Semberske novine [broj 687, 19.2.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 687, 19.2.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-687-1922009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S19. FEBRUAR 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 687 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

FILIJALA BIJEQINA

ZIMA SE

NE [ALI!

ZIMA SE

NE [ALI!

ZIMA SE

NE [ALI!

ZIMA SE

NE [ALI!

ZIMA SE

NE [ALI!



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Nepoznati provalnici provalili su u no}iizme|u 15. i 16. februara u prostorijeMikrokreditne organizacije "Mi Bospo", kojese nalaze u Ulici Srpske dobrovoqa~ke gardeu Bijeqini i tom prilikom odnijeli su dvaprocesora i jedan monitor, ukupne vrijednosti

oko 2000 KM. Policija je izvr{ila uvi|aj.

U FOKUSUUKRADENI RAÛNARI

Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} donio

je odluku o umawewu svoje plate za 10 odsto,predloìv{i da to isto urade i wegovi sarad-nici ~ija je plata ve}a za 2000 KM.

- To smatram prevashodno moralnom obavezom, jer ì-vimo u te{kom vremenu i u uslovima u kojima obi~an ~ov-jek jedva preìvqava. Traì}u da ta sredstva buduusmjere-na u humanitarne svrhe i onima kojima su najpotrebnija,jer samo tako vidim smisao odluke koju sam donio, navodise u saop{tewu za javnost i nagla{ava da se ovakav gest nepreduzima zarad strana~kih i politi~kih razloga, ve}treba da predstavqa dio ukupne odgovornosti politi~arai funkcionera prema gra|anima.

Sve ostalo su manipulacije i poku{aj prikupqawa jef-tinih politi~kih poena koji se, kao takvi, jedino mogu ra-zumjeti u politi~kim kampawama, navodi se u saop{tewuza javnost.

NAÊLNIK OP[TINE BIJEQINA

MI]O MI]I]SEBI SMAWIOPLATU!

LI^NA AKCIJA OMLADINSKE GRUPE HELSIN[KOGDBORA ZA QUDSKA PRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ

konomska situacija u BiH na zavidnom nivou.

se kre}e 20 i 35 procenata.

pogoduje {irewu rada na i drugim neèqenim

Postoje}e koje bi se trebale

problemom mladih qudi,

su se kao te se zbog toga mladi qudi ne obra}aju dràvnim institucijama. Mladi u Bosni i

se nalaze i te{koj i nezavidnoj situaciji, istak- su na letku koji su u uli~noj akciji dijelili prolaznicima

Omladinske grupe Helsin{kog odbora za qudska u Republici Srpskoj u utorak, 17. februara u periodu od

do 14 ~asova.- Realizujemo projekat koji se zove ,,Osam (ne)rje{ivih’’ u

kog prvo ukazujemo na najve}i problem, a to je neza- kaè koordinator Omladinske grupe, Isidora

navode}i da su u bijeqinskom Birou za zapo{qavawe kako kaè, {okantne podatke. Naime, alarmantno je

veliki broj visokoobrazovanih mladih qudi koji zaposleni i koji jo{ nemaju radnog iskustva. Po tim

bez radnog iskustva je 4423, a sa radnim iskustvom mladih, {to je ukupno 6278. Toliki broj omladinaca koji

nezaposleni na podru~ju op{tine je zaista jako zabriwava- podatak, upozoravaju ~lanovi Omladinske grupe. M.R.

UKAZUJEMO NAPROBLEME ITRA@IMO RJE[EWE

ZIMSKA SLU@BA

Ki{a koja je po~ela dapada u ve~erwim sati-ma, u utorak, polako jeprelazila u snijeg ko-

ji je sve intenzivnije padao, teprije pono}nog sata zabijelioSemberiju, kada su i radniciZimske slu`be punom paromkrenuli u akciju ~i{}ewa putnemreè. Vozila preduze}a ,,Bije-qina put’’ krenula su da ~istesnijeg u zoni wihove odgovornos-

ti, a to su svi magistralni i re-gionalni putevi, kao i oko 30posto gradskih ulica. S obziromda snijeg neprestano pada, moto-ri vozila Zimske slu`be se negase, a putne pravce tokom prvih12 sati neprekidnog padawa sni-

jega, kako saop{tavaju iz ovogpreduze}a, prelazili su po 2, 3ili ~ak ~etiri puta.

Osim uklawawa snijega, ,,Bije-qina put’’ AD je jedino pre-

duze}e koje ima opremu za posi-pawe puteva, te osim wihovezone odgovornosti, po pozivuinterveni{u i na drugim putnimpravcima ukoliko se za topokaè potreba.

I ekipe preduze}a DO ,,Radi-{a’’ tako|e su na terenu. îstegradske trgove, kolovoze i tro-toare za koje su zaduèni. Kaù,imaju potrebnu mehanizaciju zauspje{nu borbu sa snijegom. M.R.

SVI PUTEVI SU PROHODNIJasna

porukamladih...



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.4

Nacrtom zakona oteritorijalnoj or-ganizaciji Repub-like Srpske utvr-

|uje se teritorijalna organi-zacija Republike Srpske, uzzadràvawe postoje}eg brojaop{tina i gradova, 61 op{-tine i dva grada, te se utvr-|uju uslovi za budu}e eventu-alne teritorijalne promjene.Uvodi se registar naseqenihmjesta i katastarskih op{-tina, izjavila je Milanka [o-pin, ~lan radne grupe za iz-radu Nacrta zakona o teri-torijalnoj organizaciji Re-publike Srpske na javnoj ra-spravi koja je organizovana uBijeqini. U javnoj raspraviu~estvovali su predstavnicidevet op{tina sa podru~ja overegije, Bijeqine, Ugqevika,Lopara, Mili}a, Vlasenice,[ekovi}a, Zvornika i Sre-brenice.

Milanka [opin kaè da setrenutno koristi zakon iz1994. godine koji je u oblastiteritorijalne organizacijedo sada mijewan {est puta.Pojedina rje{ewa, koja seodnose na nazive nekih op{-tina, prestala su da vaè na

osnovu odluke Ustavnog sudaBiH.

Status grada, istaknuto je uraspravi, a tu inicijativuSkup{tina op{tine Bijeqi-na pokrenula je u decembru2004. godine, sti~e se posebn-im zakonom.

- U redovnoj zakonskoj pro-

ceduri vr{i se analiza ipriprema elaborat o opravda-nosti promjene. Mi }emo sadaverifikovati tu mogu}nost unacrtu zakona, a trenutnoimamo dva koncepta grada, kao{to je Isto~no Sarajevo, koji

u svom sastavu ima vi{e op{-tina i Bawaluke, koja u svomsastavu nema vi{e op{tina.

Govore}i o malim op{tina-ma, koje gotovo da i nisuekonomski samoodrìve ineophodna im je pomo} VladeRepublike Srpske, OstojaKremenivi} , ~lan radne grupe

koja je radila na izradi ovogzakona, rekao je da se posto-

jawe takvih op{tina opravda-va i politi~kim razlozima, usmislu zadràvawa stanov-ni{tva na odre|enoj teri-toriji.

- Prilikom rasprave o st-rategiji teritorijalnog raz-voja RS, koja }e uskoro usli-jediti, svi gra|ani }e biti uprilici da daju svoje mi{qe-we i inicijative o funkcio-nisawu lokalne samouprave ina regionalnom nivou. Regio-nalni centri bi trebalo u bu-du}nosti da dobiju potpunonovu ulogu, ali se i od lokal-nih zajednica, op{tina, o~e-kuje da same pokrenu unutra{-wu decentralizaciju i da ot-vore brojna prakti~na pita-wa koja se odnose na zadovo-qewe potreba gra|ana, rekao

je Kremenovi}.Predsjednik Skup{tine

op{tine Bijeqina, Dragan\ur|evi} izjavio je da prob-lem teritorijalne organi-zacije i funkcionisawa lo-kalne samoprave treba posma-trati i kroz wihovu ekonom-sku samoodrìvost. Pogre{-nim koceptom privatizacijebrojna strate{ka komunalnapreduze}a izvu~ena su iz nad-le`nosti lokalne zajednice,iako obavqaju djelatnosti ko-

je su iskqu~iva i nasu{napotreba gra|ana koji ìve utim lokalnim zajednicama.

Vlado Simeunovi} je nag-lasio da se se inicijativaop{tine Bijeqina o dobijawustatusa grada, u kojoj trenut-no ima registrovanih oko94.000 bira~a, ne smije skre-tati na marginu, ve} se moraozbiqno razmotriti.

- U Bijeqini imamo naseqa,kao {to su Dvorovi, Crwe-lovo i Jawa, koji imaju vi{estanovnika nego ve}ina op{-tina u Republici Srpskoj.âk je i ekonomski kapacitettih naseqa zna~ajniji nego unekim op{tinama. Sa svojimekonomskim i obrazovnim po-tencijalom, sa oko 10.000 stu-denata, razvijenom infrast-rukturom, Bijeqina bi treba-lo da dobije status grada.Dragan Vuji}, savjetnik

na~elnika op{tine Bijeqinaza pravna pitawa naglasio jeda bi u novom zakonu trebalokonkretnije razraditi i ure-diti proceduru za sticawestatusa grada, te da bi se na-kon pet godina neko u resor-nom ministarstvu ili u VladiRepublike Srpske morao udo-stojiti i ponuditi bilo kakavodgovor na proslije|enu ini-cijativu. E.S.N.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA OTERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI RS

BIJEQINA

TREBADA IMASTATUS GRADA

U oblastiteritori-

jalne organi-zacije

koristi se Zakon iz

1994. godine,tvrdi

Milanka [opin

SLAVA BORA^KE ORGANIZACIJE U BIJEQINI

Uprisustvu sve{tenst-va, najvi{ih zvani~-nika op{tine Bije-qina i velikog broja

gostiju lomqewem slavskog ko-la~a ~lanovi Op{tinske Bo-ra~ke organizacije Bijeqina umotelu "Neno" obeqeìli susvoju krsnu slavu ,,Sveta tri je-rarha’’.

- Slavu obiqeàvamo u nima-lo povoqnim uslovima i vreme-nu koje je izuzetno te{ko, ne sa-mo za bora~ku populaciju iratne invalide, ve} i za cje-lokupno dru{tvo, rekao jeMilorad Pani}, predsjednikSkup{tine Bora~ke organi-zacije Bijeqina.

- Na{e ~lanove prate mnogeneda}e, po~ev od mnogobrojnihzdravstvenih i materijalnihproblema, pa do statusnih, jermnogi nas zaboravqaju i ne is-puwavaju svoja obe}awa. Moramda istaknem dobru saradwu saSO Bijeqina, koja nam nese-bi~no pomaè u realizacijimnogih projekata. Posebno smo

zadovoqni postignutim u pro{-loj godini kada smo useliliporodice u 22 stana u Jawi iAmajlijama, a u ovoj godini }e-mo uz pomo} Vlade RepublikeSrpske i na{e op{tine, sagra-diti 36 stambenih jedinica uAmajlijama i ~etiri u Jawi zainvalide od prve do ~etvrte ka-tegorije. êsto su na{eèqe imogu}nosti pra}ene mnogimproblemima, ali smo na krajuipak zadovoqni, jer zacrtaneciqeve uspijemoda ostvarimo ipomognemo na{im borcima.Prema procjenama, na na{empodru~ju ima oko 18000 boraca,

ali je broj registrovanih dale-ko mawi. U toku je i kategori-zacija, kako bismo dobili pre-ciznije podatke, a samim tim ipriliku da pomo} do|e do onihkojima je i najpotrebnija. Zbogtoga je ovaj dan prilika da se ma-lo opustimo i uz druèwe i neo-bavezne razgovore boqe se upoz-namo sa problemima na{ih ~la-nova, jer su nam solidarnost irazumijevawe neophodni u pre-vazilaèwu mnogih te{ko}akoji su pred nama, naro~ito naputu o~uvawa nacionalnogidentiteta i otaxbine, nagla-{ava Pani}. S.\.

NA[A OP[TINAIMA RAZUMIJAVAWAZbog pove}anog vodostaja rijeke Save u

wivama iza odbrambenog nasipa od poplavapojavile su se podzemne vode, pa je poja~an radcrpnih stanica kako bi bili spaseni usjevi...

CRPNE STANICE[TITE USJEVE

Najve}a crpna stanicapored rijeke Save uBrocu u korito rije-ke prebacuje osam

kubnih metara vode u sekundi, a urad su ukqu~ene dvije od pet tur-bina kako bi bio smawen nivopodzemnih voda na wivama sa us-

jevima. Sli~no je organizovanrad i u drugim crpnim stanicamapored ove rijeke u bijeqinskojop{tini koje, sve zajedno, odpodzemnih i povr{inskih voda{tite vi{e od trideset hiqadahektara oranica.

- Crpna stanica u Brocu mre-òm kanala odvodi vi{ak vodesa blizu 12.000 hektara i ve} vi-{e od mjesec dananeprestano ra-di, kaè Miodrag Krsti}, ruko-valac ove stanice.

Povr{inske i podzemne vodenakon obilnih ki{a i pove}awavodostaja rijeke Save javqaju seu brojnim udolinama, a biv{imsemberskim mo~varama prive-denih kulturi nakon komasacije.

Te povr{ine sada se obra|uju, a jesenas su, uglavnom, zasijanep{enicom, je~mom i tritikale-om, pa ako bi se voda duè zadr-àla na wima usjev bi uginuo.

- Stalno pratimo vodostaj ri-jeke Savekoji je jo{uvijekispodnivoa od 6,5 metara kada se orga-nizuje redovna odbrana od popla-va, a po koli~ini vode koja sis-temom kanala stigne do nas od-re|ujemo koliko }e turbina ra-diti. Za sada uspjevamo da za{-titimo usjeve, napomiwe Kr-sti}. T.S.N.



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 5

www.panradio.com

TRIBINA SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA U BIJEQINI

Predsjednik SNSD-a,aktuelni premijerMilorad Dodik izja-vio je na javnoj trib-

ni, odrànoj u subotu, 14. feb-uara u sali Gradskog bioskopaBijeqini, da }e na narednom

astanku trojice lidera u Mos-aru iznijeti stav da bi BiHrebalo da bude definisana kaoavez dràva sastavqen od fed-ralnih dràva.Dodik je pojasnio da bi RS u

om slu~aju bila jedna federal-a dràva u okviru tog savezaoja bi imala svoja prava i ov-a{tewa.- Mi imamo jasan prijedlog -

kao savez dràva, s tim dadràve imaju, nap-

pravo da uspostavqajuodnose po pitawi-

za koja su nadle`ne. Time nebila dovedena u pitawe us-

pozicija BiH. Mi podr-Dejtonski sporazum i

wegove odredbe,a ako nekoda razgovaramo o usdtavn-

promjenama, ovo je na{ staviRS ima svoju Skup{ti-

Vladu, predsjednika, donosisuvereno odlu~uje o

pitawima i iole obra-~ovjek moè vidjeti da je

federalna dràva u okviru, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da bi takav sa-ez dràva u BiH bio dobra

mjera za uvaàvawe sva tri nar-da i svih koji ìve u woj, te dai bila obezbije|ena slobodaretawa, jedinstveno trì{tejedna moneta. Prema Dodiko-

im rije~ima, savez dràva

imao bi zajedni~ku vojsku i ne-ophodne nadle`nosti,a shodnointeresu EU, u okviru zajedni~-kih institucija bila bi prav-qena koordinacija za ono {tose zove Evropska unija.

Dodik je istakao da bi na tajna~in bila sa~uvana i BiH, aistovremeno bi bila izgra|enamo}na i jaka RS sa nepromije-wenom teritorijom, koju ima isada, a ne ona kojom se spekuli-{e i podme}u neke regije kojezbuwuju narod. Nema nijednograzloga da se sumwa u druga~ijarazmi{qawa o statusu RS, po-ru~io je Dodik.

Neboj{a Radmanovi}, preds- jedavaju}i Predsjedni{tva BiHi predsjednik izvr{nog odboraSNSD-a, rekao je da politi~ariu BiH, uglavnom oni koji sjede uSarajevu, svojim potezima vra-}aju BiH unazad i udaqavaju jeod Evropske unije.

- Pojedini politi~ari stalnorazmi{qaju o BiH u pro{los-

ti, vra}aju}i je unazad, umjestoda razmi{qaju o budu}nosti.Op{ta je saglasnost da BiHjeste na putu ka EU, ali uvijekpostoje neki koji bi htjeli da jeskrenu s togputa, upozorio je Rad-manovi}, nagla{avaju}i da bibilo logi~no da se kancelarijaOHR-a u narednom periodu tra-nsformi{e u kancelariju spe-cijalnog predstavnika EU u BiH.

- Mi nismo potpuno suvereniu BiH, sve dok ovdje postojiOHR. Bezvizni reìm i biome-trijski paso{i ne trebaju poli-ti~arima, ve} gra|anima. Me|u-tim, pojedinci stalno lobirajuda me|unarodna zajednica i da-qe ostane ovdje, poku{avaju}ina taj na~in da realizuju nekesvoje ratne ciqeve. Mi ne}emodozvoliti uspostavqawe cen-tralizovane BiH, kao {to ne-}emo dozvoliti ni da se ugrozicjelovitost RS. Moramo se ri-je{iti naredbodavne uloge me-|unarodne zajednice u BiH i

stranih sudija i tuìlaca, po-ru~io je Radmanovi}.

Nikola [piri}, predsjedava- ju}i savjeta ministara BiH ipotpredsjednik SNSD-a nagla-sio je da se privreda RS i BiH unarednom periodu moraju suo~i-ti sa izazovima svjetske eko-nomske krize, naglasiv{i da suispred nas dvije te{ke godine.

- Sa~uvali smo povjerewe ko-mercijalnih banaka, koje je bi-lo naru{eno. Aspirinom ne mo-èmo djelovati protiv karci-noma. U ovakvim kriznim situa-cijama siroma{ni pla}aju naj-ve}u cijenu. Nama je, u naporimada prevazi|emo negativne pos-qedice krize, neophodna podr-{ka svih gra|ana i zbog togaapelujemo na jedinstvo, poru~io

je [piri}.Predsjednik vlade RS, Milo-

rad Dodik izjavio je na tribiniu Bijeqini da je RepublikaSrpska ekonomski i politi~kisamoodrìva i da }e Vlada RS,dono{ewem niza mjera za spre-~avawe i ublaàvawe efekatasvjetske finansijske krize u~i-niti maksimum, kako bi nega-tivni uticaji {to mawe pogo-dili RS.

- Republika Srpska ima okomilijardu maraka raspoloì-vog kapitala i od toga ~ak oko600 miliona maraka ~eka narazvojne programe. U ekonom-skoj krizi je kompletan svijet,pa i BiH. Mi moramo spremnoprihvatiti taj krizni talas ipoku{ati da platimo {to mawucijenu, rekao je Dodik.

E.S.N.

SRPSKA KAO FEDERALNA DR@AVA!

SRPSKI RADIKALI PROSLAVILI SVETA TRI JERARHA

Sveta tri jerarha - svojukrsnu slavu proslav-qamo ponosno i s ra-do{}u u RS, Srbiji,

Crnoj Gori i Makedoniji. Da-as se, kao nikada ranije, spomi-

we ime na{eg predsjednika Vo-[e{eqa, i sa neugasi-

om svjetlo{}u, s najja~om sna-om istine, pravde i vjere danasori slavska svije}a u Ha{komazamatu, izjavio je zamjenikredsjednika Srpske radikalnetranke "Dr Vojislav [e{eq"

Kaweri} povodombiqeàvawa krsne slave ovetranke u hotelu "Drina".

- Danas, vi{e nego ikada rani-e, rekao je Kaweri}, te slavskevije}e su potvrda na{eg posto-awa. One su i potvrda neraski-ive veze s pro{lo{}u, ~vrstejere i odluke da opstanemo, daostojimo kao dràva i kao na-od, da kao stranka i kao narod~uvamo svoju dràvotvornu iacionalnu egzistenciju navim srpskim prostorima.

Kaweri} je izjavio da je sta-us Vojislava [e{eqa u Ha{-om tribunalu jasan svim prav-oqubivim qudima i onima ko-i teè ka istini i pravdi.

- Wegovo pona{awe u Ha{-sudu je potvrdilo da ne sno-

nikakvu krivicu. On je argu-

mentima i dokazima pobijedio itribunal i wegove mentore,SAD i EU. Pri kraju su|ewana{li su se u jo{ teòj situaci-ji, jer nemaju dokaza protiv we-ga. Prekid su|ewa je poku{aj daonemogu}e wegovu odbranu. Toje i poku{aj da mu nametnu bran-ioca. Pravni eksperti, koji supravdoqubivi i koji smiju dagovore, kaù da je to nezapam}e-no u analima prava i pravde.

Kako }e se stvari daqe odvija-ti, vidje}emo. Malo smo zabri-nuti za wegovu sudbinu, jer nijedaleko ni od poku{aja da gaubiju kao {to su ubili i Slobo-dana Milo{evi}a, izjavio jeKaweri}.

Srpski radikali ve} 16 godi-na proslavqaju Sveta tri jerar-ha - svoju krsnu slavu na pod-ru~ju Republike Srpske. Govore-}i o podr{ci koju su srpski ra-

dikali iskazali premijeru RS,Miloradu Dodiku, Kaweri} ka-è da svi oni koji brane RS ima-}e podr{ku srpskih radikala.

- Mi se zalaèmo za jedinstvosrpskog naroda, jer samo jedin-stvo moè sa~uvati RS i srpskinarod na ovim prostorima. Svikoji rade deklarativno i pro-tiv interesa RS, ima}e u namaèstokog protivnika, kaè Ka-weri}. E.S.N.

ZA JEDINSTVO SRPSKOG NARODA

REAGOVAWE SDS- A

Predsjedni{tvo SDS-aBijeqina ocijenilo

je da je javna tribinaSNSD-a u Bijeqini,

koja je odràna u subotu, imalaklasi~an predizborni karakteri da je bila ispod nivoa ozbiq-nog politi~kog skupa kakav sugra|ani o~ekivali.

