SADRAJ:1.UVOD12.HRANJIVI ELEMENTI BILJAKA22.1GNOJIVA32.2UBRIVO32.2.1OZNAAVANJE UBRIVA42.2.2ANORGANSKA UBRIVA (VJETAKA UBRIVA)52.2.3UPOTREBA53.TROENJE ELEMENATA U TRAGOVIMA53.1PREKOMJERNA UPOTREBA UBRIVA63.2PREVELIKA POTRONJA ENERGIJE63.3DUGORONA ODRIVOST64.MAINE ZA PREHRANU I ZATITU KULTURA74.1RASTURA STAJSKOG UBRIVA74.1.1PODEAVANJE RASTURAA STAJNJAKA74.1.2RAD SA RASTURAEM STAJNJAKA84.1.3ODRAVANJE RASTURAA STAJNJAKA94.2RASPITA MINERALNOG UBRIVA94.2.1PRIKOPAVANJE RASIPAA104.2.2PODEAVANJE RASIPAA114.2.3PROVJERA RASIPAA UBRIVA124.2.4ODRAVANJE RASIPAA134.3CISTERNE ZA OSOKU I NAVODNJAVANJE134.4MAINE ZA ZATITU BILJAKA- PRSKALICE154.4.1PRIKOPAVANJE PRSKALICE ZA TRAKTOR154.4.2PRELIMINARNO PODEAVANJE PRSKALICE154.4.3PODEAVANJE PRSKALICE154.4.4KONTROLA DIZNI-RASPRSKIVAA16

1. UVODGnojivoje mjeavina tvari koja se koristi upoljoprivrediilivrtlarstvuza poboljanje rastabiljki. Obino se primjenjuje napoljoprivrednim zemljitima.Gnojiva sadrze uglavno u razliitim omjerima, tri glavnabiogenih elementa(duik,fosfor,kalij), i sekundarne biogene elemente (kalcij,sumpor,magnezij), a ponekad ielementi u tragovima, koji su korisni za oplodnju:bor,klor,mangan,eljezo,cink,bakarimolibden.Gnojivo moe biti prirodno (primjericekompost), ili proizvod kemijske industrije kao umjetno gnojivo.ubrivoje smjesa tvari koja se koristi upoljoprivrediilivrtlarstvuza poboljanje rastabiljki. Obino se primjenjuje napoljoprivrednim zemljitima. ubriva se grubo mogu podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je ubrivo nastalo, a ne nuno sastav nutrijenata. Prehrana biljaka se najee obavlja mehanizovanim tehnikim sistemima, uoptena podjela mehanizacije proizvodnje vri se kao: Mehanizaciju ratarske proizvodnje Mehanizaciju voarsko-vinogradske proivodnje Mehanizaciju stoarske proizvodnjeZa prehranu se najee primjenjuje hemijska prehrana pomou raznih preparata u hemijskom ili tenom agregatnom stanju.

2. HRANJIVI ELEMENTI BILJAKA

Potrebe biljaka za hranjivim elementima koji su biljki neophodni za oekivani rast i razvoj najkvalitetnije podmiruje teno vjetako gnojivo. S obzirom na pozitivnu visoku uinkovitost i snano djelovanje na biljke primjenjuje se na dva naina kod prihrane biljaka: U vidu folijarne prihrane, odnosno prihrane putem lista - rasprivanjem (na ovaj nain hranjivi elementi idu direktno gdje je biljci potrebno i efekti se vide vrlo brzo) Prihrana putem korijena (zaljevanjem zemljita okolo biljki)2.1 GNOJIVAVjetaka gnojiva u granulama (sitne tvrde kuglice) sa svojstvom postupnog rastvaranja imaju rezultate samo u kombinaciji sa dovoljnom koliinom vode to znai da je potrebna ili kia ili zaljevanje. Takoer, treba imati u vidu i problem usvajanja ovog tipa umjetnog gnojiva od strane biljke, jer ovaj vid gnojidbe, odnosno prihrane nije dovoljno precizan te dolazi do rasipanja dijela gnojiva i njega najee koriste okolne ili korovske biljke.Drugi mogui problem je ako je biljci potreban neki hranjivi element iz vjetakog granuliranog gnojiva kojim tretiramo zemljite okolo biljke je to u idealnim uvjetima otopina granula putuje mjeseno maksimalno do 2cm u dubinu prema korijenu i moe se dogoditi da na rezultat djubrenja ekamo i po nekoliko mjeseci, ovisno da li je korijen dovoljno duboko i da li je bilo dovoljno vode da rastvori granule .. Vjetaka granulirana gnojiva primjenjujemo obino nekoliko mjeseci ranije, uglavnom na jesen kako bi hranjive elemente biljka usvojila u proljee.Tekue gnojivo koristimo najee u razdoblju od proljea do jeseni jer nedugo nakon njegove primjene dobivamo vidljive rezultate na biljkama osiguravajui im tako instant prihranu. Pravilnom uporabom ovaj nain prihrane nam takodjer jami najvei postotak iskoritenosti hranjivih elemenata iz gnojiva.Granulirano gnojivo najbolje bi bilo rasporediti po zemljitu u zoni korijenovog sustava. Kod biljaka s plitkim i manjim korijenovim sustavom prilino je lako odrediti njegovo mjesto i mogui poloaj to nije sluaj i kod "arobna ive ograde". Ve 2-5 mjeseci nakon sadnje, teko je sa preciznou odrediti zonu u kojoj se prostire korijenov sustav. Zbog toga je idealno rjeenje folijarna prihrana putem lista, jer je blagovremena i vrlo djelotvorna, imajui u vidu da se djeluje izravno i u vrijeme ba kada je biljki potrebno.

