sažetak za javnu raspravu - varazdinska-zupanija.hr · Prostor na kojom se nalazila infrastruktura i postrojenja za oplemenjivanje po završetku eksploatacije se može iskoristiti

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

EKSPLOATACIJE GRAĐEVNOG PIJESKA I ŠLJUNKA

NA BUDUĆEM EKSPLOATACIJSKOM POLJU

"DOLENŠĆAK"

NA PODRUČJU OPĆINE SVETI ĐURĐ

- sažetak za javnu raspravu -

Nositelj zahvata: Smontara d.o.o.

ožujak, 2015.

IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. Babonićeva 32, 10000 Zagreb

tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498

[email protected] www.ipz-uniprojekt.hr

IPZ Uniprojekt MCF TD 1617

NASLOV: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE

GRAĐEVNOG PIJESKA I ŠLJUNKA NA BUDUĆEM

EKSPLOATACIJSKOM POLJU "DOLENŠĆAK" NA PODRUČJU

OPĆINE SVETI ĐURĐ

- sažetak za javnu raspravu -

NOSITELJ ZAHVATA: SMONTARA d.o.o. Franje Sovića 90

Veliki Bukovec

IOD T-06-Z-1394-816/14

VODITELJ STUDIJE: mr.sc. Goran Pašalić, dipl.ing.rud.

IZRAĐIVAČI:

IPZ Uniprojekt MCF mr.sc. Goran Pašalić dipl. ing. rud. Suradnja na svim

poglavljima

Mladen Mužinić, dipl. ing. fiz. 3.4., 3.5.

Sandra Novak Mujanović, dipl. ing. preh. tehn.

univ.spec.oecoing

1., 4., 5.

Katarina Čović Fornažar, mag.ing.prosp.arch. 3.6., 3.7., 4., 5.

Damir Ananić, mag.ing.aedif. 1.

IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl. ing. građ. Suradnja na svim

poglavljima

Tomislav Domanovac, dipl. ing. kem. tehn.

univ.spec.oecoing

1.5., 4., 5.

Suzana Mrkoci, dipl. ing. arh. 3.1.

Vedran Franolić, mag.ing.aedif. 1.,2.

Tomislav Božinović, mag.ing.aedif. 1.

IRES Ekologija Mirko Mesarić, dipl.ing.biol. 3.2.

Rudist Damir Krsnik, dipl.ing.rud. 1., 2.

Direktor IPZ Uniprojekt MCF

Mladen Mužinić, dipl.ing.fiz.

Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na budućem eksploatacijskom polju "Dolenšćak" na području općine Sveti Đurđ - sažetak za javnu raspravu

IPZ Uniprojekt MCF TD 1617

SADRŽAJ

UVOD .......................................................................................................................................................................1

OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................................3

OPIS OKOLIŠA ZAHVATA ........................................................................................................................................9

MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ ........................................................................................................ 15

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ..................................................................................................................................... 18

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .......................................................................................................... 20


IPZ Uniprojekt MCF TD 1617 1

UVOD

Zahvat obrađen Studijom je eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na budućem

eksploatacijskom polju (EP) "Dolenšćak". Istražni prostor (IP) unutar kojeg je smješteno buduće

EP se nalazi u Varaždinskoj županiji na području općine Sveti Đurđ (Slika 1.), oko 4 km

sjeveroistočno od Ludbrega i oko 900 m zapadno od izgrađenog dijela naselja Kapela Podravska,

a od planiranog građevinskog područja (gospodarske zone) oko 600 m.

Rješenjem Službe za gospodarstvo, Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji

KLASA: UP/I-310-17/11-01/12, URBROJ: 2186-03-01-12-40 od 20. ožujka 2012. godine,

odobren je istražni prostor građevnog pijeska i šljunka "Dolenšćak".

Rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina, Ministarstva

gospodarstva KLASA: UP/I-310-01/13-03/51; URBROJ: 526-03-03-02/2-13-5 od 18. ožujka

2013. godine potvrđene su količine i kakvoća rezervi građevnog pijeska i šljunka u istražnom

prostoru "Dolenšćak".

Uprava za dozvole državnog značaja, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je

04. rujna 2014. godine donijela Odluku o prijenosu nadležnosti za izdavanje lokacijske dozvole

na Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije (KLASA: UP/I-350-

05/14-01/117; URBROJ: 531-06-14-2).

Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije izdao je potvrdu

o usklađenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom (KLASA: 350-02/14-01/12;

URBROJ: 2186/1-06-2/1-14-4-DH).

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode, izdala je 12. lipnja 2013.

godine Potvrdu da zahvat neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja

ekološke mreže (KLASA: 612-07/13-61/72; URBROJ: 517-07-2-2-13-02).

Svrha poduzimanja zahvata je osiguranje dovoljnih količina građevnog pijeska i šljunka

za primjenu u graditeljstvu budući da je uočena povećana potražnja za građevnim materijalom.