- Od najavqenih najodgovorni- jih funkcionera ove stranke uRS i zajedni~kim institucijamaBiH o~ekivali smo obja{wewamnogih va`nih pitawa, poput on-ih o reformi Ustava BiH, Prud-skom sporazumu, svjetskoj i do-ma}oj ekonomskoj krizi. To je ibio razlog prisustvovawa pred-sjednika SDS-a Bijeqina, Mi}eMi}i}a i wegovih saradnika ov-oj tribini, navodi se u saop{-tewu za javnost Predsjedni{tvaSDS-a Bijeqina.

U nastavku se isti~e da"Predsjedni{tvo SDS Bijeqinasmatra da su napadi na SDS u cje-lini i napadi na kadrove ovestranke, dio ve} poznatih Dodi-kovih frustracija, kada je SDS upitawu i da vi{e govore o onimakoji to rade, nego o onima na kojese te jeftine pri~e odnose".

Predsjedni{tvo SDS-a Bije-qina u saop{tewu za javnost zak-qu~uje da je "takva politi~ka re-torika izraz nemo}i u traèwuodgovora na te{ke probleme kojetreba rje{avati i strah od snagei ja~ine SDS-a koji se nezaus-tavqivo vra}a na pozicije kojemu i pripadaju".

NEOZBIQANPOLITI^KISKUP

PRODAJNA

IZLO@BAUGaleriji ,,MilenkoAtanackovi}’’19. fe-bruara bi}e otvore-na humanitarna iz-

lo`ba radova prodajnog karak-tera. Novac koji bude prikup-qen na ovoj izlo`bi, koja nosinaziv ,,Sa~uvajmo zajedno osm-

jeh jedne mladosti ’’ je za lije~e-we Vesne Arsenovi}, studentatre}e godine Fakulteta za di-zajn i grafiku na Akademijiumjetnosti Slobomir P Uni-verziteta. Vesni je neophodnatransplantacija bubrega u Mo-skvi. Ova djevojka je imala sa-mo trinaest godina kada su jojbubrezi prestali da funkcio-ni{u i do sada su joj ura|enedvije transplantacije bubrega.Od 2005. godine Vesna ponovo idena dijalizu koja je jako iscrp-quje. Jedino rje{ewe je ponov-na transplantacija bubrega uMoskvi koja ko{ta 120.000 KM.



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.6

Na sjednici Skup{-tine op{tine Bije-qina koja je odrà-na 10. februara, od-

bornici su, ve}inom glasova,izabrali na~elnike svih osam

odjeqewa Op{tinske admini-strativne slu`be. Petoro odwih po prvi put se nalaze nana~elni~kim funkcijama, doksu na~elnik Odjeqewa za fi-nansije Milorad Sofreni},

na~elnik Odjeqewa za inspek-cijske poslove Risto Savi} ina~elnica Odjeqewa za op{tuupravu Nada Stjepanovi} za-dràli dosada{we resore.Oni su u ponedjeqak, 16. feb-

ruara, preuzeli na~elni~kedu`nosti, a sve~anu zakletvupoloì}e na narednoj sjedni-ci op{tinskog parlamenta ko-

ja }e se najvjerovatnije odrà-ti 26. februara.

U ovom broju ,,Semberskihnovina’’ objavqujemo kra}ebiografije svih osam na-~elnika Administrativneslu`be op{tine Bijeqina.

SVI NA[I NAÊODJEQEWE ZA PRIVREDUI POQOPRIVREDU:

Na~elnik PREDRAG JOVI]

Na~elnikOdjeqewa zaprivredu ipoqoprivreduPredrag Jovi}ro|en je 25.aprila 1971.godine u

Bijeqini. Pozanimawu jediplomiraniinèwer poqo-privrede zaratarstvo, adiplomirao jena Poqoprivrednom fakultetu uBeogradu 2003. godine. U periodu odjuna 1997. do kraja februara 2005.godine bio je zaposlen u privatnompreduze}u DOO "Verden" u Bijeqini.Kra}e vrijeme radio je uPoqoprivrednoj i medicinskoj {kolikao profesor prakti~ne nastave(ratarstvo), a od prvog februara 2006.godine radio je u Odjeqewu zainspekcijske poslove na radnom mjestuop{tinski poqoprivredni inspektor.

Tokom 2006. godine u~estvovao je,ispred op{tine Bijeqina, u programuproizvodwe organske integralnehrane pod pokroviteqstvom EU.

Posjeduje sertifikat sistemaupravqawa bezbjedno{}u hrane premastandardu ISO 22000:2005.

ODJEQEWE ZA PROSTORNOURE\EWE:

Na~elnik DU[AN VULOVI]

Du{anVulovi} ro|enje drugog feb-ruara 1958.godine uBijeqini, adiplomirao jena Pravnom

fakultetu uNovom Sadu1982. godine istekao je zvawediplomiranipravnik. Prijerata bio jezaposlen u tada{woj Op{tinskojupravi javnih prihoda kao inspektorjavnih prihoda. U periodu od 1992.do 1998. godine bio je na~elnikFinansijske policije Podru~ni cen-tar Bijeqina, a od 2001. do 2006.godine vr{io je du`nost direktoraPoreske uprave Podru~ni centarBijeqina. Trenutno je zaposlen uPoreskoj upravi RS Podru~ni cen-tar Bijeqina na poslovima edukaci-je poreskih obveznika.

Na intervjuu pokazao izuzetnopoznavawe zakonske regulative izoblasti prostornog ure|ewa iistakao da }e poslove iz

nadle`nosti ovog Odjeqewaobavqati transparentno u skladu sazakonom i u interesu gra|ana.

ODJEQEWE ZA OP[TU UPRAVU:

Na~elnik NADASTJEPANOVI]

Nada Stjepanovi} je ro|ena drugogmarta 1959. godine u Zabr|u u op{tiniUgqevik. Diplomirala na Pravnomfakultetu u Sarajevu 1982. godine istekla zvawe diplomiranog pravnika.U periodu od 1982. do 1993. godineradila je u op{tini Ugqevik, kratkovrijeme bila je zaposlena i u CJBBijeqina, da bi 1993. godine po~elada radi u Administrativnoj slu`biop{tine Bijeqina na funkcijina~elnika Odjeqewa za op{tu upravukoju }e obavqati i u narednom~etvorogodi{wem periodu.

U dosada{wem radu pokazala jeizuzetno poznavawe propisa idjelokrug rada Odjeqewa i s obziromna ste~eno iskustvo i poznavawe

problematike, u prilici je da pruìjo{ ve}i doprinos radu ovogOdjeqewa.

ODJEQEWE ZA FINANSIJE:

Na~elnik MILORADSOFRENI]

Ro|en je prvogfebruara 1959.godine u GorwemBrocu u op{tiniBijeqina.Diplomirao naEkonomskom

fakultetu uBeogradu 1984.godine i stekaozvawe diplomi-rani ekono-mista. U perioduod 1986. do 2000.godine biozaposlen u preduze}u"Semberijatransport" u Bijeqini odposlova u Ekonomsko-finansijskom sek-toru, preko rukovodioca slu`be planai analize do funkcije generalnogdirektora. Od 2000. godine nalazi sena funkciji na~elnika Odjeqewa zafinansije op{tine Bijeqina, tako damu je ovo tre}i mandat na tojna~elni~koj du`nosti.

Poznat je i wegov dugogodi{wianga`man u fudbalu. Dugo godina bioje jedan od najboqih fudbalskih sudi-ja Republike Srpske, a nekoliko putadobio je i zvani~na priznawa kaonajboqi djelilac fudbalske pravde u

Republici Srpskoj. Trenutno senalazi na funkciji potpredsjednikaFudbalskog saveza RS.

REAGOVAWE IZ OP[TINSKOG ODBORA SNSD- A:

K

lub odbornika SNSD-a nije glasao za izborna~elnika op{tins-kih odjeqewa, jer sma-

tramo da je ve}ina wih iskom-promitovana u javnosti raznimkrivi~nim prijavama i tu`bama.Nismo pozvani na me|ustrana~-ke dogovore oko kandidata i utom slu~aju, jedino bismo dalisvoj glas za izbor na~elnika Od-jeqewa za privredu i poqop-rivredu, Predraga Jovi}a, rekao

je Slobodan Petri}, potpred-sjednik Op{tinskog odboraSNSD-a na konferenciji za{tampu u Bijeqini, komenta-ri{u}i izbor novih na~elnika uosam op{tinskih odjeqewa.

Petri} je izjavio da su bilaru`na prepucavawa oko izborakandidata PDP-a za na~elni~komjesto, pitaju}i se kakve su to za-sluge izabranih na~elnika zarazvoj op{tine i za privla~ewenovih investicija. Petri} je na-glasio da su odbornici SNSD-a

jedina prava opozicija u op{-tinskom parlamentu, koji ne tr-guju svojim mandatima i jedinst-

veno nastupaju po svim pitawima.Mi}o @ivi}, odbornik SNSD-au op{tinskom parlamentu iznio

je primjedbe na nestru~nost iza-branih predstavnika u op{tins-ki Agrarni fond, od direktora, do~lanova Upravnog odbora fonda.

- Prilikom izbora predstav-nika u Agrarni fond namirenisu strana~ki interesi i do{lisu do izraàja strana~ki ustup-ci. Poqoprivrednici u Sembe-riji ne}e vidjeti puno koristiod toga. Agrarni fond treba daimasvojkreditno - garantni fo-nd i jasnu strategiju razvoja po-qoprivrede. Bjeì se od istinei od realnosti koja vlada u na-

{oj poqoprivredi. Predloìosam formirawe jedne savjeto-davne kancelarije u kojoj bi po-qoprivrednici dobijali savjetei uputstva o podsticajima, gdjebi se informisali o svemu ono-me {to se de{ava u agraru, rekao

je @ivi}, istakav{i da je nejas-no kako }e rukovodstvo Agrar-nog fonda raspodijeliti 4,5 mi-liona KM buxetskih sredstavatokom ove godine. Odbornik Da-nijela Radosavqevi} podsjetila

je da odbornici SNSD-a nisu po-dràli ni op{tinski buxet zaovu godinu, jer su smatrali da jevi{e potro{a~ki, nego razvojni.

- Nismo protiv razvoja kultu-re i kulturnih ustanova, ali, sma-tramo da sada nije vrijeme da sepet miliona maraka izdvaja zaizgradwu Centra za kulturu. Ukrizi treba razmi{qati o zapo-{qavawu novih radnika i o rje-{avawu socijalnih problema.Traìli smo sve ugovore iz pro-{le godine na uvid, ali nam seserviraju {ture i nepotpune in-formacije, izjavila je DanijelaRadosavqevi}. E.S.N.

Udruèwe gra|ana "Po-vratak i odrìvi ops-tanak" osporilo je nakonferenciji za {tam-

pu izbor novih na~elnika u op{-tinskoj vladi, kao grubo kr{eweprincipa ravnopravnosti kon-stituttivnih naroda, predstaviv-{i to i kao flagrantno kr{ewequdskih prava i prava konstitu-tivnih naroda da biraju i da budubirani.

- Analognoranijoj odluci Cen-tralne izborne komisije, u kojojse decidno kaè da u Op{tinskojizbornoj komisiji, koja broji se-dam~lanova,treba da rade~etiripredstavnika srpskog naroda, dva~lana iz reda bo{wa~kog i jedan~lan iz redaostalih,smatramo daje i sada trebalo od osam na~el-ni~kih odjeqewa najmawe dva dapripadnu Bo{wacima i jedno da

dobiju predstavnici iz reda os-talih, rekao je Husref Osmano-vi}, predsjednik Skup{tine ovogudruèwa.

Salem ôrbo, predsjednik Iz-vr{nog odbora Udruèwa "Pov-ratak i odrìvi opstanak" iz-

javio je da prepiska sa op{tins-kim rukovodstvom traje od sredi-ne avgusta i da je u pitawu flag-rantno kr{ewe prava bo{wa~-kog naroda.

- Oko 40 odsto funkcija u op{-tinskoj upravi i administracijitrebalo je ustupiti predstavni-cima bo{wa~kog naroda i onimaiz redaostalih. Mi nismo ni pro-tiv jednog kandidata, ve} protivnaru{enog principa. Smatralismo da je Mi}o Mi}i} na~elniksvih nas, ali to ovakvim wegovimpona{awem nije potvr|eno. Sve

}emo u~initi da osporimoovakveodluke. @ali}emo se Ministar-stvu za lokalnu upravu i drugimsudskim instancama i me|unarod-nim predstavnicima, rekao jeôrbo, navode}i da su u Upravniodbor Agrarnog fonda, od stoti-nu inèwera poqoprivrede uSemberiji, izabrani qudi sa pos-lovnim fakultetom, fakultetomuslu`nog biznisa i organizacio-nih nauka.

On je naglasio da je nemogu}eda me|u Bo{wacima nema stru~-nih i kvalitetnih kadrova, na-vode}i primjer direktora {koleu Jawi koji je obezbijedio oko450.000 KM za svoju {kolu, kao isvoj primjer, gdje je umjesto wegana radno mjetso gdje je radio prijerata, izabran wegov profesor,asve je pravdano izgovorom da

treba birati mla|e qude.ôrbo je izjavio da se qudi

ustru~avaju i da konkuri{u napojedine funkcije, jer se boje da}e biti iskompromitovani ipovrije|eni.

E.S.N.

NAMIRENI SAMOSTRANA^KI INTERESI

BIJEQINSKO UDRU@EWEGRA\ANA POVRATAK

PROTIV NARU[ENOGPRINCIPA

Mi}o

@ivi}



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 7

NICIODJEQEWE ZA DRU[TVENEDJELATNOSTI:

Na~elnik SLAVKOBA[I]

Slavko Ba{i} je ro|en

~etvrtog maja 1956. godine uBijeqini. Diplomirao 1983.godine na Ekonomskom fakul-tetu u Beogradu - smjer statis-tika i kibernetika.Postdiplomske studije upisaona fakultetu za uslu`ni biz-nis u Novom Sadu 2004. godine.Od 1983. do 1992. godine radiou Industriji obu}e "Zenit" naposlovima rukovodioca planai analize i komercijale. UJavnoj ustanovi "BawaDvorovi" od 1994. do 1999.godine bio najprije pomo}nikdirektora, a zatim i direktor,a potom je dvije godine direk-torsku funkciju obavqao u AD"Razvitak" iz Dvorova.

Od 2001. godine u FonduPIO Republike Srpskeobavqao funkcije direktoraFilijale i direktora Fonda, a

do ovog imenovawa radio je naposlovima investicionogmenaxera.

ODJEQEWE ZAINSPEKCIJSKE POSLOVE:

Na~elnik RISTOSAVI]

Ro|en je 27. januara 1961.godine u Suvom Poqu, op{tinaBijeqina. Po zavr{etkuPoqoprivredno-ma{inske{kole upisao Poqoprivrednifakultet u Novom Sadu, smjermehanizacija, na kome jediplomirao 1986. godine. Od1990. do 1993. godine bio jezaposlen u PP "Auto prom" uBijeqini, a od 1997. do 2006.godine u PD "Semberija" NovoSelo na mjestu rikovodiocaremonta i odràvawa poqo-privrednih ma{ina.

Za na~elnika Odjeqewa zainspekcijske poslove op{tineBijeqina imenovan 2006.godine gdje se i sada nalazi.Jedan je od tri dosada{wa

na~elnika koji je zadràofunkciju u resornom odjeqewuu kome se i do sada nalazio.

ODJEQEWE ZA BORA^KO-INVALIDSKU I CIVILNU ZA[TITU:

Na~elnik NENAD RADLOVI]

Ro|en je prvog marta 1950. godine u selu Radlovi}i, u op{tiniBosansko Grahovo. Diplomirao na Prirodno-matemati~kom fakultetu uBeogradu 1980. godine i stekao zvawe diplomiranog matemati~ara. USredwo{kolkom centru Bijeqina radio u periodu od 1976. do 1981.godine na poslovima profesora, a u periodu od 1981. godine do sada

zaposlen je u Poqoprivredno-medicinskoj {koli u Bijeqini, najprijekao profesor, a potom i kao direktor {kole.

Pokazao izuzetno poznavawe zakonskih propisa iz rada ovogOdjeqewa, kao i viziju budu}eg organizovawa poslova, te isti~e da, sobzirom na ste~eno iskustvo i poznavawe problematike, moè datidoprinos unapre|ewu rada Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu.

ODJEQEWE ZA STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE:

Na~elnik SIMO BO@I]

Novi na~elnik Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove Simo Boì}ro|en je ~etvrtog aprila 1953. godine u Obudovcu, op{tina [amac.Diplomirao na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine i stekaodiplomu diplomiranog ma{inskog inèwera. Ima bogato radno iskustvo saukupno 35 godina radnog staà. Bio je zaposlen u MMK "Bratstvo" u NovomTravniku gdje je skoro ~itavu deceniju obavqao rukovode}e du`nosti u tomvelikom kolektivu. Jedno vrijeme po slu`benoj du`nosti boravio prije ratau Sredwoj Americi i Iraku. Od 1994. godine radi u Tehni~koj {koli"Mihajlo Pupin" kao profesor stru~nih predmeta.

Pokazao da poznaje problematiku rada Odjeqewa za stambeno-komunalne

poslove i da je upoznat sa zakonskim propisima iz ove oblasti. Isti~e dana osnovu svog dugogodi{weg iskustva moè unaprijediti rad ovogOdjeqewa.

Bankari i privrednici,u organizaciji Podru~-ne privredne komoreBijeqina, organizova-

i su okrugli sto u hotelu "Dri-a", gdje su razgovarali o mogu-im rje{ewima za suprotstav-

qawe svjetskoj finansijskojrizi koja nas o~ekuje.Potpredsjednik Vlade RS, Jas-Brki} podsjetila je da Vlada

ma program mjera za ublaàva-wene negativnih efekata svjet-ke ekonomske krize na RS, te dae program predstavqen u svimp{tinama RS i da }e o wemu ra-pravqati i narodni poslaniciNarodnoj skup{tini RS.- Vlada ima pozitivne mjere i

za privredu RS i mièlimo da razgovaramo obankarskog i osiguravaju-

sektora u kreirawu mjera ko-}e najvi{e pomo}i privredi u

krize. Vlada RS, ban-sektori privrednici mo-

zajedni~ki kreirati pos-ambijent. Uslova ima, ka-

za kreirawe kamatne stope,i grejs perioda i reprogra-

obaveza. Vlada }e svojim

mjeramapomo}i da se ublaè po-sqedice krize, ali se i od ban-karskog sektora i komercijal-nih banaka o~ekuje da prona|unajboqa rje{ewa za privredu.Mi moramo pokrenuti privred-nu djelatnost. Direktori banakasu svjesni u kakvom se stawu pri-vreda nalazi i da su mnogi u po-te{ko}ama, da seotkazuju ugovo-ri o saradwi. îwenica je daimamo svoj kapital nakon uspj-e{no sprovedene privatizacije"Telekoma", naftne industrijei drugih preduze}a. Bankari uiznalaèwu rje{ewa za privre-dumorajuimati na umu i to da susredstva RS deponovana kodwih,naglasila je Jasna Brki}.

Ministar finansija, Alek-sandar Xombi} izjavio je da Vla-da RS ima partnerski odnos safinansijskim sektorom u RS.

- Kroz koncept Investiciono- razvojne banke mi smo u pro{-loj godini preko komercijalnihbanaka plasirali vi{e od 200miliona maraka. Na taj na~inuticali smo na smawewe pros-je~nih kamatnih stopa, koje su zakrajwe korisnike iznosile od

4,5 do 7,5 odsto na godi{wem ni-vou. To je iznosilo oko 50 odstou odnosu na trì{ne usloveformirawa kamatnih stopa. Na-stavili smo i nakon prvog okto-bra da kontaktiramo sa bankamai poku{avamo uticati na to dapo~nu smawivati svoje kamatnestope. Banke su u pro{loj godinipove}avale kamatne stope izsvojih izvora za krajwekorisni-ke, jer su krediti bilivezani zaeuribor.

Xombi} kaè da danas imamoparadoks da stopa euribor-a pa-da sa 4,5 odsto na 2,5 odsto, a ban-

ke jo{ uvijek nisu smawile ka-matne stope. Banke to opravda-vaju oteànim pristupom svjet-skom trì{tu kapitala. I on jenaglasio da se sva sredstva odprivatizacije ve} pomenutih pre-duze}a nalaze na ra~unima doma-}ih banaka, od kojih se o~ekuje data sredstva pod povoqnim uslo-vima plasiraju u privredu.

Ministar Xombi} je najavioda }e Investiciono - razvojnabanka u ovoj godini za brojneprojekte plasirati oko 400 mil-iona maraka. Komentari{u}iizjave ekonomskih stru~waka da

je privreda kroz novi brutoobra~un plata optere}ena inovim dodatnim nametom, min-istar Xombi} je rekao da to nijeta~no, te da plate nisu optere-}ene sa novih dva odsto, kako ne-ki tvrde, ve} sa 0,6 odsto.

- Do pro{le godine porez naplatu je biopo dvojnoj stopi 10 i15 odsto. Mi smo izmjenom za-kona smawili porez na platu sa10na osamodsto. Iskqu~ili smostopu od 15 odsto i uveli stopuod osam odsto. Smawili smo po-resko optere}ewe i odrekli seoko35milionamaraka prihoda ubuxetu. Uveli smo stopu dopri-nosa za Fond zdravstva i FondPIO. To nije porez, ve} je tosastavni dio prihoda zaposle-nih. Poslodavci i zaposlenitreba da shvate da doprinosi uzdravstvu i penzionom nisu po-rezi, ve} je to dio prihoda. Pre-lazak sa principa netona brutone predstavqa dodatno opte-re}ewe, ve} je to model koji seprimjewuje u EU. Pove}ali smostopu doprinosa za 2,6 odsto, asmawili smo porez na plate zadva odsto. Dodatno optere}eweiznosi oko 0,6 odsto, katego-ri~an je ministar finansijaAleksandar Xombi}.

