Upload
vannhi
View
227
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SAVREMENE POMOTEHNIČKE MERE U INTENZIVNOJ
PROIZVODNJI JABUKE
Nаukа i strukа su znаčаjno doprineli širenju površinа pod sаvremenim plаntаžаmа jаbuke. Mаlo je
poljoprivrednih grаnа gde nаukа i prаksа ostvаruju tаko tesnu povezаnost, kаo u proizvodnji jаbuke.
Tehnologijа je toliko nаpredovаlа, dа od proizvođаčа koji žele dа se bаve ovom proizvodnjom, trаži
mnogo više znаnjа. Sаvremeni intenzivni zаsаdi jаbuke zаhtevаju ne sаmo velikа investicionа
ulаgаnjа, nego i poznаvаnje celokupnog tehnološkog procesа proizvodnje. U proizvodnju se uvode
visokokvаlitetne i produktivne sorte, koje zаhtevаju odgovаrаjuću zаštitu i primenu аgrotehničkih i
pomotehničkih merа. Dаnаs je zа uspešno bаvljenje proizvodnjom jаbuke neophodno, kаko šire
teorijsko znаnje, tаko i prаktičo iskustvo. Morаju se znаti specifični zаhtevi pojedinih sorti zа
аgroekološkim uslovimа, vegetаtivno i generаtivno rаzmnožаvаnje, primenа biljnih regulаtorа rаstа,
formirаnje oblikа krune, nаvodnjаvаnje, minerаlnа ishrаnа, kаlemljenje, podmlаđivаnje,
prekаlemljivаnje, izbor oprаšivаčа, zаštitа voćаkа od prouzrokovаčа bolesti i štetočinа, itd.
Proizvođаči morаju dа imаju svestrаnа znаnjа iz fiziologije, botаnike, ekologije, аgrohemije, kаko bi
imаli teoretsku osnovu zа uspešnu prаktičnu delаtnost. To je preduslov koji morа dа se ispuni kаko bi
se tehnologijа ove voćne vrste unаpredilа i podiglа nа viši nivo. Sаmo аko su svi fаktori koji utiču nа
voćаrsku proizvodnju usklаđeni sа аgro- i pomotehničkim merаmа, može se očekivаti znаčаjаn prinos
voćа. Zаdаtаk nаuke i struke je dа stаlno ukаzuju nа znаčаj poznаvаnjа svih fаktorа u tehnologiji
proizvodnje, kаko bi se rizici u gаjenju jаbuke sveli nа nаjmаnju meru, а proizvođаči bili motivisаni zа
ovu proizvodnju. Zаto je potrebnа stаlnа edukаcijа sаvetodаvаcа koji će stečenа znаnjа preneti
proizvođаčimа.
Čvrstа povezаnost teorije i prаkse u proizvodnji jаbuke vаžnа je kаko bi greške u gаjenju bile svedene
nа nаjmаnju moguću meru. I nаjmаnje učinjene greške teško se otklаnjаju, obično uz velikа
mаterijаlnа ulаgаnjа (pogrešаn izbor sorti, podlogа, loš izbor mestа, loše zemljište, neprаvilnа rezidbа,
neblаgovremenа zаštitа, pogrešno đubrenje itd). Dа bi se to postiglo, posebnu pаžnju trebа posvetiti
obrаzovаnju stručnih kаdrovа, koji će biti pokretаči i nosioci nаpretkа u proizvodnji jаbuke.
Ciljevi u savremenoj proizvodnji jabuke su:
povećanje kvaliteta plodova
povećanje njihove trajašnosti
smanjenje cene koštanja
Pod negom voćaka u savremenoj intenzivnoj proizvodnji jabuke se podrazumeva primena
agrotehničkih i pomotehničkih mera, koje obezbeđuju optimalne uslove za rast i plodonošenje.
Najvažnije agrotehničke mere u voćnjaku su;
održavanje zemljišta
đubrenje
navodnjavanje
Od pomotehničkih mera koje se primenjuju u savremenim intenzivnim zasadima jabuke, detaljnije će
biti obrađene:
rezidba
povijanje grana
dopunsko regulisanje rodnosti
REZIDBA JABUKE
Rezidba je pomotehnička mera kojom se reguliše odnos između rastenja i rodnosti voćaka.