Do pokretanja projekta došlo je nakon što je utvrđena ekonomska isplativost, koja je

potvrđena rezervama građevnog pijeska i šljunka kao mineralne sirovine. Pokretanjem

eksploatacije osigurat će se nova radna mjesta, a kroz naknade i poreze koji proizlaze iz rada

zahvata financijsku korist će imati i lokalna zajednica.

Nositelj zahvata je Smontara d.o.o. iz Velikog Bukovca koji je registriran za djelatnost

eksploatacije mineralnih sirovina.

Izrađivač Studije je ovlaštenik IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. iz Zagreba, koji od nadležnog

ministarstva ima suglasnost za izradu studija o utjecaju na okoliš (KLASA: UP/I 351-02/13-

08/107; URBROJ: 517-06-2-2-2-13-2 od 24. listopada 2013. godine).



Slika 1. Zemljopisni položaj istražnog prostora (izvorno mjerilo M 1:25000)



OPIS ZAHVATA

Tehnološki proces eksploatacije sastoji se iz dobivanja (otkopavanja) sirovine i

oplemenjivanja. Dobivanje (otkopavanje) provodi se bagerom s povlačnim košem-hidrauličnim

bagerom s obrnutom lopatom te s plovnim bagerom grabilicom (greiferom). Odvoz mineralne

sirovine do postrojenja za oplemenjivanjem obavlja se plovnim tračnim transporterom,

kamionom ili utovaračem.

Otkopavanje od K143 do K138 obavljat će se hidrauličnim bagerom s obrnutom lopatom,

u visinskom radu 2 m te 3 m u dubinskom radu. Specifičnost rada ispod nivelete stajanja bagera

(dubinski rad) je u tom što nagib etažne kosine prema izvršenim izračunima ne smije biti veći od

28°. U tom cilju je izvršena kontrola mogućnosti kopanja hidrauličnim bagerom do predviđene

dubine. U cilju osiguranja kontinuiteta dobivanja kao i stvaranje uvjeta za rad bagera grabilice

Nositelj zahvata kao dopunski/rezervni kapacitet (u slučaju havarije hidrauličnog bagera s

obrnutom lopatom) može angažirati bager s povlačnim košem (dragline).

Otkopavanja u dubinu obavljat će se plovnim bagerom grabilicom. Tehnologija kopanja

bagerom grabilicom je frontalna uz zarušavanje masa pijeska i šljunka u prostor otkopavanja.

Nakon što se otkopaju sve mase pijeska i šljunka u jednom zahvatu (četiri položaja grabilice –

dužina oko 8 m) bager se pomiče duž fronte za ≈ 12 do 15 m i postavlja u novi položaj za

kopanje. Prilikom otkopavanja s grabilicom ostaju neotkopane nožice te dno iskopa (jezero)

ostaje neravno. Za vrijeme rada bager je usidren na obali u četiri točke te se njegovo pomjerane

ostvaruje zatezanjem/otpuštanjem čelične užadi pomoću vitla.

Dužina otkopne fronte je ovisna od širine jezera tj. od dužine otkopnih polja i mijenja se s

napretkom otkopne fronte. Tračni transporteri (transportne trake) plutaju na vodi i odvoze

iskopinu do obale (mjesto pretovara). Otkopane mase pijeska i šljunka iz grabilice se istresaju na

ocjedno sito, a potom na tračni transporter. Tračni transporteri su dužine 25 m i njihov broj ovisi

od položaja bagera od kojih posljednji ima tzv. "portal" i ima pretovarnu funkciju za istovar na

privremeno skladište/međuskladište.

Za odvoz pijeska i šljunka od bagera grabilice do skladišta neklasiranog pijeska i

šljunka/postrojenja za klasiranje i sitnjenje upotrebljavat će se tračni transporteri (transportne

trake) na pontonima. Odvoz pijeska i šljunka od privremenog skladišta/međuskladišta do

postrojenja za klasiranje (bunkera/skladišta) obavljat će se kamionima istresačima.

Idejnim rješenjem eksploatacija je podijeljena u tri faze/etape (Slike 3.-5.). Razvoj

otkopne fronte usmjeren ja na zahvaćanje pune dubine po etapama, uz istovremeno širenje u

granicama budućeg eksploatacijskog polja. U cilju racionalnog korištenja odobrenih rezervi

mineralne sirovine morat će se izvršiti postupno spuštanje na nivo odobrenih rezervi (poštujući

projektirane nagibe radnih i završnih kosina) i na taj način omogućiti racionalno otkopavanje.

I. faza otkopavanje od sjevera prema jugu i stvaranje uvjeta za rad hidrauličnog bagera i

plovnog bagera

Početak rudarskih radova je u krajnjem sjevernom dijelu istražnog prostora tj. budućeg

površinskog kopa.

Prije početka izvođenja rudarskih radova podzemni elektroenergetski vod se izmješta uz

istočnu/sjevernu/zapadnu granicu istražnog prostora (mikrolokacija usuglašena s trgovačkom

društvom "Elektra" Koprivnica).