BANKARI I PRIVREDNICI O SUPROTSTAVQAWU SVJETSKOJ EKONOMSKOJ KRIZI

OD BANKARA SE OÊKUJU RJE[EWAPi{e: QUBOQUBOJEVI]



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.8

Bijeqinac SelimNezi} (63) osu|en

je u petak, 13. feb-ruara, ta~no u 13.00

sati, na 13 godina zatvorazbog ubistva Emira Deli}a(33), koje se desilo prvog ma-

ja pro{le godine u no}nimsatima. Materijalne od{-tetne zahtjeve porodica ubi-

jenog mo}i }e da traì uparni~nom postupku. Da pod-

sjetimo, nakon prepirke ubifeu "Kod Namika", Nezi}

je Deli}a sa dva uboda no-èm ozlijedio u grudi istomak, a od zadobijenih ra-na, povrije|eni je, nakonneuspjele borbe qekara zawegov ìvot, preminuo dvasata kasnije u bijeqinskojbolnici.

Sudsko vije}e bijeqins-kog Okru`nog suda, sa pred-

sjedavaju}im sudijom Men-surom\onli}em, uvaìlo jekvalifikaciju tuìocaMarkaZeki}a da se radilo okrivi~nom djelu ubistvo, ane o ubistvu na mah i u sa-moodbrani, kako je tvrdiobranilac advokat PetarBibi}.

Majka ubijenog Emira,Al-masa Deli}, nezadovoqna jepresudom i, najaviv{i àl-

bu, smatra da bi adekvatnakazna bila 20 godina zatvorakoliko je optu`ba i tra-ìla, dok advokat Bibi}tvrdi da }e se tek nakonuru~ewa presude govoriti oeventualnoj albi.

Odbrana je traìla da seosu|eni odmah nakon uru~e-wa presude, iz pritvorske

jedinice odmah uputi na iz-dràvawe kazne. M.E.

SELIMU NEZI]U 13 GODINA ZATVORA

KOMISIJA ZA ISTINU I POMIREWE

Izvje{taj o radu op{-tinske Komisije zaistinu i pomirewe,osnovane sredinom

pro{le godine, o kome su rasp-ravqali i odbornici op{tin-skom parlamenta na posqed-wem zasijedawu, izazvao je bur-nu raspravu i ponovo otvoriobrojna pitawa o metodologijirada pomenute komisije i kraj-wim dometima wenog djelovawa.

Predsjednik komisije, advo-kat Du{ko Tomi} kaè da je to

jedina komisija koja se bavipro{lo{}u i koja utvr|uje is-tinu o stradawima qudi u pro-teklom ratu.

- Neki qudi su nas u po~etkudoìvqavali kao opasnost,ali, komisija sada sve vi{esti~e kredibilitet kod doma-}ih i inostranih institucija,koje prate na{ rad. Ostvarilismo kontakte sa sudskim i tu-ìla~kim institucijama u Bi-jeqini, ali i u Sarajevu sa Tu-ìla{tvom i Sudom BiH. Unarednom periodu do}i }e i doposjete{efaOdjeqewa za rat-ne zlo~ine u Tuìla{tvuBiH,Dejvida [vendimena Bijeqi-ni, koji je dao punu podr{kuradu Komisije za istinu i po-mirewe.O~ekujemo da }e komi-sija dobiti kompletan materi-jal koji je vezan za pomiwaweBijeqine i Jawe u dosada{wimsudskim procesima u Hagu, re-kao je Tomi} i istakao da je nainsistirawe gra|ana Jawe je-dan sastanak odràn u ovom na-sequ, gdje je izraèno o~ekiva-we da }e biti otkrivena punaistina o progonu Bo{waka izJawe tokom rata, ali i o pqa~-kawu wihove imovine i odvo-|ewu u logor u Batkovi}u.

Tomi} je istakao da je prvikorak pomirewa ostvaren nasjednici komisije u Me|a{i-ma, kada je Branko \uri}, zva-ni Grbo, koji je osu|en na 20 go-dina zatvora zbog zlo~ina nadBo{wacima 1993. godine naDrini i koji trenutno izdrà-va zatvorsku kaznu u Fo~i, upu-tio javno izviwewe svim `rt-vama i zatraìo javni oprostod oca ubijenog dje~aka Edina,Zekerijaha Arnautovi}a. Ar-nautovi} je tada prihvatio iz-viwewe i pruìo ruku Branku\uri}u.

Komisija je u me|uvremenuuspostavila saradwu i sa Fon-dacijom "Istina, pravda i po-mirewe" iz Tuzle.

Saradwa je fokusirana nastradawe Bo{waka u Bijeqinii na stradawa Srba u "Tuz-lanskoj koloni", odnosno naratne doga|aje sa Br~anskemalte od 15. maja 1992. godine.

Tomi} je istakao da doga|aji izrata vidno optere}uju odnoseizme|u Bijeqine i Tuzle i dase na ove doga|aje istinommora staviti ta~ka i takootvoriti proces pomirewa.

On je tom prilikom istakaoda je dobio pismo svjedoka koji

je snajperom pucao sa jedne zg-rade u Tuzli na kolonu vojnikaJNA, po nare|ewu tada{wegna~elnika policije u Tuzli, teda je taj svjedok i jo{ ~etiripolicajca izrazilo spremnostda svjedo~e o tom zlo~inu.

Tomi} je izjavio da sada{wisastav op{tinskog parlamentatreba da se ograditi i da osudisve zlo~ine nad Bo{wacima u

ratu, me|u kojima je i monst-ruozno ubistvo 22 Sarajli}a,Malagi}a i Sejmenovi}a, izvr-{eno tokom rata na Drini.

On je predloìo da se ukomisiju kooptira jo{ jedanBo{wak, novinar Jusuf Trbi}ili advokat Faik Muhi}.

Reagovao je odbornik SlavkoNovakovi}, stradalnik iz Tuz-lanske kolone, osporiv{i radkomisije i naglasiv{i da seistraìvawem zlo~ina i wi-

hovim procesuirawem morajubaviti iskqu~ivo preavosudneinstitucije.

- Ova komisija radi na pro-nalaèwu samo jedne istine.Po ovom izvje{taju jasno je dase tretira samo jedna strana,da se istraùje broj nastradal-ih Bo{waka na podru~ju Bije-qine 1992. godine. U Tuzlan-skoj koloni je pobijeno i iz-gorjelo vi{e stotina vojnikaJNA i civila. Za svega 15 min-uta pobijeno je stotinu qudi.Za devedeset `rtava znaju seta~na imena. Trbi} govori o700 do 800 ubijenih Bo{waka uBijeqini, a zvani~no je regi-strovano 27 `rtava. Ve} 17 go-

dina pri~amo o zlo~inima nadqudima u koloni, a vi nam teksada spomiwete nekog snajpe-ristu, rekao je rezigniranoNovakovi}.

Odbornik Anka Todorovi}podràla je Novakovi}a i upi-tala za{to Komisija ne ispi-tuje i ne anketira i mje{taneJawe koji su se u ovo naseqe do-selili nakon rata, koji su ta-ko|e stradalnici i progowe-ni, qudi bez svog zavi~aja.

Odbornik Jusuf Trbi} izjavio je da u glavama mnogihqudi jo{ uvijek traje rat,zidovi i podjele, te da on os-

je}a animozitet prema svemu{to predloì u op{tinskomparlamentu.

- Ovdje se radi o stra{nimstvarima.Ta~no je to da ni~ijatragedija nije ve}a od tragedi-je onog drugog stradalnika.Moja kwiga o stradawimaBo{waka tokom rata u Bije-qini va`nija je za Srbe, negoza Bo{wake, jer niko ne trebada nosi teret na svojoj savjestiu ime onih koji su bili u stawuda ubijaju djecu od dvije do~etiri godine starosti. U pr-

vim danima rata Krizni {tabje iznio podatke o 40 ubijenih,a ne o 27 `rtava, rekao jeTrbi}.

Odbornik Slobodan Marko-vi} ocijenio je neprihvat-qivim izvje{taj Komisije koji

je dostavqen na dvije stranice.Markovi} je rekao da }e se uBiH neprestano govoriti otri istine, ukoliko se nastavisa dosada{wom praksom rasv-

jetqavawa ratnih doga|aja.

Na~elnik op{tine Mi}oMi}i} istakao je da Komisijaza pomirewe nije ni sud, niistra`ni organ, te da weni~lanovi nemaju pravo bilokoga da prozivaju.

- Wen zadatak je da poku{arasvijetliti doga|aje i utvr-diti {ta se de{avalo u Bije-qini za vrijeme ratnog sukoba.Ovaj saziv skup{tine ne trebanikome da se izviwava, a svakoko je u~inio zlo~in treba daodgovara. @elim da ova komi-sija nastavi svoj rad, preci-zirao je na kraju svog obra}awana~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i}.

KOMISIJA NEMA PRAVO DA PROZIVAPi{e: QUBOQUBOJEVI]

SlavkoNovakovi}

Mi}oMi}i}

Du{koTomi}

SelimNezi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 9

U 2009. GODINI POVE]AWEKAMATE NA KREDITE

Iako na svjetskom trì{tukapitala kamate odavno nisubile niè, iz banaka poru~uju dasredstava nemaju. Recesija, ve}akonkurencija na trì{tu iotpu{tawe radnika ~ine dabanke veoma oprezno upravqaju rizikom, a to zna~i da je zbog krize u finansijskom svijetunaru{eno povjerewe i da su bankeod po~etka godine znatnijepoo{trile uslove za davawekredita

OPREZ U

POSLOVAWU U GODINIRIZIKA

Globalna ekonomska kriza koja jepo~ela da potresa svijet krajempro{le godine, dovela je do propa-dawa ili velikih gubitaka najve-

}ih svjetskih banaka. Zbog straha da se neponovi pri~a sa starom deviznom {ted-wom, gra|ani BiH su poùrili u banke ipo~eli dizati svoje {tedne uloge. Premapodacima Centralne banke BiH, podignu-to je oko 800 miliona maraka, od ukupnogdepozita, od ~ega su gra|ani povukli oko678 miliona maraka. Prema svim tada{-wim podacima, ve}ina komercijalnih ba-naka je ispunila zahtjeve gra|ana i isplat-ila im traèni novac. Me|utim, u tako na-stalim uslovima pokrenut je niz pitawakoja se odnose na daqe uslove kreditirawa,ali i na vra}awe povjerewa {tedi{a.

Jedan od zna~ajnijih poteza banaka je bioda su jedna po jedna po~ele da podiù ka-matne stope na {tedwu, a zatim da uvoderazli~ite vidove za{tite {tedwe da bigra|anima pokazali da je bankarski sektoru na{oj zemqi na zdravim osnovama.

Me|utim, sa druge strane u bankama susve vi{e po~eli da poo{travaju uslove zadobijawe kredita. Poja{wavaju, istina jeda izvori finansirawa ,,BH- k}eri’’ veli-kih bankarskih grupacija nisu prekinuti,ali su zna~ajnije smaweni, {to je dovelo dosmawewa potencijalnog kapitala koji semoè oploditi kroz davawe kredita priv-redi i stanovni{tvu. Naime, banke u na{ojzemqi rade po uputstvima koje im daju,,banke-majke’’, (a sve su one inostrane ban-ke), te to zna~i da se opreznost itekako po-ve}ava. Uslovi kreditirawa koji se traèod klijenata, navode u brojnim bankama ko-

je posluju na podru~ju na{e op{tine, osta-li su isti. Kaù da }e i daqe primjewiva-ti provjerenu politiku odabirawa kredit-nim aran`mana pri ~emu se postoje}i uslo-vi i procedure moraju ispo{tovati. Nag-la{avaju i da vremenski period odobrava-wa svakog kredita zavisi od zadovoqewa,odnosno ispuwavawa postavqenih uslova.Na takav rad ih upu}uju wihove mati~negrupacije koje su u inostranstvu. Zbog togasu uslovi za dobijawe kredita sve o{triji,a posebno se to odnosi na one pojedince ipreduze}a koji, kako kaù bankari, ,, nema-

ju pozitivnu kreditnu pro{lost ’’, odnosno,da pojednostavimo, oni koji ranije nisu re-dovno otpla}ivali kredit. Ovu poo{trenupolitiku odobravawa kredita, koju je ve}ibroj banaka i ranije imao, a sada je provodesve banke bez izuzetka, odobravaju i iz Ce-ntralne banke BiH, odakle preporu~ujustalnu opreznost u poslovawu. M.R.

DANI POSVE]ENI MILANU JOVI]U U UGQEVIKU

UUgqeviku je zavr{ena memorijalno-kulturna mani-festacija ,,Jovi}evi dani 2009", posve}ena legendarnomkomandantu Prve majevi~ke brigade pukovniku MilanuJovi}u, koji je poginuo 1993. godine bore}i se na maje-

vi~kom rati{tu.U okviru ove vi{ednevne manifestacije, koja je po~ela devetog

februara polagawem vijenaca na Jovi}ev grob u rodnoj Dowoj Trno-vi, a zavr{ena u subotu, 14. februara, odràno je takmi~ewe u lite-rarnim i likovnim radovima o temi ,,Da se ne zaboravi ...". Na za-vr{noj Akademiji u ugqevi~kom Domu za kulturu progla{eni su inagra|eni najboqi radovi. Kulturno-umjetni~ki program priredilisu ~lanovi ugqevi~kog Kulturno-umjetni~kog dru{tva ,,Rudar" iu~enici Osnovne muzi~ke {kole ,,Kornelije Stankovi}". PukovnikMilan Jovi} poginuo je prije {esnaest godina na majevi~kom rati-{tu kao komandant Prve majevi~ke brigade Vojske Republike Srps-ke. Vi{e puta je rawavan u borbama u Hrvatskoj i Bosni i Her-cegovini. Svojim autoritetom, mudro{}u, pravedno{}u i hrabro{}uu~inio je Prvu majevi~ku brigadu uzornom u Sjevero-isto~nom kor-pusu, ali i u cijeloj Vojsci Republike Srpske. Vojnici i saborci gapamte kao hrabrog i ~asnog komandanta koji je uvijek i{ao prvi.Takao je bilo i tog kobnog devetog februara 1993. godine. Za ratnezasluge posmrtno je odlikovan Ordenom Nemawi}a. R. J.

LEGENDA

MAJEVICE

SASTANAK UDRU@EWA @ENAOBOQELIH OD KARCINOMA

BORBA ZAKVALITET @IVOTA

Uutorak, 17. feb-ruara, u Dijagno-sti~kom centruBolnice ,,Sveti

Vra~evi’’ odràn je sasta-nak delegacije Kluba ènaiz Vr{ca ,,@iveti kao ne-kad’’sa qekarima bijeqin-ske bolnice i ~lanicamaUdruèwa èna oboqelihod karcinoma dojke ,,Gea’’.Organizator skupa, koji jeuprili~en radi zajedni~kesaradwe dva udruèwa kaoi dviju bolnica, je bijeqin-ska doktorica NadaSavi}.

- Dragomi je daovajdana-{wi sastanak nije prote-kaou medijskoj ti{ini, iz-

javila je potpredsjednicaudruèwa ,,Gea’’, GordanaStupar isti~u}i da, s obzi-rom da se svi problemi iprepreke najlak{e savla-davaju zajedni~kim radom isaradwom, ovaj sastanak je

jo{ jedna prilika da se raz-mijene iskustva i znawa ka-ko udruèwa koja okupqaju

ene oboqele od karcinoma,tako i da se ~uje rije~ qe-kara o medicinskim dos-tignu}ima u oblasti onko-logije i radiologije.

Predsjednica vr{a~kogudruèwa, Qiqana PopCeni} kaè da su u bije-

qinskoj bolnici vidjeli i~uli puno toga {to oni usvom gradu jo{ nisu postig-li, ali da su, sa svoje stra-ne i oni imali {ta da pre-dloè svojim doma}inima.

- Ovo je na{ prvi susreti nadamo se uzvratnoj pos-jeti. Bilo bi dobro da naspovezuje ne{to drugo, a neborba sa ovom te{kom bo-le{}u, ali{ta je tu je i mismo odlu~ni u namjeri dato napravimo najboqe {tomoèmo, rekla je predsjed-nica vr{a~kog udruèwaoboqelih od karcinoma, ko-

je se, kako kaè, finansiraiz op{tinskog buxeta, teda nailaze na izuzetno dob-ro razumijevawe lokalneuprave, ali i bolnice.

Sastanak su pozdravilisvi u~esnici, kako gostitako i doma}ini.

Kaù, duga~ak je spisakciqeva na ~ijoj realizaci-

ji }e bazirati aktivnostisvojih udruèwa, a reko{eda }e i ubudu}e posre-dovati u ostvarivawu ma-terijalnih i statusnihprava oboqelih i lije-~enih od karcinoma, kao ina unapre|ewu zakonskeregulative.

M.R.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA KOD DJECE

Prema zvani~nimpodacima svje-tske zdravstve-ne organizacije

veliki broj djece obolijevaod malignih oboqewa, {to

je posqedica niza faktorakoji dovode do toga. Naà-lost i u zemqama u susedst-vu taj broj opomiwe, takoda u Srbiji svake godine odraka oboli od 300 do 350djece. Preciznih podatakaza RS nemamo, ali se biqe-è slu~ajevi da djeca sve~e{}e obolijevaju od oveopake bolesti.

- Ukoliko postoji sumwada neko dijete imamalignooboqewe, nakon qekarskihpregleda i laboratorijs-kih analiza, mi takvog pa-cijenta {aqemo u ustanovetercijarnog karaktera i touKlini~ki centar u Bawa-luku i Institut za majku idete na Novom Beogradu iUniverzitetsku kliniku uTir{ovoj u Beogradu, gdjeim se pruà vrhunska zd-ravstvena usluga i na sre}unajve}i broj djece se izli-je~i, potvrdila dr BrankaGavri}, na~elnik Odjeqe-wa za dje~ije bolesti u Op-

{toj bolnici "Sveti Vra-~evi" u Bijeqini, povodomSvjetskog dana borbe pro-tiv raka kod djece.

- Najvi{e pacijenata {a-qemo u Bawaluku i naj~e{-}e se kod djece javqa leuke-mija, koja se uz pomo} tera-pija i iskusne hepatologe,kao {to je dr Jelica Pre-dojevi}, uspje{no lije~i idjecanastavqaju sa normal-nim ìvotom. Na{a podr-{kaoboqelim odmalignihoboqewa sastoji se u obe-zbje|ewu prevoza u zdrav-stvene ustanove u kojima sedjeci rade operacije, iliradio-terapija u lije~ewunekih akutnih oboqewa,poput respiratornih in-fekcija, dok smo u posqed-we vrijeme uspjeli da imobezbijedimo kontrolnepreglede na pedijatriji bezuputa, kao bismo izbjeglida ~ekaju i da se, usqed os-labqenog imuniteta, izla-ù opasnosti. Ovomprili-kom treba re}i, da se kodnas, na svu sre}u, javqa ma-li broj djece sa malignite-tom i da se ova bolest usp-je{no pobje|uje, kaè drBranka Gavri}. S.\.

DJECA SVE Ê[]EOBOLIJEVAJU

BrankaGavri}



Z

a ugqevi~ke vo}are odr-àno je savjetovawe nakojem su stru~waci go-vorili o novim sorti-

mentima i tehnologijama pripodizawu vo}waka ali i ukazalina to gdje se najvi{e grije{i.

Diplomirani inèwer vo}ar-stva Aleksandar Popovi} izAgencije za pruàwe stru~ne

pomo}i u poqoprivredi kaè daUgqevi~ani uglavnom imaju tra-dicionalno zasa|ene vo}wakekako su to radili i wihovipreci i da treba da ispravegre{ku kako bi dobili {toboqi kvalitet roda. Gre{ke se,kako je primijetio, naj~e{}eprave pri samom podizawu zasa-da, pripremi zemqi{ta i iz-

boru sortimenta.-Svakivo}ar kojise odlu~i za

sadwu treba analizirati zemqi-{te u ovla{tenim laboratori-jama i da nabavi kvalitetan sad-ni materijal kod registrovanihproizvo|a~a. Kod nas moè do-biti savjet gdje moè najpovoq-nije nabaviti |ubrivo i kako daodradi tu prvu godinu, rekao jePopovi} na savjetovawu koje jezajedni~ki organizovala Zem-qoradni~ka zadruga ,,Ugqevik"i op{tinsko Odjeqewe za poqo-privredu.

Proizvo|a~ima je najteè pr-ve dvije godine dok ne steknu os-novna znawa kako bi se osamos-talili.

- Pravilna prihrana, navod-wavawe, hemijska za{tita i re-zidba su osnova koja vodi dokvalitetnog roda i ostvarewamaterijalne dobiti. Samo takose moète pribliìti trì{-noj proizvodwi i savremenim

principima koji vladaju u ev-ropskim zemqama, istakao jePopovi} dodaju}i da je neizos-tavna komponenta i udruìvawe,

jer je tako lak{e, ne samo iza}ina trì{te, nego i razmjewiva-ti iskustva i otklawati gre{ke.

Osvr}u}i se na bolest {qive,,{arku", koja je u podmajevi~komkraju skoro uni{tila starije

zasade, Popovi} je ukazao da seova bolest ne moè lije~iti.

- To je virusna bolest od kojese ne moè pobje}i pa je jedinilijek kr~ewe oboqelih zasada isa|ewe novih sorti kojesu otpor-ne na ovu bolest, istakao je on.

Za sqede}e savjetovawe, kra- jem februara ili po~etkom mar-ta on je najavio da }e demonstri-rati kako se orezuju vo}ke.

Kako bi stimulisala razvojvo}arstva, za koje ovaj kraj imaizuzetno dobre prirodne uslove,op{tina Ugqevik je za posqed-wih nekoliko godina vo}arimabesplatno podijelila 200 hiqa-da sadnica, uglavnom, {qive. Uop{tinskom Odjeqewu za priv-redu smatraju da su ugqevi~kivo}ari u vlastitoj reìji naba-vili i zasadili jo{ oko 300 hi-qada sadnica, pa se moè re}i da

je u ovoj podmajevi~oj op{tinizasa|eno blizu pola milionasadnica vo}a. R. J.

HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.10

NOTAR - NOVO PRAVNI^KO ZANIMAWE

PREVENTIVNISUDIJAZadatak notara, kao nezavisnog nosioca javneslu`be, je da vr{e}i notarsku obradu pravnihposlova, ovjeravaju}i i izdavaju}i potvrde, reguli{epravne odnose kako bi se izbjegli pravni sporovi igarantovala pravna sigurnost. Uvo|ewem notarasudovi se rastere}uju od mnogih postupaka ievidencija na koje su do sada nepotrebno tro{ilisvoje resurse, kao {to su sa~iwavawe i ovjeravawe

ugovora o prometu nekretnina ili poslovi okoosniva~kih akata pravnih subjekata...

Zanimawe i zadaci nota-ra se razlikuju od zada-taka sudije i advokata.Advokati su ovla{teni

zastupnici jedne strane i uglav-nom zastupaju interese iskqu~i-vo jedne strane, a sudija je neza-visan i neutralan organ koji jenadleàn za dono{ewe odluka upojedinim pravnim stverima ka-da do|e do spora i ne smije savje-tovati stranke u pogledu za{ti-te wihovih interesa. U tom smi-slu je zanimawe notara jedno no-vo pravni~ko zanimawe u na{ojzemqi, sa zadacima koji stoje iz-me|u zadataka sudije i advokata,pojasnila je notar Milka Lazi}istakav{i da je notar nezavisani neutralan kao sudija, ali jeobavezan da savjetuje stranke i utom smislu je davalac usluga kaoadvokat.

Notarijat kao javna slu`ba,nedavno je uveden u pravni sis-tem BiH. Zaìvio je prvo u Fe-deraciji BiH, a notari u Repub-lici Srpskoj su po~eli sa radomprije nepunu godinu dana, ta~ni-

je, 11. marta 2008. godine.

Za podru~je op{tina Bijeqi-na i Ugqevik, Vlada RS je prvo-bitno utvrdila da je potrebno{est notara, kasnije je taj brojpove}an na osam, ali do sada jeizabrano i na ovom podru~ju ra-di {est notara, dok susjedna namop{tina Lopare ima jedno no-tarsko mjesto. Vlada RS, a naprijedlog ministra pravde odre-|uje broj potrebnih notara uzi-maju}i u obzir broj isprava kojese godi{we obrade, pri ~emu sepo pravilu na 20.000 stanovnikabira jedan notar.

Nadle`nost notara je propi-sana Zakonom o notarima, a pra-vni poslovi koje vr{e su: imo-vinski odnosi izme|u bra~nihdrugova i lica koja ìve u van-bra~noj zajednici, raspolagaweimovinom maloqetnih i poslov-no nesposobnih lica, pravni pos-lovi kojima se obe}ava neko ~i-wewe kao poklon, prenos ilisticawe prava vlasni{tva ilidrugih stvarnih prava na nekret-ninama, te sastavqewe osniva~-kih akata i izmjena osniva~kihakata privrednih dru{tava.

- Javnost nije jo{ dovoqnoupoznata o tome {ta je to sve{toradinotar, a i razumqivo jejer radimo nepunu godinu, kaèMilka Lazi} od koje saznajemoda su do sada u wenoj kancelari-

ji, izme|u ostalih, sklopqena itri predbra~na, te dva bra~naugovora. Nijedan ugovor ne iza-ziva toliko reagovawa kao kadse pomene predbra~ni ugovor. Zaneke je potpisivawe predbra~-nog ugovora stvar nepovjerewa.Kaù: ,,Jaka li braka, kad u star-tu razmi{qa{ o razvodu!’’ ôv-

jek bi u startu trebalo da razmi-{qa o tome kako da brak uspije,a ne da ne uspije! Me|utim, kakogod gledali na bra~nu zajednicu,~iwenica je da u dana{we vri-

jeme brak vi{e nije institucijakakva je nekad bila, a obe}awekoje supru`nici prilikom skla-pawa braka izjave: ,,Dok nas smrtne rastavi’’, sve ~e{}e se kr{i.Neki i daqe imaju romanti~ar-ski stav prema braku i to hlad-no, pragmati~no razmi{qawe,,boqe se osigurati na vrijemeza... ne daj Boè’’, jednostavnonije prihvatqivo wihovom men-talnom sklopu.

A da li je sklapawe predb-

ra~nog ugovora znak nepovjere-wa ili je to sporazum dvoje qudio stvarima o kojima, do|e li dorastave, ionako ne}e mo}i nièqeti da razgovaraju, pa je dob-ro osigurati se u slu~aju da ,,ko-la krenu nizbrdo’’.

- Gledano iz perspektive pr-vog braka relativno mladih qu-di, predbra~ni ugovor je za ve-}inu suvi{an i optere}uju}i idoìvlajaju ga kao izraz nepov-jerewa. Me|utim, postoje qudikoji stupaju u braki kasnije, kadve}imaju djecu, a izawih stoje ikomplikovane ìvotne situaci-je. Ne ~ini li vam se da je tadatakav ugovor zapravo fer na~inkako ra{~istiti odnose prijezapo~iwawa novog ìvotnog po-glavqa, ukazuje Milka Lazi} na-vode}i da predbra~ni ugovorobi~no sklapaju osobe koje ubrak unose znatnu imovinu ièle da se to naglasi kao wihovaposebna imovina ( bez razlike dali je rije~ o sklapawu prvog ilinekog sqede}eg braka), a onda re-guli{u i na~in raspodjele imo-vine koju }e ste}i u braku ili jedobiti na poklon.

Dodaje da ovaj ugovor nemaulogu dok brak funkcioni{e i

dok je sve uredu, nego tek kaddo|e do trzavica.

Iz bijeqinskog Centra za so-cijalni rad, instituciji kojaposreduje u postupwu mirewasupru`nika koji su podnijelizahtjev za rastavu, a imaju malo-qetnu djecu, od psihologaCvijanke Raki} saznajemo da sutokom pro{le godine imali 103zahtjeva, a tokom 2007. godine~ak 145.

Ona napomiwe i da broj zahtjeva nema ujedna~enu tendencijuporasta ili pada, ve} da je wihovbroj varijabilan iz godine u go-dinu.

Uzme li se sve to u obzir, do-lazimo do zakqu~ka da je pred-bra~ni ugovor zapravo izraz naj-dubqeg povjerewa prema sebi iprema drugoj, voqenoj, osobi. Is-tina, ima onih kojima nije ni pa-lo na pamet da ga sklapaju, a kaorazlog navode to {to nisu imali{ta unijeti u ugovor. A onimakojima su romanti~arski raz-lozi na umu neka se zapitaju {tato fali racionalnosti.

Zar svima ne odgovaraju raz-borite i odmjerene osobe?

Napomiwemo, to nikako nezna~i da su one mawe osje}ajne.

Pi{e: MIRSADA RE[IDOVI]

Milka Lazi}

VO]ARINEORGANIZOVANII NEDOVOQNOEDUKOVANI



19.02.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 61* GODINA 5

Radmila Marjanovi} II-2O[ ,,Sveti Sava’’

Bijeqina

DVIJE DJEVOJKEKad u|em u {kolu,

vidim sretno lice,

jedne divne djevojke,

zamjenice Milice.

Crna joj je kosa,

glatka kao svila,

visoka je i kr{na,

zamjenica mila.

S wom u paru

jo{ djevojka jedna ima

pedagog u {koli,

ime joj je Mila.

Sva je we`na,

tiha i blaga,svakome |aku,

srcu je draga.

Fahreta Arnautovi} VII-5O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa

Jovanka Milenkovi} III-5O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bijeqina

An|ela Vasi} II-razred

O[ ,Petar Ko~i}’’Brodac PO Balatun

Nikola Ivkovi}, 6 godina Dje~i ji vrti},,îka Jova Zmaj’’

Bi jeqina

REPUBLIKA SRPSKA

Najqep{i je znajmoj kraj.

Ime mu je jasno,svud ga govorim glasno.

S desne strane Save,rijeke plave,moj zavi~j stojimnogo kilometar broji.

O Srpska, volim te ja otaxbino, moja jedina.U ravnici pored Save

rastu mnoge qekovite trave.

U srcu mi je sjaj.Posavina to je znaj.

Lijepa je i Semberija milau woj je Vi{wi}eva ku}a bila.

Srpska se Tavnom di~i,na boànsku zemqu li~i.

Tvoje wive plodne i godine rodne,tvoja voda ladna,djeca nisu gladna.

Ponosna sam znajmoja domovina je raj.

Trebi{wica lijepo te~eU Slatini najqep{e je ve~e.

Tu je i Lelijani sli~na joj nije Semberija.

A kod Pala nije ni Jahorina mala.

Draga je meni i Bijeqina milau woj sam uvijek sretna bila.O, Srpska, najboqa si tio, Srpska moja druga mati

Za sve lijepe trenutke kriva si tio, Srpska, volimo te svi.

RepublikaSrpska, tobom seponosim u srcu te uvijek nosim.

Jelena @ivanovi} VI-6O[ ,,Sveti Sava’’

Batkovi}

PORODICA BEZNASIQA

Moji roditeqi su slo`ni, rijetko se

sva|aju. Tatina obaveza je da radi, da zaradi

novac i da se brine o porodici.

Mamina obaveza je da nas do~eka sa doru~-

kom, ru~kom ili ve~erom.

Moja obaveza je da u~im, pi{em zada}u i da

su sve stvari u mojoj sobi na svom mjestu.

Pored obaveza moja prava su da u~im i da se

igram. Jednom nisam uradio zada}u, a oti{ao

sam u {kolu. U {koli me je u~iteqica kri-

tiovala. kada sam se vratio ku}i, mama me jazakqu~ala u sobu. Ja sam bio veoma tuàn i

osje}ao sam se usamqeno.Majka me ja pustila

napoqe kada sam nau~io i ispisao zada}u.

êsto ~ujem od djece, da su ih roditeqi

tukli{to su dobili mawu ocjenu od petice.

Prije nekoliko dana, ja sam se ostao igrati

u {koli poslije nastave. Kasno sam do{ao

ku}i i mama mi je rekla da ostanem spavati

napoqu. Ja sam tad bio veoma tuàn i po~eo

sam da pla~em. Nakon pola sata sam u{ao u

ku}u, a tata mi kaè idi na spavawe.I ja sam

oti{ao da spavam. Od tog trenutka se nismo

vi{e sva|ali. I nadam se, da se vi{e nikad

ne}emo sva|ati.

I to se zove ,,porodica bez nasiqa’’.

Du{an Kosanovi} V-1

O[ ,,Petar Petrovi} Wego{‘’

Velika Obarska

SLOBODASa qudima ìvim

sre}an, veseo i bezbriàn.Sloboda mi je dala toosje}awe predivno.

Slobodan ìvotslobodan ~ovjek.Te`wa je svima

bila oduvjek.

Divan je svijetsretni su qudi.

Jer sloboda radost nudi.

Zato je po{tujmo, ~uvajmo, volimo.

Za slobodu se uvijek borimo!!!

\or|e Mi jatovi} IX-5O[ ,,Knez Ivo od Semberi je’’

Bi jeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

19.02.2009. * Semberske novine2

\ur|ija Boji} VII -7 O[ ,,Vuk K araxi}’’

Bijeqina

Anamarija R adanovi} II-4O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina

Ramiz Beganovi} II-3O[ ,,Jovan Du~i}’’

Bijeqina

RASTANAK

Pro{log ~etvrtka kada sam se vrati-

la ku}i sa~ekala me je mama sa jednom veoma

tu`nom vije{}u. Rekla je da se selimo. Ve}

dugo sam ìvjela sa tom ~iwenicom, ali selidba se odga|ala i u meni je uvijek gorio

neki plami~ak nade i pomisao da }u ostati

jo{ malo. Ovog puta selidba je bila stvar-

na. Posmatrala sam sve prostorije u ku}i u

kojoj sam provela divan dio ìvota. Tre-

balo se oprostit od moje male sobe. Bilo je

veoma te{ko.

Najzad sam se sjetila da treba da se ras-

tanem od mojih prijateqa i nastavnika. Od

{kole, velike i svijtle kutije iz koje do-

piru zvuci dje~ije sre}e i u kojoj su se odi-

grale sve najradosnije scene mog ìvota.

Ostao mi je jo{ samo jedan dan u woj sa mo-

jim prijateqima. Odjednom ispred mene st-

vorila su se velika vrata jednog novog dru-

ga~ijeg svijeta, na koja moram, ali ne elim

da u|em.

Kada sam ujutru do{la u {kolu i reklaprijateqima da idem bilo je puno suza i

molbi da ostanem, ali to je bilo nemogu}e.

Napravili smo zajedni~ke fotografije i

dugo smo razgovarali o svemu {to smo zajed-

no pro-{li. Prisjetili smo se svih sva|a,

smije{-nih gestova i onih stvari zbog kojih

smo nekad qutili nastavnike. Sve je to

bili lijepo, ali kratko.

Tako|e mi je je bilo te{ko oprostiti se od

nastavnika. Od mog razrednig starje{ine,

nastavnika Sr|ana koji je uvijek bio dobar

prema meni i nastavnice Jovanke sa kojom

sam stekla neizmjernu qubav prema srpskom

jeziku i kwièvnosti. I od svih osta-lih

nastavnika koji su me svih ovih godina vo-

dili kroz jedno putovawe izu~avaju}i mnoge

stvari.

Kada se zavr{io {esti ~as trebalo je dakrenem. Pozdravila sam se sa svima. Bilo

im je te{ko, ali ne teè nego meni. Rastali

smo se u suzamam. Iako vi{e nismo zajedno

obe}ali su da }e me posje}ivati kao i ja

wih. Znam da }emo se vi|ati, ali isto tako

znam da nita vi{e nije kao prije. Upozna}u

nove prijateqe i nastavnike, ali nike ne}e

mo}i zamijeniti vas.

Qubica S tevanovi} IX -1O[ ,,]iril o i M etodije’’

Gl avi~ice

Dok sam bila mawa mislila sam da nekim qudima sve

ide od ruke i da sam ja jedna od wih. Vremenom se to

mi{qewe mijewalo.

Ve} u petom razredu osnovne {kole, kad je do{lo

vrijeme da u~iteqica ide u penziju vidjela sam da to

nije tako.

Jednog dana do{la sam u {kolu, nasmijana i kao i

obi~no, sre}na zbog po~etka novog radnog dana.

Odjednommi je pri{la drugarica, tu`na i poti{tena.

Rekla mi je da u~itqica ide u penziju. Po~ela sma

plakati. îtav dan sam razmi{qala o tome.

Kada sam do{la ku}i, roditeqi su primjetili da samtu`na. Kad sam legla spavati, sawala sam kako u~ite-

qica odlazi, a mi svi pla~emo. Sutradan sam ustala

sva uplakana i neraspoloèna.Nakon par dana u~ite-

qica nam je rekla da ostaje do Nove godine, da }e biti

sa nama do zavr{etka polugodi{ta.Tada sam shvatili

da u ìvotu ima mnogo preokreta.

Me|utim, na{a sre}a nije dugo trajala. Na{a u~ite-

qica je ipak morala sada da ode. Mnogo smo tu`ni, ali

i sre}ni {to }emo je pamtiti u lijepim uspomenama.

Marija Savi} V-razredO[ ,,Knez Ivo od Semberije’’

Bijeqina

PÊLA

Na j e dn om d rv e tu

u g us toj k ro{ wi

ì vi zl atn a p ~e l a

u { aren oj n o{ wi .

Crven o-` utom b ojom

i s ti ~e s e on a.

U v azduhu le ti

p op ut avi on a.

Im a m n og o b ra} e

i m n og o s es tara.

Ig l a j oj j e o { tra

kao u { e s tara.

[ejl a P aravl i} VII-5

O[ ,,Me{a S el imovi}’’ Jaw a

U @IVOTU IMA I TE[KIH TRENUTAKA

MAMA

Moje male ruke tebi pruàm,

u zagrqj ti ska~em,

veselo te qubim, grlim

i èlim ne{to da ti kaèm.

Ako na svijetu postoji sre}a,

onda sam ja s tobom najsre}nija,

ako na svijetu ima qubavi,

tvoja je qubav naj~istija.

Moj te osmijeh razveseli,

tvoj je pogled najwe`niji,

moje ruke tebe traè,

tvoj je zagrqaj najtopliji.

A znam da je prostora malo

a èqa puno zauzvrat,

jedno ti sigurno mogu re}i

sre}an ti mama osmi mart.

Milana Nastasi} III-5O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bijeqina

GLUMAC Tre ba bi ti t al en tov an ,

da bi bi o g l um ac,

i u tro{i ti m n og o

v rem en a i t ruda.

Al i g l um ac n e m oè bi ti sv ako,

je r t o n i je n i m al o l ako.

Ne sm i je{ p ravi ti g re{ ke ,

ve } ul oì ti s av s v oj t rud.

I n a k raju, vi dje }e{ ,

koli ko si v ri je dan bi o

i z asl uì o s v oju n ag radu,

ves el o i m i l o.

Mil ica V uk ovi} VIII-2

O[ ,,Stevan N emaw a’’

Gorw i D ragaqevacPO V r{ani





SEMBERSKI [KOLARAC

19.02.2009. * Semberske novine4

RASTEMO ZAJEDNO

êsto razmi{qam kako je ìvjeti tamo

negdje daleko, na drugom kraju planete. Ra-

zmi{qam da li su sva djeca sre}na kako bi

trebalo biti, ~ime li se igra moja tamnopu-

ta vr{wakiwa, i da li ve}ina dje~aka voli

fudbal?Kakve li bajke oni ~itaju, o ~emu li

razmi{qaju, o ~emu ma{taju.

Svijet je mali. U ma{ti brzo stignem do

svakog dijela planete.Ponekad okrenem glo-

bus ispred sebePromi~u kontinenti ispred

mojih o~iju.Prstom ga zaustavim i onda raz-

mi{qam koliko je sre}ne, a koliko nesre-

}ne djece ispod mog malog prsta. Da li svi

spavaju u miru? Da li imaju roditeqsku qu-

bav, da li su danas dovoqno jeli, da li bih

mogla nesre}nima pomo}i? A onda kaèm:

,,Pa niste sami’’. Na vas misli jedna Maja.

Niste zaboravqeni.

U momentu pomislim da sam rije{ila jedan

problem, a onda shvatim da je to samo moja

velika èqa, moja ma{ta. Zatim ubrzo po-

stanem quta i pitam se za{to odrasli ne zn-

aju da ma{taju. Oni donose velike odluke.Za{to? Vaqda zato{to su veliki. Jo{ kada

bi znali biti iskreni dobri i po{teni kao

djeca,ne bi nikadabili nesre}ni, ne bi bilo

rata i ne bi bilo gladnih. Ukinuli bi gra-

nice i svi bi bili zajedno kao jedna velika

porodica. No, ako ve} ne znaju kako treba

{to ne pitaju djecu. Svi bi bili mnogo sre-

}niji.

Znam samo da bih èqela da ìvimo svi za-

jedno, da se ne bojim nikog, da ne strahujemni

od ~ega.Odrasli pomozite nam! Ja samo znam

da je lopta kojom se djeca igraju ista, okru-

gla, {arena ili jednobojna, da su sve bajke

sli~ne, da su sva djeca ipak samo djeca, govo-

rila ovako ili onako, bila crna ili bijela,

bogata ili siroma{na. Pretvorite ma{tu u

stvarnost i u~inite svijet sre}nijim, nije

to tako te{ko.

Maja Vidakovi} VI-razredO[ ,,]irilo i Metodije’’

Glavi~ice

DRINATamo iza {uma

rijekaùbori.

To je na{a Drina,studen-vodom govori.

Na woj nekad

vodenica bje{e.

Za wom Drina

i danas uzdi{e.

Te~e Drina,

uspomene pi{e.

[to je bilo,

toga nema vi{e.

Lejla Alihoxi} VII-4

O[ ,,Me{a Selimovi}’’Jawa

MAÂK OTI[AO

U HAJDUKE

Ma~ak ~i~a Tri{e promijenio }ud,

po{ao u hajduke da ne tro{i trud.

Mislio je lijeni da }e biti boqe,kad ga psi pojuri{e, nestade mu voqe.

Hajdu~iju ostavi pa se ~i~i vrati,sad mi{ever lovi, za boqim ne pati.

Ma~ak nam poru~uje: ne ~ekajte ~udaradite i ìvite od vlastita truda!

Nikolina Bjelica IV-3O[ ,,Knez Ivo od Semverije’’

Bijeqina

ZIMSKI SAN

Sunce zalazi za goru,

velika la|a plovi

na bqe{tavom moru,

ba{ kao i moji snovi.

Sawam gore i velike planine,

livade cvijetne kao u proqe}e.

I pogledaj samo te miline,

gle, ba{ leptir na jedan cvijet

slije}e.

[ume visoke paraju oblake.

Li{}e je zeleno so~no i mlado.

Jagwe pravi svoje prve korake,

na livadi pase stado.

Sve je to lijepo, da nije san.

U snovima sva~ega ima,

a ovaj san je sasvim jasan.

Sad nije proqe}e nego zima.

Zimi je sve bijelo.

Ni cvije}a vi{e nema,i cijelo moje milo selo

u ti{ini i snijegu drijema.

Sunce zalazi za goru.

Velika la|a plovi

na bqe{tavom moru,ba{ kao i moji snovi.

