Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 1 od 15
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LEKA
Meropenem, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, ukupno 10 kom, bočica staklena, 10 x 500 mg
Meropenem, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, ukupno 10 kom, bočica staklena, 10 x 1 g
Proizvođač: Hospira UK Limited
Queensway, Royal Leamington Spa, Warwickshire CV 31 3RW, Velika
Adresa: Britanija
Podnosilac zahteva: Pfizer SRB d.o.o.
Adresa: Trešnjinog cveta 1/VI, Beograd – Novi Beograd
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 2 od 15
1. IME LEKA
Meropenem, 500 mg, prašak za rastvor za injekciju/infuziju.
Meropenem, 1 g, prašak za rastvor za injekciju/infuziju.
INN: meropenem
2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV
Meropenem 500 mg:
Svaka bočica sadrži trihidrat ekvivalentan sa 500 mg bezvodnog meropenema.
Kada se rekonstituiše sa 10 mL sterilne vode za infuziju svaki mL sadrži 50 mg meropenema.
Lista pomoćnih supstanci:
Svaka bočica od 500 mg sadrži 104 mg bezvodnog natrijum-karbonata što je približno 2,0 mEq natrijuma
(približno 45 mg).
Meropenem 1 g:
Svaka bočica sadrži trihidrat ekvivalentan sa 1 g bezvodnog meropenema.
Kada se rekonstituiše sa 20 mL sterilne vode za infuziju svaki mL sadrži 50 mg meropenema.
Lista pomoćnih supstanci:
Svaka bočica od 1 g sadrži 208 mg bezvodnog natrijum-karbonata što je približno 4,0 mEq natrijuma (približno
90 mg).
Za kompletnu listu pomoćnih supstanci pogledajte odeljak 6.1.
3. FARMACEUTSKI OBLIK
Prašak za rastvor za injekciju/infuziju.
Beo do svetložut prašak.
4. KLINIČKI PODACI
4.1. Terapijske indikacije
Meropenem se koristi kod odraslih i dece starije od 3 meseca, u terapiji sledećih bakterijskih infekcija (videti
odeljke 4.4 i 5.1):
- Pneumonije i nozokomijalne pneumonije
- Bronhoplumonalne infekcije u cističnoj fibrozi
- Klomplikovane infekcije urinarnog trakta
- Komplikovane intra-abdominalne infekcije
- Infekcije nastale tokom i nakon porođaja
- Komplikovane infekcije kože i mekih tkiva
- Akutni bakterijski meningitis
Meropenem se može koristiti kod pacijenata sa neutropenijom koji imaju povišenu telesnu temperaturu, kada se
sumnja da je izazvana bakterijskom infekcijom.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 3 od 15
Uvek treba uzeti u obzir zvanične smernice za pravilnu primenu antibiotika.
4.2. Doziranje i način primene
Opšte preporuke za doziranje su date u tabelama ispod.
Dozu i dužinu trajanja terapije treba odrediti u skladu sa vrstom infekcije, stepenom njene težine i kliničkim
odgovorom pacijenta.
Doze do 2 g tri puta dnevno kod odraslih i adolescenata i doze do 40 mg/kg tri puta dnevno kod dece mogu biti
odgovarajuće kod nekih tipova infekcija, kao što su nozokomijalne infekcije izazvane bakterijama Pseudomonas
aeruginosa ili Acinetobacter spp.
Dodatno razmatranje u vezi doziranja je potrebno kod pacijenata sa renalnom insuficijencijom (videti ispod).
Odrasli i adolescenti
Infekcija Doza koja se primenjuje na
8h
Pneumonija, vanbolnička i nozokomijalna 500 mg ili 1 g
Bronhoplulmonalne infekcije u cističnoj fibrozi 2 g
Komplikovane urinarne infekcije 500 mg ili 1 g
Komplikovane intraabdominalne infekcije 500 mg ili 1 g
Infekcije tokom i nakon porođaja 500 mg ili 1 g
Komplikovane infekcije kože i mekih tkiva 500 mg ili 1 g
Akutni bakterijski meningitis 2 g
Zbrinjavanje pacijenata sa febrilnom neutropenijom 1 g
Meropenem se obično primenjuje u intravenskoj infuziji tokom 15 - 30 minuta (videti odeljke 6.2, 6.3 i 6.6).
Takođe, doze do 1 g se mogu primeniti u intravenskoj bolus injekciji tokom 5 minuta. Podaci u vezi sa
bezbednošću leka, kada se doza od 2 g primenjuje u intravenskoj bolus injekciji kod odraslih, su ograničeni.
