NAJVAŸNIJE ÅTETNE VRSTE INSEKATA BORA, SMRØE I JELE U …

JUL–SEPTEMBAR, 2008. 65

UDK 630*453+174.7(497.11)Originalni nauøni rad

NAJVAŸNIJE ÅTETNE VRSTE INSEKATA BORA,

SMRØE I JELE U SRBIJI

ÇUBODRAG MIHAJLOVIÕ

Izvod: Tokom viåegodiåñih istraÿivaña faune insekata trofiøki vezanih zakulture, sastojine i drvo vrsta iz rodova Pinus, Picea i Abies, uraæena je lista fito-fagnih vrsta insekata za podruøje Srbije. Na boru je konstatovana 71 vrsta, od kojihsu 14 oznaøene kao prvorazredne åtetoøine. To su: Pollyphulla fullo L., Hylotrupesbajulus L., Pissodes castaneus (Deg.), Blastophagus piniperda (L.), B.minor (Hart.), Ipssexdentatus (Boern.), Ips acuminatus (Gyll.), Trypodendron lineatum (Oliv.), Rhyacioniabuoliana Schiff., Dioryctria abietella Schiff., Thaumatopoea pityocampa Schiff., Neodi-prion sertifer Geoffr., Diprion pini L. i Urocerus gigas L. Na smrøi je konstatovano 50vrsta, od kojih su sledeõih 11 oznaøene kao najvaÿnije åtetoøine: Sacchiphantes viri-dis (Ratz.), Physokermes piceae (Sch.), Hylotrupes bajulus L., Otiorrhynchus ovatus L., Pit-yogenes chalcographus (L.), Ips amitinus (Eich.),I.typographus (L.), Trypodendronlineatum (Oliv.), Cydia strobilella L., Dioryctria abietella Schiff. i Urocerus gigas L. Odkonstatovane 34 vrste fitofagnih insekata na jeli, 7 su prvorazredne åtetoøine ito: Hylotrupes bajulus L., Cryphalus piceae (Ratz.), Pityokteines curvidens (Germ.), P. spi-nidens (Reitt.), Trypodendron lineatum (Oliv.), Dioryctria abietella Schiff. i Urocerusgigas L.

Kçuøne reøi: fitofagni insekti, Pinus spp, Picea spp, Abies spp, Srbija.

THE MOST IMPORTANT INSECT PEST SPECIES ON PINE, SPRUCE AND FIR IN SERBIA

Abstract: The list of phytophagous insect species for the area of Serbia is based on the long-term research of insect fauna trophically related to plantations, stands and wood of the speciesin the genera Pinus, Picea and Abies. Altogether 71 species have been identified on pine, ofwhich 14 pests are of primary significance. They are: Pollyphulla fullo L., Hylotrupes bajulusL., Pissodes castaneus (Deg.), Blastophagus piniperda (L.), B.minor (Hart.), Ips sexdenta-tus (Boern.), Ips acuminatus (Gyll.), Trypodendron lineatum (Oliv.), Rhyacionia buolianaSchiff., Dioryctria abietella Schiff., Thaumatopoea pityocampa Schiff., Neodiprion sertiferGeoffr., Diprion pini L. and Urocerus gigas L. 50 species have been identified on spruce, ofwhich the following 11 are designated as the most important pests: Sacchiphantes viridis(Ratz.), Physokermes piceae (Sch.), Hylotrupes bajulus L., Otiorrhynchus ovatus L., Pityo-genes chalcographus (L.), Ips amitinus (Eich.), I.typographus (L.), Trypodendron lineatum(Oliv.), Cydia strobilella L., Dioryctria abietella Schiff. and Urocerus gigas L. Of the 34identified species of phytophagous insects on fir, 7 are pests of primary significance: Hylotru-pes bajulus L., Cryphalus piceae (Ratz.), Pityokteines curvidens (Germ.), P. spinidens(Reitt.), Trypodendron lineatum (Oliv.), Dioryctria abietella Schiff. and Urocerus gigas L.

Key words: phytophagous insects, Pinus spp, Picea spp, Abies spp, Serbia

1. UVOD

Na podruøju Srbije åumarska struka se suoøava sa brojnim entomo-loåkim problemima, odnosno åtetama koje priøiñavaju åumski insekti.

* dr Çubodrag Mihajloviõ, red. prof. Åumarski fakultet Univerziteta u

Beogradu.

66 „[UMARSTVO” 3

Mnoge vrste åtetnih insekata su posebno problem za prirodne åume,kulture i trupce øetinara iz rodova Pinus, Picea i Abies, koji su i najza-stupçeniji na podruøju naåe zemçe. Neke åtetne vrste insekata su sklo-ne masovnim namnoÿeñima, odnosno, povremeno stupaju u gradacije i tadau prirodnim åumama ili kulturama pomenutih rodova øetinara dolazi domasovnih suåeña i velikih ekonomskih, ali i joå veõih ekoloåkih åte-ta. Masovne pojave pojedinih åtetnih åumskih insekata nemaju pravil-nost javçaña, a nekada ih je teåko i prognozirati. Meæutim, struka Zaå-tite åuma poznaje mnoge razloge nastanka gradacija pojedinih åtetnihåumskih insekata i preporuøuje åumarima odreæene aktivnosti koje semoraju obavçati u ciçu spreøavaña nastanka gradacije ili bar uoøavañañenog poøetka. Mere suzbijaña åtetoøine na poøetku gradacije, øiji sutroåkovi minimalni, zaustavçaju ñen daçi tok i brojnost populacijesvode na normalan nivo. Navodimo neke preporuke koje su veoma bitne zasmañeñe åteta od åtetnih åumskih insekata u naåim øetinarskim åu-mama i kulturama.

- Pravilno poslovañe u åumama i kulturama bora, smrøe i jele.

Na åumarskim struøñacima je velika odgovornost u podizañu, gajeñui gazdovañu åumama bora, smrøe i jele. Kod podizaña kultura trebastruøno odabrati staniåte, vrstu drveta i izvråiti pravilnu sadñu. Uokviru gajeña treba sprovoditi blagovremene prorede, kresañe doñihgrana, sanitarne seøe i uspostavçañe strogog åumskog reda. Kod plani-raña gazdovaña treba voditi raøuna o optimalnom naøinu seøa. Daçe, usluøaju prirodnih katastrofa, kao åto su olujni vetrovi i åtete od sne-ga, kao i åteta od poÿara, neophodno je hitno uspostavçañe normalnogstaña, odnosno, sanirañe oåteõenih åumskih povråina.

- Dobro poznavañe najvaÿijih åtetnih insekata åuma i kultura bo-ra, smrøe i jele.

