SASTOJINA BUKVE,

JELE I SMRČE

JELA (Abies Alba)

RA

SP

RO

STR

AN

JEN

OS

T • U planinama srednje, južne i djelimično zapadne

Europe

• Na sjever ide do Poljske , na zapad do sjevernog

dijela Španije, na istok do istočne Rumunije i

Bugarske, a na jug do sjevernih dijelova Grčke

• U Švicarskim Alpama uspinje se i do 1600 m.n.v.

• U BiH je prisutno duž dinarskih planina

• Ukupna površina šuma gdje raste iznosi oko 530

000 ha ili oko 50 % svih visokih šuma BiH.

RA

SP

RO

STR

AN

JEN

OS

T

JELE

U

EU

RO

PI

RA

SP

RO

STR

AN

JEN

OS

T JE

LE U

B

iH

JELA (Abies Alba)

Mladice dobro rastu u

šumskoim hladu, zahtjeva više toplote od smrče i sjenku podnosi više od

smrče.

Podnosi zimske

mrazeve, strada od

proljetnih i kasnih

mrazeva i strada od

suše.

Raste na dubokim, plodnim i humusom bogatim tlima.

Za uspješan rast potrebna ilovasta tla.

Ne uspjeva na morkim, kiselim i ekstremno suhim

tlima.Ne strada od

vjetra kao smrča zbog dobro razivjenog

korijenovog sistema

Zahtijeva visoku relativnu

vlažnost zraka sa umjerenom

temperaturom. Potrebno je više Ca i P kiseline, a

manje kreča.

JELA (Abies Alba)

Područje jelovih šuma imaju srednju godišnju temperaturu u zraku 5 – 8 ° C.Vrlo je osjetljiva na kasne kao i na rane mrazeve, a na rahlim, humoznim tlima, mlade su biljke bez zaštite krošanja starih stabala i često su podložna smrzavanju

Ako se desi da jelova stabla dođu do gustog sklopa na slobodu vrlo lahko mogu stradati od upale kore, dim im više škodi nego je to slučaj kod smrče. Tlo se pod jelovim stablima lahko popravlja.

Jela je idealna za preborno gospodarenje.

PR

IRO

DN

O P

OD

ML

AĐ

IVA

NJE

JE

LE • Češeri se naglo otvaraju u jesen kada , nakon

obilnih kiša, zavlada toplije vrijeme ili suh

vjetar

• Na boljim staništima obilno se podmlađuje u

grupama, zbog težine se ne rasprostranjuju

daleko

• Gospodarska šuma – raznim načinima oplodne

i preborne sječe

• Podmladno doba oplodne sječe traje 15 – 20

godina (do 30 godina)

• Bolja oplodno – skupinasta sječa nego

jednolično oplodna, jer može bolje regulirati

omjer smjese, sljediti tok podmlađivanja,

spriječiti i suzbiti zakorovljavanje .

Najbolja je preborna šuma.

Jela se u mješovitim sastojinama najbolje podmlađuje.Vrlo dobro se podmlađuje u pojedinim dijelovima devastiranih šuma bukve i jele.

Vještačko podmlađivanje je izuzetak.

Šišarke se sabiru kada je sjeme tamnosmeđe boje, po suhom vremenu. Sakupljeno sjeme se stavlja u sanduke i ostavlja se u suhu i hladnu prostoriju,

kako bi bilo spremno za proljetnu sjetvu

Sjetva i sadnja se obavljaju u skupinama veličine 1 m² do 1 ar. Za

sadnju se mogu uzeti biljke iz prirodnog podmladka,rasle u približno sličnim svjetlosnim uslovima,koji vladaju na

mjestu sadnje.

NJEGA Jelovom mladom naraštaju nije potrebna

neka naročita njega

Neodrasli podmladak se vrlo brzo oslobađa

od korovske konkurencije

U proredama sklop mora da bude gust,sve

do kulminacije visinskog prirasta,a zatim se

mora otvoriti.Međutim tu se javlja

opasnost,jer kada stabla jele iz gustog sklopa

naglo pređu na slobodu,mogu stradati od

upale kore.

Prema Mayer-u (1992), u montanom području

jela može doživjeti starost od 300-400/600

godina

U Švicarskoj je izmjerena jela visine 68 m,

prsnog promjera 380 cm i drvne mase 140 m3.

Postoje i mnogi drugi podaci koji nam govore

o visokoj proizvodnosti jele. U njegovanoj

sastojini najvredniji sortimenti su za oko tri

puta skuplji nego u nenjegovanim, a ukoliko

se blagovremeno režu grane, vrijednost drvne

mase se može povećati za 70-100%.

Proizvodnost i upotrebljivost

Upotreba njenog drveta je raznovrsna.