Prvo se otkopava humus/otkrivka, a potom se hidrauličnim bagerom ili bagerom s

povlačnim košem otkopava do K138 te se stvaraju uvjeti za rad plovnog bagera grabilice koji

mineralnu sirovinu otkopava u dubinu do granice odobrenih rezervi K94. U cilju osiguranja

tehnološkog procesa u zapadnom dijelu ispred otkopne fronte oblikuje se "industrijski krug"

(objekti i oprema).

Nositelj zahvata će dio humusa odlagati na privremeno skladište unutar granica

eksploatacijskog polja do stvaranja uvjeta za uređenje završnih kosina dok će drugi dio humusa i

otkrivke/jalovine plasirati na tržište.

Odlaganje stijenske jalovine je planirano uz sjevernu granicu površinskog kopa

II. faza razvoj otkopne fronte prema jugu

U II. fazi otkopna fronta se oblikuje napretkom od sjevera prema jugu. Način otkopavanja

je identičan radu u I. fazi uz strogo pridržavanja razmaka/prednjačenja otkopnih fronti na

K141(15 m) i na K138 (5 m).

U cilju osiguranja tehnološkog procesa u zapadnom dijelu ispred otkopne fronte će se

"industrijski krug" izmjestiti u novi položaj.

III. faza završno stanje eksploatacije

Napretkom otkopne fronte do južnih granica budućeg površinskog kopa, sve etaže

dovedene su u završni položaj. Dio prostora predviđenog za otkopavanje u krajnjem

jugozapadnom dijelu površinskog kopa se ne otkopava.

Prostor na kojom se nalazila infrastruktura i postrojenja za oplemenjivanje po završetku

eksploatacije se može iskoristiti kao površina za smještaj objekata predviđenih budućom

namjenom prostora/jezera nastalog rudarenjem.

Klasiranje se izvodi na vibracijskim sitima s ugrađenim mlaznicama za pranje pijeska i

šljunka. Klasiranjem se dobivaju slijedeće frakcije: -4 mm, 8/4 mm, 16/8 mm, 31,5/16 i +31,5

mm. Prosjev -4 mm s primarnog sita i sekundarnog sita se odvodi u klasifikator u kojem se

odvajaju muljevite čestice U slučaju potreba tržišta za sitnim frakcijama građevnog pijeska i

šljunka, frakcija +31,5 mm se sitni na pokretnom sekundarnom postrojenju na frakcije -4 mm,

8/4 mm.



Slika 2. Postojeće stanje



Slika 3. Prva faza eksploatacije



Slika 4. Druga faza eksploatacije



Slika 5. Završna situacija



OPIS OKOLIŠA ZAHVATA

Lokacija budućeg eksploatacijskog polja je u obuhvatu Prostornog plana Varaždinske

županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", brojevi 8/00, 29/06 i 16/09) i Prostornog

plana uređenja općine Sveti Đurđ ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", brojevi 16/04,

25/04, 27/07, 20/11 i 81/13).

Slika 6. Izvod iz prostornog plana uređenja općine Sveti Đurđ – uvjeti korištenja,

uređenja i zaštite prostora

Ucrtana lokacija zahvata



Biološka obilježja

Na području lokacije zahvata zastupljen je stanišni tip svrstan prema Nacionalnoj

klasifikaciji staništa: I21, Mozaici kultiviranih površina, a u širem području oko lokacije zahvata,

u krugu od 1.000 m, osim tog staništa nalaze se slijedeći stanišni tipovi: A221, Povremeni

vodotoci, A2321, Gornji tokovi sporih vodotoka, A2322, Srednji i donji tokovi sporih vodotoka.

Područje podravskog poljodjelskog bazena, u kojem se nalazi lokacija zahvata, vrlo je

plodna i morfološki pogodna površina za intenzivno poljodjelstvo. Velik dio površine

predviđene za eksploataciju čini obrađeno tlo, a prevladavaju ratarske kulture - kukuruz, pšenica

i šećerna repa. Proizvodnja kukuruza za stočarsku proizvodnju dominira dok je povrtlarstvo

najslabije zastupljeno i obavlja se na manjim površinama iako za njegovo odvijanje postoje

brojni potencijali. Najzastupljenije kulture su krumpir, luk, mrkva, kupus, paprika i rajčica. Kako

su gospodarstva uglavnom mala i mješovite stočarske i biljne proizvodnje, u plodoredu se

uzgajaju i krmne kulture.

Na lokaciji buduće šljunčare i području utjecaja navedenog iskopa mozaično su

raspoređene poljoprivredne kulture, livadske zajednice i prirodne te inicijalne šumske zajednice

na periferiji.

Od poljoprivrednih kultura na navedenom području dolaze žitarice, a od prirodnih

šumskih zajednica šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici - Populetum nigrae

rubetosum caesii, Rauš, 73) i šuma crne johe s trušljikom (Frangulo - Alnetum glutinosae, Rauš,

78).