Åumari moraju da prepoznaju åtetoøinu, oåteõeñe koje priøiñava ida dobro poznaju ñenu bionomiju, odnosno glavne linije ÿivotnog ciklu-sa. Takoæe, neophodno je da o pojavi neke åtetne insekatske vrste obave-ste odgovorne zaduÿene za Izveåtajno-prognoznu sluÿbu Zaåtite åuma.

- Besprekorno funkcionisañe Izveåtajno-prognozne sluÿbe zaå-tite åuma.

Na osnovu informacija sa terena od strane referenata za uzgoj izaåtitu åuma, kao i na osnovu stalnog praõeña dinamike populacijaåtetnih åumskih insekata od strane struøñaka ustanove kojoj je povere-no voæeñe IP sluÿbe, sastavça se godiåñi izveåtaj o stañu brojnostipopulacija pojedinih åtetnih vrsta insekata i ñihovom zdravstvenomstañu. Na osnovu pomenutih parametara postavça se prognoza eventual-nih åteta za narednu godinu. Takoæe, izveåtaj treba da sadrÿi i preporu-ku mera suzbijaña odreæene åtetoøine. Ako je neophodno suzbijañe nekeåtetoøine, struøñaci pomente ustanove organizuju i vode takvu akciju,pri øemu prioritet treba da bude bioloåki ili integralni metod borbe.

I pored gore navedenih preporuka na koje ukazuje struka Zaåtiteåuma, svedoci smo da neke vrste åtetnih åumskih insekata povremenostupaju u gradacije i priøiñavaju åtete velikih razmera, åto je za åu-


marsku struku naåe zemçe nedopustivo. Dakle, oøigledno je da se nekepreporuke ne primeñuju dosledno i pravilno.

U radu je ukazano i na ksilofagne vrste insekata koje oåteõuju trup-ce ili ugraæeno drvo pomenutih øetinarskih vrsta, a koje su predmetistraÿivaña struøñaka Odseka za preradu drveta Åumarskog fakulteta.Smatramo da i åumari na terenu moraju da poznaju te insekte, jer se naj-øeåõe dogaæa da oni joå u åumi nasele trupce i kasnije nastavçaju razvi-õe u ugraæenom drvetu. Naravno, to se dogaæa ako se nestruøno posluje, od-nosno ako trupci ostaju u åumi posle rokova kada moraju biti izvezeni.

Ciç ovog rada je da ukaÿe struøñacima na terenu koje vrsta insekatamogu priøiniti åtete kulturama, sastojinama i drvnoj graæi bora, smrøei jele, kao i struøñacima koji vode Izveåtajno-prognoznu sluÿbu zaåti-te åuma na najopasnije åtetoøine øiju bi populacionu dinamiku Sluÿbatrebala permanentno da prati, åto bi ujedno bila i sugestija Ministar-stvu poçoprivrede, åumarstva i vodoprivrede Srbije.

2. METOD RADA

Dugogodiåña istraÿivaña su vråena uobiøajenim entomoloåkimmetodama koje su se sastojale od terenskih i laboratorijskih poslova. Naterenima åirom Srbije vråen je periodiøan obilazak brojnih lokali-teta sa kulturama i sastojinama bora, smrøe i jele. Pregledani su svibiçni delovi i tom prilikom uzimani uzorci sa larvama ili lutkama in-sekata, a keøerom su sakupçana imaga. U laboratoriji su uzorci sa larva-ma i lutkama stavçani na gajeñe u ciçu dobijaña imaga. Uhvaõena imagainsekata na terenu, kao i ona dobijena gajeñem u laboratoriji, ubijana sui preparovana. Determinacija je vråena pomoõu najsavremenijih kçuøevaza pojedine insekatske grupe. Kompletan materijal insekata je smeåten uentomoloåkim kutijama i nalazi se u zbirci Katedre zaåtite åuma Åu-marskog fakulteta u Beogradu.

3. REZULTATI RADA

Tokom dugogodiåñih istraÿivaña åtetnih insekata kultura, sasto-jina i trupaca naåih najvaÿnijih øetinarskih vrsta (bora, smrøe i jele)konstatovane su brojne fitofagne vrste insekata. Pored vlastitih re-zultata istraÿivaña, u rad su ukçuøeni i rezultati drugih domaõih nauø-nih radnika: G l a v e n d e k i õ & M i h a j l o v i õ, 2006; G r u j i õ, 1981;K a r a x i õ et al, 1989; K o z a r ÿ e v s k a j a & M i h a j l o v i õ, 1983;Maks i m o viõ, 1951, 1954, 1960; M a r k o v i õ & S t o j a n o v i õ, 1997,2000a, 2000b; M i h a j l o v i õ & G l a v e n d e k i õ, 1986; M i l a n o v i õ,1965; R i s t i õ et al., 1994; T o- m i õ, 1954; 1957, 1965, 1981; T o m i õ &Ÿiv o j i n o v i õ, 1975; V a s i õ, 1962; V a s i õ & Ÿ i v o j i n o v i õ, S.,1960; V a s i õ & Ÿ i v o j i n o v i õ, D., 1954; Ÿ i v o j i n o v i õ, D., 1964;Ÿ i v o j i n o v i õ, S., 1950, 1961.

a) Åtetni insekti kultura i sastojina bora

Sumarni rezultati o åtetnim insektima bora prikazani su u Tabeli 1.


Tabela 1 - Najvaÿnije åtetne vrste isekata u kulturama i sastojinama bora u Srbiji

Table 1 - The most important pest species in pine plantations and stands in Serbia