Iz iglica se dobija eterično ulje,a iz kore

terpentin.Najveća proizvodnost jelovih sastojina je u

prebornoj šumi.Njena

proizvodnost je veća nego proizvodnost

bukve.Ima.

Postotak ukupne iskoristive drvne mase zdrave deblovine može iznositi prosječno 85%

Ogrijevna snaga jelovine

je slaba.

BUKVA (Fagus silvatica) RASPROSTRANJ

ENOST

• Opšta rasprostranjenost ove vrste je centralna, zapadna i južna Evropa. Na sjever ide do južne Skandinavije, a na jugu do sjeverne Sicilije.

• Gornja granica bukovih šuma u Alpama kreće se između 1000 m.n.v i 1500 m.n.v. U centralnim Alpama, zbog izrazite kontinentalne klime, bukve nema ili dolazi tek pojedinačno.

• Svoj optimalni uzrast ima u srednjoj Francuskoj, u južnim Karpatima, kao i kod nas u Bosni.

Prilično dobro podnosi zasjenu, u zasjeni ne stagnira, nego u mladosti iskrivljuje stablo i ekscenrično proširuje krošnju u pravcu izvora svjetlosti.Korjenov sistem vrlo razvijen, srednje dubok ili plitak.Podmladak se najbolje razvija pod zastorom odraslih stabala

U boljim stanišnim uslovima gradi guste sastojine, na sušnim zemljištima sklop bukovih sastojina je slabiji zbog korjenovog sistema koji se ekstenzivnije razvija.

Fiziološki optimum se poklapa sa ekološkim optimumom.

Bukva je biološki jača od jele.Na zbijenim, teškim tlima često strada od vjetroizvala zbog plitkog zakorjenjivanja.Štetni suhi vjetrovi.

Zahtjeva više topline, a bolje podnosi manjak vlage nego jela. Ne podnosi ekstremne temperature zraka.Na nezaštićenom poniku i podmlatku velike štete čine mrazevi i sunčeva pripeka, dok odrasla stabla oboljevaju od upale kore

Dobro podnosi prašinu i štetne plinove. Ima dobru izbojnu snagu (na toplijim staništima veća, na hladnijim manja).Bukva se u mnogim mješovitim sastojinama proširila, povećala svoj omjer smjese i potisnula pridružene vrste drveća - “pobukovljavanje”.

Uzgojni značaj• Mala vrijednost i cijena u

prošlosti, tehnički se vrlo

malo obrađivala i

prerađivala. Danas bukva

kao drvo ima veliku

upotrebnu vrijednost.

• U mješovitim sastojinama

najviše raste sa jelom.

• Bukovo lišće izvanredno

dobro popravlja zemljište,

zbog čega bukove šume

služe kao veoma dobri

regulatori u popravljanju

šumskog zemljišta.

Prirašćivanje bukve

• U montanim prašumama,

bukva dostiže duboku

starost. U starijoj dobi,

pojava crvenog srca znatno

smanjuje vrijednost drveta,

pa se ne preporučuje duži

produkcioni period od 100 do

120 godina, tim prije što se

povećanjem debljine ne

povećava vrijednost drveta,

nego se pak smanjuje većim

ili manjim udjelom crvenog

srca.

Prirašćivanje bukve

U starijoj dobi, pojava crvenog srca znatno smanjuje

vrijednost drveta, pa se ne preporučuje duži

produkcioni period od 100 do 120 godina. Da bi se

postigla maksimalna vrijednost proizvodnje bukovih

šuma, potrebno je obnavljati bukovu šumu pod

zastorom koršanja stabala matične sastojine

primjenjujući skupinaste sječe, uz obaveznu njegu

tokom cijelog produkcionog perioda, a od faze guštika

obavezno preći na pozitivno odabiranje. Obzirom da se

brzo javlja trulež, drvo bukve ne može dugo ostati na

stovarištu, jer će u suprotnom doći do značajnog

smanjenja njegove vrijednosti.

SMRČA ( Picea abies)

RA

SPRO

STRA

NJE

NO

ST

• Smrča je klimatski vrlo plastična vrsta drveća, dobro se prilagodila

različitim staništima.

• Rasprostire se od Balkanskih planina pa do polarne granice šuma i

od ravnica sjevernih i istočnih područja Evrope do gornjih granica

šumske vegetacije.

• Sjeverna granica smrče je daleko na sjeveru Skandinavije i Sibira,a

južna na balkanskim planinama.Na zapadu ide krajnjim planinskim

skupovima Alpa. U centralnim Alpama uspinje se i do 2000 m.n.v.

• Nema velike zahtjeve što se tiče mineralnog

sastava tla,pogotovo u optimum svog areala i ako u

tlu ima dovoljno kalcija.

• Održava se na rendzinama, podzolima, kiselim,

podzolastim smeđim i humusno silikatnim tlima.

