Semberske novine [broj 697, 7.5.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 697, 7.5.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-697-752009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S7. MAJ 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 697 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

SO BIJEQINA

USVOJENIZVJE[TAJNAÊLNIKA

str. 4

,,KULTURA RELIGIJA,,

PROJEKATVE]PROPAO

str. 10

TE[KO DOSOCIJALNEPOMO]I

str. 8

TRADICIJA

ROMIPROSLAVILI\UR\EVDAN

str. 3

MILAN SIMEUNOVI]

FILIJALA BIJEQINA

DRAGANA KRAJI[NIKOVI]IZABRANA ZA MIS REPUBLIKE SRPSKE

" Na izboru u Lakta{ima bilo je mnogo lijepih djevojaka.Prema rije~ima qudi iz agencije ,,Mis BiH za Mis svijeta

,,, ove

godine je, uz 2001, kada je pobijedila na{a Bijeqinka Ana MirjanaRa~anovi}, bila najja~a konkurencija od kako se bira mis RS.Na moju sre}u, ìri je izabrao mene i ja }u se truditi da opravdamtaj izbor. Qepota je, definitivno, najve}i brend Republike Srpske

i nadam se da mogu da pobijedim i na izboru za Mis BiH, kaè uintervjuu za ,,Semberske novine’’ Dragana Kraji{nikovi}...

PONOSBIJEQINE



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Sedmi me|unarodni sajam kwige, nastavnih sredstava i grafi~keindustrije ,,KWIGA 2009’’ odràva se od 13 do 18. maja 2009.godine u organizaciji preduze}a ,,Grad’’, a mjesto odràvawa jeAgrotr`ni centar ,,Knez Ivo od Semberije’’. Na sajamskoj povr{inikoja iznosi 1.000 metara kvadratnih posjetioci }e mo}i da videbogat izbor izdava{tva, nastavnih sredstava, {kolski pribor,potro{ni materijal, opremu i pribor za kancelarijsko poslovawe,biroartikle... Vi{e od 40 izlaga~a iz zemaqa regiona }e se pred-staviti Sembercima, a organizatori o~ekuju dobru posje}enost, teda }e se ~itaoci vratiti sajamskoj kupovini kwiga.

red vi{e stotina mje{tana Lopara, kao i okolnih mjesta SemberijeMajevice obiqeèna krsna slava Lopara. Lomqewe slavskog

u crkvi ,,Pokrov Svete Bogorodice” obavio je Wegovo pre- vladika zvorni~ko-tuzlanski gospodin Vasilije, a

su, pored ostalih, prisustvovali i na~elnik op{tine Rado Savi}, te Mitar Novakovi}, rektor Univerziteta

Isto~no Sarajevo.Nakon lomqewa

slavskog kola~a organi-zovana je litija krozgrad, a potom ispredspomenika poginulima uminulom ratu sluènparastos.

- Na{a je svetadu`nost da odamopo~ast svima onima kojisu na{a svjetlost i daih nikada ne zaboravi-mo. @elim da vi{e ne

rata i da qudi vi{e nikada ne diù oru je jedni na druge. i svim ìteqima Lopara ~estitam krsnu slavu ,,Svetog’’, rekao je, pored ostalog, vladika Vasilije.

a~elnik ove majevi~ke op{tine, Rado Savi} je podsjetio da su slave organizovani i ,,\ur|evdanski dani’’.

- Ura|ena je i pu{tena u saobra}aj dionica puta u Tobutu koja povezu- Lopare sa Bijeqinom. U saradwi sa Domom zdravqa Bijeqina u

smo organizovali da nekoliko dana, po prvi put, bude i mamograf. Odràne su i brdske auto-trke, naglasio je Savi}. E.S.N.

U FOKUSU

,,KWIGA 2009,,

POSJETA VJERSKIM ZAJEDNICAMA U BIJEQINI

Potpredsjednik Repu-blike Srpske Davorôrda{, Omer Bran-kovi}, ministar za

povratnike i raseqena lica uVladi RS, te Miladin Dragi-~evi}, savjetnik PremijeraMilorada Dodika, u odvojenimposjetama razgovarali su uutorak, petog maja sa predstav-nicima vjerskih zajednica uBijeqini, Wegovim preosve{-tenstvom vladikom zvorni~ko-tuzlanskim Vasilijem, Sami-rom ef. Sami}em i SeadomBerberovi}em , te ùpnikom

monsiworom Mijom Peri}em.Tema razgovora bili su aktuel-ni problemi i potrebe svake

od vjerskih zajednica, a dogovo-reni su i konkretni programipomo}i Vlade RS. M.E.

Uperiodu od osmog do12. maja u Bijeqini }ebiti odràn VIII hors-ki festival ,,Majske

muzi~ke sve~anosti’’.Otvarawe festivala je u pe-

tak, osmog maja sa po~etkom u 20~asova kada }e biti odràn sve-~ani koncert na kojem }e nastu-piti SCPD ,,Srbadija’’, ,,Dje~i-

ji hor’’Bijeqina i kamerni horAkademije umjetnosti SlobomirP Univerziteta koji }e nastupi-ti pod dirigentskom palicomprof. dr Desanke Trakilovi} iprofesorice JeleneTrakilovi}.

Prvi takmi~arski dan je subo-ta, devetog maja. U okviru prvogtakmi~arskog dana bi}e odrà-no takmi~ewe u sqede}im kate-gorijama: dje~iji, mu{ki i èn-ski horovi i ansambli sa tradi-cionalnom muzikom. Takmi~ewe}e po~eti u 11 ~asova u sali grad-

skog bioskopa. Istog dana bi}esaop{teni rezultati i progla-{eni pobjednici ovog takmi~ar-skog dana. U 19 ~asova po~e}e so-listi~ki koncert Gorana Steva-novi}a u Galeriji ,,MilenkoAtanackovi}’’, a u 20 ~asova kon-cert duhovne muzike u Sabornomhramu na Ledincima.

U nedjequ, 10. maja je drugitakmi~arski dan u okviru kog }ebiti odràno takmi~ewe u kate-goriji kamernih mje{ovitih ho-rova sa po~etkom u 11 ~asova i 30minuta u hramu ,,Svetog Veliko-mu~enika Georgija’’. Progla-{ewe pobjednika ovog takmi~e-wa bi}e istog dana, u okviru sve-~anog zatvarawa koje }e se odr-àti na platou ispred Slobo-mir P Univerziteta, sa po~et-kom u 19 ~asova, kada }e se okupi-ti i svi horovi koji su se tak-mi~ili toga dana, te brojne

zvanice.êtvrtog dana Majskih muzi~-

kih sve~anosti, 11. maja, u saliMuzi~ke {kole ,,Stevan St. Mo-krawac’’, sa po~etkom u 11. ~a-sova, nau~no predavawe }e odr-àti prof. dr Vesna Miki} izBeograda. U ve~erwim ~asovima,ta~nije, u 19. ~asova, u manastiru,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’bi}e sluèno prazni~no bdenijepovodom slave manastira, a uporti manastira }e, u organiza-ciji SCPD ,,Srbadija’’ bitiodràn koncert ~iji po~etak jepredvi|en u 20 ~asova.

U utorak, 12. maja u manastiru,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’bi}e sluèna prazni~na li-turgija sa po~etkom u 19 ~asova i30 minuta. Liturgiju }e sluìtiWegovo preosve{tenstvo epis-kop zvorni~ko - tuzlanski gospo-din Vasilije. M.R.

KONKRETNI PROGRAMI

MAJSKE MUZI^KE SVEÂNOSTI

Bacawem {aranih jaja ivjen~i}a od vrbovogpru}a u vodu kanalaDa{nica, uz muziku i

jesmu i cjelodnevno druèwe,ijeqinski Romi obiqeìli

\ur|evdan. Prema rije~ima Mu-Beganovi}a, predsjednika Ud-

uèwa Roma "Slo`na bra}a" isistenta za obrazovawe romskejece, ovo je tradicionalni na-in na koji Romi vijekovimabiqeàvaju ovaj praznik. Ovdje

se okupilo oko 150-oro na{edjece i wihovih roditeqa. Ba-cawe jajai vjen~i}a, te prvoovo-godi{we kupawe u rijeci, sim-bolizuju vje~no vra}awe ìvotai najqep{e èqe za napredakna{e djece i cijele na{e zajed-nice, rekao je Beganovi} za,,Semberske novine’’, istakav{ida svaka porodica za \ur|evdanpriprema prazni~ni ru~ak ipoziva svoje prijateqe u goste.

M.E.

BIJEQINSKI ROMI OBIQE@ILI \UR\EVDAN

KRSNA SLAVA LOPARA



Na{ najve}i uspjeh upro{loj godini jebuxet koji je plani-ran na 54, a ostvaren

sa 53 miliona konvertibilnihmaraka, pogotovo ako se zna da jene tako davno op{tinski buxetiznosio 24 miliona maraka. Da uposqedwih nekoliko mjeseciprethodne godine nije do{lo dopada poreza za dodatnu vrijed-nost u iznosu od dva miliona ma-raka, na {ta mi ne moèmo dauti~emo, ne bi bilo ni buxetsk-og deficita, ocijenio je na~el-nik op{tine.

- Pro{la godina je po mnogimpokazateqima vjerovatno najus-pje{nija godina u funkcioni-sawu Administrativne slu`beop{tine Bijeqina. Wenofunk-cionisawe obiqeìo je velikibroj aktivnosti od kojih nekepredstavqaju prekretnicu zabudu}i razvoj. U ovoj godini smopostali op{tina koja je po mno-gimrje{ewima bilauzordrugimlokalnim upravama, a rezultatisumogli bitii boqida su se ak-tivnosti odvijale u povoqnijempoliti~kom okruèwu i bez ma-we pritisaka, istakao je na~el-nikMi}i}.

Pored ostvarewa buxeta op{-tine, unapre|ewa organizacijerada i podizawa stepena efi-kasnosti Administrativne slu-`be, Mi}i} je u uvodnom izlaga-wu podsjetio i na ostale rezul-tate ostvarene u pro{loj godini.

- Realizacijom prioritetnihprojekata iz Strategije razvojaop{tine do 2.015. godine nasta-vili smo izgradwu kanalizacije,regionalne deponije, zaobilaz-nice, puteva i objekata za vodos-nabdijevawe, grijawe i gasovod,izgradwu i modernizaciju obje-kata za obrazovawe, sufinansir-awe izgradwe regionalne bol-nice i poboq{awe uslova radazdravstvenih objekata, ulagawe uobjekte kulture i sporta i objek-te za trajno rje{avawe egzisten-cije porodica poginulih i inva-lida najteìh kategorija. Vri-jedne rezultate postigli smo uidentifikovawu, popisu i evi-dentirawu op{tinske imovine,jer smo 2003. godine imali evi-dentiranu imovinu u vrijedno-sti od 15 miliona, a sadaona iz-nosi 202 miliona maraka. Otk-lonili smo razloge i ukinute sunam sankcije ameri~ke adminis-tracije, kod Investiciono-raz-vojne banke konkurisali smo sa19projekata, od kojih su tripri-hva}ena. Uprkos ekonomskoj kri-zi, ne}emo stati sa investicija-ma, a veliki su izgledi da }emoovegodine krenuti sa jo{ jednomvelikom investicijom kojaseod-nosi na gasifikaciju grada.O~e-kujemo da }e Vlada RS za petnae-stak dana donijeti odluku o da-vawu koncesije za kori{tewegeotermalnih voda, pa }e i tajprojekat biti nastavqen. Na{veliki uspjeh je i ~iwenica da jeGlavna slu`ba za reviziju javnog

sektora RS konstatovala da jeop{tina Bijeqina prva kontro-lisana lokalna samouprava ~ijise finansijski izvje{taji moguocijeniti pozitivnom ocjenom,dodao je na~elnik op{tine.

Odbornici iz stranaka koje~in skup{tinsku ve}inu podr-àli su izvje{taj o radu na~el-

nika i administrativne slu`be,dok su oni iz opozicionih stra-naka uskratili svoje glasove, anajve}a zamjerka je bila {to uizvje{taju nije objavqeno sa ko-

jim izvo|a~ima radova su skla-pani ugovori nakon provedenihprocedura o javnim nabavkama ikakvi su i koliki bili aneksi

ugovora sa izvo|a~ima.- Odbornici Saveza nezavis-

nihsocijaldemokrata ne}epodr-àti izvje{taj zbog vi{erazlo-ga.Kao prvo, op{tina Bijeqinanije na~inila pozitivan isko-raku stvarawu povoqnijeg priv-rednog ambijenta, jo{ uvijekimamo buxet koji je uglavnompotro{a~ki, nismo zadovoqniradom pojedinih odjeqewa op{-tinske administracije, a poseb-no smo nezadovoqni radomOdje-qewa za urbanizam i inspekci-jskih slu`bi. Imamo zamjerke ina lo{ odnos prema buxetu kojije prenijet i na ovu godinu i pi-tawe je kako }e se to zavr{iti,rekao je Slobodan Markovi} uime odborni~kog kluba SNSD.

Odbornica SDS-a Anka Todo-rovi} bila je druga~ijeg mi{-qewa.

- Svaki dobronamjerni gra-|anin moè vidjeti da se dobroradilo i ~im se iza|e na ulicuvidi se {ta je sve ura|eno. Kadakaèm da je na~elnik na{, nemislim na SDS, ve} da je na~el-nik svih gra|ana op{tine Bije-qina, jer se tako i pona{a. We-gov rad je prepoznatqiv u ~ita-vojBiH, jer ima viziju razvoja iideza timdana{ gradi op{tinai daqenapreduju.

Predsjednik Skup{tine Dra-gan\ur|evi}, tako|e, je izvje{-taj ovijenio pozitivnom ocjenom.

- Govorim kao odbornik SRS"DrVojislav [e{eq" i mogu dakaèm da nije lako biti na~el-nik kada je na nivou RepublikeSrpske na vlasti druga politi~-ka opcija. Uostalom, gra|ani suna lokalnim izborima u okto-bru, ukazuju}i podr{ku na~el-niku Mi}iMi}i}u, ve} glasaliza ovaj izvje{taj.Za nas u Skup-{tini je najva`nije da se na~el-niku svomradupridràva odlu-ka, zakqu~aka i preporuka oveSkup{tine, naglasio je\ur|evi}.

Prije izja{wavawa odborni-

ka o izvje{taju, Mi}i} je rekaoda je za tri godine, koliko je na-~elnik, zadovoqan svojim radomi da je se u odnosu na prvi izborza na~elnika broj glasa~a koji sumu ukazali povjerewe pove}ao za~etiri puta. Na primjedbe od-bornika opozicije oko tro{ewabuxetskih sredstava, on je odgo-vorio da je transparentnost tro-{ewa buxeta veliki uspjeh i dase zbog toga dobijaju pozitivnirevizorski izvje{taji.

- [to se ti~evelikih investi-cija zawihsamimaopodr{ku sv-ih odbornika, dakle i opozicije.

U nastavku sjednice odborni-ci su ve}inom glasova donijeliodluku o godi{wem obra~unubuxeta op{tine Bijeqina za2008. godinu koji je bio planiranna 54,5 miliona, a ostvaren sa 53, 4milona KM.

- Buxetski deficit koji izno-similion i 24.000maraka nastaoje zbogpadaporeskih prihoda od2,7 maraka od ~eka je padPDV-aod 2,5milionaKM.Ako se ima uvidu da smo na kraju 2007. godineimali buxetski deficit u iz-nosu od skoro 1,4 miliona mara-ka,mi smo ustvari tokom pro{l-e godine smawili deficit u bu-xetu za 340.000 KM, obrazloìo

je kretawa u buxetu MiloradSofreni}, na~elnik Odjeqewaza finansije.

Odbornici su nakon toga do-nijeli i odluku da se deficitpokrije smawewem buxetske pot-ro{we u ovoj godini, do ~ega }ese do}i rebalansom buxeta usvo-

jenog pred po~etak ove godine.Na dnevnom redu nalazilo se

jo{ nekoliko va`nih pitawa odkojih izdvajamo Analizu poslo-vawa privrede op{tine Bijeqi-na u pro{loj godini, ~ijim sadr-àjem odbornici nisu bilipretjerano zadovoqni, smatraju-}i da je u woj govoreno vi{e ouga{enim dràvnim preduze}i-ma tokom neuspjele privatizaci-

je, nego o onim koji sada rade ikojima treba pomo}i i afirmi-sati ih.

- Privreda op{tine Bijeqinane moè se posmatrati mimoprivrede Republike Srpske.Te{ko je biti privrednik u ovovrijeme, zakqu~io je predsjednikSkup{tine Dragan\ur|evi}.

Odborni~ku pa`wu privukla je i Informacija o tro{ewusredstava za sport i fizi~kukulturu u pro{loj gopdini uiznosu od 1,6 miliona maraka.

- To je na prvi pogled velikacifra, ali kada se zna da imamo90 klubova i 4.000 sportista, toonda stvara jednu sasvim drugusliku. Ve}ina liga igra se zbogsudija i delegata i najve}i diotih sredstava, {to je javna tajna,zavr{i u wihovim xepovima.Najlak{e je dijeliti svima, tre-balo bi ustanoviti jasnije kri-terijume za raspodjelu novcaizdvojenog za sport, rekao je od-bornik DNS-a DraganMiri}.

T.N.

AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.4

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Za izvje{taj o radu na~elnika Mi}e Mi}i}a i op{tinske Administrativne slu`beglasalo 19 odbornika, sedam je bilo protiv, a tri uzdràna. Pro{la godina bila je uspje{na

za op{tinsku administraciju, a nekim na{im rje{ewima postali smo uzor za op{tinskeadministracije u Republici Srpskoj i BiH, rekao na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}

USVOJEN IZVJE[TAJ NAÊLNIKA



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

KAKO NAS VIDE ODBORNICI SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Izvje{taj o radu JIP"SIM" dobio je ub-

jedqivu podr{kuodbornika, iskaza-

u sa 29 glasova za, od ukupno1 odbornika, koliko ih sjedi

odborni~kim klupama. Zazvje{taj su glasali i odbor-ici skup{tinske ve}ine, ali

odbornici opozicionih st-anaka. Izvje{taj je ocijewenao kvalitetan, sadràjan,otpun, sa svim neophodnimodacima koji omogu}uju da setekne uvid u rad ovog op{tin-kog javnog preduze}a u pro-ekloj godini.Anka Todorovi} (SDS) rek-

a je da su "Semberske novine"a{titini znak ovog grada ia su u pitawu dobre novine,oje objektivno informi{u ovim de{avawima na podru~jup{tine Bijeqina.Rada Peri} (SP) pohvalila

je izvje{taj o radu JIPSIM", kao iscrpan i kvali-etan, naglasiv{i da redakci-i "Semberskih novina" osni-a~, Skup{tina op{tine Bije-

qina, treba da pruì materi-alnu pomo}, kako bi kadrovs-i i tehnolo{ki oja~ali.Stevan Ostoji} (SP) uputio

e pohvale na objektivno in-formisawe "Semberskih nov-

na" o svim doga|ajima naodru~ju Bijeqine, istakav{ia se javno izneseni stavovi,ez obzira o kome je rije~, pre-ose decidno i ta~no, korekt-o i profesionalno.Istovremeno je uputio i

amjerku da je Socijalisti~kaartija malo zastupqena uSemberskim novinama", aliije se izjasnio od koga, odnos-o od ~ega zavisi ne~ija zas-upqenost u lokalnom ili bi-o kom drugom glasilu. Vaqda,d stepena angaòvanosti ioliti~ke prodornosti teartije, odnosno od inicijati-a koje pokre}e na politi~komdru{tvenom planu.Jovan Vukovqak (DNS), pot-

redsjednik SO Bijeqina, re-ao je da su "Semberske novi-e" u pravom smislu novine op-

{tine Bijeqina, a izvje{taj oadu ocijenio je kao "saèt,

ezgrovit, sveobuhvatan, sa sv-m neophodnim parametrima ia vizijom kako treba da izgle-aju jedne lokalne novine.Perica Spasojevi} (Pokret

a Semberiju), me|utim, sma-ra da su "Semberske novine"novine skup{tinske ve}ine iedne politi~ke opcije". Naj-i{e zamjerki iznio je na nas-ovnu stranu, aludiraju}i naesto pojavqivawe fotogra-

fija na~elnika op{tine, Mi-Mi}i}a na naslovnoj stra-

i lokalnih novina. Spasoje-i} je naglasio da "Semberskeovine" moraju biti svima do-tupne, jer se finansirajuredstvima svih gra|ana, odno-no poreskih obveznika. U we-ovoj diskusiji provejavala je

èqa da bi ove novine treba-lo da budu sadràjnije, {tam-pane na ve}em broju strana, dabi problemi poqoprivrede ipoqoprivrednika trebalo dabudu puno vi{e zastupqeni,nego {to je bio slu~aj do sada.Koliko para, toliko muzike,glasio bi kratak odgovor.

Jusuf Trbi} (SDA) defini-sao je dva, trenutno vaè}amodela, kad su u pitawu print-ani mediji, nezavisne, pri-vatne, koji se trude da svojimsadràjem obezbijede {to bo-qu prodaju i dràvne, odnosnoop{tinske koji se djelimi~nofinansiraju iz buxeta. Trbi}

je istakao da je ekonomskakriza uzdrmala mnoge, te nilokalne novine, kao {to su"Semberske", ne}e biti imunena te udare. On je istakao dabi u ovom glasilu trebalo dabude {to vi{e kriti~ki in-toniranih tekstova i da bi, uzsaglasnost Skup{tine op{ti-ne, trebalo prona}i sopstveniure|iva~ki profil koji }eobezbijediti ve}i tira` i ve-}u prodaju novina.