Br. vrsta insekta red/familija deo biçke na kome ÿivi znaøaj

1. Acanthocinus aedilis (L.) Col. Cerambycidae T, deblo ksilofaga +

2. Acanthocinus griseus (F.) Col. Cerambycidae T, deblo ksilofaga +

3. Acantholyda erytrocephala L. Hym. Pamphiliidae P, øetine,grizaø +

4. Acantholyda hieroglyphica Christ. Hym. Pamphiliidae P, øetine,grizaø +

5. Acantholyda posticalis Matsum. Hym. Pamphiliidae P, øetine,grizaø +

6. Acantholyda serbica Vasiõ Hym. Pamphiliidae P, øetine,grizaø +

7. Aradus cinnamomeus Panz. Het. Aradidae P, deblo sisaø +

8. Asemum striatum L. Col. Cerambycidae S,T, deblo ksilofaga +

9. Blastophagus minor (Hart.) Col. Ipidae P,S, deblo, grane potkorñak +++

10. Blastophagus piniperda (L.) Col. Ipidae P,S, deblo, grane potkorñak +++

11. Bupalus piniarius L. Lep. Geometridae P, øetine, grizaø +

12. Buprestis 8-buttata L. Col. Buprestidae S,T, deblo, ksilofaga +

13. Callidium violaceum L. Col. Cerambycidae T, deblo, ksilofaga +

14. Camponotus herculeanus L. Hym. Formicidae P,S,T,deblo,graæa, ksilofaga ++

15. Chalcophora mariana L. Col. Buprestidae T,deblo ksilofaga +

16. Cinara pini (L.) Hom. Lachnidae P, øetine, izbojci, sisaø +

17. Criocephalus rusticus (L.) Col. Cerambycidae S,deblo, ksilofaga ++

18. Dendrolimus pini (L.) Lep. Lasiocampidae P, øetine, grizaø +

19. Dioryctria abietella Schiff. Lep. Pyralidae P, åiåarke, seme, grizaø +++

20. Dioryctria splendidella H.S. Lep. Pyralidae P, deblo, potkorñak ++

21. Diprion pini L. Hym. Diprionidae P, øetine, grizaø, +++

22. Diprion similis Htg. Hym. Diprionidae P, øetine, grizaø +

23. Eopineus strobi (Hart.) Hom. Adelgidae P, øetine, grane, deblo, sisaø ++

24. Ergates faber (L.) Col. Cerambycidae T,K, deblo, ksilofaga ++

25. Ernobius abietinus (Gyll.) Col. Anobiidae P,S, åiåarke,seme, grizaø +

26. Ernobius pini Strm Col. Anobiidae P,S, åiåarke,seme, grizaø +

27. Gastrodes abietum (Berg.) Het. Lygaeidae P, seme, sisaø +

28. Gastrodes grossipes (Deg.) Het. Lygaeidae P, seme, sisaø +

29. Gravitarmata margarotana Hein. Lep. Tortricidae P, åiåarke, seme, grizaø ++

30. Hylastes ater Payk. Col. Ipidae S, deblo, koren, potkorñak ++

31. Hylecoetus dermestoides L. Col. Lymexylonidae S, deblo, ksilofaga +

32. Hylobius abietis L. Col. Curculionidae P,S, deblo, kora, potkorñak ++

33. Hyloicus pinastri L. Lep. Sphingidae P, øetine, grizaø +

34. Hylotrupes bajulus L. Col. Cerambycidae T, deblo, graæa, ksilofaga +++

35. Ips acuminatus (Gyll.) Col. Ipidae P,S,deblo, grane, potkorñak +++

36. Ips sexdentatus (Boern.) Col. Ipidae P,S,deblo, potkorñak +++

37. Leptura rubra L. Col. Cerambycidae T,K, deblo, grane, graæa +

38. Leucaspis loewi (Col.) Hom. Diaspididae P, øetine, sisaø +

39. Leucaspis pini (Hart.) Hom. Diaspididae P, øetine, sisaø +

40. Leucaspis pusilla Loew. Hom. Diaspididae P, øetine, sisaø +

41. Lymantria monacha L. Lep. Lymantridae P, øetine, grizaø +

42. Metcalfa pruinosa (Say) Hom. Flatidae P, izbojci, øetine, sisaø +

43. Microdiprion pallipes (Fall.) Hym. Diprionidae P, øetine, grizaø +

44. Monochamus galloprovincialis Ol. Col. Cerambycidae S, deblo, ksilofaga +

45. Monochamus sutor L. Col. Cerambycidae S, deblo, ksilofaga +


Legenda: + - vrste koje su za sada bez ekonomskog znaøaja, ++ - vrste koje su øeste i nekada mogu priøiniti mañe åtete, +++ - vrste koje su sklone masovnim namnoÿeñima i mogu pri-

øiniti velike åtete, P – primarna åtetoøina (ÿivi na zdravim i vitalnim biçkama), S – sekundarna åtetoøina (ÿivi na fizioloåki oslabelim ili umiruõim biçkama), T – ter-

cijerna åtetoøina (ÿivi na mrtvom biçnom materijalu), K – kvartenerna åtetoøina (ÿivi na mrtvom biçnom materijalu u procesu truçeña).

Prema biçnom delu na kome ÿive, kao i naøinu oåteõeña, biçke mo-ÿemo ih podeliti na sledeõe grupe:

A. pupoçci a) grizaøi (1) Rhyacionia buoliana.

B. øetinea) sisaøi (7) Cinara pini, Eopineus strobi, Leucaspis loewi, L. pini L.

pusilla, Metcalfa pruinosa, Pineus pini.b) mineri (1) Ocnerostoma piniariella.c) grizaøi (16) Acantholyda erytrocephala, A. hieroglyphica, A. postica-

lis, A. serbica, Bupalus piniarius, Dendrolimus pini, Diprion pini, D.similis, Hyloicus pinastri, Lymantria monacha, Microdiprion palli-pes, Neodiprion sertifer, Panolis flammea, Polyphulla fullo, Thauma-topoea pityocampa, Zeiraphera diniana.

46. Neodiprion sertifer Geoffr. Hym. Diprionidae P, øetine, grizaø +++

47. Ocnerostoma piniariella Zell. Lep.Yponomeutidae P, øetine, miner +

48. Panolis flammea Schiff. Lep. Noctuidae P, øetine, grizaø +

49. Petrova resinella L. Lep. Tortricidae P, grane, galaå ++

50. Phaenops cyanea F. Col. Buprestidae S, deblo, potkorñak ++

51. Pineus pini (Macqu.) Hom. Adelgidae P, grane, øetine, sisaø +

52. Pissodes castaneus (Deg.) Col. Curculionidae P,S, deblo, potkorñak +++

53. Pissodes pini L. Col. Curculionidae S,T,deblo, potkorñak ++

54. Pissodes piniphilus Hrbst. Col. Curculionidae S,T, deblo, potkorñak ++

55. Pissodes validirostris Gyll. Col. Curculionidae P, åiåarke, seme, grizaø ++

56. Pityogenes bidentatus (Hbst.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

57. Pityogenes bistridentatus (Eich.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

58. Pityogenes quadridens (Hart.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

59. Polyphulla fullo L. Col. Scarabaeidae P, koren, øetine, grizaø +++

60. Rhagium bifasciatum F. Col. Cerambycidae T,K, deblo, potkorñak +

61. Rhagium inquisitor L. Col. Cerambycidae T,K, deblo, potkorñak +

62. Rhyacionia buoliana Schiff. Lep. Tortricidae P, pupoçci, izbojci, grizaø +++

63. Sirex juvencus L. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga ++

64. Sirex noctilio Fabr. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

65. Thaumatopoea pityocampa Schiff. Lep.Thaumatopoeidae P, øetine, grizaø +++

66. Trypodendron lineatum (Oliv.) Col. Ipidae T, deblo, ksilofaga +++

67. Urocerus augur Klg. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

68. Urocerus gigas L. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +++

69. Urocerus phantoma F. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

70. Xeris spectrum L. Hym.Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

71. Zeiraphera diniana Guen. Lep. Tortricidae P, øetine, grizaø +


C. tanke grane i izbojci a) sisaøi (4) Cinara pini, Eopineus strobi, Metcalfa pruinosa, Pineus

pini b) galaåi (1) Petrova resinella. c) potkorñaci (3) Pityogenes bidentatus, P. bistridentatus, P. quadri-

dens.d) grizaøi (1) Rhyacionia buoliana.

