Upload
feryal
View
44
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma. IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku. Partner u projektu. Sektor 10: TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 14.listopada 2011. HGK , Zagreb. Projekt provode:. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku
Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel: + 385 1 62 74 628
Partner u projektu
Projekt provode:
Sektor 10:
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
14.listopada 2011. HGK, Zagreb
Sektor 10 dijeli se na 2 podsektora:
Turizam i hotelijerstvo
Ugostiteljstvo
• Ovim istraživanjem spajaju se statistički podatci s potrebama tržišta rada
• Projektna aktivnost - alat koji služi za kvalitetnije planiranje budućnosti strukovnog obrazovanja
• Alat kojim se osigurava dugoročnost poslovanja s manje nedoumica u odabiru kadrova
• U ovom trenutku podatci koji su sažeti po svakom pojedinom sektoru, prikaz su stvarnog stanja sektora i njegova odnosa prema ukupnom gospodarstvu RH
36,6
21,4
30,4
43,343,345,4
18,3
34,8
11,7
0,3
0,1
0,80,00,0
10,7
1,1
0,2
0,60,1
0,0 0,20,4 0,1
0,2
0,05,0
10,015,020,025,030,035,040,045,050,0
1='Drža
vno i
pretežn
o držav
no vlasn
ištvo
'
3='Vlas
ništvo
obrtnika
'
4='Vlas
ništvo
u slobodno
m zanim
anju'
5='Vlas
ništvo
indivi
dualnog p
oljopriv
rednika
'
7='Ne zn
am'
8='Nešto
drugo - n
aved
ite št
o'
Vrsta vlasništva po podsektorima i u RH, 2010. godine
Turizam i hotelijerstvo Ugostiteljstvo RH
1. Direktori 2. Struč. i znan.3. Inženj. i teh.4. Službenici 5. Usl. i trgov. 6. Poljoprivred.7. Zan. u obrtu 8. Rukovatelji 9. Jednostavna z. 0. Vojna zanimanja
15,2
35,5
20,7
11,1
16,1
11,213,9
8,3
13,2 14,0
9,311,4 10,7
5,4
9,1 8,8
4,9
9,5
16,1
6,6
15,7
2,4
6,6
2,2
7,9 7,2 6,8
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
1='1 -10'
2='11 -19'
3='20 -49'
4='50 -99'
5='100 -199'
6='200 -499'
7='500 iviše'
8='Neznam, ali
manjeod 11'
9='Neznam, ali
više od10'
Veličina poduzeća po podsektorima, 2010. godine
Turizam i hotelijerstvo % Ugostiteljstvo % RH %
79,474,8
87,5
13,515,5
10,46,2
8,7
1,6 0,9 1,0 0,6
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
1='Neodređeno' 2='Određeno' 3='Sezonski' 4='Povremeno'
Vrste ugovora o radu po podsektorima, 2010. godine
Turizam i hotelijerstvo Ugostiteljstvo RH
% zaposlenih po platnim razredima: neto plaća po podsektorima i u RH, 2010. godine
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
%
Turizam i hotelijerstvo
Ugostiteljstvo
RH
Turizam i hotelijerstvo 1,7 2,1 2,4 13,7 16,9 23,4 14,0 8,9 2,5 4,6 0,8 4,0 1,7 2,1 0,1 1,3
Ugostiteljstvo 1,0 1,4 2,0 13,2 17,5 22,4 14,8 11,4 5,0 3,4 1,9 3,1 1,3 1,1 0,0 0,4
RH 7,4 2,0 1,9 8,1 9,7 13,1 9,8 11,1 7,5 9,8 4,1 7,0 3,4 1,9 0,7 2,5
Manje od 1000
1000-1499
1500-1999
2000-2499
2500-2999
3000-3499
3500-3999
4000-4499
4500-4999
5000-5499
5500-5999
6000-6999
7000-7999
8000-8999
9000-9999
10000+
4,4 3,7
60,8
35,0 34,8
61,4
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
15-24 25-49 50-64
Dobna struktura: Turizam i hotelijerstvo, 2010. godine
Zaposleni
Nezaposleni ineaktivni
16,711,4
60,2
30,8
23,2
57,8
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
15-24 25-49 50-64
Dobna struktura: Ugostiteljstvo, 2010. godine
Zaposleni
Nezaposleni ineaktivni
Ekonomska aktivnost po sektorskim zanimanjima u gospodarstvu
Radnosposobni15-64 g.