Dragana Luji} VIII-1

O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Dragaqevac

Brankica Eri} IX-6O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

Sla|ana Luki} II-1O[ ,,Sveti

Sava’’Bijeqina

Ivana N ovak ovi} IX -3 O[ ,,Petar K o~i} ’’ Brodac

Nerk a S maji}

III-2

O[ ,,Jovan

Du~i}’’

Bijeqina

N a { a a d r e s a : At i n s k a 2 B i j e q i n a K o n t a k t t e l e f o n i :

0 5 5 / 2 0 2 - 1 2 6 0 5 5 / 2 2 2 - 5 9 0



EKOLOGIJASEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 15

B

rojne divqe deponijesme}a na periferijamagrada, zapu{tenim i na-pu{tenim parcelama i

balama vodenih povr{ina pos-ale su za{titni znak razvije-og standarda i nerazvijene eko-o{ke svijesti. Kupuje se i kon-umira vi{e, a upotrijebqeno istro{eno se baca i naziva |ub-etom. Tako zati~emo organskestatke od hrane, plasti~ne itaklene boce, razne ambalaè,artiju, ostatke starog namje{-aja i ku}ne tehnike, olupinautomobila i automobilskih gu-

ma, opasnog otpada, uginulih ì-otiwa, dotrajale kompjuterskeehnike, pa ~ak i radioaktivnitpad. Ako bismo se osvrnuli ualeku pro{lost do{li bi doodatka da je jo{ u vrijeme Juli-a Cezara, 48. godine prije na{ere, postojao pisani edikt kojime zabrawivalo ostavqawe i ba-awe sme}a po ulicama naseqe-ih mjesta. Jo{ tada je sme}e od-agano na predvi|ena mjesta gdjee palilo ili zatrpavalo. Prviavni kontejner za |ubre postav-

qen je tek 1884. godine u Parizu,od tada su napisani kilometri

akonskih odrebdi i propisa{ta se, gdje i kako baca. U priro-i ne postoji sme}e, nego ga isk-

qu~ivo proizvodi ~ovjek svojimaktivnostima i boravkom u woj.Najve}i dio sme}a oko 30 odsto

je organskog porijekla i ~ine gaotpaci od hrane. Zatim, slijedepapir i karton od oko 28 odsto,te 16 odsto ~ini plastika, 8 ods-to staklo, aluminijum i ~elik~etiri odsto, dok ostali dio ~i-ni takozvani opasni otpad (bate-rije, akumulatori, sanitetskimaterijal i lijekovi), a prisu-tan je i kabasti otpad koga ~ineku}ni aparati, namje{taj, komp-

juteri i auto otpad. Divqe depo-nije sme}a predstavqaju velikuopasnost za ~ovjeka, jer u proce-su kruèwa materije u prirodisme}e se ponovo vra}a ~ovjekusamo u izmijewenom i otrovnomstawu. Komunalne slu`be i po-licija, lokalne vlasti, javni me-diji i ekolo{ka udruèwa poku-{avaju zakonima, akcijama, edu-kacijom i informisawem ukaza-ti na opasnosti koje nam prijeteod ovakvog na~ina odlagawa sme-}a. Neshvatqivo je da i pored sv-ih napora koje zajednica ulaèpostoje pojedinci i grupe kojine po{tuju pravila i dovode uopasnost ostali dio stanovni{-tva, pretvaraju}i ìvotnu sre-dinu u ogromni otrovni kontejn-er. Prisustvo divqih deponija

sme}a svojevrstan je pokazateqkulture, mentaliteta i razvi-

jenosti zemqe i naroda. Na teri-toriji op{tine Bijeqina jo{uvijek zati~emo ve}i broj div-qih deponija, iako se redovno

uklawaju i ~iste. Nerijetko za-ti~emo da se na mjestu o~i{}enei uklowene divqe deponije uneposrednoj blizini pravi nova,{to je dokaz r|ave navike i sv-

jesnog nepo{tovawa zakona koje

dru{tvo propisuje. Svjedoci smotoga i na primjeru o~i{}ene ipo{umqene lokacije biv{e og-romne divqe deponije na lokaci-

ji Golo Brdo gdje su bezumni gra-|ani nastavili navike odlagawasme}a samo sa druge strane puta,èle}i da vaqda tim postupkomdokaù svoje neslagawe sa ostva-renim naporima, u~enika, gra|a-na i lokalnih vlasti koji su ulo-ìli i sredstva i rad da se rugloi sramota grada pretvori u ne-{to op{te korisno i zdravo.Ako znamo da su u neposrednojblizini pomenute lokacije grad-ska izvori{ta vode koju svi pije-mo i wive sa kojih se hranimo,ovakav postupak je neobja{wiv.Ulaz u vikend naseqe na Drini uAmajlijama o~igledan je primjerbezobzirnog i nerazumnog pona-{awa prema ìvotnoj sredini.Ne vrijede nam ni najqep{e vi-kendice i skupocjeni objektiako u wih dolazimo prolaze}ikroz sme}e, a o turizmu da i negovorimo. Apelujemo na sve sta-novnike Bijeqine da se uozbiqei shvate posledice nemarnogodnosa prema ìvotnoj sredini,

jer ako se u najskorije vrijeme neodreknemo lo{ih navika sutra}e za generacije koje dolaze bitiprekasno. Q.V.

Kori{tewem samo jednogprocenta dostupne radi-

jacije Sunca mogle bi dase podmire energetske po-

trebe planete u 21. vijeku, ali jeproblem {to je proizvodwa jo{ uvi-

jek skupa a promjena ograni~ena sa-mo na niskotemperaturne potrebe.Osnovna prednost sun~eve energije

je ta {to je ona obnovqiva i eko-lo{ki ~ista, nasuprot gorivima ko-

je se se danas najvi{e koriste kao{to je nafta, kojoj preti nestajaweza 20 do 30 godina. Kada bi se "sun~e-vim kolektorima" pokrila povr{i-na od samo 150 kvadratnih kilometa-ra, to bi zadovoqilo godi{we pot-rebe ~ovje~anstva. Na Balkanu ja~i-na sun~eve radijacije je me|u najve-}im u Evropi, {to na{ region po-tencijalno stavqa me|u najve}e pro-izvo|a~e solarne energije. Primje-na solarne energije je neograni~enatako da }e sa ve}im ulagawima nemi-novno do}i do pojeftiwena ure|ajaza kori{}ewe ove vrste energije, pa}e ona vremenom postati komerci-

jalno isplatqiva. SAD ve} danasgodi{we ulaù preko 400 milionadolara u istraìvawe energije Sun-ca, ~ime bi se najstariji kult naZemqi ostvario kao budu}nost na-{e planete. U najstarijem poznatomnasequ u Evropi, Lepenskom Viru uSrbiji, starom 8500 godina nalazese elementi kori{}ewa solarneenergije. Drevni graditeqi su poz-navali na~in kako da obezbjede naj-ve}i mogu}i zahvat sun~eve energijei na tim mjestima su primjewivaninajstariji principi i pravila ve-zani za orijentaciju u izgradwistambenih objekata koji su zabiqe-

èni u pro{losti. Naàlost, danassmo me|u najzaostalijim zemqama upromjeni i kori{}ewu solarneenergije, a s obzirom na prirodnipoloàj i potencijal mogli bi bitime|u prvima. Kada bi ~ovjek racio-nalno sagledao i koristio energijuopasnosti po ìvotnu sredinu nebini bilo. Ovako nam ostaje da se na-damo da }e alternativni na~ini ko-ri{tewa energije u budu}nosti sp-rije~iti katastrofu globalnihrazmjera i da }e solarna energijabiti jedan od prvih izvora ekolo{-ki zdravog ìvota. M.D.

SOLARNA ENERGIJA

ZA 21. VIJEKPo~etak zimske rezid-

be tradicionalno zapo~i-we 14. februara na danSvetog Trifuna za{tit-nika vinogradara. Tomprilikom se, uz sve slav-ske po~asti, orezuje vino-va loza, a prvi rez se sim-boli~no zaliva vinom ilozova~om za boqi rod.Orezivawem se postièubrzavawe i uveli~avaweploda, formirawe krunei oblika vo}ki i drve}a iuklawawe bolesnih i o{-te}enih dijelova. Idea-lan vremenski period zaove radove je druga polo-vina februara, a najkas-nije do kraja marta i po-

jave pupoqaka. Nakon re-zidbe va`no je zimsko pr-skawe kao preventiva odbolesti i {teto~ina, tekre~ewe koje je va`noobaviti prije bubrewapupoqaka. Rezidba zahti-

jeva i znawe i vje{tinu,te ako nismo tome vi~ninajboqe je angaòvati ne-koga ko je stru~an da nebismo napravili vi{e{tete, nego koristi. Uko-liko se odlu~ite da samioreète vinovu lozu, vo}-ku ili drve}e morate sepridràvati odre|enihop{tih pravila: neophod-ne su dobre makaze, o{tratesterica i strpqewe.Kod vinove loze presjekna jednogodi{wem mlada-ru izvodi se tako {to seodreè dva do tri centi-metra iznad posqedwegokca i to ukoso i na sup-rotnu stranu od pupoqka,

~ime se izbjegava curewesoka iz orezanog dijela popupoqku, {to dovodi domogu}nosti trulewa ipromrzavawa. Rezove nalukovima i stablu dobro

je premazati kambisolomili vo}arskim voskom ra-di za{tite. Kod rezidbevo}ki i drve}a najbitnije

je dobro osmotriti stab-lo, pa tek onda pristupi-ti poslu. Na osnovu visi-ne debla razlikujemo nis-kostabla{ice, polustab-la{ice i visokostabla-{ice. Svaka kro{wa sesastoji od glavnih i pri-marnih grana koje ~inekostur kro{we i sekun-darnih grana na wima kojepreko mawih grana noserodne gran~ice iz kojihnastaje plod i lisna masa.Op{te pravilo je da naj-duè treba ostaviti ske-letne, odnosno ramenegrane koje su i najniè, teidu}i ka vrhu smawivatiwihovu duìnu. Ukolikoima veliki broj jednogo-

di{wih letorasta trebaobaviti blaù rezidbu dabi se stvarao wihov mawibroj. Kod jabu~astog vo}ase ne skra}uju rodne gran-~ice, nego se po potrebiuklawaju do osnove, a kodko{tuni~avog se mogu sk-ra}ivati ili po procjeniprore|ivati. Stara stab-la se orezuju radi podmla-|ivawa tako {to se skra-}uju skeletne grane. Mla-da stabla se orezuju radiformirawa oblika i po-ve}awa rodnosti tako{to se skra}uju rodnegran~ice. Vi{e se orezujustarija stabla, zatim ko-{tuni~avo vo}e, a naro-~ito breskva i stabla kodvo}aka koja su iscrpqenaprevelikim rodom. Bitno

je razlikovati i vrste pu-poqaka pri orezivawu,

jer imamo lisne i cvjetnepupoqke. Lisni su izdu-èni, {iqasti i bez pro-{irewa u sredwem dijelu,dok su cvjetni pupoqcikrupniji, zaobqeni i pro-{ireni u sredini. Ako sepridràvamo bar donekleovih op{tih pravila ore-zivawa uz pa`wu i strp-qewe rezultati }e bitiuspje{ni. Orezivawe gra-dskih drvoreda u Bijeqi-ni zapo~elo je po~etkomfebruara i bi}e zavr{e-no u planiranom perioduzavisno od vremenskihuslova. Radove izvoderadnici AD Komunalcapod nazorom Odjeqewa zastambeno-komunalne dje-latnosti. Q.V.

ZIMSKA REZIDBA

DIVQE DEPONIJE SME]A



KULTURA / OBRAZOVAWE SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.16

Predrag Vujanovi},student tre}e godinearhitekture u NovomSadu, prosjek ocjena

7,7, i Matea Kari{ik, studetki-wa tre}e godine Filolo{kogfakulteta u Beogradu - odsjek zawema~ki jezik, prosjek ocjena8,59, imali su puno razloga za ra-dovawe. Dobili su stipendijuop{tine Bijeqina u mjese~nomiznosu od 170 KM. Ukoliko buduredovno upisivali godinu, sti-pendiju }e koristiti do krajastudija, saop{tio je na~elnikop{tine Bijeqina, Mi}o Mi-}i}, potpisuju}i ugovore o dod-

jeli stipendija sa ovo dvoje i jo{41 studentom tre}e, ~etvrte ipete godine razli~itih fakul-teta koji su ispunili uslovekonkursa. Zanimqivo je da je ~akoko 70 odsto studenata sa tehni~-kih fakulteta ove godine dobi-lo stipendije, bilo da je rije~ oelektrotehnici, ma{instvu, ar-hitekturi, saobra}aju ili gra-|evini. To je dobar znak, jer }epo zavr{etku studija ovi studen-ti lak{e dobiti zaposlewe, jer

je rije~ o deficitarnim profe-sijama. Neki od wih }e dobiti{ansu da odrade pripravni~kista i u op{tinskoj administra-ciji, mo`da i zaposlewe. Op{-tina Bijeqina trenutno stipen-dira vi{e od 250 studenata,opredijeliv{i se za investira-we u znawe i mlade, koji preds-tavqaju budu}nost ovog regiona.

- Na konkurs je bilo prijav-qeno 105studenata, a dodijeqene

su 43 stipendije. Uslov za stu-dente tehni~kih fakulteta biojeprosjek ocjena7,5,dok je za stu-dente dru{tvenih fakulteta us-lov bio prosjek ocjena 8,5. Po-~etna stipendija iznosi 170 KMmjese~no, za deset mjeseci u{kolskoj godini, a iznos stipen-dije moè biti pove}an i do 221KM mjese~no, pod uslovom da

studenti ostvare ve}i prosjekocjena. Odlu~ili smo da iz bux-etske rezerve dodijelimo jo{deset stipendija za studente izporodica poginulih boraca iRVI, istakao je na~elnik Mi-}i}, naglasiv{i da }e na taj na-~in i djeci iz ove kategorije bi-ti olak{ano studirawe i{kolovawe. E.S.N.

OP[TINSKE STIPENDIJE ZA STUDENTE C

INVESTIRAWE U MLADOST I ZNAWE

Nezadovoqni svo-

jim materijalnimi radnim statu-som, ~iwenicom

da jo{ uvijek nisu primili januarsku platu, te da za de-cembar pro{le godine i ja-nuar ove godine nisu napla-tili nadoknadu za topli ob-rok, a po svemu sude}i, ne}eni za februar, radnici Cen-tra za kulturu "Semberija"izraàvaju nepovjerewe di-rektoru Centra, MihajluTrifkovi}u.@eqkoSavi}, predsjednik

Sindikalne organizacije uCentru za kulturu "Sembe-rija" kaè da su na nedavnoodrànom sindikalnom sas-tanku radnici izrazili svo-

je nezadovoqstvo i da su o si-tuaciji u centru upoznali ipredsjednika Sindikata op-{tine Bijeqina, Ratka Bo-bara.

- Iskazali smo nezadovoq-stvo, a kao da i nismo.Prob-lem je u tome {to radnicinisu radno angaòvani. Po-sla jednostavno nema, a oba-vezni smo da dolazimo na po-sao. Nakon likvidacije Do-ma omladine preporuka na-~elnika op{tine i{la je nato da se sa 25 zate~enih, brojradnika smawi optimalnona16 izvr{ilaca. Sada imamoukupno 29 radnika, od ~ega jetroje radnika primqeno naodre|eno i jedan pripravnikodra|uje pripravni~ki sta`na osnovu ugovora sa Zavo-

dom za zapo{qavawe.Imamojedanaestoro radnika sa vi-sokom i vi{om stru~nom sp-remom, ali kod nas se postav-qa pitawe nedostatka stru~-nog kadra sa umjetni~kimakademijama, reìsera, sce-narista,dramaturga.U svemuovome treba imati u vidu iradno iskustvo. Nekome nidiploma ne moè pomo}i,ukoliko ne posjeduje sposob-nost rukovo|ewa, organizo-vawa posla u oblasti kultu-re, obja{wava @eqko Savi}.

Savi} kaè da bisokop ve}dugo ne radi, iako je trebalopreduzeti neophodne korakeda se ponovo uvedu filmskeprojekcije, jer je bioskop u

RADNIC

Hipokrat je rekao "NekaVam hrana bude lijek, alijek hrana" vjerovatnone slute}i da }e pitawe

ishrane dosti}i ne samo medicin-sko - socijalnu, nego i kulturolo{-ku konotaciju.

Da bismo bili zdravi(ji) bilo bidobro da se vratimo u vrijeme us-lovnog siroma{tva. Ako to podra-zumijeva jednostavnost, pravilno-st, fiziolo{ku glad i potrebu zaodràvawem i razvojem organizmaizraènu brigom i znala~kim pri-stupom ishrani, tada moèmo gov-oriti o principima koji se odnosene samo na strukturu, ve} i koli~i-nu hrane. Op{ti tehnolo{ki raz-voj (ne znam da li i napredak) akti-virao je potencijalne kreativnesposobnosti u kulinarstvu (vje{-tina spremawa jela), ali da li i ugastrologiji (gurmanluk, sladokus-tvo)? Pitawe postavqam sa aspek-ta pripreme hrane (gastrolatrija -sluèwe èlucu). Za oko savr{e-ni, do perfekcije dovedeni oblici,sklad boja, dizajna i sveukupnogugostiteqskog aranìrawa. A gas-trolo{ki - koli~ina hrane u "por-ciji", kombinacija namirnica, re-dosqed uzimawa namirnica, a da negovorimo o psiholo{koj gladi dase odsustvo ivotne qepote i ukusazadovoqi qepotom u tawiru i za-dovoqavawem ~ula ukusa raznimnamirnicama punim aditiva koji"osvajaju". Da se moj protest "brizio (is)hrani" koja nije prirodna(sinteti~ki proizvedena hrana) ipravilna (principi ishrane) nepretvori u oma` toj istoj (is)hra-

ni, treba se vratiti na razlog pi-sawa ovog teksta.

U O[ "Sveti Sava" u Bijeqiniodràno je predavawe o "Pravil-noj ishrani" za u~enike od {estogdo devetog razreda koji prema ant-ropometrijskom mjerewu i mi{qe-wu nastavanika fizi~ke kulture(ali i po o~iglednosti) imaju pre-komjernu tjelesnu teìnu. Predava-wu je prisustvovalo 22 u~enika({esnaest dje~aka i {est djevoj~i-ca). Na prvobitnu povratnu infor-maciju nastavnika da u~enici nisurado prihvatili ideju o predavawu,prisutni u~enici su bili jako za-dovoqni. Predavawe je odràla drStojanka [kori}, pedijatar. Po-red klini~ke brige o zdravqu djecezagovornik je definisawa i reali-zacije kontinuiranog programapravilne ishrane. Govore}i o pris-tupu ishrani kao o op{tem dru{t-venom, ali prije svega porodi~nomodnosu, nije zanemarila op{teuslove ìvqewa porodice od socijalnih (zaposlenost roditeqa, pre-pu{tenost djece sebi) preko mate-rijalnih do vaspitnih. Nedovoqanili odsutan pristup razvijawa na-vika upotrebe hrane pripremqeneu porodici (sendvi~, doma}i so-

kovi i sl.) kod djece osnovno{-kolskog uzrasta u sjenci je medijs-kog pritiska reklamama "priru~nehrane." To predstavqa ujediwen pro-blem s kojim se treba boriti. Usu-|ujem se da defini{em odgovor napitawe: Ko je sudionik te borbe?Onaj ko popu{ta, a to su dijete i ro-diteq kao kolaterarni u~esnici.Osnovni "u~esnik" je trend i profit.

Ukazuju}i daqe na zna~aj pojedi-nih vrsta namirnica grupisanihkao vo}e, povr}e, meso, mlije~niproizvodi, ìtarice i te~nost,predava{tvom adaptiranim sluhuu~enika da razumiju temu, doktori-

ca nije zanemarila mjeru, vrijeme ina~in konzumirawa hrane. Nije po-trebno da instruktivno saop{ta-vam pojedinosti o kojima se ipak"glasnije" govori. îni se, premabroju prodavnica "zdrave hrane" i"~uje". Mo`da je va`nije naglasitidinami~nost i plasti~nost inter-pretacije, kao i empati~an odnosprema problemu isku{ewa mladihprema (pravilnoj) ishrani, jer seli~no, kao roditeq, "bori" sa tren-dovima. To je rezultiralo zavidnojpa`wi pra}ewa predavawa koje suu~enici ispoqili. Ukazuju}i napotrebu prerastawa "op{te brige"

o (is)hrani na "li~nu brigu" pra}e-wem medija (nereklamni dio pro-grama), oslu{kuju}i razgovore natemu, kao i zajedni~ki, sa rodite-qima, da se odreknu ~ipsa, smokija,brze hrane, ali i obojenih, gazira-nih, tj. vje{ta~kih sokova, nije za-nemarila mladost i nepoimawevremena koje dolazi, a u kome se mo-gu boriti sa zdravstvenim proble-mima. O o~uvawu mladala~ke qepo-te sa estetskog aspekta, ubrzo aktu-elne u relaciji "dopadawa nedopa-dawa" i straha da je izgled primar-ni razlog, doktorica Stojanka i sa-ma bri`na prema osnovnom prirod-nom daru ,,qudskoj qepoti", nijepropustila da skrene pa`wu. Ano-reksi~nost (nedostatak voqe za je-lo) i bulimi~nost (neodoqiva gl-ad) kao stawa ili postupci i psiho-lo{ki izazvani, uzrastu u~enika su jo{ nepoznati i u ekstremnostineupadqivi, ali je tuma~ewe svaka-ko potrebno kao mogu}nost pohra-wivawa informacije koja }e se ka-snije razumjeti.

Sje}am se nekada upakovanihsendvi~a i jabuke, no{enih u rijet-ko posjedovanoj plasti~noj kesici,ali dobro umotane u papirnu salve-tu. Nismo imali ~ak ni rizik "prqa-vih ruku" koji je hranom iz kesiceizvjestan, jer se uzima direktno ru-kom koja nije oprana. Tada nije biotrend no{ewa fla{ica vode, pose-bno vje{ta~kih sokova, ali smo ima-li ~esmu u {kolskom dvori{tu, aponeko i ~a{icu za vodu u {kolskojtorbi. Jesmo li mi bili siroma{-ni ako je to mjera standarda?

Uz èqu i spremnost dokto-

VOLITE LI ÎPS? U O[ "Sveti Sava" u Bijeqini odràno je predavawe opravilnoj ishrani za u~enike od {estog do devetog razreda. Predava~

je bila dr Stojanka [kori}, pedijatar...