2.2 UBRIVO

Slika 1. Savremeni ureaj za nanoenje ubrivaOrganska ubriva i neka neorganska ubriva dobivena izruda, su se koristilavijekovima, dok su hemijski sintetizirana neorganska ubriva poela da se razvijaju tokomindustrijske revolucije. Poboljano razumijevanje djelovanja i poetak upotrebe ubriva su bili vani koraci u pred-industrijskoj izelenoj revoluciji20. vijeka.

Slika 2. Demonstracija djelovanja ubriva, Tennessee,1942. ubriva tipino sadre sljedee elemente (u varijabilnimproporcijama): tri primarna makronutrijenta:duik,fosforikalij tri sekundarna makronutrijenta:kalcij,sumpor,magnezij mikronutrijente ili mineralne elemente u tragovima:bor,hlor,mangan,eljezo,cink,bakar,molibdeniselen.Makronutrijenti su elementi koji se troe u veim koliinama i prisutni su u tkivu biljaka u koliini 0,2% do 4,0% (izraeno na suhu materiju). Mikronutrijenti se troe u manjim koliinama i prisutni su u biljnom tkivu u koliinama koje su reda veliine 5 - 200ppmili manje od 0,02% suhe mase ubriva. 2.2.1 OZNAAVANJE UBRIVAMakronutrijenti u ubrivu se oznaavaju na osnovu NPK analize, a takoer i kao N-P-K-S u Australiji[2].Primjer oznaavanja za ubrivopotaa, koje ima omjer 1:1 kalija premakarbonatuili 47% kalijuma i 53% karbonata u masenim procentima (to se dobije uzimajui u obzir razlike umolekularnoj teiniizmeu kalija i karbonata). Tradicionalna analiza 100g soli bi dala 60g K2O. Procentualni prinos K2O iz originalnih 100g ubriva predstavlja broj prikazan na oznaci. Kalijevo ubrivo bi u ovom sluaju imalo oznaku 0-0-60, a ne 0-0-52.

2.2.2 ANORGANSKA UBRIVA (VJETAKA UBRIVA)ubriva se mogu grubo podijeliti u organska ubriva (sastavljena od obogaene organske materije biljnog ili ivotinjskog porijekla) i anorganska ubriva (sastavljena od vjetakih supstanci i/ili minerala). Anorganska ubriva se esto sintetiziraju u tokuHaber-Bosch-ovog procesa, koji se koristi za sintezuamonijaka. Amonijak se koristi kao sirovina za stonu hranu i druga azotna ubriva, npr.amonijum nitratiurea. Ovi koncentrovani proizvodi se mogu razblaivativodompri emu se dobija koncentrovano teno ubrivo. Amonijak se moe kombinovati safosfatnimstijenamai fosfatnim ubrivom (Odda proces), pri emu nastaje kombinovano ubrivo. Upotreba vjetakih azotnih ubriva se konstantno poveava u zadnjih 50 godina, i dostigla je skoro 20 puta veu koliinu te iznosi oko 1 milijardutonaazota godinje.[3]Upotreba fosfatnih ubriva se takoer poveala sa 9 miliona tona1960. godine do 40 miliona tona u2000. godini. Koliina od 6-9 tonakukuruzau zrnu pohektaruzahtijeva upotrebu 3050kg fosfatnog ubriva, doksojazahtijeva 2025kg po hektaru.[4]Yara Internationalje najvei svjetski proizvoa azotnih ubriva.