Doziranje kod odraslih sa bubrežnom insuficijencijom
Doze meropenema moraju se smanjiti kod odraslih i adolescenata sa klirensom kreatinina manjim od 51 mL/min,
na način iznet u sledećoj tabeli. Podaci o primeni ovih smernica za pojedinačnu dozu od 2 g su ograničeni.
Klirens kreatinina (mL/min) Doza (kao frakcija pojedinačnih
doza od 500 mg, 1 g ili 2 g, videti
tabelu iznad)
Učestalost doziranja
26-50 Jedna doza Svakih 12 sati
10 do 25 Polovina pojedinačne doze Svakih 12 sati
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 4 od 15
< 10 Polovina pojedinačne doze Svaka 24 sata
Meropenem se odstranjuje hemodijalizom i hemofiltracijom. Potrebna doza treba da bude data nakon završetka
ciklusa hemodijalize.
Nema iskustava primene leka Meropenem kod pacijenata na peritonealnoj dijalizi.
Doziranje kod pacijenata sa insuficijencijom jetre
Nije neophodno korigovati uobičajene doze meropenema kod pacijenata sa insuficijencijom jetre (videti
odeljak 4.4).
Doziranje kod starih osoba
Nije neophodno korigovati uobičajene doze meropenema kod starih osoba ako imaju normalnu funkciju bubrega
ili klirens kreatinina veći od 50 mL/min.
Deca
Deca mlađa od 3 meseca
Bezbednost i efikasnost meropenema kod dece mlađe od 3 meseca nisu ustanovljene, niti optimalni režim
doziranja. Međutim, ograničeni farmakokinetički podaci ukazuju na to da bi doza 20 mg/kg na svakih 8 sati bila
odgovarajuća (videti odeljak 5.2).
Deca uzrasta od 3 meseca do 11 godina i do 50 kg telesne mase Preporučeno
doziranje je dato u tabeli ispod:
Infekcija Doza koja se primenjuje na 8
h
Pneumonija, vanbolnička i nozokomijalna 10 mg ili 20 mg/kg
Bronhoplulmonalne infekcije u cističnoj fibrozi 40 mg/kg
Komplikovane urinarne infekcije 10 ili 20 mg/kg
Komplikovane intraabdominalne infekcije 10 ili 20 mg/kg
Komplikovane infekcije kože i mekih tkiva 10 ili 20 mg/kg
Akutni bakterijski meningitis 40 mg/kg
Zbrinjavanje pacijenata sa febrilnom neutropenijom 20 mg/kg
Deca preko 50 kg telesne mase
Primenjuju se doze kao kod odraslih.
Nema iskustva sa primenom meropenema kod dece sa bubrežnom insuficijencijom.
Meropenem se obično primenjuje u intravenskoj infuziji tokom 15 do 30 minuta (videti odeljke 6.2, 6.3 i 6.6).
Takođe, doze do 20 mg / kg se mogu primeniti u intravenskoj bolus injekciji tokom 5 minuta. Podaci u vezi sa
bezbednošću leka, kada se doza od 40 mg / kg primenjuje u intravenskoj bolus injekciji kod dece, su ograničeni.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 5 od 15
4.3. Kontraindikacije
Preosetljivost na aktivnu supstancu ili pomoćne supstance.
Preosetljivost na bilo koji drugi karbapenemski antibiotik.
Teška reakcija preosetljivosti (npr. anafilaktička reakcija, teška kožna reakcija) na bilo koji drugi beta-laktamski
antibiotik (npr. penicilini ili cefalosporini).
4.4. Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka
Izbor meropenema u terapiji svakog pojedinačnog pacijenta, trebalo bi da se izvrši na osnovu prikladnosti
primene karbapenema, a u zavisnosti od težine infekcije, mogućnosti pojave rezistencije na ostale antibiotike i
rizika stvaranja sojeva bakterija rezistentnih na karbapenem.
Kao i kod drugih beta-laktamskih antibiotika, može doći do ozbiljne, povremeno fatalne reakcije preosetljivosti
(videti odeljke 4.3 i 4.8).
Pacijenti koji su imali alergijske reakcije na karbapeneme, peniciline ili beta-laktame mogu biti alergični i na
meropenem. Pre uvođenja meropenema u terapiju, neophodno je pažljivo ispitati ranije pojave reakcija
preosetljivosti na beta-laktamske antibiotike.