Šire područje eksploatacijskog polja nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske

faune. Lokacija zahvata je smještena na obradivom poljoprivrednom zemljištu u blizini

naseljenog područja. Faunu pretežno čine poljske vrste, a šikare koje su opstale između oranica

predstavljaju zaklon pretežno malim sisavcima i pticama koje grade gnijezda na drveću i grmlju.

Na lokaciji zahvata od sisavaca prevladavaju mali sisavci, a osobito je brojna populacija

rovki, miševa i voluharica. Uz samu lokaciju zahvata obitavalište je velikog hrčka (Cricetus

cricetus), vrsta čija su staništa obrađena polja, uglavnom kukuruzišta i kulture žitarica, ali i uz

nasad povrća, krumpirišta i djetelišta te zeca (Lepus europaeus).

Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. Sjeverno

na udaljenosti oko 1,8 km nalazi se regionalni park Mura-Drava dok se istočno od lokacije na

udaljenosti oko 2 km nalazi spomenik parkovne arhitekture Veliki Bukovec-park uz dvorac.



Slika 7. Izvod iz karte zaštićenih područja RH

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (Slika 8.) vidljivo je da se

područje zahvata ne nalazi unutar područja ekološke mreže RH. Najbliže područje ekološke

mreže nalazi se sjeverno od lokacije na udaljenosti oko 500m: POP područja očuvanja značajna

za ptice HR1000013 Dravske akumulacije i POVS područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove HR2001307 Drava-akumulacije.



Slika 8. Izvod iz karte ekološke mreže RH



Geološka obilježja

Na području istražnog prostora (IP) naslage su sedimentnog porijekla, istaložene u toku

gornjeg pleistocena i holocena. Predstavljaju sedimente rijeke Drave i njenog poplavnog

područja. Drava je u toku kvartara donosila iz gornjeg ledenjačkog toka velike količine šljunka i

pijeska i taložila ih u dravskoj nizini. Šljunak i pijesak ležišta "Dolenšćak" predstavljaju aluvij

druge dravske terase (a2-Q2) holocenske starosti. Na IP nisu utvrđeni tragovi tektonskih pokreta

niti utjecaj tektonike na kontinuitet prostiranja naslaga i kvalitete građevnog pijeska i šljunka.

IP je smješten u prostranoj dravskoj ravnici kao dijelu otvorenog Panonskog prostora, s

desne strane rijeke Drave. U prošlosti su uz rijeku stvoreni brojni meandri i rukavci. Rijeka

Drava usjecala je svoje korito u šljunkovito-pjeskovite naslage istaložene u toku gornjeg

pleistocena i holocena. Istražni prostor i šire područje predstavljaju nizinsko područje, s

apsolutnim visinama oko 144 m n.m. Područje IP pripada aluviju rijeke Drave druge dravske

terase na dijelu gdje debljina šljunkovitih naslaga seže preko 80 m.

Hidrogeološka obilježja vezana su uz sastav sedimenata koji izgrađuju šire područje

izgrađeno od naslaga neogena i kvartara. IP je izgrađen od šljunkovito-pjeskovitih naslaga

kvartarne starosti. Ove naslage izgrađuju vodonosnik koji zauzima krajnji zapadni dio

heterogenih kvartarnih vodonosnih naslaga na teritoriju Hrvatske. Sastavljen je od kvartarnih -

srednje i gornjopleistocenskih i holocenskih aluvijalnih naslaga rijeke Drave, izgrađenih od

šljunaka s različitim postotkom pijeska. Sitnija frakcija (glina i prah) rijetko je prisutna i

pojavljuje se samo kao tanke leće i proslojci u središnjim dijelovima. Podinu šljunkovito-

pjeskovitih naslaga pleistocena čine najčešće pliocenske Rhomboidea naslage. Pokrovni sloj

šljunkovitim naslagama čine glinovito-prašinasti i pjeskoviti sedimenti, uglavnom debljine

manje od 0,5 m. Na području IP pretpostavlja se da debljina šljunkovito-pjeskovitog sloja iznosi

preko 60 m.

Vodonosni horizonti dobre su izdašnosti i predstavljaju najvažniju vodoopskrbnu zonu u

županiji. Osnovne značajke vodonosnika su slobodna površina, visoka propusnost šljunaka u

koje je usječena površinska hidrografska mreža i povećanje debljine naslaga idući od zapada

prema istoku. Vodni režim Drave je kišno-ledenjčki (pluvio-glacijalni) s najnižim protokom u

siječnju i veljači, a najvišim u svibnju i lipnju. U regionalnom je smislu dominantno napajanje

vodonosnik padalinama.

Smjer toka podzemne vode je prema rijeci Dravi.

