k a o m i s t i č n a č i n j e n i c a " (Das
Christentum als mvstische Tatsache), m o ž e m o to
s a ž e t o i z l o ž i t i na s l j e d e ć i n a č i n . Duša se p o m o ć u
van j sk ih mjera o s l o b a đ a l a s v o j e t je lesnost i . Dana
joj je m o g u ć n o s t da se o d r e đ e n o v r i j e m e n a l a z i u
stanju s l i č n o m snu, a ipak sasv im r a z l i č i t o m od
sna. K a d a danas, u sk ladu s r e z u l t a t i m a d u h o v
ne z n a n o s t i , p r o m a t r a m o stanje sna, m o r a m o s i
z a m i s l i t i kako č o v j e k o v a vanjska t je lesnost osta je
l e ž a t i u k r e v e t u d o k z a p r a v o d u h o v n o - d u š e v n a
j e z g r a č o v j e k o v a b i ć a p o s t o j i i z v a n o n o g a š to j e
os ta lo u k r e v e t u . M e đ u t i m , snage, p r a v o unutarnje
b i ć e o v e d u h o v n o - d u š e v n e j e z g r e , u stanju sna
su tako s l a b o g i n t e n z i t e t a da nastupa g u b i t a k
svi jest i , a č o v j e k o v u d u h o v n o - d u š e v n u j e z g r u
o b a v i j a tama. M j e r e ko je su u s tar im m i s t e r i j i m a
p o d u z i m a n e s č o v j e k o v o m d u š o m bi le su takve da
j e p o d u t jeca jem d r u g i h , n a p r e d n i h o s o b a ko je
su v e ć s tekle m i s t e r i j s k o p o s v e ć e n j e , duša d o
v e d e n a u neku v r s t u stanja sna, ali t a k o da je
i s t o d o b n o izoš t r i l a i o jača la svo je unutarnje snage
na nač in da je s v o j e t i j e l o o s t a v i l a u s p a v a j u ć e m ,
smrt i s l i č n o m stanju, d o k j e s v o j i m d u š e v n i m
p o s t o j a n j e m z a o d r e đ e n o v r i j e m e m o g l a g l e d a t i
u d u h o v n i svi jet, d a k l e , sv je sno p r o v o d e ć i ž i v o t u
snu m o g l a se o s v j e d o č i t i š to j e o n a k a o g r a đ a n i n
d u h o v n o g a svi jeta. K a d j e z a t i m j e d n a takva duša
176
n a k o n n e k o g v r e m e n a v r a ć e n a u o b i č n o l judsko
stanje, u njoj bi se j a v i l o s jećanje na o n o š to je
p r o ž i v j e l a o p a ž a j u ć i i z v a n s v o j e g a t i je la, i takva
j e duša z a t i m m o g l a i s tupi t i p r e d n a r o d o m k a o
p r o r o č k i duh te s v j e d o č i t i o p o s t o j a n j u d u h o v
n o g a sv i je ta i v j e č n o m trajanju č o v j e č a n s t v a . T i
me je o n a s u d j e l o v a l a u ž i v o t u u d u h o v n o m e . U
mis te r i j ima su bi l i o d r e đ e n i p r o p i s i k o j i m a se duša
d u g o t i j e k o m s v o j e g a ž i v o t a m o r a l a p o k o r a v a t i ,
a n j i m a bi z a t i m v o đ e s tar ih m i s t e r i j s k i h mjesta
s v o j i m p o s r e d o v a n j e m p r i d o d a l e p o s l j e d n j i č i n .
P o s t a v i m o si, dak le , p i tan je : O d a k l e p o t j e č u
stare m u d r o s t i koje su n a m t i j e k o m l judskog
r a z v o j a p r e n o s i l i n a r o d i d i l j e m Z e m l j e , o s v o j e m
b o ž a n s k o m podr i je t lu i v ječnost i l judske duše? — Iz
d u h o v n e z n a n o s t i m o r a p r o i z i ć i o d g o v o r : Stare
m u d r o s t i pot ječu od o n i h koj i su p o s v e ć e n i i l i ,
m o g l i b i s m o reći, in ic i rani , kako s m o to v e ć opisal i .
— Te su m u d r o s t i , m e đ u t i m , iz i š le na v i d j e l o na
p o s e b a n nač in . O n o što su u t i m mis ter i j sk im
mjes t ima d o ž i v l j a v a l i i n i c i r a n i k a o u n e k o m ž i v o m
snu d a n o je u m i t o v i m a , l e g e n d a m a i svakoja
k i m s l i k o v i t i m p r i k a z i m a i p r i č a m a . M i t o l o g i j e
se, n a r a v n o , r a z u m i j u s a m o a k o se l i k o v i koje u
njima sus rećemo shvaćaju kao s l i k o v i t o o b l i k o v a n j e
n e č e g a š to su p o s v e ć e n i c i u m i s t e r i j e g l e d a l i tije
k o m s v o j e g a p o s v e ć e n j a . H o ć e l i se uspostav i t i
o d n o s p r e m a s tar im r e l i g i o z n i m učenj ima, m o r a
se, dak le , v ra t i t i mister i j ima, m o r a se u mis ter i j ima
v i d j e t i n e š t o što je , ustvari , s k r i v e n o za vanjski
p r o f a n i svi jet, što b i m o g l i d o s e g n u t i s a m o o n i
koj i su se o š t r i m kušnjama, a i k r o z šut l j ivost
z b o g o k o l n o s t i o k o j i m a danas ne m o g u g o v o r i t i ,
p r i p r e m a l i z a p o s v e ć e n j e .