D. deblo, grane, graæaa) sisaøi (2) Aradus cinnamomeus, Eopineus strobi.b) potkorñaci (16) Blastophagus minor, B. piniperda, Dioryctria

splendidella, Hylastes ater, Hylobius abietis, Ips acuminatus, I. sex-dentatus, Phaenops cyanea, Pissodes castaneus, P. pini, P. piniphilus,Pityogenes bidentatus, P. bistridentatus, P. quadridens, Rhagium bifa-sciatum, Rh. inquisitor.

c) ksilofage (23) Acanthocinus aedilis, A. griseus, Asemum striatum, Bu-prestis 8-buttata, Callidium violaceum, Camponotus herculeanus, Chal-cophora mariana, Criocephalus rusticus, Ergates faber, Hylecoetusdermestoides, Hylotrupes bajulus, Leptura rubra, Monochamus gal-loprovincialis, M. sutor, Sirex juvencus, S. noctilio, Trypodendron li-neatum, Urocerus augur, U. gigas, U. phantoma, U. Phantoma, Xerisspectrum.

E. koren a) potkorñaci (1)Hylastes ater. b) grizaøi (1) Polyphulla fullo.

F. seme i åiåarke a) sisaøi (2) Gastrodes abietum, G. grossipes. b) grizaøi (5) Dioryctria abietella, Ernobius abietinus, E.pini, Gravitar-

mata margarotana, Pissodes validirostris.

Od ukupnog broja konstatovanih vrsta (71), primarnih je 33 ili 46,5%,sekundarnih je 6 ili 8,5%, a tercijernih 6 ili 8,5 %. Vrsta, koje se pona-åaju kao sekundarne, a prilikom prenamnoÿeña su primarne, ukupno je 11ili 15,5%. Sekundarnih i tercijernih je 10 ili 14%. Jedna vrsta ili 1,4%moÿe biti primarna, sekundarna i tercijerna, a 14 vrsta ili 20% su ter-cijerne ili kvarternerne.

U pogledu znaøaja fitofagnih vrsta za kulture i sastojine bora u Sr-biji, stañe je sledeõe: vrsta koje se za sada javçaju u niskoj brojnosti i nepriøiñavaju evidentne åtete ukupno je 40 ili 56%. Vrsta koje se nekadamogu javiti u veõoj brojnosti i priøiniti evidentne åtete je 17 ili 24%.Konaøno, vrsta koje se povremeno javçaju u brojnim populacijama i pri-øiñavaju velike åtete ukupno je 14 ili 20%.

U Srbiji su najopasnije åtetoøine bora u kulturama i sastojinama: Pol-lyphulla fullo L. (samo na peåøarama), Hylotrupes bajulus L. (za borovu graæu iugraæeno drvo), Pissodes castaneus (Deg.) (za mlade kulture bora), Blastophaguspiniperda (L.) (Slika 1a), B.minor (Hart.) (Slika 1b), Ips sexdentatus (Boern.)


(Slika 1v) i Ips acuminatus (Gyll.) (za kulture i sastojine bora), Trypodendronlineatum (Oliv.) (za trupce bora u åumi i na stovariåtima), Rhyacionia buolia-na Schiff. (za mlade kulture bora i podmladak u sastojinama), Dioryctria abietel-la Schiff. (za semenske objekte bora), Thaumatopoea pityocampa Schiff. (za kultu-re i sastojine bora – za sada samo na Kosovu i Metohiji), Neodiprion sertiferGeoffr. (Slika 2a) (za kulture prvenstveno belog i crnog bora), Diprion pini L.(Slika 2b) (za sastojine belog i crnog bora) i Urocerus gigas L. (za trupce bo-ra u åumi i na stovariåtima).

Slika 1 - Hodniøni sistem: Blastophagus piniperda (L.): (a), Blastophagus minor

(Hart) (b) i Ips sexdentatus (Boern.) (v)

Figure 1 – Gallery system: Blastophagus piniperda (L.): (a), Blastophagus minor (Hart) (b)

and Ips sexdentatus (Boern.) (v)

a b

v


b) Åtetni insekti kultura i sastojina smrøe

U kulturama i sastojinama smrøe konstatovane su sledeõe åtetne vr-ste insekata (Tabela 2).

Tabela 2 - Najvaÿnije åtetne vrste isekata u kulturama i sastojinama smrøe u Srbiji

Table 2 - The most important pest species in spruce plantations and stands in Serbia

Br. vrsta insekta red/familija deo biçke na kome ÿivi znaøaj

1. Acanthocinus griseus (F.) Col. Cerambycidae T, deblo, ksilofaga +

2. Barbitistes constrictus Br. Ort.Tettigonidae P. øetine, grizaø +

3. Callidium violaceum L. Col. Cerambycidae T, deblo, ksilofaga +

4. Camponotus herculeanus L. Hym. Formicidae P,S,T, deblo,graæa, ksilofaga ++

5. Cephalcia abietis L. Hym. Pamphiliidae P, øetine, grizaø ++

6. Cinaropsis pilicornis (Hartig) Hom. Lachnidae P, øetine, sisaø +

7. Criocephalus rusticus (L.) Col. Cerambycidae S, deblo, ksilofaga +

8. Cydia strobilella L. Lep. Tortricidae P, seme, grizaø +++

9. Dendroctonus micans (Kug.) Col. Ipidae P, deblo, potkorñak +


11. Dioryctria splendidella H.S. Lep. Pyralidae P, deblo, potkorñak +

12. Ergates faber (L.) Col. Cerambycidae T,K, deblo ksilofaga +

13. Ernobius abietis F. Col. Anobiidae P,S, åiåarke, seme, grizaø +

14. Gastrodes abietum (Berg.) Het. Lygaeidae P, seme, sisaø +

15. Gastrodes grossipes (Deg.) Het. Lygaeidae P, seme, sisaø +

Slika 2 - Kolonija pagusenica: Neodiprion

sertifer Geoffr.: (a) i Diprion pini L. (b)

Figure 2 - Colony of false caterpillars: Neodi-

prion sertifer Geoffr.: (a) and Diprion pini L. (b)

a

b


A. øetine a) sisaøi (3) Cinaropsis pilicornis, Liosomaphis abietinum, Metcalfa

pruinosa.b) grizaøi (6) Barbitistes constrictus, Cephalcia abietis, Lymantria

monacha, Otiorrhynchus niger, O. Ovatus, Pristiphora abietina.

B. tanke grane i izbojcia) sisaøi (3) Metcalfa pruinosa, Physokermes piceae, Ph.hemicryphus.b) galaåi (3) Sacchiphantes abietis, S. Strobilobius, S. viridis.c) grizaøi (2) Otiorrhynchus niger, O. Ovatus.d) potkorñaci (1) Pityophthorus micrographus.