Podrazumeva pravljenje rezova u kruni ili drugim delovima (stabla) voćke. Zbog toga može biti
rezidba krune i rezidba korena.
Podela rezidbe krune je izvršena na osnovu biološkog ciklusa voćke :
rezidba pri proizvodnji sadnica
rezidba pri sadnji
uzgojna rezidba (rezidba u mladom voćnjaku)
redovna rezidba (rezidba u voćnjaku koji je u punoj rodnosti)
Na osnovu vremena izvođenja u zavisnosti od fenofaze voćke, rezidba može biti letnja i zimska.Letnja
rezidba se izvodi u periodu vegetacije, a zimska u periodu od opadanja listova do kretanja vegetacije.
Na mladim stablima se vrši formiranje odgovarajućeg oblika krune. Na starijim stablima održava se
ravnoteža između rasta i rodnosti i na taj način utiče na kvalitet plodova.Plodovi na orezanim stablima
su krupniji,bolje obojeni i tržišno atraktivniji.
Rezidbom se odstranjuje deo grana iz krune voćke,samim tim i odgovarajući broj generativnih i
vegetativnih tačaka rasta.Smanjivanjem broja
generativnih pupoljaka, redukuje se broj
potencijalnih plodova u kruni.
Tipovi rezova u rezidbi
Rezidba kojom se reguliše rodnost, podrazumeva
pravljenje rezova na granama koje su stare jednu,
dve ili više godina.S obzirom na način izvođenja
ova pomotehnička mera obuhvata skraćivanje
grana i grančica i proređivanje grana i grančica.
Skraćivanje grana je parcijalno uklanjanje
letorasta, grana ili skeletnih grana.Proređivanje je
uklanjanje celih letorasta, slabijih ili jačih grana u
tački njihovog izrastanja.
Jednogodišnje grančice se najčešće ne prekraćuju,
već ako postoji potreba za njihovim
odstranjivanjem iz krune, uklanjaju se do osnove.
Intenzitet i vreme rezidbe treba da se prilagode
bujnosti stabla, pri čemu treba težiti letorastima dužine 35-55 cm. Ako su stabla bujna, treba smanjiti
đubrenje, navodnjavanje, primeniti letnju rezidbu, povijati grane i zatraviti međuredni prostor.
U slučaju slabog prirasta, potrebna je oštra rezidba i primena drugih mera koje utiču na bujnost voćke
Na osnovu analize rodnosti pupoljaka,
određuje se intenzitet rezidbe, koja može biti:
slaba, umerena i jaka
Uzgojna rezidba (Formiranje krune voćaka)
Oblik krune treba da bude izabran tako da se pomoću njega može dobiti najbolji mogući kvalitet
plodova, uz racionalnu proizvodnju usklađenu sa integralnim principima.
Formiranje krune voćaka se primenjuje u mladim zasadima od sadnje do četvrte godine.
Od druge godine, delom se poklapa sa redovnom rezidbom.
Cilj ove rezidbe je formiranje odgovarajućeg (projektovanog) oblika krune.
Oblik krune mora biti u potpunosti prilagođen kombinaciji sorta/podloga, rastojanju sadnje i rasporedu
voćaka.
Rezidba zavisi od :
1. rastojanja sadnje,
2. bujnosti kombinacije sorta/podloga,
3. plodnosti zemljišta i načina njegovog
održavanja,
4. vrste mehanizacije koja se koristi u
zasadu jabuke
5. mogućnosti za navodnjavanje,
6. ekspozicije i nagiba terena,
Vitko vreteno
Karakteristike vitkog vretena:
•Uska konusna kruna, osvetljena u svim
delovima
•Uspravna centralna vođica je jedina skeletna,
trajna grana
•Rod se obrazuje na slabim obrastajućim
granama koje su izmenljivog karaktera
•Visina stabla je od 2,2-3,0 m, a minimalna
visina debla je 60 cm
•Neophodna je potpora (stubovi i žica) koji drže
stablo u uspravnom položaju
•Rana rodnost ograničava bujnost stabala
•Puna rodnost se postiže u četvrtoj, a najkasnije u
petoj godini
Način formiranja uzgojnog oblika zavisi od
izbora tipa sadnice :
Sadnice visokog kvaliteta sa velikim brojem bočnih grančica
Knip sadnice
Jednogodišnje sadnice - prutevi
Vitko vreteno, početak treće godine
Nikada se sadnica ne prekraćuje
prejako.