Jovica Gaji} (SDS) nije sesloìo s tvrdwom da su u pi-tawu "novine skup{tinskeve}ine", istakav{i da lokal-no glasilo treba da informi-{e o svim aktivnostima op{-tinskog rukovodstva i lokal-ne uprave, te da "Semberske no-vine" uglavnom prezentuju sveono {to se de{ava na podru~juop{tine Bijeqina.

O neophodnosti trì{neorjentacije i o kriti~nosti iprema poziciji i prema opozi-ciji govorio je i SlobodanMarkovi} (SNSD), a u raspra-vu su se ukqu~ili i Mi}o @i-vi} (SNSD), Slavko Bojani}(SDS), Dragan \ur|evi} (SRS"Dr Vojislav [e{eq"), koji jena kraju rasprave dao punupodr{ku uredni{tvu "Sem-berskih novina". E.S.N.

Bez namjere da polemi{emo sa izabranim narodnim preds-

tavnicima u lokalnom parlamentu, du`ni smo, ipak, da kaèmonekoliko rije~i i u svoju odbranu, prije svega zbog ~italaca i ov-

da{we javnosti. Gospodinu Stevanu Ostoji}u moramo odgovoritida stepen zastupqenosti neke politi~ke partije ili opcije ulokalnom glasilu zavisi, prije svega, od stepena angaòvanostiiste te politi~ke stranke u lokalnoj zajednici. Dakle, Socijali-

sti~ke partije u "Semberskim novinama" }e biti onoliko kolikoona bude aktivna i prisutna na ovda{woj politi~koj sceni.

Od gospodina Jusufa Trbi}a, koji je donedavno obavqao ifunkciju ~lana Upravnog odbora JIP "SIM", o~ekivali smo dapodsjeti odbornike i javnost kako su se i na koji na~in "Sembers-

ke novine" finansirale u wegovom uredni~kom i direktorskom

mandatu.Od gospodina Perice Spasojevi}a nismo skoro ni{ta o~eki-

vali. Samo da ga podsjetimo da su "Semberske novine" uistinunovine svih gra|ana, a ne odborni~ke ve}ine, te da smo o proble-

mima semberske poqoprivrede i statusu poqoprivrednih proiz-

vo|a~a, o su{ama i elementarnim nepogodama, neispla}enim pod-

sticajima, brucelozi i trihinelozi, o dobrim i vrijednim Sem-

bercima napisali puno vi{e nego o ostalim aktuelnim doga|a-

jima. Razlo`no, jer je poqoprivreda najve}i, jo{ uvijek nedovoq-

no iskori{ten potencijal ove regije. Pisali smo i o neprimjere-

nom odnosu Vlade RS prema agraru, u smislu prekomjernog i nese-

lektivnog uvoza hrane, o uvoznim lobijima, o nedovoqnoj brizi zaselo i seqake. Malo li je sve to bilo, pitamo se sada. U slu~ajuda nismo u pravu, trebalo bi razmi{qati o pokretawu jedne no-

ve revije za selo koja bi jo{ detaqnije, iscrpnije i kvalitetnijepisala o tim problemima. Za taj projekat trenutno nemamo ninovca, a ni kadra.

I, na samom kraju, da kaèmo i to da se slaèmo sa opaskama,prijedlozima i razmi{qawima nekolicine odbornika da"Semberske novine" treba da budu puno kriti~nije i prema pozi-

ciji i opoziciji, ali u konstruktivnom smislu, {to podrazumije-

va zalagawe za interese svih gra|ana Bijeqine i Semberije.Dakle, moramo se po~eti trì{no pona{ati i teìti ka {to

ve}oj ekonomskoj samostalnosti. U protivnom, slijedi namga{ewe, jer lokalna zajednica, vjerovatno, ne}e jo{ dugo biti umogu}nosti da finansira na{e izlaèwe. U tom slu~aju"Semberske novine" }e neminovno mijewati svoj osniva~ki iure|iva~ki status, ali, to je ve} neka druga tema koja zahtijevavi{e prostora i vremena za kvalitetan i potpun odgovor.

NA[I ODGOVORI SANAJBOQIM NAMJERAMA

NOVINE KAO PRIMJER

DOBROG LOKALNOG LISTA

StevanOstoji}StevanOstoji}

JusufTrbi}

PericaSpasojevi}

PericaSpasojevi}

SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

Sobzirom da ekonomskakriza ne}e zaobi}i nimedijske ku}e koje dje-luju na podru~ju na{e

op{tine ~lanovi SRS ,,Dr Voji-slav [e{eq’’ su na konferenci-

ji za novinare iznijeli stav da }eu narednom periodu voditi ra~u-na o svim medijima.

-Podràvamo ,,Semberske no-vine’’ koje su zaista jedan repre-zentativan list, listkoji je hro-ni~ar svihde{avawa na podru~juna{e op{tine, a naravno i tele-vizije ,,Arena’’, ,,Slobomir’’, ,,In’’

i ,,BN’’, kao i ,,Pan’’ radio. Svioni imaju dio sredstava iz op{-tinskog buxeta. Odre|eni medijisu vi{e favorizovani, uglavnomradi gledanosti i slu{anosti,ali mi ne èlimo ni jedan medijda zaboravimo, izjavio je sekre-tar Izvr{nog odbora stranke ipredsjednik op{tinskog parla-menta Dragan \ur|evi} izraà-vaju}i o~ekivawa da }e menaxerilokalnih medijskih ku}a, kao imenaxment op{tine da na|u rje-{ewa kako bi {to mawe radnikaostalo bez posla. \ur|evi} je za-tim govorio o va`nosti investi-cija isti~u}i da }e se do kraja go-dine oko 11 miliona maraka in-

vesticionih sredstava izdvojitiiz op{tinskog buxeta, navode}ida je pored ve} osnovane ,,Geo te-rm’’ sada na redu osnivawe fir-me ,,Bijeqina gas’’, nagla{avaju-}i ,,da se pokazalo da je javno iprivatno partnerstvo upravoono {to moè da privu~e svje`kapital na podru~je na{e op{-tine’’isti~u}i da se investicijene}e zaustavqati jer se ne odnosedirektno na buxet, te da tu ne bitrebalo biti umawewa. Ina~e,procijenio je da bi buxet mogaobiti izme|u 40 i 42 miliona ma-raka zbog ~ega }e u Op{tini mo-rati biti restriktivni, te }e kodsvih koji se finansiraju ili su-finansiraju iz buxeta moratido}i do smawewa plata.

Srpski radikali su se osvrnu-li i na obustavqawe toka su|ewadr Vojislavu [e{equ na sudu uHagu, ocjewuju}i da je to zbog ne-mo}i suda da izna|e na~in nakoji }e zavr{iti proces.

-Dr Vojislav [e{eq je rekaoda }e oti}i u Hag da pobijedi tajmonstruozni sud i mi o~ekujemoda }e u tome da uspije, kaè Dra-gan \ur|evi}. M.R.

PODR[KAMEDIJIMA

Dragan\ur|evi}



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.6

Obiqeìli smo 17 godina Garde"Panteri", onako kako i doli-kuje, polagawem vijenaca naSpomenik poginulim borcima

Semberije i cvije}e na mjesto pogibijejednog od na{ih ratnih komandanata, Qu-bi{e Savi}a Mauzera. Ovo je prilika daevociramo uspomene na sveonekojisu dalisvoje ìvote u jednoj ~asnoj i pravednojborbi, rekao je Qubi{a Lazi}, posqedwiratni komandant Garde "Panteri", prili-kom obiqeàvawa godi{wice ove jedniceVojske RS. Lazi} je istakao da su pripad-nici Garde "Panteri" ìvote dali za slo-bodu svog srpskog naroda, za svoje svetiwei za pravoslavqe.

- Mi se ponosimowima, kao{to sewimaponose wihove porodice. Wihove porodi-ce ne}emo nikada zaboraviti, ali ne}emo,isto tako, nikome polagati ra~une zbogto-ga {to smo u~estvovali u ~asnoj i praved-noj borbi za svoj opstanak na ovim pros-torima.

Lazi} je naglasio da srpski narod u is-toriji nikada nije bio zlo~ina~ki, niti jeimao osvaja~ke ambicije. Kao jednu od naj-humanijih bitaka ove proslavqene ratne

jedinice, Lazi} je istakao bitku za deblo-kadu srpskog ìvqa u Smolu}i.

- Nakon probijawa koridora, to jemo`dadruga zna~ajna bitka u istoriji proteklograta. Iz obru~a smo izvukli sedam hiqadaqudi, kojibi doìvjeli puno ve}unesre}unego {to su doìvjeli srpspki vojnici icivili u Tuzlanskoj koloni, Dobrovoqa~-koj u Sarajevu ili Srbi u Sijekovcu. Po-nosni smona tu na{uvojnu akciju u kojoj supoginula ~etiri na{a borca, dok ih je 16raweno.

Tokom rata Grada "Panteri" je u brojn-im ratnim operacijama izgubila 101 borca,dok ih je oko 650 teè i lak{e raweno.

E.S.N.

OBIQE@EN DANGARDE PANTERI

Svake godine Bijeqi-nac, Husein Isla-movi} (61), koji ve}godinama ìvi i ra-

di u Be~u, u Austriji, prvo-majske praznike provodi uBijeqini, u vikend - nasequAmajlije pored Drine. Oè-wen je Austrijankom Mari-jomBi{of, a ove godine u po-sjetu mu je do{ao iOtoPohan(70), ènin ujak da zajednoproslave Me|unarodni praz-nik rada.

- êtrdesetak godina ì-vim u Austriji i ve} sam sepenzionisao. Penzija je so-lidna, oko780evra. Radio samu ìvotu sva{ta, od stolars-kog zanata, prodaje antikvi-teta, pa do ugostiteqstva.Kriza se ve} osje}a i u Aust-riji. Ima otpu{tawa radni-ka, smawuju se plate. Obi~no,

onikojikomentari{u ovu sv-jetsku ekonomsku krizu, kaùda su za sve krivi veliki fi-nansijski magnati i bankarikoji su se kockali bez novca.Moralo je doovoga do}i.Pre-ma nekim prognozama i proc-

jenama, bi}e jo{ gore, ali setreba pripremiti i za takvusituaciju. Naàlost, krizauvijek najvi{e poga|a onenaj-siroma{nije, ka e Islamovi}.Oto Pohan je, tako|e, pen-

zioner. Penziju je zaradio

kao voza~ u Be~u. Od austrij-skog Penzionog fonda tre-nutno prima 1000 evra i kaèda mu je to dovoqno za pristo-

jan ivot.- Svake godine, ve}punetri

decenije, godi{wi odmorprovodimo naKor~uli.Ovdjeje prelijepo. êsto dolazim uBijeqinu, na Drinu i nikadanisammogao da kaèm dami jebilo lo{e. Ovdje ìve duho-vitiqudi, kojivoleda se{a-le, da se zabave i da uìvaju uìvotu.

Svoju formulu, kako pre-ìvjeti u godini krize, OtoPohan objasnio je jednostavn-im rije~ima: "Odjavi{ tele-fon, struju i boravi{te uBe~u na trimjeseca i ode{naTajland. Tamo je sve puno jef-tinije nego u Austriji.

E.S.N.

KRIZA SE OSJE]A I U AUSTRIJI

Na~elnik op{-tine,Mi}oMi-}i} i predsjed-nik Skup{tine

op{tine, Dragan \ur|e-vi} razgovarali su sa di-rektorima op{tinskih

javnih preduze}a i usta-nova o stawu u op{tins-kom buxetu nakon zavr-{etka prvog kvartala i omjerama za ublaàvawenegativnih efekata eko-nomske krize u op{tiniBijeqina.Na~elnik Mi}i} ista-

kao je tom prilikom da je uprva ~etiri mjeseca ovegodine buxetski prihodbio mawi za 2,7 milionaod planiranog, te da jeprihod od PDV-a, koji je unajve}em procentu i zas-tupqen, kad je rije~ o pu-wewu buxeta, mawi ~ak za1,8 miliona maraka odplaniranog.

Ukoliko se takav trendnastavi i u narednim mje-secima, rekao je Mi}i},realno se moè o~ekivatimawak od deset i vi{e mi-liona u op{tinskom buxe-tu za ovu godinu. Ta ~iwe-nica upu}uje na racional-no pona{awe, realno pla-nirawe svih tro{kova,odnosno na tro{ewe ono-liko sredstava koliko bu-de i iznosio wihov prilivtokom godine.

O negativnim trendovi-ma, kad je u pitawu puwe-we buxeta u ovoj godini,govorio je i na~elnik od-

jeqewa za finansije, Mi-lorad Sofreni}, nagla-siv{i da je ve} u prvomkvartalu iskazano sma-

wewe priliva sredstavaza 30 odsto. Zbog toga je,kaè Sofreni}, i uslije-dila preporuka svim bu-xetskim korisnicima dasvoje finansijske planovekoriguju i umawe za najma-we 20 odsto, a nije iskqu-~eno da }e se u drugoj po-lovini godine i}i i na no-vo korigovawe finansi-

jskih planova i umaweweza novih desetak procenata.

- Neke op{tine ve} sadane mogu da isplate plate

svojim slu`benicima.O~ekujemo da }e pove}a-wem akciza na cigarete,kafu i druge artikle do}ido ve}eg priliva sredsta-va i u op{tinske buxete,ali, za sada su to samo na-{e pretpostavke i èqe.Mi smo za prvi kvartalplanirali ostvarewe bu-xeta u iznosu od 10,55 mil-iona, a ostvareno je 7,8 mi-liona, {to zna~i da je za26,7 odsto ostvareno maweod planiranog. U me|uvre-

menu je pristigao na nap-latu i kredit koji smo ra-nije uzeli, tako da od ap-rila upla}ujemo ratu od200.000KM.Na mnoge pro-cese ne moèmo uticati,ali se moramo prilago|a-vati i biti spremni da sesuo~imo sa jo{ restrik-tivnijom finansijskomsituacijom , upozorio jeSofreni}.

On je naglasio da treba{tedjeti na potro{wielektri~ne energije, go-riva, kancelarijskog ma-terijala i da svako op{-tinsko preduze}e i usta-nova koji su na buxetu tre-ba da koriguju svoje tro{-kove u omjeru od 20 do 25odsto.

Sofreni} je ~ak pred-loìo i korigovawe ci-

jene rada za ova preduze}ana iznos od 110 KM, a pri-hvatio je i mogu}nost da senadoknade ~lanovima up-ravnih odbora svedu nanajmawe mogu}e iznose.Sofreni} je izjavio da }eu roku od sedam dana bitiizra|en nacrt rebalansi-ranog buxeta, te da bi ve}sredinom maja trebalo dabude pripremqen i pri-

jedlog buxeta koji }e i}ina usagla{avawe u resor-no ministarstvo.

U~esnici u raspravi is-takli su da je smaweweplata zaposlenih najnepo-pularnija mjera, te daprije toga treba iskoris-titi sve druge mjere kojeovim preduze}ima i usta-novama, eventualno, stojena raspolagawu.

E.S.N.

IZLAZ IZ KRIZE

NI NA VIDIKU

Op{tinskom rukovodstvu direktor JIP "SIM"je predo~io da je ovo preduze}e u prvom kvar-

talu uskra}eno za dvije mjese~ne tran{e u ukup-

nom iznosu od 21.666 KM, te da smaweweoptinske dotacije za prvi kvartal ne iznosi 20

odsto ve} 50 odsto. U postoje}im uslovimaposlovawa, nagla{eno je, ovo preduze}e ne}emo}i pro}i bez uvo|ewa nepopularnih mjera, kao{to je smawewe plata, otpu{tawe radnika, a unajgoroj varijanti razmi{qalo bi se o ga{ewuovog lokalnog glasila. U raspravi su u~estvo-

vali i direktori Centra za socijalni rad,Dje~ijeg vrti}a "îka Jova Zmaj", MuzejaSemberije, Doma zdravqa. Svaka od ovih ustano-

va ima specifi~ne uslove poslovawa, razli~itbroj zaposlenih radnika, razli~ite tro{kove iobaveze, te ih je te{ko trpati u isti ko{ i gene-

ralizovati wihove probleme s kojima se mogusuo~iti do kraja godine.

SLIJEDE LIVELIKI REZOVI?

Vijenci naspomeniku

Mauzeru

HuseinIslamovi}

OtoPohan



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 7

POQOPRIVREDNI FAKULTET UNIVERZITETA ISTO^NO SARAJEVO

Uponedeqak, ~etvrtogmaja, odràn je sasta-nak Inicijativnog od-bora za osnivawe stu-

ijskog programa Poqoprivred-og fakulteta Univerziteta Is-o~no Sarajevo s ciqem, kako jestakao na~elnik op{tine Mi-

Mi}i}, da u okviru Centra zaisoko obrazovawe Bijeqina odaredne akademske godine zaì-i i Studij ratarstva, povrtlar-tva i vo}arstva. Op{tina sebavezala da }e, osim prostora

obezbijediti i sve {to bude bi-lo neophodno kako bi se obezbi-

jedilo kvalitetno izvo|ewe nas-tave. Inicijativni odbor }e na-konobilaska prostora utvrditi{ta je sve jo{neophodno obezbi-jediti kakobi se krenulo sa nas-tavom od oktobra, a sve{tobudebilo potrebno sredstava, mi }e-mo obezbijediti, obe}ao je na-~elnik Mi}i} izraàvaju}i za-dovoqstvo {to }e ovo biti ~e-tvrti fakultet koji }e bitismje{ten u novoj zgradi Centra

za visoko obrazovawe.Sastanku u Bijeqini prisust-

vovao je i profesor drSlobodanMilovanovi}, profesor Medi-cinskog fakulteta u Fo~i, ina-~e prorektor Univerziteta Is-to~no Sarajevo za me|unarodnu ime|uuniverzitetsku saradwu,koji je zaduèn i za Poqopriv-redni fakultet.

- Univerzitet podràva otva-rawe nove studijske grupe, a mismo u skladu s tim promijenilimnogo propisa tako da je na{e

sjedi{te univerziteta tamo gdjeje univerzitetski centar, te dami moèmo da otvaramo studijs-ke grupe i da se to vrednuje kaoda je univerzitet u tom momentuu tom mjestu, pojasnio je profe-sorMilovanovi} koji je izrazionadu da ni ovaj put ne}e izostatipodr{ka na{e lokalne zajedni-ce, na koju su, kako kaè, uvijeknailazili u Bijeqini.

Na pitawe novinara za razlo-ge zbog kojih jo{ nisu otvorenavrata nove zgrade Centra za

visoko obrazovawe, iako su kqu-~evi Univerzitetu Isto~no Sa-rajevo predati jo{ u oktobru2008. godine, profesor Milova-novi} to opravdava neophodnomprocedurom za koju treba vreme-na. On je ovom prilikom je iz-

javio i da }e za one maturantekoji su planirali da upi{u po-qoprivredu u Bijeqini od je-seni biti obezbije|eni svi teh-ni~ki uslovi za kvalitetnostudirawe.

M.R.

U BIJEQINI

KATEDRE ZARATARSTVO,POVRTLARSTVOI VO]ARSTVO

Slu`benici Grani~nepolicije BiH, Teren-ske kancelarije "Sje-veroistok" Bijeqi-

a, otkrili su 29. aprila oko2,40 ~asova na lokalitetuU{}e" u nasequ Balatun ~a-

mac sa 30-oro jagwadi, koje surijum~ari stokom poku{alia prebace na podru~je BiH.edna osoba, koja je upravqalautomobilom "mercedes", jehap{ena, dok su drugi krijum-ari uspjeli ~amcem da se otis-u od obale i otplove niz rije-

ku. Nakon detaqne pretrage iangaòvawa slu`benih ~ama-ca, otkriven je ~amac u kojem suse nalazila jagwad, dok su se~amxije razbjeàle. O ovom do-ga|aju obavije{ten je deùrnituìlac Tuìla{tva BiH, ko-

ji je izdao naredbu da se voza~"mercedesa" li{i slobode, teda se izvr{i detaqno fotogra-fisawe navedene lokacije, ka-ko bi se utvrdili svi detaqikoji se odnose na ovo krivi~nodjelo krijum~arewa stokompreko Save i Drine. E.S.N.

OTKRIVENI

KRIJUMÂRISTOKE

Veliki broj poqopriv-rednika u Semberiji,pogotovo u selima uzrijeku Savu, bavi se

kombinovanom proizvodwomhrane, od ìtarica do povr}a.Na imawu Raje Stojanovi}a(55)obra|uje se oko {est hektarazemqi{ta. Siju p{enicu, kuku-ruz, sade papriku, paradajz. Napovr{ini od 1000 metara kvad-ratnih Stojanovi}i su podiglideset plastenika.