Ukoliko dođe do pojave teške reakcije preosetljivosti, potrebno je prekinuti primenu leka i preduzeti odgovarajuće
mere.
Prijavljeni su kolitis povezan sa upotrebom antibiotika i pseudomembranozni kolitis, prilikom upotrebe skoro
svakog antibiotika, uključujući i meropenem, a mogu se rangirati od blage forme, preko teške do životno
ugrožavajuće. Stoga, važno je razmotriti dijagnozu pseudomembranoznog kolitisa u slučaju pojave dijareje
udružene sa primenom meropenema (videti odeljak 4.8). Trebalo bi prekinuti terapiju meropenemom i primeniti
poseban tretman za Clostridium difficile. Ne bi trebalo koristiti lekove koji usporavaju peristaltiku creva. Tokom
terapije karbapenemima, uključujući i meropenem, retko može doći do pojave konvulzija (videti odeljak 4.8).
Pacijentima sa bolestima jetre, tokom primene meropenema treba redovno kontrolisati vrednosti funkcionalnih
testova jetre, obzirom da može doći do pojave hepatotoksičnosti (poremećaj funkcije jetre sa holestazom i
citolizom) (videti odeljak 4.8).
Primena kod pacijenata sa oboljenjem jetre: kod bolesnika sa oboljenjem jetre meropenem se mora obazrivo
koristiti, uz kontinuirano praćenje funkcije jetre. Prilagođavanje doze nije potrebno (videti odeljak 4.2). Tokom
lečenja meropenemom može doći do pojave pozitivnog direktnog ili indirektnog Combsovog
testa.
Istovremena primena meropenema i valproinske kiseline/natrijum-valproata se ne preporučuje (videti odeljak
4.5).
Ovaj lek sadrži natrijum. Meropenem 500 mg sadrži oko 2,0 mEq natrijuma, što bi trebalo uzeti u obzir kod
pacijenata na dijeti sa kontrolisanim unosom natrijuma.
Meropenem 1 g sadrži oko 4,0 mEq natrijuma, što bi trebalo uzeti u obzir kod pacijenata na dijeti sa
kontrolisanim unosom natrijuma.
4.5. Interakcije sa drugim lekovima i druge vrste interakcija
Sprovedene su samo studije interakcija sa probenecidom.
Probenecid smanjuje stepen tubularne sekrecije meropenema i samim tim njegovo izlučivanje putem bubrega. To
utiče na povećanje kocentracije meropenema u plazmi i dužinu poluvremena eliminacije. Potreban je oprez pri
istovremenoj primeni probenecida i meropenema.
Potencijalno dejstvo meropenema na vezivanje drugih lekova za proteine plazme i njihov metabolizam nije
ispitivano. Međutim, vezivanje meropenema za proteine plazme je toliko malo da se ne očekuje bilo koja
interakcija koja bi se objasnila ovim mehanizmom.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 6 od 15
Smanjenje koncentracije valproinske kiseline u krvi je zabeleženo pri istovremenoj terapiji sa karbapenemskim
derivatima. Istovremena primena može da dovede do 60-100 % smanjenja koncentracije valproinske kiseline za
dva dana. Zbog brzog efekta i visokog stepena smanjenja koncentracije, neophodno je izbegavati istovremenu
primenu valproinske kiseline i meropenema (videti odeljak 4.4).
Oralni antikoagulansi
Istovremena primena antibiotika sa varfarinom može da potencira njegove antikoagulantne efekte. Bilo je mnogo
prijavljenih povećanja antikoagulantnog efekta oralno primenjenih antikoagulanasa, uključujući varfarin, kod
pacijenata koji istovremeno primaju neki antibiotik. Rizik može varirati u zavisnosti od infekcije, starosti i opšteg
stanja pacijenta, pa je teško zaista proceniti uticaj antibiotika na povećanje INR vrednosti (international
normalised ratio). Preporučuje se praćenje vrednosti INR tokom i odmah pri započinjanju istovremene terapije
antibioticima i oralnim antikoagulansima.
4.6. Primena u periodu trudnoće i dojenja
Trudnoća
Bezbednost upotrebe meropenema tokom trudnoće nije utvrđena.
Studije na životinjama ne govore o direktnom ili indirektnom štetnom efektu u smislu reproduktivne toksičnosti
(videti odeljak 5.3).
Kao mera predostrožnosti, preporučuje se da se meropenem ne koristi za vreme trudnoće.