Visina skraćivanja sadnice
bez prevremenih grančica je 90-120 cm
Rezidba sadnica sa velikim brojem bočnih grančica posle sadnje
Kvalitetne sadnice se posle sadnje ne skraćuju ili se skraćuju minimalno. Bočne, prevremene, grančice
se skraćuju na dužinu 40-60 cm. Uklanjaju se bujne (debele) grane sa oštrim uglom grananja
Bujne grančice (>1/2 prečnika vođice) skraćuju se u osnovi.
Rezidba u drugoj i trećoj godini
U drugoj i trećoj godini NE VRŠI SE SKRAĆIVANJE PRODUŽNICE CENTRALNE VOĐICE,
niti njeno prevođenje na prvu susednu granu, jer
se dobija kriva centralna vođica
Primenjena rezidba je slaba i podrazumeva:
1)orezivanje debelih i uspravnih
grana na centralnojvođici
2)orezivanje letorasta koji konkurišu
centralnoj vođici
3)orezivanje uspravnih letorasta na bočnim
granama
4)proređivanje rodnih grančica
Poluprstenovanje - malo drveta iznad pupoljka 3-4
nedelje pre cvetanja
U cilju provociranja rasta spavajućeg pupoljka,
vrši se zasecanje voćarskim makazama iznad
pupoljka na mestu gde treba da izraste nova grana.
Bolji je način od prstenovanja, jer ne prekidamo
sprovođenje hranljivih materija na drugom delu
vođice.
Primena holandskog reza
Ukoliko se na gornjem spratu nalazi jača grana u odnosu na niži sprat, zbog toga što
zasenjuje donju, ista se uklanja rezom na čep, i to tako da donja površina reza - čepa bude
veća od gornje, kako bi se dobio slabiji prirast otvorenijeg ugla. Ovaj zahvat se praktikuje u
slučaju kada na jednoj strani stabla postoji jaka grana, a sa suprotne strane ista ne postoji.
Uvrtanje grana
U cilju povećanja ugla grananja, smanjenja bujnosti i povećanja rodnosti, jedna od mera je i uvrtanje
grana. Obavlja se u istom periodu kao savijanje, kad krene vegetacija.
Zimska rezidba je pomotehnička mera koja uvek utiče na regulisanje bujnosti.
Preterano skraćivanje grana, posebno jakih stimuliše lokalni prekomerni rast na mestu reza.
Minimalna rezidba i proređivanje grančica će pomoći u redukciji rasta stabla.
Vrlo oštri uglovi grananja stvaraju jaku skeletnu strukturu
1)Orezivanje vodopija izbacivanjem do osnove
2)Primena takozvane duge rezidbe, kojom se reguliše rodnost.
Duga rezidba ne dozvoljava skraćivanje dvogodišnjih grana i njihovo prevođenje na slabije
jednogodišnje grane. Jednostavno se jaki bočni letorasti na dvogodišnjim granama, koje konkurišu
produžnici uklone do osnove
Ako ima previše dvogodišnjih grana sa rodnim grančicama one
se proređuju orezivanjem do osnove.
Slabe grane su nosioci rodnosti. Ne vrši se njihovo skraćivanje.
Povremeno se pojedine grane u kruni mogu prorediti
Jaka rezidba podstiče rast drveta, a ne plodova.
Jako orezano stablo:
ima malu rodnost,
nizak kvalitet plodova,
jako izbijanje vodopija
zahteva veliki broj radnika za rezidbu
POVIJANJE GRANA
Povijanje grana je pozitivna pomotehnička mera koja se uvek isplati-
primenjuje se isključivo u mladim zasadima.
Povijanjem se skeletne grane postavljaju tako da celom svojom dužinom maksimalno
iskoriste izloženost svetlosti. Savijanjem
skeletne grane, smanjuje bujnost vegetativnog
porasta i potstiče razvoj cvetnih pupoljaka.