2.2.3 UPOTREBAVjetaka ubriva se najee upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, jema, eerne trske, soje i suncokreta. Jedna studija je pokazala da primjena azotnih ubriva na usjev preostao izvan sezone, poveava biomasu i ima povoljan uticaj na sadraj azota u glavnom usjevu, koji se sije u ljetnom periodu.Najvei svjetski potroai azotnih ubriva

DravaUdio ukupnepotronje N(%)Koliina(1000 t/godina)

SAD514697

Kina162998

Francuska521317

Njemaka621247

Kanada55897

Velika Britanija70887

Brazil40678

panija42491

Meksiko20263

Turska17262

Argentina29126

3. TROENJE ELEMENATA U TRAGOVIMAMnoga anorganska ubriva ne zamjenjuju elemente u tragovima u zemljitu, te zemljite postaje postepeno osiromaeno pri uzgajanju usjeva. Ovo troenje je u vezi sa studijama koje su pokazale opadanje sadaja (do 75%) koliine elemenata u tragovima u vou i povru.[8]Ipak, iz nedavne analize 55 naunih studija zakljueno je da "nema dokaza da postoji razlika u kvalitetu nutrijenata izmeu hrane proizvedene organskim i konvencionalnim postupkom."[9]Nasuprot tome, jedna dukorona studija koju je finansirala Evropska Unija[10][11][12]je pokazala da organski-proizvedeno mlijeko sadri znaajno vei sadraj antioksidanata (npr. karotenoida i alfa-linolenske kiseline) nego konvencionalno proizveden proizvod.

3.1 PREKOMJERNA UPOTREBA UBRIVA

Slika 3. Efekti prekomjerne upotrebe ubriva

Prekomjerna upotreba ubriva moe biti jednako tetna kao i premala koliina.[13]Sagorijevanje moe se dogoditi kada se primijeni previe ubriva, to rezultira suenjem korijena i oteenjem ili ak odumiranjem biljke.[14]

3.2 PREVELIKA POTRONJA ENERGIJEProizvodnja vjetakog amonijaka trenutno troi oko 5% globalne potronjeprirodnog gasa, to je neto ispod 2% svjetske energetske proizvodnje. Trokovi koritenja prirodnog gasa u proizvodnji amonijaka predstavljaju 90% trokova proizvodnje amonijaka.Poveanje cijene prirodnog gasa u proloj deceniji je doprinijelo poveanju cijene ubriva.

3.3 DUGORONA ODRIVOSTAnorganska ubriva se trenutno proizvode na nain koji je nemogue koristiti beskonano. Kalijum i fosfor dolaze iz rudnika (ili slanih voda, kao to je Mrtvo more) i takvi izvori su ogranieni. Atmosferski nevezani azot je efektivno neogranien izvor (vie od 70% sastava atnosfere ini azot), ali je u takvom obliku neupotrebljiv za biljke. Da bi taj azot postao upotrebljiv biljkama, potrebna je fiksacija (prevoenje atmosferskog azota u oblik koji biljke mogu koristiti). Vjetaka azotna ubriva se tipino sintetiziraju koristei fosilna goriva kao to je prirodni gas i ugalj, koji predstavljaju ograniene izvore.

4. MAINE ZA PREHRANU I ZATITU KULTURAPrehrana biljaka se najee obavlja mehanizovanim tehnikim sistemima, uoptena podjela mehanizacije proizvodnje vri se kao: Mehanizaciju ratarske proizvodnje Mehanizaciju voarsko-vinogradske proivodnje Mehanizaciju stoarske proizvodnjeZa prehranu se najee primjenjuje hemijska prehrana pomou raznih preparata u hemijskom ili tenom agregatnom stanju.

Maine kojima se obavlja prehrana najee spadaju u prikljunu mehanizaciju a mozemo ih podijeliti po pimjeni u odnosu na prehranu:

-Rasipa mineralnog ubriva-Rastura stajskog ubriva 4 t-Cisterne za osoku i navodnjavanje

4.1 RASTURA STAJSKOG UBRIVARastura stajnjaka je jednoosovinska prikolica na kojoj je postavljen ureaj za rasturanje. Dakle, on slui za prevoz i ravnomjerno rasturanje stajnjaka.