- Na wivi smo svakodnevno,moja supruga i ja, sin i snaha.Povremeno angaùjemo i dvojedo troje sezonskih radnika.Imamo kompletnu mehanizaci-ju, kamion za prevoz robe do pi-jace. Za sjetvu i sve neophodneinvesticije morao sam obezbi-jediti oko 20.000 KM. Tu ra~u-nam gorivo, vje{ta~ko |ubrivo,sjemenski materijal, utro{enuelektri~nu energiju. Dobio sam

ovog proqe}a regresirano gori-vo od ministarstva, a o~ekujemda }u dobiti i |ubrivo. Mi, se-qaci, zadovoqni smo i malomzaradom. Sada se pla{imo {ta}e donijeti svjetska ekonomskakriza i u kojoj mjeri }e se odraz-itina selo.Nadamo se da }emoiovo preìvjeti. Konkurencijaje izraèna. Na bijeqinskukvanta{ku pijacu ponekad stig-ne pedesetak i vi{e kamionanapuwenih robom. De{ava se darobu vratim ku}i, pa ponovo na-rednog dana idem na pijacu. On-da me radnici zaposleni naKvanta{u pitaju, koliko ja torobe imam, kad svaki dan dovoz-im,a jedan kamion robe moramvoziti i po tri dana, da bih jeprodao.

Rajo kaè da crwelova~kipovrtlari imaju izuzetno kva-litetno povr}e, papriku, para-dajz, lubenicu, diwu.

- Imamo sisteme za navodwa-vawe "kap po kap". Stalno de-ùramo na wivi, pod plasteni-cima. Koliko radimo, trebalobi da budemo najbogatiji qudina zemaqskoj kugli. Nas je sed-moro u ku}i. Imam staru majku,tu je i unu~ad o kojima snahamora voditi ra~una. Dok je otacbio ìv, uzgajali smo i stoku.sad sve to ne moèmo stizati.Mi od Boì}a po~iwemo sapripremama za proqe}nu sjetvu.Tokom godine imamo mjesec da-na predaha u zimskom periodu,kadsu slave i jakazimai to ti jesav na{ godi{wi odmor, kaèRajo Stojanovi}. Q.Q.

VAQDA ]EMO

PRE@IVJETIRajoStojanovi}



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.8

INTERVJU: MILAN SIMEUNOVI], DIREKTOR CENTRA ZA SOCIJALNI RAD U BIJEQINI

Rad ove ustanove doti~emnoge dru{tvene grupe,od starih i nemo}nih, bo-lesnih i siroma{nih,

pa do fizi~ki i mentalno bo-lesnih lica, zatim, djece bez od-govaraju}e roditeqske brige.Tako|e, ova ustanova se bavi iposredovawem prilikom razvo-da brakova i povjeravawe djeceroditequ s kojim }e daqe da ì-vi. Svi poslovi kojima se bave uCentru su izuzetno osjetqivi izahtijevaju puno rada i stru~nogznawa. O tome govori direktorCentra, Milan Simeunovi}SN:Koliko dugo stenamjestu

direktora Centra za socijalnirad i {ta je to {to optere}ujeradove ustanove?

Od kraja 1994. godine se nalaz-im na mjestu rukovodioca ove us-tanove, mada u Centru radim od1981. godine. Ovo nije laganapozicija, kao {to ni poslovi uCentru nisu nimalo laki ni jed-nostavni, a to sve zbog proble-matike kojom se bavimo i kate-gorije stanovni{tva s kojom sesusre}emo u svom radu. Kad seosvr}em na period iza nas, kaoposebno teàk se izdvaja onajkada su se sredstva za pomo} sta-novni{tvu osiguravala prekohumanitarne pomo}i i Svjets-kog programa hrane. Poslije to-ga, kada se stawe stabilizovalo,sredsta se obezbje|uju iz op{-tinskog buxeta. U periodu 2001,2002. i 2003. godine mogu re}i da

je do{lo do poboq{awa, a zatimnastupa stagnacija. Naàlost,sredstva koja su se do sada izdva-

jala nisu pratila ukupno pove-}awe broja korisnika, tako dasmo suo~eni sa nedostatkom sred-stava. Istina, u protekle dvijegodine pove}an je iznos za 37 po-sto, ali zbog zaostajawa u pro-teklom periodu nismo uspjelida stawe izbalansiramo.SN: Koliko je evidentirano

korisnika socijalne pomo}i uCentru za socijalni rad?

U protekloj, 2008. godini do-dijelili smo oko 890 nov~anihpomo}i. Imamo korisnike poraznim osnovama, od kojih izdva-

jam 273 korisnika nov~ane po-mo}i, te 680 korisnika dodatkaza pomo} i wegu drugog lica.Treba navesti i podatak da namse tokom prva tri mjeseca ovegodine obratilo ukupno 476 gra-|ana sa zahtjevima za neki vidpomo}i. Ina~e, treba imati uvidu da korisnici nov~ane po-mo}i, wih 273, ìve iskqu~ivood ovog {to kao nov~anu pomo}dobiju od Centra, a ona iznosi50 maraka. Dodatno uslo`wavate{ku situaciju i to {to su pri-maoci pomo}i stare i bolesneosobe, nesposobne za rad, same ibez bliìh srodnika i zaista jepitawe kako oni uspijevaju da odovih 50 KM prezive mjesec dana.Spisak wihovih potreba nijemali, tu su lijekovi, a da ne po-miwem tro{kove reìja i hrane.SN: Je li zna~ajno pove}an

neki od vidova pomo}i?Pove}an je broj zahtjeva za

jednokratnu pomo} (231 zahtjev),ali imamo i zna~ajno pove}awezahtjeva za dodatak za tu|u po-

mo} i wegu. Do toga je do{lo dijelom i zbog razli~itog tuma~e-wa ostvarivawa ovog prava, aodnosi se na osobe koje su na di-

jalizi, {to je napravilo priti-sak na na{u ustanovu. Me|utim,ne moè se samo na osnovu nekogstatusa, po automatizmu, ostvar-iti pravo na dodatak, jer se mo-raju ispuniti i neki drugi uslo-vi, naprimjer materijalno stawe.SN:Na koji se na~in manife-

stujeekonomska kriza krozCen-tari imate li kakve posebne so-cijalne mjere za prevladavawekrize?

Naàlost, dugo smo mi u kri-zi i bez svjetske ekonomske kri-ze. Kriza se trenutno osje}a kr-oz pove}an broj zahtjeva za odo-brewe jednokratne, a i stalnenov~ane pomo}i. Brinu me mjereracionalizacije finansijskihsredstava kojima se nastoje sma-witi tro{kovi poslovawa svihkorisnika op{tinskih buxet-skih sredstava, a mi se finansi-ramo iskqu~ivo iz op{tinskogbuxeta, pa su samim tim i mogu}-nosti na{ih intervencija ogra-ni~ene visinom sredstava kojedobijamo. Op{tina je pred naspostavila zahtjev da reduciramona{e planove ~ak za 20 posto, {tosmatram da je neizvodivo, jer seradi o socijalnoj pomo}i ugro-ènom stanovni{tvu, ~iji }e sebroj, naàlost, i daqe pove}a-vati. Ukoliko bi nam bila uma-wena sredstva, kako da pomogne-mo kategorije koje do|u u stawesocijalne nemo}i? Ono {to mimoèmo je da }emo i}i u jo{ po-o{trenije kriterije procjene iodabira na{ih korisnika. Sku-pa sa ~lanovima ugroènih po-rodica traì}emo na~ine kakoda sami obezbijede minimum sred-stava za ìvot, pogotovo one ko-

ji su radno sposobni. Mislim,htjeli to mi ili ne, moramoizvr{iti reviziju svih prava.SN: Ima li promjena u ost-

varivawu prava?Drìmo se Zakona o socijal-

noj za{titi. Kao Centar miimamo obavezu da svake godinevr{imo reviziju tih prava i tou smislu da provjeravamo da li

je kod na{ih korisnika do{lodo nekih promjena koje bi dove-le do toga da ga iskqu~imo izreda na{ih korisnika. [to seti~e zakona, u pripremi je novizakon o socijalnoj za{titi koji}e povoqnije regulisati odre-|ena prava, a najavquje se i po-ve}awe iznosa sa, recimo, 41KM koliko je bio dodatak zatu|u pomo} i wega, na 110 KM.

SN: Zna~i li to da }e ,,kre-sawem’’ tro{kova biti ,,skre-sana’’i neka socijalna prava?

Sigurno }e biti ,,kresawa’’

tamo gdje nisu samo osnovna, ne-go su predvi|ena i pro{irenaprava. E u tom dijelu }e sigurnodo}i do ,,kresawa’’, jer wih uk-qu~ujemo u slu~ajevima ako namostane sredstava nakon podmi-rivawa osnovnih prava.SN: Jesu li redovne isplate

korisnicima socijalnepomo}i?Sa isplatama se, naàlost,

kasni. Mjese~na izdavawa poosnovnim pravima su oko 40.000KM i mislim da bi dinamikaisplate mogla biti redovnija. Uposqedwe vrijeme je prisutan i

problem ovjere zdravstvenihkwiìca korisnicima socijal-ne za{tite zbog neredovne upla-te doprinosa, a to su kategorijestanovni{tva kojima je neop-hodna stalna medicinska pomo}.SN: Kakvo je stawe sa st-

ru~nim kadrom?Smatram da je u sistemu soci-

jalne za{tite prisutan nedosta-tak stru~nih kadrova zbog ~egase ne moè svakoj porodici pos-vetiti vrijeme koje bi trebalo.Imamo 25 radnika, a u strukturizaposlenih su dva psihologa, pe-dagog, specijalni pedagog, de-fektolog, pravnik. Me|utim,smatram da je izraèna potrebaza ve}im brojem socijalnih rad-nika zbog velikog broja stanov-nika na podru~ju na{e op{tine.Planirali smo da ove godineprimimo jo{ jednog socijalnogradnika, me|utim, zbog malihsredstava koja smo dobili nepostoji mogu}nost da to uradi-mo. Po propisanim standardimaovaj Centar bi trebalo da ima46 radnika i taj nedostatak st-ru~ne radne snage dodatno opte-re}uje ukupno te{ko stawe.SN:Kakva je saradwa sa srod-

nimudruèwima?Tradicionalno imamo dobru

saradwu sa Crvenim krstom, apojavquju se i neke druge organi-zacije, mada ne ~esto i uglavnomse pojave kad sprovode neku ak-ciju u koju su ukqu~ene neke gru-pe na{ih korisnika. Smatramda nivo saradwe nije dovoqnokvalitetan, trebalo bi biti vi-{e uvezanosti u akcijama kakobi se ravnomjernije raspore|i-vala sredstva svim ugroènimkategorijama. Poku{a}emo to-kom ove godine raditi projekat

ja~awa partnerstva u lokalnojzajednici, a sredstva za tu namje-nu smo dobili od Ministarstva.SN: Koji su najve}i problemi

s kojima se susre}ete u Centru?Te{ko je izdvojiti, Centar je

takva institucija koja se bavi

brojnim problemima, a sredstvakojima raspolaè su skromna.Pored finansijskih, tu su i kad-rovski problemi, jer uvijek tre-ba stru~nih lica, te to izdvajamkao probleme koji nas zaistasu{tinski optere}uju.SN:Gdjeviditemogu}nost po-

boq{awa?Prijem novih radnika i pove-

}awe sredstava za pokrivaweprava na{ih korisnika. Naà-lost, zbog nedovoqnih sredstavai nedovoqnog broja stru~nihradnika ne moèmo da radimona predupre|ivawu siroma{t-va, a kao {to sam ve} rekao, minemamo svojih sredstava, potpu-no smo usmjereni na SO.SN: Ima li slu~ajeva neu-

temeqenih zahtjevaza socijalnupomo}?

Neutemeqenih zahtjeva uvijekima. Mi razumijemo da kad se ne-ko pojavi sa nekim zahtjevom daon smatra da tu wegovu potrebutreba zadovoqiti. Svima smodu`ni dati ta~nu informacijuo wegovim pravima, provestipostupak preispitivawa ~iwe-nica i okolnosti koje su bitneza ostvarivawe traènih pravai donijeti odluku u skladu sazakonom.SN: Problem maloqetni~ke

delikvencije je iz godine u god-inusve ve}i.Kakvo je po tompi-tawu trenutno stawe kod nas?

Mo`da je iznena|uju}e, obzi-rom na krizu, ali trenutno sebiqeì blagi pad maloqetni~-ke delikvencije. Poreme}aji upona{awu djece su vrlo osjet-qivo pitawe kojim se mi, a ineke druge institucije bave ipoklawaju zna~ajnu pa`wu. Is-ti~em da sa Centrom javne bezb-

jednosti imamo izuzetno dobrusaradwu, a i sa sudom. Ono {toisti~emo kao problem je {to nana{oj regiji jo{ nema ustanovekoja bi radila na prihvatawudjece koja se zateknu u skitwiili su pobjegla od ku}e i koja do-laze u sukob sa dru{tvenim nor-mama pona{awa. Smatram i datreba raditi na ostvarivawuzna~ajnije saradwe sa {kolama.SN: Radite i na posredovawu

prije razvoda brakova. Kakvi surezultati?

Broj mirewa je mali, ali Cen-tar ima veliku ulogu u uspostav-qawu dogovora oko toga s kim }edijete daqe ìvjeti, o susretimai druèwu s drugim roditeqemi u vezi izdràvawa djeteta.Problem se javqa kad roditeqiimaju nezavr{en partnerski od-nos pa dijete koriste kao sredst-vo ucjene jedni protiv drugih.SN: Na koji na~in gra|ani

mogu na najjednostavniji na~in saz-nati koja svoja prava mogu ost-varitiu Centruzasocijalnirad?

Najjednostavniji i najbrìput je da do|u u Centar i razgo-varaju sa stru~nim radnikom ko-

ji radi na podru~ju koje intere-suje stranku. Pro{le godine smoorganizovali i sastanak sa svimpredstavnicima mjesnih zajed-nica kako bi ih upoznali sa on-im {to mi nudimo kao pravo, tena{i sugra|ani imaju i tu mogu}-nost da se obrate u svoju mjesnuzajednici i onu }e ih daqe uputi-ti. Mi radimo za na{e gra|ane ina{a vrata su za wih otvorena.

KRESA]EMO BROJ KORISNIKAHUMANITARNOUDRU@EWE @ENA ,,ARTA

,,

Usaradwi sa Cent-rom za socijalnirad Bijeqina, Ud-ruèwe ,,Arta’’ pe-

tog maja uru~ilo je pakete hu-manitarne pomo}i socijalnougroènim vi{e~lanim po-rodicama sa malom djecom, kojesu obilazili i prethodne go-dine. Uz pomo} donatora izBijeqine ovoj kategoriji ug-roènih porodica obezbijedi-li su hranu, sokove, odje}u,{kolski pribor, sredstva zahigijenu i pelene. Tokom na-rednih dana humanitarna po-mo} }e se dijeliti i drugimugroènim porodicama. Ovohumanitarno udruèwe dona-torsku pomo} dijeli tokomcijele godine, a od po~etka2009. godine u sklopu akcije

,,Dani darivawa’’, tokom ja-nuara i februara, zatim u martuuz manifestaciju u Eko kam-pu i uz manifestaciju povo-dom Dana planete Zemqe, 26.aprila u parku u Bijeqini.Pored toga povodom prazni-ka darivani su i {ti}enicisocijalnog smje{taja ,,Sividom’’, kao i svi oni koji su seobratili za pomo}. ,,Dani da-rivawa’’ teku neprestano, azavisno od koli~ine dona-torske pomo}i, nastoji seobuhvatiti {to ve}i brojkorisnika. Udruèwe ,,Ar-ta’’ ostvaruje uspje{nu sarad-wu i sa drugim invalidnimorganizacijama u sklopu Koa-licije ,,Kolosi BN’’. To je ina~in da se postigne {tove}i nivo motivacije i soli-darnosti u zajedni~kom dje-lovawu na podizawu nivoaukupne dru{tvene svijesti ilak{eg prevladavawa poro-di~nih i dru{tvenih efeka-ta ekonomske krize, navedeno je u saop{tewu za javnostUdruèwa ,,Arta’’.

DANIDARIVAWA

Sudija za prethodnosaslu{awe potvrdio je optu`nicu koje jeOkru`no tuìla{t-

vo u Bijeqini podiglo protivRanka Damjanovi}a (56), ro|enu Visokom, nastawen u Bijeqi-ni, zbog osnova sumwe da je po-~inio krivi~no djelo nasiqa uporodici, odnosno u porodi~-noj zajednici.

Kako je navedeno u optu`-nici, Ranko Damjanovi} je uno}i izme|u {estog i sedmogoktobra pro{le godine u Bi- jeqini, u Ulici srpske vojske,u porodi~noj ku}i, gdje je ì-vio sa svojim ocem Danilom,zadao ocu vi{e udaraca pesni-cama i drvenim {tapom u pred- jelu glave i trupa. Danilo jetom prilikom zadobio te{ketjelesne povrede i preba~en jena lije~ewe u Klini~ki cen-

tar u Bawaluku, gdje je i pre-minuo 15. novembra pro{le go-dine, usqed o{te}ewa mo`-danih centara i komplikacijakoje su nastale usqed drugihpovreda.

PREMINUONAKONPOVREDA

Pi{e: MIRSADARE[IDOVI]



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 9

Uorganizaciji Mi-nistarstva zdrav-qa i socijalne za-{tite RS, itali-

anske nevladine organizacije]ezvi i Doma zdravqa Bijeqi-na u Hotelu ,,Drina’’ je prove-dena edukacija zaposlenih ucentrima za mentalno zdravqeu koju su ukqu~eni domovi zd-ravqa iz Bijeqine, Zvornika,Vlasenice i Mili}a. Ovo jeprvi korak implementacijeprojekta ,,Podr{ka za{titi iunapre|ewu mentalnog zdrav-qa u RS’’ koji traje tri godine,a odnosi se na upoznavawe os-novnih znawa za{tite mental-nog zdravqa u zajednici. Akce-nat se stavqa na prevenciju sciqem poboq{awa kvalitetausluga i pove}awa zadovoqstvakorisnika.

Problemi koji se odnose namentalno zdravqe sna`no uti-~u ne samo na oboqele, ve} i nawihovu porodicu i dru{tvo ucjelini. Prema procjeni Svje-tske zdravstvene organizacijei{e od 450 milona qudi {i-

rom svijeta bolije od neke vrs-

te mentalnih te{ko}a te je zb-og toga spre~avawe mentalnihporeme}aja, te ja~awe mental-nog zdravqa jedan od trajnihciqeva Svjetske zdravstveneorganizacije i svih onih kojise bave zdravqem qudi.

- U RS nema detaqnijih ist-raìvawa, ali krajem 2007. go-dine je obavqeno istraìvawestawa mentalnog zdravqa kodbora~ke populacije prema ko-jem je ~ak 93 posto ispitanikapokazalo neki oblik depresiv-nosti. Imaju}i u vidu da skorosvaka na{a porodica ima ~la-na koji pripada bora~koj popu-laciji, onda se ovaj procenatmoè uzeti i kao prosjek u lo-kalnom stanovni{tvu, rekao jepomo}nik ministra zdravqa isocijalne za{tite RS, dr Mi-lan Latinovi} isti~u}i da jeciq da se mreà centara zdrav-stvene za{tite, koju ~ine 23centra, standardizuje kako kr-oz rekonstrukciju, tako i te-hni~ko opremawe i edukaciju.

Nagla{eno je da mentalnozdravqe treba shvatiti kao

javno zdravstveni problem zb-

og brojnih posledica koje os-tavqa na kvalitet ìvota.Psiholog Roberto Rosi, kon-sultant organizacije ]ezvi,isti~e da se u prvoj godini edu-

kacije nastoji posti}i {to ve-}a homogenizacija rada centa-ra za mentalno zdravqe, a zaedukaciju angaùju lokalne sa-

radnike.U ovaj projekat su ukqu~eni,

te odràli predavawa za-poslenima sa podru~ja na{eregije, dr Tatjana Popovi}, dr

Biqana Laki} i profesor drMilan Novakovi}.

- Centar za mentalno zdrav-qe Bijeqina postoji ve} pola

godine i ima dva tima. Usvojioje novi model pruàwa za{ti-te mentalnog zdravqa koji jeorjentisanka zajednici.Za radu ovakvom centru potreban jemultidisciplinaran tim kojiu svom sastavu ima psihijatra,psihologa, medicinske tehni-~are, socijalnogradnika i dru-ge saradnike, rekao je direktorDoma zdravqa Bijeqina, Zlat-ko Maksimovi} dodav{i da seusluge pruàju na primarnomnivou zdravstvene za{tite uokviru Doma zdravqa, kako bibili {to bliè korisnicima.

Prate}i najnovije svjetsketrendove u uslugama mentalnogzdravqa, da se podsjetimo {ta

je o bolesti i wenom nastajawurekao Hipokrat.

,,Bolest nikad ne dolazi od- jednom kao iz vedra neba, nego je to posqedica dugog niza ma-lih neznatnih gre{aka protivzdravqa, koje se nadovezuju jed-na na drugu kao grudva snijegakoja se vaqa dok se jednog danane svali na le|a ~ovjeka.’’

M.R.

PODR[KA ZA[TITI MENTALNOG ZDRAVQA

Simboli~no, u pet dodvanaest, u ~etvrtak,30. aprila, u kruguDoma zdravqa zva-

i~no je zapo~eo sa radom pr-i mobilni mamograf u RS i

BiH koji }e omogu}iti preg-ede ènama sa podru~ja bije-

qinske regije, pa i {ire. Mo-ilni mamograf, tj. rendgens-o snimawe dojke smje{teno uombi vozilu koje obilazi te-en pregledavaju}i rizi~netarosne grupe ènske popu-acije, u Bijeqinu je stigaoahvaquju}i zalagawu na~el-ika op{tine, Mi}e Mi}i}a,ktivistliwama Udruèwa

èna oboqelih od karcinomaojke ,,Gea’’, te menaxmentu

Doma zdravqa na ~elu sa drMaksimovi}em .