Dojenje
Nepoznato je da li se meropenem izlučuje u humano mleko. Izuzetno niske koncentracije meropenema otkrivene
su u mleku eksperimentalnih životinja. Potrebno je doneti odluku da li treba prekinuti dojenje ili prekinuti /ne
primeniti meropenem, uzimajući u obzir korist od terapije za majku.
4.7. Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilom i rukovanja mašinama
Nisu sprovedene studije uticaja na sposobnosti upravljanja motornim vozilima i rukovanja mašinama.
4.8. Neželjena dejstva
Na osnovu podataka na 4 872 pacijenta sa ukupno 5 026 terapijskih ciklusa meropenemom, najčešće prijavljivane
neželjene reakcije na meropenem su bile dijareja (2,3%), osip (1,4%), mučnina/povraćanje (1,4%) i zapaljenje na
mestu primene injekcije (1,1%). Najčešće prijavljivane promene u laboratorijskim nalazima su bile trombocitoza
(1,6%) i povećanje nivoa enzima jetre (1,5 - 4,3%). Neželjene reakcije koje su označene učestalošću
“nepoznata” nisu se javljale kod 2 367 pacijenata koji su bili uključeni u pre-registraciona klinička ispitivanja sa
meropenemom primenjenim intravenski i intramuskularno, ali su prijavljivane u postmarketinškom periodu. U
tabeli ispod neželjene reakcije su predstavljene prema sistemima organa i učestalosti: veoma česte (≥1/10), česte
(≥1/100 do <1/10), povremene (≥1/1 000 do <1/100), retke (≥1/10 000 do <1/1 000), veoma retke (<1/10 000) i
nepoznate učestalosti (ne može se proceniti iz dostupnih podataka). U okviru svake učestalosti, neželjeni efekti su
predstavljeni po opadajućoj ozbiljnosti.
Tabela 1
Klasa sistema organa Učestalost Događaj
Infekcije i infestacije Povremeno Oralna i vaginalna kandidijaza
Poremećaji na nivou krvi i limfnog
sistema
Često Trombocitemija
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 7 od 15
Povremeno Eozinofilija, trombocitopenija,
leukopenija, neutropenija
Nepoznato Agranulocitoza, hemolitička
anemija
Imunološki poremećaji Nepoznato Angioedem, anafilaksa (videti
odeljke 4.3 i 4.4)
Poremećaji nervnog sistema Često Glavobolja
Povremeno Parestezije
Retko Konvulzije (videti odeljak 4.4)
Gastrointestinalni poremećaji Često Dijareja, povraćanje, mučnina,
abdominalni bol
Nepoznato Kolitis povezan sa primenom
antibiotika (videti odeljak 4.4)
Hepatobilijarni poremećaji Često Povišene transaminaze, alkalina
fosfataza i laktatna dehidrogenaza
Povremeno Povišen bilirubin u krvi
Poremećaji na nivou kože i
potkožnog tkiva
Često Osip, svrab
Povremeno Urtikarija
Nepoznato Toksična epidermalna nekroliza,
Stiven Johnson-ov sindrom,
multiformni eritem
Poremećaji na nivou bubrega i
urinarnog sistema
Povremeno Povišen keratinin u krvi, povišena
urea u krvi
Opšti poremećaji i reakcije na
mestu primene
Često Zapaljenje, bol
Povremeno Tromboflebitis
Nepoznato Bol na mesu injekcije
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 8 od 15
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava
kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene
reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS):
Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije
Nacionalni centar za farmakovigilancu
Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd Republika Srbija
fax: +381 (0)11 39 51 131
website: www.alims.gov.rs
e-mail: [email protected]
4.9. Predoziranje
Efekte predoziranja moguće je očekivati kod pacijenata sa oštećenom funkcijom bubrega, ukoliko doza nije
prilagođena kao što je opisano u odeljku 4.2. Ograničena postmarketinška iskustva ukazuju na to da neželjena
dejstva koja prate predoziranje odgovaraju bezbednosnom profilu opisanom u odeljku 4.8, obično su blaga i
prestaju nakon smanjenja doze ili obustave primene leka. Terapija je simptomatska. Može se očekivati brza
spontana eliminacija antibiotika kod osoba sa normalnom bubrežnom funkcijom.
Meropenem i njegovi metaboliti mogu se eliminisati hemodijalizom.