Osnovni djelovi rasturaa stajnjaka su: transportni sanduk, lanasto - letviasti transporter, ureaj za rasturanje i prenosni mehanizam. Nosivost prikolice - transportnog sanduka moe da bude razliita: od 1,2-10 t. Na dnu prikolice nalazi se lanasto - letviasti transporter sastavljen od dva ili tri lanca, preko kojih su popreko postavljene letvice. Zadatak transportera je da stajnjak transportuje od prednjeg ka zadnjem dijelu prikolice na ureaj za rasturanje. Transporter se kree suprotno od kretanja traktora sa rasturaem i njegova brzina moe da se mijenja, a time se regulie koliina rasturenog stajnjaka. Ureaj za rasturanje je postavljen umjesto zadnje stranice sanduka rasturaa - prikolice. Ureaj za rasturanje je sa vertikalnim rotorima, na kojima se nalaze segmentne lopatice, koje se mogu mijenjati. Pogon radnih organa ide od prikljunog vratila traktora preko kardanskog vratila sa sigurnosnom spojkom, do glavnog vratila, odakle sa jedne strane ide pogon za lanasti transporter, a sa druge na ureaj za razbacivanje. Ureaj za rasturanje mogue je jednostavno i brzo demontirati - skinuti, pa se prikolica moe upotrijebiti za transport postavljanjem zadnje stranice.Rasturai stajnjaka sa vertikalnim valjcima omoguavaju ravnomerno i kvalitetno rasturanje stajskog ubriva na irinu 6-8 m. Sa posebnim dodacima moe se koristiti za prevoz silae i drugih poljoprivrednih proizvoda. Rasturai su izraeni od kvalitetnih materijala i laki su za rukovanje i odravanje.

4.1.1 PODEAVANJE RASTURAA STAJNJAKAPodesiti priklop-kratku rudu u gornji ili donji poloaj u zavisnosti od tipa traktora. Rastura prikopati za traktor na priklop - kratku rudu koja mora biti iznad ili ispod izlazne kardanske osovine na odgovarajuoj visini, to zavisi od tipa traktora. Vuno uvo - otvor na priklopu - kratkoj rudi podesiti po visini u zavisnosti od visine prikljuka na traktoru. Takoe, ono moe da bude fiksirano i pokretljivo - vrtljivo. Okretljivi prikljuak titi rastura stajnjaka od eventualnog prevrtanja pri radu na vrlo strmim terenima. Sva podeavanja podesiti, dok je rastura na ravnom terenu, oslonjen na potporni toak. Prije poetka rada, kada je rastura prikopan za traktor, potporni toak, pomou ruice i navojnog vretena podii i fiksirati. Podesiti konicu pomou zavrtnja i navrtke na ruici konice. Ruicu postaviti u konzolu na nosau rasturaa stajnjaka ili u kabini traktora, na dohvat ruke rukovaocu. Prije poetka rada prekontrolisati ispravnost konice, laganim zatezanjem-koenjem. Broj obrtaja prikljunog vratila traktora podesiti ruicom gasa na 540 o/min. Podesiti brzinu pomjeranja lanastog transportera u zavisnosti od eljene koliine rasturanja stajnjaka po jedinici povrine, kvaliteta i stanja ubriva (specifine teine), visine utovarenog ubriva i brzine rada traktora. to se traktor sporije kree, a lanasti transporter bre rasturie se vea koliina ubriva i obrnuto. Podesiti duinu i ugao ruice za ukljuivanje i promjenu brzine pomjeranja lanastog transportera. Pomicanje transportera se ostvaruje sa 4 brzine za nazad i 2 brzine za naprijed. Kod natovarenog rasturaa pomjeranje stajnjaka naprijed, moe biti samo kratkotrajno, jer moe doi do oteenja rasturaa. Pomjeranje stajnjaka naprijed prema smjeru kretanja traktora je samo u izuzetnim situacijama, kada hoemo da rasteretimo zadnji kraj rasturaa. Podeavanje zategnutosti lanca vri se pomou zavrtnjeva koji se nalaze na prednjem dijelu ispod dna rasturaa. Lanac se zatee tako, da se prvo odvije navrtka, a zavrtanj zavije, ime se osovina sa lananicima pokree naprijed. Lanci transportera moraju biti podjednako zategnuti. Lanac je pravilno zategnut kada se rukom podigne najvie za 5 cm iznad vodeeg profila. U sluaju kada je lanac istegnut pa ga nije mogue vie zategnuti, moe se izvriti njegovo skraivanje, po dva lanka na oba lanca.

4.1.2 RAD SA RASTURAEM STAJNJAKARastura je najbolje, pravilno puniti sa stajskim ubrivom od zadnjeg kraja ka prednjem. Treba ga puniti ravnomjerno po cijeloj duini i irini, maksimalne visine 10 cm iznad stranica. Nikada ne tovariti vie ubriva od visine vertikalnih rotora. ubrivo se pri utovaru ne smije gaziti i sabijati. Takoe ubrivo se ne smije nabaciti na ureaj za rasturanje i blokirati ga, ve mora da bude najmanje 10 cm udaljeno od njega. Treba izbjegavati utovar smrznutog ubriva. Ukoliko u ubrivu ima stranih predmeta cigle, kamena, drveta i dr. treba ih odbaciti prije utovara. Ako je ubrivo neravnomerno zgorelo, rastura puniti ubrivom to ujednaenije zgorelosti, kako bi se obezbijedilo fino i ravnomjerno rasturanje, posebno kod ubrenja livada. Na poetku rada prvo treba postaviti ruicu u odreeni poloaj - odreenu brzinu za pomjeranje lanastog transportera, a zatim ukljuiti prikljuno vratilo traktora. Kada pone izuzimanje stajnjaka po cijeloj visini, ukljuiti odreenu brzinu traktora i krenuti sa razbacivanjem ubriva. Prilikom okretanja rasturaa na uvratinama, izbjegavati otre krivine i iskljuiti prikljuno vratilo traktora, kako ne bi dolo do oteenja kardanskog vratila.Poslije zavrenog rada i prilikom odvajanja rasturaa stajnjaka od traktora, prvo mora da se spusti potporni toak, toliko da ruda moe da se slobodno i lako odvoji od poteznice traktora.