177
T a k o č o v j e k o v d u h o v n i r a z v o j , s l i j e d i m o l i
ga unatrag do p r e t k r š ć a n s k i h v r e m e n a , ut ječe u
tamu mister i ja . Os im toga, l judska duša u o n i m
star im v r e m e n i m a još nije bi la z r e l a da se u sebi
samoj , o s l o n j e n a tek na svo je , v la s t i te i n t i m n e
snage, u z d i g n e u d u h o v n i sv i jet bez p r i m j e r e n o g
sud je lovanja h r a m s k i h s v e ć e n i k a . Da se, m e đ u t i m ,
d o k su se o d i g r a v a l a vanjska povi jesna djela, neš to
i d o g o d i l o , v i d j e t će te u m o j o j knjizi " K r š ć a n s t v o
kao mis t ična č i n j e n i c a " (Das Christentum als
mystische Tatsache). Ona bi t rebala p o k a z a t i kako
se ci jel i smisao r a z v o j a č o v j e č a n s t v a sastoji u t o m e
da je č o v j e č a n s t v o k r o z a sve što je t r e b a l o p r i m i t i i
iskusiti t i j ekom p o n o v n i h ut je lovl jenja, pa i to što
je o d u h o v n o m svi jetu iskusi lo od svo j ih in ic i ra
nih, na p r e k r e t n i c i v r e m e n a na kojoj j e z a p o č e l o
kršćanstvo, b i l o d o v o l j n o z r e l o t e d a j e m o g l o
nastupi t i d o b a u k o j e m u se l judi m o g u kao duše
u z d i g n u t i u d u h o v n i svi jet s a m o u na j in t imni jo j
nut r in i bez van j skog utjecaja, bez mjera koje su se
n j e g o v a l e u s tar im m i s t e r i j i m a . To je (a tako t reba
shvati t i i d o g a đ a j koji se o d i g r a o u P a l e s t i n i ) v e l i k i
n a p r e d a k u k o j e m u se m a l o - p o m a l o , m o ž d a ti je
k o m m n o g i h stol jeća, m e đ u t i m ipak n a p r e k r e t n i c i
v r e m e n a u koje p a d a p o č e t a k kršćanstva, i s p u n i l o
t o d a j e č o v j e k o v a duša t a k o r e ć i posta la z r e l o m
z a " s a m o p o s v e ć e n j e " j e d n o s t a v n o p o d v o d s t v o m
onih koji su tada znali što č o v j e k o v a duša treba
proživ je t i , no, bez sudjelovanja upravitel ja hrama
ili misterijskih v o d i č a . A o n o što se inače o d i g r a v a l o
unutar misteri jskih h r a m o v a stotine i s totine puta,
a što nam je sačuvano u l e g e n d a m a i m i t o v i m a te
etnološkim mitologi jama, pojavi lo se na v e l i k o m planu
svjetske povi jest i kroz tumačenje kršćanstva.
178
H o ć e m o l i pak r a z u m j e t i e v a n đ e l j a , t o j e d n o
s t a v n o m o ž e m o p o s t i ć i p i t a n j e m : Što j e m o r a o
p r o ž i v j e t i k a n d i d a t z a p o s v e ć e n j e , p r i m j e r i c e , k o d
p e r z i j s k o g i l i e g i p a t s k o g n a r o d a da b i svo ju dušu
u z d i g n u o do n e p o s r e d n o g u v i d a u d u h o v n i svijet?
— O d r e d b e o t o m u što kandidat za p o s v e ć e n j e m o r a
iskusiti pr i n e k o m o d r e đ e n o m d o g a đ a j u o z n a č e
n o m k a o " k r š t e n j e " ili n e k o m d r u g o m o z n a č e n o m
kao " i skušenje" sve do i z v o đ e n j a duše da b i o p a ž a
la d u h o v n i svi jet b i le su op i sane; č i n i l e su, r e c i m o ,
r i tual p o s v e ć e n j a . P o g l e d a m o li takav r i tual te ga u
o n o m g l a v n o m u s p o r e d i m o s evanđe l j ima — što sam
p o k a z a o u v e ć s p o m e n u t o j knj izi — v i d i m o k a k o
n a m e v a n đ e l j a d o n o s e p o n o v n o uskrsnule o p i s e
starih c e r e m o n i j a p o s v e ć e n j a , s a m o što su o n e o v
dje pr imi jen jene na ve l iku povi jesnu i n d i v i d u u Isusa
iz N a z a r e t a . Tu se v i d i da je, d o k su pr i je k a n d i d a t i
za p o s v e ć e n j e o d v o đ e n i u d u h o v n i svi jet i z d v o j e n i
u mister i j ske h r a m o v e , Isus iz N a z a r e t a , po o n o m u
što se d o g o d i l o u samoj povi jes t i , d o v e d e n g o r e do
t o č k e ne s a m o z a t o da b i po sjećanju na d u h o v n i
svi jet m o g a o d a v a t i o b j a v e , n e g o j e d o v e d e n g o r e
da bi se m o g a o s jedini t i s K r i s t o v i m b i ć e m , b i ć e m
koje se pr i je z a p r a v o još n ikada nije s j e d i n i l o s
n e k i m l judskim b i ć e m . T a k o posto j i v e l i k o suglasje
i z m e đ u pr iča o ž i v o t n o m putu Isusa iz N a z a r e t a
d o t renutka kada j e Krist z a p o s j e o n j e g o v u dušu
te je o s t a o u n j e z i n u pos jedu još t i j e k o m s l j edeć ih
triju g o d i n a i o p i s a starih d o g a đ a j a p o s v e ć e n j a .