KULTURA / OBRAZOVAWESEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 17

ZA KULTURU ,,SEMBERIJA’’

me|uvremenu ponovo pro-adario u Mrkowi} Gradu,

Prijedoru i jo{ nekimp{tinama, te ne vidi razloga Bijeqina nema bioskopoji je organizovao projekcijetokom rata.Direktor Centra za kultu-

u, Mihajlo Trifkovi}, pak,ruga~ije gleda na cijelu si-uaciju. On kaè da op{tins-a uprava svojevremeno nije

prihvatila wegov plan siste-matizacije radnih mjesta uCentru za kulturu "Sembe-rija", jer se, ipak, èqelo po-mo}i qudima koji su godine,pa i decenije proveli u Domuomladine.

- Ta~no je da nismo ostvari-li plan i program za pro{lugodinu, ali nismo mi usam-qeni u svemu tome. Iz buxetanam je odobreno 287.000 KM za

ovu godinu. Jo{ toliko sred-stava treba mi da zaradimo, dabismo mogli normalno poslo-vati. Imamo sedmoro qudi ko-ji bi mogli i}i u invalidskuistarosnu penziju. Proveo sam36 godina u prosvjeti i dvijegodine u Centru za kulturu.Mnogi su osporavali moj do-lazak na ovu funkciju. Bilo jei prijetwi.U bisokopu je u to-ku rekonstrukcijaobjekta i tojo{ uvijek radovi nisu zavr-{eni. Najavqena je nova inve-sticija,izgradwa novog objek-ta Centra za kulturu i op{-tinska uprava je sada na po-tezu.Od 16. do 21. marta treba-lo bi da organizujemo "Danekomedije" Op{tina nam je zatu manifestaciju odobrila10.000 KM. Pripremamo obi-qeàvawe jubileja, 75. godi{-wicu Amaterskog pozori{ta"Scena", koje je, nakon duèpauze, prije godinu dana obno-vilo svoj rad, nagla{avaTrifkovi}.

Direktor Trifkovi} kaèda salu u Domu omladine u rad-nim danima koriste studentiPedago{kog fakulteta za pre-davawa. Zakupci prostora su iOmladinski centar, Repub-li~ki zavod za statistiku,Prosvjetno - pedago{ki zavod.Ukoliko uskoro, kao {to jenajavqeno, otpo~ne izgradwanovog objekta na mjestu sada{-weg Doma omladine, radnicicentra }e se na}i u potpunodruga~ijoj situaciji od ove sa-da{we. E.S.N.

NEZADOVOQNI

UÊNICI IV-4 RAZREDA GIMNAZIJE ,,FILIP VI[WI]’’ODR@ALI JAVNI ÂS O GOJAZNOSTI

Pravilna ishrana je odposebne va`nosti zasvakog ~ovjeka, poseb-no za mlade qude koji

su u razvoju. Uzimawe prekom- jernih koli~ina hrane, a ako sepored toga jo{ izbjegava i fiz-i~ka aktivnost, dovodi do gojaz-nosti koja ne predstavqa samoestetski, nego i ozbiqan zd-ravstveni problem, poru~ujuu~enici IV-4 razreda koji suodràli javni ~as iz nastavnogpredmeta Demokratija i qudskaprava. Javnom ~asu su prisustvo-vali u~enici i profesori Gim-nazije, te dr Darko Markovi} izugqevi~kog Doma zdravqa.

Gojaznost postaje vode}i svjet-ski zdravstveni problem 21. vi-

jeka, jer se usko povezuje sa sta-wima kao {to su hipertenzija,hiperholesterolemija, sr~anaoboqewa, dijabetes, malignaoboqewa, degenerativni artri-tis, psihi~ki problemi, kvali-tet ìvota je umawem, a morta-litet pove}an. Gojaznost se mo-è kontrolisati pove}awem fi-zi~ke aktivnosti i smawewemunosa kalorija u organizam, me-|utim, koliko ko jede nije uvijeki stvar izbora. O ozbiqnosti ov-og problema, koji su prepoznaliu~enici IV-4 razreda, govorilesu u~eniceCvijetaTomi},An|el-kaArseni} i Milena Petrovi}.

- Na{e zdravqe, kreativnost,efikasnost i raspoloèwe di-rektno su uslovqeni na~inom is-hrane koji svakodnevno primjew-ujemo. Pravilna i zdrava ishra-na pomaè nam da se lak{e suo-~imo sa ìvotnim te{ko}ama ida se za{titimo od mnogobroj-nih fizi~kih i psihi~kih bo-lesti, istakla je u izlagawuCvijeta Tomi}, aAn|elka Arse-novi} ukazala, da i za vi{ak ki-lograma ponekad moèmo okri-viti i na{e pretke. Naime, nas-qedni faktor ima bitnu, ali nei presudnu ulogu u nastajawuvi{ka kilograma. Zapravo, pog-re{an na~in ìvota i ishrane,kao i nizak stepen fizi~ke ak-tivnosti glavni su razlog zbogkojeg se gojimo.

Brza hrana na jednoj strani, ana drugoj pak slave, praznici imnoga druga ,,druèwe za stolom’’

uz nasqednu sklonost ka vi{kukilograma, dovode do drasti~nogporasta broja gojaznih qudi.

- Gojaznost postaje sve ve}iproblem modernog dobai mi smome|u onima koji èle da uti~una svijest qudi, pogotovo mla-

dih. Putem javnih ~asova i trib-inamislim da se moè u velikojmjeriuticati naosvje{}ivawe oopasnostima kojima se izlaè-mo ukoliko ne vodimo ra~una otome {ta i koliko jedemo, kaèMilena Petrovi} predlaù}ida u ishrani bude {to vi{e zas-tupqeno vo}e i povr}e.Doktor Darko Markovi} je

pozdravio izbor teme i pohvaliokvalitet javnog ~asa koji su pri-premili u~enici.

- Op{te je poznato da gojazno-st ve} duè predstavqa glavniproblem u Americi, ali to vi{enije samo ameri~ki problem.Epidemija gojaznosti se pro{i-rila po cijelom svijetu, a sa timproblemom se suo~avaju ne samoodrasli, negoi sve ve}ibroj dje-ce,{to posebno zabriwava, uka-zuje dr Markovi} dodav{i dasvaki tim porodi~ne medicinemora da se ozbiqno bavi i ovimproblemom. M.R.

ONAKVI SMO KAKVU HRANU UZIMAMO!

Ako se obrazovawe shvatakao ulagawe u budu}nost, ondaje obrazovawe za demokratijui qudska prava ulagawe udemokratsku budu}nost.

- Sadràj obrazovawa zademokratiju mora se povezatisa stvarnim ìvotom. Ja kaopredmetni profesorpodsti~em ih da sami kandidu-

ju teme koje zatim zajednoprou~avamo, kao {to su tou~inili u ovom slu~aju, rekaoje profesor Dragomir Luki}podsjetiv{i da je nastavnipredmet, Demokratija i quds-

ka prava, uveden {kolske

2001/2002. godine sa po dva~asa sedmi~no u zavr{nimrazredima sredwih {kola. Zasvoj primarni ciq ima razvojdemokratske politi~ke kul-

ture u~enika i predstavqavaàn segment obrazovnog sis-tema koji bi trebao mladimqudima pomo}i da se razviju uinformisane, odgovorne iaktivne gra|ane. Obrazovaweje politi~ko pitawe, jer je topitawe o tome kako èlimo dana{e dru{tvo izgleda ubudu}nosti i zato svaki pro-gram obrazovawa treba da setemeqi na odre|enoj vizijidemokratije, gra|ana i ulogegra|ana u razvoju dru{tva,odnosno u odre|ivawu smjera ukom ide dru{tvena zajednica ukojoj ìvimo.

ULAGAWE U DEMOKRATSKU BUDU]NOST

ice Stojanke da se komunikaci-a nastavi, jer je tema neiscrpna,o{ jednom se srda~no zahvaquje-

mo. Nagla{avam da je vrijeme od 60minuta proteklo neosjetno, bezlu{ala~ke zasi}enosti.

Istina, nastao je anegdotski ko-mentar "ni{ta ne smijemo da jede-mo." To "ni{ta" je "sve", jer se od-

osi na sugestiju formirawa kri-i~kog odnosa djece i roditeqarema "industrijski spremqenojrani." U vezi s temom u~enicioji su prisustvovali predavawuopunili su namjenski konstru-san upitnik ({kolski psiholog)oji prema strukturi pitawa is-ovremeno predstavqa kratak pod-etnik o elementima ishrane kojereba usvojiti i o wima razmi{-

qati. Rekli smo da je predavawelu{alo 22 u~enika, ali podatkeoje }emo saop{titi ne koristimoa zakqu~ivawe, jer je ispitivaweituaciono provedeno.

Sa aspekta nasqednosti samori u~enika su odgovorila da u po-odici niko nema prekomjernu tje-esnu teìnu dok su ostali "povu-li" na baku, djedove, ujake ili ro-iteqe. Prema tjelesnoj teìni~enici do sada nisu imali indi-

ferentan odnos {to potvr|uje dasamo"pet u~enika nije poku{aloa smr{a. Ostali su to ~iniliorigovawem koli~ine hrane,mawenim ali ~e{}im obrocima,avqewem sportom, dijetom, ali

edan u~enik je to poku{ao "nekimdvaratnim tabletama". Privla~-ost pice ili hamburgera je domi-antna za devet u~enika, a {est

u~enika preferira "brzu hranu" uodnosu na hranu "spremqenu uporodici." Odnos prema vo}u ipovr}u, tjestetinama ili mesu zas-tupqen je u raznim kombinacijama.Uo~eno je da u~enici piju dostate~nosti, ali najvi{e u kombina-ciji "voda i prirodni sokovi" (14u~enika), samo gazirana pi}a dvau~enika, a vodu i gazirana pi}atri u~enika. Nadamo se da je pred-stavqena dominantna orjentacijaprema vrsti te~nosti. Koli~inate~nosti koju u~enik popije u tokudana je od dva do pet litara. Premaprethodnom komentaru, kriteri- jum nadoknade te~nosti za potreberazvoja i "potro{we" vode je za-dovoqen. Koliko roditeqi prateishranu djece saznali smo prekokomentara da roditeqi "prate iuti~u na wih u koli~ini hranekoju pojedu" (15 u~enika), dva u~e-nika se izjasnilo da ih roditeqi"stimuli{u" u jelu, jedan je rekao"ne znam" i ~etiri u~enika se nisuizjasnila.

Grickalice voli osamnaest u~e-nika, a ~etiri ne. Nadimak zbogprekomjerne tjelesne teìne ima jedan u~enik i zove se "Pereca".@eqa za korekcijom tjelesne te-ìne je prisutna kod devetnaestu~enika od koji je jedanaest "po-ku{alo neke programe mr{avqe-wa", ali je pola godine istrajao jedan u~enik, dok je jedna djevoj-~ica "uporna ve} dvije godine inastavi}e". Ostali su brzo prek-inuli. Od u~enika koji su poku-{avali realizovati taj programsedam u~enika se "nije mu~ilo"

(ali su i prestali), dok je triu~enika izjavilo da se "mu~io".Hrana je i qubav i izazov, te jedvadeset u~enika izjavilo da "volida jede" a jedan "malo". Hedon-isti~o osje}awe, uìvawe u jelu,spoznalo je ~etrnaest u~enika,"ponekad" dva u~enika a ostali ne"uìvaju" u hrani. Strah da postoji psiholo{ka glad ili "jedewe izdosade" za sada nije opravdan, jer jenegativno odgovorilo devetnaestu~enika. Roditeqi djecu ne tjeraju,ali im i ne brane da jedu. Upo-zorewe upu}uju roditeqi tri u~e-nika, a jednom u~eniku samo "akoprevi{e jede", ni "nervoza" nijerazlog za afinitet prema jelu(sedamnaset u~enika). U porodicise naj~e{}e jede "zajedno" ({es-naest u~enika) a ostali "kako kostigne". Prema opisu "nedjeqnogru~ka" mame su provjerene u~enicesvojih majki, te se brinu o supi,povr}u, salati i "ponekom" bare-nom ali ~e{}e pe~enom mesu.

Kao i svaki vapaj i ovaj zvu~i ipredstavqa potrebu izgra|ivawakulture pravilne ishrane kaooblika pona{awa i li~nog stilaìvqewa. Iz uzrasnog hetero-nomnog (nesamostalno, zavisno oddrugog) pona{awa djece do auto-nomnog (li~nog odnosa) prema(is)hrani, djeci je potrebno jo{mnogo kontakata, informacija,primjera ali i aktivizma (samoak-tivno{}u do samosaznawa) u ovompodru~ju.

Za po~etnu ideju, neka to budeneposlu{nost reklamama u medi- jima. QiqanaS.Raki}

DA SE PREUSMJERI MILION MARAKAOdbronici Skup{tine op{tine na posqedwoj sjednici donijeli su

da se od odobrenih pet miliona maraka kreditnih sredsta-

za izgradwu Centra za kulturu, milion maraka preusmjeri na imovinsko - pravnih odnosa, jer to predstavqa prior-

kako bi se zainteresovanim investitorima omogu}ilo da ulagati sredstva prema predvi|enim regulacionim

Namjena dijela zaduèwa promijewena je uz saglasnost i Ministarstva finansija.



OGLASI / HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.18

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 300

U Bijeqini, dana 04. 12. 2008. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni

glasnik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 300, po zahtjevu Mi-

hajla Mijatovi}a sina Save iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`-

nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-

qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarska parcela broj:3368 u naravi dvori{te u povr{ini od 171 m2,

stambena zgrada u povr{ini od 77 m2 i pomo}na zgrada u povr{ini od 10 m2

{to iznosi ukupnu povr{inu zemqi{ta od 258 m2 upisana u Pl. 1630 k.o.

Bijeqina 2.

Prema podacima katastarske evidencije kao suposjednici na nekretnina-

ma u Pl. 1630 k.o. Bijeqina 2 upisani su Hrwadovi} ([efika) Munevera sa

di-jelom od 158/258 i Mijatovi} (Save) Mihajlo sa dijelom od 100/258.

Pravo na upis kori{tewa na zemqi{tu stekli su Jahi} (Muhameda) Zijah da dijelom

od 65/258, Jahi} (Muhameda) Emin sa dijelom od 64/258, Brankovi} (Hedije) Mirsad sa

dijelom od 32/258 i Mijatovi} (Save) Mihajlo sa dijelom od 97/258.

Pravo na upis suvasni{tva na objektima stekli su Jahi} (Muhameda) Zijah

sa dijelom od 2/8, Jahi} (Muhameda) Emin sa dijelom od 2/8, Brankovi} (He-

dije) Mirsad sa dijelom od 1/8 i Hrwadovi} ([efika) Munevera sa dijelom od 3/8.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 dana od

najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-

ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom

uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 90 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne

uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen,

na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bije-

qina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom gla-

silu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 000 512U Bijeqini, dana 01. 10. 2008. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beniglasnik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-000 512, po zahtjevuJOVE PAVLOVI]A sina Petka iz Dvorova, po postupaju}em zemqi{nok-

wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarska parcela broj: 46 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 12845m2, i broj: 282 u naravi wiva 1. klase u povr{ini od 7683 m2 i wiva 2. klaseu povr{ini od 3103 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 676 k.o. BijeqinaSelo.Prema podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u

Pl. 676 k.o. Bijeqina Selo upisan je Pavlovi} (Petka) Jovo sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 danaod najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilik-om uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama

mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 90 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-

ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bije-qina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

MOSTOGRADITEQ QUBIVOJE KOSTI]

VOLIM DA GRADIMMOSTOVE SPASA

Mostograditeq iz Beograda Qubivoje Kosti} na rijeci Drini

izgradio je dva mosta - Pavlovi}a most kod Slobomira i kodFo~e. Do sada nikome nije po{lo za rukom da to postigne.Kosti} je projektovao i izgradio jo{ blizu tri stotine

mostova na drugim rijekama, pa i na kanlu Da{nici...

Prema legendamaod kada se pravemostovi na rije-ci Drini wiho-

vim temeqima se morajuprinositi qudske `rtve,obi~no djeca blizanci -brat i sestra. ôvjek koji

je na Drini izgradio ~akdva velika mosta u wihovetemeqe nije uzi|ivao bra-ta i sestricu.

Grade}i mostove na Dri-ni Qubivoje Kosti} nad-mudrivao se sa vilama bro-daricama, jezerkiwama ioblakiwama, pa su mu onesamo jednom obno} poru{i-le ono {to je preko danagradio. Dogodilo se to upo~etku izgradwe Pavlo-vi}a mosta, kada je nabujalarijeka poru{ila neke we-gove elemente i pokrilamehanizaciju.

Qubivoje veli da se prigradwi svakog mosta, ime-nog ili bezimenog, velikogili malog, uvijek nosi savilama, ali da mu one omo-gu}e da izgadi most, uprkostome {to u wihove stubovei temeqe ne ugra|uje mla-|ane brata i sestricu -Stojui Ostoju, Strahiwu iStjepaniju, Stojana i Sto-janku ili blizance nekihdrugih imena. To na Drini,vele, nikada nikome nijepo{lo za rukom, pa je i gla-soviti Rade neimar, zbogvapaja ucvijeqene majke,dok joj je u temeqe vi{eg-radske |uprije uzi|ivaoblizance Stoju i Ostoju, naglavnom stubu ostavio jeotvore kroz koje }e nesre}-na majka mo}i dojiti `rt-vovanu djecu.

U na{em kraju se pripo-vijeda da se vile brodari-ce, ali i druge wihove po-sestrime, svete graditeqi-ma mostova, pa im ru{egra|evinu. Kosti}u je, eto,po{lo za rukom na mu mos-tovi opstanu. I sada su, ma-da jo{ nisu "punoqetni",svjeì i veli~anstveni,

uprkos tome {to u tokugradwe nije slao vojsku dapo Semberiji i Ma~vi tra-è nejake blizance - Vladai Vladanu, Marka i Mari-ju,Radai Radmilu.

Jesenas nam je u Bijeqi-ni rekao da on gradi mos-tove spasa, pa mu zato ugradwi i same vile poma-ù. Zato na plahovitojDrini i nisu prino{enenevine qudske `rtve u te-meqe Qubivojevih mosto-va. Svi Kosti}evi mostovisu mostovi spasa, jer mu je

uvijek na umu da qudi nemogu ìvjeti bez mostova.

On svojim mostovima nedaje svoje ime. Prepustio jeda sami mostovi pri~aju osebi, o wemu i neimarimakoji su ih podizali - da na-rod nadjene ime mostu. Os-im na Drini gradio je mos-tove i na drugim rijekama:Tami{u, Pivi, Tisi, Ibru,Brvenici, Moravi, Usori.@epi... Wegovi mostovi sezovu: u~iteqski, Nu{i}ev,Andri}ev, |a~ki, djevoja~-ki, lastavica, srpski, mostuzdisaja, most za nigdje, ken-gur most, Nevenkin most,Xamin most, most spasa, zo-rt most, baksuz most, Milo-{ev most... Ima jo{ dostaimena, skoro tri stotine.

- Prema mojim projekti-ma izgra|eno je nekolikohiqada malih, tipskih mo-stova, od dva do dvadesetmetara duìne, a vi{e od

stotinu onih ve}ih ali ivelikih - duìh odpolaki-lometra. Skoro je da nemavode biv{e Jugoslavije a dana woj nije bar jedan mojmost, kaè Kosti}.

Rijeka Drina i daqe ro-ni ade izme|u Semberije iMa~ve, a sa takvom vodomQubivoje Kosti} nosio se~ak dva puta. I uspio je -izgradio je dva mosta.

Sve {to je ovaj neumornigraditeq na~inio na rije-kama uradio je dobro i ~vr-sto - da se ne moè odroni-ti niti potonuti. Svakimost, kao i ~esma zadu`be-nica, djelo je dobrih qudi.Qubivoje Kosti} je doka-zao da je i on takav ~ovjek.

Qubivoje osim mostovagradi i nadvo`wake i pasa-rele, jer uvijek ima na umuda na drugoj strani uliceneko dijete ~eka {oqicutoplog mlijeka.

Pro{le jeseni u Bijeqi-ni je izgradio jo{ jedan mo-st - preko Da{nice. I ovajmost, veoma je zna~ajan zana{ grad i sembersku rav-nicu. Gra|evina se skladnouklopila u ovaj dio grada.

Prilikom wegovog otva-rawa Qubivoje Kosti} jebio u masi qudi koji suprisustvovali sve~anosti.Ni~im se nije razlikovaood wih. Niko se, izgleda,nije upitao ko na~ini tulijepu gra|evinu.

Tek uve~e u televizijs-kim dnevnicima kada seemitovao izvje{taj sa pu{-tawa da{ni~kog mosta usaobra}aj, pojavio se tihi~ovjek. Rekao je nekolikorije~i o mostu i to je bilosve o Qubivoju. Samo neko-liko wegovih prijateqa,qudovali su sa Kosti}em,prisje}aju}i se gradwewegovih mostova.

Tako je sa wim jedino imoglo, jer je Qubivoje - kaoi onaj wegov ~udesni i bez-imeni kolega iz Andri}e-ve pripovijetke "Most na@epi" - }uti.

O wemu govore wegovimostovi.