• Na loš fizikalni sastav tla brzo reagira.Podnosi

dobro hladnoću i kraće vegetaciono doba nego jela

i bukva.

• Na svježim tlima i u mladosti smrča dobro podnosi

zajednu dok u sušnijim i siromašnijim tlima te u

starosti treba više svijetla te spada u drveća

polusjene.

MORFOLOGIJA VRSTE

Na trajno mokrim ili trajno suhim tlima smrča ne uspjeva. Na teškim, mokrim tlima napada je crvena trulež, a na kiselim tlim pruža korjenje po površini. Gdje god zemljišta postaju glinovita, pojavljuje se smrča.Na pjeskovitim zemljištima ona se nađe samo, ako ta zemljišta pokazuju trajno visok sadržaj vlage.

Zbog svog plitko razgranatog korjenja smrča je podložna vjetroizvalama i koje čine najviše štete. Mlada su stablaca izložena opasnosti od kasnih mrazeva a mlade tek uzrasle biljke na rahlom zemljištu često izmrzavaju

Smrča ne podnosi trajne vrućine i duže sušne godine. Stajaću vodi ne podnosi ali joj kratoktrajne poplave s vodom koaj brzo protjeće ne škodi. Dim šetetno djeluje na iglice smrče.

Lahko se prirodno podmlađuje

Mješovite sastojine smrče obnavljaju se najbolje metodom oplodno-skupinaste ili preborno-skupinaste sječe.

Prirodno podmlađivanje u jednodobnim čistim sastojinama vrši se

oplodnom sječom,uglavnom na malim

površinama.

Njega

Grupe podmladka treba sistematski oslobađati od korovske konkurencije,a kasnije i od lošijih stabala.

U doba mladika treba izvršiti čišćenje,uklanjanjem loših konkurenata i regulisati omjer smjese

Sklop na boljim staništima ne treba posve otvarati,jer ako je prirašćivanje sporije,deblo će biti čvršće i stabla će se bolje čistiti od grana.

U prebornim šumama,skupine mladog naraštaja treba njegom unapređivati,dva puta u toku 10-godišnje ophodnje.

Smrča postiže fiziološku zrelost ranije nego jela i bukva,a kasnije nego borovi.Cvjeta u proljeće,šišarke sazrijevaju u jesen.Obilniji urod je svake treće do četvrte godine.Vjetar obično sjeme raznosi 30 m od stable.Prosječno ima 60-70 % klijavog sjemena.

Drvo smrče je bjelkasto,mekano i lagano,osrednje elastično,cjepko,ima smolne kesice.Upotreba je raznovrsna. Hemijskom preradom dobija se odlična celuloza,a iz iglica se dobijaju eterična ulja.

Mješovite šume bukve, jele i smrče

• U Bosni i Hercegovini zastupljene na

površini od 209 000 ha, na nadmorskoj

visini od 1100 do 1300 m, a izdvojeno je

ukupno 8 osnovnih tipova.

• Od ukupne površine visokih šuma u

BiH, prema Matićiu i dr. ( 1971 ), na

bukove šume i šume bukve, jele i smrče

otpada oko 80 %. Od ukupne drvne

zalihe, koja iznosi 279 miliona m3, na

bukvu, jelu i smrču otpada oko 84%.

Mješovite šume bukve, jele i smrče

• 10 – 16 % drvne zalihe se ubraja u I

UTK, a oko 47 – 54 % ubraja se u III

UTK, kada su u pitanju lišćari (bukva),

dok kod četinara imamo oko 26 % drvne

zalihe ubrojano u I UTK.

• Bukva i jela imaju slične ekološke

zahtjeve. Obje su vrste sjene ,stradaju

od upale kore , ponik je osjetljiv na

niske temperature i sušu te imaju slične

zahtjeve prema hranjivosti tla pri čemu

je jela zahtjevnija.

• Obnavljanje ovih sastojina nije tako

lako kao što se često i pogrešno misli

U privrednoj mješovitoj šumi bukve, jele

i smrče održavanje mješovite sastojine je

najlakše moguće ukoliko se jela obnavlja

pod jačom zasjenom, odnosno pri blagom

prekidanju sklopa.

Smrča se može obnoviti

prirodno na

zadovoljavajući način

pod zastorom krošanja,

ukoliko je sklop prekinut

na 0,6 – 0,7.

Bukva se najbolje

obnavlja pri

ravnomjernom

prekidanju sklopa na

većim površinama.

ČISTA SJEČA

Kod ovih sastojina čista sječa se ne primjenjuje, jer ne odgovora ni jednoj vrsti

drveća. U ovim sastojinama može s e obnavljati čistom sječom na malim površinama samo

sa smrčom. U tom slučaju veličina

površine odgovara prosječnoj visini jednog

odraslog stabla.