U p r i k a z i m a o n o g a što je Isus iz N a z a r e t a tada
p r o ž i v i o — što se najbol je v i d i iz I v a n o v a e v a n đ e l j a
— n e p o s r e d n o je o p i s a n o p o s v e ć e n j e , i to k r o z
v e l i k e n a p o v i j e s t i u t e m e l j e n e d u h o v n o - b o ž a n s k e
č in jen ice . P o s v e ć e n o je b e z b r o j kandidata, ali s a m o
179
t o l i k o d a b i m o g l i p o s v j e d o č i t i : " P o s t o j i d u h o v n i
sv i jet i l judska duša p r i p a d a t a k v o m d u h o v n o m
svi jetu" . — N o , s na jznačajni j im b i ć e m kojega su se
m o g l i sjećati m o g l o se s jedinit i unutarnje biće Isusa
iz N a z a r e t a kad mu se d o g o d i l o s v j e t s k o p o v i j e s n o
p o s v e ć e n j e . T o j e b i l o p o s v e ć e n j e k o j e m u s u tež i la
i b i la p o d r e đ e n a sva stara p o s v e ć e n j a .
T a k o na v e l i k i p lan sv jetske p o v i j e s t i d o l a z i
g o l g o t s k i mister i j i s tupajući iz o n o g a što je d o t a d a
b i l o o b a v i j e n o t a m o m mister i ja . Sve d o k se ne
v jeru je da se na j e d n o j točki Z e m l j e u o d r e đ e n o m
trenutku d o g o d i l o nešto takvo kao što je prož imanje ,
p o s v e ć e n j e Isusa iz N a z a r e t a K r i s t o m i da je tako
n e š t o o d a s l a l o s i lne z r a k e snage i s t v o r i l o i m p u l s
za sve kasnije posta janje č o v j e č a n s t v a , d o t l e se
n e ć e shvat i t i što b i z a p r a v o K r i s t o v i m p u l s t r e b a o
z n a č i t i za r a z v o j č o v j e č a n s t v a . T e k kad se p o m o ć u
svih os ta l ih p r e t p o s t a v k i d u h o v n e z n a n o s t i b u d e
m o g l a p r i z n a t i r e a l n o s t j e d n o g a t a k v o g a d u h o v
n o g d o g a đ a j a , kakav j e o v a j u p r a v o opi sani , m o ć i
će se r a z u m j e t i što je to s K r i s t o v i m i m p u l s o m
ušlo u r a z v o j č o v j e č a n s t v a . A o n d a se ni e v a n đ e l j a
n e ć e p o d c j e n j i v a t i z a t o što se u nj ima na laze če t i r i
r a z l i č i t a inici jaci jska r i tuala u k o j i m a se s a m o ta
j a n s t v e n o naslućuje o n o što se tada d o g o d i l o s
p o v i j e s n o m o s o b o m Isusa iz N a z a r e t a . A kad se to
b u d e r a z u m j e l o , shvat i t će se i da o n o što se kroz
taj d o g a đ a j z b i l o u Pales t in i ima d u b o k o u z r o č n o
z n a č e n j e za ci jel i kasniji r a z v o j č o v j e č a n s t v a .
D o k j e d o t a d t o što m o ž e m o n a z v a t i d u b o k o -
-najunutarn j i jom j e z g r o m bića b i l o n e š t o što je,
d o d u š e , pos to ja lo za čov jeka, ali ni je d o v o l j n o ušlo
u č o v j e k o v u svijest i što je t r e b a l o p r i p a d a t i u p r a v o
d o g a đ a j u o p i s a n o m kao mis ter i j na G o l g o t i , sada
180
j e t r e b a l o z a p o č e t i v r i j e m e u k o j e m u će l judi m o ć i
znat i : U t o m e Ja u l jud ima se objavl ju je o n o što
je č o v j e k u z a j e d n i č k o s c i j e l i m k o z m o s o m .
Kad b i s m o ht je l i o t p r i l i k e pr ikazat i š to č o v j e k
u d u h o v n o z n a n s t v e n o m smislu t reba p r e p o z n a t i u
v e l i k o m p r e o k r e t u koj i je u svjetsku p o v i j e s t ušao
s K r i s t o v i m i m p u l s o m , m o r a l i b i s m o reći : Čov jek se
g l e d e svo jega bića sastoji od f i z i č k o g ti jela, ž i v o t
n o g ti jela, d u š e v n o g o v o j a , a u najdubl jo j n u t r i n i
nosi o n o što i d e iz inkarnac i je u inkarnaci ju, iz
j e d n o g a zemal j skog ž i v o t a u drug i — svoje p r a v o Ja.