16. Hylecoetus dermestoides L. Col. Lymexylonidae S,T, deblo, ksilofaga +

17. Hylotrupes bajulus L. Col. Cerambycidae T, deblo, graæa, ksilofaga +++

18. Ips amitinus (Eich.) Col. Ipidae P,S,deblo, grane, potkorñak +++

19. Ips typographus (L.) Col. Ipidae P, S, deblo potkorñak +++

20. Isarthron castaneum L. Col. Cerambycidae P.S, deblo, grane ksilofaga ++

21. Isarthron fuscum (F.) Col. Cerambycidae P.S, deblo, grane ksilofaga ++

22. Kaltenbachiola strobi (Winn.) Dip. Cecidomyiidae P, åiåarke, seme, galaå ++

23. Leptura rubra L. Col. Cerambycidae T,K, deblo, grane, graæa +

24. Liosomaphis abietinum (Walk.) Hom. Aphididae P, øetine, sisaø +


26. Metcalfa pruinosa (Say) Hom. Flatidae P, izbojci, øetine, sisaø +

27. Molorchus minor (L.) Col. Cerambycidae S,T, deblo, grane, ksilofaga ++

28. Monochamus sartor F. Col. Cerambycidae S,T, deblo, ksilofaga ++

29. Otiorrhynchus niger F. Col. Curculionidae P,øetine,izbojci,koren, grizaø ++

30. Otiorrhynchus ovatus L. Col. Curculionidae P,øetine,izbojci,koren, grizaø +++

31. Physokermes hemicryphus (Dalm.) Hom.Pseudococcidae P, grane, sisaø +

32. Physokermes piceae (Sch.) Hom.Pseudococcidae P, grane, sisaø +++

33. Pissodes hercyniae Hrbst. Col. Curculionidae S, T, deblo, potkorñak +

34. Pityogenes chalcographus (L.) Col. Ipidae P,S,deblo, grane, potkorñak +++

35. Pityophthorus micrographus(L.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

36. Plemeliella abietina Seitn. Dip. Cecidomyiidae P, seme, galaå +

37. Polygraphus polygraphus (L.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

38. Pristiphora abietina (Christ.) Hym.Tenthredinidae P, øetine, grizaø ++


40. Rhagium inquisitor L. Col. Cerambycidae T,K, deblo, potkorñak +

41. Sacchiphantes abietis (L.) Hom. Adelgidae P, grane, galaå ++

42. Sacchiphantes strobilobius Kolt. Hom. Adelgidae P, grane, galaå ++

43. Sacchiphantes viridis (Ratz.) Hom. Adelgidae P, grane, galaå +++

44. Sirex juvencus L. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

45. Sirex noctilio Fabr. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

46. Trypodendron lineatum (Oliv.) Col. Ipidae T, deblo, ksilofaga +++

47. Urocerus augur Klg. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

48. Urocerus gigas L. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +++

49. Urocerus phantoma F. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +

50. Xeris spectrum L. Hym. Siricidae S,T, deblo, ksilofaga +


C. deblo, grane, graæa

a) potkorñaci (9) Dendroctonus micans, Dioryctria splendidella, Ipsamitinus, I. Typographus, Pissodes hercyniae, Pityogenes chalco-graphus, Polygraphus polygraphus, Rhagium bifasciatum, Rhagium in-

quisitor.

b) ksilofage (19) Acanthocinus griseus, Callidium violaceum, Campono-tus herculeanus, Criocephalus rusticus, Ergates faber, Hylecoetusdermestoides, Hylotrupes bajulus, Isarthron castaneum, I. Fuscum,

Leptura rubra, Molorchus minor, Monochamus, sartor Sirex juvencus,S. noctilio, Trypodendron lineatum, Urocerus augur, U. gigas, U.phantoma, Xeris spectrum.

D. koren

a) grizaøi (2) Otiorrhynchus niger, O ovatus.

E. seme i åiåarke

a) sisaøi (2) Gastrodes abietum, G. grossipes.

b) galaåi (2) Kaltenbachiola strobi, Plemeliella abietina.

c) grizaøi (3) Cydia strobilella, Dioryctria abietella, Ernobius abietis.

Od ukupnog broja konstatovanih vrsta (50), primarnih je 22 ili 44%,sekundarna je 1 ili 2%, a tercijernih 4 ili 8%. Vrsta, koje se ponaåajukao sekundarne, a prilikom prenamnoÿeña su primarne, ukupno je 8 ili16%. Sekundarnih i tercijernih je 10 ili 20%. Jedna vrsta ili 2% moÿebiti primarna, sekundarna i tercijerna, a 4 vrste ili 8% su tercijerneili kvarternerne.

U pogledu znaøaja fitofagnih vrsta za kulture i sastojine smrøe uSrbiji, stañe je sledeõe: vrsta koje se za sada javçaju u niskoj brojnosti ine priøiñavaju evidentne åtete ukupno je 26 ili 52%. Vrsta koje se neka-da mogu javiti u veõoj brojnosti i priøiniti evidentne åtete je 13 ili26%. Konaøno, vrsta koje se povremeno javçaju u brojnim populacijama ipriøiñavaju velike åtete ukupno je 11 ili 22%.

Najopasnije åtetoøine kultura, sastojina i trupaca smrøe u Srbijisu: Sacchiphantes viridis (Ratz.) (za mlade kulture smrøe i podmladak u sa-stojinama), Physokermes piceae (Sch.) (za kulture smrøe i ukrasna stabla ugradovima), Hylotrupes bajulus L. (za graæu i ugraæeno drvo smrøe), Otiorrh-ynchus ovatus L. (u rasadnicima), Pityogenes chalcographus (L.) (Slika 3a),Ips amitinus (Eich.) (Slika 3b) i I.typographus (L.) (Slika 3v) (za odraslekulture i sastojine smrøe), Trypodendron lineatum (Oliv.) (za trupce smrøeu åumi i na stovariåtima), Cydia strobilella L. i Dioryctria abietella Schiff.(za semenske objekte smrøe) i Urocerus gigas L. (za trupce smrøe u åumi ina stovariåtima).