Na ovaj na~in mamografijaostaje dostupna svim enama,dugoro~no bi se postigla re-

ukcija smrtnosti. Ranije otk-iveni karcinomi smawujuro{kove lije~ewa, pojavu in-aliditeta, te dugih bolova-

wa, a o li~nim, emocionalnimporodi~nim gubicima nije

otrebno ni govoriti.- Sve je po~elo pro{le godi-

kada je na~elnik Mi}i}donatorski kok-

na kom su se prikupila od-sredstva za kupovinu

mamografa, zatim seakciju ukqu~io i Fond zd-

osigurawa RS, azdravqa je proveo potreb-

proceduru i od prije nepundana imamo mobilni

podsjetio je na tokktivnosti direktor Doma zd-avqa, Zlatko Maksimovi}odav{i da su u ovoj organiza-iji primarne za{tite u pro-eklom peridu izvr{ili i

obuku kadra.U ~etvrtak je pregledano

prvih 15 èna, a u nedjequ,tre}eg maja, za mamografskepreglede je Dom zdravqa anga-òvao profesorku Medicin-skog fakulteta iz Beograda.Od ponedjeqka, 4. maja mamog-raf je u Loparama.

-U Loparama se ve} 200 ènaprijavilo za pregled i mobil-ni mamograf }e biti tamo ko-liko bude bilo potrebno. Mo-ji radiolozi mi kaù da sednevno nemoè pregledativi-{e od 20 èna, kaè Maksi-movi}.Primarijus Boro Gu`vi},

zamjenik direktora Fonda zd-ravstvenog osigurawa RS je,prisustvuju}i po~etku radaprvog mobilnog mamografa uRS, rekao da je Fond jo{ odpro{le godine obezbijediosredstva kako bi sve ène, bezobzira na to da li su osigura-ne ili nisu, mogle da izvr{emamografski pregled. Mamog-

rafijom se ne moè prikazatioko 15 posto karcinoma dojke,ali je dokazano da je to najjef-tinija metoda za rano otkri-vawe ve}ine karcinoma. Zatobrojne akcije prikupqawasredstava za kupovinu pokret-nog mamografa zasluùju svepohvale.

- Jedna dobra akcija je pri-vedena kraju. Sa ovim mamo-grafom sad se mogu organizo-vati i pregledi po selima, gd-je ène nemaju naviku, pa nimogu}nost da dolaze na pre-gled u grad, izjavio je na~el-nik Mi}i}.

Cijena mobilnog mamogra-fa }e, kako kaè direktor Do-ma zdravqa Zlatko Maksimo-vi}, iza}i mawe od 200.000KM, a ta sredstva u potpunos-ti jo{ nisu obezbije|ena. Ro-kovi za pla}awe su odre|eni, ana~elnik op{tine, te direk-tor Fonda zdravstvenog osigu-rawa obe}ali su da }e dati po50 posto sredstava. M.R.

DOM ZDRAVQA BIJEQINA

Envera Vukovi} (35) izKupre{ana pored Jaj-ca, u subotu 02. maja uDje~ijoj ambasadi "Me-

|a{i", nakon 17 godina prvi put je zagrlila svog brata Envera,koji je u pratwi rodbine do{aoda vidi sestru koja se do sada vo-dila kao nestala osoba. Zahvaqu- ju}i advokatu Du{ku Tomi}u,predsjedniku Dje~ije ambasade sasjedi{tem u Me|a{ima, porodi-ca Vukovi} kona~no zna da je En-vera ìva, da se sada zove Vesna\ilas, da ima muà Miroslava\ilasa i dvoje djece, Dijanu(1994) i Dragana (1996). Kada do-bije rodni list i potvrdu o dr-àvqanstvu iz rodnog Jajca, En-vera Vukovi} (35), danas Vesna\ilas, vrati}e ime koje su joj da-li otac [aban i majka Ramiza iima namjeru i daqe ìvjeti sasvojom porodicom. Suprug Miro-slav rekao je da Enveri prepu{-ta tu odluku, a o falsifikovanojli~noj karti napravqenoj 1993.godine ni jedno ne èli da govo-ri, osim da su tada bila "takva"vremena. "Ukoliko zbog pomiwa-wa rije~i "ropstvo" do toga do|e,spreman sam se su~iti sa polici- jom i tuìla{tvom i snositi sveposqedice," rekao je Miroslav udomu porodice \ilas u selu Ba-latun. Oboje su odlu~ili progo-voriti uprkos savjetima advoka-ta Du{ka Tomi}a da wemu prepu-ste komunikaciju sa medijima.

- Zahvalna sam Tomi}u, jer je

imao najboqu namjeru da me za{-titi i da me spoji sa mojom poro-dicom sa kojom èlim i ubudu}eimati kontakt. On se vjerovatnorukovodio onim {to je ~uo odmje{tana sela, koji su se nagle-dali i naslu{ali svega. Kontak-tirao me i ja sam mu sve rekla.Moram ista}i da su me u selu svicijenili i po{tovali, ali samrekla Miroslavu da je vrijeme dai mi progovorimo. Mnogo togadesi se u sva~ijem ìvotu, pa je iu na{em braku bilo dosta togaru`nog. Nisam ni pomi{qala datraìm put ka svojima. Pla{ilasam se, imam krasnu djecu i neka-ko sam se pomirila sa sudbinom,rekla je Envera. Na pitawe da li je ta~no da je u no}i nakon Enve-rinog susreta sa bratom maltre-tirao wu i djecu, Miroslav je re-kao da je psovao i negodovao zbogprisustva medija, jer je sa Tomi-}em bilo dogovoreno da medija nebude dok za to ne do|e vrijeme.

Envera obja{wava da je zbogneslagawa sa ocem, 1992. godinenapustila rodnu ku}u i slijedomratnih doga|aja o kojima neradogovori krenula bratu Enveru koji je u to vrijeme radio u preduze}u"Kongrap" u Beogradu. Do bratanije uspjela do}i, jer je on u me-|uvremenu napustio Beograd, alise po preporuci nekih poznanikazaposlila kao konobarica u Ma-~vanskom Metkovi}u, pored [a-pca, gdje se iste godine i upoz-nala sa sada{wim muèm. M.E.

NEMA VI[E TAJNI

BOLEST NE DOLAZI BEZ NAJAVE

MAMOGRAF NA TERENU



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.10

USabornom hramuro|ewa PresveteBogorodice u Bi-

jeqini odràn jekoncert duhovne muzike Ka-mernog hora Akademije um-

jetnosti Slobomir P uni-verziteta i Srpskog crkve-nog pjeva~kog dru{tva "Sr-badija". Na programu je bila"Liturgija sv. Jovana Zla-toustog", Stevana St. Mok-rawca. Uz soliste, JovanaPeji}a, tenor, i Sini{u Pa-ji}a, bariton, i mladu diri-gentkiwuJelenuTrakilovi},koja je pripremala horove,gost dirigent bio je poznatibeogradski muzi~ar OgwanRadivojevi}.

- Vezujemeprijateqstvo saprofesorkom Desankom Tra-kilovi}. [kolovao sam se zadirigenta, tako da ovaj mojan-ga`man ne treba da bude ne-obi~an. Istina, u posledwih

nekoliko godina zapostaviosam taj deo svoje karijere,ali mi ovaj nastup ne pred-stavqa ni{ta novo. Druìmse sa mladim qudima koji ve-omalepopevaju, u jednomizu-zetno lepom ambijentu. Mok-raw~eva "Liturgija" predstav-qa azbuku duhovne muzike isvi smo uìvali u izvo|ewuovog dela, kaè Radivojevi}.

Sa Ogwanom Radivojevi-}em Bijeqinci su se ve} sus-retali na koncertu Zdravkaôli}a u Bijeqini. Kaè datrenutno radi intenzivno ustudiju i priprema nove pje-sme za svoju plo~u, a pripre-ma i svoj solisti~ki konce-rt. Radivojevi} je ve} dugoprepoznatqiv u svijetu mu-zike. S obzirom, kako kaè,da je od malih nogu odabraomuziku kao ìvotni poziv,onda i ne zna ~ime bi se dru-gim bavio, osim muzikom.

Radovi petnaestak ~la-nova Udruèwa likov-nih umjetnika "SvetiLuka" zastupqeni su

na Majskoj izlo`bi radova urazli~itim tehnikama, od uqai akrilika na platnu, fito -kolaà, ikona i duboreza, koja

je u subotu, drugog maja, otvore-na u galeriji Ugostiteqsko -turisti~kog kompleksa "Drin-ska ruà" na Drini.

Miodrag Vu~ini}, predsjed-nik ovog udruèwa, koje posto-

ji ve} pet godina, kaè da je iz-loèno pedesetak radova i da iova izlo`ba predstavqa jedin-stvenu simbiozu darovitihpoklonika slikarskog kista irezbarskog dlijeta, sa jedne, iprirode, s druge strane.

Kako je primijetio jedan od~lanova ovog udruèwa, ZoranMilo{evi}, "filozofska di-lema o apriornosti duhovnog imaterijalnog svijeta, kao da ovomizlo`bom u ambijentu staremagaze i na obali plahoviteDrine, pronalazi svoje dija-lekti~ko jedinstvo i razrje-{ewe.

- Na na{a platna zakora~ilisu motivi iz prirode, zaùbo-rili potoci i rijeke, iskora-~ili drinski ruì~waci, to-pole i jasenici. Hri{}anski

smjerno, sve~evi {ti}enicivra}aju se prirodi, prenosesvoje nadahnu}e na platno i naduboreze.

Zoran Milinkovi}, po zani-mawu vodoinstalater, ve} god-inu dana je ~lan ovog udruè-wa. Kaè da u tom okruèwu,iscrtavaju}i olovkom, ugqe-nom i tu{em neobi~ne bibli-

jske motive, pronalazi mir ispokojstvo.

Na Majskoj izlo`bi bije-qinskih umjetnika zastupqenisu i radovi Aleksandra Boì-}a, Mladena Popovi}a, Qubi-{e Pustivuka, Marka Osto-

ji}a, Sawe Mitrovi}, Ane Ba-bi}, Nenada Drini}a, Branis-lava [kava, Vuka{inaVasili-}a, Qiqane Ivkovi}, BudimkaVasi}a, Nata{e Stevi} i Dra-gane Pastivuk.

Izlo`bu je otvorio pred-sjednik Skup{tine op{tineBijeqina, Dragan \ur|evi} ,izraziv{i pritom uvjerewe da}e bijeqinski umjetnici nas-taviti da rade, uprkos oskud-nim materijalnim uslovima,ali uz nesebi~nu podr{ku op{-tine i onih koji vole likovnuumjetnost.

Q.Q.

IZLO@BA ,,SVETI LUKA,,U DRINSKOJ RU@I

MOKRAWÊVA AZBUKADUHOVNE MUZIKE

Ogwan Radivojevi}

Uvo|ewepredmeta"Kul-tura religija" u sred-we i osnovne {kole uRepublici Srpskoj je

nepotreban eksperiment Minis-tarstva prosvjete RS koji je iza-zvao strah me|u gra|anima Re-publike Srpske, poru~ili suu~esnici javne tribine "Kul-tura religija ili ìva vjera uìvoga Boga" koja je u ponedje-qak uve~e odràna pred prepu-nom salom bijeqinskog Doma om-ladine.

Na tribini, koju su organizo-vali milosrdno udruèwe ,,Tro-

jeru~ica,,, [kola ikonopisa

,,Odigitrija,,, Svetosavska om-

ladinska zajednica, [kola ko-{arke ,,Budu}nost

,,, Omladina

SDS-a, Omladina DNS-a, zajed-no sa vjerou~iteqima Eparhijezvorni~ko-tuzlanske i uz bla-goslov Wegovog preosve{tenst-va episkopa Vasilija, govorilisu priznati stru~waci u oblastinauke, prosvjete i obrazovawa izSrbije i Republike Srpske.

Protosin|el Petar Petri},namjesnik manastira Svetog Va-silija Ostro{kog u Bijeqini,podsjetio je na negativan stav opredmetu ,,Kultura religija

,,

Me|ureligijskog vije}a BiH, u~ijem sastavu se nalaze predstav-nici sve ~etiri tradicionalnevjerske zajednice u BiH.

- Ovaj predmet je uveden podizgovorom da se u RS i BiH raz-vije me|ureligijsko znawe,razu-mijevawe i tolerancija. Me|u-

tim, u uxbeniku i na ~asovimatog predmeta, na neistinit na-~in se govori o pravoslavqu alii o drugim religijama. Zbogtogaje uvo|ewe ovogpredmeta uvredaza sve narode u BiH. Vi{ego-di{we postojawe Me|ureligijs-kog vije}a dovoqno govori da uBiH postoji me|ureligijsko ra-zumijevawe. Jo{ je ve}auvreda zasvenaskojiìvimo u RepubliciSrpskoj {to je predmet uvedensamo u na{e {kole. Da li se ti-mepoku{ava re}ida su samogra-|ani RS netolerantni, zapitaose protosin|el Petri}. Poli-ti~ki analiti~ar i profesorFilozofskog fakulteta u Beo-gradu Slobodan Antoni} ista-kao je, da je eksperiment ,,Kultu-

ra religija,,

ve} pao na ispitu, jer je izazvao sumwe, nepovjere-we i strah me|u gra|anima Re-publike Srpske.

- Obrazovawe je osnov stvara-wa nacije i ukoliko neko èlida promijeni identitet jednognaroda obrazovawe je prvo na

udaru. Me|utim, ohrabruje viso-ka svijest naroda u RS po ovompitawu i sigurno je da su i ovaj isvi sli~ni projekti osu|eni napropast - istakao je Antoni}.

Na tribini je u~estvovao iprofesor dr Zoran Avramovi},

jedan od autora uxbenika "Kul-

tura religija".- Prva verzija uxbenika bila

je stra{na i ja sam, zajedno sadruga dva autora, poku{ao da toispravim. Ja sam krivac za uxbe-nik i ne èlim da bjeìm od od-govornosti, rekao je Avramovi}na konferenciji za {tampu uo~i

javne tribine.Na tribini su jo{ govorili i

profesor dr Qubomir Proti},direktor Zavoda za unapre|eweobrazovawa i vaspitawa izBeograda, mr Petar \akovi},penzionisani magistar socio-logije iz Bawaluke i |akonNenad Ili}, reìser filmova"Sveti Nikolaj Srpski" i "AvaJustin" i autor vi{e uxbenikavjeronauke. S.M.

U DOMU OMLADINE ODR@ANA JAVNA TRIBINA ,,KULTURA RELIGIJA ILI @IVA VJERA U @IVOGA BOGA,,

EKSPERIMENT VE] PAO NA ISPITU

Bo{ko Obradovi}, urednik ~asopisa "Dveri Srpske" izBeograda, mi{qewa je, da je uvo|ewe predmeta "Kultura religi-

ja" jo{ jedan vid pritiska na Republiku Srpsku.- Srpski narod je u posqedwih dvadeset godina doìvio mnogo

istorijskih poraza. Jedina pobjeda na{eg naroda u tom periodu jeRepublika Srpska, koja je, nama u Srbiji, uvijek bila uzor saglas-

ja izme|u crkve i dràve. Ovo je jo{ jedan poku{aj razgra|ivawaRepublike Srpske, istakao je Obradovi}.

ZORAN AVRAMOVI]:Preuzeo krivicu za uxbenik

UÊSNICI TRIBINE SLOBODAN ANTONI]:Propao projekat...

UDAR NA REPUBLIKU SRPSKU



07.05.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 69* GODINA 5

Zora je. Pred mojim o~ima no} polako ustupa

mjesto dolaze}em danu. No}ne sjene titraju, dok se

na istoku pomaqaju prvi zraci sunca. Lagani vje-

tar povija rastiwe pored puta.

Vra}am se iz posjete kumovima u [vajcarskoj.

Putovao sam kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i

svaka od tih zemaqa popuwavala je dio mog srca ne-kom od svojih qepota. A, onda smo u{li u Repu-

bliku Srpsku. Jedna mala zemqa na jugu Evrope, od-

jednom je potisnula sve druge dràve. Radost, jer se

vra}am u domovinu, preplavila je moje srce, moju

du{u...

Samo ovdje rijeke su tako bistre, hladne...

Ve} osje}am miris Drine, kada u rano jutro okupa-

no izmaglicom, pecam sa bratom na wenim brzaci-

ma. Znam da je ~i~a ve} spremio ~amac na Savi da u

ti{ini no}i bacimo mreù. Odbqesci suncem

okupane Trebi{wice, dok na wenoj obali pijem

sok i predstoje}e kamopvawe na Vrbasu mame osmi-

jeh na moje lice...

U jednom trenutku, osjetio sam {kripu snijega,

dok se na skijama spu{tam niz padine Jahorine.

Nagru-ba Lelija i bujna Zelengora. Visoko

Magli} i str-ma Sutjeska smjewuju se u mojim mis-

lima. U podno`ju Borja proveo sam najqep{e danesa u~iteqicom i drugovima.

Ali Majevica, te pitomo-grube strane, mame pose-

ban uzdah..

Otvorio sam prozor. Odnekud dopire miris mlade

zelene trave. Ah, taj miris moje rodne Semberije i

wenih wiva i poqa! Miris napupjelog cvije}a na

livadama i mladog ìta u poqu.. Uskoro }e cvjeta-

ti i lipe. Ve} slutim i wihov miris u svom dvori-

{tu. Pribliàvamo se Bijeqini. Moj rodni grad.Cijelo moje djetiwstvo ostalo je u wegovim ulica-

ma, {kolama, sportskim dvoranama, parku, trgu...

Znam da je Trebiwe sa svojim starim ku}ama puno

posebnog {arma: Bile}a, Fo~a, Rogatica, Srpsko

Sarajevo, Zvornik, Doboj, Modri~a, Prijedor pru-

ìli su mi gostprimstvo prilikom svakog mog

odlaska.

Pogled na Drinu sa vi{egradskog mosta je jedan

od najqep{ih na svijetu. Bawa Luka je pri~a za

sebe, veliki grad u malom srcu. Ali u Bijeqini su

moji korijeni, moji prijateqi, moja budu}nost.

Auto je stao i ta nagla promjena, prenula me je iz

mog razmi{qawa. Stigao sa ku}i. Sunce je sjalo

visooko na nebu i ja se nasmije{ih. Moj dom, moj

grad, moja domoina. Republiko Srpska u srcu te

nosim.

Filip Boì} VII-1

O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

PROQE]NO JUTRO

Dobro jutro djeco, proqe}e vas zove,

neki dan je stiglo i s wim prve laste.

Otvorite prozor da ~ujete pjesme nove

vidje}ete kako trava polagano raste.

Proqe}e je do{lo, skita se kraj rijeka,

i svirale kida sa vrba svira.S neba plavog suna{ce nas mjerka

i sun~anim prstima po kosi nas dira.

Dobro jutro, kaè mravu u travi,

qubi~ici {apne, visibabu dirne,

pomiluje kukurjek po kudravoj glavi

i sjemenke razaspe niz livade mirne.

Neki dan je stiglo, na prozore kuca,

ora~e pozove na rana orawa

i pune {ake rumenog sunca

pticama prospe ispod so~nog grawa.

Zorica Jovanovi} VII-7

O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa

Luka Majstorovi} III-razred

O[ ,,Jovan Du~i}’’Pu~ile

Nikolina [piri}, 5 godinaDje~iji vrti} ,,îka Jova Zmaj’’

Bijeqina

U^ EMU

G RIJE[EODRASLI

Odrasli grije{e ~esto

prema nama djeci.

Znamo gdje nam je mjesto

u ovoj ìvotnoj rijeci.

Mi samo ho}emo slobodu

u pravom smislu rije~i,

da vodimo na{u borbu,

za svijet qep{i i ve}i.

Nismo mi tako nepromi{qeni

kao {to misle odrasli,

mi smo mudri i pametni

i uvijek bi se sna{li.

Mora{ biti dobar |ak,pomagati u klu}i,

nije to posao ni malo lak

treba sve posti}i.

Znamo mi da je sve to

samo za na{e budu}e dobro,

ali oni puno grije{e,

ni jedna ptica se ne veè.

Treba da budemo drugari

odrasli i mi,

ne previ{e ravnopravni

kada su u pitawu poslovi.

Ima vremena u ìvotu

za probleme i poslove

sada elimo potpunu slobodu

da ostvarimo svoje snove.

Kristina Koprivica VII-2

O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

NAPISATI PJESMU

Napisati pjesmu nije tek tako,

nije te{ko, a nije ni lako.

Traìm rije~i, boli glava,

koja rije~ }e biti prava.

Jednu rije~ stavim,

drugu zaboravim,

jednu napi{em,

drugu obri{em.

Dosta mi je vi{e!

A ko jo{ pjesme pi{e?

Sigurno to nisam ja ,

nek to radi onaj ko zna!

Stefan Rikert IV-1O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’

Bijeqina

MOJA ZVIJEZDA

Onog dana kad se rodih ja,

za mene zvijezda po~e da sja.

Tamo na nebu ne znam koja,

samo znam jedna je moja.

Hiqade wih sija u no}i,

da l’ }e mi u san moja do}i?