Smanjenje bujnosti skeletnih grana deluje
pozitivno na rast i dominaciju centralne
vođice. Povijanje takođe pozitivno više utiče
na grananje duž skeletne grane nego u blizini
terminalnog pupoljka, što je slučaj sa
uspravnim granama. Konačno, savijanje nižih
skeletnih grana omogućava neometani razvoj
viših grana. Uklanjanjem uspravne grane do
spoljne bočne grane ne popravlja se prvobitini
mali ugao grananja, niti se skeletna grana
dovodi u povoljniji položaj. Uspravna bočna
grana nastaviće svoj bujni porast i ometaće
razvoj skeletnih grana na višim delovima
debla. Za razliku od dosadašnjeg pristupa,
smatra se da granu treba saviti. Skeletne
grane trebalo bi poviti pod uglom od oko 60°
u odnosu na deblo, pri čemu se one ne bi
trebale saviti ispod horizontalne linije. Ovaj
ugao će skeletnim granama pružiti dovoljnu
elastičnost, tako da težak rod neće dovesti do toga da se saviju ispod horizontalne linije.
Rezultati pravilnog formiranja skeletnih grana su veća snaga, smanjena vegetativna bujnost,
pojačano formiranje cvetova i pravilan raspored za budući razvoj.
Povijanje skeletnih grana treba započeti rano tokom druge vegetacione sezone. Lakše ih je
savijati posle pucanja pupoljaka, pošto je tad drvo savitljivije, pa se smanjuje rizik od
slamanja grana. Povijanje treba obaviti što je moguće ranije kako bi stablo na njega
najpovoljnije odreagovalo. Treba nastaviti sa letnjom rezidbom izdanaka koji su konkurentni
vođici, a ako neki plod počne da se razvija na vođici, treba ga odstraniti. Izdanci koji se
formiraju na donjem delu prošlogodišnje vođice mogu se odabrati za formiranje prvog reda
skeletnih grana, pa tako započinje i formiranje njihovog uzgojnog oblika. Nepoželjne
vodopije ili izdanci koji se razvijaju sa malim uglovima grananja mogu se pincirati dok su još
vodenasti ili orezati kasnije, sredinom leta.
Formiranje uzgojnog oblika i rezidbu treba u narednim godinama nastaviti u smislu
formiranja centralne vođice, odabira i formiranja oblika skeletnih grana. Skeletna grana koja
se povije dok je mlada često će nastaviti svoj porast u visinu. Kako bi se nastavio njen
pravilan razvoj i sprečilo njeno naginjanje ka novim skeletnim granama, trebalo bi je u
sledećoj sezoni ponovo poviti. Kako bi se održao pravilan konusni oblik stabla, donje skeletne
grane trebalo bi da budu duže od skeletne grane koje se nalazi iznad nje.
Ako se dozvoli da gornje skeletne grane postanu predugačke, grane koje nose plod na donjim
skeletnim granama biće izgubljene, a krošnja će dobiti loptasti ili oblik sličan kišobranu.
Početkom treće godine potrebno je izvršiti umerenu rezidbu kako bi se rast i razvoj skeletnih
grana držao pod kontrolom i održao željeni oblik krošnje. Dok se ne formira uzgojni oblik,
rezidbu treba svesti na najmanju meru. Sa razvojem drveta treba uklanjati nepotrebne grane.
Pošto se uspostavi osnovni oblik drveta i započne formiranje plodova, program orezivanja
treba postepeno prilagođavati cilju održavanja dobre izloženosti svetlosti i kontroli bujnosti
duž čitavog drveta.
Letnja rezidba jabuke - Primenjuje se samo kod sorti jabuke čiji plodovi se lošije boje (Fudži ili Krips Pink)
DOPUNSKO REGULISANJE RODNOSTI
Rezidba korena
Izvodi se sečenjem korenovog sistema na različitoj dubini i na različitom rastojanju od debla.
Vrši se oštrim sečivima koja ulaze u zemlju, a postavljena su na posebnim mašinama koje vuče
traktor.