N o , to p r a v o Ja jes t i s t o d o b n o neš to čega su l judi
najkasnije pos ta l i svjesni, pa stoga u pre tkr šćan
skim v r e m e n i m a nisu i m a l i p o j m a o t o m u da i s to
tako kao što je n j i h o v o f i z i č k o t i je lo p o v e z a n o s
c i j e l i m f i z i č k i m s v i j e t o m , a n j i h o v o d u š e v n o b i ć e
s d u š e v n i m s v i j e t o m , da je duboko-na junutarn j i ja
j e z g r a n j ihova b ića r o đ e n a i z n a j o b u h v a t n i j e g
d u h o v n o g svijeta. To da Boga i božansko prab iće ne
t reba tražit i u d u š e v n o m o v o j u n e g o u p r a v o m e Ja,
t o j e kršćanstvo, o d n o s n o , u p r a v o o p i s a n i K r i s t o v
i m p u l s d o n i o r a z v o j u č o v j e č a n s t v a .
Pri je se m o g l o reć i : M o j a je duša ukor i jen je
na u b o ž a n s k o m , b o ž a n s k o je z a p r a v o o n o što je
s tvara lačko, d j e l a t n o .
Sada se, m e đ u t i m , u č i l o g o v o r i t i : H o ć e š l i
s p o z n a t i gd je s e m o ž e o t k r i t i na jdubl je b o ž a n s k o
što ci jel i svi jet p r o ž i m a ž i v o t o m , p o g l e d a j u s v o j e
v l a s t i t o Ja, j e r t i k r o z t v o j e Ja g o v o r i Bog. K a d se
u p o z n a š s t i m e kako je i z v r š e n o p o s v e ć e n j e k a o
v e l i k i p o v i j e s n i d o g a đ a j , d o k su pri je p o s v e ć e n i
c i z b o g d o ž i v l j a v a n j a d u h o v n o g svi jeta o d v o đ e n i
u d u b i n e mis ter i j sk ih h r a m o v a , On, r a z u m i j e š l i
g a i s p r a v n o , g o v o r i t v o j o j o b i č n o j svi jest i k a k o
181
su m i s t e r i j e m na G o l g o t i b o ž a n s k e snage ušle u
čov ječans tvo . N o , Bog će t i g o v o r i t i o s o b i t o o n d a kad
se uzd igneš tako da svoju dušu učiniš i n s t r u m e n t o m
za o p a ž a n j e d u h o v n o g a svi jeta. — M o ž e se reć i : Bit
K r i s t o v a i m p u l s a je u lažen je b o ž a n s k e svi jesti koja
g o v o r i k r o z Ja. A na to da je K r i s t o v i m p u l s m o g a o
ući u č o v j e č a n s t v o d j e l o v a l o je u p r a v o p o v i j e s n o
nastajanje s taroga načela p o s v e ć e n j a k a o što je
p r i k a z a n o . U z r o k t o m u j e mister i j n a G o l g o t i . O n o
što će se sve v i š e t i j e k o m z e m a l j s k o g r a z v o j a do u
najdal ju b u d u ć n o s t ist icati u l judskim d u š a m a jest
da jasno spoznavan je b o ž a n s k o - d u h o v n o g a , ko jemu
p r i p a d a č o v j e k i po č e m u će postat i n e o v i s a n o
c i j e l o m z e m a l j s k o m nastajanju, g o v o r i k r o z Ja.
Onaj tko s o v o g stajališta m o ž e r a z u m j e t i
n e k e o d na jdubl j ih r i ječi e v a n đ e l j a d u b o k o ć e ući
u p i tan je o d g o j a l judskog r o d a p u t e m d u h o v n o g
svi jeta. U v i d j e t će kako j e s t a r o h e b r e j s k i m r a z v o
j e m p r i p r e m l j e n o o n o što b i l j u d i m a t r e b a l o
g o v o r i t i k r o z Ja-jezgru, j e d n a k o k a o što j e g o v o r i l o
i j u d a i z m u , ali kao d u h n a r o d a . T a k o nije b i l o
k o d d r u g i h n a r o d a . K o d njih j e s a m o bi la prisut
na svi jest o t o m u da, r e c i m o , d u h o v n o - b o ž a n s k o
g o v o r i d u š e v n o m o v o j u p o s v e ć e n o g a č o v j e k a .
J u d a i z m u je , m e đ u t i m , p o s t a l o j a sno k a k o je ra
z v o j č o v j e k a n e p r e k i d a n o d g o j n i p r o c e s i , kako
u Ja, ko je o b u h v a ć a ci je l i n a r o d , p o č i v a j u m o ć i
k o j i m a p r i p a d a č o v j e k sa s v o j i m na jdub l j im b i ć e m .
Stoga je Judejac o s j e ć a o : Kad kao j e d i n k a c i j e l o g a
s t a r o h e b r e j s k o g n a r o d a p o g l e d a m r a z v o j n i n iz o d
A b r a h a m a i s p o z n a m o n o što tu v l a d a k a o d u h
koji p r o l a z i k r o z g e n e r a c i j e , m o g u r e ć i : On ž i v i u
m e n i , ž i v i u s v i m m o j i m p r e c i m a k a o b o ž a n s k o ,
koje j e k o d č o v j e k a o b l i k o v a l o p o j e d i n a č n o f i z i č k o .
182
— T a k o se p o j e d i n i p r i p a d n i k s t a r o h e b r e j s k o g a
n a r o d a s m a t r a o p o v e z a n i m s p r a o c e m , o s j e ć a o se
j e d n o s o c e m A b r a h a m o m .
Kršćans tvo, pak, j a s n o naglašava: Sve t a k v o
os jećanje b o ž a n s k o g a , pa i kad o sebi g o v o r i : "Ejeh
asher e j e h " — "Ja sam koj i j e s a m " — još nije n e š t o
što se č o v j e k u p o k a z u j e u s v o j e m p u n o m l iku.