4.1.3 ODRAVANJE RASTURAA STAJNJAKA

- Poslije svake upotrebe rastura stajnjaka dobro oistiti i oprati, kako ne bi dolo do korozije metalnih djelova - Redovno i prema preporukama proizvoaa odreena mjesta - djelove na rasturau stajnjaka treba podmazati.

Tehnike karakteristike

Nosivostt4

Potrebna snaga traktorakW25

irina razbacivanjam6

Pneumatici10.0/75-15.3"12PR

Teinakg1170

4.2 RASPITA MINERALNOG UBRIVA

Maina je noena sa dva vario diska koji omoguuju ravnomerno i tano rasipanje.Uz dodatak podvoza maina je vuena. Noeni rasipa mineralnog ubriva Ferti 400 koristi se za lake, bre, sigurnije i ravnomjernije rasturanje mineralnih ubriva na manjim povrinama individalnih poljoprivrednih proizvoaa. Moe se koristiti za razbacivanje mineralnih ubriva prije oranja, neposredno prije sjetve, za prihranjivanje biljaka u toku vegetacije na oranicama, livadama, panjacima, luceritima i dr. Glavni djelovi rasipaa su: ureaj za prikopavanje za traktor, sanduk, mjea, ureaj za razbacivanje i dozator za podeavanje koliine ubriva. Sanduk je izraen od elinog lima i u obliku izvrnute kupe. Na donjem, najuem dijelu, nalaze se otvori, koji se pomou zasuna otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od norme ubriva. ubrivo pada kroz otvore na horizontalni disk sa lopaticama, pomou kojih se vri rasipanje ubriva. Prikljuno vratilo traktora daje pogon disku sa lopaticama koje zahvataju ubrivo i usled nastale centrifugalne sile, odbacuju ga nazad i u stranu. Koliina i ravnomjernost rasipanja ubriva zavisi od veliine izlaznog otvora na dnu sanduka, preciznosti ureaja za rasturanje, brzine kretanja traktora, irine radnog zahvata, uslova rada, fiziko-hemijskih osobina ubriva i dr. Svojim promjenljivim poloajem, lopatice za distribuciju i usmjeravanje, imaju mogunost regulisanja irine rasipanja, na nain da zadre preciznost i ravnomernost u zavisnosti od specifine teine mineralnog ubriva.

4.2.1 PRIKOPAVANJE RASIPAA- Prikopati donje i gornju polugu traktorskog hidraulika na ureaj za prikopavanje rasipaa ubriva i osigurati ih - Spojiti kardansko vratilo uverivi se da je zahvatio sigurnosni klin - Provjeriti da se kod kardana u sluaju maksimalnog izvlaenja, dva njegova dijela moraju preklapati najmanje od 15 - 20 cm. Pri njegovom maksimalnom uvlaenju, razmak izmeu dva dijela treba da bude najmanje 7 10 cm

Rasipa FERTIdostupan je u tri modela: FERTI 300 FERTI 400 FERTI 500

STANDARDNA OPREMA - PREDNOSTI: metalni rezervoar, snana nosea konstrukcija disk sa est lopatica, dupla regulacija izlazne koliine mogunost fiksiranja regulacije,, kaenje za I. ili II. kategoriju, mogunost kaenja prikolice, poboljanje stabilnosti rasipaa, levak privren sa pet zavrtnjeva, zatita od rasipanja po traktoru