Sečiva mogu biti postavljena vertikalno i koso
Dubina na kojoj nož seče žile iznosi 30-35 cm
Najbolji trenutak za rezidbu je:
- između cvetanja pa do 10 dana posle opadanja kruničnih listida. Ako se uradi posle junskog
proređivanja izazvade opadanje plodova pre berbe
Rezidba se obavlja sa obe strane reda na rastojanju 90-100 cm od debla sa obe strane stabla.
Može se ponoviti jedan mesec posle prvog tretmana da bi se postigao jači efekat
Tokom mirovanja vegetacije - kraj zime početak proleća.
Mora se završiti najkasnije 1 nedelju pre početka cvetanja.
Rastojanje je 30-50 cm od debla
Kada ne postoji rod na stablu, kao što je slučaj posle jakog prolećnog mraza, rezidba korenovog
sistema neće biti tako efikasna kao kada postoji dobar rod na stablu.
Prednosti
1.Redukuje vegetativni rast i pospešuje formiranje
cvetnih pupoljaka
2.Umanjuje alternativnu rodnost
3.Može usporiti opadanje plodova pre berbe
4.Pojačava razvoj dopunske boje na plodovima
5.Povedava čvrstoču plodova i sadržaj šedera u
njima
6.Snižava sadržaj magnezijuma, a povećava
sadržaj kalcijuma u plodovima
Nedostaci rezidbe korena
•Može imati negativni uticaj veličinu plodova
•Stabla čiji je korenov sistem orezan su pod
stresom i zahtevaju
dobro zalivanje i ishranu dok korenov sistem ne započne
ponovni rast.
.Stabla se mogu osušititi ako je suviše korenovog sistema
orezano, naročito za vreme tople suve godine.
.Ako nije dovoljno korenovog sitema orezano, javiće se preterani razvoj korena i rast mladara
Odgovor na rezidbu korenovog sitema je veoma različit. Na njega utiču sorta i bujnost stabla ,
opterećenje rodom, način izvođenja rezidbe, nega stabla i klimatski uslovi
Izvodi se pažljivo i selektivno (NIKAD PO SVAKU CENU)
Smanjenje bujnosti stabla tretiranjem hemijskim supstancama
•Tretiranje stabala sa sintetičkim hormonima
koji smanju izduživanje internodija (GA
antagonisti)
REGALIS (proheksadion-Ca)
Regalis redukuje terminalni rast mladar preko
inhibicije sinteze giberelina
Zahteva 2 nedelje da bi efektno usporio rast.
Primena je pri dužini mladara 2-4 cm (3-10 cm).
To se obično poklapa sa završetkom cvetanja ili
sa opadanjem kruničnih listida.
Koncentracije primene treba da bude u skladu sa
uputstvom proizvođača
Efikasnija je višekratna primena (često treba
nadlegati rast mladara. Sledeći tretman treba
primeniti kada na prvih nekoliko mladara
pokažu znake ponovnog rast. Treća primena
može biti neophodna kada je vegetativni rast
ekstremno jak) Ako se ne želi praćenje
ponovnog rasta onda se dve nedelje posle prvog
tretmana primenjuje drugi tretman.
Kada je voda tvrda u rastvor Regalisa se dodaje
ammonium sulfat.
Ne sme se mešati sa sredstvima koja sadrže
kalcijum u sebi npr (Ca hlorid)
NAPOMENA
Osnovno regulisanje rodnosti voćaka sprovodi se primenom zimske rezidbe.