Č o v j e k će shvat i t i š to to kao b o ž a n s k o dje luje u
l judima i s tom kad os jet i n e š t o što je u d u h o v n o m e
s o n u stranu sv ih g e n e r a c i j a . Stoga, p r e v e d e m o l i
r e č e n i c u i s p r a v n o , m o r a m o reć i : Pri je A b r a h a m a
b i o je Ja-jesam! — To z n a č i da č o v j e k u s v o j e m u Ja
d o ž i v l j a v a neš to v j e č n o što j e i z v o r n i j e o d o n o g a
b o ž a n s k o g koje s e o d A b r a h a m a i ž i v l j a v a l o k r o z
g e n e r a c i j e .
" G l e d a j t e o n o š to se z a p r a v o ne iscrpl juje u
f i z i č k o m čov jeku n e g o što k a o b o ž a n s k o - d u h o v n o
ž i v i k r o z g e n e r a c i j e , š to ž i v i k r o z krv svih g e n e r a
cija ko je su se r a z v i l e od A b r a h a m a n a d o l j e . Na
t o b o ž a n s k o - d u h o v n o g l e d a j t e , m e đ u t i m , tako d a
ga p r e p o z n a j e t e u p o j e d i n o m čov jeku; ne u o n o
me što spaja braću i sestre, v e ć u o n o m e što ž i v i
u p o j e d i n c u , što p o j e d i n a c o t k r i v a kad s a m o g a
sebe s p o z n a u s v o j e m na junutarn j i j em s r e d i š n j e m
d u š e v n o m biću k a o 'Ja j e s a m ' " . — T a k o t r e b a m o
shvat i t i i z reku Isusa Kris ta koja o t p r i l i k e glas i :
A k o n e t k o d o đ e k m e n i , a da ne napust i svo jeg
oca, majku, ženu, d jecu, braću, sestre, pa i svoj
v las t i t i ž i v o t , n e m o ž e b i t i m o j i m s l j e d b e n i k o m .
— To ne t r e b a m o shvat i t i k a o p o b u n u p r o t i v o-
p r a v d a n o s t i s rods tva i d je t in je l jubavi, v e ć k a o
n a č e l o d u h o v n o - b o ž a n s k o g a što ga je Isus Kr i s t
d o n i o u svi jet, a ko je svaki p o j e d i n i čov jek , z a t o
što je čovjek, m o ž e p r o n a ć i u najunutarnji joj j e z g r i
183
svo jega bića. O t u d a će o n o na jdubl je u kršćanstvu
na l jude s v e v i š e ostavl ja t i d o j a m kako najdubl ja
tajna kršćanstva v o d i p r e k o sv ih r a z l i k a koje
v l a d a j u m e đ u l jud ima k a n e č e m u o p ć e l j u d s k o m
što svaki č o v j e k m o ž e otkr i t i u sebi . Stari su b o g o v i
bi l i n a r o d n i b o g o v i , rasni b o g o v i , p o v e z a n i s n e k i m
od p l e m e n s k i h obi l jež ja ; a tako što p r i p i s i v a l i s m o
još I n d i j c i m a i b u d i z m u . N a s u p r o t t o m u , Bog koji
je u Kr i s tu p r i s t u p i o l jud ima takav je b o g koj i
i h p r e k o sv ih r a z l i č i t o s t i v o d i o n o m u što č o v j e k
jest s a m o z a t o što j e " č o v j e k " . T i m e s e s v a k o m u
tko h o ć e shvat i t i p r a v u b i t kršćanstva n a m e ć e
n u ž n o s t da k a o r e a l n o s t p r e p o z n a m o ć i i i m p u l s e
koji d u h o v n o v o d e pov i je s t svijeta, da sve što j e do
sada b i la " p o v i j e s t " v i še ne v r i j e d i i da je o n o što
su l judi do sada smatra l i p o v i j e š ć u s a m o van j sko
o d i j e l o p o v i j e s n o g nastajanja, d o k u n j e g o v i m
d u b i n a m a v l a d a j u b ića koja su u n a t o č t o m u što
su n a d o s j e t i l n a tako s tvarna k a o što su to svaka
ž i v o t i n j a i svaki č o v j e k u o s j e t i l n o m svi je tu. A od
svih n a d o s j e t i l n i h b ića koja upravl ja ju p o v i j e s n i m
nasta janjem č o v j e č a n s t v a n a j i z v a n r e d n i j i j e Kris t
koji je t i j e k o m tri ju g o d i n a , što p r i h v a ć a i g n o z a ,
d j e l o v a o u t i je lu Isusa iz N a z a r e t a .