4.2.2 PODEAVANJE RASIPAA- Regulisati rasipa ubriva po vertikali i horizontali tako da on u radnom poloaju bude od 70-80 sm podignut od zemlje - Koliina rasipanja ubriva regulie se pomjeranjem ruica po skali, kojima se vri poveanje ili smanjenje otvora pomou zasuna. Poloaj ruice nai u tabeli 1 u kojoj se nalaze orjentacione koliine rasturanja ubriva. Za ravnomjerno rasturanje ubriva po duini i irini potrebno je odravanje stalne brzine kretanja i irine radnog zahvata. Na primjer ako hoemo da rasturimo 360 kg /ha nekog granuliranog ubriva. U tabeli nalazimo, da predvienu koliinu ubriva moemo ravnomjerno da razbacamo, samo u sluaju ako ruicu dozatora postavimo na skalu 4,5 zatim ako se traktor kree brzinom od 16 km/h sa ostvarenom irinom rasturanja od 8 m - Podesiti ruicu za gas i stepen prenosa menjaa, tako da traktor ima konstantnu brzinu rada i stalni broj obrtaja prikljunog vartila na 540 o/min, jer se njihovom promjenom mijenja i koliina rasutog ubriva - pomjeranjem (otvaranjem) samo lijeve ili samo desne ruice za regulaciju koliine rasipanja postie se usmjereno rasipanje samo u lijevu ili desnu stranu.

Tab. 1 Podeavanje koliine mineralnog ubriva

4.2.3 PROVJERA RASIPAA UBRIVA- Sanduk rasipaa se napuni mineralnim ubrivom - Ruicu dozatora po uputstvu fabrike podesiti na odgovarajui poloaj za odreenu koliinu rasipanja ubriva ( u naem sluaju na skali 4,5) - Ispod i iza rasipaa postaviti foliju za prihvatanje ubriva - Ukljuiti prikljuno vratilo traktora na 540 o/min da radi jedan minut - Ako je poznata norma rasipanja mineralnog ubriva od Q=361 kg/ha sa radnim zahvatom B=8 m i brzinom kretanja od v=16 km/h.

Za vrijeme testiranja od jedne minute, t= 1 min, na foliji treba da ispadne odreena koliina ubriva koji emo izraunati po formuli: q= ( Q x B x v x t)/600= ( 364 x 8 x 16 x 1)/ 600= 77,65 kg - Pokupimo i izmjerimo ubrivo koje je palo na foliju. Ako rasuta koliina mineralnog ubriva odstupa od koliine dobijene proraunom, treba izvriti korekciju na dozatoru - pomjeranjem ruice i probu ponoviti - Rasipa moemo provjeriti i na parceli - da li izbacuje odreenu koliinu ubriva, na taj nain, to emo postaviti folije ili posude odreenih dimenzija po cijeloj irini radnog zahvata. Podesimo ruicu dozatora na odgovarajui poloaj skale irine rasipanja ubriva, ruicu za gas i ruicu stepena prenosa menjaa postavimo u odgovarajui poloaj kako bi brzina kretanja bila konstantna 16 km/h i irina radnog zahvata od 8 m. Rastureno ubrivo po foliji ili u kutije pokupimo sa odreene povrine, izmjerimo i vidimo da li izmjerena koliina odstupa od predviene norme.

4.2.4 ODRAVANJE RASIPAAPrije svakog korienja rasipaa, provjeriti da dno sanduka nije blokirano eventualnim stranim tijelima. Na kraju rada oistiti sanduk od zaostalog ubriva da se dno ne bi zaepilo i blokiralo zasun otvora. Svakih 10 sati treba podmazati mazalice na kardanskom vratilu, a svakih 50 sati treba provjeriti zategnutost zavrtnjeva I provjeriti stanje istroennosti lijevka za izbacivanje. Na kraju sezone ili u sluajevima dugih perioda mirovanja, potrebno je: - Rasipa rasklopiti i detaljno dio po dio oistiti; djelove na kojima se nahvatalo ubrivo sastrugati ili oprati u toploj vodi - Provjeriti istroene ili oteene djelove i eventualno ih zamijeniti; djelove sa kojih se skinula boja dobro oistiti i prefarbati - Prije poetka rada u novoj sezoni , sve djelove koji su bili podmazani, dobro oistiti kako se ne bi ubrivo lijepilo za njih

Pravilan rad rasipaa zavisi od fizikih osobina ubriva to znai da ne smiju da budu zgrudvana, vlana, lepljiva. Zgrudvano ubrivo se prije stavljanja u sanduk rasipaa mora isitniti. Treba izbjegavati rasipanje ubriva po vlanom i vjetrovitom vrijemenu. Prije poetka rada moraju se objeleiti uvratine. Na poetku parcele, rasipa ukljuiti najmanje na jedan metar prije granice uvratine, a iskljuiti ga na samoj granici uvratine. Pored toga, treba voditi rauna, o pravilnom spajanju prohoda kako ne bi ostajale nepoubrene povrine. Poubrene trake u predhodnom prohodu, dodiruju se i preklapaju sa trakama u sledeem prohodu. Na ovaj nain obezbijedjuje se ravnomjernost rasturanja ubriva po cijeloj povrini.