Ili nek’ po{aqe mjesec ùt

do we da mi pokaè put.

Ivana Luji} VI-2

O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Dragaqevac

REPUBLIKO SRPS K A, U SRCU TE NOSIM,

S TOBOM S E PONOS IM



SEMBERSKI [KOLARAC

07.05.2009. * Semberske novine2

Lana G ojk ovi}, 4 ,5 g odineDje~iji v rti}

,,Dragan i Z oran’’

Bijeqina

Al ek sina I l i}, t ri g odine Dje~iji v rti} ,,Diznil end’’

Bijeqina

Adel isa S ul ejmanovi} VII -4 i Amar M il k i} VII-5

O[ ,,Me{a S el imovi}’’ Jaw a

S t efan Todorovi } V-3

O[ ,,Vuk Karax i }’’ Bi jeqi n a

Danijel a J ovanovi} III-1O[ ,,Dvorovi’’

Dvorovi

Emina Beganovi} VII-5 O[ ,,Me{a S el imovi}’’

Jaw a

RASTANAKTu`no se nebo nada mnom svilo,

srce mi kuca sve ti{e i ti{e,

jer sa mnom u |a~koj klupi

moja drugarica ne}e sjediti vi{e.

Gorke mi suze iz o~iju liju

i ne znaju moju tugu da sakriju.

Tuga se jasno vidi na mom licu,

jer sa suzama ispra}am dobru drugaricu.

Sati prolaze, srce ja~e lupa,

jer sutra ostaje prazna |a~ka klupa.

Ona odlazi daqe,

ali u mom srcu ostavqa trag

neko ko mi je bio izuzetno drag.

Uvijek je bila najboqa u svemu.

Ali, najvi{e }u pamtiti harizmu wenu.

Iskre u o~ima, wene kose sjaj

i svaki zajedno do~ekani maj...

Kad god budem mogla, ja }u je zvati,

pisati joj pisma i poruke slati.Ni{ta ne}e prekinuti na{e malo

carstvo, jedno predivno

i dugogodi{we drugarstvo.

Neka ti se osmjehne sva sre}a svijeta,

neka ti budu}nost ka boqem cvjeta.

Ono {to nas ne uni{ti, to nas ja~a,

zato osmijeh na lice i dosta je pla~a.

Ali, uvijek znaj,

kad te du{a jako zaboli

i kad nema{ gdje,

za tebe uvijek bi}u tu.

Pozovi me!!!

Zorana Radovanovi}

O[ ,,]irilo i Metodije’’

Glavi~ice

HVALA T I M AMA

Hvala tebi, majko mila,

{to si mene ti rodila.

[to si meni ìvot dala,

nejaku me odgajila.

Sve trenutke ove sre}e,

{to si sa mnom podijelila

i mnogo ti, majko, hvala,

{to si mi sre}u u ìvotu dala.

Hvala ti majko,

za svu qubav,

za svu sre}u ovog svijeta,

{to si meni podarila.

Maja Mitrovi} V-1O[ ,,Petar Petrovi} Wego{‘’

Velika Obarska

Mih ail o V ul eti} II-3O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

7.05.2009. * Semberske novine 13

JUTRO

Jutro je osvanulo.

Osje}am cvrkut ptica,

miris zumbula

iz obli`we {ume.

Osje}am radost i sre}u,

osje}am se ispuwenom i

sre}nom.

Bacam pogled na {umui vidim razigrane ptice

kako skaku}u

s grane na granu.

To jutro je posebna pri~a,

osje}aj neopisiv.

To je sre}an dolazak

proqe}a

i prvog pravog

proqe}nog jutra.

StanislavaMilinkovi} VIII-2

O[ ,,StevanNemawa’’

Gorwi DragaqevacPO Vr{ani

Helena Jovi }, 4,5 god i n e D j e~ i ji vrt i } ,, D ragan i Zoran ’’

Bi j e qi na

Ili n k a Mi lovanovi } VII-3

O[ ,,Jovan Du~ i }’’

Bi je qi na

Wegu{ Korov V-3

O[ ,,Vuk Karax i }’’ Bi j e qi na

MOJI SNOVI

Moj najve}i san i najve}a eqa je da postanem ko{arka{. Kad bih ja bio

ko{arka{ igrao bih za neki tim. Mo`da

bih bio najboqi u svojoj ekipi, a mo`da ine. Ali to nije va`no. Uglavnom da sam ko-

{araka{.U~io bih mla|u djecu da igrajuko{arku.

Ja }u uvijek voqeti ko{arku, jer je to moj

omiqeni sport. @elio bih da budem kaoVlada Divac. On igra za ,,Lejkerse’’ i on jemoj omiqeni igra~. On zakucava lopte u

ko{ i daje ko{eve sa trice. To je najja~iigra~ u tom timu. Kad bih ja mogao da zaku-cam loptu bio bih presre}an.

Kad porastem, sigurno }u da budem ko-{arka{.

Branislav Stankovi} V- 4O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’

Bijeqina

MOJA SESTRA

Moja sestra mala,

odrasla je sada.

Kosica joj svilena,

a okice plave,

iznad wih se prostiru,

trepavice male.

Slatka je k’o {e}er,

medena k’o med,

a usnice male,

kao sladoled.

To je moja sestra,

za mene jo{ mala,

al’ je sada velika

qepotica prava.

@eqana \uki} VI-3

O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina



SEMBERSKI [KOLARAC

07.05.2009. * Semberske novine4

MOLITVA

Svakog jutra dragi Boè,

tiho ~ujem {apat tvoj.

Kroz suze se tiho molim

~uvaj srpski narod moj.

ûvaj moju Semberiju,

{to je dugo lila suze.

Molila se za spas roda

i junake {to nam uze.

Godinama padali su,

sve junaci do junaka,

rijekama srpskim KRV je tekla,

ali ti si bila jaka!!!

Nek’ mir vlada svud’ u nama,

neka se molitva na{a ~uje,

preko brda, okeana,

neka silno odjekuje.

Prijateqe moje drage

nek’ molitva uvijek prati,

jer se na{a Republika

nikad nikom ne}e DATI.

Zorana Radovanovi} IX2O[ ,,]irilo i Metodije”

Glavi~ice

DrugarstvoO drugarstvu se ~ita.

O drugarstvu se pi{e.

Al ’ je prava stvar,

kad ga me|u djecom ima sve vi{e i vi{e.

O drugarstvu sawaj,

nije to blam, jer je mnogo bitno,

da ne bude{ sam!

Sara Laki} IV-2O[ ,,Knez Ivo od Seberije”

Bijeqina

Proqe}eSunce nam dolazi,

li{}e nam odlazi.

Nastaju lijepi dani, jer se proqe}e nastani.

Laste dolije}u,

zimski dani odlije}u.

Vjesnici proqe}a visibabe, qubi~ice,

talas toplog vihora miluje mi lice.

Proqe}e nas ~ini sre}nim,

jer snijeg vi{e ne veje,

ono ~ini selo vje~nim,

toplo sunce nas sad greje.

Priroda se budi, vesele se qudi.

Pjeva pti~ica, pjevaju dje~ica.

Laste na grani cvrku}u,a djeca se raduju proqe}u.

Proqe}e je najqep{e doba

iako tada nema moba.

Proqe}e dolije}e,

nosi malo cvije}e.

Jovana [trbac VI-6O[ ,,Sveti Sava”

BijeqinaNemaw a R a~anovi} V -4 O[ ,,Vuk K araxi} ’’

Bijeqina

Nevena M i}anovi} II I 2O[ ,, Jovan D u~i}”

Bijeqina

Magdal ena S avi} , 5 g odinaDje~iji v rti} ,,^ ik a J ova Z maj’’

Bijeqina

N a { a a d r e s a : At i n s k a 2 B i j e q i n a K o n t a k t t e l e f o n i :

0 5 5 / 2 0 2 - 1 2 6 0 5 5 / 2 2 2 - 5 9 0

Postidio se svog postupkaLijep i sun~an dan izmamio je stanovnike na{eg grada na ulice. Ogi se sa drugarima kretao prema {koli.Bio je prvi {kolski dan.

Svi su pri~ali o raspustu koji se upravo zavr{io. Zanimqive pri~e obi~no je pratio gromoglasan smijeh.Galama je tjerala slu~ajne prolaznike da se okrenu i pogledaju grupu mladi}a. [to su bili bliè {koli grupa

se pove}avala, a pri~a je bila sve glasnija. Jedni su imitirali, drugi su opisivali doga|aje... Tada su na ulicinai{li na Ogijevog kom{iju, ~ika Baneta, jedan od Ogijevih drugara, zanesen pri~om, zaka~io je Baneta i obo-rio ga na trotoar. Umjesto da pomognu, svi su po~eli da se smiju i zbijaju {alu na wegov ra~un. Niko nije pri-

{ao. Bane je ustao i oti{ao, ne osvr}u}i se. Ogi je stajao i smijao se iako je znao da to nije dobro i da je tre-bao da pri|e i pomogne Banetu. On je bio prijateq wegovih roditeqa, a Ogi je oboàvao wegovog starijeg sina.Druìna je nastavila da se kre}e i ubrzo su svi zaboravili na ovaj doga|aj. Ogi nije.

Kada je tog poslepodneva do{ao ku}i, na terasi su ga sa~ekali roditeqi u dru{tvu ~ika Baneta. Ogi je osje-tio da mu srce brè kuca: ,,Do{ao je da kaè {ta je bilo, pomislio je. U tom trenutku majka ga je ponudila da

sjedne. ,,Kom{ija je do{ao da ti dinese neke CD-ove koje ti je obe}ao wegov sin Mladen ”. Ogi je podigao CD-

ove sa stola ne gledaju}i Baneta. ,,Hvala”, jedva je izgovorio i oti{ao u svoju sobu. îtavo ve~e se osje}ao jakolo{e.

Ujutro je pokucao na Banetova vrata. ,,Izvinite , ono ju~e nije bilo lijepo”, rekao je. Bane se nasmijao iponudio Ogija da u|e i da popiju sok zajedno.

Maja \uri} IX-5O[ ,,Knez Ivo od Semberije”

Bijeqina



SKUP[TINSKA TRIBINASEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 15

PITAWE:

Ho}e li se po~eti{kola u Dowem

Dragaqevcu gradi-ti i kada? Znamo daje temeq ura|enprije ~etiri godi-ne i pored prior-iteta i obe}awapred izbore na~el-nika Mi}i}a jo{nije ni zapo~eta.

ODGOVOR:

U Planu javnih nabavki Odjeqewa zaru{tvene djelatnosti za 2009. godinu,avna nabavka pod nazivom "Izvo|ewaadova na izgradwi podru~ne {kole u

Dowem Dragaqevcu - I faza grubi gra|e-inski radovi" planirana je za maj

mjesec ove godine. Trenutno je u zavr{-oj fazi proces pribavqawa odobrewaa gra|ewe.

ODGOVOR DALO:ODJEQEWEZADRU[TVENEDJELATNOSTI

PITAWE:

U Mjesnoj zajedni-ci êngi} i Mjes-noj zajednici Mod-ran u podru~nim{kolama "Me{aSelimovi} "Jawaizvr{ena je kont-rola vode za pi}e iustanovqeno je daje neispravna. Ve}~etiri do pet mje-seci djeca ne kori-

ste tu vodu ve} noseku}e. Postavqam pitawe: Kako serije{iti ovaj problem i kada?

ODGOVOR:Nakon prikupqawa podataka i nalaza

Odjeqewe za dru{tvene djelatnosti jerajem februara ove godine izradilonformaciju o stawu vode za pi}e u os-ovnim {kolama na podru~ju op{tine

Bijeqina i istu proslijedilo Odjeqe-wu za stambeno -komunalne poslove u ciqu

reduzimawa daqih mjera iz wihoveadle`nosti. U kontaktu sa predstav-icima navedenog Odjeqewa, saznalimo da }e se zbog zastarjelosti uzoraka ospravnosti vode za pi}e uzimati novida }e taj posao biti povjeren A.D. "Vodo-

od i kanalizacija" Bijeqina. Poslijeribavqawa novih podataka, planirano

je preduzimawe odgovaraju}ih mjeraugradwa pre~ista~a ili hlorisawe), kojee dovesti vodu u stawe bakteriolo{kehemijske ispravnosti za upotrebu.

ODGOVOR DALO:ODJEQEWEZADRU[TVENEDJELATNOSTI

PITAWE:

Za{to prevozniku~enika na relaci-ji NovoNaseqe Ja-wa - Bijeqina u ju-tarwim i popod-nevnim ~asovimane ide kroz naseqeJawska Obrije`kad je razlika kru -nog puta prevozni-

ka preko Brezovi-ce na glavni magis-tralni put i puta

prevoznik vozi kroz naseqe veomaa za u~enike iz Jawske Obrijeìbitan?

ODGOVOR:

U~enici, putnici iz Jawske Obrijeìkoriste usluge na{eg prevoza na redov-

noj podru~noj liniji Pilica-Bijeqina,te stoga nema razloga da dupliramona{e polaske iz pomenutog naseqa."

ODGOVORDALA: "SEMBERIJA-TRANSPORT"A.D. BIJEQINA

PITAWE:

[ta se sve podra-zumijeva pod "naru-{avawe javnog re-da i mira" i da lipostoje posebniuslovi te primjeneu no}nim satima?

ODGOVOR:

Prema stavu 1)~lana 2. Zakona o

javnom redu i mirukoji je Narodna skup{tina RepublikeSrpske usvojila 01.03.2007. godine, podpojmom "javni red i mir" podrazumijevase "uskla|eno stawe me|usobnih odnosagra|ana, nastalo wihovim pona{awemna javnom mjestu i djelovawem organa islu`bi u javnom ìvotu, radi obezbje-|ivawa jednakih uslova za ostvarivaweprava gra|ana, li~nu bezbjednost, mir ispokojstvo, privatni ìvot, slobodukretawa, za{titu qudskog dostojanstvai prava maloqetnika i drugih lica.Prema stavu 2) ovog ~lana pod prekr-

{ajima javnog reda i mira podrazumije-vaju se: "prekr{aji protiv funkcioni-sawa dràvnih organa i javnih slu`bi;prekr{aji protiv interesa maloqetni-

ka i drugih lica i ostali prekr{aji koji su u~iweni na javnom mjestu."U smislu ovog ~lana, naru{avawe jav-

nog reda i mira je svaka radwa koja zaposqedicu ima reme}ewe navedenih od-nosa i recipro~no djelovawe organa islu`bi. Tu se, prije svega misli na: sva-|u, vrisku i nepristojno pona{awe,vrije|awe, vr{ewe fiziolo{kih pot-reba i pokazivawe polnog organa, neov-la{}eno prikupqawe dobrovoqnihpriloga, ugroàvawe bezbjednosti pri-

jetwom napada na ivot i tijelo, tu~u ifizi~ki napad, kockawe, upotrebu pi-rotehni~kih sredstava, uznemiravawegra|ana bukom, neovla{}enu upotrebuoru`ja, uìvawe droge, prostituciju,vra~awe, uni{tavawe javnih oglasa iobjava, ograni~ewe kretawa na odre|e-nom prostoru, la`no predstavqawe,

ometawe dràvnih organa u vr{ewu jav-nih funkcija, posluìvawe alkoholamaloqetnim i drugim licima; prosja~e-we, propu{tawe obaveze starawa o ma-loqetniku, preprodaju ulaznica; ugro-àvawe prolaznica i dràwe opasnihìvotiwa. Kada su u pitawu no}ni sati,u ~lanu 15. ovog Zakona se navodi:

"1) Ko naru{ava mir drugih na javnommjestu u vremenu od 15,00 do 17,00 ~asovai od 22,00 do 06,00 ~asova izvo|ewem mu-zi~kih i drugih sadràja, kori{}ewemmuzi~kih instrumenata, radio i televi-zijskih prijemnika i drugih ure|aja,kao i mehani~kih izvora buke i zvu~nihsignala (motora i sl.), kazni}e se nov-~anom kaznom od 400 do 1.200 KM.

2) Za prekr{aje iz stava 1) ovog ~lanakazni}e se preduze}e i drugo pravno li-ce nov~anom kaznom od 3.000 do 9.000 KM."

Radnici policije postupaju i premaop{tinskoj odluci Skup{tine op{ti-ne Bijeqina kojom je odre|eno radnovrijeme ugostiteqskih objekata na ter-itoriji op{tine Bijeqina. Prema ovojOdluci radno vrijeme ugostiteqskih

objekata moè trajati najduè od 06,00do 23,00 ~asa u zimskom periodu i od06,00 do 24,00 ~asa u qetnom periodu.

Radno vrijeme ugostiteqskih objekata

u kojima se ne to~i alkohol, a koji nisuu sklopu stambenih objekata, moè seproduìti do jednog ~asa duè od rad-nog vremena i to najduè od 06,00 do24,00 ~asa u zimskom periodu, a od 06,00do 01,00 ~as u qetnom periodu, uz prib-avqenu saglasnost op{tinske trì{neinspekcije. Radno vrijeme u ugostiteq-skim objektima za kategorije hotela,motela i restorana na autobuskoj ièqezni~koj stanici moè trajatineprekidno od 00,00 do 24,00 ~asa.

Radno vrijeme ugostiteqskih objekatakategorije disko-bara moè trajati od19,00 do 03,00 ~asa u zimskom i qetnomperiodu. Za ugostiteqske objekte ustambeno-poslovnim objektima utvr-|eno je radno vrijeme u zimskom perio-du od 07,00 do 22,00 ~asa i u qetnom pe-riodu od 07,00 do 23,00 ~asa. U danimavikenda (petak i subota) i za dràvnepraznike Republike Srpske ugosti-teqski objekti mogu raditi jedan satduè, a u dane novogodi{wih praznika(31. decembar, 01, 13. i 14. januar) radnovrijeme ugostiteqskih objekata je neo-grani~eno i moè trajati do 24,00 ~asaposqedweg dana praznika. Ukoliko sepravna i odgovorna lica, kao i samostal-ni privrednici ne pridràvaju propisanogradnog vremena, kao i ako nemaju na ulaznimvratima ugostiteqskog objekta istak-nuto obavje{tewe o radnom vremenu,kazni}e se nov~anom kaznom u visinipropisanoj u Odluci.ODGOVOR DAO: MUP - CENTAR

JAVNE BEZBJEDNOSTIBIJEQINA

PITAWE:

U ime stanara uUlici GavrilaPrincipa 10 (so-liter 1)postavqampitawe:Kako se mo-è prona}i na~in,rje{ewe za ukla-wawe radioaktiv-nog gromobrana napomenutoj adresi?Ova Zajednica

eta nih vlasnikadva puta se obra}a-la Skup{tini op{-

tine Bijeqina i ostala bez odgovora.Naime, kako je Skup{tina op{tineBijeqina pomogla Mjesnoj zajedniciDa{nica o~ekuje se da }e pomo}i i sta-narima solitera 1 i svim gra|anima.U prilogu dostavqam zahtjev odnosno

molbu iz 2004. i 2006. godine.

ODGOVOR:Na prvoj sjednici Skup{tine op{tine

Bijeqina odràne 10. i 11.02.2005. godi-ne odbornik Mladen Simi} postavio jeisto odborni~ko pitawe i Odjeqewe zastambeno-komunalne poslove dalo jesqede}i odgovor: Radioaktivne gromo-brane postavqene na stambeno-poslov-ne i druge objekte mogu uklawati ovla-{tena preduze}a koja obavqaju djelat-nost sa izvorima jonizuju}eg zra~ewapod uslovima i na na~in propisan Zako-nom o za{titi od jonizuju}ih zra~ewa io radijacijonoj sigurnosti ("Slu`beniglasnik RS", broj: 52/01 i 63/02) a podnadzorom Ministarstva zdravqa putemkomisije za za{titu od zra~ewa i ins-pekcije za za{titu od zra~ewa i radija-

cijonu sigurnost. Tro{kove demontaèradioaktivnih gromobrana sa stam-benih objekata finansira}e zajednicaeta`nih vlasnika koja je odgovorna zafinansirawe teku}eg odràvawa zajed-ni~kih dijelova zgrade. Teku}im odr-

àvawem podrazumijeva se popravka izamjena dotrajalih instalacija gdjespadaju i gromobranske instalacije asve u skladu sa Zakonom o odràvawu

stambenih zgrada ("Slu`beni glasnikRS", broj: 16/02 i 65/03). Radovi teku}eginvesticionog odràvawa zajedni~kihdijelova zgrade utvr|uju se programomodràvawa."

ODGOVOR DALO:ODJEQEWEZASTAMBENO-KOMUNALNEPOSLOVE

PITAWE:

U kojoj je fazi ikada se moè o~e--kivati rje{ewepredmeta Regula-cionog plana "Kal-tinova~a" Bije-qina, a po zahtjevuCerovina (Momir)Nikole?