T a k o se, ustvari , d u h o v n a z n a n o s t u z d i ž e d o
p r e d o d ž b e koja m o ž e neš to z a p o č e t i s o n i m e d o
čega je d o š l a vanjska z n a n o s t . Jer, d o k je vanjska
z n a n o s t d a n a s pr i s i l jena p r i z n a t i kako ni je ri ječ
o " č o v j e k u " v e ć o b o ž a n s k o m e b iću koje v l a d a u
t o m č o v j e k u —- ali ne zna što bi s t i m e , d u h o v n a
nas z n a n o s t pak v o d i t a k v i m b i ć i m a koja su
za nju s tvarnos t , tako da se d u h o v n a z n a n o s t
u p r a v o na t o m p o d r u č j u zna i s p r a v n o nos i t i i s
n a j n o v i j i m i s t r a ž i v a n j i m a . Za d u h o v n i r a z v i t a k
184
d v a d e s e t o g stol jeća z a d i v l j u j u ć a je spoznaja da je
d e v e t n a e s t o stol jeće b i l o u z a b l u d i z a t o što je ž i v o t
Isusa Krista ht je lo svest i s a m o na ž i v o t Isusa iz
N a z a r e t a . Na p r a v i put, m e đ u t i m , p o č i n j e skretat i
tek o n a z n a n o s t koja k a ž e : Sve nam d o k a z u j e da
je k o d Isusa Krista r i ječ o " B o g u " . — D u h o v n a
će z n a n o s t t o m u s a m o d o d a t i da se s t o m ri ječju
m o ž e neš to z a p o č e t i . T o j e , d o d u š e , shvaćanje
ko je p r o t u r j e č i m a t e r i j a l i s t i č k o - m o n i s t i č k o m svje
t o n a z o r u i z g r a đ e n o m u pos l jednje v r i j e m e . Pokazal i
smo, m e đ u t i m , ne s a m o u p r e d a v a n j u o " P o d r i j e t l u
č o v j e k a " n e g o i u o n o m e o " P o d r i j e t l u ž i v o t i n j
skoga svi jeta", k a k o d u h o v n a z n a n o s t zna sebe
d o v e s t i u p o t p u n i sklad s č i n j e n i č n i m rezul ta t i
m a i s t raž ivanja vanjske z n a n o s t i t e m o ž e m o reć i
k a k o s e d u h o v n a z n a n o s t n e p o s r e d n o m o ž e spoj i t i
s r e z u l t a t i m a savjesnoga van j skog istraživanja. O v o
van j sko savjesno i s t raž ivanje ne m o ž e je, m e đ u t i m ,
o d v e s t i dal je od mjesta na k o j e m se o n a zaustavl ja
k a o p r e d u p i t n i k o m . T o j e d i n o m o ž e o n a sama.
N o , t i jekom d v a d e s e t o g stoljeća bit će p o t r e b n o
još n e š t o p r i d r u ž i t i u v r i j e ž e n o m mišl jenju. Danas
č o v j e k smatra da su n j e g o v ž i v o t i s p o z n a v a n j e
o n a k v i kakvi su u f i z i č k o m e svi jetu, da mu vanjski
sv i je t stoji n a s u p r o t k a o n e p o s r e d n a č in jenica te
d a d o z a b l u d e m o ž e d o ć i na jv i še z b o g toga j e r
s tvara n e p r i k l a d n e s l ike svi jeta i l i z a t o što č in i
n e š t o š to se smatra l o š i m , š to se ne p o d u d a r a s
vanjsk im kretanjem svi jeta. Današnji je s v j e t o n a z o r
još p o t p u n o na stajalištu da u z r o k e t reba p o s v u d a
t raž i t i u o n o m e što se n e p o s r e d n o nudi . T a k v i m su
n a č i n o m mišl jenja pi tanja s v j e t o n a z o r a d o v e d e n a
do t o č k e — to m o r a b i t i j a s n o s v i m a koji m o g u
dubl je zag ledat i u d u h o v n i ž i v o t čov ječanstva — na
185
kojoj j e n u ž n o uč in i t i o b r a t . Vanjska j e z n a n o s t
kako na p r i r o d n o z n a n s t v e n o m tako i na p o v i j e s
n o m p o d r u č j u doš la do n e p o s r e d n e sumnje u sve
d u h o v n o i do p u k o g skupljanja vanjske o s j e t i l n e
s tvarnost i — do n e p r i z n a v a n j a d u h o v n o s t i koja se
h o ć e ukazat i iza o s j e t i l n i h po java . U o d r e đ e n o m
smislu m o g l o bi se reći da je naše d o b a d o š l o
do točke na kojoj se m o r a p r e o k r e n u t i i z r a v n o u
svoju suprotnost . Najizvanjski j i mater i ja l izam, naj-
izvanjskiji materi jal ist ički m o n i z a m mora ju dušu
vodi t i k tomu da se ona sama kroz vlastitu unutarnju
težnju u d o s t o j i shvat i t i s v j e t o n a z o r koji jo j j e do
sada z a p r a v o m a l o z n a č i o . Svoj p o t r a z i z a i z v o r o m
stvari m o r a se pr idruž i t i po jam koji do danas još
nije stekao građansko p r a v o . U svojoj knjizi " F i l o z o
fija s l o b o d e " (Die Philosophie der Freiheit), k a o i u
knjizi "Istina i znanost" ( Wahrheit und Wissenschaft)
p o k a z a o sam kako čov jek treba p r e t p o s t a v i t i da
n j e g o v o stajalište p r e m a svi jetu nije i s t in i to , k a k o
najpri je m o r a p r o ć i k r o z r a z v o j svo jega unutarn jeg
ž i v o t a da bi m o g a o s p o z n a t i is t inu o p o j a v a m a u
svi jetu te sebe d o v e s t i u i s t ini t i m o r a l a n o d n o s
prema t im po javama. Pukom u z r o č n o m spoznavanju
m o r a se p r i d r u ž i t i p o j a m izbavl jen ja .