Obilježja krajobraza

Na lokaciji zahvata antropogeni krajobraz je nosilac identiteta područja. To je nizinski

kultivirani krajobraz s brojnim obradivim površinama koje su se smjestile južno od rijeke Drave

i akumulacijskog jezera ''Dubrava''. Obradive površine ispresijecane su geometrijskom mrežom

ugaženih putova. Lokacija je smještena na ravnom terenu gdje krajobrazni uzorak čine oranice

koje su mjestimično omeđene šumskim rubovima i potezima drveća. Sjeverno od lokacije

proteže se rijeka Plitvica, dok na jugu prolazi rijeka Bednja čiji su linijski pravci pružanja

naglašeni visokim površinskim pokrovom.



Slika 9. Inventarizacija površinskog pokrova



MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ

Mogući utjecaj na bioraznolikost

S obzirom na rasprostiranje, jačinu i trajanje, a vezano za utjecaj zahvata na biološku

raznolikost, utjecaj zahvata je ograničenog (lokalnog) rasprostiranja i slabe jačine te trajan na

ograničenom prostoru eksploatacijskog polja i privremen u odnosu na neposrednu okolinu. S

obzirom na to da zona utjecaja zahvata zauzima relativno malu površinu, a stanišni tipovi

prisutni na tom području rasprostranjeni su i na širem okolnom području, gubitak dijela staništa,

buka i ljudske aktivnosti neće značajno utjecati na faunu.

Nakon eksploatacije nastat će trajna promjena u okolišu odnosno formirat će se jezero.

Kako tvorba novog tipa staništa obično uzrokuje povećanje biološke raznolikosti neposredne

okolice, predviđene promjene mogu imati i pozitivan utjecaj na biološke vrijednosti područja

Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode ("Narodne

novine" broj 80/13).

Za zahvat je proveden postupak Prethodne ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu temeljem kojeg je Uprava za zaštitu prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode izdala

Potvrdu da zahvat neće imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke

mreže (KLASA: 612-07/13-61/72, URBROJ: 517-07-2-2-13-02).

Mogući utjecaj na vode

Prilikom redovnog rada ne nastaju otpadne tehnološke vode. Korištenjem mobilnog

sanitarnog čvora izbjegnuto je ispuštanje sanitarnih otpadnih voda. Plato za pretakanje goriva

izgradit će se kao vodonepropusna tankvana sa spremnikom za prikupljanje eventualno

prolivenih tekućina tako da sa ovog prostora nema ispuštanja otpadnih voda u okoliš.

Na lokaciji se neće skladištiti gorivo. Opskrba gorivom osigurat će se pomoću mobilne

crpke ili autocisternom opremljenom armaturom za pretakanje goriva. Postavljanjem taložnice

onemogućeno je zamućenje vode u jezeru uslijed oplemenjivanja mineralne sirovine. Utjecaj na

vode moguć je jedino uslijed akcidenta.

Mogući utjecaj na tlo

Utjecaj na tlo na lokaciji zahvata je maksimalan, to jest tlo će se u potpunosti ukloniti i

doći će do prenamjene površine odnosno do stvaranja duboke reljefne depresije. Skinuto tlo će se

odložiti na odgovarajuće mjesto unutar eksploatacijskog polja, kako bi se iskoristilo za biološku

rekultivaciju prostora.

Mogući utjecaj na kvalitetu zraka

Rezultati proračuna odnosno modeliranje rasprostiranja čestica prašine pokazuju da

maksimalna dnevna koncentracija emitiranih čestica prašine prilikom rada svih postrojenja

odnosno izvora emisija, na udaljenosti kod najbližih stambenih objekata (900 m) iznosi 5 gm-3

(PM10) odnosno 2 gm-3

(PM2,5). Izračunata maksimalna dnevna količina ukupne taložne tvari

kod najbližih stambenih objekata (900 m) iznosi oko 25 mgm-2

d-1

. Temeljem rezultata proračuna

i rasprostranjenosti strojeva i uređaja na velikoj površini može se zaključiti da će utjecaj na

okoliš uslijed emisije ispušnih plinova biti prihvatljiv. Radom zahvata neće biti ugrožena

kvaliteta zraka u okolišu zahvata odnosno neće doći do promjene kategorije zraka.

Mogući utjecaj na krajobrazne vrijednosti

Najveći utjecaj zahvata na sastavnice krajobraza biti će utjecaj na reljef i površinski

pokrov zbog velike površine eksploatacijskog polja, a manje na vizualne kvalitete što znači da



planirani zahvat u osnovnim vizualnim elementima neće privlačiti pažnju te će, nakon biološke

rekultivacije, biti u skladu s okolnim krajobrazom. Stoga je utjecaj na krajobraz procijenjen kao

umjereni utjecaj.