4.3 CISTERNE ZA OSOKU I NAVODNJAVANJE

Savremeno stoarstvo zahteva opremljenost farmi i ovom vrstom maina, koje tede vreme inapor, a rad je ist i higijenian. Cisterna je namenjena pranjenju osonih jama, kao i svih ostalih septikih jama u proizvodnim objektima i domainstvima. Moe se upotrebiti za prevoz vode i zalivanje. Kompaktna konstrukcija garantuje dug vek trajanja i jednostavno rukovanje. Cisterna je opremljena vakum pumpom, mehanikom konicom i signalnim ureajima koji joj omoguuju kretanje u javnom saobraaju. Sigurnosni ventil za vakum spreava deformaciju bureta cisterne koje je dugo vremena u eksploataciji.Cisterna od 6000 litara ima i pneumatske konice. Cisterna M 10 m3se ne radi u pocinkovanoj varijanti.

Dodatna oprema:ModeliM 436.30 i M 437.30 imaju mogunost ugradnje pneumatskih konica i toka za oslanjanje.Svi modeli imaju mogunost ugradnje bonog otvora za punjenje, ipke za otvaranje zasuna iz traktora i pneumatskog ili hidraulinog cilindra za otvaranje zasuna.

Tehnike karakteristike

Tip cisterneM-437.30(M 2.4 m3)M-436.30(M 3.2 m3)M-486.30(M 6 m3)M-487.30(M 10 m3)

Zapreminal2 4003 2006 00010 000

irinam1,801,802,182,44

Duinam4,335,006,357,85

Visinam1,841,842,632,75

Pneumatici10x1510x1516.0/70 x 2016.0/70 x 20

Radni pritisakbar1,01,01,01,5

Vakum%80808080

Uinak pumpel/min3 6003 6005 7008 100

Potrebna vuakW162250120

Teina prazne cisternekg78084017402680

4.4 MAINE ZA ZATITU BILJAKA- PRSKALICEPrskalice se koriste za zatitu biljaka koje su ugroene od tetoina, bolesti i korova, nanoenjem zatitnih sredstava. Zadatak prskalica je da jednolino, ravnomjerno rasporedi radnu tenost po itavoj tretiranoj povrini na svim djelovima biljke i da se na njima zadri potrebno vrijeme. Prskalica se sastoji od sledeih djelova: rezervoara za tenost, pumpe, razvodni ureaj sa ventilima-slavinama, regulator pritiska, manometra, hidromeaa (povratne cijevi za tenost), crijeva, cijevne armature - krila sa rasprskivaima - diznama, ramske konstrukcije i ureaja za prikopavanje za traktor. Pumpa dobija pogon od prikljunog vratila traktora sa 540 o/min. Pumpa usisava radnu tenost iz rezervoara kroz filter i potiskuje je do razvodnika sa slavinama i regulatorom pritiska. Preko slavine hidromeaa dio radne tenosti se vraa u rezervoar i vri njeno mijeanje. Drugi dio tenosti dolazi do regulatatora pritiska, na kome se vri podeavanje odgovarajueg radnog pritiska. Viak tenosti iz regulatora koja ne ode na rasprskivae, povratnim vodom preliva se u rezervoar, pa i na taj nain dolazi do mijeanja radne tenosti. Tenost kroz slavine odlazi na rasprskivae - dizne koji se nalaze na noseoj konstrukciji armaturi - krilima. Krila su napravljena iz tri sekcije, na kojima se rasprskivai po potrebi mogu preko slavina iskljuivati da ne rade. 4.4.1 PRIKOPAVANJE PRSKALICE ZA TRAKTORPrikopavanje na traktor se vri u tri take. Donje traktorske poluge hidraulika moraju biti izjednaene kako bi sekcije - krila prskalice sa rasprskivaima bila na istoj visini od zemlje ili usjeva. Prikopati kardansko vratilo traktora. 4.4.2 PRELIMINARNO PODEAVANJE PRSKALICEKada se prskalica prvi put puta u rad, posle montae djelova treba je testirati na slijedei nain: - Sipati u rezervoar istu vodu - Provjeriti boju ili fabriki broj dizni; dizne na krilima moraju biti sve iste boje broja; ne koristiti dizne razliitih boja jer im je prenik otvora razliit, a time i kapacitet - koliina izbaene tenosti se razlikuje - Okretanjem ruice otvoriti glavnu slavinu - ventil - Odvrnuti regulator pritiska - ne do kraja, ve 2/3 kruga - Zatvoriti slavine - ventile sekcija. 4.4.3 PODEAVANJE PRSKALICEIzravnavanje prskalice po duini i irini vri se toplingom i desnom ruicom hidraulika. Podeavanje visine armature (krila) vri se pomou hidraulika traktora. Krila od povrine zemlje, usjeva treba da budu podignuta 0,50 m, to jest onoliko koliko je rastojanje izmeu rasprkivaa na krilima. Izbor rasprskivaa - dizni u zavisnosti od kapaciteta pumpe i vrste zatitnog sredstva. U uputstvu proizvoaa zatitnog sredstva nalazi se koliina sredstva i vode potrebnih za jedan hektar. Na primjer: 3 kg/ha sredstva i 202 l vode. Prethodno je utvreno da su dizne na rasprskivaima 11004. Iz tabele 5 vidi se da koliinu od 200 l/ha moemo ostvariti pri razliitim brzinama i pritiskom radne tenosti. Prema uslovima rada, odluujemo da brzina bude 7 km/h, pritisak 2,0 bara i da svaka dizna mora da izbaci 1,17 lit/min.