V e l i k a z a d a ć a d v a d e s e t o g stol jeća bi t će da
p o j a m izbav l jen ja , u z os ta le z n a n s t v e n e p o j m o v e ,
p o n o v n o d o b i j e g rađansko p r a v o . T o kako s e č o v j e k
kao spoznavate l j o d n o s i p r e m a svijetu ne o d g o v a r a
istini. Svi i s t ini t i p o j m o v i stječu se tek kada se
čovjek, o s l o b o đ e n o d s u v r e m e n i h stajališta, r a z v i j e
d o n e č e g a v i š e g , kad s e o s l o b o d i z a p r e k a ko je m u
o n e m o g u ć a v a j u d a v i d i p r a v o l ice svi jeta. T o j e
s p o z n a j n o i z b a v l j e n j e . M o r a l n o j e i z b a v l j e n j e kad
č o v j e k s p o z n a da to kako stoji u o d n o s u s p r a m
186
svi jeta ni je i s t in i to, n e g o d a najpr i je m o r a p r o ć i
p u t e m što v o d i p r e k o z a p r e k a koje s e g o m i l a j u
i z m e đ u njega i o n o g a č e m u o n z a p r a v o p r i p a d a .
P o j a m p r e p o r o đ e n o g b ivan ja duše n a j e d n o m
v i š e m stupnju r a z v i t će se iz o n o g a što nam
d o l a z i k a o čudesna p o s l j e d i c a p r i r o d n o z n a n s t v e -
n i h i s t raž ivanja i k a o č u d e s a n r e z u l t a t p o v i j e s n i h
i s t raž ivan ja . Čov jek će s p o z n a t i da t i m e što je
sv i jet s n i m i o p o p u t f o t o g r a f i j e i d o č a r a o s i v e l i k i
p r i r o d n o z n a n s t v e n i i p o v i j e s n i r a z v o j č o v j e č a n s t v a
ni je d o b i o n e š t o što mu je s a m o p r e s l i k a l o svi jet
n e g o d a j e t i m e s tekao m o ć n o o d g o j n o s r e d s t v o .
N e ć e v i š e s a m o mis l i t i k a k o m u p r i r o d n a z n a n o s t
p r e s l i k a v a svi jet, n e g o ć e z a k o n i t o s t pos ta t i n e š t o
što će ga odga ja t i . A kad p r i r o d n a z n a n o s t ne b u d e
p o s t o j a l a s a m o z a t o da b i p r e s l i k a v a l a svi jet n e g o
i z a t o da bi odga ja la l jude, kako bi se l judska
duša o s l o b o d i l a n e p o s r e d n o g stajališta i r a d o m se
u z d i g n u l a na stajalište gdje će b i t i p r e p o r o đ e n a na
j e d n o m v i š e m stupnju, kad č o v j e k , d a k l e , s p o z n a
da će b i t i o s l o b o đ e n smetn j i u koje je z a g l i b i o ,
o n d a će s i on sam izgradi t i p r e d u v j e t e za shvaćanje
K r i s t o v o g impulsa u svi jetu. Jer, tada će uv id je t i
da smi je p o g l e d a t i onaj isti t renutak koji s m o
u p o z n a l i s d u h o v n o z n a n s t v e n o g stajališta u kojemu
se č o v j e k n e k o ć iz č i s to d u h o v n o g a svi jeta spust io
u svi jet m a t e r i j a l n o g posto janja, da je m o r a o p r o ć i
k r o z taj mater i j a ln i sv i jet kako b i n a p r e d o v a o , da
je, m e đ u t i m , n a j e d n o j o d r e đ e n o j točki m o r a l o
d o ć i d o o b r a t a kako b i s e m o g a o o s l o b o d i t i o n o g a
što je u n jemu p r i m i o . K r i s t o v i m p u l s o s l o b o d i o
je č o v j e č a n s t v o od p o t o n u ć a u čistu mater i ju .
O b j e k t i v n o gledajući , Krist je u r a z v o j u svi jeta o n o
i s to š to u nama peds tav l ja d o ž i v l j a j koji i m a m o
187
kad k a ž e m o : O d n o s s p r a m svi jeta koji nastaje k a o
posl jedica p r e p o r o d a duše i njezina os lobađanja od
o n o g a što je p r v o b i t n o stekla, što se na taj naćin
m o g l o po jav i t i k a o n jez in dož iv l ja j , i zvana g l e d a n o ,
u v e l i k o m sv je t skom p r o c e s u čov ječanstva, jest o n o
što je kao Kr i s t uš lo u svi jet .