5. FARMAKOLOŠKI PODACI
5.1. Farmakodinamski podaci
Farmakoterapijska grupa: karbapenemi
ATC kod: J01DH02
Mehanizam delovanja
Meropenem ispoljava baktericidnu aktivnost inhibirajući sintezu zida bakterijske ćelije kod Gram-pozitivnih i
Gram-negativnih bakterija vezivanjem za penicilin-vezujuće proteine (PBP).
Farmakokinetičko / Farmakodinamski (PK / PD) odnos
Slično kao kod drugih beta-laktamskih antibiotika, vreme kada koncentracija meropenema pređe minimalnu
inhibitornu koncentraciju - MIC (T>MIC) je parametar koji najbolje korelira sa efikasnošću. U prekliničkim
modelima, meropenem je pokazao efikasnost kada su koncentracije u plazmi bile iznad vrednosti MIC
infektivnog agensa u toku 40% od doznog intervala. Ovo nije klinički potvrđeno.
Mehanizam rezistencije
Rezistencija na meropenem može da bude rezultat: (1) smanjene permeabilnosti spoljašnje membrane
Gramnegativnih bakterija (zbog smanjene produkcije porina), (2) smanjenog afiniteta za PBP, (3) povećane
ekspresije komponenata efluksne pumpe i (4) produkcije beta-laktamaza koje hidrolizuju karbapeneme.
Lokalizovana žarišta infekcije kao posledica rezistencije na karbapeneme su registrovana u Evropskoj Uniji.
Nema ukrštene rezistencije između meropenema i hinolona, aminoglikozida, makrolida i tetraciklina. Ipak,
bakterije mogu biti rezistentne na više klasa antibiotika, ukoliko mehanizam rezistencije uključuje
nepermeabilnost i/ili efluksne pumpe.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 9 od 15
Granične vrednosti MIC
Kliničke granične vrednosti testiranja MIC Evropske Komisije za Testiranj e Osetljivosti Mikroorganizama
(EUCAST) su predstavljene ispod.
EUCAST kliničke granične vrednosti MIC za meropenem (2009-06-05, v 3.1)
Mikroorganizam Osetljiv (S)
(mg/L)
Rezistentan (R)
(mg/L)
Enterobacteriaceae ≤ 2 >8
Pseudomonas ≤ 2 >8
Acinetobacter ≤ 2 >8
Streptococcus grupe A, B, C, G ≤ 2 >2
Streptococcus pneumoniae1 ≤ 2 >2
Drugi streptococci 2 2
Enterococcus -- --
Staphylococcus2 fusnota 3 fusnota 3
Haemophilus influenzae1
i Moraxella catarrhalis ≤ 2 >2
Neisseria meningitidis2,4
≤ 0,25 >0,25
Gram-pozitivni anaerobi ≤ 2 >8
Gram-negativni anaerobi ≤ 2 >8
Nespecifični antibakterijski spektri5 ≤ 2 >8
1 Granične vrednosti MIC za meropenem za Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae kod meningitisa
su 0,25/1 mg/L.
2 Sojevi za koje je MIC iznad S/I granične vrednosti su retki ili nisu do sada prijavljeni. Identifikacija i testiranje
osetljivosti takvog patogena moraju biti ponovljeni i ukoliko se rezultat potvrdi, izolat mora biti poslat u
referentnu laboratoriju. Dok nema dokaza u vezi kliničkog odgovora, tj. dokaza o vrednosti MIC iznad graničnih
vrednosti za rezistenciju, patogen treba tretirati kao rezistentan.
3 Osetljivost stafilokoka na meropenem se izvodi iz osetljivosti na meticilin. 4 Granične vrednosti za meropenem za Neisseria meningitidis se odnose samo na meningitis. 5
Granične vrednosti koje nisu vezane za određene sojeve uglavnom su izvedene iz
farmakokinetičkofarmakodinamskih podataka i nezavisne su od vrednosti MIC za pojedinačne sojeve. Koriste se
za sojeve koji nisu navedeni u tabeli i fusnotama.
-- = Testiranje osetljivosti se ne preporučuje pošto nije verovatno da bi terapija bila uspešna.
Prevalenca stečene rezistencije može varirati u različitim područjima i vremenom se može menjati za određenu
soj. Poželjno je prikupljanje podataka o pojavi rezistencije na datom području pre upotrebe leka, pogotovo pri
terapiji teških infekcija. Neophodno je zatražiti savet stručnjaka kada je lokalna prevalenca rezistencije takva da
korist od upotrebe leka pri lečenj u određenih infekcija postane upitna.