ODGOVOR:Regulacioni plan"Kaltinova~a" us-

vojila je SO Bijeqina 06.03.2007. godi-ne ("Slu`beni glasnik op{tine Bije-qina", broj: 6/07). Maksimalni rok va-èwa usvojenih regulacionih planovaiznosi 10 (deset) godina. Zakonom o ure-|ewu prostora-pre~i{}en tekst ("Slu`-beni glasnik RS", broj: 84/02) definisana

je procedura dono{ewa regulacionih pla-nova. Izradi regulacionog plana, popravilu prethodi izrada idejnog rje{e-wa regulacionog plana. Idejno rje{e-we regulacionog plana sadrì osnovnefunkcionalne, tehni~ke i oblikovne ele-mente regulacionog plana i sluì kaoprovjera potreba, èqa i prostornih mo-

gu}nosti. Nosilac pripreme plana (Od- jeqewe za prostorno ure|ewe), utvr|ujenacrt plana i stavqa ga na javni uvid utrajawu od najmawe 30 dana, radi izja{-wavawa i podno{ewa pismenih prim-

jedbi na nacrt plana u ostavqenom ro-ku. O mjestu, trajawu i na~inu javnog iz-lagawa nacrta plana javnost se obav-

je{tava najmawe osam dana ranije. No-silac izrade plana i savjet plana, uko-liko je imenovan, razmatraju pristiglepismene primjedbi na nacrt plana i do-stavqaju nosiocu pripreme plana obra-zloèno mi{qewe o primjedbama kojenisu mogle biti prihva}ene. Nakon javnoguvida u nacrt plana i usvajawa primjed-bi koje su prihva}ene, nosilac pripre-me plana dostavqa prijedlog plana Sku-p{tini na usvajawe. Obavje{tavamoVas da je Regulacioni plan "Kaltinova-

~a" vaè}i (usvojen 06.03.2007. godine,"Slu`beni glasnik op{tine Bijeqi-na", broj: 6/07), te da je Cerovina (Mo-mir) Nikola ovom Odjeqewu podniozahtjev za izmjenu istog 21.05.2008. godi-ne, zna~i nakon usvajawa Regulacionogplana, te da se po tom zahtjevu ne moè pos-tupiti do sticawa potrebnih uslova zaizmjenu vaè}eg regulacionog plana(isticawe roka vaèwa, postojawe ve-}eg broja zahtjeva za izmjenu, postojawepotreba {ire dru{tvene zajednice idr.). Neopravdano je pristupati izmjeniregulacionih planova radi pojedina~-nih zahtjeva, a uzimaju}i u obzir da jeprilikom usvajawa predmetnog planaispo{tovana zakonska procedura te da

je zainteresovana stranka, u toku javnoguvida mogla dostaviti svoju uprimjedbuovom Odjeqewu. Odjeqewe se drì us-

taqene prakse da je za izmjenu bilo ko- jeg Regulacionog plana potrebno vi{eopravdanih zahtjeva za wegovu izmjenu.

ODGOVOR DALO:ODJEQEWEZAPROSTORNOURE\EWE

O D G O V O R I NA ODBORNI^KA PITAWA POSTAVQENA NA 5. SJEDNICISKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA ODR@ANOJ 8. APRILA 2009. GODINE

1.PEROSPASOJEVI]odbornik iz

DragaqevcaDoweg

2.MI]OTODOROVI],odbornik izêngi}a

5.NATA[AJOVANOVI],odbornik izBijeqine

6.SAVO

JOVANOVI],odbornik izV. Obarske

3.MILANDAKI],

odbornik izS. a|avice

4.DRAGANMIRI],

odbornik iz

Bijeqine



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.16

NEOBI^NA SUDBINA SEMBERSKIH I DRINSKIH VODENICA POTOÂRA

Vodenicama u ravnici usud je dodijelio zlu sudbinu - od velikog broja ovih mlinova na Drini i na Savi, te onih na

Jawi, Gwici, Stupwu, Prugwa~i, Tavni i drugim vodotocima. Na Savi vi{e nema vodenica. Na Drini je ostala jo{ jedna u Jawi. Na mawim vodotocima ima ih samo nekoliko - oronulih i zapu{tenih, uraslih u korov i {ibqe, obavi-

jenih pau~inom i bu|avim paspaqem, a o wima se skoro niko ne brine - ~eketala su im poodavno utihla...

ÊKETALA STALA, PA PRESTALA

Ranije je u Semberiji i uPodriwu bilo na dese-tine vodenica - velik-ih na vodama Save i

Drine, te mawih poto~ara naostalim vodotocima i jazovima.

Vodenice na Drini i Savigra|ene su od masivnog hras-tovog drveta, koje moè dugobiti u vodi i plutale su na ri-

jeci. One na potocima, u dowemdijelu, na koga su se oslawale,ukopavane su u obalu. Pravqe-ne su od kamena, a gorwi dio im

je, gdje su bili vodeni~ki kame-novi i soba za vodeni~ara, gra-|en od hrastovine ili je zidanciglom.

Vrijeme je u~inilo svoje.Najprije parni, a potom i mo-derni elektri~ni mlinovi, ko-

ji dnevno samequ desetine to-na p{enice i drugih itarica,potisnuli su vodenice.

Ostalo je sada samo da sepripovijeda o vodenicama, ì-votu u wima, pomeqarima i vo-deni~arima, vilama i vilewa-cima, povodwima, su{ama igladnim godinama, isto kao i ogumnima, gdje je vr{ena p{e-nica, je~am i zob, o lokomobi-lama, dre{ovima, ku}nim og-

wi{tima, verigama, pekaramapoqakama i drugim, nekada ne-zaobilaznim i neophodnim ob-

jektima i alatima u doma}inst-vima, koji su jedino ostali usje}awu najstarijih qudi ovogakraja.

Vodenice na Savi i Drini, anaro~ito ove druge, imale suzna~ajno mjesto i ulogu u ivo-tu i opstanku na{ih predaka.Bile su hraniteqice i skro-vi{ta, zbori{ta i voji{ta,skup{tine i bolnice, javke iputokazi, u~ionice i megdani-{ta. Vodeni~ari su uvijek bi-

li najvispreniji i najtajanst-veniji qudi, pouzdani, izdr`-qivi i pribrani u svakojprilici.

Znanim i tajnim stazama ibogazama vodenicama su dola-zili be}ari sa la|a i deregli-

ja, osvetnici i oni {to pra{-taju, du`nici i povjerioci, ju-no{e i djevojke, panduri iàndarmi, finansi i grani~a-ri, bjegunci i gonioci, gatarei ~arobwaci - ~udan svijetskupqen s koca i konopca, be-zimen i tajnovit. Dolazili sui ~estiti doma}ini, vjerne,

ali i uspaqene sna{e, uzavre-li momci i sijede mudre glave,kmetovi i knezovi - svako koga

je put vodio ovim mjestima.Zbog svega toga vremenom su

i ispredene ~udesne pri~e ilegende o vodenicama i wiho-vim posjetiocima. Pri~alo sei o ne~astivim - o vampirima,karakonxulama, vilama, vilin-skim kolima, nestalim svato-vima, i{~ezlim svjetovima,povodwima i pogibanijama...

Samo su u to vrijeme mjesec,zvijezde i oblaci, voda i vode-ni~ar, ~amac i veslo znali sve

tajne: qubavne, politi~ke, voj-ne - nikada nisu odavane, ~akni pod najteìm mukama. Narijekama i u vodenicama moglisu opstajati samo najtvr|i.

Vodeni~ari - povjerqivi,tajnoviti, gluvi i nijemi kada

je opasno, a veseli i pri~qivikada opasnost mine.

U pri~ama o natprirodnimsilama: vampirima, vje{tica-ma, vilama, vilewacima i dru-gim ne~astivim predwa~e oneo vampirima, jer se i pri sa-mom wihovom pomenu qudimaledila krv u ìlama, a oni su inaj~e{}e kolali oko vodenica.

Upam}eno je jo{ da, osim uzlim vremenima, kada su naila-zili zulum}ari, kod vodenica,kao i na gumnima (mjestima gdje

je vr{eno ìto), nije bilokavge, srxbe niti velikih zam-

jerawa.To su bila mjesta gdje se

mqelo bra{no za hqeb nasu{-ni, a on je za qude iz ravniceizme|u dvije rijeke uvijek biosvetiwa. Bez obzira kako su iradi ~ega dolazli vodenicama,svi su od wih odlazili posve~ista srca.

T.S.N.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 548

U Bijeqini, dana 09. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 548, po zahtjevu

BAJRE MUHAREMOVI]A sina Adema iz Jawe, po postupaju}em zemqi{-

nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe

zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 2659 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 79 m2,

dvori{te u por{ini od 500 m2 i vo}wak 3. klase u povr{ini od 136 m2 upi-

sana u posjedovnom listu Pl. 1579 k.o. Jawa 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

1579 k.o. Jawa 1 upisan je Muharemovi} (Adema) Bajro sa dijelom od 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-

kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prili-

kom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù odre-

|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe

roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih do-

kaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nok-

wi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.


OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 628

U Bijeqini, dana 14. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 628, po zahtjevu

IRFANA MUSTAFI]A sina Juse iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-

nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe

zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su

kao katastarske parcele broj: 3413/2 u naravi stambena zgrada u povr{ini od

123 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 25 m2 i dvori{te u por{ini od 170 m2

i broj: 3413/3 u naravi put bez oznake u povr{ini od 121 m2 upisane u posje-

dovnom listu Pl. 3296 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.

3296 k.o. Bijeqina 1 upisan je Mustafi} (Jusufa) Irfan sa dijelom od 1/1.



dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-

mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom

uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,





Kwiga o Posavsko- trebavskoj bu-ni, sa osvrtom nadoga|aje u Sem-

beriji, sadrì istorijskugra|u koja je rezultat dugo-godi{weg istraìvawa ianalize literature i ar-hivskih dokumenata. To jesinteza svega {to je do sa-da ponudila srpska i drugaistoriografija o zbivaw-ima na prostorima Posa-vine i Trebave od 1774 do1864. godine.

U prvoj glavi ove kwigerije~ je o dru{tveno-poli-ti~im i ekonomskim pri-likama u Bosanskoj Posa-vini pod turskom vla{}u.Sultan Selim III bio jeprinu|en da izvr{i re-forme carstva koje je ve}odavno bilo u stagnaciji.Ove reforme su davaleizvjesne ustupke hri{}a-nima u Bosni i Hercego-vini.

To je protuma~eno kaoatak na muslimansku vjerui tradiciju. Do{lo je dooruànog sukoba vojskebosanskih muslimana(12.000 vojnika pod vo|-stvom Huseinbega Grada{-~evi}a) sa Sultanovimsnagama (1832)...

Poslije ugu{ewa bunebosanskih feudalaca, mus-limana, protiv Sultana ,do{ao je novi valija KaraMehmud-pa{a da sprovodireforme.

Ali, ne samo da nisusmaweni nameti hri{-}anima, nego su pove}ani i

prisilno uzimani. Odgo-vor na poja~ano tla~ewehri{}ana jeste Buna popaJovice Ili}a, Posavskabuna 1834. godine. Iako jebila veoma zama{na poomjeru i èstini sukobaSrba i Turaka (bosanskihmuslimana) trajala jeveoma kratko.Ali-pa{a Fidahi} orga-

nizovao je novu oruànubunu protiv valijeMehmedVexihi-pa{e 1836. godine.Valija je sa svojih 600 vo-nika ugu{io bunu i, tobo-è, zaveo red u Posavini,ali nastavqeno je nasilnoizrabqivawe hri{}ana.Sultan Mahmud II 1850.

godine {aqe u Bosnu novogvaliju Tahir-pa{u, a zawim i vojnu silu pod ko-mandom Omer-pa{e Lata-sa. Boravak Omer-pa{eLatasa u Bosni, od 1850 do1852. godine nije ostavioni{te dobro, ni novo, osimstradawa svih koji suìvjeli u stawu op{te po-bune jednih protiv drugih,

jer je to stawe po~ivalo naeksploataciji potla~enihi konzervativnom shvata-wu o Bogom datim pravimamuslimana da ìve na ra-~un rada hri{}ana kao na-roda nièg reda...

U tre}em dijelu svojekwige autori su opisalistawe poslije odlaska La-tasa.

Kmetovi su po~eli us-kra}ivati tre}inu bego-vima otvoreno i organizo-vano. Sa svojim naoruà-

nim qudina begovi su pri-siqavali raju da pla}atre}inu i ostale namete.Bilo je mnogo sukoba ukojima su stradali Srbi,ponekada i izvr{iociterora.

Iz toga je nastala Po-savsko-trabavska buna pro-te Stevana Avramovi}a1558. godine koja je opet ukrvi ugu{ena.Pavlovi} i Ili{kovi}

su u ~etvrtoj glavi ovekwige detaqno opisali:pritisak velikih evrop-skih sila, àlbe hri{-}ana, odluku Porte je darije{i pitawe tre}ine. UIstambul su pozvani pred-stavnici hri{}ana i pos-

jednika - muslimanskihfeudalaca.

Pregovori su trajali odfebruara do oktobra 1859.godine. Sultan je doniotakozvanu Safersku nared-bu. Tre}ina je ipak ostalatrajna obaveza ali ne nasve proizvode kako je biloranije.

Saferska naredba nijedo kraja sprovedena, jer jerazli~ito tuma~ena - be-govi su u ve}ini nastavilipo starom... Glad od koje suqudi umirali i iseqewa uAustriju i Srbiju pusto-{ili su Posavinu, pa sudoma}i trgovci i trgovciiz Srbije, pa i neki begovipomagali raju, da preìvi.U takvim prilikama uBosni, u Posavini nijemoglo biti mira...

U petoj glavi se govori opropagandi Srpske emi-gracije i upadu ~eta izSrbije na teritoriju Bo

sne, ponovnoj intervencijiPorte na smirivawe sta-wa, naseqavawu muslimanaiz Srbije u Posavinu.

Autori ove kwige dalisu i spisak osoba, porodi-ca muslimana koji su se na-selili u pojedina mjestaPosavine.

Najvi{e muslimana ise-qenika iz Srbije do{lo jeu Zvorni~ki sanxak...

Na kraju su Zakqu~narazmatrawa i prilozi.Vrijednost ovog djela je utome {to sadrì rele-vantne kvantitativne ikvalitativne ~iwenice izistoriografije na pros-toru Posavine sa osvrtomna cijelu Bosnu i Her-cegovinu i okruèwe.Kompozicijski istorijskafaktografija je razvrs-tana po poglavqima, agra|a je izlagana po hrono-lo{kom slijedu sa ~estimretrospektivnim osvrti-ma na literaturu i arhivs-ka dokumenta.

Sa veoma dragocjenimprilozima ovo je svojevr-sna studija iz oblasti is-torije Bosne za cijeli je-dan vijek. To je i opomeneza pam}ewe i putokaz mla-dom nara{taju, bez obzirana nacionalnu i vjerskupripadnost, da racionalnosagledavaju pro{lost i dase hvataju u ko{tac sa no-vim izazovima u ciqu ost-varewa trajnog mira iop{tih ìvotnih dobaraza narode koji ìve naovim prostorima. Zato ovukwigu i preporu~ujemo~itaocima.

KULTURA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

KOLPITIS, VAGINOZEU reproduktivnom (plodnom) ìvotnomdobu, sve ène neposredno prije iliposlije menstruacije imaju normalni,jedva primjetni sekret iz vagine. Odmahnakon menstruacije, sekret je oskudan ibistar, prije i za vrijeme ovulacije bis-tar i ne{to poja~an, a nakon ovulacije

malo zamu}en. Izgled iscjedka se mijewazbog toga {to prije menstruacije preov-

ladavaju hormoni estrogeni, a nakon men-struacije progesteron. Normalnu vagi-nalnu floru koja ima za{titnu funkij-ciju obezbje|uju: Dederlajnovi bacili,glikogen vaginalnog epitela i adekvatnapH vrijednost vagine koja normalnoiznosi u prosjeku oko 4,0. Svaki nenorma-

lan iscjedak iz vagine znak je upale kojase moè pro{iriti na unutra{we polneorgane izazivaju}i neplodnost i drugetegobe. Za{titna funkcija sa smawuje utoku menstruacije, ali tako|e se naru-{ava uno{ewem infekcije spoqa, pret-jeranih vaginalnih ispirawa, prisustvastranih tijela u vagini, iscrpquju}ihbolesti, u trudno}i, pri lije~ewuantibioticima, kod hormonalnihporeme}aja, te hipersekrecijom grli}amaterice.Kada Dederlajnovi bacili budu zami-

jeweni pojedinim grupama bakterijadolazi do infekcije. Blagi oblik bak-terijske vaginoze ~esto nema simptoma,ali ozbiqni oblici, te infekcijeuzrokuju spontane poba~aje ili prevre-

meni poro|aj. Svaki nenormalni iscjedakiz vagine znak je upale koja se moèpro{iriti na unutra{we polne organe iuzrokovati neplodnost i druge tegobe.Posebnu pa`wu treba obratiti na pojavukrvi u iscjedku iz vagine, koji moè bitiznak obi~nog poreme}aja ciklusa, infek-

cija, ozlijeda ali i dobro}udnih izlo}udnih bolesti. Dijagnoza se postavqa ginekolo{kimpregledom, odre|ivawem stepena~isto}e vaginalnog sekreta, kao i mikro-

biolo{kim ispitivawem.

Stvarawe vaginalnog sekreta variraod ène do ène, kao i od trenutka utoku ciklusa, pa i unutar jednog dana.

Postoji {est

grupa

sekreta

od

kojih

suprve dvije smatraju normalnim a preos-

tale ~etiri patolo{kim (sadràjne mno-gobrojne bakterije, streptokoke,stafilokoke, diplokoke, gram pozitivnei gram negativne {tapi}e itd.)I grupa sekreta je bez mikroorganizama

i gnoja.II grupa bez gnoja,ali sadrì odre|enebakterije kao normalne stanovnike. III grupa sekreta sadrì gnoj i bakterije.IV grupa sekreta sadrì gonokoke. V grupa sekreta sadrì trihomonade .VI grupa sekreta sadrì gqivice.

POJAÂNI VAGINALNI SEKRET NEPODRAZUMIJEVA POVE]AWEKOLIÎNE SEKRETA, VE] I PROM-

JENU OSOBINA (neprijatnog mirisa,sluzav, pjenast, gnojav, krvavovodwikast,trulozelen)

Lije~ewe i terapija zavise oduzro~nika.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

ârolija pripoveda-wa, pri~a o jednomdavna{wem poqup-cu junaka, razotkri-

va pred ~itaocima razli~itequbavne trouglove, umetni~-ke opsesije i egzistencijalnaishodi{ta. Ve{to meandrira-

ju}i psiholo{kim dubinama,autorka Gordana ]irjani},dobitnica "@enskog pera" zasvoj roman "Poqubac", poka-zala je kako se i iz perspek-tive zakinutosti i neostva-renosti zbog ìvotnog hendi-kepa, moè ispri~ati uverqi-va pri~a, istaknuto je u Na-rodnoj biblioteci "FilipVi{wi}" prilikom predstav-qawa romana "Poqubac" au-torke Gordane ]irjani} izBeograda.

- Nagrada "@ensko pero"smatra se nekom vrstom pan-dana NIN - ovoj mu{koj nag-radi.Nikada nisam zapadala utu vrstu gre{ke, da me nekanagrada zaobi{la zbog toga{to samèna. Posledwa mojadva romana bila su u najuèmizboru i zaNIN-ovu nagradu.[to se nagrada ti~e, tu se neàlim. Zbog "@enskog pera"ponekad sam se morala ~ak ipravdati{tosamèna, pa jo{i autor. Po~ela sam kao pes-nikiwa. Prvu zbirku pesamaobjavila sam 1980. godine iimala sam u jugoslovenskojkwièvnoj javnosti jedno le-pomesto, kaopesnikiwa. Tada

se i nije postavqalo pitawe,da li je re~ o ènskim ilimu{kim autorima. U prozi jeto vi{e izraèno, kaèGordana ]irjani}, nagla{a-vaju}i da se od polovineosamdesetih godina pro{logvijeka po~iwe govoriti ofenomenu ènske proze.

- Ne volim nijednu vrstugetoizacije, pa ni tu. Ja samkwièvni stvaralac, Beog-ra|anka, Srpkiwa, Evrop-qanka i jedna od datosti je ito {to pi{em i stvaram nasrpskom jeziku. Kwièvnakritika treba da se bavidrugim temama, treba da razd-vaja ki~ od ozbiqne kwi-èvnosti, da uo~i{ta je dile-tantizam, a {ta ozbiqnakwièvnost, a ne da se bavipolnim razvrstavawima, kaèautorka "Poqupca".

O ovoj kwizi, koja je toplo ine`no, uzbudqivo i mudrodotakla srpsku kwièvnost,govorila je Radmila Kun~er,bibliotekar savjetnik i samaautorka "Poqupca" na pred-stavqawu ovog romana uBijeqini.

Q.Q.

NOVI ROMAN GORDANE ]IRJANI]

ÂROLIJAPOQUPCA

BUNA KAO USUD @IVOTA(Ilija Pavlovi} i Rajko Ili{kovi}, ,,Bosanska Postavina, 1774 - 1864. -

Posavsko - trebavska buna", Srpski kulturni centar Modri~a, 2008)

Pi{e: BORISLAV GAVRI]



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.18

PISMA ÎTALACA

Bijeqina, kao grad, strahovitose pove}ala u zadwih desetakgodina. To je nevjerovatni rast.Doselilo se mnogo stanovnika

iz svih krajeva BiH, kao i drugih pros-tora. Do{lo je i mnogo pameti, st-ru~waka, intelektualaca, {kolova-nih/obrazovanih qudi. Oni su djeli-mi~no popunili prazninu koja je nastalaodlaskom iz Bijeqine, prije nedavnog ra-ta, tih istih profila, Semberaca. Jed-nom rje~ju, do{ao je kadrovski kapitalosnaìv{i tako postoje}i kapital. A,najve}i kapital jedne regije, zemqe, dr-àve su kadrovi.