Mogući utjecaj bukom

Proračuna intenziteta buke u odnosu na udaljenost od izvora obavljen je pod

pretpostavkom istovremenog rada svih izvora buke. Rezultati pokazuju da je intenzitet buke već

na udaljenosti od 370 m manji od 55 dB(A) s time da će, s obzirom na konfiguraciju terena,

stvarne vrijednosti biti manje te se može zaključiti da je utjecaj bukom prihvatljiv. Rezultati

proračuna pokazuju da će razine buke koje će se na granici s građevinskim područjem naselja

javljati kao posljedica rada zahvata biti niže od dopuštene vrijednosti propisane Pravilnikom o

najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine" broj 145/04).

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene imisija buke koja bi

nastala radom zahvata ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

Mogući utjecaj uslijed nastanka otpada

Uz odvojeno prikupljanje otpada u namjenskim spremnicima s obzirom na vrstu otpada i

predaje istog ovlaštenim skupljačima, utjecaj na okoliš biti će sveden na minimum.

Mogući utjecaj uslijed akcidenta

Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu i predložene mjere zaštite koje

onemogućuju ispuštanje štetnih tvari u okoliš vjerojatnost nastajanja incidentnih situacija

svedena je na minimum. Na lokaciji će biti dovoljna količina sredstva za uklanjanje eventualno

prolivenog goriva te će se pravovremenim postupanjem mogući utjecaj uslijed ovakvog događaja

svesti na najmanju moguću mjeru.

Temeljem analize novčano mjerljivih i novčano nemjerljivih koristi i troškova može se

zaključiti da je zahvat opravdan jer je dobiven pozitivan omjer koristi i troškova. Društvena

korist kroz koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, naknadu za zauzetost površine te

razne doprinose, imat će svoje mjesto u ukupnom gospodarskom razvitku lokalne i šire

društvene zajednice.

Nakon prestanka eksploatacije te provedene tehničke sanacije formirat će se jezero

površine oko 41 ha. Obaveza je Nositelja zahvata provesti biološku sanaciju te uređenje prostora

u skladu s Elaboratom krajobraznog uređenja u sklopu kojeg će biti predložena moguća namjenu

prostora nakon eksploatacije u skladu s interesima/potrebama Općine. Može se pretpostaviti da

će se prostor koristiti kao sportsko-rekreacijska zona te se stoga ne predviđaju nikakvi negativni

utjecaji.



Slika 10. Zona utjecaja uslijed emisija u zrak i emisije buke

granice budućeg EP

proračunata maksimalna koncentracija na udaljenosti 1000m

PM10=5µgm-3

PM2,5=2µgm-3

UTT=25mg-2

d-1

maksimalna zona utjecaja uslijed emisije buke



MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

I. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJE

OPĆE MJERE

1. Prije početka radova izmjestiti podzemni elektroenergetski vod 10(20) kV uz suglasnost s

trgovačkim društvom "Elektra" Koprivnica.

2. Prije početka eksploatacije urediti i adekvatno osposobiti postojeću nerazvrstanu cestu koja

vodi od EP do Ž2079.

SASTAVNICE OKOLIŠA

Bioraznolikost

3. Paralelno s eksploatacijom provoditi tehničku sanaciju, a u dijelovima gdje je izvedena

konačna tehnička sanacija provoditi biološku rekultivaciju

4. Ukoliko se unutar eksploatacijskog polja i pristupne ceste pojave invazivne vrste (osobito

ambrozija, zlatnica i bagrem) odmah ih ukloniti.

5. Biološku rekultivaciju obavljati autohtonim biljnim vrstama u prirodnom sastavu, koristeći

prirodi bliske metode.

6. U sjevernom dijelu novoformiranog jezera predvidjeti pličinu do 5 m dubine.

7. U južnom dijelu urediti dijelove sa strmim obalama i s mekom podlogom za eventualno

pravljenje gnijezda.

Vode

8. Izvesti taložnicu primjerene veličine kako bi se spriječilo zamučivanje jezera izdvojenih

čestica nakon ispiranja/oplemenjivanja.

9. Plato za pretakanje goriva izvesti s vodonepropusnim dnom obodno osiguran betonskim

zidićem visine 30 cm, nagiba prema sredini (betonska tankvana sa spremnikom) kako bi se

onemogućilo ispuštanje eventualno izlivenih tekućina u okoliš. Tekućine skupljene u

spremniku predavati ovlaštenom skupljaču.

10. Ne skladištiti gorivo na lokaciju. Opskrbu gorivom osigurati putem ovlaštenih dobavljača

korištenjem mobilne crpke ili autocisternom opremljenom armaturom za pretakanje goriva.

11. Manje tehničke popravke mehanizacije obavljati na vodonepropusnoj površini, a veće

popravke obavljati u odgovarajućem servisu za popravak mehanizacije.

12. Postaviti mobilni sanitarni čvor koji će prazniti za to ovlaštena pravna osoba.

Tlo

13. Tijekom eksploatacije nastalu biološki "plodnu jalovinu" privremeno odlagati unutar

eksploatacijskog polja i koristiti prilikom tehničke sanacije za potrebe biološke

rekultivacije.