Tabela patogena koja sledi se bazira na kliničkom iskustvu i terapijskim smernicama:
Uobičajeno osetljivi sojevi
Gram-pozitivne aerobne bakterije:
Enterococcus faecalis$
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 10 od 15
Staphylococcus aureus (meticilin-osetljivi)£
Stahylococcus species (meticilin-osetljivi) uključujući Staphylococcus epidermidis
Streptococcus agalactiae (Grupa B)
Streptococcus milleri grupa (S. anginosus, S. constellatus, i S. intermedius)
Streptococcus pneumoniae
Streptococcus pyogenes (Grupa A)
Gram-negativne aerobne bakterije
Citrobacter freudii
Citrobacter koseri
Enterobacter aerogenes
Enterobacter cloacae
Escherichia coli
Haemophilus influenzae
Klebsiella oxytoca
Klebsiella pneumoniae
Morganella morganii
Neisseria meningitidis
Proteus mirablis
Proteus vulgaris
Serratia marcescens
Gram-pozitivne anaerobne bakterije Clostridium
perfringens
Peptoniphilus asaccharolyticus
Peptostreptococcus species (uključujući P. micros, P. anaerobius, P. magnus)
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 11 od 15
Gram-negativnne anaerobne bakterije
Bacteroides caccae
Bacteroides fragilis grupa
Prevotella bivia
Prevotella disiens
Sojevi za koje bi stečena rezistencija mogla biti problem
Gram-pozitivne aerobne bakterije
Enterococcus faecium $†
Gram-negativnne aerobne bakterije
Acinetobacter species Burkholderia
cepacia
Pseudomonas aeruginosa
Inherentno rezistentni organizmi
Gram-negativne aerobne bakterije
Stenotrophomonas maltophilia
Legionella species
Drugi mikroorganizmi
Chlamydophila pneumoniae
Chlamydophila psittaci
Coxiella burnetti
Mycoplasma pneumoniae
$ Sojevi koji su urođeno intermedijerno osetljivi
£ Meticilin-rezistentne stafilokoke su rezistentne na meropenem
† Rezistencija ≥ 50% u jednoj ili više zemalja članica EU
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 12 od 15
5.2. Farmakokinetički podaci
Kod zdravih dobrovoljaca srednje poluvreme eliminacije iz plazme je oko 1 sat, srednji volumen distribucije je
oko 0,25 L/kg (11 - 27 L) i srednji klirens je 287 mL/min pri primeni doze od 250 mg, a pada na 205 mL/min pri
primeni doze od 2 g. Nakon 30-minutne infuzije pojedinačnih doza od 500 mg, 1 g ili 2 g meropenema davanih
zdravim dobrovoljcima dobijene su maksimalne plazma koncentracije od 23 mikrograma/mL, i 49
mikrograma/mL i 115 mikrograma/mL. Odgovarajuće vrednosti PIK bile su 39,3, 62,3 i 153 mikrograma*h/mL.
Nakon 5-minutne bolus doze od 500 mg ili 1 g meropenema, kod zdravih dobrovoljaca izmerene su maksimalne
koncentracije veličine 52 mikrograma/mL i 112 mikrograma/mL. Posle ponovljenog doziranja meropenema, u
vremenskim intervalima od 8 sati, kod osoba sa normalnom funkcijom bubrega nije ustanovljena akumulacija
leka u krvi. Studija kod 12 pacijenata kojima je primenjen meropenem 1 000 mg na 8 h posle hirurške procedure,
u terapiji intraabdominalnih infekcija, pokazala je komparabilne vrednosti cmax i poluvremena elimenacije sa
vrednostima kod zdravih dobrovoljaca, a volumen distribucije je bio veći, iznosio je 27 L.
Distribucija
Približno 2% meropenema je u krvi vezano za proteine plazme, nezavisno od koncentracije. Posle brze primene
leka (tokom 5 minuta ili manje) farmakokinetika je bieksponencijalna, ali je to mnogo manje izraženo nakon
30-minutne infuzije. Meropenem dobro prolazi u većinu telesnih tkiva i telesnih tečnosti uključujući: pluća,
brohijalni secret, žuč, cerebrospinalnu tečnost, ginekološka tkiva, kožu, fasciju, mišiće i peritonealni eksudat
Metabolizam
Meropenem se metaboliše hidrolizom beta-laktamskog prstena u mikrobiološki neaktivan metabolit. Meropenem
in vitro pokazuje smanjenu osetljivost na hidrolizu humanom dehidropeptidazom-I (DHP-I) u poređenju sa
imipenemom i nije potrebno primenjivati ga zajedno sa DHP-I inhibitorom.