Slika 3 - Slika izgrizine: Pityogenes chalcographus (L.)(a), Ips amitinus (Eich.) (b)

i Ips typographus (L.) (v)

Figure 3 –Damage patterns: Pityogenes chalcographus (L.)(a), Ips amitinus (Eich.) (b)

and Ips typographus (L.) (v)

v) Åtetni insekti kultura i sastojina jele

U kulturama i sastojinama jele konstatovane su sledeõe åtetne vrsteinsekata (Tabela 3).

a

b

b

v


Tabela 3 - Najvaÿnije åtetne vrste isekata u kulturama i sastojinama jele u Srbiji

Table 3 - The most important pest species in fir plantations and stands in Serbia

B

r.

vrsta insekta red/familija deo biçke na kome ÿivi znaøaj

1. Argyresthia fundella F.R Lep.Yponomeutidae P, øetine, miner ++

2. Callidium violaceum L. Col.Cerambycidae T, deblo, graæa, ksilofaga +

3. Camponotus herculeanus L. Hym. Formicidae P,S,T, deblo,graæa, ksilofaga ++

4. Cryphalus piceae (Ratz.) Col.Ipidae P,S, deblo, grane, potkorñak +++


6. Dreyfusia nordmannianae (Eckst.) Hom. Adelgidae P, deblo,izbojci, øetine, sisaø ++

7. Ergates faber (L.) Col. Cerambycidae T, K, deblo, graæa, ksilofaga +

8. Eurythyrea austriaca L. Col. Buprestidae S,T, deblo, ksilofaga, +

9. Gastrodes abietum (Berg.) Het. Lygaeidae P. seme, sisaø +

10. Gastrodes grossipes (Deg.) Het. Lygaeidae P. seme, sisaø +

11. Hylecoetus dermestoides L. Col. Lymexylonidae T, deblo, ksilofaga ++

12 Hylotrupes bajulus L. Col. Cerambycidae T, deblo, graæa, ksilofaga +++

13 Leptura rubra L. Col. Cerambycidae T,K, deblo, graæa, ksilofaga +


15. Metcalfa pruinosa (Say) Hom. Flatidae P, øetine, izbojci, sisaø +

16. Mindarus abietinus Koch. Hom. Thelaxidae P. izbojci,øetine, sisaø ++

17. Paradiplosis abietis (Hbn.). Dip. Cecidomyiidae P, øetine, galaå ++

18. Pissodes piceae Ill. Col. Curculionidae S, T, deblo, potkorñak +

19. Pityokteines vorontzovi (Jakob.) Col. Ipidae P,S, deblo, grane, potkorñak +++

20. Pityokteines curvidens (Germ.) Col. Ipidae P,S, deblo, grane, potkorñak +++

21. Pityokteines spinidens (Reitt.) Col. Ipidae P,S, deblo, grane, potkorñak +++

22. Pityophthorus micrographus(L.) Col. Ipidae P,S, grane, potkorñak ++

23. Prociphilus fraxini (Hartig) Hom. Pemphigidae P. koren, sisaø +

24. Resseliella piceae Seitn. Dip. Cecidomyiidae P, seme, galaå +


26. Rhagium inquisitor L Col. Cerambycidae T,K, deblo, potkorñak +

27. Sirex juvencus L. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga ++

28. Sirex noctilio Fabr. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga +

29. Todolachnus abieticolis (Chol.) Hom. Lachnidae P, izbojci, sisaø +

30. Trypodendron lineatum (Oliv.) Col. Ipidae S,T, deblo, ksilofaga +++

31. Urocerus augur Klg. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga +

32. Urocerus gigas L. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga +++

33. Urocerus phantoma F. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga +

34. Xeris spectrum L. Hym. Siricidae S,T,deblo, ksilofaga +


A. øetine (6)

a) sisaøi Dreyfusia nordmannianae, Metcalfa pruinosa, Mindarus abi-etinus.

b) mineri Argyresthia fundella.

c) galaåi Paradiplosis abietis.

d) grizaøi Lymantria monacha.

B. tanke grane i izbojci (4)

a) sisaøi Dreyfusia nordmannianae, Metcalfa pruinosa, Mindarus abieti-nus, Todolachnus abieticolis.

C. deblo, grane, graæa (22)

a) sisaøi Dreyfusia nordmannianae.

b) potkorñaci Cryphalus piceae, Pissodes piceae, Pityokteines voron-tzovi, P. curvidens, P. spinidens, Pityophthorus micrographus, Rhagi-um bifasciatum, Rh. Inquisitor.

c) ksilofage Callidium violaceum, Ergates faber, Eurythyrea austria-ca, Hylecoetus dermestoides, Hylotrupes bajulus, Leptura rubra, Si-rex juvencus, S.noctilio, Trypodendron lineatum, Urocerus augur, U.Gigas, U. Phantoma, Xeris spectrum.

D. koren (1)

a) sisaøi Prociphilus fraxini.

E. seme i åiåarke (4)

a) sisaøi Gastrodes abietum, G. grossipes.

b) galaåi Resseliella piceae.

c) grizaøi Dioryctria abietella.

Od ukupnog broja konstatovanih vrsta na jeli (34), primarnih je 12ili 35,2%, a tercijernih 3 ili 8,8%. Vrsta, koje se ponaåaju kao sekun-darne, a prilikom prenamnoÿeña su primarne, ukupno je 5 ili 14,7%. Se-kundarnih i tercijernih je 9 ili 26,5%. Jedna vrsta ili 2,9% moÿe bitiprimarna, sekundarna ili tercijerna, a 4 vrste ili 11,8 su tercijerne ilikvarternerne.

U pogledu znaøaja fitofagnih vrsta za kulture, sastojine i trupce je-le u Srbiji, stañe je sledeõe: vrsta koje se za sada javçaju u niskoj brojno-sti i ne priøiñavaju evidentne åtete ukupno je 18 ili 53%. Vrsta koje senekada mogu javiti u veõoj brojnosti i priøiniti evidentne åtete je 8 ili23,5%. Konaøno, vrsta koje se povremeno javçaju u brojnim populacijama ipriøiñavaju velike åtete je takoæe ukupno 8 ili 23,5%.

Najznaøajnije åtetoøine jele u Srbiji su: Hylotrupes bajulus L. (zagraæu i ugraæeno drvo jele), Cryphalus piceae (Ratz.) (Slika 4a), Pityoktei-nes curvidens (Germ.)(Slika 4b) i P. spinidens (Reitt.) (za kulture i sastoji-ne jele), Trypodendron lineatum (Oliv.) (za trupce jele u åumi i na stova-riåtima), Dioryctria abietella Schiff. (za semenske objekte jele) i Urocerusgigas L. (za trupce jele u åumi i na stovariåtima).


a bSlika 4 - Slika izgrizine Cryphalus piceae (Ratz.) (a) i Ips curvidens (Germ.) (b)

Figure 4 – Damage patterns: Cryphalus piceae (Ratz.) (a) and Ips curvidens (Germ.) (b)

4. ZAKÇUØCI

Na osnovu izloÿenih rezultata mogu se izvesti sledeõe konstatacije:• tokom viåegodiåñih istraÿivaña na brojnim lokalitetima, kao i

na osnovu velikog broja podataka u radovima mnogih domaõih autora,utvræene su liste fitofagnih vrsta insekata koje su trofiøkivezane za kulture, prirodne sastojine i trupce bora, smrøe i jele napodruøju Srbije;