Omladine je, na sre}u, sve vi{e. Onimoraju ne{to da rade. Po{to je privredana koqenima ne preostaje im ni{ta dru-go nego da "rade" zavr{avaju}i {kole,fakultete. ,,A poslije zavr{etka, vaqda}e ne{to biti’’, }aska omladina po kafi-}ima.

I tako vrijeme prolazi, prolazi, pro-lazi. Ovako vi{e ne moè. Pu}i}e, a akopukne ko zna do ~ega to sve moè dovesti.Mi, wihovi roditeqi, moramo danas na-laziti izlaz iz ove situacije koja moèbiti pogubna. Nemojmo da nas djeca kunu unekoj bliskoj budu}nosti.

Proizvodwe koja treba da zaposli tuomladinu je sve mawe i mawe. Republika

je nemo}na da pokrene proizvodwu koja}e zaposliti dana{wu i budu}u omladi-nu. âk je i najprofesionalnija i naj-organizovanija industrijska proizvodwau BiH, "Orao", na koqenima. Ne zato{to ne zna da proizvodi (naprotiv!!),nego zato {to nema kome da proda to {tozna da napravi i {to je izostala potreb-na podr{ka.

Najve}i svjetski ekonomski problem jekome, kako i kada prodati ono {toima{/zna{ da napravi{. Ostaje nam damobili{imo sve raspoloìve umne ka-pacitete da se ovo stawe prevazi|e {toprije. A put kojim treba i}i je maksimal-no, racionalno, organizovano kori{te-we raspoloìvih kvalitenih resursaSemberije. Badava je govoriti i ponav-qati bezbroj puta "proizvodimo zdravuhranu" kada nema qudi da to osmisle.Takve i sli~ne parole moèmo svi iz-bacivati s vremena na vrijeme, ali odtoga nema ni{ta.

Koncipirawe dugoro~nog razvoja Sem-berije je ne{to {to se hitno mora osmis-liti. Nije lako, ali mora. Ako i ne moèbrzo da se koncipira (to je jedan vrloozbiqan i sloèn posao) moè li semobilisati sada{wa pamet (semberska +novodo{la) da vodi ra~una o dugoro~nomrazvoju Semberije? Neka ta pamet po-mogne da se ukaè Semberiji kuda i kakoda se ide.

Ima li takve pameti? Ima!Treba je organizovati, ali i to nije

lako! Ne zaboravimo, osmi{qavawe du-goro~nog razvoja traì od sada{wih ge-neracija odricawa. Odricawa su u viduinvestirawa u osmi{qavawe tog razvoja.Naprimjer, investirawe u pronalaèwetrì{ta onih proizvoda i usluga kojeSemberija moè da ponudi u dana{wim ipredvidivo budu}im odnosima u trì{-nom uèm i {irem okruèwu.

Ne zaboravimo, sve se moè napraviti,ali te{ko se sve moè prodati.

Predlaèm da Skup{tina Op{tinei/ili sve politi~ke stranke, ustanove-

jedno tijelo koje }e, kao institucija, mis-liti o ovome, razmi{qati i savjetovativlast bez obzira koja je politi~ka stran-ka na vlasti.

To je trajno tijelo. Ne mijewa se sapromjenom vlasti. Tijelo bi trebalo dabude sastavqeno od stru~waka koji nepripadaju ni jednoj politi~koj stranci,nisu javne politi~ke li~nosti, ali sasvojim referensama/znawem/iskustvommogu mnogo da pomognu razvoju Semberije.

Po kojim procedurama bi to tijelo po-magalo, radilo, savjetovalo vlast - je st-var koja slijedi da se obradi poslije we-govog ustanovqawa. Ali, od formirawatog tijela, sada{wa i svaka budu}a vlastBijeqine ne bi trebalo da donosi ni

jednu odluku starte{ke i/ili dugoro~neprirode, bez pribavqenog mi{qewa togtijela. Tijelo treba da je javno i prepoz-natqivo u Bijeqini. Ne mora da budepla}eno. Takvih stru~waka volonteraima Semberija. Treba da se sastaje povre-meno. Tijelo bi dobijalo zadatke odSkup{tine op{tine Bijeqina, ali bi isamostalno raspravqalo pitawa dugo-ro~nog radzvoja Bijeqine. Tijelo ne bitrebalo da bude savjetodavni organ na-~elnika, nego Skup{tine op{tine, tj.Semberije, ~iji predstavnici sjede uSkup{tini. Tijelo je institucija, insti-tucionalni organ Skup{tine op{tine.

I da dodam, navedeno tijelo moglo bida se bavi i davawem mi{qewa za dugo-ro~ni razvoj i drugih djelatnostimi(dru{tvene, kulturne, socijalne, itd.).Ili bi moglo da bude "korektor" nekihkretawa u ovim oblastima.

Postoje}a vlast/Skup{tina op{tine,ako podrì ovaj moj prijedlog, bi}eupam}ena kao vizionarska i sje}a}e je sebudu}e generacije!

Po{tovani na~elni~e, reagujte na ovopismo. Dobronamjerno je!

Biv{ii sada{wi Semberac, Luka Vidovi}, dipl. in`.Tel. 223 - 540

KUDA I KAKO SA

RAZVOJEM SEMBERIJE?


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 072U Bijeqini, dana 29. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 072, po zahtjevu MAR-IJE STANOJEVI] k}eri Vojke iz Bawice, po postupaju}em zemqi{nokwi-`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{-nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 967/2 zv. Lugovi po kulturi wiva 5. klase upovr{ini od 5150 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 409 k.o. Bawica.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.409 k.o. Bawica upisana je Stanojevi} (Vojke) Marija sa dijelom od 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, naosnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 831, po zahtjevu ZO-

RANA ILI]A sina Vojina iz Patkova~e i QUBOMIRA ILI]A sina Vo-

jina iz Doweg Brezika, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Mi-

lici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 1405/15 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 129

m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 4. klase zv. Oku}nica u povr{ini

od 571 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 1071 k.o. Patkova~a.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici na nekretninama u Pl.

1071 k.o. Patkova~a upisani su Ili} (Vojina) Zoran sa dijelom od 1/2 i Ili}

(Vojina) Qubomir sa dijelom od 1/2.



dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom

dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-

likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtjevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se

omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-

lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na

osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,





HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),

c.grijawe,kamin.Ekstra izvedba + garaà.Na placu od 511 m2.

CIJENA: 85.000 EVRA2.MA^VANSKA

Ku}a 15x6 (podrum, prizemqe).

Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM

3.VLADIKE NIKOLAJAKu}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)

Nova gradwa.Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}ni

objekti (qetna kuhiwa, garaà)Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA

5.HAJDUK STANKAKu}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-

qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + garaà, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti

Sve na placu od 324 m2

CIJENA: 130.000 EVRA6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-

zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-raè, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.

Na placu od 634 m2

CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.

Namje{ten, klima.CIJENA:30.000 EVRA

2.IVE ANDRI]A

Stan P=68 m2, I sprat + balkon,eta`no (podno) grijawe + klima,

ure|en ekstra.CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A

Stan P=38 m2, II sprat,Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2

4.LAZE KOSTI]AStan P=43.50 m2, I sprat, useqiv u

maju 2009.eta`no grijawe.CIJENA: 1.100.KM/m2

5.LAZE KOSTI]A

Stan P=45 m2, prizemqe,CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.

CIJENA: 900 KM/m26.MAJEVI^KA

Stanovi u izgradwi razli~ite

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.CIJENA: po dogovoru

7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-

radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM

8.MILO[A OBILI]AStan P=73,50 m2, V sprat, lift,-

c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-ra, parking.

CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI

1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-

tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m22.MAJEVI^KA

Lokali u izgradwi, razli~itih

kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.PATKOVAÂPlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi

prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-

qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.

Na placu od 500 m2

CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA - KU]E

1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-

prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)

Sve na ogra|enom placu povr{ine

912 m2.CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM

98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A

Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM80.000 KM

4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM

5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM

130.000 KM6.RAJE BAWIÎ]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)

+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM

250.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,

lift.CIJENA:95.000 KM

90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A

Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2

CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI

1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-

tra lokacija...CIJENA: po dogovoru

2.SAVE KOVAÊVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2

1.700 KM/m2

PLACEVI

1.PATKOVAÂParcela P=3000 m2, dozvoqena

gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.

16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@

Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.

CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM

3.KOJÎNOVAC-ÂRDAÎNEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-

ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.

CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.

CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA

2.ÊNGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-

we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 garaè, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.

CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 2 4 , Fa k s : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Nekoliko hiqada Sem-beraca proslavilo jei ove godine Prvi majpored Drine i Save,

z ro{tiq i muziku. Za sve iz-etnike u Amajlijama bio jeripremqen popularni vojni~-i pasuq. Dru{tvo za za{titu

Drine i wenih obala, Op{tins-a uprava, izvi|a~i odredaSemberija", svi su na svoj na~inoprinijeli dobroj organizacijirvomajskih praznika u eko -ampu. Me|unarodni praznik ra-a prisutnima je ~estitao pot-redsjednik Skup{tine op{ti-e, Jovan Vukovqak, istakav{ina~aj tradicije proslavqawa

Me|unarodnog praznika rada.Raspoloèwe je bilo na nivou,

ako vremenske prilike nisu bi-e naklowene izletnicima. Jo-

Barbu iz Stare Pazove, sompletnom porodicom do{ao jeeko - kamp na Drini. Dok je we-

ova ta{taMilena[ari} s unu-ima pecala, on je pripremaoo{tiq.- Svake godinePrvimajprovo-

na Fru{koj Gori. Ove go-smo hteli da promenimo lo-

te smokrenuli naGu~evo.najave lo{ijeg vremena i

zadràli smoseovdeu- kampu na Drini. Lepo nam

je, veseli smo i nasmejani, i vi-{e od toganam i ne treba.

[tapovi su bili pripremqe-ni za ribolov, te su petogodi{-wa Dragana, osmogodi{wa Jova-nai devetogodi{wi Petar isko-ristili priliku da se oku{aju uribolovu. Najmla|a Dragana, bi-la je najpri~qivija i odmah nam

je rekla: "Do{li smo da odmori-mo du{u", {to je izmamilo osmi-

jehe svih prisutnih.Par stotina metara daqe od-

marali su se u~enici tre}eg raz-reda Tehni~ke {kole, Sini{aNogi}, Dejan An|elkovi}, Mi-lanGrbi}, Nemawa Te{i} i Sa-{aProdribaba. Kaù da im je uprirodi najqep{e, a neki od wihi prethodnu no} proveli su po-red vode, kampuju}i. Nije izos-tao ro{tiq i dobra zabava.

Nekoliko stotina mladih Pr-vi maj je provelo u Vukosavcimakod Lopara, na lokalitetu Spo-men obiqe`ja nastradalih uDrugom svjetskom ratu.

Uz finansijsku podr{ku Mi-nistarstva za porodicu i omlad-inu, mladi iz ove regije organi-zovali su druèwe koje treba dapostane tradicionalno, a to jebila prilika i za organizovawerok - koncerta.

E.S.N.

PRVOMAJSKIURANAK U SEMBERIJI

Semberci su

Prvog majamasovno iza{lina rijeke idruga izleti{tau okruèwu



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.20

I Z M A T I ^ N O G U R E D A

O D 2 9 . 0 4 . 2 0 0 9 . D O 0 6 . 0 5 . 2 0 0 9 . g o d .

R O \ E N I OD 29.04.2009.DO 06.05 .2009.GOD.

UMRLI OD 29.04.2009.DO 06.05.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 29.04.2009.DO 06.05.2009.GOD.

Bencun Marija, k}i Sini{e i Radmile, Grozdani} Bo{ko, sin Save i Sneà-ne, Ki}i} Dejana, k}i Zorana i Dragane, Lipi} Luka, sin Dragana i Jele, Pe-

trovi} Boban, sin Vojislava i Marine, Tomi} Andrej, sin Sime i Sla|ane, Va-

si} Mihailo, sin Jove i Slobodanke, Vitor Velimir Veqko, sin Lazara i Ta-

tjane, Zelenovi} Zorana, k}i Zorana i Slavice, Zelenovi} @eqana, k}i Zora-

na i Slavice, Predi} Dario, sin Marka i Dijane, Paji} Lidija, k}i Slavi{e

i Slobodanke, Peji} Filip, sin Svete i Dijane, Laki} Andrej, sin Vawe i Va-

silije, Cvjetinovi} Aleksa, sin Zorana i Zorice, Deli} Aid, sin Amira i Es-

me, Vidi} Jovana, k}i Stanka i Anice, Uro{evi} An|ela, k}i Radislava i Dij-

ane, Bradari} Jelena, k}i Slavi{e i Suzane, [upi} Ma{a, k}i Slobodana i

Biqane, Mitorvi} Zoran, sin Gorana i Zorice, \uri} Slavena, k}i Cvjetka i

Sla|ane.

\akovi} Jovan i Bovan Bojana, Lazarevi} Mladen i Stevanovi} Dijana, Nova-

kovi} Mladen i Sekuli} Jela, Milutinovi} Aleksandar i Blagi} Dragana,

Trifkovi} Miomir i Balorda Tawa, Stojanovi} Aleksandar i Mirkovi} Mi-rjana, Ivanovi} Miodrag i Petrovi} Zorica, Miqanovi} Vlado i Obrenovi}

Mirjana

Verica Baji}, ro|. 1934, Savka Mari}, ro|. 1930, Divka Vla~i}, ro|. 1932, Bo-

gdan Simani}, ro|. 1913, Milorad Mitrovi}, ro|. 1937, Du{anka Marjanovi},

ro|. 1937, Slavojka Rogan, ro|. 1928, Stanka Sekani}, ro|. 1923, Jovanka Ga{i},

ro|. 1944, @arko Stevanovi}, ro|. 1931, Momir Gavrilovi}, ro|. 1940, Mila-

din Radi}, ro|. 1954, Milan Pavlovi}, ro|. 1929, Joka Bo{wak, ro|. 1923, Sr-

pko Pelemi{, ro|. 1951. godine.

m a l i o g l a s i Prodajem dva kombajna 133,

xakaro{ i bunkera{.

Izdajem stan u bliziniMUP-a, 60 m2, namje{ten.

!: 055/383-037

*****Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora sa privatnomplaòm, Herceg Novi, Bao{i}.

!: 00382/31 374 08300382/69 449 663

*****Popravka stare stolarije i

dihtovawe (prozora, vrata, sto-lovi, stolice, kuhiwe)-restaura-cija starog namje{taja - povoqno.

!: 065/635-536*****

Mijewam stan u Sarajevu zamawu ku}u u Bijeqini sa ve}im

placem i urednim papirima.!: 061/947-321

*****Prodajem povoqno polovne

stvari iz stana.!: 061/947-321

*****Mijewam dvosoban stan uBijeqini za mawi stan u

Bijeqini uz doplatu.!: 061/947-321

*****Prodajem zasijane vre}e

(supstrat) za uzgoj gqiva buko-va~a sa svim detaqnim

uputstvima.!: 065/891-463

*****

Izdajem ili prodajem luk-

suzan dvosoban stan 50 m2 ustambeno poslovnoj zgradi nadrugom spratu sa c.g., inter-

fonom, kablovskom idrugim pogodnostima.

!: 065/209-040*****

Izdajem idealan lokal nakanalu kod mosta ,,Jovanovi}’’

sa c.g. u stambeno poslovnojzgradi, pogodan za sve vrste

djelatnosti, povr{ine 33 m2.!: 065/209-040

*****Prodajem ku}u u Mramoru kodTuzle, u centru. Moè zamjena

za nekretnine u Bijeqini.!: 065/849-931, 055/206-351,

055/207-263, 061/195-609*****

Prodajem 5.500 m2 zemqi{takod {kole u Ostoji}evu.

Asfalt, javna rasvjeta, struja,gradska voda.

Cijena po dogovoru.!: 065/886-535

*****Prodajem luksuzno opremqen

apartman 36 m2 naZlatiboru-Obudojevica.

Cijena po dogovoru.!: 055/210-250,

065/539-282*****

Prodajem povoqno placeve ucentru Batkovi}a.!: 065/177-289

*****Prodajem stan veli~ine 70 m2sa c.g. na petom spratu, posto-

ji lift, u Ulici Milo{a

Obili}a br. 51 (zgradaMinistarstva vodoprivrede).

!: 065/600-130*****

Izdajem namje{ten lokal u

Ulici 27. marta, veli~ine44,80 m2.

!: 065/524-746, 065/512-993*****

Prodajem ku}u sa sedamdunuma oku}nice u Trwacima.

!: 0038122/641-854,055/204-668

*****Veoma povoqno prodajem ku}u

u Tuzli Ul. 18 Hrv. Brigade(Suqetovi}i kod bolnice).Moè zamjena za Bijeqinu.

Cijena-29.900,00 KM.!: 066/445-936, 065/849-931

*****ûvam djecu u va{oj ku}i.

!: 065/261-155*****

Kupujem poqoprivrednozemqi{te (3 do 4 hektara),

Bijeqina, Hase ili Qeqen~a.!: 065/521-278, 055/201-916

*****Prodajem 6003 m2 gra|evins-

kog zemqi{ta u komadu uUlici Semberskih ratara

(put za Batkovi}).Cijena po dogovoru.

Zvati poslije 20 ~asova.!: 055/209-959

*****Plac 707 m2 sa temeqom (9x8)

u Ulici Raje Bawi~i}a kodfabrike ,,Sava’’

!: 00496948445208,055/209-959

*****Izdajem novi dvosoban stan od

53 m2 , u nasequ ,,Intergaj’’,

na duì i period, III sprat,grijawe, {vedski radijatori.!: 055-660-029, 065-871-730

*****Vi{i fizioterapeut sa

vi{egodi{wim iskustvom ubawi, pomaè u lije~ewu sis-

temskih oboqewa(vje`be i masaè).!: 065-865-073

*****Povoqno prodajem ~etvora

polovna vrata ifosne za gra|evine.

!: 065/849-931, 055/206-351*****

Prodajem stariju ku}u sapomo}nim objektima i

obradivom zemqom, seloBatar, okolina Jawe. Zvati u

ve~erwim satima.!: 021-6399-834

*****Izdajem lokal 50 kvadrata saurednim papirima, u Ulici

Milo{a Obili}a 172 u

Bijeqini.!: 065/289-764

*****Izdajem jednosoban prazan

stan kod Ravne Gora, ul.Vladimira Ga}inovi}a 10 A,

Bijeqina.!: 066/854-480

055/250-647*****

Povoqno izdajem lokal ustrogom centru Bijeqine 70

m2 cg. u Ul. GavrilaPrincipa br. 15. Pogodno za

kancelarije, predstavni{tva,ordinacije i sl.!: 065/164-343

055/201-665

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 168, po zahtjevu MIR-SADA OSMANOVI]A sina Idriza iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 5709 zv. Oku}nica po kulturi wiva 4. klase upovr{ini od 200 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 8061 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.8061 k.o.Bijeqina 1 upisan jeOsmanovi} (Idriza) Mirsad sa dijelom od 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne us-lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, naosnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.

Hitno ku}a na prodaju,Bijeqina centar,

(ulaz sa ulice).Cijena po dogovoru

(novac+kompenzacija)!: 055/205-554

061/761-329



SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportMLADOST IZ GACKA ODNIJELA BOD IZ BIJEQINE

N

erije{enim rezul-tatom (0:0) na svomterenu prtiv ekipeMladosti iz Gacka

fudbaleri Radnika su najvjero-atnije izgubili sve {anse uorbi za {ampionsku titulu,o{to je Rudar Prijedor {est

kola prije kraja {ampionatatekao {est bodova prednosti.

Pored toga, vidqiv je velikiad forme i motivacije kodijeqinskih fudbalera koji iz

kola u kolo igraju sve lo{ije,li to kao da u klubu nikog neabriwava. A kako sada{we ru-

kovodstvo obavqa svoj dio pos-a najboqe svjedo~i podatak dau posledwi novac na klupskojlagajni fudbaleri Radnikaodigli jo{ u januaru mjesecu.

Ako tri mjeseca nemate u xepui prebijene pare, te{ko je na-

}i motiv za igru, pa makar seradilo i o borbi za vrh tabele.

U lo{oj utakmici Radnik jeipak bio boqi rival, ali su st-rijelci bili krajwe neefikas-ni pred golom gostiju. MirkoMarinkovi} je u 19. minutu lo-{e izveo jedanaesterac i omo-gu}io golmanu gostiju Vuksanu

da se istakne, a u fini{u pr-vog poluvremena Filip Vuji}nije imao sre}e, jer je wegovpoku{aj glavom zaustavila sta-tiva. Gosti su se uglavnom bra-nili, a bod koji su osvojili uBijeqini dobro }e im do}i uborbi za opstanak, po{to pra-kti~no svi klubovi od osmog

mjesta strepe za prvoliga{kistatus. Lider na tabeli RudarPrijedor savladao je pred svo-

jim navija~ima zvorni~ku Dri-nu rezultatom 2:1 i sada ima 51bod. Iz lige }e ispasti najma-we tri kluba, a u najteòj si-tuaciji nalaze se Glasinac seGlasinac, Famos Borac iz

[amca i Sloga iz Doboja, anemirne snove imaju i fudba-leri Jedinstva, Slobode, Dri-ne HE, Mladosti i Qubi}a.