Zrak

14. Manipulativne površine i unutarnje transportne putove za vrijeme sušnih dana prskati

vodom.

15. Postrojenje za sitnjenje i klasiranje opremiti sustavom za obaranje prašine.

16. Upotrebljavati strojeve koji zadovoljavaju propisane standarde i ne ispuštaju u zrak

onečišćujuće tvari iznad propisanih vrijednosti.



Krajobraz

17. Prilikom izrade rudarskog projekta izraditi elaborat krajobraznog uređenja koji između

ostalog mora sadržavati specifikaciju svih sanacijskih radova, radne snage, sadnog i

drugog materijala, s dinamikom i troškovnikom po fazama/godinama, kao i grafičke

prikaze uređenja/sanacije eksploatacijskog polja po fazama/godinama s karakterističnim

uzdužnim i poprečnim profilima. Elaborat krajobraznog uređenja mora pratiti raznolikost

krajobraznih uzoraka okolnog područja. S općinom Sveti Đurđ utvrditi cilj krajnjeg

uređenja cijelog prostora.

18. Oko lokacije formirati zeleni pojas s odabranim visokim i niskim raslinjem, a postojeće

vrijedno zelenilo zadržati. Širina pojasa mora biti minimalno 10 m, a u dijelu gdje lokacija

graniči s granicom susjedne jedinice lokalne samouprave minimalno 20 m.

19. Elaborat krajobraznog uređenja uskladiti s mjerama zaštite bioraznolikosti.

Georaznolikost

20. Ukoliko se tijekom eksploatacije naiđe na dio geološke baštine koji bi mogao predstavljati

zaštićenu prirodnu vrijednost radove je potrebno prekinuti i o pronalasku izvijestiti tijelo

nadležno za zaštitu prirode.

Kulturno-povijesne vrijednosti

21. Ukoliko se tijekom eksploatacije naiđe na arheološke ili druge kulturno-povijesne nalaze,

prekinuti radove i o pronalasku izvijestiti nadležni konzervatorski odjel.

OPTEREĆENJE OKOLIŠA

Buka

22. Koristiti malobučnu opremu i strojeve u skladu s propisima za smanjenje emitirane zvučne

snage.

23. Redovito servisirati opremu, uređaje i vozila.

Otpad

24. Komunalni otpad skupljati u za to predviđene kontejnere i predavati ovlaštenom skupljaču.

25. Opasni otpad (istrošena ulja i masti od radnih strojeva i vozila, baterije, krpe i druge

materijale natopljene uljem i mastima) skupljati u odgovarajuće označenim i zatvorenim

spremnicima s vodonepropusnom tankvanom te predavati ovlaštenom skupljaču opasnog

otpada.

26. Istrošene dijelove strojeva i opreme odvojeno skupljati prema vrsti otpada/materijala i

predavati ovlaštenom skupljaču otpada.

Promet

27. Redovito održavati pristupnu nerazvrstanu cestu.

KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU

28. Na prikladan način izvještavati javnost o stanju okoliša na području zahvata po ukazanoj

potrebi, a najmanje svakih pet godina..

MJERE ZA SPRJEČAVANJE EKOLOŠKE NESREĆE

29. U slučaju izlijevanja goriva poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja (osigurati

dovoljne količine sredstava za uklanjanje prolivenog goriva). Ostatke čišćenja izlivenog

goriva (opasan otpad) predati ovlaštenom skupljaču.



II. MJERE ZAŠTITE NAKON ZAVRŠETKA EKSPLOATACIJE

30. Završnu tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju provesti u roku do godine dana nakon

završetka eksploatacije.

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Krajobraz

B.1. Sukladno fazama eksploatacije i elaboratu krajobraznog uređenja kontrolirati provedenu

tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju.

Buka

B.2. Obaviti mjerenje razine buke kod najbližih stambenih objekata za vrijeme maksimalnog

opterećenja bukom kada u pogonu budu svi izvori buke. Kod početka svake nove faze i u

slučaju promjene radnih strojeva ponoviti mjerenja.

Kod određivanja mjera uvažena su načela predostrožnosti navedena u članku 10. Zakona

o zaštiti okoliša ("Narodne novine" brojevi 80/13 i 153/13) koji nalaže da se razmotre i primjene

mjere koje doprinose smanjivanju onečišćenja okoliša utvrđene propisima i odgovarajućim

aktom.

Mjere zaštite u skladu su s točkama 1.2., 1.7., 3.3.2. i 7.4. Odredbi Prostornog plana

Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije", brojevi 8/00, 29/06 i 16/09) i

člancima 55., 70. i 71. Odredbi Prostornog plana uređenja Općine Sveti Đurđ ("Službeni vjesnik

Varaždinske županije", brojevi 16/04, 25/04, 27/07, 20/11 i 81/13).