Oplodne sječe na velikim površinama nisu pogodne za ovu vrstu sastojina ali zatu su veoma priklade oplodne sječe na malim

površinama.Trajanje specijalnog podmaldnog razdoblja zavisno je od toga da li se na podmladnoj

površini moraju provoditi sve tri faze oplodne sječe .

Ako se provode se sve tri faze onda specijalno podmladno razdoblje kod jele i bukve traje 15-20 godina a kod smrče 10-

15.

OPLODNE SJEČE

Formirati sastojine grupimične smjese u čijim grupama će se

nalaziti najkvalitetnija stabla

Formiranje stablimične smjese -

nije moguće duže vremena je zadržati jer vrste nemaju iste osobine i zahtjeve (biološki jača će potisnuti slabiju).

Jela i bukva se obnavljaju u skupinama

pod zastorom krošanja. Na površinama

gdje se ne može očekivati prirodni

podmladak ili je jako loš vrši se umjetno

pošumljavanje kvalitetnim sadnicama

odgovarajuće provenijencije.

• Najčešći način obnove

u ovim sastojinama.

• Grupimično preborne

sječe ili skupinasto

preborne stvaraju

povoljne uvjete za

prirodnu obnovu svih

vrsta drveća

• Smrču obnavljamo

pod zastorom krošanja

i sa jačim prekidanjem

sklopa

PREBORNA SJEČA

• Najčešći i najuspješniji metod obnove ovih

sastojina

• Mogu se primjeniti različiti načini ovih sječa

zavisno od ekoloških i sastojinskih prilika

• Koji čemo oblik obnavljanja upotrijebiti zavisi od

stanja u sastojini i drugih uslova sredine

• Jela i bukva se podmlađuju pod zastorom

krošanja, smrča može i pod zastorom krošanja i

na malim površinama na kojima je provedena

čista sječa ili na vanjskoj pomladnoj prizi ukoliko

se primjenje rubna sječa.

SKUPINASTO – POSTUPIČNE SJEČE

Klasifikacija šuma bukve, jele i smrče

• Na dubokim krečnjačkim i dolomitnim zeljištima

• Na plitkim krečnjačkim i dolomitnim zemljištima

1. Mješovite šume bukve, jele i smrče

na krečnjačkim i dolomitnim

zemljištima

• Na dubokim silikatnim zemljištima

• Na plitkim silikatnim zemljištima

2. Mješovite šume bukve, jele i smrče

na silikatnim zemljištima

Udio vrsta u šumama bukve, jele i smrče

Jela40,4 %

Smrča 25 % Bukva

30 %

B.Bor0,6 %

C.Bor0,2%

Hrast kitnjak 0,2 %

Hrast medunac 0,1 %G.Javor

0,9%

Bijeli jasen 0,1 %

Brijest 0,4 %

Lipa 0,2%

Vrbe 0,1 %

Ostali lišćari 0,3 %

ZAKLJUČAK

Mješovite sastojine bukve, jele i smrče najvrijednije sastojine u

našoj zemlji to nam treba biti podsticaj za njihovu unapređenje

u pogledu njege, popravljanja narušene kvalitete, stepena

degradiranosti, formiranja najoptimalnije smjese drveća i

sistema gospodranje.

Dosadašnje stanje ovih sastojina nije na zadovoljavajućem

nivou što se treba u budućnosti promjeniti.

Jedan od načina da se popravi stanje je i da se čiste bukove

šume, koje se nalaze na lošim staništima, prevedu u mješovite

šume bukve, jele i smrče, odnosno učiniti tako da odnos

četinara prema lišćarima u takvim šumama bude 80% : 20%.

• Beus V.,( 1997) : Fitocenologija, Sarajevo

• Mekić F., ( 1997) : Sjemenarstvo u šumarstvu,Šumarski fakultet

Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo

• Šafar J., (1963) : Uzgajanje šuma,Šumarski fakultet Univerziteta u

Zagrebu,Zagreb

• Pintarić, K. (2002), Šumsko – uzgojna svojstva i život važnijih vrsta

šumskog drveća, Sarajevo: Udruženje šumarskih inženjera i tehničara

Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT).

• Lojo, A. (2011), «Formiranje gazdinskih klasa unutar šuma bukve i jele i

šuma bukve i jele sa smrčom na krečnjacima i dolomitima», Doktorska

disertacija, Sarajevo: Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

• Tipovi bukovih šuma i mješovitih šuma bukve, jele i smrče u Bosni i

Hercegovini, posebno izdanje broj 8, Ćirić dr. Milivoje, Stefanović dr

Vitomir, Drinić dr Petar, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u

Sarajevu, Sarajevo 1971.

• Uzgajanje šuma ( II dio ) – tehnike obnove i njege, K. Pintarić, Šumarski

fakultet Sarajevo, Sarajevo 1991.g