• na boru je konstatovana 71, na smrøi 50 i na jeli 34 vrste fitofagnihinsekata;

• u pogledu znaøaja fitofagnih vrsta za kulture, sastojine i trupcebora u Srbiji, stañe je sledeõe: vrsta koje se za sada javçaju u niskojbrojnosti i ne priøiñavaju evidentne åtete ukupno je 40 ili 56%.Vrsta koje se nekada mogu javiti u veõoj brojnosti i priøiniti evi-dentne åtete je 17 ili 24%. Konaøno, vrsta koje se povremeno javçajuu brojnim populacijama i priøiñavaju velike åtete ukupno je 14 ili20%;

• u Srbiji su najopasnije åtetoøine bora: Pollyphulla fullo L. (samo napeåøarama), Hylotrupes bajulus L. (za graæu i ugraæeno drvo), Pissodescastaneus (Deg.) (za mlade kulture), Blastophagus piniperda (L.),B.minor (Hart.), Ips sexdentatus (Boern.) i Ips acuminatus (Gyll.) (za kul-ture i sastojine), Trypodendron lineatum (Oliv.) (za trupce u åumi i nastovariåtima), Rhyacionia buoliana Schiff. (za mlade kulture i pod-mladak u sastojinama), Dioryctria abietella Schiff. (za semenske objekte),Thaumatopoea pityocampa Schiff. (za kulture i sastojine – za sada samona Kosovu i Metohiji), Neodiprion sertifer Geoffr. (za kulture prven-stveno belog i crnog bora), Diprion pini L. (za sastojine belog i crnogbora) i Urocerus gigas L. (za trupce u åumi i na stovariåtima);

• Fitofagne vrste smrøe u Srbiji imaju sledeõi znaøaj: vrsta koje se zasada javçaju u niskoj brojnosti i ne priøiñavaju evidentne åteteukupno je 26 ili 52%. Vrsta koje se nekada mogu javiti u veõoj brojno-


sti i priøiniti evidentne åtete je 13 ili 26%. Konaøno, vrsta kojese povremeno javçaju u brojnim populacijama i priøiñavaju velikeåtete ukupno je 11 ili 22%;

• najopasnije åtetoøine smrøe u Srbiji su: Sacchiphantes viridis (Ratz.)(za mlade kulture i podmladak u sastojinama), Physokermes piceae(Sch.) (za kulture i ukrasna stabla u gradovima), Hylotrupes bajulus L.(za graæu i ugraæeno drvo), Otiorrhynchus ovatus L. (u rasadnicima),Pityogenes chalcographus (L.), Ips amitinus (Eich.) i I.typographus (L.)(zaodrasle kulture i sastojine), Trypodendron lineatum (Oliv.) (za trupceu åumi i na stovariåtima), Cydia strobilella L. i Dioryctria abietellaSchiff. (za semenske objekte) i Urocerus gigas L. (za trupce u åumi i nastovariåtima);

• znaøaj fitofagnih vrsta jele u Srbiji je sledeõi: vrsta koje se za sadajavçaju u niskoj brojnosti i ne priøiñavaju evidentne åtete ukupnoje 18 ili 53%. Vrsta koje se nekada mogu javiti u veõoj brojnosti ipriøiniti evidentne åtete je 8 ili 23,5%. Konaøno, vrsta koje sepovremeno javçaju u brojnim populacijama i priøiñavaju velike åte-te je takoæe ukupno 8 ili 23,5%;

• najznaøajnije åtetoøine jele u Srbiji su: Hylotrupes bajulus L. (za gra-æu i ugraæeno drvo), Cryphalus piceae (Ratz.) (Slika 4a), Pityokteinescurvidens (Germ.) (Slika 4b) i P. spinidens (Reitt.) (za kulture i sasto-jine), Trypodendron lineatum (Oliv.) (za trupce u åumi i na stovariå-tima), Dioryctria abietella Schiff. (za semenske objekte) i Urocerus gigasL. (za trupce u åumi i na stovariåtima);

• sugeriåe se Ministarstvu poçoprivrede, åumarstva i vodoprivrededa u program Izveåtajno-prognozne sluÿbe zaåtite åuma ukçuøipermanentno praõeñe dinamike populacija gore navedenih najvaÿni-jih åtetnih insekata kultura, sastojina i trupaca bora, smrøe i jelena podruøju Srbije.

LITERATURA

G l a v e n d e k i õ, M., M i h a j l o v i õ, Ç. (2006): Åtetni insekti i griñe u rasadni-cima åumskog i ukrasnog sadnog materijala. Åumarstvo, 1-2:131-147. Beograd.

G r u j i õ, D. (1981): Mali borov surlaå Pissodes notatus F. (Coleoptera, Curculionidae), str.121-124. Priruønik izveåtajne i dijagnostiøko prognozne sluÿbe zaåtite åuma. Savez inÿeñe-

ra i tehniøara åumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Beograd.

K a r a x i õ, D., K n e ÿ e v i õ, M., M i h a j l o v i õ, Ç. (1989): Rezultati istraÿivañauzroka suåeña stabala u kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.) na Zlatiboru sapregledom mera zaåtite. Zaåtita biça, Vol.41(2), Br.192:191-200. Beograd.

K o z a r ÿ e v s k a j a, E., M i h a j l o v i õ, Ç.(1983): The fauna of coniferous scale insects(Homoptera: Coccoidea) and their parasites in Yugoslavia. VERH SIEEEC X, p.405-407.Budapest.

M a k s i m o v i õ, M. (1951): Kalamitetna pojava obiøne borove zoçe na Maçenu. Zaå-tita biça, 5:85. Beograd.

M a k s i m o v i õ, M.(1954): Ciklus razviõa obiøne borove zoçe i ñena masovna pojavana Maçenu 1951-1952. godine. Zaåtita biça, 24:20-40. Beograd.


M a k s i m o v i õ, M.(1960) Napad åtitaste vaåi Physokermes piceae Form. u smrøevimåumama Kopaonika. Zaåtita biça, 57/58: 177-181. Beograd.

M a r k o v i õ, Ø., S t o j a n o v i õ, A. (1997): Prilog prouøavañu faune sipaca (Cole-optera, Scolytidae) u Srbiji. Åumarstvo, 1: 40-51. Beograd.

M a r k o v i õ, Ø., S t o j a n o v i õ, A.(2000a): Prilog poznavañu faune sipaca (Cole-optera, Scolytidae) planine Goø. Åumarstvo, 1: 17-23. Beograd.

M a r k o v i õ, Ø., S t o j a n o v i õ, A. (2000b): Novi prilog poznavañu faune sipaca(Coleoptera, Scolytidae) Kosmaja. Åumarstvo, 2/3: 1-5. Beograd.

M i h a j l o v i õ, Ç., G l a v e n d e k i õ, M. (1986): Seed insects in forest trees of Serbia. Posterreferat Br.246 izloÿen na 18. IUFRO svetskom kongresu od 7. do 11.IX. Çubçana.