Pi{e: TIHOMIRNESTOROVI]

QubivojeKosti}



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

1.KULINA BANA

Ku}a ukupnog stambenog prostora

120 m2, prizemna, potpuno renovi-rana, + pomo}na zgrada, na placu od

250 m2

Mogu}nost zamjene za stan

CIJENA: 90.000 KM2.DARKA KABIQA BUKIJA

Ku}a 11x10 (podrum, prizemqe,

visoko potkrovqe)

+ pomo}na zgrada 8,60 x 5

Na placu od 430 m2

CIJENA: 250.000 KM3.DANILA ILI]A

Ku}a 11x12 (prizemqe+ 2 sprata)

+ poslovni prostor P=45 m2

Na placu od 440 m2

CIJENA:240.000 KM4.FRU[KOGORSKA

Ku}a 12x10 (podrum,prizemqe,

sprat, potkrovqe)

Na placu od 1400 m2

CIJENA: 140.000 KM5.DIMITRIJA TUCOVI]A

Ku}a 10x9, prizemna, + pomo}na

zgrada 6x3,5 + zapo~eta ku}a 7x6

(pod plo~om)

Na placu od 719 m2

CIJENA:100.000 KM6.CARA DU[ANA

Ku}a 10x10 (podrum, prizemqe,

potkrovqe)

Renovirana,c.grijawe,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

7.SRPSKE VOJSKE

2 ku}e: P=109 m2 i 53 m2, prizemne,mogu}nost nadogradwe,

+ pomo}ne zgrade P=62 m2

Plac 1076 m2

CIJENA: 150.000 KM

LOKALI - IZDAVAWE

1.DOSITEJA OBRADOVI]A

Stan P=60 m2, I sprat, upotrebna

dozvola,strogi centar grada

Pogodan za advokatske kancelari-

je, ordinacije, predstavni{tva fir-mi i sl.

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.MA^VANSKA

Plac P=3509 m2, dozvoqena gradwa,CIJENA:23 KM/m2

2.AMAJLIJE

2 placa po 600 m2

CIJENA:7.500 KM3.DVOROVI

Plac P=3000 m2, pored asfalta,

svi prikqu~ciCIJENA:25.000 KM

4.HASE

Wiva P=7000 m2 i {uma P=1500 m2

CIJENA:28.000 KM5.JAWA - OBRIJE@ Plac P=1.500

m2, dozvoqena gradwa,

Uz glavni magistralni put

CIJENA: 16.000 KM6.MA^VANSKA

Plac P=440 m2,. Dozvoqena gradwa,

svi prikqu~ci

CIJENA:14.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.ZAGONI - KOVAÎ]I

Ku}a 10x5,5 (prizemqe,sprat),

nova gradwa, + pomo}ni

objekat (garaà i qetna kuhiwa)

Na placu od 3.500 m2 +wi-va P=4.500 m2

CIJENA:45.000 KM

2.DIJELOVI

Ku}a P=82 m2, prizemna.+ 4 pomo}ne zgrade

Na placu od 3.260 m2

CIJENA: 90.000 KMOSTALA MJESTA

1.MILI]I

Proizvodna hala P=434 m2,

nova gradwa, + ku}a u osnovi 104m2 (prizemqe - lokal namijewen

za ugostiteqstvo, sprat i

visoko potkrovqe - stambeni dio+ trafo stanica

Sve na placu od 13.000 m2 (od

~ega je asfaltirano 3.000 m2)

CIJENA: po dogovoru2.NOVI SAD

Stan P=30 m2, III sprat, c. grija-

we, nadogradwa

CIJENA: 35.000 EVRA.3.SIMIN HAN

Ku}a 10x10,5 (prizemqe, sprat,

visoko potkrovqe)

Prazna - odmah useqiva

+ pomo}ni objektiNa placu od 1000 m2 (pored

glavnog puta)

CIJENA:150.000 KM

4.UGQEVIKKu}a 10x9 (prizemqe, sprat,

visoko potkrovqe)

Nedovr{ena, na placu od 500 m2

CIJENA:75.000 KM

5.PO@ARNICA - KUKARI]IKu}a 7x8 (prizemqe,sprat),

djelimi~no devastirana,Svi prikqu~ci, pored glavnog

puta. Na placu od 1000 m2

CIJENA:15.000 KM

BIJEQINA - KU]E1.MA^VANSKAKu}a prizemna, ukupne

stambene povr{ine 100 m2 + gara-à, nova gradwa,Svi prikqu~ci,na placu od 1068 m2

CIJENA: 95.000 KM80.000 KM

2.SOFKE NIKOLI]3 prizemne ku}e ukupnog stambe-

nog prostora 130 m2Na placu od 280 m2CIJENA: 90.000 KM

85.000 KM70.000 KM

3.BORISA PASTERNAKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a,na placu od 230 m2CIJENA:190.000 KM

170.000 KM4. JOVANA RA[KOVI]A

Ku}a prizemna,useqiva, + garaà,+ lokal P=20 m2,Na placu od 462 m2CIJENA:110.000 KM

90.000 KM80.000 KM

5. STEVANA KRWI]AKu}a u osnovi 101 m2 (podrum,

prizemqe, visoko potkrovqe)+ pomo}ni objektiNa placu P=460 m2CIJENA:125.000 KM

120.000 KM6.KRAQA TVRTKA

Ku}a P=200 m2 stambene povr{i-ne (prizemqe,sprat)

+ pomo}ni objekti oko 200 m2Na placu od 3674 m2CIJENA:80.000 EVRA

65.000 EVRA

PLACEVI

1. HASEPlac P=590 m2,svi prikqu~ci,

dozvoqena gradwa,CIJENA: 11.000 KM

10.000 KM2.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeq 9x6,CIJENA:28.000 KM

26.000 KM3.DVOROVI

Plac P=430 m2, dozvoqena grad-wa, + garaà 6,5x4,5

CIJENA:18.000 KM16.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGParcela P=6300 m2CIJENA:22 KM/m2

20 KM/m2

SEOSKA DOMA]INSTVA

1. VELINO SELOKu}a 10x5, prizemna + pomo}ni

objekti,Na 900 m2 placa, + {uma

P=5700 m2, + obradivo zemqi{teP=24.200 m2

CIJENA:20.000 EVRA18.000 EVRA

2. POPOVIKu}a 9,5x5 (prizemna)useqiva,+ pomo}ni objekti,Na placu od oko 2000 m2CIJENA:60.000 KM

50.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvozsme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 4 7 , 208 -0 2 4 , Fa k s : 055 / 206 -6 01

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Bijeqinski ribolovci,~lanovi Sportskog ri-bolova~kog dru{tva"Riba" u ovoj godini }e

la}ati skupqe godi{we ribo-ova~ke dozvole, ~ak za oko 40dsto u odnosu na pro{lu godinu.

Vi}anovi}, predsjednikSRD "Riba" kaè da od svake do-vole ~etiri konvertibilne

marke idu Ministarstvu poqo-rivrede, {umarstva i vodop-ivrede.Mi smo u pro{loj godini ima-

i 775 ~lanova. Istina, u pro{-oj godini cijena seniorske ri-olova~ke dozvole iznosila je 50

KM, dok sada iznosi 70 KM. Pen-ioneri, ène i invalidi pro{-e godine su pla}ali dozvolu 25

KM, a ove godine za wih dozvolaiznosi 35 KM. Za omladince od14 do 18 godina starosti ovegodine dozvola ko{ta 35 KM,dok za pionire, starosti do 14godina, dozvola ko{ta 15 KM.Svake godine po {kolama, u ok-viru kampawe "Pecawem protivdroge" podijelimo od 50 do 70besplatnih ribolova~kih doz-vola". Vi}anovi} kaè da je iz-davawe ribolova~kih dozvolapo~elo 15. januara i da ta aktiv-nost jo{ uvijek traje. Komenta-ri{u}i primjedbe ribolovaca,da je obala Drine i Save u veli-koj mjeri uzurpirana od vlasnikazemqi{ta i vlasnika vikendica,Vi}anovi} kaè da je zakonompropisano da vodeni put podra-zumijeva pojas od 15 metara {i-rine uz obalu koji se ne bi smiouzurpirati.

- Naàlost, najve}i broj izg-ra|enih vikendica i ogra|enihposjeda uz samu obalu nema ur-banisti~ku saglasnost i dozvoluza gra|ewe.Nadle`ni inspekci-jski organi o tometreba da pove-dura~una i da sprije~e uzurpaci-ju zemqi{ta uz vodene tokove.Mi smo tu, bar za sada, nemo}ni,kaè Vi}anovi}.

U Agenciji za vode oblasnogrije~nog sliva Save kaù da im

je poznata praksa da nosioci ka-tastarskih ~estica zabrawujuulazak na svoje posjede i bilokakve aktivnosti koje se svode naribolov, kampovawe i sli~no. Sobzirom na to da, kao vlasnicizemqi{ta, pla}aju kataskarskiprihod dràvi, mo`da je razum-qivo wihovo takvo pona{awe,ukoliko se te povr{ine nalazepod oranicama. S druge strane,nerazumqivo je uzurpirawe ri-

je~nih obala, izgradwa betons-kih terasa iznad vode, bukvalnou koritu rijeka i bepravna izg-radwa vikend naseqa na povr{i-nama koje nisu za to namijewene,kaù u agenciji. U toj oblastiinspektori bi imali pune rukeposla. E.S.N.

Mihajlo Stevanovi},

pomo}nik ministra uMinistarstvu poqoprivredekaè da je bespravna izgrad-

wa uz vodene tokove prisut-

na od 1990. godine.- Takva nezakonita praksaizgradwe vikendica naobalama, izme|u nasipa ivodotokova, prisutna je ve}dugo i u aktivnosti izradeplanske dokumentacije tre-

balo bi da se ukqu~e odgo-

varaju}i op{tinski organi islu`be. Sve dok u gradovimaimamo bespravnu izgradwu,te{ko je o~ekivati da sestawe bitnije popravi nanenaseqenom podru~ju. Mi odop{tina o~ekujemo da defi-

ni{u zone za rekreaciju uzvodene tokove i da izradeplansku dokumentaciju i zate povr{ine. Zakon o pros-

tornom ure|ewu i Zakon ovodama zabrawuje izgradwuobjekata na obalama vodoto-

ka. Ukoliko se to ne budepo{tovalo, onda }e 40 kilo-

metara obale Save i Drine udowem toku biti uzurpirano,kaè Stevanovi}.

ODREDITI ZONEREKREACIJE

SKUPQERIBOLOVA^KE

DOZVOLE



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.20

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 11 .. 00 22 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 88 .. 00 22 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 1 1 . 02 . 2009 .DO 18 .02 . 2009 . GOD .

UMRLI OD 11 .02.2009.DO 18.02.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 11 .02.2009.DO 18.02.2009.GOD.

Mitri} Katarina, k}i Radeta i Zore, Riki} Milena, k}i Save i Dragane, Jova{evi} Damjan, sinVjekoslava i Danijele, Stankovi} Gordana, k}i Goran i Olivere, Gaji} Dragan, sin Obrada i

Zorice, Gaji} Boò, sin Miroslava i Marijane, Ili} Katarina, k}i Miroslava i Jelene,Mujakovi} Adin, sin Jasmina i Sanele, Peri~i} Nikolina, k}i Dejana i Tijane, Jovi~i}Anastasija, k}i Miladina i Joke, Tomi} Rajo, sin Baneta i Milice, Sekuli} Awa, k}i Gorana iDragane, Savi} Andrea, k}i Nenada i Ankice, Matkovi} Aleksandra, k}i Aleksandra i Mare,Vukovi} Mitar, sin Miladina i Dragane, Petrovi} Jovan, sin Milorada i Sla|ane, \oki} Dejan,sin Vuka{ina i Gordane, Oplakan Ivan, sin Sa{e i Dane, Pavli~evi} Vera, k}i Dragana i Ivane,Boji} Ogwen, sin @eqka i Angele, Omi~evi} Daila, k}i Mehe i Marsele, Mi}i} Stefan, sinMilenka i Du{ice.

Zdravka Ba{ti}, ro|. 1956, Stana Simani}, ro|. 1922, Milka Petrovi}, ro|. 1936, Spasenija

Gaji}, ro|. 1927, Ivan Pajkanovi}, ro|. 1944, Mitar Mijatovi}, ro|. 1941, Vidosava Ra{evi}, ro|.1923, Slavko Kova~evi}, ro|. 1950, Vuka{in Mitrovi}, ro|. 1932, Milorad Mileti}, ro|. 1954,

Stanko Zowi}, ro|. 1953, Rajko Mumalo, ro|. 1940, Slavojka Hrva~evi}, ro|. 1924, Omiqen

Stoji}, ro|. 1934, Jelisavka Eri}, ro|. 1932, @ivan Koji}, ro|. 1949, Milana Kukari}, ro|. 1944.

godine.

Gruji~i} Zdravko i Ili} Branka, Nuki} Fejzo i Nali} Ramiza, Ma{anovi} Stevo i Savi}Sla|ana, [uvira Spomenko i Mitrovi} Milanka, Radenica Asmir i ôvrk Nermina, Mijatovi}Zoran i [akoti} Qiqana, Petkovi} Damjan i \uri} Zvjezdana.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 226U Bijeqini, dana 16. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama

(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 226, pozahtjevu OSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{no-kwi`ne kancelarije, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom re-ferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàkozna~ene su kao katastarske parcele broj:136 u naravi stambe-na zgrada u povr{ini od 44 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od63 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 16 m2, dvori{te u povr-{ini od 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 251 m2 i broj: 137

u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 1869 m2 upisane u Pl. 211k.o. Balatun u kojem je kao posjednik upisana Kneèvi} (Bo{-ka) Milanka sa dijelom 1/1.

Pravo na upis suvlasni{tva na istim nekretninama steklisu Savi} (Jove) Lazar i Savi} (Petra) Vidosava dijelom 1/2.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko

drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 60 dana od najave uspostave, podneskom u dvaprimjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jer u pro-tivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspo-stave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da pola-ù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtije-vati dodatno produèwe roka za 90 narednih dana, kako bi imse omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u prod-uènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`-ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloènedokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kw-igama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, og-

lasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik iLopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

S tugom, qubavqui bolnim sje}awem

majka GROZDA

Dana 21.02.2009. godinenavr{ava se 10 tu`nih godi-na od smrti mog dragog sina

DRAGANA RIKI]Aiz Bijeqine

Samo Bog zna koliko namnedostaje{. Zauvijek }e{

ostati na{a zakletva.

Sestra GORDANA saporodicom

Dragi moj brate

GAGI

ûvala bih djeci ili starijuosobu u Bijeqini.! : 055/204-668

*****Prodajem ku}u u Mramorukod Tuzle u centru. Moè

zamjena za nekretnine uBijeqini.

! : 065/849-931, 055/206-351,055/207-263, 061/195-609

*****Ozbiqna porodi~na èna

traì posao ~uvawa stari- jih èna i pomo} u ku}i.! : 066/312-417, 055/206-351

*****Prodajem 5500 m2 zemqe kod

{kole u Ostoji}evu. Asfalt, javna rasvjeta, struja, gradska

voda. Cijena po dogovoru.! : 065/886-535

*****Prodajem luksuzno

opremqen apartman 36 m2na Zlatiboru-Obudojevica.

Cijena po dogovoru.! : 055/210-250, 065/539-282

*****Prodajem ku}u sa placem u

Ulici Nikole Ma~ki}a.Povoqno.

! : 055/202-214*****

Prodajem supstrat (pawe-ve) za uzgoj gqive bukova~e

sa detaqnim uputstvimaza uzgoj.

! : 065/891-463*****

Izdajem namje{ten lokal uUlici 27 marta veli~ine

44,80 m2.! : 065/574-746, 065/512-993

*****Potrebna stolarska radio-nica sa ma{inama-kombi-

nirka i tra~na{lajfarica.

! : 066/769-305, 065/849-931*****

Izdajem namje{tenu ku}u unasequ ,,Pet jezera’’,

Bijeqina.! : 055/206-965

*****

Prodajem ,,audi 80’’, CL1.3, 83. godi{te, benzin,

registrovan do 01.02.2010.godine, cijena 1.600 KM.

! : 065/991-728*****

Prodajem jednosoban stan uBijeqini 38 m2, drugi sprat u

Ulici Cara Uro{a,novogradwa, odmah useqiv,

svi papiri uredni.! : 065/711-171

*****Hitno prodajem sija~ IMT-

pneumatski-~etvororedni.! : 055/552-070

*****Prodajem kombi T-2

transporter sa nadgradwom,putni~ki, dizel 86-godi{te,

registrovan.! : 065/824-389

*****Prodajem ve}u koli~inu bali-

rane djeteline (1.000 bala)odli~nog kvaliteta

u Me|a{ima.! : 065/679-970

*****Izdajem na duì period

stan u ku}i u uèm centrugrada, grijawe na struju

ili ~vrsto gorivo,kablovska TV, posebanulaz, pogodno za dvoje.! : 065/849-931

*****Izdajem lokal povr{ine

65 m2 sa centralnim grijawe uUlici Gavrila Principa broj

15. Povoqna cijena.! : 055/201-665, 065/164-343

*****Izdajem objekat 470 m2 sa

garaòm, tri dunumalokacije u Ra~anskoj ulici

u Bijeqini, pogodno zastanovawe i za razne

privredne djelatnosti.

! : 055/204-100*****

Prodajem ku}u u Patkova~i

veli~ine 8x8 m2 i 500 m2placa, struja, voda

i telefon.Cijena po dogovrou.! : 068/946-132

*****Prodajem sedam dunumazemqe u Hasama postojevoda, struja i telefon.

Dozvoqena gradwa. Cijena jednog dunuma 1.500 KM.

! : 065/715-639*****

Prodajem plac 434 m2 uUlici ar~ibalda Rajsa bb,preko puta silosa, dozvo-

qena gradwa.! : 061/959-468

035/226-791*****

Izdajem lokal 70 m2 uRa~anskoj ulic br. 71.

(Bijeqina)! : 065/474-670

m a l i o g l a s i

LCD REKLAME

WEB SAJTOVI

DIZAJN

VIDEO PRODUKCIJA

AUDIO PRODUKCIJA

DTP DESIGN

AKCIJA U TOKU!PLATIŠ JEDAN DOBIJEŠ DVA

065/443-884

[email protected]

WWW.BIJELJINA.EU



SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportU

najja~ojprovje-ri odpo~et-

ka pripremnog pe-rioda fudbaleri Radnika po-raèni su u Novom Sadu odekipe Vojvodine. Strijelci no-vosadskih "lala" bili su raspo-loèni pa su, uprkos zale|enomterenu, ~etiri puta pogodilimreù Radnika, a jedini pogodakza Bijeqince postigao je MirkoMarinkovi} na otvarawu drugogpoluvremena. Uprkos ubjedqi-vom porazu, {ef stru~nog {tabaNikolaBala isti~e da je zadovo-qan onim {to su wegovi igra~ipokazali protiv drugoplasiraneekipe Jelen Super lige.

- Protiv Vojvodine se nismoobrukali, jer smo vi{eod jednog~asa igre bili potpuno ravnop-ravan rival. Naprotiv vidiosam dosta dobrih stvari u na{ojigri, mada je biloi slabosti ko-je u narednom periodu moramo

ispravqati. Povoqan sud o na-{oj igri dao je trofejni trenerQupko Petrovi} koji predvodisa klupe Vojvodinu. Dao je dostakomplimenata na ra~un na{eig-re,a posebno ga jeobradovala ~i-wenica da imamo mladu ekipukoja tek treba da napreduje, tvr-di Nikola Bala.

[ef stru~nog {taba Radnikaistie da je posebno zadovoqanonim {to je wegova ekipa pru-ìla na trka~kom planu.

- To se segment na kome smo do

sada najvi{e radili i vidqivoje da smo dobro odradili uvodnidio priprema. Moji igra~i su sedobro kretali i u tomesmo biliravnopravni doma}oj ekipi kojojje ova utakmica bila generalnaproba pred nastavak {ampiona-ta Srbije koji je zakazan za 21.februar, kaè prvi stru~wakbijeqinskog kluba.

On istovremeno ukazuje i namawkavosti koje je uo~io ne sa-mo na utakmici protiv Vojvodi-ne, ve} i na ranijim provjerama.

- Za sada nam najvi{e {kripeskok igrau odbrani i realizaci-ja pred protivni~kom mreòm.Stvorili smo dosta prilika iprotiv Vojvodine, ali smo,kaoiranije, puno proma{ivali, a iskok pred na{im golom kada lo-pte dolaze sa strane nije onakavkakav bih ja èlio. No, ima vre-mena da se i te stvari isprave,pogotovo {to na tim elementi-ma nismo do sadapunoradili, pa}e nam iskustvo koje smo stekliprotiv Vojvodine i na ranijimprovjerama biti dragocijeno jernam pokazuje {ta treba u nared-nom periodu ispravqati i dogra-|ivati, rije~i su Nikole Bale.

Do kraja pripremnog periodaRadnik ima zakazane jo{ ~etiripripremne utakmice. Prvi ri-val bi}e Podriwe iz Jawe, zatimslijedi utakmica sa Modri~omMaksimom, a zatim opet slijediputovawe u Novi sad i utakmicesa istoimenim prvoliga{em iekipom Veternika. T.N.

RADNIK PORA@EN (1:4) U NOVOM SADU OD VOJVODINE

IGRA ISPRED REZULTATAVOJVODINA - RADNIK 4:1 (1:0)STRIJELCI: 1:0 Lenadro (13), 1:1 Marinkovi} (53), 2:1 Pekovi} (57),3:1 Smiqani} (74), 4:1 Pavlovi} (76), stadion: SC "Vujadin Bo{kov",

gledalaca: 50, sudija: êpegi Ki{ (Novi Sad), crveni karton:Aleksandar Kesi} (Vojvodina) u 25. minutu.VOJVODINA: Kesi}, Smiqani}, Pavlovi}, Sto{i}, Pekovi},Tumbakovi}, Leandro, Lazeti}, Panteli}, Aleksi}, \urovski. Jo{ suigrali Brki}, Lovri}, Stefanovi}, Kutsia{vili, Stjepanovi},Medojevi}. Trener Qupko Petrovi}.RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi}, Jevti}, Konculi},Gavrilovi}, Su{i}, \uri}, Ga{evi}, Vuji}, Marinkovi}. Jo{ suigrali \or|i}, Pavi}, Mi~i}, Jefti}, Jawi}. Trener Nikola Bala.