Radna snaga
Zaposleni
Nezaposleni
Neaktivni
Turizam i hotelijerstvo 60.067 41.954 36.251 5.703 18.112
Ugostiteljstvo 142.995 98.007 83.301 14.706 44.988
Ukupno Turizam i ugostiteljstvo 203.062 139.961 119.552 20.409 63.100
Ukupno RH 2.182.465 1.638.298 1.488.856 149.441 544.167
Udio Turizam i hotelijerstvo, % 2,75 2,56 2,43 3,82 3,33
Udio Ugostiteljstvo,% 6,55 5,98 5,59 9,84 8,27
Udio Turizam i ugostiteljstvo % 9,30 8,54 8,03 13,66 11,60
SEKTOR TURIZMA I UGOSTITELJSTVA REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST 2010. GODINE UKUPNO RH
SEKTOR 10UKUPNO % u RH
PODSEKTORTURIZMA IHOTELIJERSTVA
PODSEKTORUGOSTITELJSTVA
Nezaposleni ukupno 319.845
32.339
10,1 7.297
25.042
Nezaposleni muškarci 146.905
10.603
7,2
1.287
9.316
Nezaposlene žene 172.940
21.736
12,6 6.010
15.726
% žena 54,1 67,2 82,4 62,8
NEZAPOSLENI PO RADNOM MJESTU 3 2 2 2
STOPA ZAPOŠLJAVANJA 44,1 64,3 71,5 62,1
STOPA ZAPOŠLJAVANJA ŽENA 44,1 61,2 72,0 57,1
STOPA ZAPOŠLJAVANJA ŽENA BEZ RADNOG ISKUSTVA 29,7 33,6 40,3 30,4
STOPA ZAPOŠLJAVANJA MUŠKARACA BEZ RADNOG ISKUSTVA 34,0 47,8 44,7 48,5
Ukupno 3 godine
7.831 7.588 7.516 7.592 7.874 0,55%Ukupno 4 godine 8.081 8.104 8.076 8.119 7.964 -1,45%Sveukupno 15.912 15.692 15.592 15.711 15.838 -0,47%
Program / kvalifikacijatrajanje godina
2006-2007 2007-2008 2008-2009 2009-2010 2010-2011promjena
2006-2011
Što smo znali, a što smo nakon analize zaključili?
• Turizam i ugostiteljstvo temelje svoju uslugu na doživljaju
• Uslugu nose kadrovi• Kadrovska baza T&U nisu menadžeri, nego
zaposlenici s plaćama 2000 – 4000 kn• 57,8% u Ugostiteljstsvu i 51,4% u Turizmu
nezaposlenih u dobi od 50 – 64.g. su generacije koje su u najboljim godinama za rad prolazile rat i stagnirale su u savladavanju novih vještina
• Uz bazu koja ima niska primanja, teško je postići mobilnost u zapošljavanju
• Strukovni obrazovni programi uglavnom ne pružaju kvalitetno obrazovanje za pomoćno osoblje (sobarice, hotelske spremačice, perače posuđa i sl.), dok su anketirani poslodavci ukazali da im nedostaje dovoljan broj kvalitetnih zaposlenika upravo u tom području
• Turizam i ugostiteljstvo su radno intenzivna, nisko profitabilna gospodarska djelatnost koja nudi niska primanja, ali i garanciju dugoročnog poslovanja te zapošljavanje razmjerno velikog broja radnika, sa snažnim pozitivnim učinkom na lokalnu zajednicu
• Turizam i ugostiteljstvo pokretači su buđenja i drugih djelatnosti u gospodarstvu – od poljoprivrede, zanatskih obrta, do osobnih usluga – frizerskih, wellness usluga do sportskih i sl.
• Prihod od turizma u 2010 činio je 13,5 % BDP-a (HNB) najveći je udio imao 2003. i 2004. godine; čak 19,9 posto.
U rijetko kojoj državi svijeta turizam čini petinu ukupnog BDP-a, to je već samom tom činjenicom hrvatska strateška industrija i industrija u kojoj, unatoč niskoj profitabilnosti, Hrvatska jest međunarodno konkurentna
• Uz primjenjive obrazovne programe, koji potiču stvaranje vještina kojima se stečena znanja brže prilagođavaju novim tržišnim zahtjevima, Sektor 10 vrlo lako može regrutirati budući kadar iz segmenta prosječnih i ispodprosječnih učenika. Stjecanjem dvogodišnjeg strukovnog obrazovanja, isti mogu postati cijenjeni radnici u budućim radnim sredinama.
Hvala na pažnji!