M i l a n o v i õ, S. (1965): Mali smrøin surlaå (Otiorrhynchus ovatus Germ.) u åum-skom rasadniku Lisaøa na Goøu. Biçni lekar, br. 11-12:2-5. Beograd.

R i s t i õ, M., S i d o r, Õ., M i h a j l o v i õ, Ç. (1994): Bioloåki regulatori abundan-cije Neodiprion sertifer Geoffr. (Hymenoptera, Diprionidae) u kulturamabelog i crnog bora. Zaåtita biça danas i sutra, str.597-608. Druåtvo za zaåtitubiça Jugoslavije. Beograd.

T o m i õ, D. (1954): Åtetni insekti planine Zlatar u 1952. godini. Glasnik Åumar-skog fakulteta, str.291-302.

T o m i õ, D. (1957): Potkorñaci åumskog rezervata planine Golije u 1953. godini.Åumarstvo, br.3/4 str. 207-210. Beograd.

T o m i õ, D.(1965): Ekologija mramorastog gundeça (Polyphylla fullo L.) na Deliblat-skoj peåøari. Doktorska disertacija. Åumarski fakutet. Beograd.

T o m i õ, D. (1981): Hermesi (Homoptera, Adelgidae), str.86-94. Priruønik izveåtajne idijagnostiøko prognozne sluÿbe zaåtite åuma. Savez inÿeñera i tehniøaraåumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Beograd.

T o m i õ, D., Ÿ i v o j i n o v i õ, D.(1975): Åtetni gundeçi (Scarabaeidae) Deliblatskogpeska i ñihovo suzbijañe. Zbornik radova Del. Peåøare, 3, str. 33-48.

V a s i õ, K., Ÿ i v o j i n o v i õ, D.(1954): Obiøna borova zoça (Diprion pini L.) naMaçenu 1954-1955. godine. Zaåtita biça, 57/58:31-71. Beograd.

V a s i õ, K.(1960): Zaåtita drveta od åtetnih insekata. Agrohemija, 2, str. 3-41. Beo-grad.

V a s i õ, K. (1962): Problemi predohrane i suzbijaña kuõne striÿibube (Hylotrupes

bajulus L.). Zaåtita biça, br.69-70: 83-91. Beograd.

Ÿ i v o j i n o v i õ, D.(1964): Riæa borova zoça (Neodiprion sertifer Geoffr.) u SR Srbiji:ciklus razviõa,ekologija, populaciona dinamika i ekonomski znaøaj. Doktorskadisertacija. Åumarski fakultet. Beograd.

Ÿ i v o j i n o v i õ, S. (1950): Scolytidae planine Golije. Glasnik Åumarskog fakulteta,1:299-310. Beograd.

Ÿ i v o j i n o v i õ, S. (1961): Prilog poznavañu potkorñaka (Scolytidae) planineProkletije (NR Srbija). Glasnik Muzeja åumarstva i lova, Kñiga I, str. 69-100.Beograd.


THE MOST IMPORTANT INSECT PEST SPECIES ON PINE, SPRUCE AND FIR IN SERBIA

Çubodrag Mihajloviõ

Sum mary

In Serbia, phytophagous insects of plant species in the genera Pinus, Picea and Abies in planta-

tions, natural stands and logs, i.e. timber have been researched for a long time. The lists of insect spe-

cies which are trophically related to pine, spruce and fir in the area of Serbia are based on this

research, as well as on numerous data reported by many domestic authors. Altogether 71 species have

been identified on pine, 50 on spruce and 34 species of phytophagous insects on fir.

Regarding the significance of phytophagous insect species on pine in Serbia, the state is as fol-

lows: there are 40 species or 56%, which for now occur in low density and do not cause evident

damage. 17 species or 24% can sometimes appear in greater densities and cause evident damage.

Finally, 14 species or 20% occur occasionally in numerous populations and cause great damage. In

Serbia, the most dangerous pests on pine are: Pollyphulla fullo L. (only on the sands), Hylotrupes

bajulus L. (timber and wood in service), Pissodes castaneus (Deg.) (young plantations), Blastopha-

gus piniperda (L.), B.minor (Hart.), Ips sexdentatus (Boern.) and Ips acuminatus (Gyll.) (plantations

and stands), Trypodendron lineatum (Oliv.) (logs in the forest and on timber yards), Rhyacionia buo-

liana Schiff. (young plantations and new growth in stands), Dioryctria abietella Schiff. (seed stands),

Thaumatopoea pityocampa Schiff. (plantations and stands – for the time being only in Kosovo and

Metohija), Neodiprion sertifer Geoffr. (plantations, primarily of Scots pine and Austrian pine),

Diprion pini L. (Scots pine and Austrian pine stands) and Urocerus gigas L. (logs in the forest and on

timber yards).

The significance of phytophagous insects of spruce in Serbia is as follows: 26 species or 52%

for the time being occur in low density and do not cause evident damage. 13 species or 26% can occur

sometimes in greater densities and cause evident damage. Finally, 11 species or 22% occasionally

occur in numerous populations and cause great damage. The most dangerous pests on spruce in Serbia

are: Sacchiphantes viridis (Ratz.) (young plantations and young growth in stands), Physokermes

piceae (Sch.) (plantations and ornamental trees in towns), Hylotrupes bajulus L. (timber and wood in

service), Otiorrhynchus ovatus L. (nurseries), Pityogenes chalcographus (L.), Ips amitinus (Eich.)

and I.typographus (L.) (adult plantations and stands), Trypodendron lineatum (Oliv.) (logs in the

forest and on timber yards), Cydia strobilella L. and Dioryctria abietella Schiff. (seed stands) and

Urocerus gigas L. (logs in the forest and on timber yards).

The significance of phytophagous insects of fir in Serbia is the following: 18 species or 53% for

now occur in low density and do not cause evident damage. 8 species or 23.5% can sometimes occur

in greater densities and cause evident damage. Finally, also 8 species or 23.5% occasionally occur in

numerous populations and cause great damage. The most significant pests on fir in Serbia are: Hylo-

trupes bajulus L. (timber and wood in service), Cryphalus piceae (Ratz.), Pityokteines curvidens

(Germ.) and P. spinidens (Reitt.) (plantations and stands), Trypodendron lineatum (Oliv.) (logs in the

forest and on timber yards), Dioryctria abietella Schiff. (in seed stands fir) and Urocerus gigas L.

(logs in the forest and on timber yards).

It is proposed to the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Engineering that the program

of the Reporting-Forecasting Service for forest protection should include the permanent monitoring of

population dynamics of the above-mentioned most important insect pests of pine, spruce and fir in

Serbia.

Documents

NAJVAŸNIJE ÅTETNE VRSTE INSEKATA BORA, SMRØE I JELE U …