POGODIOMRE@U

LALA,,

:MirkoMarinkovi}

Unedjequ (15. febru-ar) iznenada je uSremskoj Mitro-vici u 53. godini

ìvota preminuo \or|eMi-lovanovi}, fudbalska legen-da Semberije i jedan od najbo-qih fudbalera koji je poni-kao u na{em kraju. Iako je ro-|en u susjednoj Sremskoj Ra~i,fudbalski i qudski je odras-tao u Semberiji, u Radniku,pa su ga Semberci smatralisvojim, a i on se osje}ao kaoSemberac.

Vrhunac karijere doìvio je u Crvenoj zvezdi u koju jestigao u januaru 1978. i ostaodo juna 1985. godine. Za Zvezdu

je odigrao vi{e od 300 utak-mica i postigao 50 golova.Wegovi golovi doprinijelisu osvajawu dvije titule prva-ka tada{we Jugoslavije ~ija

je liga bila me|u najja~im uEvropi i dva Kupa Mar{alaTita. Osta}e upam}en i kaonezamjenqivi ~lan veznog re-da generacije koja je, pod tre-

nerskom palicom Branka Stan-kovi}a, u sezoni 1978/79. stig-la do finala Kupa UEFA iostala bez trofeja u dva fi-nalna me~a sa Borusijom iz Me-hengladbaha jedino zahvaqu-

ju}i pristrasnom italijans-kom sudiji koji je za Borusijudosudio nepostoje}i jedanae-sterac i omogu}io joj trijumf.

Po odlasku iz Zvezde kari- jeru je nastavio u Austriji, azatim u Mladosti iz Petri-we i Sremu iz Sremske Mit-rovice gdje je i prestao da ak-tivno igra fudbal. Wegov sinDejan tako|e je bio igra~ Cr-vene zvezde a sada igra zafrancuski Lans.

Me|u qubiteqima fudbala

ostao je zapam}en po razor-nom i preciznom udarcu pa suga Zvezdini navija~i prozva-li\okaBomba. To je mo`da imala nepravda prema ovom vr-hunskom asu, jer je pored ra-zornog {uta imao i besprije-kornu fizi~ku spremu, ogro-man radijus kretawa i posve-}enost kolektivu. Ta posve-}enost kolektivnom uspjehumo`da ga je ko{tala jo{ bli-stavije karijere, jer je uspije-vao da savlada vlastitu samo-qubivost i potpuno se podre-di zahtjevima kolektivne ig-re. Upravo zbog toga ~etvrtaZvezdina zvezda VladimirPetrovi} Piòn veliki diosvoje slave duguje \or|u Mi-

lovanovi}u koji je na maest-ralan na~in za wega obavqaonajteè poslove, a Piòn jeimao zadatak da sve to ople-meni svojim majstorstvom.

Najve}i domet u mati~nomklubu ostvario je u sezoni1976/77. kada je bio najboqiigra~ Radnika koji je nad-mo}no osvojio Republi~kuligu BiH i izborio povrataku drugoliga{ko dru{tvo. To

je vjerovatno bila i najboqaekipa Radnika svih vremena

jer su se u woj pored \or|aMilovanovi}a nalazili itakvi asovi kao {to su Fah-rudin Avdi~evi}, Petar Sla-vki}, NailSobo, RamoDura-kovi}, Gabrijel Pendi}, Zla-tan Wegovanovi} i drugi ve-likani semberskog fudbala.

\or|e Milovanovi} sahra-wen je u ponedjeqak na Novomgrobqu u Sremskoj Mitrovici.

Veliki fudbalski bomba-reder i jo{ boqi ~ovjek, pre-rano je oti{ao u legendu.

T.N.

IZNENADA PREMINUO \OR\E MILOVANOVI], FUDBALSKA LEGENDA SEMBERIJE

BOMBARDER U LEGENDI\or|eMilovanovi}u dresu

Radnika(lijevo) i kao~lan Crvenezvezde(desno)...

[AHOVSKI TURNIR U BIJEQINI

Od ~etvrtog do 13. fe-bruara u Bijeqini jeu organizaciji [a-hovskog kluba Pan-

teri odràn turnir na kome jeu~estvovalo 15 takmi~ara sapodru~ja Semberije, Majevice,Posavine i Bir~a. Poslije 14odigranih kola prvo mjestopripalo je Sandru Mikanovi}uiz Br~kog sa 12 poena. Od dru-gog do ~etvrtog mjeasta plasir-ali su se Dragan Topi}, ZoranGaji} i Vjekoslav Markovi} sapo devet i po poena, dok je petapozicija pripala mladom Boja-nu Panti}u sa osam i po poena.

Turnir je rejtingovan od st-rane FIDE, a pored SandraMikanovi}a, koji je osvojionajve}i broj rejting poena, dugo}e ovu {ahovsku smotru pamti-ti i BojanPanti} iz [K "Dvo-rovi" kome je, prema plasmanu,pripalo osam rejting poena{to mu je omogu}ilo da svoje imeupi{e na svjetsku {ahovsku ra-ng listu. Na brzopoteznom tur-niru koji je odràn kao prate-}a manifestacija prvo mjestopripalo jeDaliboru Stojanovi}u,{ahisti iz Bijeqine. T.N.

MIKANOVI]NAJBOQI



SPORT SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.22

Svi borci koji su pret-hodne sezone, nakon~etverogodi{we do-minacije Slavije, do-

nijeli titulu u Bijeqinu ostalisu u Radniku, a uz tri zvu~na po-

ja~awa Bijeqinci }e biti sp-remni da odbrane pehar osvojenza prvo mjesto u Premijer ligiBiH, tvrdi trener MilenkoTomi}.

- U {ampionatu ~iji je po~e-tak zakazan za 22. februar ekipuRadnika sa~iwava}e reprezenta-tivci Srbije i BiH. Posle du-èg razmi{qawa odlu~ili smo,da uprkos trenutno nepovoqnojfinansijskoj situaciji, oformi-mo sna`nu ekipu koja }e biti

sposobna da se uhvati u ko{tacsa Slavijom i ostalim kandida-tima za vrh tabele u odbranipro{logodi{we titule. U klu-

bu su ostali svibokseri iz pret-hodne sezone, a jo{ smo angaò-vali reprezentativce SrbijeZorana Mitrovi}a u sredwoj i

nokautera iz Loznice Vuka Si-mi}a u te{koj kategoriji, tereprezentativca BiH EmilaMarki}a iz Mostara koji nastu-pa u polute{koj kategoriji, ka-è Milenko Tomi}.

On tvrdi da }e to biti najja~aekipa u istoriji Radnika kojane}e u narednoj sezoni ustuknutini pred jednim rivalom.

- U Radniku su ostali bra}aVelibor i Dragan Vidi}, IvanLajkert i Mane Mar~eta i oni}e uz doma}e borce Ru{idija,Haxihajdi}a, Simeunovi}a, Bo-ji}a, Stani{i}a, Ristovi}a iKrsmanovi}a, te poja~awa Simi-}a, Mitrovi}a i Marki}a bitistra{na ekipa. Ne}emo imati

razloga da se bilo koga pla-{imo, tvrdi trener bijeqinskihboksera.

U jednom trenutku Radnik jebio u opasnosti da zbog nepla}a-wa kotizacije bude, zajedno saPrijedorom, izba~en iz lige. Uklubu, me|utim, tvrde da je taopasnost otklowena.

- Istina je da nismo na vrijemuplatili kotizaciju za takmi~e-wei da sumnogipoèqeli dabu-demo iz lige eliminisani za ze-lenim stolom. Mogu da kaèm daim se ta èqa ne}e ostvariti.Mi smo,uprkos svimte{ko}ama,snaànkolektiv i ne}emo se tektako odre}i te{ko osvojene tit-ule, isti~e Milenko Tomi}.T.N.

BK RADNIK SKLOPIO EKIPU ZA NAREDNU SEZONU KOJA POÎWE 22. FEBRUARA

[ampionska ekipa ostala na okupu, a novi ~lanovi Radnika su reprezentativci

Srbije Zoran Mitrovi} i Vuk Simi}, te bokser iz Mostara Emil Marki}...

SPREMNI ZA ODBRANU TITULE

STI@E ÊLIKNova sezona u Premijer ligi BiHstartuje idu}eg vikenda, a Radnikje u prvom kolu doma}in ekipiêlika iz Zenice.

- Zadovoqan sam `rijebom jer smona po~etku dobili ne{to lak{egrivala, a sa Slavijom }emo se sas-tati u posledwem kolu. Nismoimali priliku za zajedni~kepripreme, pa }e ekipa u formuulaziti kroz prvenstvene borbe,tvrdi trener Tomi}.

PRVA KO[ARKA[KA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

POBJEDE RADNIKA I PLUSAP

etnaesto kolo Pr-ve ko{arka{ke li-ge RS bilo je usp-

je{no za bijeqin-ske klubove. Ko{arka{iRadnika gostovali su u Soko-cu gdje su savladali doma}i

Glasinac rezultatom 91:56,dok je Bijeqina Plus u der-biju za~eqa bila, pred svojimnavija~ima, boqa od Mlados-ti 76 iz Prwavora rezulta-tom 92:83.

Zahvaquju}i va`noj pobje-

di u Sokocu Radnik je zadr-ào drugu poziciju na tabelisa 26 bodova, dok se BijeqinaPlus pomjerila sa za~eqatabele i sada se sa 20 bodovanalazi na devetoj poziciji natabeli.

Uprkos dva uzastopna po-raza i daqe je na liderskojpoziciji Sutjeska iz Fo~e sa28 bodova, a po 26 bodova, kaoi Radnik, imaju Gacko natre}em i Bratunac na ~etvr-tom mjestu.

GLASINAC - RADNIK 56:91(20:25, 5:16, 18:26, 13:24)

DVORANA: "Limenka" u Sokocu, gledalaca: 200, sudije:Radanovi} i Komar (Trebiwe), Jawu{evi} (Bile}a).GLASINAC: Borov~anin, Petrov 13, Koprivica 9, Mari},\urkovi}, Mijatovi} 9, Pilindavi} 7, Jawi} 6, âvi},Dr~eli}, Milidrag 9. Trener Predrag Krsmanovi}.RADNIK: Pilipovi}, Savi} 5, Lonto{ 21, Medi} 4, Erki},Borov~anin 32, \ur|evi} 2, Kova~evi} 2, Danilovi} 6,Soji} 11, Cerovina 2, Kecman 6. Trener Igor Mihajlovi}.

B.PLUS - MLADOST 76 92:83(24:22, 26:15, 24:22, 18:24)

DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 250, sudije:Vujadinovi} (Bratunac), Borovina (Vlasenica), \uri}(Bijeqina).BIJEQINA PLUS: Vasili} 2, N. Panti} 11, Andri} 13,Bogdanovi} 2, Soki} 3, Peji}, Simi} 9, Peri} 3, Milo{evi} 3,Joki} 17, Torbica 19, G. Panti} 7. Trener Branimir \oki}.MLADOST 76: Dugowi} 2, Gogi} 6, Miodragovi} 3, Toli} 5,Uletilovi} 6, G. Markovi} 23, êlebi} 12, Petrovi} 7, R.Markovi} 6, [u{ak 13, Milija{. Trener Aleksandar Bokur.

ODBOJKA[I RADNIKAPREKINULI SERIJU PORAZA

Nakon tri uzastopnaporaza odbojka{iRadnika savladali sumaksimalnim rezul-

tatom (3:0) ekipu Bosne iz Ka-lesije i zadràli realne izglededa se plasiraju u plej-of u kome}e u~estvovati {est prvoplasir-anih ekipa na tabeli Premijerlige BiH. Radnik je bez ve}ihproblema osvojio tri va`na bo-da, a gosti su ne{to ja~i optorpruìli samo u tre}em setu ukome su osvojili 22 poena. Bije-qinci se nalaze na ~etvrtoj po-ziciji prvenstvene tabele sa 24osvojena boda. Do kraja liga{kogdijela sezone ostala su jo{ trikola, a odbojka{i Radnika svetri utakmice igraju u gostima.

Za razliku od wih 15. kolo nijebilo uspje{no za odbojka{iceRadnika. One su prije ovog kolaimale tri uzastopne pobjede, aliniz nepobjedivosti prekinut jena Palama gdje se poraène odekipe doma}e Jahorine sa 3:0 usetovima. I odbojka{ice se na-laze na ~etvrtoj poziciji na ta-beli sa 26 bodova.

BOQIOD BOSNE

DVORANA: O[ "Knez Ivo odSemberije", gledalaca: 100,sudije: Ivan Bartula (Breza)i Nikola Ko{evi}(Modri~a).

RADNIK: Novokmet, Vasi},Kvrgi}, \oki}, Risti},Jozi}, Vujanovi}, Tohoq,Vukovi}, Mili}evi},Marinkovi}, ]ekli}. TrenerDarko Manojlovi}.BOSNA (K): Poègi},Idrizovi}, Turi}, N. Ali},Hukeqi}, Burek,

Suqkanovi}, Dàfi}, Zuli},Aqi}, Be{li}, S. Ali}.Trener Erfedin Ali}.

Po setovima: 25:18, 25:19,25:22.

RADNIK 3BOSNA (K) 0

JO[ JEDNO POJAÂWE BROÂNA

Nakon dolaska iskusnog Mladena Petri~evi}a uredove Jedinstva iz Broca preselio se posqedwegdana zimskog prelaznog roka i Marko Babi} koji jeraskinuo ugovornu obavezu sa mati~nim Radnikom izBijeqine. Wihov dolazak u redove bro~anskog dru-goliga{a sigurno }e oja~ati redove Jedinstva, alinisu to i jedina poja~awa ovog kluba.

- Vratili su nam se nekada{wi kapiten MilenkoManojlovi}kojizbogobavezana radnopmmjestunijetokom jeseni igrao za na{u ekipu, a tu je i JovicaJelisi} koji je tako|e ve}i dio jesewe polusezonebio odsutan. Wihov dolazak uz igra~ki kadar iz pr-vog dijela sezone sigurna su garancija da }emo izbje-}i borbu za opstanak u drugoliga{kom dru{tvu, aakonasposluì sportskasre}amogibi smo i napre-dovati za nekoliko pozicija na tabeli, tvrdi {efstru~nog {taba Miroslav Timi}.

Cjelokupne pripreme Jedinstvo }e obaviti na mo-dernom sportskom objektu koji je u ovom selu sagra-|en prije nekoliko godina, a kroz kontrolne utak-mice bi}e ukomponovan najboqi tim za nastavak

borbi za bodove. Tets me~evi odigra}e se uglavnomsa klubovima iz Semberije i blièg okruèwa, madanepovoqne vremenske prilike i ~este padavine re-mete ostvarewe zacrtanog plana. Za ekipu je va`noda }e dres Jedinstva i daqe nositi GojkoPiva~ koji je, kao kapiten Radnika, u 2005. godini progla{en zanajboqeg fudbalera Republike Srpske. T. N.

I BABI] U

JEDINSTVU

Doskora{wi prvotimac Rad-nika Vladimir Ranki} potpi-sao je posqedweg dana prelaznogroka pristupnicu za mati~niklub Proleter, {to }e biti

veliko poja~awe za ekipu drugoliga{aiz Dvorova. Ranki} je ve} po~eo datrenira sa novim saigra~ima i sigurno

je da }e preuzeti ulogu kreatora igre.- Ne treba ni govoriti koliko }e nam

zna~iti Ranki}ev dolazak, jer se radi o

izvanrednom fudbaleru. S obzirom dasmo jedna od najmla|ih ekipa u ligi,vjerujem da }e mladi igra~i imati {tada nau~e od jednog od najboqih fudba-lera Republike Srpske, rije~i su tren-era Proletera Dragi{e Kati}a.

Tokom prelaznog roka iz Proleterasu oti{li Aleksandar Pavlovi} (Go-rica, Pu~ile), Aco \oki} i Igor Mi-lo{evi} (Podriwa, Jawe), a pored Ran-ki}a do{li su mladi fudbaleri \uri}(Mladost, Kriva Bara) i Miki} (Mla-dost, Velika Obarska). Strateg Prole-tera na àli za onim koji su oti{li,iako su bili starteri na skoro svimutakmicama jeseweg dijela prvenstva.

- Koga nema, bez wega se moè i mora.I sa postoje}im igra~kim kadrom dobrosmo popuweni na svim pozicijama, ane{to vi{eproblema moglo bi se pojav-iti u {toperskoj liniji, mada }u krozpripremni period nastojati da te prob-leme prevazi|emo, isti~e Kati}.

Prvu pripremnu utakmicu Proleter je odigrao protiv imewaka iz Johovca,~lana Regionalne lige, a rezultat je bio1:1. Jedanaestog februara Proleter jeporaèn od prvoliga{a Borca iz [am-ca (1:3) dok }e Proleetru naredni ri-vali u pripremnim utakmicama 22. feb-ruara biti regionalni liga{ Sloga izBijeqine, a tri dana kasnije Jedinstvoiz Broca. T.N.

PROLETER IZ DVOROVA

RANKI]POJAÂWE

AdnanHaxihajdi}

VladimirRanki}

VladimirRanki}



SPORT / OGLASISEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. 23

IZBOR SPORTISTE GODINE OP[TINE UGQEVIK

GODINA U ZNAKU BORILA^KIH VJE[TINA

Gavri} je nosilac cr-nog pojasa prvi dan.Na doma}im i me|u-narodnim takmi~e-

wima, ovaj osamnaestogo-i{wi gimnazijalac osvojioe vi{e od 60 medaqa. Vi{euta je bio prvak Republike

Srpske, Srbije i interna-ionalnih kupova.Prema ocjenama osmo~lane

p{tinske Komisije za iz-or, najuspje{niji sportista

mla|im kategorijama umu{karaca je

lan Karate kluba ,,Rudar" ieprezentativac Republike

Srpske Blagoje Petrovi}.U ènskoj konkurenciji za

kategorije za najusp-e{niju pro{logodiwu spor-istkiwu progla{ena je Jo-

Todorovi}, ~lan Xudoluba "Rudar" Ugqevik.Za najuspje{niji sportski

u 2008. godini progla-{en je Fudbalski klub"Mladost" iz Bogutova Sela

dok je trener ovog klubaBorislav Radovanovi} pro-gla{en za najuspje{nijegtrenera u 2008. godini uop{tini Ugqevik.

Klub je osnovan davne 1958.godine, pa je pro{le godineslavio jubilej 50 godina pos-tojawa i uspje{nog rada.

Priznawa za najuspje{-nijeg sportskog radnika do-bio je Milorad Toki} izFudbalskog kluba ,,Borac",Ugqevi~ka Obrije`, dok jezahvalnicu za razvoj sporta u{kolama dodijeqena Vla-dimiru \oki}u, profesorufizi~ke kulture u ugqe-vi~koj Osnovnoj {koli"Aleksa [anti}".

Za uspje{ne sportskerezultate dodijeqena supriznawa ènskoj ekipiKo{arkarka{kog kluba,,Rudar" Ugqevik, Kartingklubu "Gramer", Ugqevik,TEKVONDO klubu "VOLF"te ugqevi~kom Kugla{komklubu ,,Rudar".

Pi{e: RADE JELI]

Za najboqeg sportistu op{tine Ugqevik u 2008. godiniprogla{en je ~lan ugqevi~kog Karate kluba ,,Rudar" DejanGavri}, pro{logodi{wi osvaja~ bronzane medaqe ukonkurenciji stariji juniori na Svjetskom prvenstvuodrànom u slovena~kom gradi}u Novo Mesto...

Za najuspje{nijisportski klub u

2008. godini uop{tiniUgqevikprogla{en jeFudbalski klub

"Mladost" iz Bogutova Sela,dok je trenerovog kluba

Borislav Radovanovi}progla{en zanajuspje{nijeg trenera u 2008.godini...



AKUPRESURA je kineska terapeutska metoda koja dovodi

do ravnoteè ili deblokade protoka energije u tijelu. CERAGEM

vr{i akupresuru du` pet energetskih kanala koji se nalaze u le-

|ima osloba|aju}i klijenta od bola i niza simptoma.

KIROPRAKTIKA Nervi koji se spu{taju du` ki~menogstuba kontroli{u i koordiniraju funkcionisanje tijela. Dakle cijelo

tijelo bolje funkcioni{e korekcijom poreme}aja ki~menog stuba

nastalom svakodnevnim aktivnostima. Stalnom upotrebom

Ceragema dovodi se do opu{tanja le|nih mi{i}a i stimulacije

nerava ki~menog stuba

DUGI INFRACRVENI ZRACI su dio sun~eve svijetlosti

poznati kao biogeni zraci, pobolj{avaju funkciju i ubrzavaju rastìve }elije. Kako tjelesna temperature raste dejstvom infracr-

venih zraka, aktiviraju se molekuli vode, pove}ava se nivo

kiseonika, ubrzava protok krvi ~ime se elimini{u masti i toksini.

TRETMAN TOPLOTOM (Moksibustin toplota)

je tehnika koja se koristi u tradicionalnoj isto~nja~koj medicini.

Specijalno konstruisan CERAGEM projektor dovodi do stimu-

lacije i ubrzanja protoka krvi u le|ima. Tako|e, smanjuje

mi{i}nu napetost.

MASA@A opu{ta mi{i}e i tetive oko ki~me osloba|aju}i priti-

sak sa ki~menog stuba deblokadom nerava i postavljanjem

ki~me u pravilan poloàj. CERAGEM masaèr u~vr{}uje mi{i}e

i ligamente pove}avaju}i njihovu elasti~nost, ubrzava krvotok iprotokom limfe, pobolj{ava funkciju organa {to dovodi do

pove}anja imuniteta.

[TA TREBA PRIPREMITI ZA TRETMAN ?

Samo jaku èlju da budete zdravi i smirenost tokom tretmana kao da steu svojoj ku}i. Ponijeti ve}i pe{kir, pamu~nu maramicu, svijetlu pamu~nu

majicu i ~arape radi li~ne higijene i higijene drugih klijenata. Ukoliko se kupate prije tretmana i pijete vodu (1-2 ~a{e) bi}e ve}i efekat.

Bijeljina Srpske dobrovalja~ke garde br 4 Tel 055/222 120

Documents

Semberske novine [broj 687, 19.2.2009]