Eliminacija
Oko 70% (50 – 75%) primenjene doze izluči se tokom 12 sati urinom nepromenjen. Oko 28% se izlučuje u vidu
mikrobiološki neaktivnog metabolita. Samo oko 2% primenjene doze se eliminiše fecesom. Renalni klirens i
efekat probenecida pokazuju da meropenem podleže i filtraciji i tubularnoj sekreciji.
Bubrežna insuficijencija
Oštećenje funkcije bubrega dovodi do povećanja PIK i dužeg poluvremena eliminacije meropenema. Kod
pacijenata sa srednje teškim oštećenjem renalne funkcije (CLkr 33 - 74 mL/min) došlo je do povećanja PIK 2,4
puta, kod pacijenata sa teškim oštećenjem renalne funkcije (CL kr 4 - 23 mL/min) došlo je do povećanja PIK 5
puta, a kod pacijenata na hemodijalizi (CL kr < 2 mL/min) 10 puta u odnosu na pacijente sa nepromenjenom
funkcijom bubrega (CLkr >80 mL/ min.). PIK mikrobiološki inaktivnog metabolita otvorenog prstena bio je
značajno povećan kod pacijenata sa oštećenjem renalne funkcije. Potrebno je podešavanje doze kod pacijenata sa
umerenom i teškom bubrežnom insuficijencijom (videti odeljak 4.2).
Meropenem se eliminiše hemodijalizom, a klirens za vreme hemodijalize je oko 4 puta veći nego kod anuričnih
pacijenata.
Insuficijencija jetre
U studiji na pacijentima sa alkoholnom cirozom je pokazano da oštećenje funkcije jetre nema uticaja na
farmakokinetiku meropenema posle ponovljenih doza.
Odrasli pacijenti
Farmakokinetičke studije na pacijentima nisu pokazale značajne razlike u odnosu na farmakokinetiku zdravih
dobrovoljaca sa ekvivalentnom funkcijom bubrega. Populacijski model razvijen iz podataka na 79 pacijenata sa
intraabdominalnim infekcijama ili pneumonijom je pokazao zavisnost centralnog volumena od telesne mase i
zavisnost klirensa od klirensa kreatinina i godina starosti.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 13 od 15
Deca
Kod dece sa infekcijom koja su primala doze od 10, 20 i 40 mg/kg cmax je imala vrednosti slične kao kod odraslih
nakon primene doza od 500, 1 000 i 2 000 mg. Poređenje je pokazalo konzistentnu farmakokinetiku između doze
i poluvremena eliminacije slično kao kod odraslih, izuzev u slučaju najmlađih (kod dece mlađe od 6 meseci
poluvreme eliminacije je 1,6 h). Srednje vrednosti klirensa meropenema bile su 5,8 mL/min/kg (6 - 12 godina),
6,2 mL/min/kg (2 - 5 godina), 5,3 mL/min/kg (6 - 23 meseca) i 4,3 mL/min/kg (2 - 5 meseci). Oko 60% doze se
izlučuje urinom nepromenjeno u toku 12 h, a 12% u obliku metabolita. Koncentracije meropenema u
cerebrospinalnoj tečnosti dece sa meningitisom iznose oko 20% koncentracija u plazmi, iako postoji značajna
interindividualna varijabilnost.
Kod novorođenčadi kojima je potrebna antiinfektivna terapija pokazano je da se klirens meropenema povećava sa
starošću, a prosečno poluvreme eliminacije je 2,9 h. Monte Karlo simulacija bazirana na populacionom
farmakokinetičkom modelu pokazala je da se režimom doziranja od 20 mg/kg na 8 sati postiže 60% T > MIC za
P. aeruginosa kod 95% prevremeno rođenih i 91% na vreme rođenih neonatusa.
Starije osobe
Farmakokinetičke studije na zdravim dobrovoljcima starije životne dobi (65 - 80 godina) su pokazale smanjenje
plazma klirensa, u vezi sa smanjenjem klirensa kreatinina sa godinama, i manje izraženo smanjenje nerenalnog
klirensa. Nije potrebno prilagođavanje doze kod starijih pacijenata, osim u slučaju umereno teškog ili teškog
oštećenja funkcije bubrega (videti odeljak 4.2).