Dodatno regulisanje rodnosti :
.Pospešivanje zametanja partenokarpnih plodova posle izmrzavanja delova cveta
.Proređivanje cvetova ili plodova
.Sprečavanje otpadanja plodova pred berbu
Optimalni broj plodova po stablu :
Ako je gustina sadnje 3000-4000 stabala po hektaru, optimalan broj plodova u punoj rodnosti
po stablu je 80-120
Proređivanje cvetova i plodova
.mehaničko proređivanje cvetnih pupoljaka ili cvetova
.hemijsko proređivanje cvetova i plodova
.ručno proređivanje plodova
Hemijsko proređivanje cvetova
ATS (amonium-tio-sulfat) 10-15 kg /1000L vode 1-2 puta
(Azos 300 ili Agro-N-fluid)
Najčešde korišćeni preparati za hemijsko proređivanje plodova
- NAD (AmidThin W ,Diramid )
- NAA (Dirager, Nokad )
- BA (MaxCel, Globaril)
- Metamitron (Brevis)
NAD (amid alfa naftil sirdetne kiseline):
Momenat primene:
- od kraja cvetanja do najkasnije jedne nedelje kasnije (veličina centralnog ploda do 7 mm)
Koncentracija primene: Optimalna temperatura vazduha je 15-200C i vlaga vazduha
iznad 70%
Najmanja količina vode je 1000 l/ha
Slabije dejstvo od NAA
–nakon precvetavanja - suprotan efekat…plodovi ne opadaju ni
u toku junskog opadanja ; mnogo sitnih plodova bez tržišne
vrednosti
–Efektivniji je od NAA pri temperaturama nižim od 20˚ C
Ne preporučuje se za crveni delišes: dobijaju se mali i deformisani plodovi
NAA (alfa naftil sirćetna kiselina)
Momenat primene:
Pri veličini centralnog ploda 10-12 mm
Koncentracija primene:
BA (benzyl adenin)
Daje dobre rezultate kod
veoma rodnih sorti jabuke
(Gala, Zlatni Delišes, Fudži).
Posebno je efikasan ako se u
istoj sezoni vrši
kombinovanje sa preparatima
iz grupe NAD i NAA.
Koristi se u koncentracijama
od 50-200 ppm
Vreme tretmana: O 8-12 mm
mm, optimalno-kada su
plodovi O 10-12 mm
Doza: zavisi od
meteoroloških uslova,
stresnih faktora,
sorte i željenih rezultata.
1000 l rastvora po ha
Idealna temperatura za
proređivanje plodova jabuke sa BA je 18-25°C i više 2-3 dana posle prskanja
Regulisanje rodnosti ručnim uklanjanjem suvišnog broja plodova
Korektivno ručno proređivanje posle hemijskog je poželjno kada
se želi postići visok kvalitet plodova.
Pospešivanje zametanja partenokarpnih plodova posle PPM
Partenokarpija je formiranje plodova bez razvijenog semena. Stimuliše se primenom fitohormona
Koriste se sledeći fitohormoni:
•GA3 ili GA4+7
•BA +GA4+7
•Momenat primene je odmah nakon PPM
1)Zlatni Delišes 80-100 ppm
2) Jonagold, Elstar 65-80 ppm
3) Greni Smit, Gala 50-65 ppm
4) Ajdared 40-50 ppm
1) Zlatni Delišes i Crveni Delišes
10-16.5 ppm
2) Elstar 10-15 ppm
3) Jonagold 6.5-11.5 ppm
5) Gala i Ajdared 5-6.5 ppm
Sprečavanje otpadanja cvetova ili tek zametnutih plodova oštećenih poznim prolećnim mrazevima
Sprečavanje opadanja zrelih plodova
•Primenjuje se kod sorti Ajdared, Jonagold i Crveni Delišes.
•Koriste se NAA (.-naftil sirdetna kiselina) i AVG (aminoetoxy- vinylglycine)
•NAA se primenjuje7-10 dana pre planirane berbe (jednokratna primena).
•Koncentracija je 10-20 ppm.
•Efekat se ispoljava 2 dana nakon berbe i traje narednih 6-10 dana. Drugi tretman primenjuje se 6-7
dana iza prvog tretmana, ako plodovi ostaju duže na stablu.
•Primena većih koncentraciji može ubrzati sazrevanje plodova i smanjiti njegovu dužinu cuvanja
•Kasne aplikacije ne mogu postići efikasnu kontrolu u sprečavanju opadanja plodova
Ogledni zasad PSS Ruma u Pavlovcima
profesor dr Dragan Radivojević sa studentima
Veliki broj plodova na stablu je uslov visokog prinosa.
Najisplativije sredstvo za kontrolisanje stabla je održavanje adekvatnog opterećenja rodom
svake godine.
“Dobar rod jabuke je najbolji regulator rasta koji je ikada razvijen”.
POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU
Savetodavna služba Vojvodine
Centar za savetodavstvo
Modul voćarstvo
PSS Ruma
Prof.dr Dragan Radivojević
Lazar Klještanović
Sanda Klještanović