Mjere zaštite bioraznolikosti u skladu su s člancima 4., 5. i 61. Zakona o zaštiti prirode

("Narodne novine" broj 80/13). Sadnjom autohtonih svojti tijekom biološke rekultivacije smanjit

će se utjecaj na biljne zajednice, a osiguravanjem uvjeta opstanka biljnih i životinjskih vrsta

ujedno će se uspostavit nova staništa čime se umanjuje i utjecaj na faunu.

Kako bi se smanjio utjecaj pri svakom eventualnom otkriću koje predstavlja zaštićenu geološku

vrijednost, kao i pronalazak geološkog objekta i/ili njegovog dijela, obvezno je prijaviti i zaštititi

od uništavanja što je predviđeno mjerom sukladno člancima 101. i 109. Zakona o zaštiti prirode.

Kako bi se spriječilo onečišćenje voda radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te

omogućilo neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene, što je obveza nositelju

zahvata propisana člancima 40. i 43. Zakona o vodama ("Narodne novine" brojevi 153/09,

63/11, 130/11 56/13 i 14/14) propisane su mjere zaštite voda.

Kako bi se sukladno članku 11. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 80/13, 153/13)

tlo koristilo razumno i očuvala njegova produktivnost, utvrđene su mjere kojom će se tlo sačuvati

za sanaciju i rekultivaciju unutar eksploatacijskog polja.

Primjena mjera zaštite zraka određena je temeljem članaka 4. i 37. Zakona o zaštiti zraka

("Narodne novine" broj 130/11, 47/14). Člankom 9. stavkom 4. istog Zakona utvrđeno je da

izvori onečišćenja zraka moraju biti opremljeni tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari

iznad graničnih vrijednosti. Mjere se temelje i na Pravilniku o mjerama za sprečavanje emisije

plinovitih onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u

necestovne pokretne strojeve tpv 401, ("Narodne novine" broj 4/14 i 115/14) i Pravilniku o

utvrđivanju sukladnosti motornih vozila i njihovih prikolica ("Narodne novine" broj 80/13).



Mjere zaštite krajobraza su u skladu su s člankom 7. Zakona o zaštiti prirode kojim je utvrđeno

da se u planiranju i uređenju prostora te planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati

očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i

kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj.

Kako bi se smanjio utjecaj pri svakom eventualnom otkriću koje predstavlja zaštićenu geološku

vrijednost, kao i pronalazak geološkog objekta i/ili njegovog dijela, obvezno je prijaviti i zaštititi

od uništavanja što je predviđeno mjerom sukladno člancima 100. i 109. Zakona o zaštiti prirode.

Mjera zaštite kulturno povijesnih vrijednosti određena je u skladu s člankom 45. Zakona o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" brojevi 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,

88/10, 61/11, 25/12 136/12 i 157/13).

Mjere zaštite od buke temelje se na člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke ("Narodne

novine" brojevi 30/09, 55/13 i 153/13) te člancima 5. i 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim

razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine" broj 145/04).

Mjere za gospodarenje otpadom usklađene su s člankom 33. Zakona o zaštiti okoliša, a

pridonose ostvarenju ciljeva utvrđenih člancima 7., 9. i 11. Zakona o održivom gospodarenju

otpadu ("Narodne novine" broj 94/13) na način da se različiti otpad odvojeno prikuplja i predaje

ovlaštenim skupljačima.

Mjera komunikacije s javnošću temelji se na članku 17. Zakona o zaštiti okoliša i članku 5.

Zakona o zaštiti prirode.

Mjerama za sprječavanje i ublažavanje mogućih incidentnih pojava provedeno je načelo

predostrožnosti sukladno članku 10. Zakona o zaštiti okoliša.

Propisana mjera nakon prestanka eksploatacije u skladu je sa člancima 12. i 69. Zakona o

rudarstvu ("Narodne novine" brojevi 56/13 i 14/14) po kojem je koncesionar obvezan prema

projektnom rješenju na osnovi kojeg je dodijeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih

radova sanirati devastirano zemljište.

Obveza provedbe programa praćenja stanja okoliša utvrđena je člankom 142. Zakona o

zaštiti okoliša.

Praćenje tehničke sanacije i biološke rekultivacije obavlja se da bi se utvrdilo provodi li nositelj

zahvata uređenje prostora u skladu s propisanim mjerama zaštite krajobraza.'

Program praćenja razine buke utvrđen je temeljem Zakona o zaštiti od buke, a način praćenja

propisan je člankom 2. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

borave i rade ("Narodne novine" broj 145/04).

Temeljem svega navedenog može se zaključiti da je zahvat eksploatacije građevnog

pijeska i šljunka na budućem eksploatacijskom polju "Dolenšćak" na području općine Sveti Đurđ

prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonom propisanih i ovom Studijom utvrđenih mjera zaštite

okoliša i provedbe programa praćenja stanja okoliša.

Documents

sažetak za javnu raspravu - varazdinska-zupanija.hr · Prostor na kojom se nalazila infrastruktura i postrojenja za oplemenjivanje po završetku eksploatacije se može iskoristiti