U 25. kolu Radnik putuje uDoboj gdje se sastaje sa Slogomkjoj su bodovi neophodni uborbi za opstanak.

T. N.

RADNIK - MLADOST 0:0Stadion: Gradski, gledalaca: 300, sudija: Bojan Maksimovi}

(Modri~a), pomo}nici: Dragan Ni{i} ([amac) i Zoran Nari} (Doboj),delegat: Rade Kova~ (I. Sarajevo), ùti kartoni: Ga{evi},gavrilovi} (Radnik), Toma{evi} (Mladost).Igra~ utakmice: Dragan Vuksan (Mladost).RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mi~i}, Jevti}, Konculi}, Pavi} (od73. Vasi}), Arnautovi} (od 54. Su{i}), Jefti} (od 46. Gavrilovi}),Ga{evi}, Vuji}, Marinkovi}. Trener Nikola Bala.MLADOST: Vuksan, Bjelogrli}, Markovi}, Denda, Mrkovi}, Vukovi}(od 32. Buha), Toma{evi}, Vasiqevi}, Perovi}, Prelo (od 90.Mu~ibabi}), Tohoq (od 80. Avdalovi}). Trener Veselin Slijep~evi}.

KRAJ SNOVA O TITULI

PREMIJER LIGA BOSNE I HERCEGOVINE U BOKSU

U me~u jedinih kandidata za {ampionsku titulu bokseri Slavije na svom ringusavladali Radnik sa 9:7. Trener Bijeqinaca Milenko Tomi} tvrdi da je Radnik

drasti~no o{te}en i da je zbog sudijskih odluka ostao bez bodova...

DERBI PRIPAO SLAVIJI

Bokseri Slavije po-bijedili su Radnik uderbiju 5. kola Pre-mijer lige BiH re-

zultatom 9:7. Odluka o pobjed-niku pala je u posqedwoj bor-bi, u kategoriji preko 91 ki-logram, kada je Alen Begano-vi} savladao Qubi{u Risto-vi}a. Me|utim, trener Radni-ka Milenko Tomi} tvrdi da jeRadnik drasti~no o{te}en ida bi, u stvari, realan rezul-tat bio 10:6 za wegovu ekipu.Isti~e da je rezultat tempi-ran i da su to u~inile sudijeiz Tuzle Tahir Ligi} i MiloMi{kovi}.

- Mi smo iznenadili Bawa-lu~ane promjenom kategorijadvojice na{ih boksera ~imesmo poremetili wihov plan osigurnim bodovima, a sebismostvorili uslove da se trijum-falno vratimo iz Bawa Lukei ve} sada osiguramo odbranu{ampionske titule. Kada su uspani~ene sudije

ukapirale da je uz ovakav ras-pored borbi Radnik siguran

favorit, preuzeli su stvar usvoje ruke, pa su, nemaju}i kodkoga drugog, kopqa slomili nareprezentativcu Srbije Zora-nu Mitrovi}u, jednom odnajboqih svjetskih bokseraovoga vremena. Mitrovi} jeboksovao u svom elementu,onako kako ga svi poznaju,lepr{avo, tehni~ki i tak-ti~ki neprevazi|eno, preciz-nim udarcima je razoruàvaoKova~evi}a, da bi ga u posled-woj rundi potpuno razoruàoi zbunio. Me|utim, sudijama nije

preostalo ni{ta drugo, zna-ju}i da je ovo potop z Slaviju,nego da borbu proglase neri-je{enom. Pomenuti Mi{ko-vi}i Ligi} bodovali su 28:28,dok je Mari} dao prednostMitrovi}u (29:28), pa je borbaodlukom sudija 2:1 progla-{ena nerije{enom, kaè Mi-lenko Tomi}.

Uprkos, kako tvrde, nezas-luènom porazu, u Radnikutvrde da ne}e odustati od bor-be za odbranu {ampionske ti-

tule osvojene pro{le godine ida }e opet biti najboqi u BiH.

- Nama je jasno ko je pravi{ampion, Radnik pla}a bok-sere i {ampione, a ne sudije idelegate. Sigurni smo das tood nas zahtijevaju qubiteqiboksa, a kad ne budemo moglipobje|ivati u ringu napusti-}emo takmi~ewe. U Slaviji nemogu da shvate da je ona Sla-vija, koja je bila {ampionbiv{e Jugoslavije nestala, isvake godine umjesto u ringuputdo titule traè u sudijamai za zelenim stolom. Radniknema svoje sudije i delegate uPremijer ligi, ali ima {am-pione u ringu i to je dovoqno.@alili smo se Takmi~arskojkomisiji na rezultat ali naswihov odgovor ne zanima.Karte su otvorene i jasno je ivrapcima na grani da urevan{ me~u u Bijeqini Sla-vija ne}e uzeti ni poen {tozna~i da }e pravda ipak bitizadovoqena, tvrdi za ,,Sem-berske novine” MilenkoTomi}. T. N.

SLAVIJA 9RADNIK 7 DVORANA: "Obili}evo",

gledalaca: 400, vrhovnisudija: Milo Mi{kovi}(Tuzla), bodovne sudije:Tahir Ligi} (Tuzla), NexadMari} (Zenica)i Amer Efendi}(Vogo{}a), delegat:Dèko Muhovi} (Sarajevo).

Tehni~ki rezultati:57 kg: Mario Aleksi} -

Adnan Haxihajdi} 0:2,60 kg: Qubomir Marjanovi}- Adil Ru{idi 2:0,64 kg: Stevo Zolak - DraganVidi} 2:0,69 kg: Predrag Kova~evi} -

Zoran Mitrovi} 1:1,75 kg: Mirza Aqi} -

Velibor Vidi} 0:2,81 kg: Darko Ku~uk - EmilMarki} 2:0,91 kg: Rodoqub Gaji} - VukMilisav Simi} 0:2, +91 kg:Alen Beganovi} - Qubi{aRistovi} 2:0.

PRVA LIGA RS ZARUKOMETA[ICE

Uutakmici 15. kolaPrve lige RS zarukometa{ice,ekipa Radnika je

gostovala u Br~kom, gdje jeporaèna od doma}e Loko-motive rezultatom 32:17.Protiv boqih i iskusnijihBr~anki, Bijeqinke nisuimale nikakvih {ansi zauspjeh i nisu se mogle nada-ti ni~em drugom izuzev ~as-nog poraza. Lider na tabe-li Mladost iz Bawa Lukesavladala je u Tesli}u eki-pu Borje sa ubjedqivih 35:19 iblizu je osvajawu {ampi-onske titule i prelasku uPremijer ligu BiH, po{totri kola prije kraja {am-pionata imaju {est bodovaprednosti ispred Leotaraiz Trebiwa, koji je sa mini-malni 28:27, odnio sva triboda sa gostovawa u Brodu.Rukometa{ice Radnika na-laze se na devetom, predpo-sqedwem mjestu prvenstve-ne tabele sa sedam osvoje-nih bodova. U narednom ko-lu Bijeqinke do~ekuju dru-gu ekipu bawalu~kog Borcakoja ima samo bod vi{e od ru-kometa{ica Radnika. T. N.

PORAZ U BR^KOM

MirkoMarinkovi}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009.22

PRVA RUKOMETNA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

Ekipa Bijeqine savla-dala je Srp~ane i zadr-àla poziciju u gor-wem dijelu tabele Pr-

ve rukometne lige RS. Gosti su uSemberiju doputovali sa samoosmoricom rukometa{a {to jedoma}oj ekipi olak{alo put dotrijumfa.

BIJEQINCI BOQI OD SRPCABIJEQINA - SRBAC 33:24 DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 100, sudije: @eqko Jo{i} (Bawa Luka) iAleksandar Drakuli} (Prijedor), sedmerci: Bijeqina 3 (1), Srbac 8 (7), iskqu~ewa: Bijeqina14, Srbac 14 minuta.BIJEQINA: D. Risti}, [qivi} 4, S. Risti} 7, N. Risti} 11, Mi{i}, Div~i} 1, Stanivuk 4,Jovanovi}, Xoli} 1, Tatomirovi} 5, Sirar, Staji}. SRBAC: Lazi}, Mar~eta 3, Ili} 5, Kasagi} 1,Kusi} 10, Grkovi}, Dragosavqevi} 3, Vu~ini} 3. Trener: nema.

Na zavr{nomfinalnom tur-niru juniors-kog {ampiona-

ta BiH za ko{arka{ice,koji je nedavno odràn uTrebiwu, juniorke Bije-qine Plusa osvojile suvice{ampionsku titulu.U konkurenciji doma}egNeimarstva i êlika izZenice, mlade Bijeqinkezabiqeìle su pobjedu iporaz {to im je bilo do-voqno za osvajawe drugepozicije. Prvo mjesto i{ampionska titula pri-palo je doma}em Neimar-stvu, dok se na tre}e mjes-

to plasirao êlik.Prvu utakmicu ekipa

Bijeqine Plusa igrala jesa êlikom iz Zenice idobila tu utakmicu re-zultatom 71:54, dok je udrugoj poraèna od ekipeNeimarstvo Trebiwe sa72:53. Trebiwke su savla-dale i ekipu elika i bezporaza zasluèno osvo-

jile {ampionat.- Ako se zna da su iza

nas ostali ko{arka{kicentri kao {to su BawaLuka, Sarajevo, Tuzla,Mostar ili Zenica, ondaje drugo mjesto velikiuspjeh za BijeqinuPlus i

bijeqinsku ko{arku, ka-è trener BijeqinkiIlija Grkini}.

On napomiwe i da suli~nu afirmaciju steklenajboqe ko{arka{icewegove ekipe.

- Od stru~nog vo|stvajuniorske selekcije BiHpoziv za reprezentacijudobile su tri na{e ju-niorke. To su Jelena To-mi}, Biqana Todorovi} iNata{a Kajtaz. I to jejedan od dokaza dobrograda sa mladim ko{arka-{icama u na{em klubu,tvrdi Grkini}.

T. N.

Juniori bijeqins-kog Radnika osvo-

jili su titulu pr-vaka RS na zavr{-

nom turniru {ampiona-ta koji je odràn u Qubi-wu. Oni su zabiqeìlisve tri pobjede i tako sus maksimalnih devet bo-dova zauzeli prvo mjes-to. Na turniru za junior-ke koji je odràn u Bile-}i juniorke Radnika bi-le su tre}e, po{to su u triutakmice ostvarile je-dan trijumf i dva poraza.

Juniori Radnika su,kao najboqa ekipa iz RS,obezbijedili u~e{}e nafinalnom turniru juni-orskog prvenstav BiHkoji }e se odràti 16.maja, a to je za rukom po-{lo i juniorima Pela-gi}eva kao drugoplasir-anoj ekipi. Tre}e mjestona turniru u Qubiwu os-vojili su juniori doma}eekipe, dok se na ~etvrtomjesto, sa tri poraza, pla-sirala ekipa Gradi{ke.

Na turniru za junior-ke koji je odràn u Pela-gi}evu prvo mejsto pri-palo je Jedinstvu iz Br~-kog sa 9 bodova, drugi jebio Herecgovac sa {est,tre}i Radnik sa tri i ~e-tvrta HE na Drini izVi{egrada bez bodova.Dvije prvoplasiraneekipe tako|e }e se bori-ti za titulu prvaka BiH.

Zanimqivo je da su seodbojka{i Radnika naturnitu u Qubiwu poja-vili, umjesto ekipe Dri-ne iz Zvornika koja jebila regionalni pobjed-nik, ali je zbog nedos-tatka finansijskihsredstava odustala odu~e{}a.

Za najboqeg igra~aturnira progla{en jekorektor Radnika Mio-drag Marinkovi}.

T.N.

JUNIORSKA PRVENSTVARS U ODBOJCI

TITULAJUNIORIMARADNIKA

JUNIORKE BIJEQINE PLUSA DRUGE U BIH

BOQE SAMO TREBIWKEUSPJE[NI PIONIRI XUDO KLUBA ,,PANTER

,,

Na pojedina~nom prvenstvu RS u Bawa LuciStefan Mi}i}, Viktor Lazi} i Nikola

Sre}kovi} osvojili zlatne medaqe...

MEDAQE NA PRVENSTVU RS

Na prvenstvu RepublikeSrpske koje je odràno uBawa Luci, pioniri Xu-do kluba "Panter" osvo-

jili su sedam medaqa, od kojih sutri zlatnog sjaja. [ampionskim ti-tulama okitili su se Stefan Mi-}i} (+ 55 kg, mla|i pionir),ViktorLazi} (+60 kg, mla|i pionir) i Ni-kola Sre}kovi} (+73 kg, starijipionir). Srebrna medaqa pripala

je Dejanu Vasiqevi}u , a do bronza-nih odli~ja stigli su Sr|an Bodi-

rogi}, Darko Gruji} i @eqko Mit-rovi}, svi me|u starijim pionirima.

- Na prvenstvu smo u~estvovali saosamnaest takmi~ara i takmi~arki,a u mu{koj konkurenciji, me|u star-ijim pionirima, ekipno smo zau-zeli tre}emjesto, a u~estvbovali sutakmi~ari me|u 25 klubova. Osva-ja~i medaqa plasirali su se na pr-venstvoBiH koje se odràva 16. ma-ja u Prijedoru, kaè Zoran Mar-kovi}, predsjednik Xudo kluba"Panter". T.N.

DRUGA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

Najve}e iznena|ewe24. kola Drugefudbaske lige RS,grupa "istok" na-

~inio je Rudar iz Ugqevikakoji je u Velikoj Obarskojsavladao ekipu Mladosti saminimalnih, ali zlata vri-

jednih 1:0, ~ime je produìoborbu za opstanak u drugoli-ga{kom dru{tvu. U sembers-kom derbiju koji je odigran uDvorovima Proleter i Pod-riwe iz Jawe podijelili subodove, Jedinstvo je u Brocusavladalo ekipu Mili}a, dok

je Gorica poraèna u Tr{i-}i od ekipe doma}eg Podriwa.

Utakmica u Velikoj Obar-skoj u kojoj su vi|ena i dvacrvena kartona, po jedan naobje strane, Rudar je do jedi-nog pogotka stigao u 65. min-utu kada je mladi BranoCvi-ji} sna`nim udarcem sa ivi-ce {esnaesterca savlado gol-mana doma}ih Markovi}a isvojoj ekipi donio izuzetnova`ne bodove u borbi za ops-tanak. Na derbiju Proleter -Podriwe nije bilo pobjedni-ka, mada su gosti stvorili vi-{e prilika za pogotke.

Proleter je do{ao u vo|-stvo golom kapitena Jandri-}a u 14. minutu, a izjedna~io

je D.Arnautovi} u 33. minutu

utakmice. U drugom poluvre-menu splasnuo je tempo zbogumora fudbalera oba tima,pa nije bilo ni {ansi nigolova.

Jedinstvo je u Brocu teènego {to se o~ekivalo sav-ladalo ekipu Mili}a koja segr~evito bori za opstanak.Gosti su u 16. minutu do{li uvo|stvo golom Lalovi}a, iz-

jedna~io je Krsti} u 31. apobjedu doma}inu donio jeBabi} u 65. minutu.

Gorica iz Pu~ila gosto-vala je u Tr{i}u gdje je od"fewera{a" Podriwa savla-dana sa 2:0 {to je bio tek dru-gi trijumf doma}ina u dosa-da{wem dijelu {ampionata.Golove za Podriwe postiglisu D. A}imovi} u 29. i Gruji}u 72. minutu.

Nakon ovog kola Podriwe je tre}e sa 44 boda, a od petogdo osmog mjesta nalaze se po-redani Proleter (37), Mla-dost (35), Jedinstvo (34) iGorica (29 bodova).

Ovog vikenda igraju seutakmice 25. kola. Proleter

je doma}in Lokomotivi, Pod-riwe Veleù, a Gorica Je-disntvu iz Broca, dok Mla-dost iz Velike Obarske gos-tuje u Mili}ima.

T.N.

RUDAR SLAVIO U OBARSKOJ



Osamnaestogodi{wa maturantki-wa Ekonomske{kole u Bije-

qini, Dragana Kraji{ni-kovi}, okitila se lentom"Mis Republike Srpske" za2009. godinu, na izboru koji

je proteklog vikenda odr-àn u Lakta{ima. Ekipa"Semberskih novina" pos-

jetila je porodicu Kraji{-nikovi}, gdje su svi pres-re}ni zbog Draganinog usp-

jeha. I Dragana kaè danije o~ekivala pobjedu naizboru za Mis RS, ali is-ti~e da joj titula najqep{edjevojke u Srpskoj sada uli-va ogromno samopouzdaweuo~i izbora najqep{e dje-vojke BiH.

- Na izboru u Lakta{imabilo je mnogo lijepih devo-

jaka. Po mom mi{qewu, sv-ih trideset finalistkiwasu prelijepe i ìri je imaoizuzetno teàk zadatak.Prema rije~ima qudi izagencije ,,Mis BiH za Missvijeta’’, ove godine je, uz2001. godinu kada je pobije-dila Ana Mirjana Ra~ano-vi}, tako|e na{a Bijeqin-ka, bila najja~a konkuren-cija od kako se bira MisRS. Na moju sre}u, ìri jeizabrao mene i ja }u se tru-diti da opravdam taj izbor.Qepota je, definitvno, naj-ve}i brend Republike Srp-ske i nadam se da mogu da po-bijedim i na izboru za MisBiH, kaè Kraji{nikovi-}eva.SN: Da li prièqkuje{

da krene{ stopama na{esugra|anke Ane MirjaneRa~anovi}, koja je predst-avqala BiH na izboru zaMis svijeta 2001. godine?

- Naravno! To je san svakedjevojke i bila bih pres-re}na, ako bi se to desilo.Moji prijateqi, naravno u{ali, ve} imaju teoriju dase istorija ponavqa jer ka-da je Ana Mirjana bila MisBiH, svjetski izbor je bio uJu`noj Africi. I ove go-dine je finalno takmi~eweu Johanesburgu, pa mi dru-gari govore kako mi je su|e-no da pobijedim na IzboruMis BiH i da putujem uJu`nu Afriku.SN: Kako su tvoja porod-

ica i bliski prijateqireagovali na tvoju pobjedu?

- îni mi se da su rodite-qi uzbu|eniji od mene. Onisu uvijek vjerovali u mojupobjedu i zbog toga sam po-nosna {to sam uspjela. Ti-tula mi je posebno draga izbog mog mla|eg brata Mi-kice koji me je uo~i izborazadirkivao kako nema {an-se da pobijedim, ali je biomoj najvatreniji navija~.Prijateqi u {koli, tako-|e, su odu{evqeni.SN:S obzirom da su pred

tobom zavr{ni ispiti predmaturu u sredwoj {koli,kako }e{ uskladiti svesvoje obaveze?

- Iskreno, {kola mi je

najva`nija. U toku su ma-turski ispiti, a poslijetoga mi predstoji napornou~ewe za prijemni ispit nafakultetu. @eqa mi je daupi{em Ekonomski fakul-tet u Bijeqini. Malo mi jepretrpan raspored, jer svemi pada u isto vrijeme, iprijemni ispiti i izbor zaMis BiH u Br~kom, od {es-tog do osmog juna. Prije to-ga, ide se i na 14-dnevnepripreme za zavr{ni iz-bor, negdje na more, vjero-vatno u Tursku, Slovenijuili Hrvatsku. Ne}u da seàlim. Moram mnogo da ra-dim i uvjerena sam u uspjeh.SN: Kako se nosi{ sa iz-

nenadnom popularno{},ujer si, prakti~no preko no-}i,postala zvijezda?

- Malo je neobi~no, jer sesada svi interesuju za mene.Telefon mi stalno zvoni,qudi zovu da ~estitaju, za-ustavqaju me na ulici, u{koli. Pro{lo je samo ne-koliko dana od izbora i

jo{ se privikavam na novuulogu. Mislim da mi dobroide, jer ve} sedam godinasam u manekenstvu, pa mi taiskustva sada mnogo zna~e.U tome mi dosta pomaù i

savjeti qudi iz agencije"Mis BiH za Mis svijeta" imoje agencije "ABC mode-

ls". Hvala wima, ali i svimqudima koji vjeruju u mene.

S.M.

ZANIMQIVOSTI / OGLASISEMBERSKE NOVINE 7. MAJ 2009. 23

OdobravamoOdobravamo

POPUSTPOPUST

za stalnekorisnike

za penzionerei ratne vojneinvalide

Bijeqina

Zvornik

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravlje-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravlje-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200


,,[,,naseqe, tel.049/235-350


Tr`ni centar FIS

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Zvornik ,Trg pobjede bb

INTERVJU: DRAGANA KRAJI[NIKOVI], MIS REPUBLIKE SRPSKE

QEPOTICA - PONOS BIJEQINE!

TENIS VELIKA QUBAV!Novu mis Republike Srpske ne odlikuje samo

qepota, nego i velika qubav prema tenisu. Draganaza sebe kaè da je "nesu|ena teniska zvijezda" i daod malih nogu, skoro svakodnevno, igra tenis saocem Sretenom.

- Tata je u na{em dvori{tu sagradio tenisko ig-rali{te, gdje stalno treniram. Tenis je divansport i uìvam svaki put kada uzmem reket u ruke.Tatina velika èqa je bila da profesionalnozaigram tenis, ali ipak me je vi{e privla~ilomanekenstvo, pa danas igram samo rekreativno.



Documents

Semberske novine [broj 697, 7.5.2009]