5.3. Pretklinički podaci o bezbednosti leka
Ispitivanja na laboratorijskim životinjama pokazala su dobru renalnu podnošljivost meropenema. Manifestni
nefrotoksični efekti mogli su biti registrovani samo pri visokim dozama i to preko 2 000 mg/kg nakon
pojedinačne primene kod miševa i pasa, odnosno preko 500 mg/kg u 7-dnevnoj studiji kod majmuna. Meropenem
se generalno dobro toleriše od strane centralnog nervnog sistema. Efekti su se videli u studijama akutne
toksičnosti kod glodara pri primeni doza većih od 1 000 mg/kg.
Za intravensku primenu, srednja letalna doza (LD50) meropenema kod glodara je veća od 2 000 mg/kg.
U uslovima ponavljane doze (tokom 6 meseci), zapaženi su minorni efekti na crvenu krvnu lozu kod pasa.
Primenom standardnih testova nije dokazan mutageni potencijal meropenema, kao ni reproduktivna toksičnost,
uključujući teratogeni potencijal, pri dozama do 750 mg/kg kod pacova i do 360 mg/kg kod majmuna. Kod
majmuna kojima je davana doza od 500mg/kg ustanovljena je povećana učestalost spontanih pobačaja. Nije
dokazana razlika u podnošljivosti meropenema između mladih i starih životinja. U eksperimentalnim
ispitivanjima kod životinja potvrđena je, takođe, dobra podnošljivost leka pri intravenskoj primeni.
U eksperimentalnim ispitivanjima toksikološki profil metabolita meropenema nije se razlikovao od matičnog
jedinjenja.
6. FARMACEUTSKI PODACI
6.1. Lista pomoćnih supstanci
Natrijum-karbonat, bezvodni
6.2. Inkompatibilnost
Ovaj lek ne sme se mešati sa drugim lekovima, osim sa onim pomenutim u odeljku 6.6.
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 14 od 15
6.3. Rok upotrebe
2 godine.
Posle rastvaranja:
Pripremljen rastvor za intravensku injekciju ili infuziju treba upotrebiti odmah. Vremenski interval od rastvaranja
do kraja primene intravenske infuzije ili injekcije ne sme da bude duži od jedan sat.
6.4. Posebne mere upozorenja pri čuvanju
Ovaj lek ne zahteva posebne uslove čuvanja.
Ne zamrzavati rekonstituisani rastvor.
6.5. Priroda i sadržaj kontaktne ambalaže
Meropenem 500 mg: 674,4 mg praška u 20 mL Tip I staklena bočica sa čepom (siva bromobutil guma) sa flip-of
aluminijumskim zatvaračem.
Meropenem 1 g: 1348,8 mg praška u 30 mL Tip I staklena bočica sa čepom (siva bromobutil guma) sa flip-of
aluminijumskim zatvaračem.
Lek se pakuje u pakovanja od 10 bočica.
6.6. Posebne mere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti nakon primene leka
Injekcije
Meropenem za bolus intravenske injekcije treba rastvoriti u sterilnoj vodi za injekcije (5 mL za 250 mg
meropenema). Rekonstituisani rastvor je bistar, bezbojan do žut rastvor bez vidljivih čestica.
Infuzija
Za intravensku infuziju meropenem bočice mogu biti direktno rekonstituisane sa 0,9% natrijumum-hloridom ili
5% rastvorom glukoze za infuziju do koncentracije 1-20 mg/mL.
Svaka bočica je samo za jednu upotrebu.
Tokom pripreme i primene rastvora moraju se poštovati osnovni principi aseptičnog rada.
Rastvor treba promućkati pre upotrebe.
Neupotrebljeni proizvod ili otpad treba odložiti u skladu sa lokalnim propisima.
7. NOSILAC DOZVOLE
Pfizer SRB d.o.o.
Trešnjinog cveta 1/VI, Beograd – Novi Beograd
8. BROJ PRVE DOZVOLE I OBNOVE DOZVOLE
Meropenem 500 mg, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, broj prve dozvole: 515-01-6090-12-001
Meropenem 1 g, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, broj prve dozvole: 515-01-6091-12-001
Meropenem_SmPC_MAT Pfizer SRB_Jun 2018 15 od 15
9. DATUM PRVE DOZVOLE I DATUM OBNOVE DOZVOLE
Meropenem 500 mg, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, datum prve dozvole: 21.10.2014.
Meropenem 1 g, prašak za rastvor za injekciju/infuziju, datum prve dozvole: 21.10.2014.
10. DATUM REVIZIJE TEKSTA
Maj, 2018.