Kada j e d n o m , d a k l e , d v a d e s e t o s to l jeće do i s ta
o z b i l j n o u l judskoj n u t r i n i u z m o g n e p r i h v a t i t i
v e l i k i d o ž i v l j a j , m o ć i će shvat i t i i d o g a đ a j Kr i s ta
te mu v i š e n e ć e b i t i o d b o j n o to što se u l j u d i m a
d o g a đ a k a o p r e p o r o d duše n a j e d n o m v i š e m
stupnju. A tada će d u h o v n a z n a n o s t p o k a z a t i kako
z a p o v i j e s n o nasta janje v r i j e d i o n o is to š to v r i j e d i
i za vanjska p r i r o d n a z b i v a n j a . Č o v j e k se k r o z
vanjski s v j e t o n a z o r p r e d a o z a b l u d i š o p e n h a u e -
r o v s k e p o s t a v k e : S v i j e t j e m o j a p r e d o d ž b a — što
z n a č i d a s e o k o m e n e n a l a z i sv i jet boja, z v u k o v a
i t ako da l je , ko j i o v i s i o m o j i m o č i m a i osta
l i m o s j e t i l n i m o r g a n i m a . N o , ni je i s p r a v n o a k o
č o v j e k p o k u š a v a s h v a t i t i sv i je t u n j e g o v o j c j e l i n i
g o v o r e ć i : S v i j e t bo ja p o s t o j i s a m o z b o g konst i
tuci je m o j i h o č i j u . — Jer, m o j i h oč i ju ne bi b i l o
da ih i sprva č a r o l i j o m nije s t v o r i l o s v j e t l o . A k o je ,
s j e d n e s t rane, i s t ina da je os jet sv je t la o d r e đ e n
k o n s t i t u c i j o m oka, o n d a , s d r u g e strane, ne bi b i l o
manje i s t i n i t o n i t i t o d a o k o p o s t o j i s a m o z b o g
svjetla, z b o g sunca. O b j e se i s t ine m o r a j u z d r u ž i t i
u j e d n u o p s e ž n u i s t inu. Stoga j e t o č n o o n o što
j e G o e t h e v e ć r e k a o : " O k o t reba s v o j e p o s t o j a n j e
z a h v a l i t i sv je t lu . I z n e o d r e đ e n i h ž i v o t i n j s k i h
p o m o ć n i h o r g a n a s v j e t l o j e i z a z v a l o p o s t o j a n j e
sebi o d g o v a r a j u ć e g o r g a n a , tako d a j e o d sv jet la
z a s v j e t l o s t v o r i l o o k o kako b i u n u t a r n j e s v j e t l o
m o g l o susrest i v a n j s k o " .
188
K a o što j e o k o s t v o r e n o o d svjetla, k a o što
se o p a ž a n j e svjetla d o g a đ a p o m o ć u oka, tako je
unutarnj i doživ l ja j Krista, unutarnj i p r e p o r o d duše
o s t v a r e n kad j e č o v j e č a n s t v o d o ž i v j e l o Kris ta k r o z
mister i j n a G o l g o t i . D u h o v n a z n a n o s t p o k a z u j e
kako se, pr i je n e g o što je K r i s t o v i m p u l s ušao
u č o v j e č a n s t v o , ova j unutarn j i d o ž i v l j a j m o g a o
iskusiti s a m o p o m o ć u van j sk ih pot ica ja koj i su
d o l a z i l i iz misteri ja, a ne i n t i m n o kao danas, k r o z
neku vrstu samoposvećenja u s a m o m e čovjeku. T a k o
je unutarnj i mis t ični d o ž i v l j a j Krista s l ičan d o ž i v
ljaju boja i svjetla p o m o ć u oka : Č o v j e k d o ž i v l j a v a
Kris ta s v o j o m n u t r i n o m . T o š to o n , m e đ u t i m , in
t i m n o m o ž e svoju dušu u z d i g n u t i i z n a d s a m o g a
sebe p r o i z l a z i o t u d a š to j e m i s t e r i j e m n a G o l g o t i
u p o v i j e s t ušlo d u h o v n o Sunce . Bez o b j e k t i v n o g
mis ter i ja na G o l g o t i i bez o b j e k t i v n o g Krista ne bi
b i o m o g u ć sub jekt ivni unutarn j i m i s t i č n i d o ž i v l j a j
k a k v o g a će l judi imat i u d v a d e s e t o m stol jeću i koji
će shvat i t i s p u n o m z n a n s t v e n o m o z b i l j n o š ć u .
T a k o m o ž e m o r e ć i : D v a d e s e t o ć e s to l jeće
l jud ima p r i b a v i t i p r e d u v j e t e za i s t insko r a z u m i
j e v a n j e K r i s t o v a impulsa t i m e što će p o k a z a t i kako
j e d u b o k o ist init b i o K r i s t o v i m p u l s d u h o v n o g
Sunca i kako je u l judskoj duši p o b u d i o d o ž i v l j a j
koj i j e G o e t h e n a g o v i j e s t i o r i j e č i m a :
Od sile što v e ž e sva b ića
O s l o b a đ a se č o v j e k koj i sebe n a d v l a d a v a .
I m o ž e se reći da t i m e što se n a d v l a d a v a n j e m sebe
č o v j e k p o v e z u j e s d o g a đ a j e m Krista, s m i s t e r i j e m
na G o l g o t i , on z a p r a v o tek n a d v l a d a v a j u ć i sebe
na laz i sebe kakav uis t inu jest, da na lik koji je
189
d o b i o z e m a l j s k i m p o d r i j e t l o m m o r a g l e d a t i kao
na n e š t o čega se t reba o s l o b o d i t i te da do svih
m o r a l n i h d je lovan ja , d o sve spozna je , pr i je svega
m o ž e d o ć i i z b a v l j e n j e m . P r e k o p o j m a unutarn jeg
izbavl jenja naučit će spoznavat i po jam izbavl jenja u
p o v i j e s n o m razvo ju i tako će u d v a d e s e t o m stoljeću
p r o n i k n u t i d o g a đ a j Krista u č i j e m se sv jet lu m o ž e
u p u n o m smislu shvatit i nešto proš i rena G o e t h e o v a
iz reka :
Od si le što v e ž e sva b ića
O s l o b a đ a se č o v j e k koji sebe n a d v l a d a v a ,
I koji u t o m e n a d v l a d a v a n j u ,
T e k u ist ini, p r o n a l a z i s a m o g a sebe,
K a o što c i j e l o č o v j e č a n s t v o m o ž e
P r o n a ć i sebe u Kris tu u samoj is t ini .
190