Tab. 5 Podeavanje prskalice za prskanje odreene koliine tenosti

Kapacitet dizne moe i da se izrauna ako se zna: K - norma prskanja ( 202 l/ha); V - brzina kretanja (7 km/h); R - razmak izmeu dizni (0,5 m); 4.4.4 KONTROLA DIZNI-RASPRSKIVAAMoe se obaviti na mjestu, tako da se ispita svaka dizna posebno: - Nasuti vodu, zatvoriti glavnu slavinu, otvoriti ventile grana-sekcija, spustiti sekcije u radni poloaj - Ukljuiti prikljuno vratilo traktora da se okree od 450 - 600 o/min - Podesiti pritisak pomou regulacionog ventila na 2 bara

Poto se ispituje svaka dizna posebno, da li protok odgovara onom iz tabele, potrebno je obezbijediti odreenu graduisanu posudu i topericu. Razmak izmeu dizni je 0,5 m, pa toliko treba podii i cijelu prskalicu od povrine zemljita. Ukljuiti glavni ventil i pustiti da voda pritiskom od 2 bara tee iz dizne u posudu u vremenu od jedne minute. Vodu iz posude izmjeriti i u ovom sluaju treba da bude 1,18 l. Dozvoljeno odstupanje iznosi do 5 %. Po potrebi ispitati i ostale dizne. Ako su istroene dizne, vei otvori na njima izbacivae vie vode. Zato treba smanjivati pritisak tenosti i ponoviti mjerenje, sve dok se ne postigne odgovarajui - taan protok na diznama. Kod narednih prskanja, koristiti smanjeni pritisak, kako je to testiranjem i utvreno. Ako je meusobno odstupanje kod dizni veliko, zbog njihove istroenosti ili zaepljenja treba ih oistiti mlazom vode, etkicom za zube ili ih treba zamijeniti. Drugi nain testiranja je da se istovremeno ispituju sve dizne, tako to se krila prsaklice podignu na visinu od 0,5 m, a ispod njih se postavi neka velika posuda da uhvati cjelokupnu vodu iz svih dizni. Pored toga prati se lepeza rasprskavanja i preklapanje mlazeva susednih dizni. Podaci iz Tab. 5 vae samo za prskalicu sa radnim zahvatom od 12 m (Rz=24 dizne x 0,5 m = 12 m). Ako se smanji radni zahvat, onda se moraju naknadno izraunati parametri za prskanje, koristei prethodnu formulu. Na primjer: radni zahvat- Rz je 8 m; brzina rada V je 7 km/h; kapacitet pumpe q je 28 l/min (25 dizni puta 1,17 l/min ); Znai, da e prskalica pod odreenim pritiskom od 2 bara u ovim uslovima, sa smanjenim radnim zahvatom izbaciti 300 l/ha tenosti. Zbog komplikovanosti teoretskih izraunavanja prema tabelama ili kada tabelu uope nemamo, tada preporuujemo da se prskalica provjeri na njivi. Prije putanja prskalice u rad u rezervoar sipati 100 litara vode i izraunati povrinu koja e se poprskati sa tom koliinom. Prilikom prskanja ruica za gas mora da bude u poloaju koji obezbijedjuje da se prikljuno vratilo traktora okree sa istim brojem obrtaja, za sve vrijeme prskanja. Da bi se voda prilikom testiranja ravnomjerno rasprila po cijeloj povrini, potrebno je da traktor ide - radi uvijek istom brzinom i da pritisak radne tenosti na manometru prskalice bude konstantan. Ujednaena - jednaka brzina kretanja traktora postie se na taj nain to se odabere odgovarajui stepen prenosa (brzina) ruice menjaa. Prije poetka testiranja prskalice na parceli, oznaiti bijelom linijom zadnji toak traktora i izmjeriti obim toka, kako bi znali duinu puta koju smo preli da bi utroili 100 l.

4